Global 30, listopad 2017 by Global novine

Bivša atletičarka Maja Fijačko

Kći joj spasila život, a danas studira i živi Str. 19 punim plućima

ZARKO BAŠIĆ/PIXSELL

Mainstream mediji vratit će publiku tek kad se vrati vjera u politički sustav Str. 11

ZARKO BAŠIĆ/PIXSELL

Intervju: Lance Bennett

Broj 30

Godina III, listopad 2017. NOVINE PO MJERI STUDENATA /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Promjena fakulteta

Psihologinja prebjegla na FER, veterinari bježe na Str. 4 stomatologiju Migranti

Mediji nastoje biti objektivni, ali komentari ne štede izbjeglice Str. 9 Električna vozila Str. 10 Trud je uzaludan ako se struja dobiva iz fosilnih goriva

Reportaža

ČEKAJUĆI PRAKSU

Antitelevizija

GORAN STANZL/PIXSELL

FOTO: MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

'Pio sam vino s Angelom Merkel' Str. 13

Str. 3

'Noćna mora' Željka Malnara još nam je stvarnost Str. 17

impressum

2 Studentski život

BROJ 30, listopad 2017.

Nemoguća misija Bliži li se kraj bezobraznom iskorištavanju studentskog rada? NOVINE STUDENATA FPZG-a

Izdavač Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich Zamjenica glavnog urednika Zrinka Medak Urednik – mentor Zlatko Herljević Uredništvo Studentski život, Srednja: Hana Ivković Božica Kopić Željka Škreblin Društvo, Reportaža: Tamara Horvat Svijet: Mihael Gelo Intervju: Zrinka Medak Novac: Mia Musulin Kultura: Tina Ozmec-Ban Vanessa Curman Lara Perošević Sport: Edi Džindo Tehnologija, Karijera: Marija Edita Feldi Lifestyle: Patricija Topić Zadnja: Patricia Ivić Fotografija: Matea Petrović Lektura Snježana Babić Višnjić Marketing Kristina Balun promocija@GlobalNovine.eu

Promocija Dora Slivar, Nives Jekić, Alen Kozić Društvene mreže Matea Petrović, Mia Planinić, Nikolina Žužul, Ivana Buljan Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210, Zagreb Kontakt za čitatelje redakcija@GlobalNovine.eu

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Ako trebaš novac, studiraj redovno i radi punih osam sati na dan 'Uspjela sam pronaći posao koji mi ponekad dopušta da radim manje sati, ali zato danima kad nemam nastave, uključujući i vikendom, odradim cijelu smjenu', rekla je studentica Ivona Jeličić

Tekst: Željka Škreblin Foto: Tin Bedenko/Global

nogi studenti žele raditi uz studiranje, ali ih u potrazi za studentskim poslovima najčešće dočekaju oglasi za poslove koji imaju određeno radno vrijeme ili pak "fleksibilno" osmosatno radno vrijeme! Nerijetko se traži mogućnost svakodnevnog rada. Kako bi mogli platiti dom ili stan, hranu, izlaske i koji nepoloženi kolegij, studenti se odluče potražiti posao. No što kad željeni posao ima nemoguće i neprilagodljivo radno vrijeme? Iskustvo rada Veronika Raguž, studentica novinarstva, smatra kako je najveći problem što poslodavci sve češće zahtijevaju osmosatni rad svih pet radnih dana. Većini je studenata, barem onima redovnima, usklađivanje fakultetskih obveza i takva rada nemogući pothvat. Ivona Jeličić je u tome uspjela. Obično radi osam sati, a ponekad i devet. "Teško mi je pronaći posao koji mogu prilagoditi obvezama na fakultetu, ali uspjela sam pronaći posao koji mi ponekad dopušta da radim manje sati, ali zato danima kad nemam nastave, uključujući i vikendom, odradim cijelu smjenu", priznala nam je Ivona. Neven, s Pravnog fakulteta ima iskustvo osmosatnog rada. Smatra kako se uz velike napore i prilagodbe sigurno može raditi osam sati, ali to nije moguće na svakom fakultetu. "Radio sam zaista svakako,

Priprema se novi zakon

Studentski će se rad regulirati, najavilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Naime, Nacrt Zakona o studentskom radu je pripremljen, a sljedeći će se mjesec pokrenuti javna rasprava."Tijekom javne rasprave svi će zainteresirani imati prigodu dati prijedloge s ciljem što kvalitetnijeg zakonskog rješenja", rekli su nam iz MInistarstva.

čak i noćne smjene od osam sati, ali vjerujem kako bi to studentu medicine bilo nemoguće", kazao nam je on. Poslodavci šute "Takav način rada ne odgovara niti jednom studentu jer bi fakultet i obveze trebali biti na prvom mjestu", smatra Ivona, "a studentima bi se trebala pružiti mogućnost da sami isplaniraju koliko će sati na dan raditi".

'Takav način rada ne odgovara niti jednom studentu jer bi fakultet i obveze trebali biti na prvom mjestu', smatra Ivona, 'a studentima bi se trebala pružiti mogućnost da sami isplaniraju koliko će sati na dan raditi'

Poslodavci koje smo pitali što misle o takvu radu, nisu nam željeli dati komentar. No prije nekoliko mjeseci o studentskom su se radu oglasili Krešimir Sever i Vilim Ribić, predstavnici sindikata. Obojica se slažu kako se studente na radnim mjestima izrabljuje, te se koriste kao jeftina radna snaga. Poslodavci radije zapošljavaju studente, što mnoge nezaposlene ostavlja na burzi. Upravo su zato potrebne promjene zakona o studentskom radu. Studentski rad bi se trebao regulirati kako studenti više ne bi morali raditi puno radno vrijeme. No to bi pak naštetilo onim studentima koji mogu odraditi osam sati svakodnevno.

Poslovi sa osmosatnim radnim vremenom teško mogu odgovarati redovnim studentima

Mali Levijatan

Studentski časopis za politologiju dobio novo ruho Nakon sedmogodišnje stanke, tim studenata politologa na Fakultetu političkih znanosti predstavio je četvrto izdanje studentskog znanstvenog časopisa Mali Levijatan. Autori su većinom na završnim godinama politologije, ali prigodu da se objavi i njihov rad imali su studenti drugih društveno-humanističkih područja. Od zaprimljenih 25 radova anonimnim putem je izabrano devet najboljih. Problematika broja bavi se aktualnim političkim izazovima. Teme s kojima se čitatelji mogu upoznati protežu se od nezaposlenosti mladih i indijsko-pakistanskih odnosa do povezanosti nogometa s regionalizmom u Španjolskoj. Ivana Turković

Studentski život 3

Nedostatak prakse Obrazovnom sustavu važnija kvantiteta od kvalitete

students of UniZG Ime: Dora Trogrlić Dob: 20 Studij: Novinarstvo

MARIJA EDITA FELDI/GLOBAL

BROJ 30, listopad 2017.

SANJIN STRUKIC/PIXSELL

Dora Trogrlić: Sama sebi gradim 'veze'!

Govornici na konferenciji 'Bolje obrazovanje - bolja Hrvatska'

Zar na ekonomiji i danas računaju ručno?

'Onaj tko nije digitalno pismen, postat će građaninom drugog reda, neće se moći snalaziti u životu', izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak Tekst: Božica Kopić

anašnji obrazovni sustav u Hrvatskoj na većini fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ne omogućuje studentima praksu tijekom školovanja. Tako mnoge s diplomom u ruci dočeka situacija da zbog nedostatka iskustva i prakse nisu konkurentni na tržištu rada. Student Vedran Ljubobratović završio je četvrtu godinu, odnosno preddiplomski studij na Ekonomskom fakultetu. Za sebe kaže da nema nikakvog praktičnog znanja. Smatra da mu je tijekom obrazovanja upravo i nedostajala praksa na kojoj bi mogao i primijeniti naučenu teoriju. Osuvremeniti sustav "Sve se temeljilo na teoriji i rješavanju zadataka, a čak se ni taj dio nije modernizirao, nego smo sve što se trenutačno odrađuje uz pomoć računala, pisali i računali ručno", govori Vedran. U skladu s razvojem tehnoloških procesa, digitalno obrazovanje nužno je na svim razinama. U listopadu je održana najveća konferencija o obrazovanju, u organizaciji 24sata, pod nazivom "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska". Okupila je ugledne stručnjake iz školstva i znanosti, te pokrenula raspravu o obra-

zovnom sustavu u Hrvatskoj, dotičući se obrazovne reforme, digitalna opismenjivanja i nedostatka praktičnog znanja učenika i studenata. Jedan od predavača bio je i psiholog Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" koji je govorio o važnosti tržišta za obrazovanje. "Kad smo uvodili bolonjski sustav obrazovanja, bio sam siguran da će se dio studenata nakon preddiplomskog studija zaposliti, ali se to danas ne događa jer studiji nisu usklađeni s tržištem pa studenti moraju upisivati i diplomski studij", poručio je Burušić. Ono što nedostaje našem obrazovnom sustavu suvremenija je nota, smatra pak prof.dr. sc. Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike. "Hitno moramo uvesti nove sadržaje, nove pristupe poučavanju i učenju, odnosno osuvremeniti obrazovanje", dodaje Vrček. Svi su sudionici govorili o tome kako se problem manjka praktičnog znanja javlja i mnogo prije fakultetskog obrazovanja kao i o važnosti digitalne pismenosti. "Onaj tko nije digitalno pismen, postat će građanin drugog reda, neće se moći snalaziti u životu. Ne smijemo dopustiti da nekoga izostavimo od stjecanja digitalnih vještina", izjavila je

ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. S njom se slažio i poduzetnik Nenad Bakić, rekavši da dijete mora biti društveni građanin 21. stoljeća, ali da je potrebno razvijati i kreativnost od samog početka.

'Hitno moramo uvesti nove sadržaje, nove pristupe poučavanju i učenju, odnosno osuvremeniti obrazovanje', izjavio je prof. dr. sc. Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike

Izvrsnost je ključ Višak činjeničnog, a manjak praktičnog znanja javlja se odmah na osnovnoškolskoj razini, a nastavlja se i na fakultetskoj zbog čega posustaje kvaliteta obrazovanja. Bakić zaključuje kako je uzrok konstantna pada rangiranja Sveučilišta u Zagrebu to što se ne vodimo kvalitetom nego brojem objavljenih tekstova. "Ako tražimo riječ kojom bismo opisali uspješnost društava, bila bi to izvrsnost. Potreban je sustavni napor kako bi se postigla izvrsnost. Zvuči apstraktno, ali izvrsnošću možemo sve promijeniti", rekao je Bakić. Student Vedran s ekonomije kaže da ne zna koliko je konkurentan na tržištu rada s završenim studijem jer nikada tijekom fakulteta nije radio ništa praktično vezano uz svoju struku. "Mislim da bi više ljudi u mnogo kraćem roku završavalo fakultete jer bi zapravo i radili ono o čemu uče na fakultetu. A ako ništa, možda bi shvatili da to zanimanje zapravo nije ono s čime se žele baviti ostatak života", zaključio je Vedran.

Kad su maloj Dori bile samo tri godine, posjela je obitelj u dnevni boravak da bi održala svoj prvi koncert, i nastavila to raditi svake večeri. "Iz večeri u večer roditeljima je to očito dosadilo pa su me odlučili upisati u glazbenu školu", govori Dora o svojim glazbenim počecima. Tad je sve počelo, kaže - dječji festivali, raznorazne priredbe, pa zatim kazalište i gluma, koncerti, natjecanja... Onda je došla iz Đurđevca u Zagreb i vrata su se počela otvarati. Da joj je u Zagrebu karijera krenula, dokazuje popis na kojem je mnoštvo poznatih i utjecajnih glazbenika koje je upoznala i još upoznaje, i s kojima surađuje i dijeli ljubav prema glazbi. "Vjerujem da je ovo sve tek početak i posebno se veselim onome što budućnost nosi", dodaje. Dora je glazbenica koja se pokušava probiti bez posebnih veza i poznanstva, i na to je jako ponosna. Misli da je odlično kad čuje da je netko nešto postigao isključivo svojim radom. "Upravo zato i ja pokušavam djelovati tako što sama sebi gradim svoje 'veze' ", kaže. "Krećem se po mjestima gdje su odlični glazbenici i tako stvaram poznanstva i prijateljstva, objeručke prihvaćam sve prigode, trudim se, i ra'Trudim se, dim na sebi i zaista vjerujem radim na da će nešto lijepo proizaći sebi i zaista iz toga svega. Vjerujem u vjerujem da sebe", odlučno zaključuje. će nešto lije- Dora je studentica treće godine novinarstva, a usklapo proizaći iz toga sveđivanje faksa i glazbe ne ga. Vjerujem smatra nekakvim problemom. "Isto kako mnoštvo studenata u sebe' radi, tako je ovo moj posao - i velika ljubav - ali i posao. A i mnogo toga se stigne u 24 sata, mislim, tko još spava", pita se Dora. Što se tiče razloga odabira novinarstva kao studija, odgovara da joj je to s jedne strane način da nauči kako komunicirati s njima u budućnosti, a s druge da je odličan u aspektima odnosa s javnošću, samopromocije, upoznavanja s ljudima i publikom. "Pokušavam stečeno znanje primijeniti gdje god mogu u glazbi. A dodatan plus na prethodno rečeno je što mi ostavlja slobodnog vremena da radim ono što najviše volim", kaže. Hana Ivković

ŠTO TE MUČI, PROUČI! Lovro: Kome se mogu obratiti ako sam izgubio iksicu s kojom ostvarujem pravo na subvencioniranu prehranu? Odgovor: Prema Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata, gubitak iksice moraš prijaviti odmah, a najkasnije u roku od sedam dana visokom učilištu na kojem ostvaruješ pravo potpore, nakon čega ti je ono obvezno izdati novu.

4 Studentski život

BROJ 30, listopad 2017.

Promjena fakulteta Nezadovoljni prvim odabirom mnogi studenti skupljaju hrabrost za novi korak

Psihologinja 'prebjegla' na FER, veterinari 'bježe' na stomatologiju 'Na promjenu fakulteta potaknulo me to što sam radio u jednoj stolarskoj radionici, pa sam se zainteresirao za obradu drveta', govori Marko Domitrović sa Šumarskog fakulteta, koji je prije studirao talijanski jezik na FFZG-u

Tekst: Kristina Komljenović Foto: Katarina Šapina/Global

a svakom fakultetu postoji barem jedan student za kojeg bi drugi rekli: "Aha...to je onaj što se prebacio". Mnogi studenti muku muče s fakultetom koji im je prvi odabir i žude za promjenom studija, ali često nemaju dovoljno hrabrosti i poticaja za tako nešto. Pritisak roditelja, neispunjena očekivanja, loša informiranost, zahtjevnost programa.., samo su od nekih razloga zašto se studenti prebacuju na drugi fakultet. Naši su sugovornici dokazali da nikad nije kasno za promjenu fakulteta, čak i ako je on sasvim suprotan njihovu prethodnom izboru. Nikad nije kasno Bivši student talijanskog jezika na Filozofskom fakultetu nije ni znao da će svoj posao iz snova otkriti pri odlasku na jedan "običan" studentski posao. "Na promjenu fakulteta potaknulo me to što sam dvije godine preko studentskog servisa radio u jednoj stolarskoj radionici, pa sam se zainteresirao za obradu drveta", govori Marko Domitrović, sada student drv-

ne tehnologije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Problema s ispisivanjem sa starog i upisa na novi fakultet, kaže, nije bilo te je tako cijela procedura bila prilično jednostavna. Sve koji se dvoume o promjeni fakulteta koji su potpuno nesrodni, razuvjerit će studentica Jelena Tabak koja se prebacila s psihologije na FFZG-u na elektrotehniku na FER-u. "Koliko god mi je psihologija

Kada je riječ o proceduri upisa na novi fakultet, studenti se trebaju ponovno prijaviti na NCVVO i sa starim se rezultatima državne mature natjecati s ostalim studentima za željeni fakultet bila zanimljiva, nije nešto čime se želim baviti u životu, ali i dalje su mi oba područja draga", govori Jelena. Također kaže kako nije imala nikakvih komplikacija pri ispisivanju, što joj je dodatno olakšalo situaciju. Kada je riječ o proceduri upisa na novi

Kamo na Erasmus?

dina ispiše do 20 studenata, pri čemu studenti ne plaćaju ispis", govori Nenad Turk, dekan Veterinarskog fakulteta. Također kaže kako je najčešći razlog ispisa s prve godine studija prelazak na Stomatološki fakultet u Zagrebu. S druge strane, dekan Stomatološkog fakulteta Hrvoje Brkić kaže kako se s njihova fakulteta u posljednjih pet akademskih godina ispisalo 53 studenta, uglavnom zbog prelaska na neki drugi studij. Cijena ispisa na tom fakultetu je 70 kuna.

Nekad nije dovoljno upisati studij, nego upisati onaj pravi

fakultet, studenti se trebaju ponovno prijaviti na NCVVO i sa starim rezultatima državne mature natjecati se s ostalim studentima za željeni fakultet. Ako nemaju položen neki od izbornih predmeta koji se traži za upis na novi fakultet, studenti su obvezni položiti i taj

Što kažu podaci Dok se s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta ispiše manje od pet posto upisanih studenata, Pravni fakul'Ove tet je jedan od onih s su se kojeg se studenti akademske najviše ispisuju. godine s prava Tajnik fakulteispisala čak 104 ta, Stjepan Lice studenta", kaže kaže da su se ove Stjepan Lice, akademske godipredmet. Što se tajnik Pravnog tiče plaćanja ispisa ne s prava ispisafakulteta i upisa, svaki fakultet la čak 104 studenta, ima svoja individualna što zbog osobnih razlopravila koja je dobro provjeriti ga, što zbog prelaska na drugi prije same promjene. studij. Dodaje da se za postu"Na razini jedne akademske pak ispisa na Pravnom fakultegodine s Veterinarskog se fa- tu plaća naknada u iznosu od kulteta sa svih studijskih go- 150 kuna.

ŠVEDSKA Kvalitetno obrazovanje, ali preskup život

Najviša stipendija ne pokriva ni pola troškova studiranja

ako je to studirati u zemlji u kojoj noć pada već u tri sata popodne? Švedska ima 37 sveučilišta od kojih je njih pet među 200 najboljih na svijetu. Sva su ta sveučilišta dostupna studentima na Erasmusu, a studenti iz zemalja članica Europske unije mogu na njima besplatno studirati. Sveučilišta su koncipirana jednako kao i u Hrvatskoj, postoji preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. Švedska je zemlja višeg životnog standarda, a to se i odražava na studentske troškove. Tako je studentu tijekom boravka u Švedskoj u prosjeku potrebno oko 6500 kuna na mjesec. Eva Juraški, studenti-

ca politologije s Fakulteta političkih znanosti, provela je ljetni semestar u gradu Falunu na sveučilištu Dalarana. "U Švedskoj se velik dio nastave obavlja internetski, putem internetskih učionica. Kolegiji se slušaju jedan za drugim, ali mogu se uzeti i dva predmeta u isto vrijeme, no više od dva je teško uskladiti. Postoje tri ocjene: pad, prolaz i bolji prolaz" rekla nam je Eva. No Švedska ne razlikuje od naše zemlje samo u sveučilišnom smislu, nego i po društvenoj i kulturnoj integraciji u zajednicu. "Da bi bio dobar prijatelj sa Šveđaninom, trebaš biti dobar s ostatkom njegova društva i ako pojedini ljudi ocijene da im ne odgovaraš, u pravilu ćeš se

teško uklopiti. Dosta su hladniji od nas, nemaju tendenciju ulaziti u sukobe, suzdržani su, ali općenito su pristojni i žele ti pomoći", objašnjava Eva. Uvjeti za studiranje u Švedskoj jednaki su kao za sve Erasmus razmjene, a jedini pro-

Šveđani su hladniji od nas, nemaju tendenciju ulaziti u sukobe, suzdržani su, ali općenito su pristojni i žele pomoći

blem nastaje ako ostanete bez novca, stipendije koja iznosi 460 eura na mjesec ili financijske pomoći roditelja. "Švedska je prilično nezahvalna država za Erasmus jer najviša stipendija ne pokriva ni 50 posto ukupnih troško-

MYDALARNA.COM

Tekst: Ramona Ščuric

Sveučilište Dalarana

va. Odnosno, dovoljna je za smještaj, ako imaš sreću da ti dodijele najjeftiniji. Hrvatska je daleko isplativija država za Erasmus strancima", smatra Eva. Eva se nije najbolje priviknula na klimu, mentalitet i visoke troškove življenja, ali smatra kako joj je ovo bilo nezaboravno iskustvo. "Stekla sam vrijedno životno iskustvo koje me obogatilo, ali imala sam i podosta problema jer sam bila jedina ne samo iz Hrvatske, nego i iz tog dijela Europe. Nismo imali ni Erasmus Student Network (ESN) karticu pa nismo mogli biti na velikom studentskom partiju u Uppsali. To je velik minus za Falun kao studentsko odredište", rekla je Eva.

Studentski život 5

BROJ 30, listopad 2017.

Teškoće u učenju Disleksija ne mora biti prepreka uspješnom studiranju

Možda uče sporije, ali mogu razviti natprosječne sposobnosti Pozitivno radno okruženje i tolerantna okolina sve je što je potrebno za uspjeh

Tekst: Terezija Bošnjaković

Disleksija je hendikep Takvi poremećaji veliki su hendikep za osobe kod kojih je školovanje zasnovano na čitanju, pisanju i računanju, tvrdi predsjednica Hrvatske udruge disleksičara Stanislava Leljak-Turžanski. "Mogu biti raznog intenziteta, od lakših do jako teških. Često su popraćeni i s poremećajem orijentacije u prostoru vremenu, s lošom slušnom analizom i sintezom, uz smanjenu koncentraciju". Leljak-Turžanski objašnjava da osobi s disleksijom treba više vremena da nauči gradivo

Problem koji se često spominje netolerancija je prema učenicima ili studentima sa sličnim teškoćama, koja često rezultira negativnim emocijama i pomaže si pri učenju raznim metodama. "Osobe s disleksijom su normalne inteligencije ili nadprosječne, tako da upornošću uspijevaju završiti fakultet", kaže.

DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL

ok se mnogi studenti žale da neki kolegij ne mogu položiti zbog njegove težine, malo tko je svjestan da postoje i oni kojima je studiranje dodatno otežano zbog problema s čitanjem, pisanjem ili računanjem - riječ je teškoćama koje karakteriziraju disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju. Te se teškoće najčešće spominju u kontekstu vrtića i škole, ali teži oblici ostaju trajno obilježje tijekom života. Osoba s takvim teškoćama ima i među studentima i one proživljavaju svaki studentski stres intenzivnije.

nog studija drvne tehnologije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Otkrio je disleksiju u drugom razredu osnovne škole, prolazio vježbe, a sada studira. Zahvaljujući poticajnoj okolini, disleksija mu nije problem. Većih problema na fakultetu nije imao, a da bi smanjio mogućnost pogreške, uči uz pomoć.

Na poteškoćama poput disleksije raznim akcijama treba raditi od najranije dobi

problemi dijagnosticirani, uredne intelektualne sposobnosti. Te osobe nemaju senzoričkih niti motoričkih oštećenja - poput, na primjer, oštećenja sluha, socio-

Netolerancija Mirjana Lenček, profesorica na Odsjeku za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta objašnjava teškoće kao specifične poremećaje učenja. "Specifičnost se tiče toga da su u osoba kojima su ti

'Profesori i kolege imaju razumijevanja jer neki imaju iste probleme kao i ja pa razumiju taj osjećaj', kaže student Lovro Šuste

kulturni uvjeti u kojima odrastaju ili žive su odgovarajući, a izloženi su redovnoj pouci. Unatoč tome ne postižu zadovoljavajuće rezultate u smislu usvajanja školskih znanja ili akademskog napredovanja", objašnjava Lenček. Iako definicije govore o većim teškoćama, studentima uspjeh nije onemogućen. Teškoće usporavaju edukativni proces, ali ne sprečavaju samu edukaciju. Zbog problema netolerancije od okoline, pozitivno radno okruženje i tolerantna okolina sve što je potrebno za uspjeh. Lovro Šuste student je struč-

Odabir zanimanja "Učenje je otežano jer treba više vremena da neke stvari prođem i da ih naučim, ali pišem na laptopu pa lakše vidim pogrešku", priznaje Lovro i dodaje kako mu okolina izlazi u susret. "Profesori i kolege imaju razumijevanja jer neki imaju iste probleme kao i ja pa razumiju taj osjećaj", objašnjava Lovro. S obzirom na to da takve teškoće često dolaze uz natprosječne sposobnosti u nekim drugim područjima, profesorica Lenček savjetuje odabir zanimanja u kojemu će ti potencijali biti iskorišteni. "Do odrasle dobi mnogi razviju nadomjesne strategije koje im olakšavaju funkcioniranje u društvu. Uz to, odabir zanimanja može biti takav da osigurava vidljivost jakih strana kojima osoba raspolaže - poput kreativnosti, dobrog vizualnog predočavanja i sličnog", tvrdi.

Hrvatski studiji Nemogućnost obraćanja predstavnika zbora studentima upozorila na veći problem

Mijenjat će zakon ili sveučilišni pravilnik?

akon problema s obraćanjem predstavnika studentskog zbora Hrvatskih studija na uvodnom predavanju novim studentima, povela se daljnja rasprava o potencijalnim nepravilnostima na Sveučilišnom odjelu i o ugrozi slobode govora. Međutim, čini se kako iza svega stoji šira priča. Podsjetimo, Duje Kovačević, član studentskog zbora HS-a u medijima je istupio s tvrdnjom kako mu je bilo zabranjeno govoriti iako ga je studentski zbor izabrao za svojeg predstavnika. Uprava je, s druge strane, tvrdila da zbor u tom trenutku još "nije bio konstituiran", iz čega proizlazi da nije moglo ni biti predstavnika zbora koji bi u ime zbora govorio. Mario Grčević, pročelnik Hr-

vatskih studija, u medijskom je dopisu obrazložio kako zbor nije konstituiran zbog Pravilnika o izboru za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, istaknuvši članak 22. Kako proizlazi iz tog članka, predsjednik dotadašnjeg saziva trebao je prije početka nastave sazvati konstituirajuću sjednicu novog saziva, izglasanog na prošlim izborima, što nije učinjeno. "Sazivanje te sjednice sve do 1. listopada 2017. u ponoć bilo je u isključivoj nadležnosti predsjednice Studentskoga zbora u prethodnom mandatu", tvrdi Grčević i dodaje da bi se miješao u autonomiju zbora ako osobno sazove sjednicu. Vanja Uzelac, povjerenik za medije Hrvatskog studentskog zbora, slaže se da je Grčević postupio u skladu s pravilnikom koji je na snazi i legitiman za pro-

vođenje konstituirajućeg zbora. No kako predsjednica proteklog saziva Ivana Široki taj sastanak nije sazvala, to je trebao učiniti njezin zamjenik, koji to također nije učinio. Na kraju, kako je Kovačević upozorio, ovaj je slučaj upozorio na problem nesklada između Zakona o studentskom zboru i samog Pravilnika za biranje Zbora na Zagrebačkom sveu-

IGOR ŠOBAN/PIXSELL

Tekst: Ivor Kruljac

čilištu. Naime, nesazivanjem ove sjednice prekršene su zakonske odredbe, prema kojima je konstituirajuću sjednicu Zbora trebao sazvati čelnik visokog učilišta u roku od 15 dana od održanih pravovaljanih izbora za predstavnike u Studentskom zboru. "To znači da sam Pravilnik nije zakonit, odnosno usklađen sa Zakonom o studentskom zboru", zaključuje Kovačević. Zašto u tom slučaju, ako je zakonom propisano, ni pročelnik Grčević, a ni predsjednica starog saziva ili njezin zamjenik nisu sazvali konstituirajuću sjednicu - ostaje nepoznato. U svakom slučaju, Uzelac iz HSZ-a ističe da će "Hrvatski studentski zbor prije mijenjanja Zakona o studentskom zboru svakako sagledati situacije konstituiranja studentskih zboro-

va i naći rješenje koje će biti dobro za sve sastavnice i studentske zborove sveučilišta koje će zatim biti implementirano i u pravilnike o studentskim izborima". Mateo Štrbić, predstavnik Hrvatskih studija u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu, najavio je pak osnivanje radne skupine za izradu pravilnika i statuta Studentskog zbora HS-a. "Smatramo kako su izrada i donošenje Statuta SZHS-a iznimno važni jer ćemo tako napokon jasno definirati okvire svoga rada", zaključuje Štrbić. Stav Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti i obrazovanja o ovom neskladu zakona i pravilnika do zaključenja broja nismo doznali, kao ni hoće li za taj problem koji se dogodio na Hrvatskim studijima itko snositi ikakve posljedice.

6 Studentski život

BROJ 30, listopad 2017.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

Jesenski blues (i kako ga plesati) Razdoblje koje dolazi znaju obilježiti promjene kao što su lošije raspoloženje, gubitak energije ili umor. Odjednom se uhvatite da ste, bez ikakva jasna razloga, lošije raspoloženi ili baš danas nemate energije za izlazak kojem ste se veselili jučer. Ako tome pripišemo često povećanu potrebu za ugljikohidratima, produljeno vrijeme spavanja uz pospanost dobijemo sezonski blues. Uzroci promjena nisu potpuno razjašnjeni, a smatra se da jedan od njih leži u promjeni lučenja melatonina i seratonina. Do promjene može doći zbog promjene sata i zbog toga što su nam dani kraći, a noći dulje. Osim toga, osobe se još žale na razdražljivost, tjeskobno raspoloženje, promjene tjelesne težine, kronični umor te teškoće u akademskom, radnom i socijalnom okruženju. Što učiniti da biste se osjećali bolje? Osvijestite tu fazu u promjeni raspoloženja kao normalnu i prolaznu, podijelite s ukućanima, cimerima i drugim bliskom osobama kako vam je i dogovorite neke korake - odlazak u šetnju, poticanje na aktivnost, a pomažu i sama podrška i razumijevanje. Procijenite isplativost truda koji ulažete u aktivnosti. Kako bi vam bilo bolje, možda ćete trebati učiniti nešto što je trenutačno zahtjevno ili naporno. Pokušajte se podsjetiti kako ćete se osjećati kad ta faza završi. Planirajte redovitu tjelesnu aktivnost. Obavljajte je na tjednoj bazi, ne mora biti visokog intenziteta - važan je kontinuitet i uspostavljanje zdrave navike. Pripazite na higijenu spavanja. Odlazak u krevet i buđenje organizirajte tako da se pridržavate određenog doba. Vrlo je važno da obratite pozornost na zdravu, redovitu i raznoliku prehranu: neka bude bogata mineralima, žitaricama i vitaminima. To će pozitivno utjecati na osjećaj umora i prevenirati povećanje tjelesne težine. U slučaju razdražljivosti korisno je nakratko napustiti situaciju ili kontekst. Dajte si nekoliko minuta vremena skrećući pozornost na nešto drugo. Nakon pet minuta ponovno pokušajte procijeniti vjerujete li i dalje da trebate izreći kritiku ili ući u sukob. Podsjetite se da je ovo razdoblje teško za većinu ljudi. Potrebno je odati si priznanje za uloženi trud, pohvaliti se i počastiti te slaviti male pobjede.

Sajam stipendija NSK posjetilo više od 7000 učenika i studenata

Uz pripremu svatko može studirati izvan Hrvatske

Na Sajmu se predstavilo više od 60 izlagačkih institucija iz Hrvatske, drugih europskih zemalja, Sjeverne Amerike i Azije

Tekst: Hana Ivković Terezija Bošnjaković

užve su bile u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, gdje je mali tsunami srednjoškolaca i studenata proučavao letke, postavljao pitanja, hodao među štandovima i informirao se o tisućama različitih stipendija koje im se nude za studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu. Sajam, održan 17. listopada, u jednom je danu posjetilo više od 7000 učenika i studenata koji su se informirali o stipendijama i studijskim programima više od 60 izlagačkih institucija iz Hrvatske, drugih europskih zemalja, Sjeverne Amerike i Azije. Veliko zanimanje Paula, učenica četvrtog razreda X. gimnazije u Zagrebu, na sajmu se našla jer namjerava upisati fakultet, ali smatra da je u inozemstvu obrazovanje bolje nego naše. "Mislim da su sustavi učenja mnogo suvremeniji nego u Hrvatskoj, gdje školski sustav nismo mijenjali godinama. Trebala bi mi stipendija za odlazak jer su naši standardi mnogo niži nego u inozemstvu", tvrdi. Još jedna posjetiteljica, Jelena s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, s druge strane, trenutačno je na diplomskom studiju i zadovoljna je odabirom. "Sviđa mi se sajam. Jako je lijepo, kvalitetno organizirano, osobe koje su došle predstavljati institucije nude dobre informacije i baš pomažu pri odabiru", rekla je Jelena. Ana, studentica druge godine Fakulteta prometnih znanosti, također je proučavala mogućnosti studiranja izvan Hrvatske. "Tražim stipendiju, ali ništa specifično, ali rado bih išla van", istaknula je Ana. Global je na Sajmu također uspio razgovarati s nekoliko stipendista koji su već iskusili život i studij u inozemstvu. Toni Baković student je druge godine međunarodnog turističkog menadžmenta na Sveučilištu u Derbyju u Engleskoj, a do stipendije je došao preko UniWorld agencije koja je učinila sve što je trebalo za njegov put. Toni kaže da mu prijam na fakultet po želji nije predstavljao nikakav problem.

EDIN TUZLAK/IRO

studentsk@psiha

"Bilo mi je dosta lako upasti i ljudi su bili mnogo otvoreniji. Uvijek ima mjesta - samo morate ispuniti njihove zahtjeve i sigurno ste upali. Otvaraju toliko učionica i zapošljavaju toliko profesora koliko je učenika upisano", kaže Toni. Dokumenti i troškovi Što se tiče pripreme dokumenata i polaganja Cambridgeova C1 testa engleskog jezika, kaže da nije velik problem jer se potrudio i sve pripremio čak godinu dana unaprijed. Što se troška tiče, ističe da je potreban iznos koji je ipak viši od stipendije da bi preživio. "Stipendija pokriva moju školarinu i mali iznos godišnje za život, ali ostalo moram sam pribaviti ili studentskim poslom ili uz pomoć roditelja", objašnjava. Iva Brajković, apsolventica

francuskog i germanistike na Filozofskom fakultetu, bila je na ljetnom tečaju prava pri na sveučilištu u Bayreuthu u Bavarskoj i kaže kako financijskih problema nije imala. Dobila je DAAD (Deutscher Akademischer Austauschdienst) stipendiju za ljetne tečajeve u Njemačkoj, koja joj je bila sasvim dovoljna. "Stipendija mi je uspjela pokriti sve troškove, osim nekih luksuza koje sam si sama priuštila svojim džeparcem", kaže Iva, koja je se vratila puna pozitivnih dojmova iz Njemačke. "Sve je bilo jako dobro organizirano, jako korisno - imali smo nastavu na fakultetu ujutro i popodne, kao i raznorazne aktivnosti, na primjer ekskurzije, sportove, zborove. Imala sam i jako dobar smještaj u studentskom domu", tvrdi. Ivi je trebalo oko dva tjedna za pripremu

Stipendije za STEM i socioekonomski ranjive Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić predstavili su 10.000 novih stipendija na godinu za socioekonomski ranjive skupine studenata te dodatnih 3400 novih stipendija na godinu za studij u Hrvatskoj u STEM području. Te se stipendije financiraju novcem Europskog socijalnog fonda i iz državnog proračuna. MZO je također predstavio i digitalnu platformu za prijavu i dodjelu stipendija koja će omogućiti veću transparentnost, pouzdanost i učinkovitost pri dodjeli stipendija.

dokumentacije, ali preporučuje drugim studentima da si ipak uzmu oko mjesec dana da bi se potpuno informirali o ponudi studija, za koju kaže da je jako velika. Organizatori zadovoljni "Jako smo zadovoljni današnjim sajmom, sjajna je posjećenost i reprezentativnost", kazao je Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor IRO-a. Također je dodao da je jako ponosan na uspjeh sajma prije svega jer studenti i učenici, kojima je sve i namijenjeno, prepoznaju Sajam kao događaj koji im omogućuje da nađu svoju obrazovnu karijeru i realiziraju te ispune svoje talente. "Pružiti to nešto je što je nama jako važno i zbog čega već 13 godina tako dobro radimo", napomenuo je Šćukanec, izvršni direktor IRO-a.

Zemlja partner Austrija Više od 18 visokih učilišta i tvrtki predstavilo je Austriju kao jednu od poželjnijih zemalja za usavršavanje. Nude studijske programe te niz mogućnosti za obavljanje studentske stručne prakse u austrijskim IT-tvrtkama. Sonja Holocher-Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, zadovoljna je suradnjom. Lani se gotovo tisuću naših studenata obrazovalo u Austriji. Obje zemlje imaju mnogo pružiti jedna drugoj", istaknula je. MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

. Z . B U T P E J OTKRI TI TREBA J O T Š E V S

• PBZ Indeks plus studentski paket • PBZ Educa kredit • Program uštede Student • program Dovedi prijatelja • studentske zone u PBZ poslovnicama*

SVIJET MOGUĆEG.

student.pbz.hr *Zagreb, Cibona i Cvjetni trg; Pula, Flanatička 16; Osijek, Kapucinska 25; Split, Ruđera Boškovića 24 Ovaj oglas je informativnog karaktera i ne predstavlja obvezujuću ponudu za Privrednu banku Zagreb.

Bank of

8 Srednja

BROJ 30, listopad 2017.

Statistička olimpijada Predstavljen projekt za srednjoškolce kakav u Hrvatskoj još nismo vidjeli

Nije sve samo teorija: učenici će rješavati zadatke iz - statistike

ve će se školske godine u Hrvatskoj prvi put održati Statistička olimpijada, namijenjena srednjoškolcima. Cilj je projekta potaknuti znatiželju i interes srednjoškolaca te njihovih nastavnika za statistiku. Iako će se možda u studentima na spomen statistike pobuditi negativni osjećaji zbog istoimenog kolegija, srednjoškolci se ne trebaju zabrinuti. Zadaci na Statističkoj olimpijadi fokusirat će se na primijenjenu statistiku, a ne na teoriju i komplicirane zadatke.

Na predstavljanju Statističke olimpijade raspravljalo se zašto je statistika uopće važna i potrebna

je, u kategoriji A za treći i četvrti te u kategoriji B za prvi i drugi razred srednje škole. Jednu ekipu može sačinjavati do troje srednjoškolaca, a svaka ekipa mora imati mentora. Prvi krug natjecanja sastojat će se od ispita iz općeg znanja, ispita iz korištenja izvora službenih statističkih izvora i ispita iz razumijevanja statističkog teksta. Sve ekipe koje zadovolje prvi krug natjecat će se u drugom. Tamo će ponajprije trebati pokazati

To neće biti teorija statistike ili rješavanje formula, nego pojednostavljeni zadaci, kako bismo djeci približili statistiku, objasnila je natjecanje Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja

(Kineziološki fakultet)

PRAVNI FAKULTET

DANIJEL JAVORIĆ BARIĆ: Pravni fakultet nudi studentu upoznavanje s ključnim pojmovima i konceptima raznih grana prava, a sve na temelju povijesnih i teorijskih pojmova koji se uče na nižim godinama. Kroz studij se pristupa različitim pravnim problemima kojima se simuliraju razne životne situacije u kojima je potrebna pravna intervencija. Posebice se ističe pravna problematika zaštite subjektivnih prava najranjivijih skupina. Peta godina fakulteta nudi različite smjerove koji studentu pružaju nadogradnju na temeljne koncepte s nižih godina.

MATILDA ŠOLA: Kineziološki fakultet obrazuje stručnjake koji po svršetku studija stječu akademski naziv magistra kineziologije u edukaciji, što omogućava primjenu znanja i vještina u nastavi tjelesnog odgoja, te magistar u nekom od primijenjenih područja, poput brojnih sportova, kineziološke rekreacije, kinezioterapije, sportskog menadžmenta ili fitnesa. Kineziološki fakultet i naši stručnjaci priznati su i vrlo cijenjeni na

GEOGRAFIJA

(Prirodoslovno-matematički fakultet)

kako bi planirali i predvidjeli buduće. Fakultet omogućuje mnogo međunarodnih razmjena. Prve su godine više zastupljeni kolegiji iz prirodne geografije, a poslije iz društvene. Diplomski studij grana se na pet smjerova: fizička geografija s geoekologijom, geografski informacijski sustavi, prostorno planiranje i regionalni razvoj, baština i turizam te nastavnički smjer. Samim time, širok je spektar zapošljavanja.

Snalaženje je najvažnije "Zadovoljan sam što je ovaj projekt krenuo. Žao mi je samo što nema nečeg sličnog i za osnovnu školu. Moja djeca su naviknuta 'bubati' napamet, a ne znaju se snalaziti", kazao je okupljenima Vakula na predstavlja-

nju Statističke olimpijade. Na predstavljanju olimpijade u Visokom učilištu Algebri sudjelovali su i Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, Maja Pekač, voditeljica projekta, Maja Marković, zamjenica voditeljice projekta, Leo Mršić, voditelj Katedre za upravljanje podacima i analizu na Algebri te Ksenija Dumičić, predsjednica Hrvatskog statističkog društva. U žiriju će biti svi oni osim Pekač i Marković, a pridružit će im se Toni Milun i Nenad Bakić. "Treba podržati ovu inicijativu jer je statistika važna. Koristimo je mnogo više no što mislimo i želimo priznati", rekao je Mršić. Vakula je prepoznao da bi reakcije javnosti mogle biti podijeljene. Naime, natjecanje će se održati internetski, što znači da će srednjoškolci imati mogućnost prepisivanja i korištenja tuđe pomoći. Za europsku fazu natjecanja srednjoškolci će trebati napraviti dvominutni video na temu "Zašto je službena statistika važna u našem društvu?" Naravno, nagrade su osigurane i za hrvatsku i europsku fazu natjecanja. Preostaje samo vidjeti kakav će biti odziv srednjoškolaca i njihovih profesora koji bi ih trebali motivirati.

STUDIJ KINEZIOLOGIJE

(Pravni fakultet)

KATARINA PLANCUTIĆ: Geografi su znanstvenici, kojima cilj nije znati sve gradove i zastave država kako možda netko misli. Oni proučavaju i objašnjavaju postojeće odnose u prostoru

Razdoblje za prijavu: od 20. listopada 2017. do 26. siječnja 2018. Prvi krug natjecanja: od 29. siječnja do 12. veljače 2018. Objava rezultata prvoga kruga natjecanja: 14. veljače 2018. Drugi krug natjecanja: od 15. veljače do 8. ožujka 2018. Proglašenje pobjedničkih ekipa: 6. travnja 2018.

vještine snalažljivosti. To je ono što ovo natjecanje čini drukčijim od našeg obrazovnog sustava. S time se slaže i Zoran Vakula, poznati hrvatski meteorolog.

međunarodnoj razini što dokazuju mnoge međunarodne konferencije i projekti koji se redovito provode.

MODNI DIZAJN

(Tekstilno-tehnološki fakultet)

IVANA KOZJAK: Prva godina studija posvećena je tekstilnom i modnom dizajnu, a na drugoj godini odlučujete se za smjer koji je u vama pobudio najviše

IRIS VUKSAN/ GLOBAL

studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove

Raspored

PRAVNI STUDIJ

PMF

fakulteti na pladnju

Tri faze natjecanja "Već u prvom razredu osnovne škole, uz matematiku, uvodimo neke osnovne zadatke vezane uz statistiku. To neće biti teorija statistike ili rješavanje formula, nego pojednostavljeni zadaci, kako bismo djeci približili statistiku, objasnila je natjecanje Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja. Prijave za olimpijadu počele su 20. listopada, a svi zainteresirani stignu se prijaviti do 26. siječnja. Važno je istaknuti kako se natjecanje provodi u dvije kategori-

'Zadovoljan sam što je ovaj projekt krenuo. Žao mi je samo što nema nečeg sličnog i za osnovnu školu. Moja su djeca naviknuta 'bubati' napamet, a ne znaju se snalaziti', rekao je Zoran Vakula

KINEZIOLOŠKI FAKULTET

Tekst: Željka Škreblin Foto: Tin Bedenko/Global

interesa. Možete očekivati mnogo crtanja i dizajniranja, od tekstilnih i modnih kreacija do izrade povijesnih kostima, što će od vas zahtijevati mnogo kreativnosti. Također, tu su i različiti teorijski kolegiji gdje vas se na zanimljiv način uvodi u povijest umjetnosti i odijevanja, a širok spektar znanja steći ćete i u područjima konstrukcije odjeće te tekstilnim vlaknima i materijalima. Studij zahtijeva mnogo rada i ljubavi prema dizajnu, ali uz dovoljno volje i motivacije, trud se definitivno isplati.

Društvo 9

BROJ 30, listopad 2017.

Migranti Stvara li se u društvu generalizirana slika na temelju izvještavanja

Mediji nastoje biti objektivni, ali komentari ne štede izbjeglice

oliko najutjecajniji mediji oblikuju javno mnijenje mogli smo se uvjeriti tijekom izbjegličkog vala. Svjedočili smo tome i nedavno dok smo čitali članke o tome kako su pojedini azilanti i izbjeglice silovali jednu i pokušali silovati drugu ženu usred Zagreba. Mnogi su nas naslovi tadašnjih portala upućivali na negativno kolektiviziranje mišljenja o izbjeglicama te se postavlja pitanje kada povući crtu i ne vjerovati medijima i kritički promisliti o onome što mediji nude. Iz Centra za mirovne studije Sara Kekuš odgovara da je slika koju šira javnost dobiva o izbjeglicama iz mainstream medija negativna.

VJERAN ZGANEC ROGULJA/PIXSELL

Stereotipizacija "U većini meNa Twitteru su dijskih prikaza se većinom mogli prisutno je stepronaći pozitivni reotipiziranje i i konstruktivni generaliziranje komentari izbjeglica. Potpuljiv način postupano zanemarujući nja lokalne zajednice njihove individualne prema izbjeglicama. razlike i potrebe, izbjegliSamardžić govori i da ce se dehumanizira i predstav- mediji imaju svoju zaslugu lja kao svojevrsnu prijetnju u stvaranju kolektivnog mihrvatskom društvu. Pritom se šljenja o izbjeglicama jer se u često neutemeljene informa- člancima primarno ističe da cije koriste kao činjenice, tek- je određeni incident napravio stovi i prilozi služe za širenje "Marokanac", "migrant" ili panike, a naslovi su vrlo sen- "azilant". Centar za mirovne studije i Isusovačka služba za zacionalistički", kaže Kekuš. Suprotno misle u Isusovač- izbjeglice slažu se da izbjeglice koj službi za izbjeglice, koja nisu prijetnja hrvatskom drušdjeluje kao međunarodna or- tvu. Bivši student Fakulteta poganizacija što uz materijalno i duhovno djelovanje pruža po- litičkih znanosti Emil Čančar moć. Tako Kristina Samardžić istražio je u suradnji s izv. smatra da mediji ne pružaju prof. dr. sc Viktorijom Car i negativnu sliku. "Kada pogledamo medijsko izvještavanje u trenucima izbjegličke krize, možemo zaključiti kako je većina i mainstream i alternativnih medija izvještavala u narativu solidarnosti i empatije prema izbjeglicama, te su se trudili umjesto prikazivanja velikog izbjegličkog migracijskog kretanja, naglasak staviti na individualne izbjegličke priče", ističe Samardžić. Podsjeća da su mediji isticanjem volonterskog angažiranja u pomaganju ljudima koji su prolazili kroz Hrvatsku zapravo podsjećali svoje gledatelje i čitatelje na to koji je prihvat-

Trendovi pokazuju da pada broj ilegalnih migranata

dr. sc. Kostom Bovanom kako su Jutarnji list, Večernji list i 24 sata izvještavali o izbjegličkoj krizi. Zajedno su došli do zaključka da niti jedne novine izbjeglice nisu primarno prikazale kao žrtve niti kao prijetnju, nego skupine ljudi bez izdavanja (majke s djecom, gnjevni muškarci) koja se kreće. Iako su izbjeglice prikazane jednako u sva tri lista, komentari čitatelja su se razlikovali te su tako čitatelji Večernjeg lista bili konzervativnijeg stava i izbjeglice su bile portretirane kao "prijetnja kršćanstvu". S druge strane, Emil kaže da su novinski članci i komentari u

Dok jedni smatraju da javnost iz medija dobiva većinom negativnu sliku o izbjeglicama, istraživanje je pokazalo da vodeće novine pišu jednako korektno Jutarnjem listu upozoravali na patnje izbjeglica i pozivali na solidarizaciju s njima. Kao pozitivan primjer građanske participacije putem medija Emil ističe Twitter, za koji kaže da ga koriste obrazovaniji građani

Zbog 'ilegalaca' u Slavoniji policija povremeno mora 'gasiti vatru'

ZELJKO LUKUNIC/PIXSELL

Nakon nedavnih kaznenih djela koje su počinili pojedinci iz redova migranata i azilanata, mnogi su naslovi portala upućivali na negativno kolektiviziranje mišljenja o izbjeglicama

Tekst: Tamara Horvat

koji su ujedno i zagovaratelji ljudskih prava, a tijekom izbjegličke krize putem njega su bili prikazani pozitivni i konstruktivni komentari. Strah ipak postoji S druge strane, u Slavoniji već nekoliko tjedana nebom kruže helikopteri. Noću "nadgledaju" situaciju ugašenih svjetala, ali prepoznatljiva zvuka. Naime, prije mjesec dana vlak iz Vinkovaca za Zagreb kasnio je zbog "hvatanja izbjeglica", kaže Antonela iz Cerića. Migranti i dalje ilegalno prelaze granicu i skrivaju se po vlakovima da bi pobjegli iz Hrvatske. Studentica Vlatka Vivoda iz Nuštra, sela pokraj Vinkovaca, govori da se izbjeglica boji i žali ih u istoj mjeri. Koliko je strah od izbjeglica općenito opravdan? Iz Ministarstva unutarnjih poslova odgovaraju da je riječ o helikopterima nabavljenima iz Schengen Facility Funda i da je Hrvatska, kao članica Europske unije, obvezna štititi vanjsku granicu prema najvišim standardima, što uključuje i nadzor iz zraka. Na upit o mogućem novom migracijskom valu kažu pak da se osjeća pad broja ilegalnih migranata na tzv. balkanskoj ruti, posebno u Srbiji.

10 Svijet

BROJ 30, listopad 2017.

Električni automobili Sve više država pokreće ekološki motivirane inicijative

Trud je uzaludan ako se struja za aute dobiva iz fosilnih goriva

Tekst: Mihael Gelo

ina, država s najvećim automobilskim tržištem na svijetu, prošli je mjesec najavila kako u "skoroj budućnosti" namjerava obustaviti prodaju vozila na benzin i dizel, te se tako "pridružila klubu" ekološki osviještenih političkih administracija koje zagovaraju potpuni prijelaz na električni pogon. S takvom političkom voljom čista se budućnost ne čini daleko, ali će određene prepreke ipak usporiti tu tranziciju. Odlučili smo provjeriti u kojoj je fazi globalna inicijativa. Norveški model Mnoge utjecajne države poput Francuske, Indije i Britanije već su objavile namjeru potpuna ukidanja proizvodnje dizelskih i benzinskih automobila do 2030., dok su neke, kao Nizozemska i Norveška, i naprednije. Norveška je definitvni lider u e-mobilnosti, navodi Kristijan Tićak, glavni urednik magazina Auto motor i sport. "Zemlja je vrijednim subvencijama drastično povećala broj e-automobila na cestama. Čak 35 posto novoregistriranih automobila u Norveškoj čine električni automobili i hibridi, a u Oslu je taj postotak još veći jer su vlasnicima e-automobila ondje pružene pogodnosti poput

'Prava prednost ostvaruje se ako država svoju električnu energiju crpi iz obnovljivih izvora poput hidroelektrana i vjetroelektrana', ističe Kozarac

E-vozila

S obzirom na to da će Hrvatska u 2018. izdavati poticaje za kupnju e-vozila, očekuje se da će porasti udio takvih automobila u zemlji. U zagrebačkom servisu za iznajmljivanje automobila Avant Car rekli su kako u posljednje vrijeme bilježe porast u broju iznajmljenih električnih automobila u dugoročni najam: "Mnogim tvrtkama, ali i fizičkim osobama to se isplati zbog ukupnog smanjenja troška (uostalom i korištenje javnih punionica u Hrvatskoj je besplatno), a uz poticaje i postignuća u razvoju baterija, mnogi će se odlučiti i na kupnju".

besplatna ulaska u uže središte svoju električnu energiju dobiva grada i besplatnog parkinga" iz obnovljivih izvora - hidroelekobjašnjava Tićak i dodaje: "VW- trana, vjetroelektrana ili fotonaov e-Golf tamo stoji 27.000 eura ponskih ćelija (Norveška tako (kad se oduzmu subvencije, dobiva 90 posto struje) pa je oslobađanje od PDV-a vrlo važno kakva je rasi poreza na vozila), a podjela proizvodnje benzinski Golf plaća- Najveći nedosta- električne energije u pojedinoj državi", te 32.000 eura". tak e-automobila objašnjava Davor Ipak, norveški dugo je vrijeme Kozarac, voditelj model subvencionipunjenja katedre za motore ranja ne mogu samo i vozila na Fakultetu kopirati druge države strojarstva i brodogradkao rješenje za smanjenje štetnih emisija. nje u Zagrebu. Ako bi se porast "Prava prednost električnih proizvodnje električne energije, vozila ostvaruje se ako država koji je potreban za značajni-

je povećanje broja električnih automobila, ostvario proizvodnjom iz fosilnih goriva, onda takav poticaj za kupnju sve više automobila ne bi imao smisla i trebalo bi najprije poticati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, zaključuje Kozarac. Sporo punjenje baterije Tržišni faktori koji usporavaju dolazak "električne ere" su činjenice da su e-automobili trenutačno ipak skuplji i dulje se čeka na isporuke, no ti će se problemi riješiti rastom proizvodnje, kažu

naši sugovornici. Dva problema koji će pak dugoročno otežati električnu revoluciju su: sporo punjenje baterije u usporedbi s punjenjem rezervoara klasičnog automobila, te mali kapacitet elektroenergetske mreže, objašnjava Kozarac. "Trenutačno najbrži način punjenja baterija, Tesla Supercharger, napuni kapacitet rezervoara potreban za prolaz 200 kilometara u 19 minuta, dok mu za 400 kilometara treba gotovo čitav sat. S druge strane, automobil koji troši sedam litara na sto kilometara, gorivo potrebno za put od 200 kilometara natoči za 30 sekundi. Možete zamisliti gužve na našim postajama za nadopunu energije, na primjer, na cestama za more, kad bi vrijeme punjenja bilo 40 puta dulje", ističe Kozarac. Što se tiče pak nedovoljnog kapaciteta ukupne mreže, Kozarac kao primjer navodi Hrvatsku kojoj cjelokupno potrošena energija ne pokriva energiju transporta, te bi se elektroenergetski sustav morao povećati za 115 posto da bi zadovoljio potrebe ere električnih automobila. Za tako veliki rast potrebna su desetljeća. Vidljivo je da ti problemi nisu bezazleni, no dobra volja političkih aktera može uvjetovati razvoj tehnologija iznenađujućom brzinom. Zato svaku takvu inicijativu treba podržati.

Kriza u Kataloniji Je li ispravno povlačiti paralele s drugim borbama za nezavisnost?

Politička snaga nadilazi ustavne okvire? EU se ne snalazi u tom pitanju, u njegovim ugovorima nije predviđena ovakva situacija, navodi Višeslav Raos

Tekst: Patricia Ivić

iše od 90 posto glasača koji su izašli na referendum u Kataloniji glasalo je za odcjepljenje od Španjolske, što se nije svidjelo vlasti u Madridu, koja je na ulice prvo poslala policiju, a potom pokrenula ustavni proces sa svrhom smjenjivanja katalonskog političkog vrha i raspisivanjem novih izbora, što mnogi tumače kao ukidanje autonomije Kataloniji. Višeslav Raos, profesor na Fakultetu političkih znanosti, ističe kako je Madrid intervenirajući postupio iracionalno. Smatra da je trebao ignorirati referendum i istodobno mobilizirati unio-

nističke stranke da ne izađu na njega ili da pak glasaju za neovisnost. "Premda prema španjolskom ustavu referendum o neovisnosti nije moguć, politička težina pitanja statusa Katalonije prevelika je da bi je Madrid ignorirao", objašnjava Raos. Europska komisija se, tvrdi Raos, ne snalazi najbolje u ovoj situaciji. Pisci europskih ugovora nisu jasno predvidjeli izlazak dijela neke članice iz sastava te članice. Raos ističe kako i u drugim dijelovima EU-a postoje separatistički pokreti te, kao i u slučaju Kosova, postoji više problem pravno-političkog presedana koji bi mogao nastati

priznanjem, a manje bojazan od domino-efekta, Dodaje kako treba znati da su pokreti za neovisnost u Europi vrlo različiti po svojoj naravi. Škotski je slučaj, smatra, po-

najviše sličan katalonskom, dok u slučaju Baskije treba znati da mnogo manji postotak ljudi podupire neovisnost, a i manje ljudi aktivno govori baskijski jezik kao glavnu razliku prema špa-

'Ne treba povlačiti paralele s Hrvatskom čije je odcjepljenje bilo omogućeno ustavom', ističe Raos Katalonija je zaslužna za skoro 20 posto španjolskog BDP-a

njolskom identitetu i zajedničkoj španjolskoj državi. Pogrešno je, ističe, tvrditi da gibanja u Kataloniji mogu pokrenuti sličnu inicijativu u, primjerice, Bavarskoj. Uvijek postoji dugotrajan proces između čina proglašenja i faktičke konzumacije neovisnosti, tvrdi Raos. Povlačenje paralela s Hrvatskom nije odveć sretno, jer se ona odcijepila kao federalna republika iz jedne federacije što je bilo ustavno dopustivo te je, objašnjava Raos, istodobno provodila demokratsku i gospodarsku tranziciju popraćenu pobunom dijela građana, uz potporu druge federalne republike koja je ovladala saveznim institucijama.

RAZGOVOR S JEDNIM OD VODEĆIH SVJETSKIH ZNANSTVENIKA

Mainstream mediji ponovno će imati publiku tek kad se vrati vjera u politički sustav

FOTO: ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

'Apolitični građani jednostavno ignoriraju vijesti o politici koje dolaze iz mainstream medija, a drugi traže smislene informacije na alternativnim mjestima - u teorijama zavjere, radikalnim političkim pokretima i rastućim radikalnim strankama' Tekst: Mihael Gelo

Ljudi su umorni od propagande i shvaćaju da su im vlade mnogo puta lagale

FOTO: HRVOJE ŠOLJIĆ

edan od najvećih svjetskih znanstvenika i autora na području političke komunikacije i medija, profesor Lance Bennett sa Sveučilišta u Washingtonu gostovao je početkom listopada na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Ondje je održao predavanje Populizam, Trump i kako popraviti demokraciju, te dao kratki intervju za Global o suvremenim društvenim izazovima u kontekstu medija i politike. ◼◼ S kojim se to ključnim društvenim problemima danas suočavamo? Većina demokratskih država danas se suočava s gubitkom povjerenja građana u institucije poput političkih stranaka, izbornih sustava i medija. Građani sve manje vjeruju u reprezentativnost na političkim izborima te dolazi do potrage za alternativnim politikama, što se različito očituje na lijevoj i desnoj strani ideološkog spektra. Na ljevici, mnogi građani pridružili su se lokalnim pravosudnim projektima i prosvjedima protiv neoliberalnog svjetskog poretka, te su se mnogi okrenuli od stranaka tzv. lijevog centra koje im se čine

Za Bennettovo predavanje na FPZG-u tražilo se sjedalo više

korumpiranima. Na desnici su mnogi građani pronašli smisao i angažirali se u nacionalističkim strankama koje govore o mitskim ili nostalgičnim vrijednostima patriotizma, rasizma i jedinstva za "prave" građane nacije. Te su stranke u porastu u mnogim državama, od SAD-a do Skandinavije, Njemačke i Austrije. Kad uspiju doći na vlast, često počinju udaljavati državu od demokratskih načela kontroliranjem medija i sudova. Primjer za to su Mađarska i Poljska. ◼◼ Pad povjerenja u političke elite i institucije na koje se gleda kao propagandne tvornice stvorio je plodno tlo za dolazak političkih 'autsajdera'. Je li se i Trump svojim specifičnim stilom komunikacije profilirao kao takav? Da, ljudi su umorni od propagande i shvaćaju da su im vlade lagale mnogo puta. Trump je obećao reći istinu, ali ironija je da i on

laže o velikim i malim stvarima gotovo svakodnevno, od preuveličavanja broja okupljenih na njegovoj inauguraciji do toga kako će njegovo smanjenje poreza imati iznimno dobar učinak za pripadnike srednje klase. Međutim, većina Trumpovih javnih nastupa nije skriptirana, te se čini da se takav pristup sviđa njegovim sljedbenicima, čak i onda kad on u govoru iznosi lažne činjenice. Ušli smo stoga u razdoblje duboke disfunkcije u javnoj komunikaciji. Iako bi ljudi u Americi i drugdje željeli čuti više poštene javne rasprave o ozbiljnim problemima, malo je političkih aktera koji su uistinu sposobni napustiti ustaljene formule odnosa s javnošću. ◼◼ Koje je značenje Trumpove česte upotrebe Twittera za izražavanje svojih stavova i misli? Upotrebljava li ga impulzivno ili je i to dio njegove proračunate strategije odnosa s javnošću? Trump se voli izravno obraćati svojim sljedbenicima te uviđa kako njegovi tvitovi postaju vijesti, zaobilazeći posredničke medije, pa tako samostalno provodi svoje javno djelovanje. Jasno je da su mnoge od tih izjava na Twitteru njegove emocionalne reakcije, nešto što nismo nikad prije vidjeli kod predsjednika i mnogih drugih javnih osoba. Promijenio je pravila političke komunikacije i razbio niz nekad poštovanih normi. Trump svoju vanjsku politiku provodi putem Twittera i ondje

vrijeđa političke protivnike. Čak je izazvao američke sportaše da budu više domoljubni i poštuju himnu na početku utakmica. Čini se da je to postao stil komunikacije autentičan za njega te ga povezuje s ljudima koji ga podržavaju. No mnogo ljudi u vladi, pa čak i u njegovoj stranci, nije baš sretno zbog toga. ◼◼ Zbog 'eksplozije' interneta suvremeni konzumenti vijesti neprestano su bombardirani oprečnim informacijama iz raznih mainstream i alternativnih izvora. Kako pojedinac može filtrirati to more informacija da bi došao do istine? Ljudi na razne načine mogu filtrirati informacije, tako da to ne vidim kao problem. Veći problem je to što građani iskazuju nepovjerenje prema vladi i političarima u toj mjeri da onda posljedično ne vjeruju ni onome što pročitaju u novinama ili čuju na vijestima. S obzirom na to da mainstream mediji izvještavaju o tome što političari izjavljuju, mnoge građane takve vijesti odbijaju. Neki se od njih isključe iz politike uopće te jednostavno prestanu obraćati pozornost na sve informacije koje dolaze do njih. No drugi građani traže više smislenih informacija, a često ih nalaze u teorijama zavjere, radikalnim političkim pokretima i rastućim radikalnim strankama koje nude ljudima emocije i neko značenje. ◼◼ Kako vidite budućnost vijesti u ovom turbulentnom dobu informiranja? Što mainstream mediji trebaju napraviti da bi ponovno zadobili interes i povjerenje publike? Kako bi vratili povjerenje, ti mediji trebaju postati neovisniji i kritičnije izvještavati o radu političkih stranaka i političara, te o problemima koji se tiču građana i koji su pitanje javnog interesa. Također, čitatelji će se novinarima vratiti i onda kada se političke stranke, a pogotovo one lijevog centra, reformiraju i počnu progovarati o stvarnim važnim pitanjima i problemima u ekonomiji, okolišu i demokraciji. To će mnoge građane ponovno zainteresirati za politiku, pa tako i za medije.

LANCE BENNETT stručnjak za političku komunikaciju i medije

Intervju 11

BROJ 30, listopad 2017.

12 Fotoreportaža

Iza kulisa Tekst i foto: Matea Petrović

BROJ 30, listopad 2017.

Vrijeme postaje ključan faktor, a ono je jedini na koji nitko ne može utjecati. Glumci se prešetavaju po sceni koja je u izradi. Redatelj hoda uokolo i diktira im posljednje stavke koje mu se motaju po glavi. Plesači cupkaju po dvorani dok ostali gledaju. Prostor je iznenada ispunjen nervozom i obuhvaća sve poput viroze. Svi znaju zašto je takvo stanje i jasno je da dolazi trenutak kada će mjeseci vježbanja i proba napokon izaći na vidjelo, ovog puta svima. Predstava ubrzo postaje stvarna, ali još samo treba do kraja postaviti scenu, našminkati se, ugrijati glasnice, ponoviti zaboravljene rečenice, uštimati violine... Tik-tak. Tik-tak.

Reportaža 13

BROJ 30, listopad 2017.

Stipendist u Bundestagu Politička praksa u njemačkom parlamentu iz prve ruke

'Pio sam vino s Angelom Merkel!'

Odabrani stipendisti iz cijelog svijeta iskusili su kako je to raditi uz bok Angeli Merkel

Tekst: Sandro Sadiković

ini se da sam bio neobičan dječak jer uvijek sam volio gledati vijesti s političkim temama. A onda sam, prije dvije godine upoznao njemačku Mutti – Angelu Merkel! Iz hobija sam se prijavio da budem slušač na tribini na posjetitelje Bundestaga. Sjećam se Mutti kako je sjedila u svome udobnom stolcu u zgradi Reichstaga i zaneseno gledala u mobitel te samo povremeno bacala pogled na govornike koji su nju i njezinu vladu kritizirali. Potom me Fakultet političkih znanosti prije dvije godine odveo na Erasmus+ u Regensburg gdje sam dobio prigodu upoznati jedinog Hrvata u njemačkom Parlamentu (Bundestag), zastupnika Josipa Juratovića, koji mi je otkrio kako bih se mogao prešetavati hodnicima Bundestaga. Jedan od 120 odabranih Merkel sam poslije sreo barem deset puta. Izdvojit ću dva susreta. U Reichstagu se održavao neki događaj u organizaciji CDU/CSU frakcije na kojem je govorila i sama kancelarka. Nakon govora je sišla s pozornice među svoje ljude. Pila je u onom trenutku isto vino kao i ja, a pogledi su nam se nekoliko puta sreli. Drugi put smo jednostavno bili na zajedničkoj fotografiji: od nje sam bio udaljen samo jedan metar. Dobro, Angela Merkel žena je nevjerojatna obujma posla, niste valjda mislili da ćemo ostvariti neku značajniju interakciju? Ono na što sam ponosan jest jedinstvena prigoda da s tribina pratim izglasavanje zakona "Ehe für alle", kojim se ozakonilo da nema razlike između heteroseksualnih i homoseksualnih parova. Bila je čast gledati svojim

Mladi politolog Sandro ove je godine dobio prigodu iskusiti kako je raditi u jednoj od najmoćnijih europskih političkih institucija. Gotovo pa uz bok Angeli Merkel i Martinu Schulzu. Još mu se čini da sanja očima nešto što će postati dio njemačke povijesti. Vidio sam kako je Mutti nevoljko ubacivala karticu "protiv" tog zakona u kutiju, a prepirke koje su uslijedile, pamtit ću cijeli život. Nakon službenog dijela glasanja i izglasavanja, svi zastupnici koji su bili za zakon, okružili su slavljeničku tortu s čašama pjenušca u ruci. Predsjednik SPD-a Martin Schulz bio je glavna figura, a sjećam se i da smo jeli tortu udaljeni dva metra te uz to nazdravili šampanjcem. Jer stipendijom Internationales Parlaments-Stipendium (IPS) izborio sam se da moj boravak u Njemačkoj ne stane samo na Erasmusu, nego baš – radeći u središnjoj njemačkoj zakonodavnoj instituciji – Bundestagu! Teško je opisati koliko sam bio ponosan i osjećao da nešto vrijedim kad sam jedan od dvoje odabranih kandidata koji idu u Bundestag predstavljati Hrvatsku. Također, još je bolji osjećaj kad znaš da si jedan od 120 odabranih mladih iz cijelo-

Da, Nijemci sankcioniraju markiranje političara!

Ako zastupnik Bundestaga nije na plenumu, plaća kaznu od 200 eura, a ako je bolestan 'samo' - 100. S obzirom na kazne, mnogo ljudi pita zašto je uvijek prisutno malo zastupnika. Razlog je u tome što se oni stalno mijenjaju prema temi. Ne bavi se svaki zastupnik svačime, nego je samo dužan biti na zasjedanju dok je riječ o njegovoj temi.

ga svijeta. Naposljetku, hodajući pokraj Josipa Juratovića koji je već 12 godina u Bundestagu, osjećao sam se nestvarno. Party tunel Početkom tjedna zasjedanja Bundestaga, svih 630 zastupnika dolazi u Berlin. Zamislite

'Bio sam ponosan što sam odabran kao jedan od dvoje kandidata koji idu u Bundestag predstavljati Hrvatsku' gotovo 10.000 ljudi koji prolaze zgradama, trče s jednog odbora na drugi, zastupnici žure da ne zakasne na glasavanje u plenumu, šefovi ureda dolaze primiti delegaciju s kojom zastupnik ima susret u svom uredu! No iako sam zaljubljenik u politiku, ne zaboravimo da su mi 24 godine.

Naime, većina zgrada Bundestaga povezana je tunelima i jedan, meni najdraži, izgleda kao prizor iz "Ratova zvijezda". Tunel je dug malo manje od 100 metara i obasjan je neonskim zlatnim svjetlom. Svaki put dok sam prolazio kroz taj tunel, stvarno sam imao osjećaj da sam u filmu. Mi, politički pomladak, zvali smo ga Party tunel. Bilo je dana i tjedana kada sam znao raditi i po 14 sati. Ipak, što sam dulje radio, rasla je vjerojatnost da upoznam nekog od političara. Dobar je osjećaj šetati Bundestagom i naći se nasuprot ministru vanjskih poslova njemačke Sigmarom Gabrielom koji te pozdravi kao da svaki dan zajedno pijete kavu. Zapamtio sam i nevjerojatan susret s Martinom Schulzom, kojom sam prigodom imao mogućnost razgovarati nekoliko minuta s njim, te mu naposljetku - pružiti ruku. Posjetio sam i drugu politički najsnažniju osobu u Njemačkoj - predsjednika Bundestaga Norberta Lammerta. NaposljetDa se susret s predsjednikom SPD-a Martinom Schulzom zaista dogodio, Sandro je morao ovjekovječiti fotografijom

ku, dogovorio sam i termin kod novoizabranog njemačkog predsjednika Franka-Waltera Steinmeira. Nažalost, nekoliko dana prije termina dobio sam pismo u kojem se predsjednik Njemačke ispričava što me ne može primiti i šalje mi fotografiju s potpisom. Bolje išta, nego ništa! Tulum nakon posla Ipak, uz svaki (dobro) obavljen posao, mora postojati ispušni ventil. Da, u Bundestagu se zabavlja. Prvi, nazovimo ga tulum u Bundestagu bio je na samome početku, prijmom u zgradi Reichstaga. Sve je bilo vrlo elitno. Tako su stvoreni prvi kontakti sa zastupnicima Bundestaga. Druga je zabava bila u samom središtu Bundestaga! To je druženje bilo poznatije kao "IPS noć", gdje su bili svi zastupnici, osobe iz ureda zastupnika, veleposlanici i uvaženi gosti. Čak su me došli podržati i vlastiti roditelji! Svaki stipendist imao je stol u zgradi Bundestaga gdje je predstavio svoju državu od brošura, pa do jela i pića. Druženje je trajalo do jutarnjih sati iako je idući dan bio radni. No kako u politici odijela čine ljude, na svakom od tih prijma postojao je i dress code. Dakako, odijelo, košulja i kravata obvezna je uniforma svakog zastupnika CDU/CSU-a. Kod SPD-a to je malo ležernije, tako da smo nosili više casual code – košulje i traperice. Zeleni i Die Linke u tome su još više ležerni, tako da su nosili što god su htjeli, a drznuli su se nositi tenisice umjesto cipela. Na stranu odijevanje, uvjeren sam da su ta okupljanja pridonijela tome da su neki zastupnici čak znali moje ime. Sjećam se da je Martin Schulz uvijek govorio da sam mu poznat i da zna da dolazim iz Hrvatske. No imena se nije mogao sjetiti.

14 Novac

BROJ 30, listopad 2017.

sponzor rubrike*

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Kupnja iz inozemstva Brzi šoping za neinformirane kupce može skrivati i 'nepredviđene' troškove

Može se izbjeći carina, ali teško i PDV

Porezi na dodanu vrijednost u Hrvatskoj viši su nego u većini zemalja Europske unije pa se pri naručivanju robe iz inozemstva pojavljuju mnoga pitanja i nedoumice o plaćanju pravog iznosa Tekst: Mia Musulin

ternetska kupnja sve je popularnija, ali koliko god praktičnija bila, nosi i rizik od prevara, nedobivanja proizvoda ili neugodnih iznenađenja pri preuzimanju paketa. Motivacija za kupnju putem mnogobrojnih internetskih servisa temelji se na većoj dostupnosti proizvoda, mnogo većoj ponudi i često nižim cijenama. Međutim, od krađe identiteta, neugodnih iznenađenja tijekom dostave te velikih poštarina koje

mogu udvostručiti početnu cijenu proizvoda, internetsko trgovanje nije bez nedostataka. Uobičajeni problemi "Naručio sam dva paketa istih proizvoda, jedan je došao normalno, a drugi je bio zadržan na carini. Za provedbu carinskog postupka morao sam poslati dokaz i izjavu o vrijednosti robe. Bio je potreban račun na koji oni onda mogu obračunati 25 posto PDV-a. Račun nisam imao jer su proizvodi naručivani s kineskih web-stranica, a do krajnjeg do-

bivanja pošiljke sve je to skupa bio iznimno mučno", kaže Karlo Nežić, student Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Imao je osam dana da preuzme pošiljku i ona mu je na kraju postupka poslana na poštansku adresu s iznosom carine od 120 kuna. Tin Junušić, student Fakulteta političkih znanosti, kaže da kupuje na internetu u prosjeku dva puta na mjesec i da nikad nije imao neugodnih iskustava. Ističe da je razlog za to kod za praćenje pošiljke koji dobije e-poštom nakon narudžbe proizvoda, a to je ujedno osiguranje da u slučaju bilo kakvih problema uvijek zna gdje je proizvod, kad dolazi, a i postoji način da ga vrati.Tin ističe i da kupuje samo s provjerenih internetskih stranica.

SPONZORIRANI ČLANAK

Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke s nagradom SJAJ

Male stvari nekad najsnažnije sjaje Društveno odgovorno poslovanje kompanija još je vrlo često svedeno na filantropiju. No korporativno građanstvo mnogo je više - percepcija uloge tvrtke u društvu i njena utjecaja na gospodarstvo, društvo i okoliš postaje sve važniji put u osiguranju dugoročne održivosti poslovanja. OTP banka već dulje posluje na načelima održivosti, sagledavajući u svom dugoročnom planiranju sve ključne utjecaje na svoju okolinu. Organizacijskim i poslovnim procesima koji su postavljeni tako da u obzir uzmu i društvena pitanja poput financijske pismenosti ili okolišna pitanja poput vlastite potrošnje energije, OTP banka pristupa svom poslovanju promatrajući široku sliku u kojoj djeluje. Tako je početkom godine uveden program lojalnosti za klijente utemeljen na pretpostavci da je ne samo važno nagraditi vjernost klijenta, nego mu pomoći i da stjecanjem znanja o financijskim proizvodima i uslugama podigne

vlastitu financijsku pismenost i osnaži upravljanje osobnim financijama. Aplikacija OTPetica tako edukativnu komponentu pokazuje u izazovima čijim se rješavanjem prikupljaju bodovi koji se mogu mijenjati za privlačne nagrade – ali i stjecati znanje. Uvažavanje okolišne komponente svog rada banka već nekoliko godina pokazuje svojim projektom postavljanja solarnih elektrana na svojim poslovnim

Aplikacija OTPetica edukativnu komponentu pokazuje u izazovima čijim se rješavanjem prikupljaju bodovi koji se mogu mijenjati za privlačne nagrade – ali i stjecati znanje središtima na jadranskoj obali. Tako je nedavno u pogon puštena elektrana u Puli, nakon onih u Dubrovniku i Zadru, koja banci pomaže da dio energije za potrebe svog poslovanja dobije iz vlastitih obnovljivih izvora.

Prostor za poboljšanje svog utjecaja banka otkriva svakodnevno, na mnogim poljima svog rada. Stoga od 2012. redovno izvještava o svojim nefinancijskim utjecajima putem izvještaja o održivosti dostupnim na stranici www. otpbanka.hr. Da je takva komunikacija smislena kao postavljanje primjera i standarda dobrog poslovanja, pokazuje i nagrada Sjaj koju je dodijelila Poslovna inicijativa za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja i održiva razvoja pri M.E.P. d.o.o. u partnerstvu s Hrvatskom udrugom poslodavaca nakon istraživanja vidljivosti i afirmacije društveno odgovornog poslovanja i održivosti koje je obuhvatilo 203 tvrtke u Hrvatskoj. Kao jedina financijska institucija nagrađena tom nagradom, OTP banka na sebe preuzima liderstvo u segmentu društvene odgovornosti u industriji koja, iako visoko regulirana, mora pokazati prilagodljivost i pažnju u razmišljanju o svojim širim utjecajima. SPONZORIRANI ČLANAK

Off-line kupnja Što ako kupnja ne ide putem internetskog servisa i web-shopova? Ako netko kupuje proizvod kao što je fotoaparat koji je u inozemstvu nerijetko jeftiniji, ali u ovom slučaju izravno u prodavaonici, tako da mu predmet kupi i dostavi netko tko živi u zemlji odakle ga kupuje, troškovi carine plaćaju se ovisno o vrijednosti proizvoda, a porez na dodanu vrijednost naplaćuje ovisno o propisanom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Iz Carinske uprave kažu da utvrđivanje davanja vezanih uz kupnju robe putem poštanskih pošiljaka ovisi prije svega o tome kupuje li se domaća roba, odnosno roba koja ima status robe Unije ili roba koja nema taj status. "Ako je roba naručena iz EU-a i ima status robe Unije, ona ne podliježe carinskim davanjima (ako je na računu koji je ispostavljen prikazan iznos poreza na dodanu vrijednost)", ističu iz Carinske uprave. Dodaju da, ovisno o konkretnom slučaju s fotoaparatom, utvrdit će se status robe i sukladno tome utvrditi i davanja.

Troškovi carine

Roba koja ima status Unije ne podliježe carinskim davanjima, a za robu koja nema taj status propisano je oslobođenje od plaćanja carine na pošiljke robe zanemarive vrijednosti. To znači da sve pošiljke robe iz Trećih zemalja, bilo komercijalne ili nekomercijalne naravi, neovisno o primatelju, kao i načinu dopreme, ukupne kunske protuvrijednosti do 150 eura ne podliježu plaćanju carine. Kod proizvoda većih iznosa, na utvrđenu carinsku vrijednost robe obračunava se carina po stopi propisanoj carinskom tarifom Europske unije i ovisi o tarifnom broju u koji se roba razvrstava.

Međutim, važno je znati da vrijednosno oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarina u malim pošiljkama nekomercijalnog značenja koje besplatno šalju fizičke osobe iz Trećih zemalja drugim fizičkim osobama u Hrvatskoj količinski je ograničeno za određene proizvode. Ako roba podliježe obračunu posebnog poreza ili trošarina,oni se obračunavaju sukladno zakonima o posebnom porezu za određenu vrstu robe ili prema Zakonu o trošarinama. Na carinsku vrijednost robe uvećanu za iznos carine, posebnog poreza ili trošarina obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Porez na dodanu vrijednost

Propisi o oslobođenju od plaćanja poreza na dodanu vrijednost nacionalni su propisi, odnosno Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, a njima su svi iznosi propisani isključivo u kunama. Roba kupljena putem interneta u vrijednosti 250 kuna bit će oslobođena carina (jer je vrijednost pošiljke manja od 150 eura), ali će se na cjelokupan iznos od 250 kuna platiti porez na dodanu vrijednost (jer je vrijednost pošiljke veća od 160 kuna). Pošiljke zanemarive vrijednosti do 22 eura u kunskoj protuvrijednosti, kao i nekomercijalne pošiljke do 45 eura u kunskoj protuvrijednosti koje fizička osoba šalje fizičkoj osobi oslobođene su plaćanja carina i poreza na dodanu vrijednost.

Karijera 15

BROJ 30, listopad 2017.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

ARCA 2017 Međunarodna izložba inovatora ugostila genije iz cijelog svijeta

On je budućnost: sa samo 11 godina ima deset inovacija!

Mladi u akciji "Godinu dana razvijam tu ideju s još nekoliko kolega i mislim da smo došli jako daleko", pohvalio se Ivan i dodao da je "cijela dokumentacija CLIK-a dostupna na internetu", tako da je može skinuti tko god hoće i iskoristiti kako god hoće. U sklopu demonstracije Alexa je upalila i ugasila svjetlo na stubama, gdje je bio ugrađen CLIK. Osim što reagira na glas, CLIK se može i kontrolirati i sklopkama. To je trenutačno najmanji takav uređaj koji može upravljati kućanstvima, a Ivan i njegov tim za CLIK imaju velike planove. Naime, planiraju "pokrenuti kampanju u sklopu koje bi ljudi mogli naručiti ovaj proizvod, pa da može početi proizvodnja". I nešto su mlađi izlagači sudjelovali na ARCI. Jedanaestogodišnji Leonardo Škrnjug

bu, samo je jedan od govornika koji su pozdravili uzvanike tijekom svečanog otvorenja. Istaknula je da su počašćeni biti domaćinima ove jubilarne ARCE, jer su itekako "svjesni kako budućnost naše zemlje leži na inovatorima".

'Budućnost naše zemlje leži na inovatorima', naglasila je Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Leonardo sa svojim izumima na svom štandu

iz Rovišća pokraj Bjelovara prvi put sudjeluje na izložbi sa svojim malim izumima. Uz pomoć kućanskih "otpadaka", poput plastičnih čepova, kutijica i gumica, dosad je napravio desetak uređaja - od katapulta, do rezača za stiropor. Na rezaču stiropora potrošio je samo

četiri sata, uz malu pomoć roditelja, a većinu projekata radi samostalno. No sljedeći mu je projekt malo ambiciozniji - robotska ruka. "Tata se time bavio, popravljanjem računala i sličnim poslovima, pa sam i ja počeo sa sedam godina", rekao je Leo-

nardo. Bez obzira na težinu ili zahtjevnost projekta, ovaj mladi inovator ne odustaje. "Često mi se dogodilo da mi nešto ne uspije, ali ja uvijek pokušam ponovno", sa smiješkom je objasnio Leonardo. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagre-

Poznati i u inozemstvu "Samo prošle godine naši su timovi donijeli kući 11 zlatnih, devet srebrnih i šest brončanih medalja", kazao je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor Sveučilišta u Zagrebu. Više od 50 posto svih studenata u Hrvatskoj je na Sveučilištu u Zagrebu. "Sveučilište u Zagrebu ima golem potencijal" izjavio je Šimpraga, ali taj bi se potencijal mogao mnogo bolje iskoristiti. Na sajmu su već treći put, te su ponovno došli podržati mlade inovatore. I Ivan Vlainić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture, istaknuo je da od početaka prati izložbe inovatora, a ovo mu je već treća godina kako je posjećuje kao predsjednik Zajednice. Najviše ga veseli što se udruga inovatora iz godine u godinu širi i što su naši inovatori i u inozemstvu prepoznati. Za ARCU je rekao da je to dan za sve inovatore koji su skriveni u svojim podrumima i laboratorijima, da izađu u javnost i pokažu sve što znaju. "Mi, inovatori, učimo da za jedan problem imamo nekoliko rješenja" objašnjava Vlainić. Ističe kako upravo takav pristup treba primijeniti u današnjem školstvu, jer "ako se djeca uče da postoji samo jedno rješenje, uvijek će dolaziti do tog istog rješenja".

Grand Prix otišao u ruke Ervina Matića iz Poreča

Zamijećen je bio i sustav CLIK mladih inovatora

Grand Prix, najvažnija nagrada izložbe, dodijeljena je Ervinu Matiću iz Poreča. Njegova "naprava za održavanje kandelabra, čišćenje i bojenje te izmjenu rasvjetnih tijela" izum je koji jednostavnije i jeftinije održava, čisti i boji stupove te mijenja žarulje. Matić je na ARCI prestavio prototip izuma (koji je i zaštićen patentom), a radi na njemu već 15 godina. Cijena naprave je oko 20.000 eura, a može varirati ovisno o izboru alata i funkcijama koje obavlja.

ARCA

eđunarodna izložba inovacija ARCA događaj je namijenjen najinventivnijima među nama, i to onima od 10 do 90 godina, i u svom jubilarnom, 15. izdanju na tri je dana, od 19. do 21. listopada, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ugostila inovatore iz cijeloga svijeta. Među izlagačima se našlo i nekoliko studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Ivan Kožar iz Ivanićgrada predstavio je CLIK – open source rješenje za inovativniji i automatizirani dom. Programiran je tako da preko Alexe (Appleove "pomoćnice"') reagira na glasovne zapovijedi, ali se može iskoristiti kako god korisniku zatreba.

Jedanaestogodišnji Leonardo Škrnjug iz Rovišća pokraj Bjelovara uz pomoć kućanskih 'otpadaka' dosad je napravio desetak spravica

PRIVATNA ARHIVA

Tekst i foto: Marija Edita Feldi

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

16 Kultura

BROJ 30, listopad 2017.

MIMO projekt Pomaže da se dobar zvuk još dalje čuje

Glazbenicima otvorili vrata za afirmaciju i dobar koncert uz live stream

vake prve nedjelje u mjesecu između listopada i lipnja, dvorana Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti otvara svoja vrata ljubiteljima dobre glazbe. Ovog mjeseca započela je jubilarna peta sezona MIMO koncerata, gdje manje poznati ali ništa manje kvalitetni domaći glazbenici predstavljaju svoj zvuk. MIMO (Medijski inventar muzičkih originala) projekt postoji s ciljem promocije vrsnih umjetnika koji su na sceni već neko vrijeme ili čak dulje, a šira javnost i dalje ne zna za njih ili pak imaju više uspjeha na inozemnoj sceni nego u Hrvatskoj. Vrsno i autentično MIMO su pokrenuli udruga ViBRa, platforma Free Stage i Hrvatska radiotelevizija u zajedničkoj težnji za pozitivnim promjenama na hrvatskoj glazbenoj sceni. Koncerti funkcioniraju tako da na svakom od osam koncerata na godinu nastupaju po dva izvođača, odabrana prema trima osnovnim kriterijima: vrsnosti, autentičnosti i nedovoljnoj zastupljenosti u javnosti. Kako bi publici što bolje predstavili glazbenike, tijekom koncertne stanke organizatori razgovaraju sa stručnim gostima iz svijeta glazbe koji komentira-

'Poziv na MIMO doživjela sam kao neku vrstu priznanja, odnosno potvrde vrijednosti našeg rada', kaže Zvonka Obajdin iz grupe Svemir Svaki se nastup odlikuje kristalno čistim zvukom

MATEJ ČELAR/M^3 PHOTOGRAPHY

Tekst: Hana Ivković

ju koncert, izvođače i scenu općenito. Koncerti se izravno prenose na Prvom programu Hrvatskog radija i video live stream na mrežnoj i stranici Facebooka MIMO projekta. "Glazbenicima pružamo vrhunske uvjete za koncertni nastup u kojem ih se zaista s pažnjom sluša. To su uvjeti u kojima se glazbenici mogu još više razvijati i raditi na svojem nastupu", objašnjava Jelena Balent, organizatorica projekta. Ostali su organizatori Valent Samardžija i Konrad Lovrenčić,

a također važni i nezamjenjivi suradnici u projektu su MSU i Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju Zagreb. Projekt podupire Hrvatsko društvo skladatelja i Ministarstvo kulture Republike

Organizatori ne zaboravljaju svoje grupe nakon koncerta, nego se trude 'pogurati' ih u druge projekte s kojima surađuju

Hrvatske. Organizatori su jako ponosni što su došli do pete sezone projekta. "Stalno radimo na širenju projekta i na sve boljim uvjetima. Stalno učimo i pokušavamo biti sve bolji i prisutniji. Što više znamo, to nam više ideja pada na pamet", kaže Balent. Lijep dodatak CV-u Osim organizatora, ponosni na sudjelovanje su i glazbenici koji su nastupali na pozornici MSU-a. Zvonka Obajdin, članica grupe Svemir, za projekt ima samo riječi hvale. "Poziv na MIMO doživjela sam kao neku vrstu priznanja odnosno potvrde vrijednosti na-

šeg rada jer MIMO-ovci pažljivo biraju bendove. Zbog toga s ponosom to rado ističem u našoj biografiji, i mislim da je i drugim neafirmiranim bendovima to lijepa crtica u CV-u", kaže Obajdin. Nadodaje da je odlično i to što bend dobije profesionalno napravljen live video pjesme po svom izboru, što je uvijek dobrodošlo. Zvonka također ističe kako je projekt super jer izvođači nastupaju u mnogo boljim uvjetima nego što manje poznati sastavi obično imaju. Novinar i urednik Dinko Komadina redovno izvještava s koncerata i također uživa u tim mjesečnim svirkama. Kaže kako je MIMO sjajna prigoda da se uživo poslušaju glazbenici koje se u eteru ne čuje često. "MIMO mi je otkrio i neke izvođače i bendove za koje prije nisam znao", kaže Komadina. "Svaki se nastup odlikuje kristalno čistim zvukom, a Gorgona je građena poput amfiteatra pa se nesmetano može uživati u muziciranju na pozornici, što stvara bitno drukčiji doživljaj od praćenja svirke u nekom od gradskih klubova ili sportskih dvorana", dodaje Komadina. U studenome na MIMO-u nastupaju Svemirko i grupa Šumski. Ulaz na koncert se temelji na donacijama publike s minimalnim iznosom od 20 kuna.

Dani Orisa 17 Konferencija ponijela orden za međunarodnu promociju čileanske kulture

Arhitektonski Nobel trojcu RCR Arquitectes Jedno od najzvučnijih imena simpozija bio je japanski arhitekt, po struci inženjer, Go Hasegawa

rvatsku arhitekturu najsnažnije predstavljaju događaji i predavanja koje organizira Oris – kuća arhitekture. Osim edukacija, Oris izdaje i istoimeni časopis za arhitekturu i kulturu življenja. Ipak, vjerojatno najpoznatiji i “najizvozniji” njihov proizvod su Dani Orisa, arhitektonska konferencija koja se svake godine održava u Zagrebu. Iako nije tako apstraktna kao ostale discipline, arhitektura jest jedna od vizualnih umjetnosti, i to jedna od rijetkih koja tako izričito oblikuje svakodnevnicu. Orisu i direktoru Andriji Rusanu čileanska predsjednica dodijelila je poseban orden za

promociju čileanske kulture, a u njeno ime nagradu su dodijelili čileanski veleposlanik i konzul. Osim primanja nagrada Oris je jednu i dodijelio. RCR Arquitectes osvojili su Oris Roca Award, samo pola godi-

Dani Orisa 2017

ne nakon osvajanja nagrade Pritzker, arhitektonskog ekvivalenta Nobelove nagrade u iznosu 100.000 dolara i posebne medalje. RCR Arquitectes arhitektonski je ured osnovan 1988. u katalonskom gradu Olotu,

DAMIL KALOGJERA/ORIS

Tekst: Vanessa Curman

te je tamo i ostao gotovo 30 godina poslije. Ime tvrtke sastoji se od inicijala osnivača ureda Rafaela Arande, Carme Pigem i Ramóna Vilalte. Iako su u struci bili cijenjeni i prije, do osvajanja nagrade Pritzker nisu bili poznati široj javnosti. Jedna od glavnih odlika RCR-ovih projekata je korištenje prirodnih materijala poput stakla, drveta, ali i čelika COR-TEN. Riječ je o posebnoj vrsti čelika, koji nakon nekoliko godina dobiva patinu od hrđe i mijenja boju, ali ne gubi na strukturalnom integritetu pa je drag odabir za moderne zgrade. RCR su upravo tu vrstu čelika koristili za oblaganje pročelja krematorija Hofheide u Belgiji, posljednjeg projekta

sagrađena u suradnji s tvrtkom Coussée & Goris Architecten. Osim RCR Arquitectes, jedno od najzvučnijih imena simpozija bio je japanski arhitekt Go Hasegawa. Poput RCR-ovaca, i njegove radove određena umjerenost – umjesto pukog iskorištavanja prirodnih resursa za korist stanara i intervencije u okoliš, Hasegawini projekti prilagođavaju se lokalitetu u kojem se realiziraju. Ovogodišnji Dani Orisa 17. izborom govornika jasno pokazuju u kojem smjeru ide suvremena arhitektura. Vrijeme je za holistički pristup i ujedinjenje korisnika, građevine i lokacije kako bi se osigurala maksimalna kvaliteta, te ono što Oris naziva kulturom življenja.

Kultura 17

BROJ 30, listopad 2017.

Antitelevizija Cjelonoćni talk show koji to nije postao simbol satire koja to nije

'Noćna mora' Željka Malnara još nam je stvarnost

Košarkaš Dennis Rodman u emisiji Noćna mora, gdje ga je ugostio Željko Malnar

'Nemoguća emisija' nasljednik 'Noćne more'? Na televiziji Z1 trenutačno se prikazuje "Nemoguća emisija", koja je ugostila dio društva iz "Noćne more". No očekivanja publike su bila velika, a sadržaj očito to nije opravdao. "Da su emisiju napravili bez likova iz 'Noćne more', s nekim svojm likovima, možda bi i uspjela. Oni su uzeli likove iz 'Noćne more'. Jambo je kao producent odličan, a Denis, voditelj emisije, nema feeling za to. Na kraju, nije lijep

"Dobro je Malnar to sve iskombinirao, i to je izgledalo kao zafrkancija, ali bila je to i politička poruka o stanju tada u Hrvatskoj. Bilo je pojedinaca koji to nisu kužili, ali Malnar je imao fenomenalnu spiku. Na kraju krajeva bio je školovan, prošao je cijeli svijet. Neki su se političari bojali doći k njemu jer bi im rekao što misli", pri-

Željko Malnar, novinar i putopisac, 3. listopada 1992. proglasio je odcjepljenje Republike Pešćenice od Hrvatske te za ministre postavio Ševu, Tarzana, poslije i Bracu, Jarana..., ljude koji su bili potpuni anonimci, a na kraju su postali važan faktor u političkim zbivanjima u Lijepoj Našoj

kao Malnar, nije pametan kao Malnar i mislim da bi trebali promijeniti likove u emisiji", ističe Hasanović te najavljuje pokretanje vlastite antitelevizijske emisije. "Namjeravam uzeti tri ili četiri lika i napraviti nešto novo u smislu da ja, Cigan Braco, budem novi predsjednik Republike Peščenice, prema želji Željka Malnara, koji mi je rekao: Cigane, ja umirem, a ti mi čuvaj Pešćenicu kao zjenicu svog oka."

sjetio se za Global Sead Hasanović Braco. Karizmatična shvaćanja Kombinacija političara, sportaša, ljudi s estrade, ekstremnih ljevičara i desničara, te Malnarovih ministara sukus je ekstremne satirizacije hrvatskoga društva, koje i danas pati od istih boljki kao i prije sedam

DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL

Fućkaš političku korektnost Emisija je obilovala psovkama, uvredama svih vrsta, a nije nedostajalo i fizičkih obračuna. U takvoj su atmosferi gostovale mnoge osobe iz političkog i javnog života Hrvatske, koje su, ili pod utjecajem alkohola ili "štimunga" u emisiji, ili isprovocirane gledateljima i pešćeničkim "ministrima" ponekad znale izlanuti nekakvu tajnu ili nešto čime se osoba na javnoj sceni ne bi trebala ponositi. No upravo je zbog toga "Noćna mora" opravdala svoj naziv. Mnogi su se žalili mjerodavnim institucijama zbog devijantnog ponašanja u emisiji (kao da se sami nikad tako nisu ponašali). Osim toga, upravo je takvo ponašanje šarolike ekipe sastavljene od pripadnika nacionalnih manjina, ali i transvestita, prostitutki, ovisnika o opijatima i ljudi s margina društva, bilo pravi prikaz života u Hrvatskoj, života od kojeg su mnogi okretali glavu i pred njim zatvarali oči.

Upravo je devijantno ponašanje šarolike ekipe sastavljene od pripadnika nacionalnih manjina, transvestita, prostitutki, ovisnika o opijatima i ostalih ljudi s margina društva, bilo pravi prikaz života u Hrvatskoj, života od kojeg su mnogi okretali glavu i pred njim zatvarali oči

GORAN STANZL/PIXSELL

25 godina nakon početka emitiranja, mnogi još pamte legendarnu emisiju kojom su se popunjavale subote uvečer i rana nedjeljna jutra. "Noćna mora" Željka Malnara počela se emitirati 3. listopada 1992., na maloj i opskurnoj televiziji zvanoj OTV, u doba kad je većina bila u krevetu. Već je i to bilo dovoljno za titulu antitelevizije, ali njen je sadržaj i danas predmet mnogih, često suprotstavljenih polemika. Naime, Željko Malnar, novinar i putopisac, tada je proglasio odcjepljenje Republike Pešćenice od Hrvatske te za "ministre" postavio Ševu, Tarzana, poslije i Bracu, Jarana..., ljude koji su bili potpuni anonimci, a na kraju su postali važan faktor u političkim zbivanjima u Lijepoj Našoj. "Talk showom" su se provlačile političke teme, od suživota nacionalnih manjina s hrvatskim narodom, obrane, religijskih pitanja, pa do prava homoseksualaca. Tako je "Noćna mora" bila prva emisija naizravnije i najotvorenije demokracije u Hrvatskoj, u koju je svatko imao pravo doći i reći što i kako je htio. No najveći je problem u shvaćanju toga bio manjak političke korektnosti.

Ta je televizijska emisija bila prva emisija demokratskog tipa u Hrvatskoj, u koju je svatko imao pravo doći i reći što i kako je htio

ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Tekst: Milan Dalmacija

'Željko Malnar bio mi je mentor, čovjek koji mi je pomogao, a i čovjek prema kojem smo imali strahopoštovanje. Svi smo ga voljeli i poštivali. On je čovjek koji je prosvijetlio ne samo mene, nego i ostale članove. Svima je pomogao; meni, Lakiju, Ševi, Jaranu...', ističe Sead Hasanović Braco

godina, kad se emisija prestala emitirati. Karizmatični doživotni predsjednik Republike Pešćenice umro je 2013., ali je ostavio dubok trag, a najdublji u srcima svojih "ministara". "Meni je Željko Malnar bio mentor, čovjek koji mi je pomogao, a i čovjek prema kojem smo imali strahopoštovanje. Mi smo ga svi voljeli i poštivali. On je čovjek koji je prosvijetlio ne samo mene, nego i ostale članove. Svima je pomogao; meni, Lakiju, Ševi, Jaranu...", ističe Braco. No dubok trag su ostavili i njegovi monolozi, često i dvosmisleni, ali vrlo važni za poimanje svijeta oko nas. U jednom je gledateljima objasnio poantu "Noćne more" riječima: "Vi ste potrošno sredstvo, pušači koji pušite s ovakvih medija neke istine koje vas vrijeđaju. Znate zašto vas vrijeđaju? Jer ste toliko pokvareni, da su to vaše vlastite istine. (...) Mi smo samo prenijeli situaciju u kojoj vi živite, pa vas to vrijeđa jer gledate na televiziji, a ne vrijeđa vas kada živite u toj istoj situaciji. (...) Vi ste pi***, a ne ja, koji vam pokazujem vaše lice." Pametnom dosta, a ako netko još ne kuži - tko ga j***.

o kulturi KULTURNO g Tekst: Lara Perošević Bez knjige kultura duhovno tone Iako su listopad i studeni mjeseci ispunjeni kvalitetnim programom i aktivnostima koji pozivaju na čitanje i dijeljenje knjige, čini se kako jačanjem tehnologije tradicionalni mediji gube zanimljivost. U knjižnicama su danas nova izdanja gotovo potpuno očuvana jer sve manje ljudi svoje vrijeme provodi ondje, a naročito mladi. Gledanje filmova i korištenje digitalnih sadržaja duhovno ne oplemenjuje mlade, kao što to čini knjiga. Čitati knjigu znači stvarati svoju verziju onoga što čitamo i zamišljamo, tako zaključujemo i povezujemo. Oko nas je sve manje načitanih ljudi, koji osim onoga što je u "trendu“, ne znaju osnove opće kulture, nedovoljno su informirani i uopće zbog toga ne gaje zabrinutost što nigdje nisu vidjeli e-objavu o čitanju. Mladi ne shvaćaju da kultura nije nešto što se brzo uči, što se može nadoknaditi u nekoliko dana, već da se ona stječe vremenom i zahtijeva kontinuirano informiranje i Mladi ne čitanje različishvaćaju da tog štiva. kultura nije U nedostatku nešto što vremena za se brzo uči, knjigu mladi što se može pridaju važnadoknaditi nost mnogim u nekoliko drugim "nedana, nego plemenitim" da se ona sadržajima stječe s koji ne obovremenom gaćuju njihov i zahtijeva vokabular, kontinuirano empatiju i informiranje interpretaciju. i čitanje razli- Stoga, zašto čitog štiva mnogo manje pišemo o knjigama, a više o različitim vrstama filmova i atraktivnim glumcima i glumicama? Zbog čega nemamo usađene navike čitanja i je li za to odgovoran samo ubrzan način življenja? Je li vrijeme da počnemo raditi na sebi dok našem društvu nisu ozbiljno narušena kulturna znanja i događanja? Neka istraživanja pokazuju da knjiga učinkovitije ljude rješava stresa nego što to čine glazba ili film. Osim toga, čitajući upoznajemo sami sebe i što nam odgovara, svaka riječ može pronaći drukčiji put do čitatelja. Zato, istražujte i pronađite knjige koje volite jer možda za nekoliko mjeseci promijenite svoju perspektivu!

18 Kultura

BROJ 30, listopad 2017.

Recenzija Televizija je postala bogatija za dvije nove serije na temelju 'Zvjezdanih staza'

Zarazna društvena relevantnost koja nam se možda neće svidjeti Uz 'ozbiljan' 'Star Trek: Discovery' pojavio se i satirični 'The Orville', bez dlake na jeziku i političke korektnosti

Tekst: Igor Weidlich

rabro idu kamo još nitko nije otišao. Hrabro, ali koliko uspješno? "Star Trek: Discovery" novi je serijal vjerojatno najpopularnije znanstvenofantastične franšize, koji je sad već nakon nekoliko epizoda uspio podijeliti publiku. Ne ulazeći dublje u radnju, jer okosnicu čini sukob s najdugovječnijim antagonistima – Klingoncima, valja pogledati što serijal donosi na nekoj široj razini, razini vremena u kojem živimo. Naime, "Zvjezdane staze" treba promatrati kao širi društveni fenomen, nešto što nam je još u doba crno-bijelih televizora počelo diktirati, čak predviđalo budućnost. Teško je onda serijal gledati izvan tog konteksta, koji su uvijek obilježavali društveni i tehnološki napredak te pacifizam. Nakon prvih odgledanih epizoda "Discoveryja", ako ima-

Zanimljivo je. Zadržava pozornost Likovi odgovaraju novijoj publici. Zato treba ostati svjestan fenomena i društvene važnosti serijala mo na umu da su kreatori uvijek bili promišljeni i relevantni, možda nam se i neće svidjeti poruka, iako je na prvu serija prilično zavodljiva. Već nakon pilota imamo obrate koji su bili nesvakidašnji u starim inačicama, neke su scene dosta brutalne i više nalik na film strave, a

upoznavanje kapetana broda, dijelom sociopata, kojem su oružje i rat prioritet zaista daju serijalu novu dimenziju. Ali zanimljivo je. Veže gledatelja. Likovi odgovaraju novijoj publici. Zato treba ostati svjestan fenomena i društvene važnosti serijala pa se na kraju i

zapitati – kamo sve to vodi? Jer poruka koja se nazire ne pruža sliku bolje budućnosti, što je svojevrstan zaštitni znak serijala. Vjerojatno će trebati pričekati kraj sezone i nadati se da kreatori imaju još kojeg asa u rukavu koji bi mogao izbrisati eventualnu gorčinu u ustima. E sad, da franšiza ne bi bila usamljena, na njenim temeljima istodobno se pojavio i pravi dragulj – satira "The Orville", poznatog Setha MacFarlana, koji se čini da bi uz svoju društvenu relevantnost i kritičnost mogao i pregaziti "Discovery". Dovolj-

no je spomenuti samo neke od tema koje serija u svojih nekoliko epizoda pokriva: borbu za promjenu spola izvanzemaljske djevojčice u rasi koju čine isključivo muškarci, zarobljavanje i stavljanje ljudskih protagonista u izvanzemaljski zoološki vrt, šovinističke ispade amorfne mase, napola pijanog pilota i stalna koškanja između kapetana i prve časnice koja mu je ujedno i bivša žena. Svega pomalo – "Star Trek" na tripu. Ali aktualno i bolno gledljivo. Dvije serije koje će se paralelno natjecati za svoje mjesto u antologiji svemirskih saga, i obje donose nešto što nismo imali prigodu vidjeti na ekranima. Obje relevantne i aktualne. Pitanje je samo, koliko nam se ta relevantnost sviđa?

SPONZORIRANI ČLANAK

PBZ STUDENT Uz tebe smo od starta do cilja

Kad već studiranje nije bezbrižno i lako, barem neka to bude poslovanje s bankom. Zato smo ti u PBZ-u kreirali studentski paket, kredite, zone i blog sa savjetima.

Ti razmišljaj o studiranju, a mi ćemo ti pomoći s upravljanjem financijama. PBZ je za studente osmislio PBZ Educa kredite kojima možeš pokriti troškove studiranja ili školarine u zemlji i inozemstvu. Do Educa kredita možeš uz posebne pogodnosti do 31. prosinca 2017. godine - bez naknade za obradu kreditnog zahtjeva. Prvi korak ka financijskoj neovisnosti Osim kredita za školovanje, želimo ti pomoći i da napraviš prvi konkretan korak prema financijskoj neovisnosti. Zato smo u izabranim poslovnicama PBZ-a (Cibona i Cvjetni trg u Zagrebu, Osijek, Pula i Split) kreirali studentske zone - prostor namijenjen isključivo studentima. U studentskim ćeš zonama pronaći studentske bankare koji će te voditi kroz sve procese; od regularnog bankarskog poslovanja, ugovaranja usluga iz naše studentske ponude do savjetovanja o svim dostu-

pnim uvjetima i pogodnostima. Dok kratko čekaš na svoj red, ugodno se smjesti u fotelju, listaj časopis ili surfaj besplatnim internetom. Slobodno se koristi i našim iPadima. Studentski paket s dodatnim pogodnostima Uz studentske zone i PBZ Educa kredite, za tebe imamo i poseban paket: PBZ Indeks plus studentski paket. Uz njega ćeš dobiti dodatne pogodnosti jer ćeš automatski sudjelovati u Programu uštede Student. Uštedi pri kupnji kod naših partnera plaćanjem American Express® Start Card za studente - da, tvojom prvom American Express karticom! Svidi li ti se naš paket usluga, u što ne sumnjamo, preporuči nas prijateljima i dovedi ih u jednu od studentskih zona na ugovaranje PBZ Indeks plus studentskog paketa. Zašto? Zato što te čeka nagrada!

Znaš li što je e-Kasica? E-kasica je inovativan način štednje. To je elektronička verzija "kasice-prasice" kojom automatski štediš sitne iznose prema vlastitim željama i mogućnostima. Mehanizme štednje, poput zaokruživanja računa na prvu sljedeću decimalu, možeš istražiti i odrediti putem internetskog bankarstva. Ugovoriš li e-Kasicu uz Studentski paket, naplaćena mjesečna naknada za vođenje PBZ Indeks plus studentskog paketa bit će uplaćena u tvoju e-Kasicu, i tako prva tri mjeseca. Olakšaj si studiranje savjetima s bloga Uz sve navedene pogodnosti, za tebe imamo i jednu koja će ti se posebno svidjeti. Riječ je o blogu student.pbz.hr na kojem ćeš pronaći mnogo korisnih i praktičnih savjeta, vezanih uz studiranje i studentski život. Osloni se na PBZ i uživaj u studentskim godinama!

Financijske usluge prilagođene studentskom životu

Financijske usluge prilagodili smo kako bi odgovarale tvojem novom studentskom lifestyleu. Proizvode i usluge banke koje ti trebaju u studentskim godinama obuhvatili smo u PBZ Indeks plus studentski paket: • tekući račun u kunama s dopuštenim prekoračenjem* u visini 1000 kuna i Visa Inspire kartica tekućeg računa za obročnu otplatu bez kamata i naknada

u visini 1.000 kuna • American Express Start Card za studente s limitom potrošnje do 2.000 kuna, za kupnju odjednom ili na rate bez kamata i naknada • usluge mobilnog i internetskog bankarstva uz mToken • žiro račun u kunama uz Visa Electron karticu • tekući račun u stranoj valuti i Visa Electron kartica

• Visa Inspire virtualnu karticu • mogućnost ugovaranja trajnog naloga sa žiroračuna u kunama na tekući račun u kunama • izvadak računa na e-mail * Mjesečna naknada za korištenje svih navedenih usluga iznosi od 3,49 kuna do 4,98 kuna mjesečno, ovisno o paketu Inovacija.

*Na iskorišteni iznos dopuštenog prekoračenja kamatna stopa iznosi 6,40% godišnje, fiksno (EKS 6,40%). SPONZORIRANI ČLANAK

Sport 19

BROJ 30, listopad 2017.

Maja Fijačko Bivša hrvatska rekorderka na 100 metara za Global govori o borbi i pobjedi teške bolesti

Kći joj spasila život, danas studira za trenericu i živi punim plućima

Dijagnoza preko noći Maja i dalje drži mlađejuniorski, juniorski, mlađeseniorski rekord na 100 metara te juniorski rekord na 60 metara u dvorani. Uspjela je srušiti i veliku atletsku legendu Jelicu Pavličić. "Prije deset godina srušila sam veliku Jelicu Pavličić i njezin rekord na 100 metara star 33 godine. Postala sam najbržom Hrvaticom otkad postoji samostalna država. Emocije su bile neopisive. Ja sam Maja, najbrža žena u Hrvatskoj. Nisam mogla vjerovati. Kad je semafor pokazao 11:54 nisam vjerovala, išla sam sucu provjeriti je zaista tako. Dvije godine poslije popravila sam rekord na 11:51, ali ipak mi je više bombastičnih emocija omogućila 2007. godina. Sada sam druga najbrža Hrvatica jer je 2015. godine moj rekord 'skinula' Andrea Ivančević", otkrila je. U sedmom mjesecu trudnoće Maji su se karijera i život našli u neizmjernoj opasnosti. Dijagnosticiran joj je karcinom, točnije Hodgkinov limfom. "Doslovno preko noći mi je izbila kvrga veličine teniske loptice na vratu. Nakon pretraga ustanovilo se da je riječ o Hodgkinovu limfomu ili karcinomu limfnih čvorova. Makar, imala sam nekoliko mjeseci unazad sve simptome te bolesti, ali kako su simptomi svrab po tijelu, noć-

'Najvažnije je biti zdrav, pozitivan, družiti se s pozitivnim ljudima, ne osuđivati druge i ne smijati se tuđoj nesreći jer smo svi dodirljivi i svima se sve može dogoditi', poručuje Maja

ri događaju nekom drugom. Također jako emotivno proživljavam kada vidim nekog tko se bori s karcinomom, na televiziji ili u mojoj okolini", iskrena je Maja. Nedugo nakon što se doznalo da boluje od karcinoma, Ivana Brkljačić i Ivana Lažeta pokrenule su humanitarnu akciju za alternativne lijekove i perike koje su bile dosta skupe. "Čak sam i u njima uspjela naći pozitivu. Danas brineta, sutra crnka, prekosutra plavuša, pa malo duga kosa, malo kratka. Čak mi se i svidjelo. Apsolutno sve perike i robu u kojoj sam odlazila na kemoterapije bacila sam u smeće", prisjeća se.

IGOR KRALJ/PIXSELL

aja Fijačko bivša je hrvatska atletičarka koja je postavila rekorde hrvatske atletike koji su i danas netaknuti. U mladosti se bavila i streljaštvom, a sve je počelo kad je na jedan sat tjelesnog odgoja došao trener Siniša Cik iz atletskog kluba na Sveticama kako bi provjerio ima li zainteresiranih za atletiku. "Razvalila sam u svim disciplinama i pozvao me nakon sata na stranu i pitao želim li se baviti atletikom. Došla sam na Svetice i na svim testovima opet razvalila. Rekla sam da ću razmisliti. Naime, prijateljica je već trenirala atletiku na Mladosti pa sam odlučila započeti treninge upravo tamo jer je ipak u dvoje lakše. Postupno se rodila ljubav koja je trajala punih 15 godina", počela je Maja.

Prije deset godina srušila je rekord star 33 godine. Nešto poslije, u sedmom mjesecu trudnoće, Maji su karijera, ali i život bili u neizmjernoj opasnosti. Dijagnosticiran joj je karcinom, točnije Hodgkinov limfom

"Speedy Maja" - aktivna vlogerica Prije sedam mjeseci Maja Fijačko otvorila je svoj Youtube kanal "Speedy Maja", na prijedlog prijatelja koji je također vloger. Kako i sama kaže, cilj joj je približiti ljudima vježbanje u vlastitom domu bez plaćanja skupih članarina u teretani. "Aktivna sam tek sedam mjeseci i imam 467 pretplatnika na kanal, 1040 pratitelja na Facebooku i 850 pratitelja na Instagramu. Postavljam motivirajuća videa u kojem gledatelje ohrabrujem da započ-

no znojenje i umor, liječnici su to pripisivali trudnoći", rekla je Maja. Nevjerojatno je da je Majina tad još nerođena kći Rija zapravo svojoj majci spasila život jer da naša atletičarka tad nije bila trudna, karcinom bi došao do lošijeg stadija zbog hormona. Odmah nakon porođaja Maja je morala započeti borbu za život. Kako i sama kaže, to joj je razdoblje bilo najteže jer ju je kod kuće čekalo novorođenče, ali je sve shvatila kao životni izazov koji se upravo njoj događa s razlogom.

nu s tjelovježbom. Rekviziti su mi stolac, trosjed, kćerina lopta za skakanje, boce s vodom, muž, kći, ruksak, kamenje... Približavam im također neke rekvizite poput trx užadi, bučica, guma, medicinka i manžeta koje nisu toliko skupe. Bitna je želja, motivacija i ustrajnost i rezultati će se pojaviti. Redovitom tjelovježbom tri do četiri puta na tjedan tijekom mjesec dana već će se osjetiti i vidjeti na ljudima kvaliteta koju nosi vježbanje i zdrav život", iznimno energična je Maja.

ZARKO BASIC/PIXSELL

Tekst: Iva Prpić

Podrška kolegica "Kemoterapija je užas, ponekad u šali znam reći da bih neprijatelja mučila tako da bih ga priključila na kemoterapiju. Svaki lijek nosi određene nuspojave, a tijekom cijelog razBivša atletičarka nedavno je proslavila petu obljetnicu ozdravljenja i kaže da je sport zaslužan za njezinu unutarnju snagu

doblja imala sam temperaturu 41,5 uz povraćanja, proljeve i tjeskobu. Ali najgore od svega bilo je opadanje kose jer, iskreno, to je oboljelima zaštitni znak. Samo mi nije bilo jasno kako mi nisu otpale dlake na nogama i znala sam u šali reći da se sad i dalje moram brijati umjesto da mi se koža malo odmori", prisjetila se. Maja i sama kaže da ju je bolest mnogo naučila. Postala je bolja prema sebi, počela je u duhovnom smislu misliti više na sebe, smirila je temperamentnost i na mnogo toga počela gledati potpuno drukčije. "Najvažnije je biti zdrav, pozitivan, družiti se s pozitivnim ljudima, ne osuđivati druge i ne smijati se tuđoj nesreći jer smo svi dodirljivi i svima se sve može dogoditi. Uvijek mislimo da se loše stva-

Neumorna i zaposlena Maja je danas 32-godišnja studentica druge godine kondicijske pripreme sportaša na Kineziološkom fakultetu. Želja joj je okruniti svoje znanje koje već ima o sportu i naučiti ono što još ne zna. "Namjeravam biti kondicijska trenerica u nekom momčadskom ili pojedinačnom sportu. Također sam na fitness-učilištu završila smjer sportsko medicinski maser pa mogu kombinirati treniranje sportaša i pružiti im rehabilitaciju te danas-sutra otvoriti vlastiti centar za vježbanje. Trenutačno radim kao terapeut wellnessa u hotelu 'Aristos' u Buzinu, honorarno sam trenerica u Atletskom klubu Samobor i kondicijska trenerica u košarkaškom klubu Samobor", iskorištava Maja tako svaki trenutak. Atletičarka je nedavno proslavila svoju petu obljetnicu zdravlja i oslobođenja od karcinoma. Od samog početka Maja je znala da će se vratiti atletici potpuno zdrava. Sama za sebe kaže da je pozitivna osoba koja je u tom razdoblju morala odbaciti svu negativnu energiju kako bi nastavila dalje. "Mislim da je sport zaslužan za takvo moje unutarnje stanje i snagu. Mi, sportaši, stvarno smo moćni u glavi, jaki i borbeni. Treniramo u bolovima, trpimo kojekakve ozljede, ali ne odustajemo nikada i sve ćemo napraviti za pobjedu pa makar uzimali svaki dan ibuprofen od 600 miligrama", zaključila je Maja i dokazala da je jača i od karcinoma.

20 Sport

BROJ 30, listopad 2017.

Valentino Rossi Talijan se polako potvrđuje kao najbolji motociklist svih vremena

Pobjeđivao na stazama i dok su Marquez i Vinales bili djeca

Tekst: Edi Džindo

edan od najčešćih i najstarijih oblika rasprave navijača svih sportova oduvijek je bila o tome tko je najbolji i najveći u povijesti. U nogometu će mnogi reći da je to Pele, ali drugi će uvjeravati da je to Maradona. U boksu će prvi na pamet pasti Muhammad Ali, mnogi će reći da je to Mike Tyson, ili pak Mayweather. Tko je najbolji vozač Formule 1? Ayrton Senna ili Michael Schumacher? Svi mi koji pratimo sportove ne možemo si pomoći i nerijetko raspravljamo o najvećima i najboljima. Vječni rast U motociklizmu se ta rasprava počela zahuktavati posljednjih godina jer je 38-godišnji Talijan Valentino Rossi svojom dugovječnošću i konstantom počeo lagano konkurirati legendama davnih vremena, Giacomu Agostiniju i Mikeu Hailwoodu. Pobjedom na početku sezone u nizozemskom Assenu protiv iznimno velike konkurencije, koja mu je ujedno bila i 115. u karijeri, približio se svojem sunarodnjaku Agostiniju koji je još na vrhu vječne ljestvice sa

Nitko nema pobjeda u najjačoj Moto GP klasi kao Rossi. Talijan ih je skupio 89, prvi je iza njega upravo sunarodnjak Agostini s čak 21 pobjedom manje u takozvanoj Kraljevskoj klasi nje karijere evoluirao kroz razne tehnološke inovacije te nedvojbeno vozio u najkonkurentnijem razdoblju za motociklizam općenito. Kad je Rossi debitirao, 31. ožujka 1996., na Shah Alam stazi u Maleziji, njegov danas najveći konkurent Marc Marquez imao je samo nešto više od tri godine, a još jedan od konkurenata, Maverick Vinales, napunio je samo 14 mjeseci. Rossi, trenutačni član Movistar Yamahe, u svojoj je kari-

122 pobjede. Međutim, nije sve u brojkama i pukim statistikama. Dok su Agostini i Hailwood vozili u vremenskom razdoblju u kojem je njihov motocikl, prema svim karakteristikama, bio jači od motocikala njihovih suparnika na stazi, Valentino Rossi je tijekom svoje 21-godiš-

jeri slavio na barem jednoj utrci čak u 20 različitih sezona, što iznimno daleko iza Rossijevih leđa ostavlja legende Agostinija, Reada i Barrosa koji su to činili u 11 različitih sezona. To je sigurno čudan podatak, uzmemo li u obzir da je Giacomo Agostini osvajao naslove čak 15 puta, ali sada 75-godišnji Talijan vozio je u doba kad je bilo dopušteno, ali i ne toliko zahtjevno, voziti više klasa u jednoj sezoni, što objašnjava zašto Agostini ima 122 pobjede. Ima ih Agostini zaista mnogo, ali nitko nije pobijedio u najjačoj Moto GP klasi kao Rossi. Talijan je

Rossi na stazi

skupio 89 pobjeda, prvi je iza njega upravo sunarodnjak Agostini s čak 21 pobjedom manje u takozvanoj Kraljevskoj klasi. Kako god svi navijači, mehaničari i stručnjaci smatrali, Rossi je iznimno skroman i nikad neće sebe staviti na vrh. Jedan od najvećih "Nisam najveći u povijesti. Možda bih se stavio na podij svih vremena uz Agostinija i Hailwooda", s osmijehom na licu rekao je Rossi nakon prvog ovosezonskog slavlja u nizozemskom Assenu. Velika je to karijera, uz sedam Moto GP naslova imati još i dva u slabijim klasama, ali i biti jedini u povijesti koji je obranio naslov na kraju sezone unatoč promjeni momčadi, kad je 2004. prešao iz Honde u Yamahu. Osim dvije traljave sezone s Ducatijem, Rossi je u svojih 17 sezona u najjačoj kategoriji samo jednom na kraju sezone izostao iz top 3 na ljestvici. Svaka osoba će na kraju krajeva imati svoju percepciju, ali 38-godišnji Rossi ne izgleda kao da će brzo u mirovinu i velika je mogućnost da do kraja karijere ostane na vrhu svevremenske motoljestvice.

Sportfest Novi sajam svojom raznolikošću privukao ljubitelje sporta iz Zagreba i drugih krajeva

Zabava i biznis - sport u nas dobiva novu sliku

e čuje se često rečenica: "Idem na sportski sajam". Obično se uz sport vežu odlasci na utakmice ili neka druga sportska događanja, ali sportski je sajam nešto novo i nešto što, pokazalo se, zaslužuje mjesto među društvenim događajima. Ugostili i mnoge trenere Jedan je takav sportski sajam održan na Zagrebačkom velesajmu pod nazivom Sportfest i riječ je o prvom takvom sajmu u Hrvatskoj, koji obuhvaća sve sportove i sportsku opremu ili prehranu. Na sajmu je svoje štandove imalo više od šezdeset sportskih saveza i više od stotinu izlagača. Najzaslužniji je za održavanje Sportfesta Alan Balen, ambiciozni poduzetnik, du-

Manifstacija je ponudila niz turnira na kojima su najčešće sudjelovala djeca i širila svoja sportska poznanstva gogodišnji nogometni djelatnik HNS-a i UEFA-e, na rukovodećim položajima u marketingu i u organiziranju događaja. "Glavno nam je povezivanje sporta i sportske industrije i svih koji su vezani uz sport, i onih koji proizvode umjetnu

Štandove je imalo više od šezdeset sportskih saveza i više od stotinu izlagača

travu i proizvođača sportske opreme. Tu su također mnogi treneri koji gostuju na našim panelima gdje će ljudi upiti neka nova znanja. Na sajmu su bila djeca s roditeljima, stariji te svi oni koje zanima sport u bilo kojem smislu i koji su se

IGOR KRALJ/PIXSELL

Tekst: Vehmir Džakmić

na razne načine došli zabaviti i pronaći nešto za sebe", objasnio je Balen. Osim toga, Sporfest je ponudio niz turnira na kojima su mahom sudjelovala djeca i širila svoja sportska poznanstva. Mali nogomet, rukomet, veslanje, borilački sportovi, košarka bili su samo neki načini na koje se može ugodno provesti sate i sate na festivalu. Ljudi traže nešto novo Takvi su događaji iznimno važni za cjelokupan sportski svijet jer, prije svega, sport je jedna od najbrže rastućih grana biznisa, ako ne i najbrže rastuća. Upravo u tome leži jedna od najvažnijih zasluga sportskih sajmova, a to je pojava novih

sportova koji obogaćuju ionako širok sportski svijet. Pomalo zasićeni "velikim sportovima", ljudi traže nešto novo. Nešto što bi obogatilo njihovo zanimanje. Na Sportfestu se, s jedne strane, moglo vidjeti mnogo popularnih sportova poput nogometa, košarke ili rukometa, a s druge strane, imamo budo, streljaštvo, mačevanje, cross i ostale manje poznate sportove. Posjetitelji mogu biti iznimno zadovoljni prikazanim ponudama, a da to ne bi bio samo trenutačan osjećaj, organizatori pripremaju sljedeći Sportfest, i to već sljedeće godine. "Budućnost ovakva sajma je sigurna. Širimo se dalje jer smo s ovom prvom godinom dobili niz novih ideja i kreativnih razmišljanja koji će obogatiti ponudu sljedećeg festivala", zaključio je Alan Balen.

Sport 21

BROJ 30, listopad 2017.

Košarka u SAD-u Hrvatski fakulteti mogli bi od Amerikanaca učiti o sportu

Sveučilišni sport cijene više nego profesionalni

Utakmice Vatrenih TOP 5 NAJBOLJIH S Englezima smo igrali dobro i loše DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL

Amerikanci u sportu vide prigodu za promociju vlastitog sveučilišta, što im je iznimna čast. Zato se običnim ljudima lakše poistovjetiti sa sveučilištima nego s klubovima

Tekst: Marko Andrijić

Sjedinjenim Američkim Državama djeca se počinju baviti sportom prije svega zato što se time omogućava zdrav život, primarna potreba za socijalizacijom, te se roditeljima olakšava odgoj. Amerikanci tvrde da je sveučilišni sport najčišći i najsvetiji oblik sporta kakav poznaju. Takvo stajalište podupiru spoznajom da su mladi prije svega željni dokazivanja i borbe za prestiž te u skladu s time nastupaju s velikim srcem i još više žara u sebi.

Hrvatska - Njemačka 3:0 (4. 7. 1998.) Trenutačno nam je ovakav rezultat reprezentacije nepojmljiv: bila je to nedvojbeno najveća pobjeda Hrvatske u povijesti. Gol Roberta Jarnija u sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena šokirao je nogometni svijet, a Vlaović i Šuker prije kraja su se utakmice pobrinuli za još veću povijesnu pobjedu koja nas je gurnula prema famoznoj bronci.

Hrvatska - Engleska 3:2 (21. 11. 2007.) Možete li zamisliti da smo na toj utakmici imali prigodu slušati Dragu Ćosića ili Božu Sušeca, a ne tad još nezrela Filipa Brkića? Šokantno vodstvo na Wembleyju pogocima Kranjčara i Olića ugašeno je golovima Croucha i Lamparda, da bi desetak minuta do kraja Mladen Petrić bombom udaljio Englesku s Eura.

Hrvatska - Nizozemska 2:1 (11. 7. 1998.) Iako ne toliko dominantna predstava kao protiv Njemačke, ova će utakmica uvijek imati posebno mjesto u srcu svih hrvatskih

ljubitelja nogometa. Prosinečki je u 13. pogodio za vodstvo, a Zenden je ubrzo nakon toga izjednačio. Najbolji strijelac Mundijala, Davor Šuker, stavio je točku na i, te nam donio broncu.

Hrvatska - Italija 2:1 (8. 6. 2002.) Nismo tada imali snažnu momčad, nego smo u prvom kolu izgubili od Meksika. Talijani su poveli pogotkom Vierija u 55. minuti, a onda su se pokazala dva dragulja. Tad mlađahni Ivica Olić u 73. te rutiner Miki Rapaić u 76. doveli su nas do jednog od najvećih iznenađenja prvenstva.

Hrvatska - Španjolska 2:1 (21. 6. 2016.) Najsvježiji primjer koji dokazuje da Hrvati mogu kad hoće. U Bordeauxu je započelo loše jer je Morata zabio već u sedmoj minuti. Međutim, Nikola Kalinić hladnokrvno petom izjednačava prije kraja prvog dijela. Španjolci su bacili sve karte u napad, a Perišić je iz kontre zabio za konačnih 2:1 nad braniteljima naslova.

Draft je godišnji događaj na kraju sezone tijekom kojeg ekipe imaju pravo izabrati igrača po izboru, s time da prednost imaju slabije rangirane momčadi iz prošle sezone

dina, može se zaključiti da se sve ipak zasniva na individualnom radu i želji za napretkom, unatoč tim prisjećanjima Curryjeva sveučilišnog trenerea Shonna Browna. Polaženjem američkog sveučilišta usade se radne navike, odgovornost i predanost te se otvaraju mnoge mogućnosti koje mogu stvoriti pozitivan preokret u životu svakog studenta te mu osigurati daljni razvoj. Osim toga, sveučilišta stavljaju naglasak na obrazovanje te im je glavni cilj da svi ljudi najprije postanu akademski obrazovani građani pa tek onda sportaši, iako je sveučilišni sport u SAD-u neusporedivo snažniji od onog u Hrvatskoj.

DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL

TOP 5 NAJGORIH

JURICA GALOIC/PIXSELL

NBA draft Također, oni u sportu vide prigodu za samopromociju, ali i promociju vlastitog sveučilišta što im je iznimna čast. Zbog svega toga, običnim se ljudima lakše poistovjetiti sa sveučilištima nego s profesionalnim klubovima. Sveučilištarci za svoje predstave na terenu ne dobivaju nikakve premije, što čini glavnu razliku između njih i profesionalnih, NBA igrača. Danas NBA liga sve više djeluje kao neka vrsta biznisa. Smatra se da se prelaskom sa sveučilišnog programa u NBA svijet gubi sva čar i romantični duh koji krase takvu razinu naPolaženjem tjecanja. Stoga i ne američkog čudi opće stajalište sveučilišta usade da je sveučilišna se radne navike, košarka u SAD-u odgovornost i mnogo cjenjenija NBA lige, ali ne predanost od NBA-a. mogu ništa učiniti Igrači koji žele zas time u vezi", Odeigrati u NBA ligi trebaju se nova je izjava koja poprijaviti na NBA draft. Draft tvrđuje da je svjestan stanja. je godišnji događaj na kraju Međutim, dokaz da se može sezone tijekom kojeg ekipe profitirati i dolaskom s maimaju pravo izabrati igrača njeg sveučilišta su Damian po izboru, s time da pred- Lillard s Weber Statea, koji nost imaju slabije rangirane se snašao odlično u Portland momčadi iz prošle sezone. Trail Blazersima, te Stephen Mišljenje kako je draft velika Curry s Davidsona, koji nas iz lutrija podupire nekoliko pri- dana u dan oduševljava svomjera. Prvi izbor drafta 2013. jim partijama u dresu Golden godine Anthony Bennett ni- State Warriorsa. kad nije opravdao očekivanja te uspio kao igrač. Šest Obrazovanje u prvom godina prije slično je doživio planu Ponekad jednostavno igrai Greg Oden, također prvi izbor. či ne prođu na prvi dojam. "Bit ću zapamćen kao naj- Curry je na zadnjoj godini veći promašaj u povijesti izgledao kao da mu je 14 go-

Hrvatska - Engleska 1:5 (9. 9. 2009.) Nakon Eura na kojem smo bili ozbiljni favoriti i na kojem nije bilo Engleza jer smo ih izbacili, Gordi Albion je proveo slatku osvetu s po dva zgoditka Lamparda i Gerrarda i jednim Rooneyja, dok je poraz ublažio Eduardo.

Hrvatska - Turska 1:1, 1:3 - 11m (20. 6. 2008.) Bilo je to solidna igra, ali i veliko razočaranje: na korak do polufinala Eura i borbe za medalje, a onda nas je poslije 120. minute najledenijim tušem polio Semih Senturk. Znalo se nakon toga tko će slaviti u raspucavanju.

Naši navijači u razočarenju je Cristiano Ronaldo prošao po krilu, a Quaresma dovršio akciju za potop naših na Euru, unatoč velikim nadama.

Hrvatska - Škotska 0:2 (15. 10. 2013.) Utakmica koja je Igora Štimca trajno udaljila s izborničke pozicije. Škotska, koja je tad vrijedila gotovo deset puta manje od naše selekcije rutinski nas je svladala kao da smo bili obični autsajderi. Za Škote su pogodili Snodgrass i Naismith i tako zacementirali Štimčev debakl.

Hrvatska - Meksiko 1:3 (23. 6. 2014.) U drugom kolu smo slavili jer je tad Kamerun bio u Hrvatska - Portugal raspadu. Kolo poslije, naža0:1 (25. 6. 2016.) lost, hrvatska je reprezentaJoš jedan primjer solidne cija bila u rasulu, te su nas igre Vatrenih koja je rezul- uz groznu obranu i isključetirala razočaravajućim za- nje Ante Rebića Meksikanci vršetkom. Doimali smo se i osramotili i poslali kući iz boljima na terenu, ali onda Brazila.

22 Tehnologija gadgeti Tekst: Silvio Šipušić

Budućnost na dlanu Jesu li hoverboard, smartwatch i 'pametni' usisavač skupe igračke?

Trendovski gadgeti dolaze nam prekasno i preskupi su Tekst: Ramona Ščuric

XPERIA TOUCH

Sony Xperia Touch projektor je koji može stvoriti sliku do 23 inča (58 centimetara) i projicirati je na bilo koju površinu, od zida do stola. Slika je manje rezolucije od mnogih "pametnih" telefona te neupečatljive svjetline, kontrasta i boje, što ne zvuči vrlo primamljivo, ali Xperia Touch ima posebnog "asa u rukavu" - touch sučelje kojim možete manevrirati Android operativnim sustavom. Touch sučelje omogućeno je nevidljivim infracrvenim svjetlom i kamerom te radi na gotovo istom načelu kao i touch screen "pametnih" telefona; možete dodirnuti, uvećati ili pomaknuti, sve dodirom prsta na projekciju slike. Možete se i kretati sučeljem jednostavnim kretnjama ruke. Xperia Touch je vrlo slična raznim Android tabletima jer pokreće sve aplikacije koje možete zamisliti, samo na mnogo većoj skali. No s obzirom na cijenu od 1699 dolara (oko 10.800 kuna) teško da će itko već od danas tipkati po stolu umjesto po svome telefonu.

OCULUS GO

BROJ 30, listopad 2017.

a deset ili 15 godina novim će generacijama, zahvaljujući brzini kojom napreduje tehnologija, vjerojatno biti čudno vidjeti nekoga ako uopće razgovara na mobitel. Jer već će tada postojati nešto novo što danas možda gledamo tek u filmovima. Evo samo nekih primjera današnjih spravica koje naši roditelji nisu ni sanjali da će postojati, ali su zato bili uvjereni da će do 2017. postojati leteći automobili. Skupe igračke Vratimo se u budućnost, kada je u kultnom filmu iz 1985. predstavljen prototip hoverboarda. Za taj gadget ne trebate veliku fizičku pokretljivost tijela, nego doslovno samo stojite i krećete se, radeći malene nagibe za kretanje u pravom smjeru. Tako je i u filmu "Povratak u budućnost" funkcionirao "bestežinski, antigravitacijski skateboard". Stjepan Mrganić, student s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, tvrdi kako hoverboard nije ništa posebno. "Probao sam ga, ali mi je prespor. Bilo bi fora imati ga za u kući, ali 2500 kuna za igračku je malo previše novca", objašnjava Stjepan. I studentica Rahela Ljuban s Informacijskih

'Probao sam hoverboard, ali mi je prespor. Bilo bi fora imati ga u kući, ali 2500 kuna za igračku je malo previše', objašnjava FER-ovac Stjepan

Sve pametniji, sve kompleksniji i - s vremenom, sve manji!

znanosti Filozofskog fakulteta tvrdi da su spravice u Hrvatskoj preskupe. "Svaka novotarija u Hrvatsku dolazi s povelikim za-

'Hrvatska nije zemlja Trećeg svijeta. Uglavnom je sve dostupno kao i u ostatku svijeta', kažu djelatnici jedne prodavaonice

kašnjenjem i veoma vidljivom razlikom u cijeni koju si većina nas, nažalost, ne može priuštiti", objašnjava Rahela. Osim što razgovaramo "sami sa sobom", postalo je uobičajeno i razgovarati s našim uređajima. Tako da nije čudno što i naši pametni telefoni imaju softver s kojim možemo komunicirati. Ardijan Karlo Gashi s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu je probao Samsungov Bixby i o njemu ima samo riječi hvale. "Volio bih da mi cijeli stan

funkcionira prema tom principu", priznaje Ardijan. Pomoć u kući Sjetimo se filma "Gremlini" i oca koji je donio malenog Gizma svojem sinu za rođendan. Taj otac je bio izumitelj uređaja koji bi pomagali njegovoj ženi, a i drugima u kućanstvu i olakšali im život. "Pametni" usisavači nisu velika novost te su dulje u našim životima, ali su i dalje veliki korak naprijed u kućanstvima. Robotići koji se kreću po kući i senzorima "gledaju" prostor oko sebe. Ali novost je i pametno glačalo po imenu Swash, koja je aktualna tek nekoliko godina i pere i pegla odjeću potpuno sama. "Pametni" telefoni do prije deset godina bili su čudo, umjetna inteligencija se tek počela razvijati, a danas govorimo o automobilima koji rade na elektromagnetnom polju i aplikacijama koje prepoznaju naše otkucaje srca. U jednoj prodavaonici koja u svom asortimanu ima i popularne uređaje izdvajaju i tablet, kao referencu na serijal "Zvjezdanih staza", ali i smartwatch kao "(bes)koristan popularni gadget". "Što se Hrvatske tiče, nismo zemlja Trećeg svijeta pa je uglavnom sve dostupno i dobavljivo kao i u ostatku svijeta", kažu u toj prodavaonici.

PROMikro Mikroračunalima u školama do makronapretka u edukaciji

Programiranje napokon u školama Tekst: Marija Edita Feldi Oculus Go je novi samostalan VR headset napravljen za širu publiku kao jeftiniji, jednostavniji način za „uronjavanje“ u svijet virtualne stvarnosti. Za razliku od Oculus Rifta, Oculus Go ne zahtijeva snažno računalo za upravljanje i korištenje, zbog čega je Go potpuno bežičan. Sličan je GearVR-u, VR headsetu koji se može kupiti danas, ali zahtijeva noviji i skuplji Samsungov telefon. Zbog toga Oculus Go podržava svu GearVR zbirku igara i aplikacija. Oculus Go košta 199 dolara (oko 1270 kuna), a na tržište izlazi početkom sljedeće godine.

ećina nas s informatikom se srela u kasnijim razredima osnovne škole, ali to se znanje uglavnom svodilo na paljenje i gašenje računala, što je miš, a što tipkovnica, i kako pokrenuti Word. Povlašteni su bili oni koji su učili ponešto o programiranju i robotici, a takvi bi sad mogli postati učenici svih šestih razreda. Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) pokreće edukaciju učitelja osnovnih škola projektom PROMikro. Riječ je o inicijativi koja želi uvesti rad na mikroračunalima u nastavu. Cilj je "da hrvatski đaci budu ravnopravni građani 21. stoljeća", komentira su-

Cilj je da hrvatski đaci budu ravnopravni građani 21. stoljeća, ističe suosnivač Instituta za razvoj i inovativnost mladih Nenad Bakić osnivač IRIM-a Nenad Bakić. Ističe da su mogli taj cilj ostvariti sami, ali u novom Ministarstvu znanosti i obrazovanja našli su odlične partnere. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, ističe pak kako ovaj projekt "u konačnici pridonosi cilju izgradnje škole za život, a ne za ocjenu". Učitelji svih osnovnih škola pozvani su da se priključe edukaciji i više od pola ih se odazvalo. O tome kako koristiti mikroračunala u nastavi odlučuju oni, a micro:bit računala im osigurava Hrvatska udruga poslodavaca. Davor Majetić, direktor HUP-a, sma-

tra to "dugoročnim ulaganjem u bolju budućnost i napredak Hrvatske" jer na djeci svijet ostaje. Marko Šolić, učitelj informatike u osnovnoj školi Mati-

Učenici će kroz jednostavni jezik raditi na osnovama programiranja

je Gupca, objasnio je zašto su mikro:bit računala upravo ona na kojima će djeca najlakše naučiti programirati. "Micro:bit dolazi na malenoj jednostavnoj pločici s ugrađenim LED diodama, a čak je i sama pločica obojena i zaobljena na rubovima", objašnjava Šolić. Takav dizajn je djeci razumljiv i vizualno primamljiviji od većine konkurentskih uređaja. Naime, učenike se uvodi preko jednostavnih programskih jezika LOGO-a, na kojemu su i neki od nas radili u školi. Jezik nije pretežak za učenje, te Šolić tvrdi kako je dovoljno da se "u svakoj školi u edukaciju uključi nekoliko učitelja, pa će oni dalje lako svoje znanje prenijeti drugim kolegama".

Lifestyle 23

BROJ 30, listopad 2017.

Borba protiv raka dojke Iskrena priča hrabre mlade majke Sabrine Lesinger

'Imate tumor - rekli su mi telefonski'

Tekst: Patricija Topić Foto: Matea Petrović/Global

akon prve kemoterapije bilo mi je jako loše, tim je riječima počela svoju priču o borbi s rakom dojke Sabrina Lesinger, 25-godišnja slastičarka iz istarskog grada Buzeta. "Četiri dana nisam mogla uopće ustati iz kreveta, bila sam iscrpljena od povraćanja. Kako sam dalje išla s terapijama, postalo me je više strah tog poslije nego same kemoterapije", nastavila je Lesinger. "Prije godinu dana rodila sam djevojčicu, svoj mali svijet. No tri mjeseca poslije toga počela sam osjećati kvržicu na dojci", rekla je Lesinger. Pogrešna dijagnoza Rak je velik problem hrvatske populacije. Nakon kardiovaskularnih bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila, drugi je najvažniji uzrok smrti. Prema posljednjim službenim podacima Registra za rak pri Hrvatskom zavodu javnog zdravstva, u Hrvatskoj je 2014. od raka umrlo 13.939 osoba, 7911 muškaraca i 6028 žena. Ulazeći detaljnije u svoju priču o trenutku kada je doznala da ima rak dojke, Lesinger je rekla kako su je svi uvjeravali da nije riječ ni o čemu ozbiljnijem, nego da je kvržica tu zbog mlijeka. Zabrinuta je otišla liječniku, ali joj je on samo potvrdio nagađanja obitelji i prijatelja. Rekao joj je da je u pitanju mastitis, tj. upala dojke. "Mastitis nastaje kada se začepi neki od kanalića u sustavu mliječnih žlijezda. Zbog toga mlijeko ostaje zarobljeno u dojci

Rak je velik problem hrvatske populacije. Nakon kardiovaskularnih bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila, drugi je najvažniji uzrok smrti

'Kako sam dalje išla s terapijama, postalo me je više strah tog poslije nego same kemoterapije', nastavila je Lesinger

Građani su sve svjesniji opasnosti karcinoma dojke, ali i sve solidarniji

i izaziva upalu", objasnila nam je doktorica opće medicine, Dragana Bevanda. No, u Sabrininu slučaju nije se radilo o mastitisu. "Kvržica je počela rasti i s vremenom je počela izgledati kao loptica pod pazuhom", prepričavala je Lesinger. S obzirom na razvoj situacije, Lesinger je odlučila otići po još jedno mišljenje, nadajući se da je u pitanju lažna uzbuna. Nakon pregleda, doktor joj je rekao da sumnja da postoji mogućnost da ima tumor. "Tad sam otišla na punkciju

koja je bila jako bolna", priznala je Lesinger. Nakon sedam dana došli su nalazi koji su joj promijenili život za 100 posto. Kao na pokretnoj traci "Imate zloćudni tumor - rekli su mi telefonski", Lesinger nije skrivala zgroženost takvim priopćenjem najgore vijesti u njezinu životu. Osjećala se jako loše. "Kao da sam jedna od stvari na pokretnoj traci. Oni spuste slušalicu i njima je kraj razgovora, a što je sa mnom u toj cijeloj

Rano otkriven karcinom dojke izlječiv je u više od 90 posto slučajeva

'Rano otkriveni karcinom dojke izlječiv je u više od 90 posto slučajeva kad je rano otkriven. 'SVE za NJU' je udruga kojoj se za psihološku i drugu pomoć obraćaju žene oboljele od raka i članovi njihovih obitelji iz cijele Hrvatske", rekla je Ljiljana Vukota, voditeljica Udruge. Građanke i građani mogu pomoći donacijama i preporukama bolesnicama, a najviše mogu pomoći tako da sami odlaze na redovite preglede i potiču sve žene oko sebe da čine to isto.

priči?", pojašnjavala je Lesinger svoje potresno iskustvo. Ono za čim žali jest da je prvu godinu djetinjstva svoje kćeri izgubila na papirologiju i liječnike. "Provela sam to doba po bolnicama umjesto da sam mogla biti s njom, ali, bolest ne mari za to. Zbog toga se trudim dok sam dobro, dakle, između kemoterapija, provesti što više vremena s njom igrajući se" objasnila je Lesinger. Sreća u nesreći, kako kaže, bila je jer je imala jaku podršku obitelji, dečka i prijatelja. Kako bi se sve događalo da toga nije bilo – ne zna, ali je iskreno poželjela svima koji imaju rak da imaju podršku kakvu je ona imala "jer bez nje se ovo ne može preživjeti". "Voljela bih da svi oni koji pročitaju članak, barem jednoj osobi prenesu da ode na pregled dojki. Ne košta, a spašava živote", poručila je Lesinger.

Orašaste plodove, žitarice i bobičasto voće najjeftinije je kupovati u rinfuzi koncentrirani. Namirnice koje se koriste većinom su svježe i prirodne, gotovo svagdje dostupne, i za svačiji proračun. Osim što su salate iznimno hranjive,

Naizgled dosadna i svakodnevna namirnica, jabuka, u sebi skriva mnoge korisne tvari za naše zdravlje. Jabuka se smatra najrasprostranjenijom vrstom voća - čak oko 10.000 sorti koje se razlikuju po okusu, odnosno slatkoći ili kiselosti. Priče o njoj sežu u daleku prošlost, točnije u doba Adama i Eve zbog kojih se danas smatra simbolom znanja i besmrtnosti, ali i grijeha i seksualnosti. Divlje stablo jabuke raslo je još u pretpovijesti Europe, dok se domaća jabuka smatra potomkom voća iz južnog Sibira i Azije. Zbog dugo godina uzgajanja, jabuka danas ima posebna svojstva. Najčešće je jedemo sirovu, ali i prerađena (sok, marmelada ili ocat) sadrži svojstva pogodna za naš organizam. Jabuka sadrži mnoga vlakna, ali i antioksidante koji štite srce, imunološki sustav i krve žile. Ova voćka može pružiti i antikancerogeno djelovanje ako se jede s korom. Zbog toga što u sebi sadrži pektin, jabuka ostavlja osjećaj sitosti zbog kojeg se smatra namirnicom za mršavljenje. Također, ova voćka je i prirodna četkica za zube jer čisti naslage sa zuba.

RECEPT: Jabuke u šlafroku

Uz brzu pripremu nahranite mozak i tijelo brzan ritam života često nas natjera da se zaboravimo hraniti ispravno, a takve odluke izazivaju nam različite zdravstvene tegobe. Da bismo to izbjegli, dobro je sa sobom imati "džepne" obroke. U vrijeme kada su studenti sve više pod stresom malo tko razmišlja o planiranju obroka, ali obrok salate ne zahtijevaju dugu pripremu, rijetko zahtijevaju kuhanje, a hrane i mozak i tijelo. S obzirom na mogućnost variranja sastojaka, salata je odličan obrok koji će vam omogućiti da dan provedete maksimalno

Tekst: Nika Romek

Jabuka: još od Adama i Eve

Salate 'To Go' Kako pripremiti kvalitetne 'džepne' obroke

Tekst: Lara Perošević

namirnica mjeseca

obiluju mineralima i možete ih svaki dan raznovrsno kombinirati. Tako vam za zdravu salatu treba tjestenina, povrće i orašasti plodovi po želji. Tome možete dodati omega-3 masne kiseline, malo maslinova ulja ili lanenih sjemenki, dok ćete visokokvalitetne proteine unijeti dodavši sir, jaje i/ili piletinu. Sva priprema traje samo 10 minuta, a osigurava zdrav i hranjiv obrok onda kada nema vremena za odlazak na ručak. "Na faks volim nositi salate čija priprema ne zahtijeva mno-

go vremena, poput tjestenine s rajčicama, zelenom salatom, krastavcima i bučnim uljem", podijelila je svoju verziju to go obroka Nikolina Božić Kudrić, studentica ekonomije na engleskom u Zagrebu. Za 15-minutne stanke između predavanja vrijedan je izvor energije suho voće u kombinaciji s različitim namirnicama. Osim što su suhe šljive bogat izvor antioksidansa, pune su vitamina A i K, a time i odličan dodatak vašem obroku. Kombinirajte ih i s orašastim plodovima žitaricama, ali i bobičastim voćem. Namirnice kupite u rinfuzi jer su tako jeftinije.

SASTOJCI (za dvije osobe) ‣2 velike jabuke ‣2 dl mlijeka ‣6 do 7 velikih žlica glatkog brašna ‣prstohvat soli ‣1 jaje ‣1 vanilin šećer ‣šećer u prahu ili cimet (za posipanje) PRIPREMA: Očistite jabuke od peteljki i koštica te ih narežite na kolutiće (5 do 6 mm debljine). U pripremljenu smjesu koja mora izgledati kao ona za palačinke, ali malo gušća, umočite jabuke. Jabuke u šlafroku pecite u dubokom ulju s obje strane dok porumene. Nakon što dobiju boju, izvadite ih na kuhinjski papir da upije višak masnoće te poslužite posute šećerom u prahu ili cimetom.

travel tips

24 Zadnja

BROJ 30, listopad 2017.

ZonzoFox

Od ove akademske godine čitajte nas ONLINE

Susjedna Italija popularno je turističko odredište. Ako je baš to jedno od vaših sljedećih odredišta, ZonzoFox aplikacija će biti vaš gradski vodič, i to gotovo za sve važnije gradove, plaže pa čak i prirodne ljepote u Italiji. Kada odaberete željenu destinaciju, ZonzoFox vam nudi sve što tamo trebate pogledati, što jesti, informacije o vremenu, hotelima u blizini te specijalne ponude, ako ih ima. Također imate kartu grada i sve možete spremiti za off-line upotrebu. Ako odaberete opciju "Go Zonzo" te vremensko razdoblje koje želite, aplikacija će vam složiti najbolji itinerar da vidite sve znamenitosti. Mia Meglić

www.GlobalNovine.eu

križaljka AUTOR:

XANT

Književnica Lindgren

Edwin van der ...

Probavni ili urinarni

Svejed, svežder (lat.)

Naseljenost

Metar

Aleutski otok (anagr. ATAK)

Ricardo kraće, Rico

Bimetali, ..., kvadrimetali

Tal.pjevačica (anagram: MINEO)

Dovrši� sječenje

Luksuzna brit. marka auta Pisac de Molina Kralj Ist. Franačke

Simbioza mesa i kiselog kupusa

Meme po naški Lisac, lis (pučki)

Vrsta lire, citra Gutljaj Legnu� Krojačice (lokal.)

Muško mađ. ime (Ištvan) Ispita� njuhom (o psu) Amper

Doktor

pet za pet Koji je najveći lanac restorana u svijetu? a) McDonald's b) KFC c) Subway d) Burger King

Koliko je težio najveći hamburger na svijetu? a) 1164 kg b) 920 kg c) 264 kg d) 337 kg

Bankarski poslovi s novcem Radijus

PORTAL PO MJERI STUDENATA

Ime naše književnice (na slici

Republika u Ruskoj Federaciji

Italija Kvasina, sirće

Koja država je napravila najveću pizzu na svijetu i srušila Guinnessov rekord? a) Japan b) Rusija c) Švicarska d) Italija

Koliko kalorija ima prosječan hamburger? a) 800 kcal b) 500 kcal c) 250 kcal d) 430 kcal U kojoj zemlji je nastao pomfrit? a) Italija b) SAD c) Kanada d) Francuska

Hvatanje živo�nja Rublje

„Na�onal Football League“ ... i Marica Robert Redford

Kisik

Alfred Nobel Drugi vokal Igra talijanskim kartama

1. c, 2. a, 3. d, 4. c, 5. d

sudoku

ODGOVORI:

1 2

globalko

šok i vjeverica Najveći puž na svijetu dug je 91 centimetar. Beatlesi su se najprije zvali The Quarrymen. Također su kratko promijenili svoje ime u Johnny i Moondogs. Kip slobode izvorno je bio namijenjen slanju u Egipat.

4 5 6 7

Kada je Apollo 11 sletio, imao je još goriva za samo 20 sekundi. Ljudsko oko može razaznati više od 10,000.000 različitih boja. Najstarija knjižara na svijetu je u Portugalu. Prvi smajlić je napisan 1982. godine.

8 9 10

premetaljka

Američka valuta je nekad uključivala novčanicu od pet centi. Boing 747 zrakoplov može držati 57.285 galona goriva. Prije izuma gumice koristili su se komadići kruha za uklanjanje tragova olovke.

JAKA "LATINO"! ——————————

Autor: XANT