Global 33, siječanj 2018 by Global novine

Tek kao svjetski prvak mogu živjeti od gimnastike Str. 13

Stručni i sveučilišni diplomski studij ostaju na istoj razini

N/P IX IGO RS OB A

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

Hrvatski kvalifikacijski okvir SE LL

Intervju: Tin Srbić

Str. 3

Broj 33

Godina III, Siječanj 2018. NOVINE PO MJERI STUDENATA /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Izbori za rektora

Damir Bakić: Upravljati sveučilištem znači služiti, a ne vladati Str. 5 Europska unija

Traži se identitet, ali ne u federaciji Str. 9 Online-satira

Mirnine Babuške: likovi koji su zapalili internet Str. 10 Bez ulaznica

Švercamo se zato što možemo

Str. 18

Pregled sporta

Očekujemo nove svjetske i europske prvake Str. 19 MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Ispiti ili ispiti?

Hygge

Danski recept za opuštanje

Str. 23

BROJ 33, Siječanj 2018.

Gdje je praksa? Zbog previše teorije, studenti prava strahuju da će biti nezaposlivi Studenti praksu mogu steći i volontiranjem u Pravnoj klinici

NOVINE STUDENATA FPZG-a

Izdavač Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich Zamjenica glavnog urednika Zrinka Medak Urednik – mentor Zlatko Herljević Uredništvo Studentski život: Hana Ivković Božica Kopić Dominik Janović Srednja: Željka Škreblin Društvo: Tamara Horvat Petra Vuka Svijet: Mihael Gelo Intervju, Zadnja: Zrinka Medak Novac: Mia Musulin Kultura: Terezija Bošnjaković Antonija Grbavac Lucija Ptičar Sport: Edi Džindo Tehnologija, Karijera: Marija Edita Feldi Lifestyle: Lara Perošević Fotografija: Matea Petrović Lektura Snježana Babić Višnjić Marketing Kristina Balun Promocija Dora Slivar, Nives Jekić, Nika Jelavić Društvene mreže Matea Petrović Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210, Zagreb Kontakt za čitatelje redakcija@GlobalNovine.eu

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

IVO ČAGALJ/PIXSELL

impressum

2 Studentski život

Idete na sud, je li vas strah 'neiskusnih' pravnika? Prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Marko Jurić pojasnio je da praksa zapravo postoji na seminarima gdje se radi simulacija onoga što se radi u pravničkoj praksi

Tekst: Ivana Turković Hana Ivković

ojedini studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu žale se na manjak formalne prakse. Student Fran nezadovoljan je stanjem na svom fakultetu jer smatra da se njegovo školovanje temelji prije svega na teoriji i besciljnu učenju gradiva napamet. U srž problema postavlja profesore i asistente, a stanje smatra bezizlaznim. Boji se da će novopečeni pravnici, ako ne dođe do promjene u sustavu, biti nezaposleni i nezaposlivi, te teret državi. Reforma bi dobro došla "Profesori su puni čistog teorijskog znanja, pa se nerijetko dogodi da pravnici s desetljećima vlastitog iskustva ne znaju riješiti ispite koje su profesori-teoretičari sastavljali", daje primjer Fran. Sustav studija na pravu funkcionira tako da se studenti s konkretnom praksom susreću dva tjedna na petoj godini te stječu iskustvo tri godine, ali nakon dobivanja diplome. Praktični rad studentima se nudi i u sklopu nekoliko kolegija pa tako imaju prigodu posjetiti sud i vidjeti kako se teorijsko znanje primjenjuje u svakodnevici. "Na petoj godini studija studenti biraju jedan ili više iznimno korisnih oblika stjecanja

praktičnih znanja i vještina: praktične vježbe, pravnu kliniku ili natjecanje u simuliranom suđenju", rekao je Marko Jurić, prodekan na Pravnom fakultetu. "U sklopu praktičnih vježbi studenti imaju prigodu raditi najmanje 15 dana u odvjetničkom uredu ili trgovačkom društvu. Fakultet ima sklopljene ugovore o suradnji koji studentima omogućavaju obavljanje prakse u više stotina ureda i društava", dodao je. Franovo mišljenje da je taj sustav manjkav i da se problem neće uskoro razriješiti dijeli i Vinka Lozica, diplomirana pravnica. "Trebalo bi napraviti potpunu reformu rada i nastave, a pravni fakultet nije baš rasadnik inovacija'', poručuje. Moot courtovi No je li zaista istina da prakse na pravnom fakultetu nema? Toni Kapelina i Erblina Morina, studenti prava na PFZG-u, dokazuju da ona postoji, ali uglavnom izvan formalne nastave. Oni su u sklo-

Zbog velike količine teorije u prvi mah se čini da budući pravnici nemaju prigodu za praktično iskustvo

Na Moot Courtovima studenti se natječu s kolegama s najpresižnijih sveučilišta pu svoga školovanja uspjeli pribaviti dovoljno praktičnog iskustva, i to putem konferencija ili svjetski poznatih Moot Courtova, na kojima sudionici simuliraju sudske postupke, a za koje prodekan Jurić tvrdi da su dio redovne nastave. Oboje je također aktivno kao članovi Pravne klinike, projekta Pravnog fakulteta putem kojeg studenti pružaju pravnu pomoć ljudima koji si je drukčije ne bi mogli priuštiti. Time ne pridonose samo široj zajednici nego stječu i neprocjenjivo iskustvo koje će ih poslije istaknuti od konkurencije na tržištu rada. "Tako na pravim životnim situacijama primjenjujemo stečeno znanje'', dodaje Toni. "Tijekom studija pronašla sam mnogo načina za primjenu teoretskog znanja. Sudjelovala sam na jednom od mnogih Moot Court natjecanja te pohađala razne seminare na kojima sam stekla praktične vještine'', potvrđuje Erblina. Što se prakse na redovnoj nastavi tiče, prodekan Jurić pojasnio je da se ona obavlja na seminarima te vježbama

u petom, šestom, sedmom i osmom semestru studija. Na brojnim seminarima studenti stječu vještine istraživanja, pisanja i javnog prezentiranja, koje su u praksi nužne. Nadalje, na vježbama sudjeluju stručnjaci iz prakse, među kojima su i suci Vrhovnog suda, ugledni odvjetnici i javni bilježnici. Prednost starijima "Oni ne drže samo predavanja nego sa studentima analiziraju konkretne predmete i vježbaju pisanje podnesaka", dodaje. Prodekan Jurić također ističe važnost Pravne klinike, kao i Moot Courtova, gdje se studenti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ravnopravno takmiče s kolegama s najprestižnijih svjetskih sveučilišta. Ističe da su simulacije suđenja izvrsna prigoda za upoznavanje stručnjaka iz prakse i mogućnost dobivanja zaposlenja već tijekom studija. Prodekan Jurić priznaje da u pravnoj klinici i simuliranim suđenjima uglavnom sudjeluju studenti viših godina, ali to smatra opravdanim u svjetlu činjenice što navedeni oblici nastave zahtijevaju određeno pravno predznanje, koje se stječe na redovitim predmetima tijekom studija. "Mogu se prijaviti studenti svih godina, ali logično je da će bolji uspjeh ostvariti oni s više pravnog iskustva", rekao je.

Studentski život 3

BROJ 33, Siječanj 2018.

HKO Zakonska regulativa o kojoj ovisi sudbina desetaka tisuća studenata

Stručni i sveučilišni diplomski studij ostaju na istoj razini

Ime: Alen Kasumović Dob: 27 Studij: ALU

Zakon o HKO-u oslanja se na Europski kvalifikacijski okvir i omogućava povezivanje kvalifikacijskih razina u Hrvatskoj s ostatkom Europske Unije, ističe Vlatko Cvrtila

Ne trebaju ti ruke, pa ni noge, da bi bio sjajan slikar!

Tekst: Ivor Kruljac

može upisivati sveučilišne specijalističke i doktorske studije. Studenti koji su diplomirali na sveučilišnim studijima mogu upisivati poslijediplomske studije bez ograničenja, u skladu s uvjetima Sveučilišta, dok to nije moguće za studente diplomskih stručnih studija. Cvrtila također objašnjava da se Zakon o HKO-u oslanja na Europski kvalifikacijski okvir i omogućava povezivanje kvalifikacijskih razina u Hrvatskoj s ostatkom Europske unije. "Za studente u Hrvatskoj kvalifikacijski okvir, među ostalim, znači mogućnost priznavanja diploma u zemlji i inozemstvu na razini na kojoj su stečene u Hrvatskoj", objašnjava Cvrtila. Nedovoljno poznavanje zakona Sudeći prema društvenim mrežama, reakcije su različite, od onih koji Veleučilište VERN jedan je od studija koji profitira od izmjene Zakona

Studenti različito razmišljaju

Martin Matešić bivši je student kemije na Prirodoslovno-matematičkiom fakultetu i sad studira elektrotehniku na Tehničkom veleučilištu Zagreb. Iz vlastita iskustva smatra da je program stručnih studija ograničen u usporedbi sa sveučilišnim. "Položaj stručnih studija definitivno je na nižoj razini od sveučilišnih, i to se osjeti u programu. Sveučilišni programi nude više znanstveni pristup i širi spektar znanja koje je potrebno za pojedinu znanstvenu granu, uz vrlo malo strukovne edukacije", smatra Matešić i dodaje kako svoj diplomski studij ipak planira nastaviti na sveučilštu. Norma Trkovnik, studentica kroatistike i lingvistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, smatra pak da se trebaju jednako uvažavati

Za titulu stručnog specijalista potrebno je 300 ECTS bodova jednako kao i za titulu sveučilišnog magistra

podupiru binarnost obrazovanja do onih koji tvrde da na stručnim studijima studenti kupuju diplome. Dora Miketek, predsjednica Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, smatra da bi javnost bila manje podijeljena kada bi bila bolje upoznata sa Zakonom o HKO-u. "Nažalost, javnost nije upućena u točan sadržaj i ulogu HKO-a djelomično zbog kompleksnosti razumijevanja tog alata, a djelomično zbog interesa manjinskih skupina akademske zajednice", tvrdi Miketek. Odbacuje "kupnju diploma" kao stereotip na neosnovanim pretpostavkama i osuđuje korupciju na svakoj vrsti učilišta. "Za titulu stručnog specijalista potrebno je 300 ECTS bodova - jednako kao i za titulu sveučilišnog magistra", objašnjava Miketek zašto su sveučilišni i stručni studiji na istoj razini. TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL

Konačno rješenje pitanja sedme razine HKO-a Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola i dekan Veleučilišta VERN, kaže da je ta tvrdnja bila netočna jer "Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju izričito navodi da to nije moguće", spominjući članak 73. tog zakona u kojem piše da se poslijediplomski sveučilišni studiji mogu upisati nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija. Ustavni sud je uvažio dio argumenata i zatražio od mjerodavnog Ministarstva znanosti i obrazovanja bolje rješavanje tog pitanja. "Nakon rasprave, radna skupina Ministarstva znanosti i obrazovanja predložila je izmjene i dopune Zakona o HKO-u kojim bi se na sedmoj razini napravile izmjene tako da na 7.1. budu diplomski sveučilišni i diplomski stručni, a na 7.2. poslijediplomski specijalistički sveučilišni studiji", objasnio je Cvrtila promjene u Zakonu prihvaćene u javnoj raspravi. U tim se izmjenama također objašnjava razlika između stručnih i sveučilišnih studija i tko

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

tručni i sveučilišni studiji ostaju na istoj razini. Nakon provedene javne rasprave, Vlada je ovaj mjesec prihvatila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), koji je poslan u Sabor na izglasavanje. Podsjetimo, Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, zatražio je od Ustavnog suda 2016. ocjenu ustavnosti uz argument da studenti stručnih diplomskih studija mogu upisivati poslijediplomske sveučilišne studije jer u tom zakonu ne postoje zapreke.

MARKO PRPIĆ/PIXSELL

students of UniZG

Granice su tamo gdje ih sami postavimo. Da zaista možemo postati što god želimo, dokazuje student Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Alen Kasumović. Oduvijek je slikao i istraživao, a u tome ga nije spriječio invaliditet zbog kojeg ne može stvarati rukama. Odlučio je srušiti granice, te sada vrlo uspješno stvara ustima! "Sve je u tome kako se ti percipiraš. Ako se doživljavaš kroz prizmu invaliditeta, naravno da će te ljudi samo tako i gledati. Ja se nikad nisam gledao kroz tu prizmu i ne bih se nazvao umjetnikom s invaliditetom. Umjetnik sam kao i svaki drugi", tvrdi Alen. Njegova ga obitelj nikad nije doživljavala kao osobu s invaliditetom, pa se nikad nije ograničavao. Za svoje slike je više puta nagrađivan, a prva izložba bila mu je 2010. u Zaprešiću. Misli da se slikar ne smije ograničavati samo na slikanje. "Umjetnik mora istraživati i druga polja, kao što su recimo psihologija, tehnologija i slično", smatra Alen, koji također i fotografira. "Kao i sve drugo, tako i fotografiram usnicom. Fotoaparat mi je postavljen na stalku i tako fotografiram što želim", 'Nemojte objašnjava. se bojati Iako bi mogao biti uzor mnoistraživati sebe. Dopugima, Alen sebe ne percipira kao negoga posebnoga. stite si da se "Nisam nikad mislio da sam upoznate i istražite svo- nešto posebno zbog invalidije granice', teta. Ako drugi ljudi u mojoj kaže Alen umjetnosti ne vide ništa drugo osim toga, to je njihov problem", zaključuje. Kao i svaka osoba, ponekad proživljava teška razdoblja, ali tvrdi da ih jednostavno osvijesti i zna da će proći. "Najteži su mi počeci u slikarstvu. Kada krenem, obično vrlo brzo i uspješno završim ono što sam isplanirao", odlučan je. O svojoj budućnosti nije želio pretjerano govoriti. Kaže da si ne voli postavljati ciljeve prerano, jer voli promišljati. Ipak, siguran je da se u budućnosti želi nastaviti baviti umjetnošću. "Nemojte se bojati istraživati sebe. Dopustite si da se upoznate i istražite svoje granice", zaključuje. Dominik Janović

ŠTO TE MUČI, PROUČI!

stručni studiji javnih veleučilišta, ali ne i privatnih. "Sam koncept davanja novca profesoru i učilištu koje ti treba dati neku potvrdu o znanju veoma je moralno upitan", kaže Trkovnik. Dodaje da je osobno iskusila privatno obrazovanje u jednoj privatnoj gimnaziji u Zagrebu gdje je svjedočila nepravilnostima. "U privatnim gimnazijama nemaš koncept padanja razreda. Ako se učenik kvalificira za pad razreda (što se u 25 godina te škole dogodilo jednom) onda se roditeljima savjetuje da ga ispišu iz škole, a nekakav papir koji svjedoči tobožem padu se ne izdaje", navela je Trkovnik svoje iskustvo s privatnim sustavom obazovanja.

Iva: Imam upit vezan uz plaćanje participacije. Naime, majka mi je nezaposlena, a otac nema visoka primanja, što nas čini slabog ekonomskog statusa. Zanima me mogu li izbjeći plaćanje participacije? Odgovor: Draga Iva, savjetujemo ti da pošalješ molbu s opisanim stanjem i relevantnim potvrdama fakultetu, međutim, pravo fakulteta je da takvu molbu odbije jer ne postoji propis koji bi ga prisiljavao da prihvati tvoju molbu.

4 Studentski život

BROJ 33, Siječanj 2018.

Studentski aktivizam Ovim mladim ljudima nitko ne može reći da je društveni angažman trošenje vremena

Volontirali u udrugama i tako pokrenuli karijeru

otovo da nema dana u posljednje dvije godine da nismo mogli pročitati barem jednu vijest o odlasku mladih iz Hrvatske, o tome kako nam je reforma sustava obrazovanja potrebna i da mladi nisu dovoljno zainteresirani za događaje u društvu. Sve takve rasprave svedu se na kritike i komentare preko društvenih mreža, a prave konkretne poteze Vlade i građana još čekamo. No tu se postavlja i pitanje: nisu li mladi ti koji trebaju ostati i djelovati? Put prema poslovnom svijetu Danas su mladi prilično pasivni i rade samo ono što moraju. Vlada mišljenje da volontiranje i aktivnije uključivanje u udruge i ostale zajednice koje se bave društvenim angažmanom ne donosi zaradu i da je to samo trošenje vremena. Umjesto toga, mnogo je zabavnije vrijeme provoditi u klubovima i na društvenim mrežama. Ipak postoje i oni koji su svjesni da samim studiranjem, odnosno završavanjem fakulteta, pojedinac ne postaje kompetentan na tržištu rada, da ne stječe sve potrebne vještine koje će ga pripremiti za poslovni svijet. Jedan od njih je i Ivan Kunović koji je otvorio obrt za

'Članstvom u studentskoj udruzi dobio sam dozu poslovne profesionalnosti, ali i mnogo kontakata', kaže Ivan Kunović koji je otvorio obrt za pouku robotike i programiranja

ESTUDENT

Tekst: Tea Babić

Tea Zavacki je svog prvog 'šefa' upoznala još na preddiplomskom studiju tijekom konferencije koju je sama organizirala

'Zahvaljujući svemu što sam radila kad nisam morala, danas imam posao koji obožavam. I to isto bih poželjela baš svakome', kaže Tea Zavacki

Ivan Kunović, kreator i voditelj STEM radionica programiranja, robotike i elektronike u društvu Mate Rimca i sudionika natjecanja Elektroboj na Fakultetu elektrotehnike i računarstva

pouku robotike i programiranja Robokacija. Ivanu je za taj pothvat pomoglo članstvo u udrugama za koje kaže da je u njima dobio dozu poslovne profesionalnosti, ali i mnogo kontakata, prijatelja i znanaca. "Samo završavanjem fakulteta mislim da gotovo nitko nije konkurentan. Studentske udruge tu daju važnu notu, a to je prvi kontakt s poslovnim svijetom na gotovo svakodnevnoj razini, samopouzdanje u komunikaciji s poslovnim svijetom, a s druge

strane, veliku prigodu za lako stjecanje novih prijatelja", kaže Kunović. Tako Ivan sada sa svojom Robokacijom provodi radionice za djecu i odrasle, a da je zainteresiranost velika pokazuje i više od 300 održanih radionica. Na njima djeca mogu naučiti osnove programiranja, te kako sastaviti vlastitog robota. Tea Zavacki radi kao inženjer-konzultant-trener. Ističe kako radi posao koji je oduvijek htjela, a za koji su joj govorili da ne postoji. Studirala

je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva gdje je i naučila inženjerski dio posla, a za sve ostalo kaže da je posljedica studentskih projekata, natjecanja i konferencija na kojima je tijekom studija sudjelovala. Ta mlada i ambiciozna osoba smatra da joj je sve ono što je radila tijekom studiranja pridonijelo da stvori ono što ima danas. "Kreiram sadržaj portala, držim treninge za studentske udruge i neprofitne organizacije, govorim na konferencijama. Za-

hvaljujući svemu što sam radila kad nisam morala, danas imam posao koji obožavam. I to isto bih poželjela baš svakome", kaže Zavacki. Važno i formalno obrazovanje Ona kaže da studentski aktivizam ima važnu ulogu u profesionalnom razvitku. "Svog prvog 'šefa' upoznala sam još na preddiplomskom studiju, tijekom studentske konferencije koju sam organizirala. Ideja o TeaTimeu je proizašla iz dobre knjige, a za konačnu realizaciju i pokretanje bloga zaslužan je jedan 'sasvim običan' TEDx govor. Sve važne 'kockice' u mojoj karijeri posložile su se zahvaljujući onome što sam radila osim studiranja", dodaje Zavacki. Tea nikako ne zanemaruje važnost formalnog obrazovanja odnosno studiranja te ističe kako ju je svaki segment studiranja nečemu naučio. "Valuta poslovnog svijeta je – iskustvo. I formalno iskustvo studiranja je vrijedno. Neka predavanja su me naučila postavljati prava pitanja, a ispiti su me naučili na fokusiran rad u stresnim uvjetima. Fakultet me naučio kako biti vrstan inženjer", govori Zavacki.

Plagiranje na Hrvatskim studijima Preuzeli dio Strategije razvoja s internetske stranice FPZG-a

'Kopipejst' tuđeg rada prošao bez posljedica

Tekst: Ivor Kruljac

postupku reakreditacije Hrvatski studiji obvezni su napisati i objaviti strategiju razvoja učilišta. To su i učinili kada je Znanstveno-nastavno vijeće HS-a početkom mjeseca prihvatilo Strateški program znanstvenih istraživanja Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2018. do 2022. Međutim, pozornost javnosti usmjerio se na dio strategije koji je, kako je otkrila Srednja.hr, preuzet iz Strategije za razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Plagijat je primijećen ne samo zbog doslovnog preuzimanja rečenica, nego i gramatičkih pogrešaka koje su

vidljive u FPZG-ovu dokumentu. Lidija Kos-Stanišić, dekanica FPZG-a, javno je osudila preuzimanje dijela strategije. "Strategiju svaka sastavnica izrađuje na temelju vlastitih znanstveno-istraživačkih ciljeva i nemoguće je da jedna institucija vlastitu strategiju razvoja temelji na preuzetim ciljevima neke druge institucije", ponovila nam je svoje riječi Kos-Stanišić i dodala kako je strategija FPZG-a javno dostupna na internetskoj stranici fakulteta. Iako je tražila reakciju Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti i obrazovanja, FPZG ne planira pokrenuti privatnu tužbu protiv HS-a. Mario Grčević, pročelnik HSa, uočio je pogrešku i, kako je rekao, žao mu je zbog nje.

PETAR GLEBOV/PIXSELL

'Dio dokumenta koji je preuzet od FPZG-a sadrži generičke elemente', ističe Mario Grčević, pročelnik Hrvatskih studija

Mario Grčević se ispričao zbog 'posuđivanja' teksta s web-stranice FPZG-a

Dekanica je tražila reakciju Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti i obrazovanja

"Svakako je riječ o propustu i uklonit ćemo ga tako da ćemo izvore navesti", kazao je Grčević. Napomenuo je kako je pri čitanju cijelog strateškog programa HS-a bilo vidljivo da sadržajno nema veze s FPZG-om. "Dio dokumenta koji je preuzet od FPZG-a sadrži generičke elemente", istaknuo je Grčević pokazujući za primjer održavanje konferencija i slično. Dodao je da je normalno pri pripremanju takvih strategija pogledati kako su tome pristupile druge sastavnice Sveučilišta. "Ovo pokazuje da je FPZG generički dio napravio vrlo dobro", vedro je zaključio Grčević, ali i napomenuo da će se pogreška ispraviti. Na upit o tome je li mu se javio itko sa Sveučilišta ili Mi-

nistarstva, prema očekivanjima dekanice Kos-Stanišić, Grčević je kazao da mu se nitko nije javio i sve događaje vezane uz plagiranje strategije prati preko medija. "Zamolili smo suradnike da se jave s prijedlozima koji će ići u dopunu strategije", naveo je Grčević, dodajući da će se tada i ispraviti aktualni plagijat. S druge strane, stranioca na Facebooku Studenti govore objavila je fotografije s izložbe "Lekcije iz društvene odgovornosti" postavljene na ogradi Pravnog fakulteta. Izložba je prikazivala članove Senata Sveučilišta i tražila osudu prepisivanja FPZGove strategije s tekstom: "Danas ću svojim glasovanjem odlučiti potiče li SveuZG akademsko nepoštenje".

Studentski život 5

BROJ 33, Siječanj 2018.

Izbori za rektora Profesor s PMF-a Damir Bakić jedini je protukandidat Damiru Borasu

'Upravljati Sveučilištem znači služiti, a ne vladati' Tekst: Hana Ivković Božica Kopić Foto: Matea Petrović/Global

amo dan uoči isteka roka za predaju dokumentacije za izbor za rektora Sveučilišta u Zagrebu, profesor Damir Bakić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta postao je jedini protukandidat aktualnom nositelju te dužnosti, Damiru Borasu. Global je u ovom broju namjeravao na dvije stranice ravnopravno predstaviti oba kandidata za rektora i obojici su postavljena ista pitanja. No od rektora Borasa do zaključenja broja nismo dobili odgovore, stoga objavljujemo samo razgovor s njegovim protukandidatom, profesorom Bakićem. Prema proceduri, potkraj siječnja Državnom izbornom povjerenstvu predaje se prijedlog za izbor rektora, a tko je na izborima pobijedio, doznat ćemo 23. veljače. ◼◼ Mislite li da je rad Sveučilišta transparentan? Nije. Rektorovo raspolaganje radnim mjestima i izdavanje suglasnosti za raspisivanje natječaja mimo svake kontrole, principa i kriterija negacija je transparentnosti. O tome rektor odbija izvijestiti i Ministarstvo i Senat. Pritom se rektor prema Ministarstvu poziva na autonomiju sveučilišta, a prema Senatu na autonomiju gazde. Primjera je još mnogo. ◼◼ Kako mislite poboljšati kvalitetu Sveučilišta, kakav je vaš program? Kvalitetu ćemo poboljšati tako da uspostavimo kriterije i indikatore nastavne i istraživačke uspješnosti uz uvažavanje specifičnosti pojedinih područja i disciplina. Inzistirat ću na pokretanju stabilnog višegodišnjeg programa otvaranja razvojnih radnih mjesta, kako bismo mogli zadržati naše najuspješnije mlade znanstvenike. Ključni programski element je i osnivanje Odbora za ljudske resurse koji bi principijelno rješavao pitanja zapošljavanja. A prvo što ću učiniti je otvaranje sjednica Senata za javnost. I da, inauguracija će biti održana u sveučilišnom prostoru, a gradski promet neće zbog toga biti zaustavljan. ◼◼ Kako ste zadovoljni sa sadašnjim radom Sveučilišta? Radom Sveučilišta jako sam zadovoljan u ovim okolnostima. Nisam zadovoljan radom uprave

Koji je njegov program, treba li nastaviti gradnju Kampusa, kako unaprijediti kvalitetu Sveučilišta te što misli o transparentnosti njegova rada, za Global govori profesor s PMF-a

Sveučilišta, osobito radom rektora. Prije svega treba otvoriti Rektorat i prema sastavnicama i prema javnosti. Treba reafirmirati ulogu svih sveučilišnih tijela, Senatu vratiti dignitet. Treba prestati sa sukobima, sa sramotnim podnošenjem tužbi protiv studenata, novinara... Nužno je okrenuti se dijalogu i konstrukciji, pokrenuti Sveučilište prema unapređenju nastavnog i istraživačkog rada te infrastrukturnom razvoju. Sveučilište mora biti mnogo prisutnije u javnosti svojim postignućima i uspjesima kojih je mnogo. ◼◼ Prema Šangajskoj listi sveučilišta, Zagrebačko sveučilište prošle godine nije bilo uopće uvršteno u 500 najboljih. Može li se to promijeniti? Unaprijedit ćemo znanstveni rad. Izgradit ćemo kulturu poštovanja i priznanja svakoga znanstvenoga i umjetničkoga istraživačkog iskoraka. Najvažnije je vratiti optimizam, stvoriti klimu koja će poticati i prepoznavati

svaki napor i svaki uspjeh. Pomaci na rang-listama tada će doći kao korolar. Važno je istaknuti i to: mjesta na takvim rang-listama u izravnoj su korelaciji s raspoloživim novcem. U tome se ne možemo niti približno uspoređivati s najprestižnijim sveučilištima. ◼◼ Što mislite o reakreditaciji Hrvatskih studija? Prvo, kako god bilo s Hrvatskim studijima, studente ćemo zaštititi i osigurati im kontinuitet i uvjete studiranja u skladu s propozicijama i programima koje su odabrali pri upisu. Reakreditacija je sad dodatno kontaminirana upitnošću legalne pozicije Hr-

Treba prestati sa sukobima, sa sramotnim podnošenjem tužbi protiv studenata, novinara... Nužno je okrenuti se dijalogu i konstrukciji

kog obrazovanja. Za sve ostale Sveučilište čini što može: osigurava im obrazovanje u skladu s modernim znanstvenim tokovima i društvenim potrebama. Ključeve odlaska naše obrazovane mladosti u inozemstvo u svojim rukama drži Vlada i politika u cjelini, a ne obrazovni sustav. Vlada je ta koja mora osigurati okruženje koje će svima dati jednaku šansu, pravnu sigurnost, zaštitu demokratskih principa, slobodu, kulturu poštivanja različitosti i zaštite individualnih i manjinskih prava… Stvoriti poticajnu poduzetničku klimu. Sveučilište u tome može mnogo pomoći prednjačeći u izgradnji i obrani tih vrijednosti. ◼◼ Kako ocjenjujete rad protukandidata, aktualnog rektora Borasa? Koja je razlika između vas dvojice? Rad trenutačnog rektora ne zaslužuje prolaznu ocjenu. Počevši od inauguralnog kiča, preko neumjerenih troškova reprezentacije, do metode upravljanja. Temeljna razlika je ova: prema mom shvaćanju, upravljati Sveučilištem znači služiti, a ne vladati. Vjerujem da Zapuštanje ću pobijediti. Ne samo projekta Kamzbog svojih shvaćanja pusa Borongaja i vjere u svoje suradjedan je od najvenike nego i zato što ćih promašaja mi je nezamislivo da ove uprave Sveučilište još jednom vatskih studija na pristane na ovakav poraz. ◼◼ Kako to da ste se odSveučilištu. U prvom redu sada treba pravno konsoli- lučili kandidirati za rektodirati položaj HS-a. Tek tada mora? Odluku sam donio nakon brojžemo razgovarati o njihovu profiliranju kao sveučilišne sastavnice nih poticaja prijatelja i kolega, kao odgovor na poziv za preuzis prepoznatljivim identitetom. ◼◼ Biste li nastavili s gradmanje odgovornosti. Motivacija njom Kampusa na Boronga- je ista ona koja me vodila i u svim ju i kako? mojim istupima na Senatu: moEnergično! Zapuštanje pro- ramo i možemo bolje! Vjerujem jekta Kampusa na Borongaju da ću se znati nositi i s pritiscima. jedan je od najvećih promašaja Čvrstoću ću i dalje znati naći. U ove uprave. Savršeno je jasno da svemu ostalom imat ću pomoć je taj projekt nemoguće izvesti suradnika, Senata, svih tijela. samo vlastitim snagama. Taj ◼◼ Koliko ste zadovoljni tijeprojekt moraju zajedno iznijeti kom postupka za izbor rekMinistarstvo, Grad i Sveučilište i tora Sveučilišta? U izbornom postupku nema pritom iskoristiti sve raspoložive većih problema. Zapala me čast EU-ove fondove. ◼◼ Što bi, prema Vašem mida budem prepoznat kao kandišljenju, trebalo promijeni- dat koji će zagovarati i pokrenuti ti u našem obrazovanom potrebne promjene. Ova moja sustavu kako bi se zausta- kandidatura nije samo moja. vio sve veći odlazak mladih Ona je naša; svih nas koji želimo obrazovanih ljudi u inozem- povratak akademskih vrijednosti i odgovorno i transparentno stvo? Za naše najuspješnije studente upravljanje Sveučilištem. U tome Sveučilište će naći načina da ih je njezina snaga i zato ćemo pouključi u sustav znanosti i viso- bijediti.

6 Studentski život

BROJ 33, Siječanj 2018.

Razmjena Strani studenti otkrivaju prednosti i nedostatke studija u Hrvatskoj

Menze i cijene su super, ali 'padamo' na birokraciji Olivia, studentica Fakulteta političkih znanosti iz Poljske, pohvaljuje postojanje knjižnice, koje u Varšavi u sklopu fakulteta nema, i to što profesori ovdje više cijene kreativno razmišljanje

Tekst: Doris Bučela

Jeftina hrana Alejandro, student Građevinskog fakulteta iz Meksika, i Kateryna, studentica Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Ukrajine kao jednu od boljih sastavnica studentske svakodnevice u Hrvatskoj navode – menze. Oboje se slažu da su cijene vrlo niske, porcije obilne, a hrana uopće nije loša, što je suprotnost Meksiku i Ukrajini gdje postoje samo kantine koje nisu ni približno povoljne. Alejandru se sviđa i ideja smještaja u studentskom domu

PRIVATNA ARHIVA

tudent Alejandro i studentice Kateryna, Olivia, Lilla i Sandra došli su na Erasmus na Sveučilište u Zagrebu. Suočeni s drugim studijem u stranoj državi, pa tako i potpuno novom sredinom, iznenadilo ih je mnogo toga, a ponešto su ovdje novo i naučili. Tako se, na primjer, Sandra iz Latvije već u tramvaju na putu prema Jarunu, dok je stajala pored žene u čizmama, uvjerila da 23 stupnja potkraj listopada ovdje baš i nisu temperatura za kupanje.

Meksikancu Alejandru Juanu se sviđa mogućnost smještaja u studentskom domu čega nema u njegovoj zemlji Studentica Kateryna Kubrak iz Ukrajine došla je na Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu

u kojem nema mogućnosti živjeti u Meksiku, ali smatra da ne može osjetiti pravu atmosferu studiranja zbog malo ljudi na njegovu smjeru. S druge strane, Kateryna hvali FER zbog pružene količine znanja upotrebljivog u praksi dok se, kako kaže, njezin fakultet sa Sveučilišta u Kijevu više koncentrira na teorijsko znanje.

Kamo na Erasmus?

Olivia, studentica Fakulteta političkih znanosti iz Poljske, kao dobro ističe postojanje knjižnice, koje u Varšavi na fakultetu nema,

'Hrvati su me doista iznenadili vještinama engleskoga jer, iskreno, očekivala sam da će biti mnogo gore', kaže studentica Kateryna Kubrak iz Ukrajine

i što profesori ovdje više cijene kreativno razmišljanje. Također, hvali inicijativu Kluba studenata FPZG-a. "Stvarno mi se sviđa studentski kafić u kojem poslužuju kavu u šalici za tri kune!", govori Olivia. Kao nedostatak Sveučilišta navodi nepostojanje glavnog kampusa. Lilla, studentica Filozofskog fakulteta iz Mađarske, oduševljena je radom i događajima u organizaciji Erasmus Student Networka Zagreb, čija

je ideja pomoć lokalnih studenata strancima. Problem u studiranju predstavlja joj teže svladavanje ruskog jezika zbog njegove slavenske naravi, unatoč čemu je svejedno smještena u istu grupu s hrvatskim kolegama. Nitko od studenata na fakultetu nije imalo problema s prevladavanjem jezične barijere. "Hrvati su me doista iznenadili vještinama engleskoga jer, iskreno, očekivala sam da će biti mnogo gore!“, kaže Kateryna. Čekanje u redovima Svi studenti su napomenuli kako uživaju u Hrvatskoj; zbog upoznavanja ljudi različitih nacionalnosti, dobrodošlice i gostoprimstva Hrvata i Hrvatica, koji su uvijek susretljivi i spremni pomoći u svim problematičnim situacijama te zbog hrvatske kulture i naravi. Unatoč tome, Alejandra muči birokracija kao i dugi redovi čekanja u nekim ustanovama. Naime, nakon dva mjeseca provedena u Hrvatskoj još nije uspio podići dozvolu za prebivalište. Sandra iz Latvije kritizira javni prijevoz. "Nikad mi se prije nije dogodilo da vozilo samo stane negdje između stanica, gospođa kaže nešto na zvučnik, a svi putnici izađu iz tramvaja!", kaže Sandra.

POLJSKA Mnogima nije prvi izbor, ali nudi kvalitetnu razmjenu uz male troškove

Tekst: Donatella Pauković

ikad prije nisam bio u Poljskoj i nisam znao mnogo o njoj i privlačio me izazov života u novoj državi, počinje svoju priču o Erasmusu Salem Velić, student informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Već je drugi put na razmjeni u Szczecinu, sjeverozapadnom gradu Poljske kojeg obilježava jak utjecaj susjedne Njemačke te neposredna blizina glavnog grada Berlina. Iako nije toliko prepoznatljiv studentski grad kao Varšava, Szczecin ima nekoliko sveučilišta te u njemu boravi oko 300 erazmusovaca. Navale za studiranjem ovdje nema, što studentima koji se ipak odluče za ovaj grad pru-

ža veću posvećenost profesora na predavanjima. Na sveučilištima u Szczecinu trude se održavati što više kolegija i na engleskome jeziku upravo kako bi bili dostupni erazmusovcima, što je definitivno prednost. Studentska stipendija u Poljskoj sasvim je dovoljna da pokrije troškove smještaja i hrane. Za ostale sadržaje, kao što su putovanja i izlasci, potrebno je nešto više novca. Što se zabave tiče, Poljaci su vrlo slični Hrvatima, pa tako i oni imaju svoj studentski dan u tjednu – četvrtak. Tada su ulazi u većinu klubova za sve studente besplatni. Najveća razlika u odnosu prema studiranju u Hrvatskoj jest to da u Poljskoj ne postoje menze. Studenti jedu u

Grad Gdanjsk iz kojeg se može putovati na sjever Europe

PRIVATNA ARHIVA

Poljski studenti partijaju četvrtkom restoranima gdje imaju 20-30 posto popusta, a postoje i mjesta gdje su cijene obroka fiksne i studente stoje dvadesetak kuna. Osim na hranu, studenti imaju 50 posto popusta i za putovanja željeznicom. Kako Salem kaže, Szczecin je savršena polazna točka za putovanja jer je, osim Berlina, nedaleko i Gdanjsk, grad posebne arhitekture i bogate povijesti. Iz

Poljska norijada 'Juwenalia'

Kako se u Hrvatskoj svake godine u svibnju održava norijada za sve maturante, tako se i u Poljskoj održava norijada za studente. Manifestacija pod nazivom 'Juwenalia' održava se neposredno prije početka ljetnih ispitnih rokova. Karakterizira ju povorka šareno odjevenih studenata koji marširaju od fakulteta do glavnog gradskog trga, gdje im gradonačelnik simbolično uručuje "ključeve grada". Studenti se svake godine posebno raduju tom događaju jer tijekom njegova održavanja tri dana nema nastave. Organizirani su koncerti, zabave i sportska događanja.

Berlina se mogu naći povoljni letovi za gotovo bilo koji dio zapadne i južne Europe, dok se iz Gdanjska može povoljno putovati na sjever Europe. "U Poljskoj sam posjetio gotovo sve veće gradove. Volio bih još posjetiti Torunj, Kopernikovo rodno mjesto, koje je redovito na popisima gradova za koje vjerojatno niste čuli, a morali biste ih kad-tad posjetiti", kaže Salem. Studiranje u Poljskoj čini se kao odlična prigoda za stjecanje dobrog životnog iskustva. Salem zaključuje da postoje zemlje koje su jeftinije, imaju bolja sveučilišta ili su atraktivnije za putovanja, ali je u Poljskoj to sve nekako uravnoteženo. Jezik je sličan našemu pa ni to nije velika prepreka studiranju.

Studentski život 7

BROJ 33, Siječanj 2018.

Za moždane vijuge Student Filip Karačić jedan je od sve manje enigmatičara u Hrvatskoj

'Majstor riječi' svaki dan čita rječnike i enciklopedije Više se cijene rješive križaljke s ponekim težim pojmom, kako bi se osim zabave nešto i naučilo, kaže Filip koji već dvije godine sastavlja i uređuje zagonetke za zadnju stranicu Globala

Tekst: Lara Martinović Foto: Matea Petrović/Global

nigmatika ili, prema "Rječniku stranih riječi" Bratoljuba Klaića, zagonetarstvo, vještina je sastavljanja i rješavanja zagonetki kojom se bavi poprilično uzak krug ljudi, doznajemo od Filipa Karačića, studenta zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Filip je jedan od malobrojnih enigmatičara čiji se radovi mogu pratiti još od djetinjstva. Naivni i dječji, kako ih Filip danas s desetogodišnjim iskustvom opisuje, bili su prvi radovi koje je slao uredniku Kvizorame s nepunih sedamnaest godina. Posao iz ljubavi Enigmatika je na našem području, misleći pritom na Hrvatsku, ali i na susjedne zemlje - Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, vrlo rijetko zanimanje. Prema Filipovim riječima, uz Hrvatsku, jaku enigmatsku scenu ima i Srbija. Većina sastavljača raznovrsnih profila, kojih je prema njegovoj procjeni do petsto na našem području, djeluje unutar te discipline većinom honorarno i iz ljubavi. Enigmatikom se bave pretežno ljudi u pedesetima i šezdesetima, što je ujedno pokazatelj da je enigmatika posljednjih petnaestak godina u padu. Kvalitetnih radova i sastavljača koji bi ih izrađivali nije mnogo, a kao tri lista koje odlikuje kvaliteta ističe Kviskoteku, Kvizoramu i Feniks jer sadržavaju više vrsta zagonetki pa se u njima može naći za svakoga po nešto. Prema neformalnoj podjeli, zagonetke se mogu razvrstati u veće (skandinavke, osmosmjerke) i one manje (minijature poput anagrama i rebusa) u kojima Filip najviše uživa i, pomalo neskromno kaže, briljira. Zanimljivo je da Filip potječe iz Širokog Brijega, grada koji poznati kvizoman Robert Pauletić naziva zagonetačkom metropolom zbog

Filip uz sve fakultetske obveze stigne osmišljavati križaljke i kvizove

toga što se među malo stanovnika skriva šest do sedam profiliranih zagonetača. Trenutačno Filip povremeno uređuje rubriku u Kviskoteci, povremeni je suradnik u Kvizorami i Feniksu, a posljednje dvije godine sastavlja i uređuje zagonetke za zadnju stranicu Globala. Vrijeme koje mu je potrebno da sastavi križaljku ovisi o obimu, ali i njegovu raspoloženju, objašnjava. Za manju skandinavku potrebno mu je do pola sata, a najdraže mu je sastavljati križaljke čija je tema neka poznata osoba. Sastavljanje zagonetke ovisi o njenoj naravi i ideji. Kada radi tematsku križaljku, Filip naprije unosi tematske pojmove koje poslije kombinira s ostalima, dok pri izradi klasične skandinavke kreće od

neke lijepe riječi nakon koje se ostale nižu same. U takvim se križaljkama više cijene kompliciranije riječi, one s više samoglasnika ili suglasnika u nizu, a manje monotone riječi. Važno je poznavati riječi Više se cijene rješive križaljke s ponekim težim pojmom, kako bi se osim zabave nešto i naučilo. S obzirom na mnogo nepoznatih i stranih riječi koje se s lakoćom mogu pronaći na internetu, danas je poprilično lako sastaviti tešku križaljku, a umijeće je napraviti dobru i laganu križaljku. Osim toga, vrlo je važno da u ispunjavanju križaljke rješavač uživa. Naj-

Filip se osim enigmatikom bavi i sastavljanjem televizijskih kvizova, a sudjelovao je i u pripremi raznih kvizaških natjecanja u Hrvatskoj

važnije za izradu kvalitetnih zagonetki dobro je poznavanje i baratanje riječima. Proširivanje vlastitog leksikona i jezično znanje iz različitih disciplina postiže se svakodnevnim iščitavanjem rječnika i proučavanjem enciklopedija, navodi Filip. U posljednjih šest godina Filip se osim enigmatikom bavi i sastavljanjem televizijskih kvizova, a sudjelovao je i u pripremi raznih kvizaških natjecanja u Hrvatskoj. Iako kvizovi i enigmatika mogu ići jedno s drugim, riječ je o različitim disciplinama i dok enigmatika posljednjih godina stagnira, kvizovi doživljavaju procvat. Pad popularnosti klasičnih enigmatskih časopisa može se dijelom pripisati sve većoj popularnosti računalnih aplikacija i internetskih igara koje privlače veću pozornost publike. Osim toga, jedan od problema koje ističe Filip je i to što se kupcima nastoji ponuditi časopis po što nižoj cijeni, što se nerijetko odražava na kvalitetu objavljenih radova.

studentsk@psiha prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

A možda da se kloniram? Dan mi je prekratak! Ponekad vam se čini kako bi najbolje bilo da se klonirate. Ako zauzmete perspektivu da je raspoloživo vrijeme uvijek ograničeno, jedino što možete unaprijediti jest način na koji ga koristite. Kako biste pritom bili što uspješniji, predlažemo određene korake: 1. Prednost dajte efektivnosti, a ne efikasnosti. Veći osjećaj zadovoljstva dolazi sa strateškim pristupom osobno važnim ciljevima i prioritetima nego kroz rješavanje sitnih kriza i obavljanje hitnih obveza koje su irelevantne u širem kontekstu. 2. Budite realistični o procjeni vremena koje vam je potrebno za obavljanje nekog zadatka. 3. U slučajevima kada niste svjesni što vam je potrošilo vrijeme svakako popratite koji su vaši tipični kradljivci vremena tijekom dana. Nestalo vrijeme se bez osvještavanja brzo pretvori u amorfnu masu osvježavanja društvenih mreža, kompulzivnog pregledavanja elektroničke pošte ili još jedne epizode serije. 4. Svoje prioritete i ciljeve podijelite u manje, savladive korake i planirajte faze tako da vrijeme trošite na vama važne obveze pravodobno i fokusirano. Prijeđite s dnevnog na tjedno i mjesečno planiranje. 5. Uspješnije se nosite s odgađanjem tako da hakirate trenutačnu nelagodu i otpor. Odgađanje donosi samo privremeno olakšanje i odmak od odbojne situacije ili zadatka, a nelagoda se vraća kao bumerang. Krenite od lakšeg dijela zadatka ili si zadajte vremenski kratke blokove rada koje ćete poslije produljivati. Ponekad pomaže i planiranje nagrada za dobro obavljene dijelove zadatka ili vizualizacija osjećaja (stanja) nakon dobro obavljenog posla. 6. Izbjegavajte obavljanje više zadataka istodobno. Osim što raspršuje kognitivne resurse na više ciljeva, produljuje potrebno vrijeme za pojedine zadatke i najčešće rezultira lošijim učinkom u svakome od njih. Učinkovito upravljanje vremenom se u pravilu tiče učinkovitog upravljanja sobom. U tom je kontekstu korisno naglasak staviti na osobno važne ciljeve i zadatke koji nisu hitni, kako bismo spriječili da se bavimo samo krizama i trenutačnim zahtjevima. To iziskuje proaktivnost i dobre samoregulacijske vještine, ali, svakako, donosi više osobnog zadovoljstva.

8 Srednja

BROJ 33, Siječanj 2018.

Nepopularna zanimanja Obrtničke srednje škole iz godine u godinu bilježe pad interesa

Posao osiguran, ali nitko neće u mesare, pekare i zidare Zagreb od 2003. godine stipendira učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja, ali na natječaj se obično javi manje učenika od broja propisanog natječajem

Popis deficitarnih zanimanja Na popisu deficitarnih zanimanja a školsku godinu 2017./2018. u Zagrebu su se našli i alatničari, armirači, automehatroničari, bravari, elektroinstalateri, vodoinstalateri, podopolagači, staklari i slično. Popis od 22 zanimanja možete pronaći na službenoj stranici Grada Zagreba.

teškim uvjetima, na primjer, na niskoj temperaturi. Učenici i njihovi roditelji se slažu da su i plaće preniske", razloge nezainteresiranosti objasnila nam je Butković. Kako bi se zaustavio ovaj negativan trend i kako bi se obrtnička zanimanja održala na životu, Obrtnička komora Zagreb pokušava zainteresirati učenike promidžbenim materijalima, obilascima osnovnih škola, orga-

MIRTA AUGUSTINOV: Za ovaj fakultet trebat će ti velika želja, volja i predanost. Kako bi postao dobar liječnk potrebna je velika ljubav prema toj prekrasnoj struci. Ona također zahtijeva mnogo odricanja, neprospavanih noći i ispijenih kava. No ovaj faks je odličan u svim segmentima i naposljetku činiš nešto prekrasno. Profesija je vrlo širokog spektra i nakon šest završenih godina integriranog preddiplomskog i diplomskog studija može se birati između pedesetak različitih specijalizacija i još više subspecijalizacija.

nizacijom promocija obrtničkih zanimanja na sajmovima. Glavno sredstvo poticanja učenika na upis nepopularnih zanimanja su stipendije. "Izabrala sam to zanimanje jer smo tijekom školovanja primali stipendije te nam je posao bio zajamčen prve tri godine nakon srednje škole", rekla nam je Martina Grđan koja radi u struci. U razredu te dvadesetsedmogodišnjakinje tad je bilo tridesetak

Stipendijom do upisa "Ako ostanem na tom poslu, neću doživjeti ni mirovinu jer je posao psihički i fizički prenaporan", objašnjava nam ona. Zagreb od 2003. godine stipendira učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja, ali na natječaj se obično javi manje učenika od onog broja propisanog natječajem. Na već ionako nepopularna zanimanja nepovoljno utječe i zakon koji propisuje uvjete upisa u srednje škole. U jednom se razredu mogu obrazovati učenici triju srodnih zanimanja, ali u jednom razredu mora biti minimalno šest učenika istog zanimanja. Obrazovni se program ukida ako se u prethodne tri godine nije popunila minimalna kvota za upis. Kako potaknuti učenike da izaberu zanimanje koje je fizički zahtjevno i loše plaćeno? Unatoč tome što imaju zajamčen posao, on ne znači da će im olakšati život. Ako u budućnosti želimo imati kvalificirane autolakirere, mesare ili pekare, treba promijeniti upisnu politiku.

(Akademija dramske umjetnosti)

ARHITEKTURA

(Arhitektonski fakultet)

'Mesarski je posao težak, fizički zahtjevan te se obavlja u teškim uvjetima, na primjer, na niskoj temperaturi. Učenici i njihovi roditelji se slažu da su i plaće preniske', objasnila nam je profesorica Ljuba Butković

PRODUKCIJA

(Medicinski fakultet)

MEDICINSKI FAKULTET

studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove

Iako mogu dobiti posao bez problema, samo je sedam učenika upisalo školu za mesara

STUDIJ MEDICINE

ARDIJAN KARLO GASHI: Studij arhitekture i urbanizma jedinstven je skup iskustava koja pojedincu omogućuju razumijevanje osnova oblikovanja, u projektantskom i inženjerskom smislu. Arhitektura je usko vezana uz razvoj društva. Fakultet je zamišljen tako da za vrijeme predavanja studenti rade na projektima iz područja konstrukcija, projektiranja i urbanizma te su podočnjaci normalna pojava.

DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREB

fakulteti na pladnju

Negativan trend Ljuba Butković, profesorica u Srednjoj školi Vrbovec, primijetila je smanjivanje interesa za sve trogodišnje programe - za strojarstvo, prehranu i trgovinu. "Ove školske godine za zanimanje mesara upisali smo samo sedam učenika, što pokazuje velik pad interes u odnosu prema nekoliko prošlih godina", rekla nam je Butković. Iako bi se većina učenika vjerojatno uspjela zaposliti u Vrbovcu, poznatom po mesnoj industriji, učenici ne pokazuju zanimanje za to zanimanje. "Mesarski je posao težak, fizički zahtjevan te se obavlja u

TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL

oje zanimanje izabrati nakon osnovne škole? Mesar, zidar ili se odlučiti za gimnaziju? Većini je učenika lak odabir. Obrtnička zanimanja u Hrvatskoj ne cijene se dovoljno, a roditelji svoju djecu često guraju u gimnazije. Tako je u prošloj školskoj godini na području Zagreba zabilježeno najmanje učenika upisanih u obrtnička zanimanja. Upisanih je iz godine u godinu sve manje, a upisna politika samo odmaže.

učenika, peterostruko više nego ove godine. Martina se tome ne čudi jer da može ponovno birati, izabrala bi neko drugo zanimanje.

DUJE KLISOVIĆ: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu obuhvaća sve aspekte filmske, kazališne i izvedbene umjetnosti. Smjerovi na Akademiji su razni, a ja sam se odlučio za smjer Produkcije jer spaja kreativne i operativne poslove. Ono što mi se najviše svidjelo je to što na Akademiji ne učimo samo na teorijskoj i znanstvenoj razini, nego (čak i znatno više) na praktičnoj. Istina, Akademiju nije lako upisati, ali ako znaš

ADU

Tekst: Željka Škreblin

da je to ono čime se želiš baviti, onda se prijamni ispit ne čini kao prepreka nego kao put.

MATEMATIKA

(Prirodoslovno-matematički fakultet)

BRUNA BANDULA: Na preddiplomskom studiju matematike učite osnovna matematička znanja koja vam omogućuju da razvijete analitičan način razmišljanja. Na diplomskom studiju možete izabrati računarstvo, statistiku, financijsku, apliciranu i teorijsku matematiku. Vještine koje steknete tijekom studija matematike omogućuju vam da razumijete i razvijate nove tehnologije, proučavate trendove i predviđate nove. Stoga, ako nikad niste pomislili na studij matematike, razmislite još jednom i postanite jedan od nositelja promjene u budućnosti.

Svijet 9

BROJ 33, Siječanj 2018.

Sjedinjene europske države Koncept je utopija, no viši stupanj povezanosti članica je nužnost

EU traži identitet, ali ne u federaciji Tekst: Mihael Gelo

tvorivši pregovore o novoj velikoj koaliciji sa strankom Angele Merkel, čelnik Socijaldemokratske stranke Njemačke i donedavni predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz pozvao je na "stvaranje ustavnog sporazuma i uspostavu Sjedinjenih europskih država do 2025. godine". Premda je još u sferi utopije, ta inicijativa otvara prostor za razmatranje opcija za budućnost Europske unije kao strukture koja je uspjela preživjeti nedavni nalet populizma i euroskepticizma i predstoji joj definirati planove za naredne godine. Ekonomska suradnja "Ako je 2017. bila godina testiranja novih scenarija o EUovoj budućnosti, očekujem da će 2018. biti godina otriježnjenja i vrlo konkretnih poteza koji će uvelike obilježiti buduće funkcioniranje Unije", navodi profesor Igor Vidačak, nositelj kolegija Politički sustav EU-a na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Vidačak objašnjava da će izlazak Velike Britanije zapravo stvoriti prigodu za redefiniranje zajedničkih europskih politika, te snažniju suradnju članica, pogotovo na poljima kao što su obrambena i sigurnosna politika. No ideja o federalizaciji kakvu zamišlja Schulz, koja bi pod-

Preduvjet za jaču Europsku uniju je još snažnija suradnja u sferama financija, ekonomije i sigurnosti

sjećala na sustav u SAD-u, ipak je teško izvediva, među ostalim i zbog toga što svijest o europskoj pripadnosti nije dovoljno prisutna među gradanima EU. Prema podacima Eurobarometra, koje navodi stručnjak za međunarodna ekonomska i politička pitanja doc. dr. sc. Kristijan Kotarski s FPZG-a, nakon izbijanja globalne ekonomske krize osjetno se povećao postotak onih koji sami sebe smatraju prije svega ili isključivo pripadnicima svojih nacionalnih država, a ne isključivo ili primarno europljanima. Kotarski navodi i da se mnoge članice jednostavno nisu spremne odreći svojih ekonomskih konkurentnih prednosti, koje su plod postojećih specifičnih poreznih modela i zakonodavstava u njihovim sustavima. Ako se pak uzme u obzir da je federalizacija samo radikalna ideja europeizacije, jasno je da između sadašnjeg EU-a i te krajnosti postoji dovoljno prostora

'Jačanjem bankovne unije banke bi bile podvrgnute čvršćoj kontroli, čime bi se smanjila mogućnost izbijanja nove velike krize', navodi doc. dr. sc. Kristijan Kotarski

za dublju integraciju članica. "Smatram da EU treba jačati bankovnu uniju i podvrgnuti banke čvršćoj kontroli kreditiranja čime bi se smanjila mogućnost širenja nove krize. Trebalo bi uvesti i osiguranje zajedničkih depozita, gdje bi banke uplaćivale novac u zajednički fond iz kojeg bi se sanirali krahovi banaka koji bi se dogodili negdje u euro-

zoni", navodi Kotarski koji smatra da EU treba podići stupanj zajedničke suradnje i u vanjskoj ekonomskoj politici, s obzirom na to da prkosno dugoročno soliranje nekih država u tom polju šteti EU kao ekonomskoj cjelini. Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, ističe pak da se i bez radikalnih reformi, boljim iskorištavanjem

EU-ova institucionalnog okvira mogu riješiti mnogi problemi. EU-ove demokratske vrijednosti "Načelo supsidijarnosti, koje prednost daje nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini odlučivanja, treba osnažiti, a Komisiji dati snažnu podršku za suočavanje s problemima koji se najučinkovitije mogu rješavati na europskoj razini" kaže Picula, te navodi kako bi više suradnje među članicama trebalo biti na području socijalnih prava i razmjeni sigurnosnih informacija, a treba povećati i zajedničke investicije u digitalni promet i energetsku infrastrukturu. Ipak, s obzirom na to da su temelji na kojima EU počiva vladavina prava, načela solidarnosti, snošljivosti i zaštite ljudskih prava, prije pokretanja samih procesa za homogeniju Uniju, Bruxelles se mora "obračunati" s članicama koje se svojim politikama udaljavaju od tih načela, poput Poljske i Mađarske, gdje su prisutni elementi konzervativnog nacionalizma, represije medija i izrazite antiimigracijske politike. "Te zemlje su prihvatile EU kao zajedničko tržište od 500 milijuna ljudi u kojem mogu realizirati svoje ekonomske ciljeve, ali ih očito treba podsjetiti da su kao članice obvezne prihvatiti i određen set pravila i vrijednosti. Ako se toga ne pridržavaju, moraju snositi odgovornost", utvrđuje Picula.

Trumpova vanjska politika Koja je predizborna obećanja američki predsjednik ispunio u 2016 . godini?

Nedefinirana strategija i Twitter-diplomacija Tekst: Božo Filip Marković

anje od tri mjeseca nakon što je službeno postao SAD-ovim predsjednikom, Donald Trump je pokazao da je spreman napustiti America First pristup vanjskoj politici koji je do tada zagovarao. To se promijenilo kada je u travnju naredio lansiranje 59 projektila na vojnu bazu u Siriji i tako demonstrirao da je njegova administracija spremna odgovoriti na Bašar al-Asadovo posezanje za korištenjem kemijskog oružja. U prvoj godini svog mandata Trump je nekoliko puta prekršio obećanja o nemiješanju u politike stranih država. Ni tjedan dana nakon napada na bazu u Siriji, američka je vojska na bor-

Trumpovi tweetovi su bez taktike i dolaze u konflikt s procesima američke administracije, navodi politologinja Đana Luša

ce Islamske države u Afganistanu bacila "majku svih bombi". U rujnu je James Mattis, američki ministar obrane, rekao da će Amerika u Afganistan poslati dodatnih 3000 vojnika. Prva godina Trumpova mandata obilježena je i visokim tenzijama između SAD-a i Sjeverne Koreje. Upravo je na tom primjeru, sma-

tra dr. sc. Đana Luša, stručnjakinja za pitanja vanjske politike SAD-a, vidljiv sve fleksibilniji stav Trumpove vanjske politike, kao i posljedice Trumpove slabo definirane vanjskopolitičke filozofije. "Nedostatak ideoloških principa lako postaje nedostatak strateške deliberacije što se ma-

nifestira putem kratkotrajnih taktičkih razmišljanja, koja su vidljiva na zaoštravanju retorike o pitanju nuklearnog programa Sjeverne Koreje", navodi Luša. Nedorečenosti vanjske politike Trumpove administracije pridonijela je i njegova aktivnost na Twitteru. Dok je Rex Tillerson, državni tajnik SAD-a, radio na uspostavljanju diplomatskih odnosa sa Sjevernom Korejom, Trump je na Twitteru objavio da je takav pristup "traćenje vremena". Tri mjeseca nakon te objave, Sjeverna i Južna Koreja prvi su put u dvije godine počele sa službenim razgovorima, a nedugo zatim je i Trump rekao da je spreman pronaći diplomatsko rješenje. Njegovi tweetovi, komentira Luša, "rijetko odražavaju osmi-

šljenu strategiju te dolaze u konflikt s drugim procesima u američkoj administraciji, zbog čega svjetski lideri u pitanje dovode smjer američke vanjske politike". Neka predizborna obećanja Trump je ispunio: napustio je Pariški sporazum o klimatskim promjenama i Transpacifičko trgovinsko partnerstvo, te je Jeruzalem proglasio glavnim gradom Izraela. Ostale članice NATO-a i dalje podsjeća na njihove financijske obveze, ali je prestao govoriti da je Savez "zastario". No sagledavanje svih Trumpovih odluka, smatra Luša, upućuje na nedosljednost njegove vanjske politike. "Osim predanosti da Ameriku ponovnu učini velikom, Trumpova vanjska politika ne pokazuje koherentnost", zaključila je.

10 Društvo

BROJ 33, Siječanj 2018.

Online-satira Popularne Snapchat kreacije mlade Mirne Savić donijele su svojevrsnu revoluciju u humor

Mirnine Babuške zapalile internet Prva Gospođa, Kristina Kiki Nokti Priwatno, Tužna Mirna i druge Babuške - viralni su likovi koji su zapravo naša zbilja. Zastrašujuće je što ih neki shvaćaju doslovno

Tekst i foto: Matea Petrović

Mirnine Babuške možete pronaći na Instagramu pod profilom @mirninebabuske

ok, ekipa, Kristina Kiki Nokti Priwatno ovdje - i instagramska euforija kreće. Uvodni je to pozdrav jedne od Babuški koje je osmisilla Mirna Savić, 25-godišnja studentica novinarstva iz Zagreba. Tako je njezina Kristina Kiki Nokti Priwatno sve samo ne tipična djevojka iz Dubrave. Ili za neke druge, sasvim tipična djevojka iz Dubrave. Apsurdna, egocentrična, djevojka jeftina cajka-izgleda i malog intelekta bez dlake na jeziku. Osim Kristine Kiki, tu su i maliciozna Prva Gospođa, depresivna Tužna Mirna i druge Babuške koje parodiraju Hrvatsku današnjicu na dosad neviđen način – uz pomoć Snapchat-filtra i istančane satire njihove kreatorice.

Kratke epizode "Ima ljudi koji misle da su stavovi koje ja iznosim u Babuškama moji. I to me jako plaši jer to znači da ih neki ljudi shvaćaju doslovno, a ne bi uopće to trebali. Babuške jesu satirični likovi i odabirem najhumorističniji aspekt života ljudi koje pokušavam pogoditi. No njihovi životi u realnosti su tužni i niti jedna ne bi trebala biti smiješna nego apsurdna i ridikulozna. Te krajnosti koje ja izrugujem nisu tu samo da bismo se nasmijali, nego da bismo i pora-

raju svi vidjeti dublji smisao i kritiku dok je humor postojan. Ipak, cijeni svaku vrstu komentara te se veseli kad joj se ljudi jave pa čak i s kritikom. "Ako postavim neko pitanje, ljudi odmah reagiraju. Ima i onih koji priznaju da lakše proguraju noćnu smjenu gledajući Babuške, dok imaju upalu pluća. Javljaju se od autolakirnica i bolnica do majki koje gledaju sa svojom djecom. Javila mi se žena koja sa svojom kćeri tinejdžericom napokon nalazi zajednički jezik jer skupa gledaju Babuške", komentira Mirna. Ono što neki u ovoj priči

"Javila mi se žena koja sa svojom kćeri tinejdžericom napokon nalazi zajednički jezik jer skupa gledaju Babuške. Jako velika stvar", kaže Mirna dili na sebi", kaže Mirna. Odgovor na to kako su Babuške nastale ta studentica pronalazi u razgovorima s prijateljima koji su isto imali prigodu susresti se s ljudima sličnih karakternih osobina Babuški. Lajtmotiv svakog lika je egocentričnost uz obrasce ponašanja za koje bismo se svi složili da ih možemo prepoznati, pa barem neke. Babuške se temelje na kratkim epizodama

do jedne minute. Na Snapchatu se snimaju komični isječci uz pomoć filtra, a onda uz jednostavnu montažu stavljaju na Instagram. I zabava može početi. Uz njezin sve popularniji instagramski profil, Mirnine Babuške, koji je u kratko vrijeme postojanja skupio četiri tisuće ljudi, Mirna je svjesna da njezine likove ne mogu svi razumjeti, no, kako kaže, i ne mo-

mogu primijetiti bili fanovi Babuški ili ne, to je rađanje nove vrste online-satire koja je u nas u povojima. Možda je pesimistično gledati na nepostojanje komične online-scene u nas, ali Mirna Savić je definitivno jedna od prvih koja je javno stala iza toga što radi. "Ćaća se vraća i Di su pare? su po meni najuspješniji u tome i jesu anonimni. Sa svojim memeovima idealno poga-

đaju publiku. Njima svaka čast i drago mi je što su ostali anonimni jer mogu biti beskrupulozni. Oni koji izađu iz ormara, ponekad se možda i boje. Nisam se zasad još uplašila. Imamo fantastičnih komičara i bit će ih sve više i više, jer taj trend je tek unazad nekoliko godina doživio svoj procvat", nadodaje Mirna. Tek u povojima Implementirajući takvu vrstu tehnologije u svoj humor, pokrenula je revoluciju, kako na komičnoj online-sceni, tako i u osobnom razvitku. Pisanje je Mirni oduvijek bio ispušni ventil, a mimo humorističnog dijela, po kojem je zasad većina poznaje, postoji i "Onaj Dobar Blog", odnosno, njezino mjesto gdje ljudi mogu zaviriti duboko u, kako kaže, "mentalne istarske ipsilone, zagrebačke rotore, mračne podrume i tavane pune blaga". S Babuškama je pak trenutačno sve u povojima i može se promijeniti budući da i one kratko postoje. "Voljela bih s Babuškama ići do kraja. Mislim da će biti još likova i svi ćemo se dobro zabavljati. Kažu da je na Instagramu magična brojka 10.000 ljudi. Onda ću napraviti veliki party", šali se Mirna. Sudeći prema reakciji publike, Mirnine Babuške tek su zaživjele, a njihova publika može se rugati i nadati da neće i sama postati još jedna Babuška u nizu.

Putovanja i razmjena Neprofitne organizacije mladih svojim projektim

Besplatno u inozemstvo n

Tekst: Andrea Guša

rganizacija Urbana mladež zaokupila je nedavno u FunkClubu u Tkalčićevoj pozornost mladih govoreći im o mogućnostima besplatnih putovanja. Naknadno su održali još jedno predavanje jer je odziv bio velik, a predavačica Gulsah Can iz Turske rekla je da se predavanja inače održavaju jednom na mjesec i jako ih je iznenadio odziv. Gulsah je, sa Španjolkom Beatrize Obeso, u sklopu EVS programa već tri mjeseca potpuno besplatno u Hrvatskoj u kojoj volontira. "Hrana, putni troškovi, smještaj, cuga… ma sve nam je

'Nisam željela raditi kao konobarica s diplomom menadžmenta u Španjolskoj pa sam odlučila besplatno putovati i steći vrijedna nova iskustva', rekla je Beatrize Obeso koja već tri mjeseca volontira u Hrvatskoj plaćeno", ističe Beatrize koja ističe da joj je sudjelovanje u Erasmus+ i EVS programima bila najbolja odluka u životu. Mnogi nisu upoznati s tim da u Erasmus+ i EVS projektima ne moraju sudjelovati samo studenti. Projekti su dostupni svima između 17 i 30 godina, a važna je samo želja i volja da putujete. "Takva se prigoda treba pružiti svima", ističe Gulsah koja je već jednom sudjelovala u

Erasmus programu u sklopu kojeg je godinu dana provela u Njemačkoj nakon koje je došla u Hrvatsku. U nas volontira održavajući tečajeve salse, pišući projekte i održavajući prezentacije. Kaže da je prednost takvih razmjena to što, osim što upoznaš mnogo novih ljudi i novu kulturu, naučiš novi jezik te stekneš neka nova iskustva. "Za ovakve programe ti praktički ne treba nikakvo

Društvo 11

BROJ 33, Siječanj 2018.

Mladi novinari Kako pronalaze posao oni čija struka mahom broji nezaposlene

Posla ima, ali ne za one koji u vrijeme studija bježe od prakse

spješnog novinara ne čini diploma, naravno da ih ima i bez nje, ali je ipak početak, smatra Kristian Došen, diplomirani novinar i reporter u emisiji "Provjereno". Došen priznaje da stanje na medijskoj sceni nije bajno, te da za postizanje nekog statusa treba vremena, rada i debelih živaca, ali da se može. "Teže je pronaći medijski posao u kojem imate dobre uvjete, kao što su trajniji ugovor o radu, dobri prihodi i slično", ističe Došen. Dodaje kako je diploma u novinarstvu svakako preduvjet, ali da se na kraju sve svodi na želju za radom, učenjem i na vlastitu vještinu i upornost. Za nekoga tko se ozbiljno misli baviti novinarstvom, ističe, ključno je već na drugoj ili trećoj godini raditi u studentskim medijima, a kad odlučite što vam najbolje leži - javiti se za praksu u nekom profesionalnom. Vlastiti angažman i ambicije Započeo je na Televiziji Student, gdje je u nekoliko godina svladao osnove naučene u sklopu predavanja i seminara. Dalje je sve bilo prepušteno vlastitom angažmanu i ambiciji, uz pomoć mentora i starijih kolega. "Mislim da su studentski mediji odlična odskočna daska da u poznatom okruženju naučite novinarski raditi, razmišljati i,

'Najgore mi je kada kolege koji su diplomirali, a nikad nisu radili praktično za vrijeme studija, završe u člancima o tome kako novinari ne mogu pronaći posao', kaže Kristian Došen, reporter 'Provjerenog'

steknete poznanstva". Napominje kako danas sigurno ne bi bio novi reporter poznate magazinske emisije da nije imao iskustvo snimanja priloga i vođenja pred kamerom iz "podruma" svog fakulteta. Došen smatra da je najgore kada kolege koji su diplomirali, a nikad nisu radili praktično za vrijeme studiranja, završe u člancima o tome kako novinari ne mogu naći posao. Upozorava: "Nemojte si to dopustiti!" Kako kaže predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, pronaći stalan i pristojno plaćen posao u medijima je teško. Voditeljica PR-a i korporativnih komunikacija Nove TV Ivona Devčić Ivičić otkriva da je u redakcijama Nove TV 65 posto diplomiranih novinara i to većina upravo s Fakulteta političkih znanosti. Opisujući atmosferu u redakciji "RTL Direkta", producent te informativne emisije Miro Lujić

Kako kaže predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, posao u medijima je danas vrlo teško pronaći, pogotovo stalan i pristojno plaćen

naći posao kada je riječ o novinarstvu. "Mislim da je naša profesija jedna od rijetkih koja traži mnogo iskustva i mnogo prakse", ističe.

Kristian Došen u redakciji 'Provjerenog'

PRIVATNA ARHIVA

Tekst: Petra Vuka

ističe da oni kao tim nisu stalni, ali da je većina diplomiranih novinara. Trenutačno, kaže Lujić, imaju samo jednu osobu koja nije diplomirani novinar. Na desetak novinara, njih osam je sa novinarstva, ističe.

Važnost praktičnog rada tijekom studija ističe i Domagoj Grbeš, student treće godine novinarstva i još jedan od novinara magazinske emisije "Provjereno. Za razliku od mnogih, on smatra da u Hrvatskoj uopće nije teško

Tko je Predrag Lucić? S njim se slaže i profesorica s FPZG-a Tena Perišin koja kaže da za nju novinarstvo danas ima više smisla nego ikad. Studente novinarstva, na primjer, pita tko je Predrag Lucić (nedavno preminuli novinar Feral Tribunea, op. uredništva) i nitko ne zna, a kako kaže, to je za predavače - depresivno. Ne tako lijepo mišljenje ima i Matija Babić, pokretač Indexa. "Najlošiji kadar, koji u nas gotovo nikad ne uspije proći probni rok, su diplomirani novinari". Kada je u pitanju praktični rad tijekom studija, Grbeš otkriva da bi mu bilo sramotno doći na diplomski studij ili, još gore, na zadnju godinu bez ikakve prakse. Svatko može uspjeti i raditi što želi i gdje želi, samo mora biti uporan, davati sve od sebe, biti jako aktivan i ulagati maksimalan trud jer se to uistinu isplati, kaže Grbeš koji je već na prvoj godini slagao priloge na Televiziji Student. Svoj početak opisuje učenjem slaganja priloga u podrumu fakulteta nakon kojeg se prijavio na radionicu istraživačkog novinarstva koju je držala Ivana Paradžiković. Danas, kako kaže, radi u najboljoj redakciji, s najboljim novinarima.

ma otvaraju brojne mogućnosti

na godinu dana? Može čak i ako nisi student! Besplatno 'proputovala' Istanbul

Studentica medicine Marija Janev besplatno je posjetila Istanbul koristeći Erasmus+ program. Sestra joj je bila u Rumunjskoj, Danskoj i Slovačkoj, a prijatelji na projektima u dalekim egzotičnim državama Azije i Afrike.

Samo jednom u životu pruža vam se mogućnost da putem EVS programa provedete u jednoj državi dvanaest mjeseci potpuno besplatno

iskustvo, ali se s njih vratiš obogaćen za nova znanja i vještine. Zato nisam željela raditi kao konobarica s diplomom menadžmenta u Španjolskoj, nego sam se odlučila za ovaj korak. To mi je bila najbolja odluka u životu!", ponosno ističe Beatriz i dodaje da vas, ako se pokažete kao dobar radnik, mogu i zaposliti te je tako moguće ostvariti karijeru. O uvjetima prijave Gulsah kaže da je najvažnije da vas na razmjenu prijavi jedna od neprofitnih organizacija mladih. Iz EU-ove Agencije za mobilnost i programe kažu da sudionici razmjene uz pomoć voditelja zajednički smišljaju i provode cjelokupni program,

promoviraju svoj projekt i rezultate koje postignu. Roberto Mesir, predsjednik Urbane mladeži, kaže da su putovanja važan dio učenja uz iskustvo, koja razvijaju karakter i šire horizonte. Ako ste zainteresirani za bilo koji od spomenutih načina besplatnih putovanja, možete se izravno obratiti nekoj od udruga mladih poput Urbane mladeži, možete posjetiti njihova predavanja ili internetske stranice na kojima su zapisi mnogih iskustava onih koji su već sudjelovali (uključujući i Beatrize te Gulsah) ili kontaktirati Eurodesk i ostale udruge za razmjenu, od kojih je jedna i Rotary Klub Zagreb.

12 Fotoreportaža

Zagrebački adagio Autorica: Matea Petrović

BROJ 33, Siječanj 2018.

Nakon što blještavilo blagdana splasne, a adventski se ukrasi spreme u kutije, grad napokon liježe u zimski san. Štandovi su prazni, suncobrani zatvoreni. Adagio se osjeti u disanju i koracima, a hladnoća se sljubljuje s parom iznad lonca kukuruza. To je Zagreb u siječnju. Jedva vidljivo mliječno svjetlo koje pada na asfalt. Popucale ceste i prazna igrališta. Zauzeta klupa na Glavnom kolodvoru.

OD USKLAĐIVANJA STUDIJA I TRENINGA DO STATUSA MEDIJSKE ZVIJEZDE

Tek kao svjetski prvak mogu živjeti od gimnastike 'Razmišljao sam o tome kako mi jedna ozljeda može dokrajčiti karijeru pa moram imati i drugi plan u životu', kaže Srbić, koji je i uspješan student Fakulteta strojarstva i brodogradnje Tekst: Edi Džindo

◼◼ U posljednje si vrijeme dosta vremena, zbog svih silnih nagrada, proveo uz premijera Andreja Plenkovića. Kako izgleda vaša komunikacija i kakav odnos imate? Nemam mnogo reći jer je to malo čudno. Bilo nas je jednom na razgovoru pet-šest, što trenera, što ljudi iz saveza, ali premijer je više htio sa mnom razgovarati. Pa me tako nekoliko puta pitao za uvjete i dvoranu, za fakultet i slično. Neću se miješati u njegove političke obveze, ali privatno mi se čini kao komunikativna osoba koja zaista mnogo zna o sportu. Zna čak i više od mene.

Moraš biti svjetski prvak da bi koliko-toliko kvalitetno mogao živjeti. Isto tako, razmišljao sam o tome kako mi jedna ozljeda može dokrajčiti karijeru pa moram imati i drugi plan u životu. ◼◼ Poznato je da uz sebe nosiš knjige za studij kad ideš na natjecanja. Jesi li nosio kakvu knjigu u Montreal na svjetsko prvenstvo? U Montrealu sam imao neke papire, ali se tamo nisam uspio natjerati na rad. Na nekim drugim natjecanjima, kao na primjer u Bakuu i u Dohi, učio sam za ispite iz termodinami-

DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL

Premijer o sportu zna više od mene

IGOR SOBAN/PIXSELL

a smo početkom 2017. uložili novac na Tina Srbića kao najboljeg sportaša Hrvatske u godini, zaradili bismo bogatstvo. Tin se, nakon izvrsnih, ali podcijenjenih nastupa u Svjetskom kupu, pojavio na Svjetskom prvenstvu u Montrealu početkom listopada te šokirao gimnastičku javnost osvajanjem zlata na preči. Od tog trenutka mnogo smo čuli o skromnom 21-godišnjem Zagrepčaninu, članu gimnastičkog kluba Hrvatski sokol, koji si uz naslov svjetskog prvaka na preči i najboljeg sportaša Hrvatske prema izborima Hrvatskog olimpijskog odbora i Sportskih novosti može pridati i epitet redovnog studenta strojarstva druge godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, na kojem iznimno uspješno daje ispite. Kao student Sveučilišta u Zagrebu ovaj se svjetski prvak nekoliko puta domogao i mjesta u našem Globalu.. ◼◼ Uzevši u obzir da si redovan student, jesi li vidio kad Global i jesi ga čitao? Vidio sam novine i nekoliko puta sam ih prelistao. Odlično je da imamo u Hrvatskoj jedne takve novine za studente kao što je Global. ◼◼ Kad smo već počeli sa studentskim životom, kako ti je izgledao proces upisivanja na fakultet? S ekipom iz škole mnogo sam razgovarao jer u četvrtom razredu srednje još nisam znao što bih upisao. Razmišljao sam dosta o tome. Volio sam matematiku i išla mi je, ali me nisu privlačili smjerovi na PMF-u. Jedan prijatelj iz razreda mi je počeo govoriti o strojarstvu na FSB-u i rekao mi da su mu neki ljudi preporučili taj smjer, te da se za svakog može pronaći po nešto pa je tako nas pet-šest iz razreda odlučilo grupno upisati strojarstvo i upali smo bez problema. Moram reći da sam jako zadovoljan odlukom jer fakultet je stvarno jako dobro organiziran te je otprilike 98 posto profesora maksimalno korektno. ◼◼ Prema tvom odgovoru čini se da nikad nisi razmišljao nastaviti samo s gimnastikom. Nikad nisam na to pomislio jer je se od gimnastike teško živi.

ke i matematike. Svaki slobodni trenutak između treninga, putovanja i natjecanja koristio sam za učenje. Čak nekad učim i kad se vozimo u busu od hotela do dvorane. Vožnje su znale trajati i do 40 minuta, pa sam odlučio i to vrijeme iskoristiti za učenje. Ali bilo je to takvo razdoblje, inače uvijek nosim nešto za fakultet, pa na natjecanju učim koliko stignem i koliko imam volje. ◼◼ Uz to što usklađuješ sportske i studentske obveze, nakon svjetskog zlata si postao i velika medijska zvijezda u Hrvatskoj... Tek kad sam došao sa Svjetskog prvenstva zaista je bilo fora, ali moram priznati da me je nakon nekog vremena iscrpilo. Moram uz faks i treninge još razmišljati kad sam što dogovorio s kojim novinarom i kojom televizijom. Nije mi se samo jednom dogodilo da sam zaboravio na neki dogovor s medijima. Jednom sam se vozio na faks i zove me gospođa s HRT-a te me podsjeća na dogovor s njom taj isti dan, pa sam se ispričao zbog toga što sam zaboravio, ali sam ipak na kraju došao. Sva sreća pa me novinari podsjete na te dogovore. Sve u svemu, nije mi se dogodila prevelika promjena. Malo sam sad zapostavio faks nakon Svjetskog prvenstva i svega što se događalo, ali sam sad odlučio stisnuti i sve nadoknaditi. ◼◼ Drago nam je što dogovor

za naš razgovor nisi zaboravio. Kako ti je biti u društvu ljudi kao što su Sandra Perković, braća Sinković, Marin Čilić i ostali? To mi je zapravo najbolji dio svega. Došao sam na dodjelu nagrada HOO-a i meni, na primjer, Marin Čilić dolazi čestitati. Do prije doslovno godinu dana sam ih sve gledao na televiziji, a sad sam s njima tamo. To su trenuci zbog kojih sam najponosniji. Kad gledam nominacije za sportaša godine i počnu govoriti imena: Luka Modrić, Sandro Sukno i - ja. Stvarno predivan osjećaj. ◼◼ Što bi najbolji sportaš Hrvatske poručio studentima koji se žele baviti i sportom? Kako organizirati vrijeme? Nikad nisam razmišljao o odustajanju. Zaista je organizacija najvažnija, ali ako još imaš dobre prijatelje koji ti mogu pomoći kad zatreba, onda je sve lakše. Lakše se natjeram raditi kad čujem da je jedan od kolega, na primjer, učio danas dva sata, pa te to onda dodatno pogura da i sam nešto napraviš. Nekad mi je zaista lakše kad mi je gužva cijeli dan jer se u danima kad nemam treninga i obveza zaista ulijenim. Mislim da mi sport pomaže jer tu neku kompetitivnost prenosim i na fakultet. ◼◼ Ulaziš prvi put u karijeri u sezonu kao svjetski prvak. Pa da, ovo mi je prva takva sezona i zanima me kako će teći. Gimnastika je toliko zanimljiva, nikad se ne zna što se može očekivati. Što se mene tiče, sviđa mi se što sam stvorio kontinuitet dobrih nastupa. U gimnastici su definitivno najvažniji glava i psiha, vidio sam toliko talenata boljih od mene koji psihički nisu mogli izdržati pa zbog toga na kraju nisu uspjeli. ◼◼ Govorio si da se u gimnastici najviše ugledaš na Marija Možnika, Filipa Udea i Koheia Uchimuru. Tko su ti uzori izvan gimnastike, u životu? Na Možnika se ne ugledam samo kao gimnastičara nego i kao na osobu. Zaista je jako dobar čovjek i prijatelj. Sve je u životu napravio što je mislio i stvarno treba biti uzor svima. Njega ističem jer otkako sam kao mali došao u dvoranu gledam ga svaki dan kako trenira i učim od njega pa mi je Marijo definitivno netko tko mi je stvarno blizak i može mi biti životni uzor. Mnogo mi je pomogao u životu i karijeri.

TIN SRBIĆ Najbolji hrvatski sportaš u 2017. godini

Intervju 13

BROJ 33, Siječanj 2018.

14 Novac

BROJ 33, Siječanj 2018.

sponzor rubrike*

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Kriptovalute Prije nego studentsku ušteđevinu investirate u novi trend, dobro se informirajte

Balon će puknuti, pitanje je vremena

ovi je hit među investitorima ulaganje u kriptovalute, prije svega onu najpoznatiju - bitcoin. Mnogo studenata također je čulo za bitcoin, a određeni broj njih čak i ulagao. Kad su to studenti postali investitori i što se krije iza pojma kriptovalute sigurno ulaganje za sve ili nepotrebno riskiranje još tijekom studentskih dana? Što treba znati? "Kriptovalute su jedinstveni digitalni tokeni, odnosno digitalni novčići koje nije moguće kopirati ni svojevoljno proi-

Osim bitcoina, čiji uspjeh trenutačno ovisi samo i isključivo o broju novih ljudi koji će ući u sustav i kupiti ga skuplje od onih koji su ušli prije, perspektivni su ethereum, NEO i monero zvesti, a koji služe određenoj svrhi kada se pošalju s jedne elektroničke adrese na drugu. Kao što na svom računalu ili mobilnom uređaju imate neku aplikaciju, tako je i pojedina kriptovaluta samo softver", objašnjava Bruno Škvorc, urednik portala Bitfalls. Dodaje da, dok aplikacije, digitalne dokumente, čak i stanje računa u banci možemo kopirati i prenijeti na drugu lokaciju da original ne nestane, s kripto-

valutama to nije moguće zbog nečega što se zove blockchain (lanac blokova). "U prijevodu na blockchain-jezik, jedan papir je block, a on se sastoji se od mnoštva transakcija. Više blockova nižu se jedan za drugim, i čine blockchain (lanac blockova), ili knjigu zapisa. Računala koja pogađaju kombinacije kako bi otkrila nasumični niz brojeva i slova (hash) zovu se čvorišta, odnosno jezgre. To

pogađanje zove se rudarenje jer 'kopamo' nove kriptovalute ni iz čega", nastavlja Škvorc i ističe kao vrlo važno da se sve kriptovalute temelje na blockchainu. Blockchain je ono što im omogućava da budu transparentne, definitivne (nemoguće za falsificirati ili duplicirati) i donekle konačne, odnosno ograničene u količini. Omogućava i distribuiranu kontrolu nad financijama i izbjegavanje posrednika i to je jedan od ključnih razloga za velik uspjeh kriptovaluta. Zbog distribuirane naravi blockchaina i milijuna korisnika diljem svijeta od kojih svi služe kao "zapisničari", mnogi kriptovalute smatraju neuništivima i nezaustavljivima, ali to baš i nije tako.

SPONZORIRANI ČLANAK

Velika imena spremna za lipanj na Jarunu

Headlineri INmusic festivala već su poznati, a poznato je da i ove godine OTP banka ima ulogu sponzora i partnera koji osigurava beskontaktno i bezgotovinsko plaćanje posjetiteljima INmusic festivala. Trinaesti INmusic festival održat će se od 25. do 27. lipnja 2018., na Otoku mladosti na zagrebačkom Jarunu, a kako bi posjetitelji bezbrižno uživali u sjajnim glazbenim imenima i bogatom programu bez suvišna čekanja u redovima, ponovno je osigurano bezgotovinsko i beskontaktno plaćanje Mastercard contactless karticama OTP banke, ali i svim ostalim beskontaktnim karticama, kao i festivalskim karticama. O kvaliteti dosad najavljenog lineupa govori to da je blagdanski paket rasprodan mnogo prije nego inače, pa su ulaznice u poslovnicama banke dostupne već od kraja prosinca. Svi koji još razmišljaju o nabavi ulaznica mogu to napraviti u više od stotinu poslovnica OTP banke u Hrvatskoj. Oni koji pak žele okušati sreću i

osvojiti ulaznice moći će to napraviti u dva nova kruga dobro poznatog kviza "Upadni na INmusic" koji banka organizira na Facebooku. Tridesetoro s(p)retnika tako su već osvojili svoje primjerke blagdanskih paketa početkom prosinca, a novi krugovi kviza mogu se očekivati tijekom proljeća.

Oni koji pak žele okušati sreću i osvojiti ulaznice moći će to napraviti u dva nova kruga dobro poznatog kviza 'Upadni na INmusic' koji banka organizira na Facebooku Kao što već sigurno znate, Nick Cave and the Band Seeds, Queens Of The Stone Age i Skunk Anansie bit će ovogodišnji headlineri INmusic festivala. Josh Homme i vrhunska četvorka na INmusic #13

BORNA FILIC/PIXSELL

Tekst: Mia Musulin

dolaze ravno iz kalifornijske pustinje i donose rifove s hvaljenog novog albuma "Villains", a Skunk Anansie se vraćaju održati obećanje dano 2016. kad nisu nastupili zbog bolesti tako da će nam ljeto početi uz dobro poznate hitove poput "Secretly", "Hedonism", "Weak" i mnoge druge. Nick Cave se ovim odužio za izostanak iz Hrvatske prošle jeseni; tko je imao prigodu vidjeti koncerte održane u listopadu u Beogradu i Ljubljani, zna da Zagreb očekuje fantastična glazbena poslastica. Osim velike trojke, INmusic je već najavio i punk-rokere Franka Cartera & The Rattlesnakes, velikane grungea Alice In Chains, kultne indie-rokere The Kills i legendarnog Davida Byrnea, frontmana i kreativnu snagu legendarnih Talking Headsa. SPONZORIRANI ČLANAK

Blockchain Bitcoin nije perspektivan. Nema tehnologiju, uporabljivost, niti decentraliziranost, a nije ni nezaustavljiv kao što se misli. Osim bitcoina, čiji uspjeh trenutačno ovisi samo i isključivo o broju novih ljudi koji će ući u sustav i kupiti ga skuplje od onih koji su ušli ranije, perspektivni su ethereum, NEO i monero. Gotovo je nemoguće odabrati.

'Kriptovalute su jedinstveni digitalni tokeni, odnosno digitalni novčići koje nije moguće kopirati ni svojevoljno proizvesti, a koji služe određenoj svrhi kada se pošalju s jedne elektroničke adrese na drugu", objašnjava Bruno Škvor "Ako ne znate što radite, ne investirajte. Svaka kriptovaluta u svakom trenu može pasti na nulu pa tako i ona najpoznatija - bitcoin. Kriptovalute su balon i samo je pitanje kad će puknuti i kojeg razmjera će to biti", ističe Aleksandar Lomtatidze, student treće godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje da je blockchain inovativna tehnologija i veliko postignuće koje ima potencijal promijeniti cijeli svijet, a kriptovalute su samo jedna od aplikacija blockchaina. Kriptovaluta ovisi o blockchainu, ali ne i blockchain o kriptovaluti. On je operacijski sustav i s njime se sve što se zamisli u teoriji može i napraviti. Koliko god to nemoguće zvučalo.

Studentska konferencija o usponu bitcoina Enter the Blockchain: Uspon bitcoina - naziv je novog projekta Hrvatske studentske asocijacije (HSA) koji se pokreće u svrhu edukacije studenata o aktualnim kriptovalutama. Projekt će se održati 7. ožujka 2018. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a sastojat će se od niza predavanja i jednog panela sa svrhom sučeljavanja dobrih i loših strana aktualne kriptovalute. "Vrtoglavi porast u cijeni bitcoina prouzročio je veliki boom među populacijom, ali unatoč velikoj medijskoj zastupljenosti rijetko tko shvaća što je to zapravo bitcoin, kako funkcionira te kakav utjecaj može imati na ekonomiju", ističe voditelj projekta Gojko Lotina i poziva sve zainteresirane, posebno studente, da dođu na konferenciju i informiraju se.

Karijera 15

BROJ 33, Siječanj 2018.

SPOCK Druga generacija FER-ova startup inkubatora predstavila je četiri nova ambiciozna tima

Tehnološki genijalci zapnu samo kad počnu razmišljati o porezima Tijekom 10 mjeseci rada PicUp, Melanoma Check, Sumirra i Morpheus (bivši Hacksplosm) usavršit će svoja znanja i vještine i primijeniti naučeno na tvrtke s tržišnim potencijalom koje su pokrenuli

Tekst: Marija Edita Feldi

to spaja Star Trek i Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu? Napredna tehnologija? Jezici koje ne razumijete? Zgodni (iako malo šmokljanski) dečki? Da, da i da, ali još važnije od toga – SPOCK. Lani je uveden kao način motiviranja studenata (ne samo FER-a) koji imaju ideje i žele ih ostvariti. Većinom FER-ovci SPOCK je, jednostavno rečeno, startup inkubator u kojem se pozitivna energija, mentorstvo i napredna tehnologija spajaju u oazu za sve koji žele pokrenuti nešto svoje. Ove godine, predstavljena je takozvana druga generacija koja se sastoji od četiri ambiciozna tima. "U lipnju smo ispratili Angler, GuitarFriend, Juvo – Home

Friend i SAN, prve SPOCK timove iz FER-ova startup-inkubatora, nakon čega je slijedila ocjena prijava novih timova, odabir timova za drugi krug selekcije, prezentacije i intervjui te najteži dio – konačni odabir timova za drugu generaciju", poručuje Iva Gospodnetić, stručna suradnica za karijerno savjetovanje s FER-a. Timovi nisu samo s FER-a, članovi timova su i s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Ekonomskog fakulteta te Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Tijekom deset mjeseci rada (sa stankama za ispite), PicUp, Melanoma Check, Sumirra i Morpheus usavršit će znanja i vještine i primijeniti naučeno na tvrtke s tržišnim potencijalom koje su pokrenuli. Vjerojatno najpoznatiji od tih timova je Sumirra, koji je još i na App Start Contestu prošle godine osvojio 20.000 kuna.

"Dosad nam je bilo najteže usuglasiti se sa svim dionicima - Poreznom upravom, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva, ali čini se da ide dosta glatko!", komentira Marko Božac, jedini ekonomist u timu Sumirra. S kolegama s TVZ-a i FER-a se, kaže, u početku "napatio" jer trebalo je mnogo vremena, a i živaca, da im objasni sva porezna pravila. U timu Melanoma Check također su FER-ovci u većini (s jednim PMF-ovcem), ali to ih ne sputava. Blaž Bagić, jedan od FER-ovaca iz ovoga tima, kaže da tvrtka trenutačno napreduje prema planu. "Sučelje napreduje i samo čekamo da nam se android developer vrati i dalje slažemo aplikaciju", kaže Blaž. Neki timovi su već pokrenuli svoj web, kao i aplikacije, a tu je i PicUp. Započeli su sa samo dva člana, FER-ovca, ali ubrzo su se počeli pridruživati i

ostali. Od ljeta nisu promijenili samo broj ljudi u timu, nego i koncept tvrtke. Samo ih maze i paze "Neka su nam istraživanja pokazala da mlađa populacija nema tendeciju razvijanja fotografija upravo zato što im se ne da odlaziti u fotostudio", tumači Luka Kaić, student FER-a i jedan od početnog dvojca tog tima. Potaknut upravo takvim statistikama, nastala je ideja za PicUp. No nisu jedini tim u kojem je došlo do promjena. Hacksplosm se sada može potražiti pod novim imenom – Morpheus. FER-ovac Mihael Međan poručuje da "preinaka u samoj ideji nije bilo, ali tehnički detalji su se jako mijenjali“. Smatra da je to dobro jer im daje do znanja da sagledavavaju projekt iz više kutova i da su u stanju priznati si da nešto ne ide kako su to prvotno zamislili.

O programu SPOCK svi timovi imaju pozitivno iskustvo. Od toga da ih mentori vode kroz svaki korak do toga da ih čistačice probude na fakultetu jer ponekad od silna posla zaborave spavati. Jedan od timova prve generacije, Juvo – Home friend, preporučuje SPOCK svima kao "odličnu polazišnu točku za razvoj one fenomenalne ideje za koju nikako da uhvatite vremena“. A i ovogodišnji timovi tvrde da ih svi "maze i paze" i pohvaljuju uvjete rada. Za sve koji razmišljaju o prijavi za treću generaciju SPOCK-a, Marko iz Sumirre ima nekoliko savjeta. "Osmislite rješenje za problem, istražite što već postoji na tržištu i nađite svoju konkurentsku prednost. Budite uporni u svojoj ideji, ali i spremni odustati kad shvatite da nešto slično već postoji na tržištu ili da nije financijski održivo", savjetuje Marko.

Članovi: Petar Šegina, Stanko Krtalić Rusendić, Filip Šuste i Marko Božac

Članovi: Blaž Bagić, Ana Bertić, Roko Srđan Buča, Tin Ceraj i Nikola Jelić

Članovi: Luka Kaić, Erik Matošević, Davor Češljaš, Marija Bartolac i Krešo Orešković

Članovi: Ivan Perkušić, Lucija Segarić, Matej Jularić, Tesa Jurišić i Mihael Međan

Krajnji cilj tima: Svijet u kojemu studenti bezbrižno zarađuju i paze da ne prekorače porezni prag. No život nije bajka i zato postoji Sumirra, pametni kalkulator koji prati studentske prihode. Uz korisnički račun i ovu aplikaciju, studentski poslovi postaju manje stresni.

Krajnji cilj tima: Ljudi koji su svjesni opasnosti potencijalnih melanoma, ali i da pravodobno uklone neželjene madeže. Zapravo, tim je bio, kako sami kažu, na pravom mjestu u pravo vrijeme. Već su razvijali algoritam za prepoznavanje slika, te su ga samo implementirali i počeli razvijati u smjeru prepoznavanja malignosti madeža.

Krajnji cilj tima: Vratiti vjeru u fizičke fotografije. Nešto što je prije bilo tradicija, danas je rijetkost - na kraju, čemu fizičke kopije kad sve imamo u digitalnom obliku? No što kad "umre" matična ploča računala ili se izgubi mobitel? Fizičke kopije će ostati. PicUp omogućuje slanje fotografija u fotostudio te slanje na vašu kućnu adresu.

Krajnji cilj tima: Predstaviti svijetu novu vrstu hackathona, koji se od klasičnog razlikuje po tome što se problem predstavlja u obliku igre za koju je potrebno razviti strategiju i na kraju najbolja strategija pobjeđuje. Tim Morpheus vjeruje da je ovo dobar pristup jer testira, za razliku od klasičnih hackathona, strateško razmišljanje.

Trivia: U jednoj fazi rada, članovi tima su se toliko uživjeli u rad i isključili iz zbivanja u stvarnom svijetu da je jedan član gotovo prešao porezni prag.

Trivia: Na dan prezentacije shvatili su da nemaju grupnu fotografiju, no to se brzo riješilo odlaskom u obližnji park.

Trivia: Kada je došao red da za članak u medijima pošalju jednu zajedničku fotografiju, nisu uspjeli naći nijednu na kojoj su svi zajedno.

Trivia: Ponekad ih probudi čistačica na fakultetu ujutro... Kažu da su svjesni da je i san potreban pa ga prakticiraju kada god ulove vremena!

Ispratili su Prvu i dočekali drugu generaciju SPOCK startupa

16 Kultura

BROJ 33, Siječanj 2018.

Mia Dimšić Mlada kantautorica iz Osijeka osvaja glazbenu scenu

Filmska umjetnost Hrvatska publika nije podle

Festivali i s domaću

Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača od 2014. sustavno radi na filmskoj edukaciji Tekst: Terezija Bošnjaković

Publike uvijek ima za autentičnu priču 'Nije mi žao što sam došla s periferije jer smatram da zbog toga drukčije razmišljam i možda drukčije pišem', kaže mlada glazbenica Tekst: Antonija Grbavac Foto: Vilim Hlušička/Global

ia Dimšić, odlučna i ambiciozna mlada kantautorica iz Osijeka, glazbenu je karijeru započela sasvim slučajno. Još kao mala susrela se s pjevanjem dok se tek u drugom srednje odlučila i za sviranje. Danas svira tri instrumenta: gitaru, tamburu i ukulele, a za obranu diplomskog nagradila se digitalnim pianom jer, kaže, velika joj je želja naučiti svirati i klavir. Danas je svi prepoznajemo po njezinim hitovima "Život nije siv" i "Cimet i čaj", a iza nje su i prvi veći samostalni koncerti. ◼◼ Može li jedna studentica živjeti od glazbe? Definitivno je moguće. Naravno da je bilo teških trenutaka i nije se to odmah isplatilo. Prve dvije godine, recimo, samo ulažeš. Tako da je to rizik. Ako ćemo s te strane gledati, ne bi student mogao živjeti od glazbe, ali ako probiješ tu prvu barijeru, definitivno možeš. ◼◼ Često si u svojoj mladoj karijeri morala putovati na relaciji Zagreb - Osijek. Je li bilo naporno? Je,kada bismo to računali u gorivu i kunama, sav taj umor, to što dođeš svakakav, neispavan. Bilo je tu svega, i spavanja po hostelima i kod znanaca i kod rodbine, i sve to čovjeka iscrpi. Ali i ne mogu to objasniti. Kad imaš neki cilj pred očima za koji ćeš dati sve, onda znaš da je to to i ne posustaješ. ◼◼ Možemo li reći da nemaju svi gradovi iste mogućnosti? Nemaju, nećemo se lagati. Teško je ljudima koji žive na periferiji. S druge strane, meni nije žao što sam došla s periferije jer smatram da zbog toga malo drukčije razmišljam i možda drukčije

pišem. Mislim da mi je to bila i prednost tako da, kada se zbroje prednosti i nedostaci, nije mi žao što je tako bilo. ◼◼ Diplomirala si nedavno engleski i njemački na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Kako to? Je li i to tvoj životni smjer? Jako sam voljela strane jezike i ja sam od osnovne škole govorila da ću upisati engleski i njemački prevoditeljski smjer. Tako je i bilo, nisam se nikad predomi-

Kad sam došla s prvom pjesmom, neki su radijski urednici rekli da je to stvarno lijepo, ali da sigurno u Hrvatskoj nema publike za to slila. To isto smatram da je bila prednost u mom životu jer sjećam se da mnogo mojih prijatelja nije imalo pojma što da upiše pa su upisivali koješta, samo da se upišu. Stvarno sam voljela to što sam upisala. Mislim, i dalje to volim, ali ne mogu se više zamisliti da se bavim nekakvim poslom u kojem sjednem u nekakav ured i prevodim neke dokumente, ili da sjedim pred računalom i provjeravam baze podataka. ◼◼ S obzirom na dobro poznavanje jezika, razmišljaš li o inozemnoj karijeri? Pa definitivno mi je prošlo kroz glavu i htjela bih pokušati. Mislim da sam ja definitivno od one vrste ljudi koji bi se valjda ubili da nešto ne probaju. Imam nešto engleskog materijala a sad, što ću s tim, kad ću... Možda dođe spontano kao i sve ovo, možda neću morati planirati. ◼◼ Odakle hrabrost za country-pop, žanr koji Hrvatskoj

sceni nije toliko poznat? Kod mene to nikad nije bilo pitanje da ili ne, to je moralo biti zato što sam to bila ja, i ne slažem se s ljudima koji kažu da određeni žanr prolazi, a određeni ne. To su gluposti. Kad sam došla s prvom pjesmom, neki su radijski urednici rekli da je to stvarno lijepo, ali sigurno u Hrvatskoj nema publike za to. Mislim da je to u početku pogrešno gledište. Publike uvijek ima za neku autentičnu priču. Za priču koju osjeti da je iskrena i s kojom se povežu. Važno je tko to donese i kako to donese. ◼◼ Također, imaš i pjesmu s Lorenzom koja je više dance-pjesma. Jesi li se možda zasitila country-pop žanra? Nisam. Jednostavno ne možeš znati što će ti dugoročno biti u glavi, koji će ti novi utjecaji doći. I mislim da je iznimno pozitivno kad se izvođač mijenja, kad odrasta, kad sluša neku novu mjuzu pa mu dođu neki novi zvukovi. Sad baš intenzivno razmišljam o novom materijalu pa mi je zato to odlično pitanje jer mislim da bi svaki album trebao biti etapa za sebe. Nisam pobornik toga da trebaš slijepo ostati vjeran jednom te istom zvuku. Kao prvo, sebi dosadiš, ne izazivaš sebe na nešto novo, suzbijaš svoju kreativnost. Tako da, evo, mislim da će moj zvuk na novom albumu imati više struje u sebi. ◼◼ Biti poznat otvara mnoga vrata. Imaš li savjet za one koji tek ulaze u svijet glazbe? Ono čime ja mogu pomoći su kontakti koji su jako važni, koje sad, na svu sreću, imam. Sad imam neke dvije godine iskustva, što nije mnogo, ali opet sam u te dvije godine prešla dosta kilometara i već sam otprilike shvatila kako stvari funkcioniraju, zapravo, kako se komunicira s ljudima.

nogi danas zaborave da je, osim zabave, film i umjetnost. I dok "jake" blockbustere možemo pronaći u većini kina, kad je riječ o europskim produkcijama, mnogim će gledateljima trebati dodatne smjernice, preporuke i selekcija. Dok laici film dijele na komercijalni ili uspješni film najčešće holivudske produkcije, i nekomercijalni, odnosno nepopularni film umjetničkog karaktera, studenti Akademije dramske umjetnosti objašnjavaju da se film ne bi trebao tako dijeliti. Američka dominacija "Razumijem da ta podjela postoji i da postoji s razlogom, ali nije mi osobno draga jer mislim da se film uvijek radi za publiku. Na kakvom god projektu radio u svojoj budućoj karijeri, ako mogu birati, ne bih ga radio isključivo radi komercijalne isplativosti. Isto tako, ni kad bih bio dio projekta koji se karakterizira kao umjetnički, ne bih ispustio

iz glave da film zaživi tek kad ga netko pogleda", rekao je Nikša Modrić, student prve godine produkcije. Unatoč nezgrapnoj kategorizaciji, ipak postoji podjela - osjetna je dominacija američkih produkcija. Ida Klemenčić, također studentica prve godine produkcije, prokomentirala je i zašto misli da je tako. "Zbog dominacije engleskog jezika u svijetu mislim da je mladima ovdje postalo čudno gledati filmove koji nisu na hrvatskom ili engleskom. Europski film smatraju 'egzotičnim', iako bi im trebao biti bliži nego holivudski", objasnila je Ida. Sudeći prema tome da se Os-

Zbog dominacije engleskog jezika u svijetu, mladima je čudno gledati filmove koji nisu na hrvatskom ili engleskom. Europski film smatraju 'egzotičnim', objasnila je studentica Ida Klemenčić

Ima li u Hrvatskoj mjesta za nove umjetničke

Miro Gavran: Mlad

Tekst: Antonija Grbavac

ladi ljudi željni dokazivanja u kulturi moraju jedni drugima biti potpora, ali i kritički gledati jedni na druge dok zajedno čine svoje prve korake. Država može mnogo toga poboljšati da bi im pritom bilo lakše, ali mladi umjetnici, zahvaljujući novim tehnologijama, imaju dobre temelje kako bi se i sami iskazali. Riječi su to našeg najizvođenijeg dramatičara i autora Mire Gavrana, s kojim je Global razgovarao nakon primanja nagrade dr. Alois Mock Europapreis 2017. za promicanje kulture svojim djelima i aktivnostima u cijeloj Europi. "Osjećao sam se doista počašćenim, pogotovo zato što nagrada nosi ime pokojnog Aloisa Mocka, koji je svojedobno kao potpredsjednik austrijske vlade

i ministar inozemnih poslova pomogao mnogo Hrvatskoj u vrijeme rata", ističe Gavran. Nagrada se dodjeljuje posljednjih 14 godina, a neka od uglednih imena dobitnika ove nagrade su Viviane Reding, povjerenica za pravosuđe Europske unije, dr. Hans-Dietrich Genscher, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, prof. dr. Jerzy Buzek, bivši predsjednik Europskog parlamenta i mnogi drugi. Iako je za svoj rad u kulturi Gavran do danas primio brojna priznanja, za Global se prisjetio svojih početaka koji su vjerojatno bili neizvjesniji nego što su mladima koji se bave kulturom danas. "Iskreno govoreći, u moje vrijeme je bilo mnogo teže mladim piscima napraviti prve korake. Poznajem kolege koji su čekali s rukopisima i po desetak godina prije nego su doživjeli da im se objavi prva knjiga“, prisjeća se

Kultura 17

BROJ 33, Siječanj 2018.

egla dominaciji holivudskih blockbustera

specijalizirana kina spasili u i europsku produkciju

NINA ĐURĐEVIĆ/PIXSELL

publika, i već godinama tu se održavaju razne edukacije i radionice. "Kino studentima, ali i ostalim posjetiteljima, pruža dublje i šire gledateljsko obrazovanje, koje im je od izravne koristi i kao ljubiteljima filma, i kao budućim filmskim stvaraocima i proučavateljima filma. Osim toga, redovitim posjećivanjem prikazivačkih programa studenti razvijaju i sposobnosti estetičkog prosuđivanja filmskog djela, što je kvaliteta koja im može biti od neizmjerne vrijednosti kao budućim filmskim djelatnicima", ističu iz Tuškanca. Motovunski filmski festival dokaz je da publika cijeni i europski film

car smatra najvećom filmskom nagradom koju filmaš može primiti, a cijeli svijet izvan SAD-a je strpan u jednu kategoriju, očita je određena razina elitizma. No Ida smatra da ne možemo reći kako Hollywood preuzima većinu filmskog tržišta, već da pokušava, dok se mnogi ne daju. Bio europski film nama egzotičan ili ne, jedno je jasno - blizu

nam je, a opet tako daleko. "Rekao bih da prosječni gledatelj mnogo manje nego prije poznaje europski film. U vrijeme prije videa svi bi znali za Fassbindera Fellinija, Bunuela, Bergmana… S druge strane, njihovi današnji pandani Östlund, Sorrentino, Seidl ili Noé, a tu govorimo o vodećim europskih redateljima današnjice, uglav-

nom su nepoznati prosječnom gledatelju", kazao je Igor Mirković, umjetnički direktor Motovunskog filmskog festivala. Iz toga je vidljivo da je prosječnom gledatelju potrebna i određena filmska edukacija, a za nju se pak uvelike brinu zagrebačka kina. U Kinu Tuškanac srednjoškolci i studenti su najbrojnija

Suradnja kina i festivala Još je jedna od zanimljivih institucija Kino Europa, gdje čak 30 posto publike čine studenti i učenici. Iz kina, koje također sudjeluje u obrazovanju filmoznalaca izjavili su: "Oduvijek smo usko vezani uz sektor obrazovanja - surađujemo s većinom zagrebačkih škola na promociji kvalitetnog europskog filma i promociji filmske pismenosti. Jedan smo od inicijatora Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača koja je pokrenuta 2014. Kinomrežu čine

52 kina koja su se okupila kako bi ojačala položaj neovisnih kina unutar same filmske djelatnosti te pokrenuli i razvijali filmsku kulturu u svim njezinim oblicima diljem Hrvatske", ističu iz Kina Europa. Vjerni "suradnici" kina mnogobrojni su filmski festivali kojima se Hrvatska ponosi i koji se iz godine u godinu dokazuju velikom posjećenošću. Osim što su popularizirali film i vratili velik dio publike u nekomercijalna kina, festivali su i odraz nepopustljivosti filmskih intelektualaca pred pritiskom dominirajućeg holivudskog filma. "Motovunski filmski festival pokrenuli smo, među ostalim, i zato što u to vrijeme, potkraj devedesetih, europskih filmova gotovo uopće nije bilo u kinima. Konkretno, 10. kolovoza 1999., prvog dana našeg festivala, niti u jednom kinu u Hrvatskoj nije igrao niti jedan europski film. Festivali su sigurno pridonijeli tome da se formira nova generacija publike koja gaji interes za autorski i europski film”. i nadodao: “I mogu reći da je sad mnogo bolje, a za to su djelomično zaslužni filmski festivali", ističe Mirković.

e snage? Razgovarali smo s prvim Hrvatom dobitnikom prestižne europske nagrade 'Dr. Alois Mock Europapreis 2017.'

di u kulturi trebaju biti podrška jedni drugima

ZORANA VUKIĆ

'Država mora učiniti više, ali zahvaljujući novim tehnologijama mladi umjetnici danas imaju dobre temelje', ističe poznati dramatičar i pisac

Miro Gavran s obitelji na dodjeli nagrade u Beču

Gavran. On je svoje prve priče i pjesme počeo pisati sa 16 godina, a njegov prvi velik uspjeh bila je drama "Kreontova Antigona".

"Bio sam student treće godine dramaturgije na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju, te sam kao relativno mlad

čovjek ušao u svijet književnosti i kazališta na velika vrata. Dakle, potrajalo je tih šest godina od početnog zanosa do prvog istinskog uspjeha“, kaže naš poznati autor. Nakon toga uslijedila je njegova prva premijera izvan Hrvatske, te objava prve knjige. S druge strane, samo prošle godine imao je više od desetak inozemnih premijera po cijelome svijetu, romane objavljene na bugarskom i japanskom jeziku, komedija "Muž moje žene" izvedena je u Tel Avivu na hebrejskom jeziku dok se u Pragu komedija 'Sve o muškarcima' izvela 500. put. U velikom nizu svojih uspjeha Gavran skromno ističe kako nisu važne nagrade nego "kada pisac vidi da ono što je radio dopire do srca i uma čitatelja i gledatelja". I dok se Gavranova djela izvode diljem svijeta pa se ponekad čini i da su u svijetu prepoznatija nego u nas, neki mladi mogli bi to uzeti

kao dobar razlog za bijeg u inozemstvo "trbuhom za kruhom". "Otiđite u London i Los Angeles i vidjet ćete desetke tisuća ljudi koji peru posuđe i voze taksi kako bi se u slobodno vrijeme mogli baviti glumom, pisanjem, režijom... ondje je mnogo teže mladima nego kod nas", razuvjerava mlade Gavran i dodaje da je razlika i u novcu uloženom u obrazovanje. U Hrvatskoj je, kako kaže, školovanje na akademiji uglavnom besplatno, dok bi u

'Otiđite u London i Los Angeles i vidjet ćete desetke tisuća ljudi koji peru posuđe i voze taksi kako bi se mogli baviti glumom, pisanjem, režijom', tvrdi Gavran

inozemstvu mladi mogli završiti u kreditima ili čak dugovima da bi si omogućili školovanje, bez ikakvog jamstva da će se tih dugova i riješiti. "U posljednjih 30 godina posjetio sam mnogo zemalja i susreo se s raznim ljudima koji su upravo iz financijskih razloga napustili Hrvatsku i otišli u druge zemlje. Iako su možda uspjeli ostvariti materijalni uspjeh, većinom ljudi ostaju nezadovoljni jer vani su oni ipak samo 'građani drugog reda'", zaključuje Gavran. Ipak, smatra da u našoj zemlji treba osnažiti temelje za sve one koji ulaze u svijet kulture. "Pokretanje književnih časopisa ili čak specijalizirane izdavačke kuće za mlade bio bi dobar početak koji bi mogao ubrzati umjetničko ostvarivanje današnjim generacijama. Država mora i može učiniti više na tom području", ističe Gavran.

18 Kultura

BROJ 33, Siječanj 2018.

Bezobraština ili snalaženje Izbjegavanje plaćanja ulaznica mladima nije nepoznanica

Švercamo se. Zašto? Zato što možemo!

DAMIR ŠPEHAR/PIXSELL

IN MEMORIAM Predrag Lucić

Posljednji pozdrav velikom Feralovcu Jedan od osnivača kultnog Feral Tribunea, poznati novinar, redatelj i književnik Predrag Lucić umro je 10. siječnja. Ta vijest pogodila je mnoge, posebno ljubitelje pravog novinarstva, kao i sve one koji vole njegova djela. Osim za Feral, Predrag Lucić pisao je za brojne druge novine, među ostalim, za Omladinsku iskru gdje je pisao kolumne i uređivao rubriku kulture i duhovni podlistak Le Spizd. Radio je i za Nedjeljnu Dalmaciju u kojoj je Feral na početku izlazio kao podlistak. Godine 1990. s Feral Tribuneom odlazi u Slobodnu Dalmaciju gdje je radio i kao ratni reporter. Tri godine nakon toga otišao je iz Slobodne Dalmacije i s kolegama pokrenuo Feral Tribune koji tada postaje satiričko-politički dvotjednik. Osim toga, osnovao je i uređivao Biblioteku Feral Tribunea. Poznat je i po prozi, pjesmama i dramskim tekstovima koje je pisao za časopise Fantom Slobode, Ars, Sarajevske sveske i Naše pismo. Godine 1998. objavio je i djelo "Greatest Shits - Antologiju suvremene hrvatske gluposti" s Borisom Dežulovićem. Poslije 2003. godine objavio je Feralovu pjesmaricu "Haiku haiku jebem ti maiku", a knjigu lirike "Ljubavnici iz Verone" izdaje 2007. godine. Objavio je i čitanku "Sun Tzu na prozorčiću" 2009., satiričnu poeziju "Bezgaća povijesne zbiljnosti" 1 i 2 2010. te "Gusle u magli" 2013. godine. Od 2007. godine s Dežulovićem je nastupao u pjesničkom kabareu Melodije Bljeska i Oluje, a za dramu "Aziz" prošle je godine dobio nagradu Splitskog ljeta Judita za umjetnička dostignuća u dramskom i glazbenom programu. Od 2009. objavljivao je dnevnu kolumnu Trafika u Novom listu. Komemoracija je održana u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatskog P.E.N. centra (međunarodno udruženje književnika) i Hrvatskog društva pisaca. Okupio se mnogo ljudi koji su se tako došli oprostiti s Lucićem i uputiti feralovcu posljednje riječi.

Zrinka Medak

Tekst: Antonija Grbavac Lucija Ptičar

itaš zašto smo odlučili upasti, a ne platiti kartu? Zato što možemo!, priznaje studentica Ekonomskog fakulteta koja je sa skupinom prijatelja odlučila posjetiti jedan svjetski poznati glazbeni festival u Hrvatskoj, ali na malo drukčiji - ilegalan način. Neki to rade jer kažu da im je društveni život preskup, a ne žele se odreći nekih užitaka, dok drugi bez srama priznaju da se na koncerte, u kino ili kazalište "provlače" samo zato što to mogu.

Studentu KIF-a prvi ulaz na veliki festival prošao je zahvaljujući gužvi u kojoj ga nitko nije provjeravao, dok se na drugom ulazu prijateljica pobrinula za šarmiranje dečka koji je skenirao narukvice

Svaki neovlašteni upad snosi novčane posljedice

Policija gleda kroz prste "Potrebno je bilo proći tri ulaza s određenom narukvicom da bi se moglo uživati u događanju", ispričala je studentica koja je odlučila ilegalno ući na jedan poznati festival. Prvi ulaz nije bio problem, samo se treba pokazati narukvica koja je slična pravoj i moglo se proći. Drugi ulaz čuvalo je osoblje s uređajima koji su provjeravali svaku

Švercanje je uvreda našem radu, ali i gostima koji svoju ulaznicu uredno plaćaju 'Kad bismo ušli, narukvice bismo spremili u torbu i prebacili torbu preko ograde tako da idućih dvoje može ući', otkriva studentica osobu. Njoj i njezinim prijateljima ni to nije bilo problem. Našli su ogradu ispod koje se moglo provući i svi su iz ekipe prošli, ali tu su ipak nastali problemi. Susret sa zaštitarom koji je primijetio da nemaju narukvice doveo ju je do policije. Bez osobne, s malo novca u džepu i širokim osmijehom, ljubazno im je odgovarala na svako pitanje. Na pitanje što dalje, veselo im je rekla: "Ja bi na festival, a što bi vi, to stvarno ne znam." Bez previše nagovaranja i sankcija, pustili su je da se zabavi, uz napomenu da pazi da je opet ne uhvate. Student KIF-a na festival je ušao slično. Prvi ulaz prošao je zahvaljujući gužvi u kojoj ga nitko nije provjeravao, dok se na drugom ulazu prijateljica pobrinula za šarmiranje dečka koji je skenirao narukvice. Ni njegov

Iz INmusic teama kažu da im je prije svega važno tretirati sve goste festivala jednako, odnosno uvažiti i cijeniti one koji kupnjom ulaznice omogućuju da se festival i održi. "Slijedom toga, ne možemo si dopustiti da nekome progledamo kroz prste, s obzirom na to da čin švercanja nije samo uvreda našem radu i uloženom trudu, nego je i uvreda svim drugim gostima festivala koji kupnjom ulaznica održavaju festival na životu. Svi smo mi bili studenti i susretali se s financijskim teškoćama, ali smo isto tako svi tjekom studija za male radosti poput koncerata i izlazaka sami zarađivali i plaćali ulaznice i upade. Vjerujemo da većina studenata zaista razumije logiku i smisao kupnje ulaznica i ne pribjegava često opasnom i nesmotrenom, a uvijek neugodnom, činu švercanja te smo na njihovoj podršci naravno iznimno zahvalni", istaknuli su.

Nema gledanja kroz prste

Iz Cinestara poručuju da je ulazak u kinodvorane i gledanje filma bez važeće kinoulaznice zabranjeno Općim uvjetima poslovanja CineStara, te je svaki posjetitelj obvezan kupiti ulaznicu za odabrani film. "Nismo u mogućnosti progledati kroz prste jer je CineStar kinoprikazivač, a ne vlasnik prava na prikazivanje filmova, te smo obvezni distributerima koji imaju pravo distribucije filmova prijaviti svakog posjetitelja koji je ušao u dvoranu pogledati film", objasnili su. Iz kazališta Gavella pak poručuju da mladi uvelike koriste studentsku karticu pa im na predstave rijetko upadaju "ilegalci". S druge strane, podsjećaju da je fer kupiti ulaznicu jer treba misliti na ljude na i oko pozornice - od glumaca do inspicijenata, garderobijera, scenskih radnika, šminkerica i frizera te svih onih koji rade na tome da kazalište bude "živo".

prolaz nije prošao bez problema, no snalažljiva prijateljica i gužva odradili su svoje. Uspjeli su se provući i u dio za VIP goste. Drugi dan ušao je zahvaljujući narukvicama koje su on i prijatelj našli na podu. Iako je s njegovom bilo problema, iskoristio je nepažnju zaštitara i drugi dan ušao na stadion bez ulaznice. Rade i poznanstva Još jedno iskustvo "provlačenja" podijelila je s nama studentica Učiteljskog fakulteta. "Kad bismo ušli, narukvice bismo spremili u torbu i prebacili torbu preko ograde tako da idućih dvoje može ući. Bilo je teško jer su zaštitari stalno

prolazili i nadgledali, ali uspjeli smo", kazala je. Ali nisu samo festivali mjesta na koje se ulazi bez karte. Ista studentica ispričala je i kako je na kazališnu predstavu ušla jer njezin prijatelj zna djevojku koja radi u kazalištu. Najprije su pričekali da vide hoće li biti mjesta, a zatim sjeli tamo gdje je bilo slobodno. Bez obzira na to što znaju da većina njihovih vršnjaka kupuje ulaznice, a i organizatori moraju pokriti troškove, inače koncerata i drugih događanja ne bi ni bilo, svi naši sugovornici izravno su odgovorili da bi istu stvar, da mogu ponovili.

Sport 19

BROJ 33, Siječanj 2018.

GLOBALOV PREGLED SPORTA U 2018.

Očekujemo nove svjetske i europske prvake! Tekst: Sportska redakcija Globala

rvatska svake godine postiže sve bolje i bolje rezultate na svjetskim natjecanjima. Od mnogobrojnih olimpijskih,

svjetskih i europskih prvaka, doprvaka ili pak brončanih očekujemo mnogo i u novoj kalendarskoj godini. U središtu su pozornosti,

naravno, naša nogometna i rukometna selekcija. Vatreni će ganjati odličan plasman na Mundijalu u Rusiji, dok Kauboji trenutačno nastupaju na

Euru upravo u Hrvatskoj te zbog toga i nemamo rukomet u ovom specijalnom pregledu. Moramo izdvojiti naše rezultate u atletici, streljaštvu,

SKUPINE NA SP

NOGOMET

Vrhunac uzbudljive godine bit će Mundijal u Rusiji

ogomet i u 2018. godini ostaje uvjerljivo najpopularniji sport na svijetu. Za 2017. godinu podijeljene su sve nagrade, igrači poput Ronalda, Messija, Neymara, Kantea, Kanea, ali i našeg Luke Modrića okitili su se priznanjima i trofejima. Tko će vladati klupskim nogometom, a tko reprezentativnim, vidjet će se u jednoj od najuzbudljivijih nogometnih kalendarskih godina u povijesti. Lige petice Engleskom Premier ligom ove sezone uvjerljivo dominira Guardiolin Manchester City. Pepovi puleni od početka sezone ne znaju za poraz, a prednost od 15 bodova na prvenstvenoj ljestvici nad Unitedom daje nam osnove za tvrdnju kako je vrlo izvjesno da je Manchester City novi prvak Engleske. U Francuskoj nogometnoj ligi očekivano dominira megamomčad Unaia Emerya s devet bodova prednosti nad Monacom i sve osim PSG-ova osvajanja francuskog nacionalnog prvenstva bilo bi zaista veliko iznenađenje za sve ljubitelje nogometa. Ključan trenutak u raspletu njemačkog nacionalnog prvenstva Heynckesovo je ponovno preuzimanje Bayerna. U kratkom je vremenu konsolidirao redove bavarskog diva i ponovno uglavio Bayern na vrh Bundeslige s 11 bodova prednosti nad drugoplasiranim Schalkeom te tako otklonio sve sumnje o tome tko će biti novi-stari prvak Njemačke. Barcelona je vodeća momčad Primere s devet bodova prednosti

Dokle ćemo dogurati na SP u Rusiji?

ACTIONSPORT/PIXSELL

Tekst: Robert Krnjić

nad Atleticom iz Madrida i teško je povjerovati kako će ispustiti tu prednost i omogućiti bilo kome da ugrozi katalonsku proslavu naslova prvaka. Naročito jer je Barcelona od početka ove godine napokon ojačana i za usluge najskupljeg igračkog pojačanja u klupskoj povijesti – Ousmanea Dembelea. Jedino nacionalno prvenstvo kojem ne manjka neizvjesnosti jest talijansko. Napoli je na čelu Serie A sa samo jednim bodom prednosti nad Juventusom i devet bodova nad trećeplasiranim Interom te vjerujem kako nas do kraja sezone čeka prava punokrvna borba za naslov prvaka Italije. Bez obzira na eventualni izostanak sportske neizvjesnosti u raspletima liga petice, ljubitelji nogometa moći će uživati u velikom broju derbija, kao i u dina-

mičnim i zanimljivim borbama za raspodjelu pozicija koje vode u europska natjecanja, s tim da nikad ne treba isključiti ni mogućnost većih iznenađenja i drastičnijih promjena na ljestvicama. Ždrijeb Lige prvaka u osmini finala spojio je Real Madrid i PSG te dva europska prvaka; Chelsea i Barcelonu. Dakle, već u prvom dijelu nokaut faze najprestižnijega klupskoga nogometnog natjecanja na svijetu očekuju nas sportski spektakli dostojni samog finala. Prisutnost čak pet engleskih klubova u osmini finala povijesne je važnosti za ovo natjecanje jer je to prvi put ikad da jedna zemlja ima pet svojih predstavnika u toj fazi turnira. Povijesno je važan i rekord od 306 postignutih pogodaka u grupnoj fazi ovosezonske Lige prvaka koji bi trebao biti svojevrsno

gimnastici i vaterpolu kao najveće uspjehe 2017, a koji će sportovi prednjačiti tijekom 2018, preostaje da vidimo. I navijamo.

jamstvo za festival nogometa u nastavku natjecanja. Konačnog pobjednika Lige prvaka teško je i nezahvalno prognozirati, ali smatram da će o punom plijenu na kraju odlučivati PSG, Bayern München, Barcelona, Real Madrid ili netko od navedenih engleskih predstavnika, s naglaskom na klubove iz Manchestera.

SP u Rusiji Glavni će nogometni događaj ove godine svakako biti Svjetsko nogometno prvenstvo u Putinovoj Rusiji. Od 14. lipnja do 15. srpnja najbolje svjetske nogometne reprezentacije odmjerit će snage u 11 ruskih gradova. Prvenstvo će na Lužnjikiju otvoriti Rusija i Saudijska Arabija, što nipošto ne zvuči atraktivno, ali ždrijebom skupina već zajamčeno imamo prigodu vidjeti spek-

Rusija, Saudijska Arabija, Egipat, Urugvaj

Portugal, Španjolska, Maroko, Iran

Francuska, Australija, Peru, Danska

Argentina, Island, HRVATSKA, Nigerija

Brazil, Švicarska, Kostarika, Srbija

Njemačka, Meksiko, Švedska, Južna Koreja

Belgija, Panama, Tunis, Engleska

Poljska, Senegal, Kolumbija, Japan

takularne nogometne utakmice kao što su dueli Portugala i Španjolske, Belgije i Engleske pa čak i Argentine i Hrvatske. Od nokaut-faze također očekujem mnogo drame uzbuđenja i utakmica iz snova, a čvrsto se nadamo da će izabranici Zlatka Dalića također imati veliku riječ u fazi na ispadanje. Favorita za osvajanje SP-a također je vrlo teško prognozirati, ali valja istaknuti Njemačku, Francusku, Belgiju i, dakako – Hrvatsku! Dakle, u 2018. godini nogometni sladokusci diljem svijeta moći će uživati u nogometnom sadržaju najviše moguće razine uz završnice najjačih nacionalnih prvenstava i završnicu atomske Lige prvaka, dok će Mundijal u Rusiji predstavljati apsolutni vrhunac ove prebogate nogometne sezone.

20 Sport

BROJ 33, Siječanj 2018.

GLOBALOV PREGLED SPO KOŠARKA

Hoćemo li morati bez Sandra Sukna?

Pred Ivicom Skelinom težak je zadatak u NBA ligi. Ivica Zubac i dalje strpljivo čeka svoju prigodu s klupe u LA Lakersima.

SPORTOVI U VODI

Barakude idu po novi naslov! Tekst: Kate Gudelj

akon što su naše Barakude prošle godine osvojile naslov Svjetskih prvaka u Budimpešti, u srpnju ih očekuje Europsko prvenstvo u Barceloni. Prvenstvo će se održavati od 14. do 18. srpnja, a Hrvatska je, s još sedam reprezentacija (Srbija, Mađarska, Crna Gora, Španjolska, Italija, Grčka i Rusija), izborila pravo nastupa plasmanom s Europskog prvenstva u Beogradu 2015. gdje su zauzeli neslavno sedmo mjesto. Lov na Tokio Glavno je pitanje hoće li kapetan i najbolji hrvatski vaterpolist u 2017. godini Sandro Sukno zaigrati s obzirom na probleme sa srcem koji su mu dijagnosticirani u lipnju prošle godine. Prije toga, Tuckove izabranike očekuju kvalifikacije za Svjetsku ligu. U skupini smo B s Njemačkom i Rusijom koji su relativno lagani protivnici za nas, aktualne svjetske prvake. Uspjeli smo bez većih teškoća svladati i Rusiju i Njemačku u prvom krugu. Novi susret s Rusima očekuje nas 13. veljače, a onda opet Njemačka 10. travnja. Pobjednici skupina igrat će na finalnom turniru koji će se u lipnju održati u Tokiju kao dobra priprema za Europsko prvenstvo. U Skupini A za sada vodi Srbija, a u skupini C Mađarska.

Na domaćoj sceni u finalu Kupa Hrvatske snage će odmjeriti Jadran i bolji iz susreta Jug CO i OVK Pošk iz Splita. Također Jugaši, od kojih je šest članova reprezentacije (Joković, Macan, Lončar, Fatović, Garcia, Bijač), četvrti su u skupini A Lige prvaka, a prošle godine su izgubili u finalu od mađarskog Szolnokia. Mali bazeni Hrvatski plivači završili su 2017. državnim prvenstvom u malim bazenima u Rijeci. Uz mnoštvo rekorda u svim dobnim skupinama, bio je to dobar nagovještaj za nadolazeću sezonu. U 2018. na rasporedu je svjetsko prvenstvo u malim bazenima koje će se potkraj godine (11. do 16. prosinca) održati u kineskom Hangzhou. Od početka kolovoza do kraja studenoga održat će se osam Svjetskih kupova (Moskva, Berlin, Einhoven, Hong Kong, Doha, Peking, Tokio i Singapur), a glavna nagrada za pobjednike u muškoj i ženskoj konkurenciji iznosi dva milijuna američkih dolara. Ova nam godina donosi i Olimpijske igre mladih koje će se od 6. do 18. listopada održati u Buenos Airesu. Hrvatske predstavnike prije toga čeka ekipno prvenstvo Hrvatske u ožujku, te državno prvenstvo zajedno sa susjednom nam Slovenijom. Prvenstvo bi se trebalo održati u lipnju.

Glavno je pitanje hoće li kapetan i najbolji hrvatski vaterpolist u 2017. Sandro Sukno zaigrati s obzirom na probleme sa srcem koji su mu dijagnosticirani u lipnju prošle godine

akon još jednog razočaravajućeg nastupa hrvatske košarkaške reprezentacije na europskom prvenstvu (osmina finala) i dva uvodna poraza od Italije i Nizozemske u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2019. u Kini, u predstojećoj nas godini očekuju preostale četiri utakmice (dvaput s Rumunjskom, Nizozemska kod kuće te Italija u gostima) nad kojima je imperativ pobjede. Nešto je lakše kad se zna da u drugi krug idu tri prvoplasirane reprezentacije. S obzirom na to da zbog sukoba FIBA-e i ULEB-a ne može računati na NBA igrače te one koji igraju u Euroligi, Hrvatska se mora osloniti na neuigranu i neiskusnu momčad sklopljenu od igrača iz regionalnih i manje poznatih europskih klubova. Pred izbornikom Ivicom Skelinom težak je zadatak da Hrvatska ne ostane bez velikog natjecanja do europskog prvenstva 2021. godine. Šestorica u NBA Što se tiče hrvatskih klubova u regionalnim natjecanjima, Cedevita drži drugo mjesto u ABA ligi te je sigurna za ulaz u doigravanje. Sličnom se nada i Zadar koji je podigao razinu igre te je samo pobjedu udaljen od posljednjeg mjesta koje vodi u doigravanje. Cibona će igrati dovoljno da osigura opstanak u ligi dok se Split u novostvorenoj ABA ligi 2 puni iskustvom nakon sjajne lanjske sezone. U klubovima poput Barcelone, Bamberga i Efesa važne će uloge i dalje igrati Ante Tomić, Leon Radošević i Krunoslav Simon. Izvan najjačeg europskog natjecanja, ništa manje važne uloge nemaju ni Marko Popović u Fuenlabradi, odnosno Hrvoje Perić u Veneziji. Hrvatska se može pohvaliti da trenutačno ima čak šestoricu košarkaša koji nastupaju

Iako ne brani hrvatske boje, pozornost treba obratiti na trenutačno najveću zvijezdu slovenske, ali i europske košarke Luku Dončića. Glavna uzdanica Real Madrida nakon zlata na eurobasketu će biti top 5 pick sljedećeg NBA drafta

Dario Šarić bit će pod povećalom u 2018.

Mlada nada Orlanda Drugi naš 20-godišnji centar Ante Toni Žižić u istoj je situaciji u Cleveland Cavaliersima. Dragan Bender dobiva mnoge prigode i dobro se razvija u mladoj momčadi Phoenix Sunsa. Osim te trojice, budućnost hrvatske košarke predstavlja i Mario Hezonja koji u Orlando Magicu napokon pokazuje znakove života te ga nikako ne treba otpisati. Dario Šarić kao srce i duša Philadelphije 76-ersa će nakon sušnog razdoblja "Procesa" loviti postsezonu dok ista očekivanja ima i važna karika Indiana Pacersa Bojan Bogdanović. Iako ne brani hrvatske boje, pozornost treba obratiti na trenutačno najveću zvijezdu slovenske, ali i europske košarke - Luku Dončića. Glavna uzdanica Real Madrida nakon zlata na eurobasketu će biti top 5 pick idućeg NBA drafta zahvaljujući nevjerojatnoj količini talenta i vještine s kojom ovaj nepuni devetnaestogodišnjak raspolaže.

JURICA GALOIĆ/PIXSELL

IGOR KRALJ/PIXSELL

Tekst: Marko Andrijić

Sport 21

BROJ 33, Siječanj 2018.

ORTA U 2018.

Čilić prema vrhu? Tekst: Bruno Imbrišak

ATPTOUR.COM

'Osjetio sam da sam na visokoj razini, nadam se da ću u narednoj sezoni otići stubu više, doći do Top 3'

akon poraza u 1. kolu od Španjolaca 2017., Hrvatska Davis Cup reprezentacija okreće se novim izazovima. U rujnu prošle godine reprezentacija je izborila ostanak u Svjetskoj skupini te će od 2. do 4. veljače u Gradskom vrtu u Osijeku igrati susret 1. kola Davis Cupa protiv reprezentacije Kanade. Najveća nada hrvatskog tenisa i jedan od najtalentiranijih tenisača Borna Čorić prošlu je godinu završio na 48. mjestu na A T P

ljestvici. Očekuje se da će u 2018. Borna napokon uhvatiti pravu formu i ući među 20 najboljih tenisača svijeta. Napokon je razriješio razmirice s teniskim savezom te jedva čekamo i njegov povratak u reprezentaciju Davis Cup. Borna će u 2018. surađivati sa Kristijanom Schneiderom. S njim će se, nadamo se, riješiti svoj najveći problem u igri, pad samopouzdanja tijekom mečeva. Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić nakon najboljeg 4. mjesta u karijeri na ATP listi, ipak je u 2018. ušao kao 6. tenisač svijeta. Čilić je u 2017. osvojio ATP turnir u Istanbulu, a osim toga važno je spomenuti finale Wimbledona koje je izgubio od Federera. Za 2018. godinu Marin je najavio borbu za vrh. "Osjetio sam da sam na visokoj razini, nadam se da ću u narednoj sezoni otići stubu više, doći do Top 3", kaže Čilić. Nadamo se da će rješenje za njegove česte padove forme i koncentracije u ključnim dijelovima mečeva biti novi trener čije ime Čilić još nije otkrio. Ključni dio sezone bit će

Grand Slamovi. Iako svjetskim tenisom trenutačno vlada Rafael Nadal kojeg u stopu prati teniska legenda Roger Federer u svojoj 37. godini života, na teniske terene nakon duljih izbivanja vraćaju se Đoković, Wawrinka, Murray, Nishikori i Raonić te borba za Top 10 ni jednog ljubitelja tenisa neće ostaviti ravnodušnim. Spremne i mlade nade Naša najbolje rangirana tenisačica Mirjana Lučić Baroni godinu je završila na odličnom 30. mjestu. Prije točno godinu dana Lučić Baroni igrala je polufinale Australian Opena. Kako najavljuje, potpuno je spremna za novu sezonu i zaobiđu li je ozljede mogla bi biti i bolja. Ana Konjuh godinu je završila solidnom 44. mjestu. Nakon teške operacije lakta, Ana trenira za 2018. te ističe svoj glavni cilj, povratak među Top 20, dok je Donna Vekić osvojila svoj drugi turnir u karijeri u 2017. u Nottinghamu. Ana i Donna sad su potpuno zdrave i u predstojećoj sezoni se nadamo kako će početi pružati konstantnije igre na teniskim terenima.

ATLETIKA

Perković u lovu na peto europsko zlato

red nama je još jedna uzbudljiva godina na atletskim stazama. Osim tradicionalne Dijamantne lige, atletsko će ljeto biti začinjeno Europskim prvenstvom u Berlinu početkom kolovoza. Naš glavni adut je Sandra Perković koja će, osim što lovi sedmi uzastopni dijamant u bacanju diska, pokušati osvojiti i petu uzastopnu titulu europske prvakinje. Potencijalna prijetnja mogla bi biti Dani Stevens, no s obzirom na nedodirljivost i odličnu formu koju je Sandra pokazivala prethodnih sezona, ne

sumnjamo da će disk opet daleko letjeti, čak i preko 70 metara. Velika očekivanja stavljena su pred našeg bacača kugle Stipu Žunića, koji je prošlogodišnjom broncom na Svjetskom prvenstvu dokazao da se može nositi s najboljim bacačima. A nadajmo se da bi Žunić mogao dodatno motivirati i mladog Filipa Mihaljevića. Također, sjajna borba očekuje se u bacanju koplja

između naše zlatne olimpijke Sare Kolak i Barbore Špotakove, aktualne svjetske rekorderke. Iako je Kolak lani ostala korak do

naslova u Dijamantnoj ligi, ne treba joj stavljati preveliki pritisak na leđa. Sa samo 22 godine ima još dovoljno vremena da pokaže svu raskoš talenta kojeg bez sumnje ima. Nadamo se daljnjem napretku Ivana Horvata u skoku s motkom, ali i Andree Ivančević u sprintu. Od naših visašica Blanke Vlašić i Ane Šimić ne treba mnogo očekivati. Ovo je godina u kojoj se nakon odlaska Bolta traži nova sprinterska zvijezda. Lanjskim rušenjem svjetskog rekorda na 400 metara, čini se da je zvijezda već nađena u Južnoafrikancu Waydeu van Niekerku, no Niekerk je, nažalost, upitan za ljeto zbog nedavne ozljede. Otvaraju se pitanja: koje će se novo ime pojaviti, a koje istaknuti u 2018. te hoćemo li i ove godine čitati o dopinškim skandalima?

TOP 5 NAJBOLJIH: Schumi je ostvario i 155 podija

Michael Schumacher (Njemačka) Iako je danas Michael Schumacher najspominjaniji u medijima zbog svog zdravstvenog stanja, ne možemo zanemariti koliko je harao i koliko je rekorda srušio popularni Schumi. Sedam naslova ukupnog pobjednika te 91 Grand Prix pobjeda skupio je u karijeri legendarni Nijemac i s tim je postignućima mnogo bolji od bilo kojeg vozača u povijesti.

zač u povijesti Formule 1, ispod vozača poput Senne ili Fangia, zapravo je ostvario više od obojice u svojoj karijeri. S četiri ukupna naslova te 51 GP pobjedom te povijesnim duelima sa Sennom i Laudom Alain Prost nam zauvijek treba ostati u sjećanju kao najbolji.

Ayrton Senna (Brazil) Tog čovjeka nitko neće zaboraviti. Vozač kojeg Lewis Hamilton (Ve- je bio užitak gledati svalika Britanija) ki put kad je na stazi. Trenutačni je vladar Formu- Do jedne od najgorih le 1 tijekom svojih 11 senesreća u povijesti sporzona u Formuli 1 u svakoj ta, Senna je zabilježio ostvario barem jednu pozavidnu 41 pobjedu te bjedu na utrci, što ga čini tri naslova ukupnog pojedinim u povijesti kojem bjednika. je to pošlo za upravljačem. Sebastian Vettel (NjeDrugi je na listi vječnih mačka) pobjednika s 62 pobjede, Vettel je odlično preuzeo odmah iza Schumachera, a s obzirom na to u kojem ulogu Schumacherova nasljednika, osvojivši smjeru ide Britančeva karijera, ne bi bilo čudno i da četiri uzastopna naslova i ostvarivši 47 pobjeda, dođe na vrh ljestvice. ali dominacija Red Bulla i njegova bolida u VetteloAlain Prost (Francuska) vo vrijeme vladanja malo Iznimno podcijenjen vo- ga ruši na ovoj ljestvici.

TOP 5 NAJGORIH: Nisanny nije došao ni do utrke

FORMULA1.COM

Tekst: Ana Brenčić

F1 vozači

FORMULA1.COM

TENIS

Ovo je godina u kojoj se nakon odlaska Bolta traži nova sprinterska zvijezda. Lanjskim rušenjem svjetskog rekorda na 400 metara čini se da je zvijezda već nađena u Južnoafrikancu Waydeu van Niekerku

Chanoch Nissany (Izrael) Nissany je inače uspješan izraelski biznismen koji je sanjao o nastupu u Formuli 1, pa si je 2002. kupio bolid. Nekako je nakon tri godine došao do nastupa na utrci u Mađarskoj, ali je zamijenjen nakon što na treningu nije imao pojma o vožnji, čak ni izvaditi upravljač iz bolida.

ja nakon iznimno loših nastupa, dok je samo u legendarnom Nurburgringu uspio završiti utrku i zauzeti loše 15. mjesto.

Giovanna Amati (Italija) Amati je peta žena u povijesti Formule, te posljednja koju smo imali prigodu vidjeti. Međutim, katastrofalnom vožnjom u Južnoj Africi Amati je završila svoju epizodu u momčadi Benettona.

Al Pease (Kanada) Treba li išta dodati Adrian Campos (Špapodatku da je dođe Pease njolska) prvi i jedini vozač u povijesti Formule 1 koji je dis- Capmos je nastupao kvalificiran zbog prespore uvjerljivo najdulje od svih najgorih na ljestvici. Čak vožnje? je startao 16 puta. FasciJean Denis-Deletraz nantno je, međutim, da je Španjolac iz Minardija (Švicarska) Švicarac je u svojoj krat- od 16 utrka odustao čak koj F1 karijeri vozio samo u njih 14. S razlogom nosi tri utrke. U dvije od te nadimak Kralj Odustatri je odustao prije krajanja.

22 Tehnologija gadgeti Tekst: Silvio Šipušić

BROJ 33, Siječanj 2018.

Download Svi znaju da je skidanje glazbe bez plaćanja ilegalno, pa opet to redovno rade

Dok nema kazni, a vlada besparica, živio Torrent!

Stranice poput iTunesa, Google Playa pa čak i Amazona nude veliku ponudu albuma i pjesama mnogih autora. No što kada naš najdraži bend nije u toj bazi? Ili je mali ručni uređaj koji pomaže u komunikaciji s govornicima stranih jezika. Može prevoditi vaše upite s engleskog na tri jezika: japanski, španjolski ili kineski, a izbor jezika namjeravaju proširiti. Najbolje funkcionira s konkretnim, sažetim rečenicama, koje prevodi u kratkom roku bez internetske veze. Pritisnite gumb na Iliu, počnite govoriti što želite prevesti, a on će automatski izgovoriti rečenicu prevedenu na željenom jeziku. Ili nije dvosmjerni prevoditelj, što znači da ne može prevoditi izraze sa stranih na engleski jezik. Ipak, koristan je na mjestima u stranim zemljama gdje je brza komunikacija ključna, poput tržnice ili taksija. Ili stoji 249 dolara (oko 1526 kuna), no za kratko vrijeme možete ga uzeti za 199 dolara (1220 kuna).

PROJECT LINDA

Project Linda je prototip laptopa koji pokreće Razer Phone. Sam laptop je kućište s full HD zaslonom, baterijom, utorima i tipkovnicom, ispod koje je otvor u koji postavljate Razer Phone. Pritiskom gumba telefon se spaja na računalo, uključuje se zaslon laptopa te vas pozdravlja posebno Android sučelje nalik na Windows ili druge računalne sustave. Sve što vidite pokreće snaga Razer Phonea, a 5,5-inčni zaslon telefona koristi se kao trackpad. Linda je trenutačno samo prototip te nije namijenjen prodaji na tržištu, ali prikazuje kako linija koja dijeli računala I telefone pomalo nestaje.

Tekst: Marija Edita Feldi Ivana Turković Foto: Matea Petrović/Global

Kompletna diskografija jednog autora na samo je nekoliko ključnih riječi i klikova

jeća li se još netko reklame protiv ilegalnog skidanja filmova? Ne biste ukrali nekome televizor. Ne biste ušli u prodavaonicu i odnijeli nešto bez plaćanja. Stoga, zašto se postavlja sadržaj na internet koji tamo ne bi smio biti i, još bolje pitanje, zašto ga mi preuzimamo za sebe? Nešto češći primjer od filmova bila bi glazba. Osim slušanja preko omiljenog nam YouTubea, mnogi korisnici zloupotrebljavaju ovu platformu. Mnoge stranice generiraju čisti mp3 file na osnovi linka s YouTubea. A i mnogi studenti upravo tako dolaze do omiljenih pjesama. Jana Gašparić studentica je povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i otprilike dvaput na mjesec "skida" glazbu na svoj mobitel. Najprije pjesma pa album "Ako mi se sviđa samo jedna pjesma, 'skinut' ću tu pjesmu preko neke YouTube converter stranice, a ako mi se svidi cijeli album, idem na The Pirate Bay", priznaje Jana. Dodaje da, ako joj se nakon nekoliko mjeseci stvarno svidi bend, onda se ipak odlučuje za kupnju albuma. Osim u fizičkom obliku (CD ili vinil) danas se albumi, a nekada i pojedinačne pjesme, jednostavno mogu kupiti digitalno. Stranice poput iTunesa, Google Playa pa čak i Amazona nude veliku ponudu albuma i pjesama mnogih autora. No što kada naš najdraži bend nije u toj bazi?

"Velik dio strane glazbe koju slušam, npr. japansku glazbu, teško je ili nemoguće nabaviti u nas, ili bih morala plaćati još dodatne troškove poput poštarine i carine za CD. Stoga mi preostaje piratstvo kao opcija", žali se Luna Sardelić, studentica sociologije i informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako je svjesna da piratiziranje glazbe nije u redu prema autoru i dalje redovno preuzima glazbu i dijeli je među prijateljima. "Tako danas slušamo glazbu i gledamo filmove", priznaje glazbenik Ivan Škrabe koji je nedavno snimio album. Svira gitaru i pjeva te nastupa na koncertima od kojih, kaže, uspije i nešto zaraditi. U cijenu ulaznice za jedan koncert ne ulazi samo cijena autorskog djela. Kupnjom ulaznice pla-

ćate vrijeme, prostor, struju, instrumente, svjetlo, mikrofone, dodatne efekte i još mnogo toga. Frustraciju zbog toga osjeća i Luka Čapeta koji se bavi improviziranom glazbom. "Sad bih mogao reći da idete na koncerte, što je opet teško očekivati jer užasno je teško danas napraviti koncert", objašnjava Luka. Iako slušatelji i obožavatelji možda vole neki bend, mnogima financijsko stanje onemogućava takvu potporu izvođačima koje prate. Sven Orlić Babić, student informacijskih znanosti, u posljednje vrijeme manje "skida" glazbu. Streaming-servisi "Glazbu jesam 'skidao', ali rijetko. Zato što ili nisam imao novca da kupim CD ili je mi je to bila jedina dobra

The Pirate Bay Osim "skidanja" pojedinačnih pjesama preko interneta, preko nekih stranica mogu se skinuti albumi, pa i čitave diskografije pojedinih izvođača. Jedna od najpoznatijih stranica za "torrentanje" je The Pirate Bay. Pokrenuta je prije gotovo 15 godina, a 1. veljače 2012. godine osnivači su osuđeni na kazne od četiri do deset mjeseci zatvora, zbog asistiranja u povredi autorskih prava. No TPB ni tada nije ugašen, nego je samo migrirao na druge domene. Danas postoji više od 20 takozvanih pirate proxy ili mirror stranica koje omogućuju i onim korisnicima koja je IP adresa blokirana da i dalje pristupe TPB-u.

pjesma od autora pa mi je bilo glupo kupiti CD za jednu pjesmu", objašnjava Sven. No u posljednje je vrijeme prešao na Deezer, streaming-servis koji omogućuje slušanje glazbe preko interneta. Međi sličnim servisima su i Spotify ili Google Play, a studentska populacija ih sve više koristi. Iako su u prošloj godini takvi servisi postali popularni, pozivajući se upravo na zaštitu autorskih prava, Luka ne dijeli to mišljenje. "Nije piratizacija nešto što nas okružuje stalno u svim aspektima života. Kako se razvio internet, on je samo pojačao piratizaciju, a ona je uvijek postojala. S druge je strane prava piratizacija došla kad su se pojavili streaming-servisi. Koji besplatno ili uz neku naplatu zapravo zarađuju za sebe, a ne za glazbenika", smatra Luka.

Hrvati među najaktivnijim europskim piratima

MATEJ ČELAR

ILI

Luka Čapeta, glazbenik

Hrvatska je četvrta zemlja u Europi po stopi online piratstva. Unatoč tome, u Hrvatskoj ne postoje konkretni zakoni koji se tiču ilegalnog skidanja sadržaja s interneta. "Znam da je to zakonom kažnjivo djelo, ali isto tako znam da, barem u Hrvatskoj, nitko ne pazi na to", priznaje studentica Luna. Ona povremeno i podijeli tu glazbu među svojim prijateljima. Svi koji "skidaju" ilegalne sadržaje primijećeni su, ali dok se ne bave masnovnom distribucijom, neće zapeti za oko vlastima. Kazne za piratstvo najviše su u Francuskoj gdje sežu i do 1500 eura.

Lifestyle 23

BROJ 33, Siječanj 2018.

Danski lifestyle hit Naoko hladan narod ima svoj način opuštanja, koji preuzimaju i drugi

Hygge: opuštanje u kojem se bavite svojim, a ne tuđim životima

U zemlji u kojoj je dobar dio godine hladno ljudi vole nalaziti mir u vlastitu domu, uz deke, svijeće i tople napitke ili čašu vina te u najužem krugu prijatelja. Pitanje je koliko je to zanimljivo Hrvatima gdje ljudi nakon nesigurnosti posla vole odlaziti u kafiće i u masu Tekst: Gabrijela Šalić

oncept sretnog života, hygge, predstavlja zajedništvo i osjećaj opuštenosti među bliskim ljudima. Danci ga koriste i kao samopromociju, a sam naziv afirmirao se i u ostatku svijeta i postao - hit način života. Iako, u Hrvatskoj još relativno nepoznat, kada se hygge objasni, mnogi Hrvati smatraju ga srodnim "fjaki" - odmoru od svega, bestežinskim stanjem tijela i uma svakog Dalmatinca. Matej Pergl student je VIA University Collegea u Horsensu u Danskoj. Hygge smatra sjajnim marketinškim trikom Danaca, koji su svoj životni stil, utemeljen na opuštenosti, plasirali u svijet. 'Svi to imaju' "Sve je staloženo i smireno, njima se nikamo ne žuri, a tako je jer im je sustav takav - nema penala za pogreške, u slučaju neznanja nitko se ne krivi, to će se riješiti i naučit ćeš za ubuduće", navodi. Smatra da u Hrvatskoj ljudi nisu sposobni živjeti takvim životom jer sustav ne osigurava posao niti generalnu sigurnost koju Danci imaju. Za razliku od Mateja, Ipek je Dankinja na razmjeni u Zagrebu, a ona tvrdi da hygge nije isključivo "danska stvar", da tako žive svi, iako nemaju naziv za to. Misli kako je to postao trend zbog toga što je mnogo stranaca došlo u Dansku zbog nastavka školovanja. Hygge opisuje kao pozitivne osjećaje pojedinca kada je sam, u društvu ili u nekom društvu. "Većinom, Danci tako definiraju trenutke u kojima se osjećaju ugodno, opušteno, zabavno i sve u svemu sretno zbog toga što rade u tom trenutku. Hygge može biti s prijateljima uz kavu u ugodnom prostoru, zajednička večera, uživanje s kućnim ljubimcem, uživanje sa samim sobom u toploj kupki ili na obiteljskim okupljanjima dok se dobro provodite", tvrdi Ipek. Studentica Maja Pavlinić nekoliko je puta bila u višed-

nevnom posjetu prijateljima u Danskoj te navodi kako je hygge drugima uočljiv, ali njima je opće prihvaćeno ponašanje, nešto što je ukorijenjeno u njihovoj kulturi i običajima. "Tamo je jako hladno, a budući da mnogo rade, Danci mnogo ulažu u interijer doma u kojem provode slobodne trenutke te se trude maksimalno uživati u njima. Hygge stil je moguće uočiti u načinu na koji piju kavu promatrajući okoliš kroz prozor, trude se osjećati ugodno u vlastitom tijelu i potpuno uživati u tim trenucima", objašnjava Maja. Nije kao kod nas U Danskoj ljudi nisu naviknuti biti u velikim masama, okupljeni u kafićima kao što je to običaj u nas, objašnjava, većinom se nalaze sa svojim užim

'Njima odgovara prisnost užeg kruga ljudi, uživaju u kuhanju, dobroj čaši vina koja je uvijek na stolu, gledanju filmova i odjeći u kojoj se osjećaju udobno', kaže studentica Maja Pavlinić

krugom društva, s obzirom na to da je u njih fokus na poslu. "Njima odgovara prisnost užeg kruga ljudi, usprkos tome što se čine jako hladni i distancirani, uživaju u kuhanju, dobroj čaši vina koja je uvijek na stolu, gledanju filmova i odjeći u kojoj se osjećaju udobno", navodi Maja. Student medicine Ante Petrović tvrdi kako se susreo s pojmom hygge tek nedavno te je tek tada shvatio da ga opušta, jer mu hygge nakon mnogobrojnih obveza dođe kao jedini način na koji može povratiti vlastiti mir. Uživa uz topli napitak i knjigu ili dobar film, kada god za to pronađe vremena. "Za mene su Danci jedan iznimno vrstan narod koji učinkovito obavlja svoje obveze, što ih čini toliko uspješnima, a istodobno su smireni i staloženi te se nakon svih tih obveza opuštaju na jedan, nama nekaraterističan način, sami sa sobom i s najbliskijim ljudima. Unatoč tomu što sam druželjubiv i što nisam protivnik povremenih kava s kolegama s fakulteta ili prijateljima iz srednje škole, postoje trenuci u kojima mi je potrebno odmoriti se i obnoviti se, koliko god to banalno zvučalo", navodi. Smatra da nije čudno što pojam hygge potječe

od Danaca, s obzirom na to da su prije nekoliko godina proglašeni najsretnijim narodom svijeta. Mentalni sklop "U Danskoj nisam bila, ali sam prilikom čitanja knjiga 'Danci i stranci' i 'Hygge' mnogo doznala o specifičnom načinu života koji je u određenom razdoblju prešao i meni u naviku. Oduševila me mogućnost da ljudi u ovako užurbanom vremenu pronađu vremena za sebe, da se opuste i pronađu svoj mir. Mislim da je najvažnije da taj mir kreće od same osobe te da se to prenosi na osobe u njezinoj okolini", kaže Dora Rob. To da ne pronalazi ljude u svojoj okolini koji se vode idealima hyggea žalosti Doru jer smatra da su ljudi u našim krajevima mnogo opterećeniji tuđim životom dok su Danci usmjereni na vlastiti život i privatnu sferu i sjajno odjeljuju poslovni od privatnog života. Također problem vidi u tome što je u Hrvatskoj društvo sastavljeno uglavnom od starijeg stanovništva koje svoj mentalni sklop ne može promijeniti toliko da prihvati opuštenost i neopterećenost koju dovodi takav životni stil.

namirnica mjeseca Tekst: Lara Perošević

Bobice goji ili 'crveni dijamanti' Goji bobice, narančasto-crvene boje, koriste se stoljećima u ljekovite svrhe u sklopu kineske, tibetanske i indijske tradicionalne medicine, a nazivali su ih "eliksirom mladosti". Nalik su na grožđice i bogate su antioksidansima, aminokiselinama i esencijalnim masnim kiselinama koje su potrebne za održavanje proizvodnje hormona, ali i dobro funkcioniranje mozga i živčanog sustava. U njima se krije bogatstvo vitamina C, E, B1, B2, i B6. Rastu na Himalaji, a nazivaju ih još i "sretnim bobicama" ili "crvenim dijamantima". Sadrže betain koji smiruje nervozu, a osim toga poboljšava memoriju. U svijetu su najpoznatija superhrana, a njihova dobra svojstva prepoznata su i u medicinskim istraživanjima.

Atraktivne bobice sadrže veliku količinu beta karotena koji je ključan za dobar vid, ali i lijep ten. Osim svoje ljekovitosti pogoduju i sprečavanju gomilanja masnog tkiva. Ipak, najnevjerojatnije svojstvo tih bobica definitivno je to što su odličan saveznik protiv starenja, a uz to daju snagu i energiju. Bobice goji imaju i terapijska svojstva, te su prepoznate po snažnim antivirusnim i protuupalnim učincima. Kad se zbroje se "magične" dobrobiti - vrijedi ih isprobati! Sušene bobice goji možete dodati i jelima poput rižota i piletine ili salatama, a u slobodnoj prodaji možete ih pronaći i kao sok.

travel tips

24 Zadnja

BROJ 33, Siječanj 2018.

Sigurno u nesigurne zemlje uz Companion

Ja sam Hrvatska

Odlična aplikacija za sve pustolove i one koji žele posjetiti neke od zemalja svijeta koje baš i nisu najsigurnije. Putem ove aplikacije osoba koju odaberete može pratiti gdje se krećete i to putem GPS-a. Ta osoba ne mora imati aplikaciju na svom pametnom telefonu, dobit će poruku s vašom lokacijom i spojiti se. Također, postoji opcija kojom vas se može pitati jeste li u redu, a ako ne odgovorite za 15 sekundi, osoba koju vi odaberete bit će o tome obaviještena. Još je jedna zanimljiva opcija – aplikacija može pokrenuti čudne zvukove koji bi uplašili eventualne lopove ili napadače. Mia Meglić

Što za mene znači biti znanstvenica u ovoj zemlji? Biti znanstvenica u Hrvatskoj znači imati mnoge poteškoće, boriti se s lošim uvjetima rada, financijskim ograničenjima, nedostatnom infrastrukturnom podrškom sustava, te posebice s marginalnom pozicijom vrijednosti znanja u društvu. No ipak je to najbolji posao na svijetu, pa i u Hrvatskoj, jer je proizvodnja znanja, neovisno o uvjetima, najfascinantnija privilegija koju netko može dobiti. doc. dr. sc. Ana Petek

križaljka Svečane pjesme

Ribica koja podsjeća na konja

S�lska figura ponavljanja

Velika gitara

Ne ovaj!

pet za pet SLAVKO MIDZOR/PIXSELL

Autor: XANT

Prezime rukometaša sa Slike

Listopadno stablo

Ime rukometaša sa slike Uža dolina među brdima

In vino…

Štale Poora�, izora�

Složeno slovo

Sve u redu (eng.)

Skica (croquis)

7/39 ili 6/45

Korisnik azila

Žličnjak (njok) Jadnik, bijednik

Sidro, ankora

Progleda� … prste Blagajna

Grč. bog sretnog trenutka Okanica Manekenka, Ema Am. poduzetnik, Ray (McDonald's)

O�lija odmilice Strnište

Amper Film Zrinka Ogreste

Osobina ranjiva čovjeka (množ.)

Koje vitamine možemo pronaći u cvijetu maslačka? a) vitamine A i C

Trevor Noah Prvi vokal Slanutak, čič (anagram: TUNA)

sudoku

1 2 3

Otprilike 40.000 Amerikanaca ozlijedi se na zahodu svake godine. Nicholas Cage jednom je kupio hobotnicu za kućnog ljubimca jer je smatrao da mu to može pomoći u glumi.

Kad je 2002. u Kini otkriven najstariji cvijet na svijetu, koliko je bio star? a) 50 milijuna godina b) 100 milijuna godina c) 125 milijuna godina d) 80 milijuna godina

Zastavu koje američke države krasi cvijet ljiljana? a) Utah b) Colorado c) Ohio d) Alabama

ODGOVORI:

šok i vjeverica Slike medvjedića Winnie the Pooha zabranjene su na internetu u Kini.

b) vitamine B i C c) vitamine A i D d) vitamine B i D

1. c, 2. b, 3. a, 4. c, 5. a

Organi dodira u kukaca, antene

globalko

Koliko metara u visinu može narasti najveći cvijet na svijetu Titan Arums? a) 5 metara b) 3 metra c) 1 metra d) 2 metra

Razdor; shizma Nabor na vodi

Liječnik boles� uha

Koji cvijet u većini recepata može zamijeniti luk? a) mak b) maslačak c) tulipan d) ruža

4 5 6 7

Na svijetu je danas više lavljih statua nego pravih lavova. Žirafe si svojim dugim jezikom mogu čistiti uši. Tyrannosaurs Rex u počecima svoje evolucije bio je veličine čovjeka. U svakom je trenutku oko 0,7 posto svjetske populacije pijano.

premetaljka

Talijanski svećenik 2014. u svojoj je crkvi ugradio blokator signala kako bi spriječio stalnu zvonjavu mobitela.

9 10

U Kanadi postoji grad koji se zove Dildo. Rimljani su znali čistiti i izbjeljivati zube urinom.

Domaći na Euru:

ŠUTERI K'O MAŠINA! ———— —————————— Autor: XANT