Global broj 10, listopad 2015 by Global novine

INTERVJU: HRVOJE PRPIĆ

STUDENT SERVIS

Naše obrazovanje daje premalo prakse i puno nepotrebnog znanja

‘Poslodavac nas je vrijeđao i nije nam platio dvije godine!’

Str. 13

Str. 7

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 10 / Godina 2 / listopad 2015.

ZA BRUCOŠE

Od domova i menzi do javnog prijevoza

Str. 4

IZBORI

Mladi su najbolja vojska birača

Str. 11

Foto: Nika Mokos

EKSKLUZIVNO Za Global govori Pejo Pavlović, čelni čovjek Studentskog centra

Gotovo pola studenata nije iskoristilo subvencije! ‘Radovi na obnovi domova bit će gotovi do 23. prosinca’, potvrđuje sanacijski upravitelj

Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

adovi na sanaciji domova bit će gotovi do 23. prosinca, potvrđeno je za Global iz zagrebačkog Studentskog centra. Problemi sa smještajem studenata mogli su se pak izbjeći boljom informiranošću onih koji su morali potražiti alternativu domu. U pitanje je, naime, proteklih mje-

seci dovedena visina subvencije od 400 kuna, za studente koji su ostali bez smještaja u domu, te su javnost i mediji prozivali SC zbog produljenja rokova radova. “Zanimljivo je kako je bilo bombastičnih natpisa koji ne korespondiraju sa stvarnošću. Naime, nitko nije proučio realnu sliku ovog poteza. Tako smo mogli pročitati da su studenti prepušteni sebi samima, da će cijene stanova skočiti i slično”,

komentira za Global čelni čovjek Studentskog centra u Zagrebu, sanacijski upravitelj Pejo Pavlović. “Na to smo reagirali tako da smo odlučili potražiti još jedan smještaj za 300 studenata, u hostelu Industrogradnja u Poljaničkoj. Trokrevetne su sobe, dogovorili smo obnovu kupaonica i uveli smo internet u sve sobe. Omogućili smo tako studentima još 300 mjesta, ali su ona do prije nekoliko dana jed-

va bila napunjena! A od 4534 studenta koji imaju mogućnost dobiti subvenciju dosad je svoju subvenciju preuzelo samo njih 2200! Time bismo mogli zaključiti da studenti nisu u tolikim problemima s novcem, kako to mediji navode”, kaže Pavlović koji tvrdi da će se novac za prva dva mjeseca smještaja naći na računima studenata između 12. i 16. listopada. Vidi str. 2 i 3

REPORTAŽA

Sa studentima izbjeglicama na granici

Str. 17

KIKLOP

Zašto je kultna nagrada stavljena na led?

Str. 14-15

DEEP WEB

Na rubu između znatiželje i kriminala

Str. 22

SPORT

ANKSIOZNOST

Ante Ćorić: S 18 živim svoj nogometni san

Na tjeskobu i paniku ne treba se navikavati

Str. 20-21

Str. 23

STUDENTSKI ŽIVOT

Listopad 2015.

IMPRESSUM GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača izv. prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich

kontakt@igorweidlich.com

Zamjenica glavnog urednika Matina Tenžera

tenzera.tenzera@gmail.com

Izvršni urednik Mislav Lugonjić

mislav_lugonjic@windowslive.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević

zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Marija Gaura, Irena Domitrović, Silvija Vuković (Studentski život, Srednja), Matina Tenžera (Kultura, Društvo), Nina Vujčić (Lifestyle), Tibor Trupec (Reportaža, Zadnja), Lucija Tošić (Novac), Mislav Lugonjić (Sport), Dora Kršul (Intervju, Kolumne/ Komentari/Mišljenja), Milan Dalmacija (Tehnologija, Poduzetništvo), Hanan Nanić (Svijet/EU), Nika Mokos (Fotografija)

Pavlović: Dio studenata jedno ‘Odlučeno je da će subvencija ministarstva iznositi 400 kuna, a uz onih 350 kuna koje ste plaćali za dom u plusu ste 750 kuna. Četiri studenta mogu time bez problema pokriti troškove stanarine i režija’, kaže sanacijski upravitelj SC-a

lavna tema studentskog života prošlih mjeseci bili su domovi i subvencije koji su medije punili bombastičnim napisima, i koji su na kraju pozornost s jednog pozitivnog projekta modernizacije usmjerili uglavnom na nepovoljan položaj studenata. “Treba razlikovati komentare živih studenata, virtualnih studenata i novinara. Mi smo sa studentima cijelu ovu priču komentirali prošle dvije godine kroz domske odbore, prije svega kroz ‘eSavu’ kojoj upućujem sve pohvale, jer su genijalna djeca koja pokreću stvari”, počinje svoju stranu priče sanacijski upravitelj zagrebačkog SC-a Pejo Pavlović, kojeg unatoč stručnosti mediji proteklih mjeseci uglavnom nisu pitali za mišljenje. Što se tiče subvencija, Pavlović smatra kako je njihov iznos dovoljan da bi se platili troškovi studenata dok se ne vrate u domove te da je SC učinio sve kako bi im se olakšalo stanovanje u Zagrebu. Ipak, mnogi nisu prihvatili pomoć putem subvencije, smještaj u hostelu, ali i pomoć Katoličke crkve koja je organizirala smještaj. RAČUNICA “Tako je i dogovorena cijena subvencije 400 kuna u skladu s proračunom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, ali i onoga koliko su studenti plaćali dom prije. Određena je cijena na temelju prosječne cijene koju su studenti plaćali za smještaj. Ako su studenti plaćali nekakvih 350 kuna prosječno, mi smo išli na to da ministarstvo daje barem toliko”, objašnjava Pavlović.

SC uštedio 100 posto Poticaji EU bespovratna su sredstva, dakle, 85 posto novca je uloženo i nije ga potrebno vraćati, moramo ga opravdati projektom. Također, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske su 100 posto donacija koja se također ne vraća, pa možete zaključiti kako je SC dogovorio sredstva koja pokrivaju projekt bez uložene ijedne kune svog novca, a ostvarenjem projekta osigurani su novi domovi za studente koji će sigurno narednih deset godina biti od velike koristi svima. “Odlučeno je da će subvencija ministarstva iznositi 400 kuna, a uz onih 350 kuna koje ste plaćali za dom u plusu ste 750 kuna. Četiri studenta koji traže privremeni smještaj i, recimo, izaberu smjestiti se u neki stan, mogu time bez problema pokriti troškove stanarine i režija. Osim toga studenti koji žive bliže, recimo u Zagorju, subvenciju mogu trošiti na prijevoz, što su mnogi i odlučili napraviti”, kaže sanacijski upravitelj. Povod samoj obnovi domova su Europske sveučilišne igre koje se iduće godine trebaju održati u Zagrebu i Rijeci jer bi u domove trebali biti smješteni sportaši. Idejni začetnici ovog projekta bili su Pavlovićevi prethodnici Niko Vidović i Zrinko Čustonja. “Ideja o Europskim sveučilišnim igrama bila je motiv da se uđe u ovu priču mojih prethodnika. Vidović i

Lektura Snježana Babić Višnjić

RAZLOZI KAŠNJENJA Mnogi su postavili pitanje zašto se nije prije pokrenuo natječaj javne nabave i zašto je cijeli projekt pokrenut prije svega nekoliko mjeseci. Pavlović objašnjava kako se treba osvrnuti na situaciju u Hrvatskoj koja se događala u prošle dvije godine. “Nakon što je organizacijski odbor sastavljen, u tom je trenutku postojao jedan velik kredit Europske investicijske banke, koja inače godišnje dijeli između 62 i 65 milijardi eura kredita državi. Taj je kredit Ministarstvo znanosti pripremalo za projekte šest sveučilišta i mi smo se zadnji prijavili, u ljeto 2013.”, prisjeća se Pavlović.

Domovi su trenutačno neprepoznatljivi, a završetak radova predviđen je do Božića

“Evaluacija onoga što smo pripremili bila je 22. siječnja 2014., a u tom tjednu su predstavnici EIB-a, jedan arhitekt i dva investitora obišli u tjedan dana svih šest sveučilišta i svi smo morali predstaviti svoj projekt”, dodaje. Trebalo je tada samo čekati odluku EIB-a i primiti se posla. “Dobili smo zeleno svjetlo, ali u proljeće 2014. godine Hrvatska je ušla u proceduru prekomjernog deficita i nakon što je EIB već odobrio taj velik kredit od 1,9 milijardi kuna, Vlada nije mogla odobriti suglasnost jer bi to izravno značilo da država ulazi u javni dug”, kaže Pavlović, koji je zajedno s kolegama u tom trenu ostao bez investicije, no Čustonja je i dalje tražio nove načine da se novac nekako pribavi. “Idealnom se opcijom činilo traženje strukturnih sredstava iz EU fondova. I tada smo uz pomoć ljudi iz Mini-

(NE)SNALAŽENJE Zagrebački hosteli otvor

I uz dodatnih 300

Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Puljević G Ivona ivona.puljevic@gmail.com

Community manager Dora Kršul

ako je subvencija za domove bila dana na izbor studentima kao pomoć pri financiranju drugog smještaja, jednako tako su je studenti mogli i odbiti pa je tako samo 2200 studenata preuzelo svoje subvencije. Također, već prvi dan nakon što su se subvencije mogle preuzeti, studenti su počeli međusobno dogovarati zamjene subvencija za smještaj u domu.

dora.krsul@gmail.com

Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com ISSN 1849-4722

Čustonja, koji je predsjednik Hrvatskog akademskog sportskog saveza i povjesničar sporta na Kineziološkom fakultetu, začetnici su svega ovoga. Ipak, bila je Čustonjina ideja i vizija dati studentskim domovima novo lice”, kaže Pavlović. Prije tri godine Vidović i Čustonja animirali su Sveučilište u Rijeci i u Zagrebu i tada je ova cijela priča pokrenuta. Od 24. siječnja 2013. godine Pavlović je i sam službeno počeo sudjelovati u projektu kada je došao na svoju današnju dužnost. Samo nekoliko mjeseci nakon što je zasjeo na čelo Studentskog centra, 1. lipnja 2013. Hrvatska je dobila organizaciju Europskih sveučilišnih igara, a već je 1. kolovoza iste godine Vlada RH oformila organizacijski odbor, političko tijelo koje daje potporu projektu. Njega čini premijer, 4 potpredsjednika Vlade, 6 ministara, gradonačelnici i rektor.

Podstanarskih stanova u metropoli ima dovoljno, ali su stanarine zbog uređenja domova naglo porasle Foto: Dorian Višnjić

LOŠA ODLUKA Sanacijski upravitelj i SC su 16. listopada odlučili i to regulirati kako bi lakše vodili evidenciju smještaja te tu zamjenu učinili legalnom. Studentski centar je, između ostalog, organizirao dodatnih 300 mjesta u Hostelu Industrogradnje, koja su jedva napunili do 10. listopada. Ipak, studentima su na raspolaganju bili i drugi hosteli u Zagrebu ili su pak mogli iznajmiti stan, što je sigurno bio najveći trošak. Iako su 400 kuna subvencija mogli

koristiti na bilo koji način sve do prosinca, mnogi su studenti odbili pomoć SC-a i odlučili pronaći smještaj na svoju ruku. Jedna od njih je studentica Ekonomskog fakulteta Ivančica Karlović. “Odlučila sam odbiti subvenciju i odabrala smještaj u učeničkom domu. Smatram to povoljnijom opcijom jer je mjesečna stanarina 400 kuna. Teš-

Uključila se i crkva “Katolička crkva, odnosno red salezijanci koji rade i komuniciraju s mladima, smjestili su više od 200 studenata kod obitelji u Zagrebu. Čak su tijekom propovijedi apelirali na to da trošak bude niži od 400 kuna kako ne bi imali svoga troška nego da subvenciju troše na taj način. I tu je bila napravljena jedna sinergija i meni je drago što su gotovo svi dijelovi društva pomogli i odlučili se okrenuti studentima i ovom projektu”, kaže sanacijski upravitelj Pejo Pavlović

STUDENTSKI ŽIVOT

Listopad 2015.

ostavno nije prihvatio pomoć Obnova prema planu “Radovi sjajno napreduju, fasade će biti gotove na kraju mjeseca. Konkretno, što se radova tiče, postavlja se nova stolarija, novi krovovi, nova fasada, novi podovi odnosno uvode se nova energetska poboljšanja. Radimo kompletnu obnovu kanalizacije, vodovoda, DTK kablova, uređuje se kompletno novi okoliš. Između 1. i 9. paviljona radi se novo igralište s reflektorima koje će, naravno, studenti koristiti besplatno”, kaže sanacijski upravitelj.

Foto: Ivan Gundić

Zašto je raspisan novi natječaj?

Od aktivista do sanacijskog upravitelja Pavlović inače za sebe kaže kako je vječiti student i da razumije studentsku populaciju. “Stjecajem okolnosti cijeli sam svoj radni vijek u studentskom standardu, tako se nekako sve položilo. Sredinom ‘80-ih bio sam studentski aktivist, bio sam predsjednik Saveza studenata, pa predsjednik svih studentskih domova. No, na što sam posebno ponosan, bio sam član organizacijskog odbora Univerzijade ‘87. godine, kao jedini predstavnik studenata, i dva mjeseca prije Univerzijade kada su se otvarala tri nova paviljona i restoran imao sam čast prerezati vrpcu i biti prva vijest na Dnevniku”, prisjeća se Pavlović. “Što vam je život, 28 godina sam član izbornog i izvršnog odbora i upravo sam zato dobio priliku započeti tu priču danas. A s druge strane već 25 godina radim u Studentskom centru gdje sam prošao zaista sve i svašta. Bio sam i u poslovnici za smještaj, pa upravitelj poslovnice za smještaj, pa direktor smještaja. Zatim zamjenik ravnatelja i stubu po stubu došao do mjesta sanacijskog upravitelja. Želim reći da poznajem materiju i da sam svoj poslovni vijek posvetio radu sa studentima, što me iznimno veseli. Kao student sam radio preko studentskih ugovora pa mislim da nema tvrtke za koju tada nisam radio. Možda zato svoje vrijeme, kao i moji kolege i suradnici, usmjeravam poboljšanju studentskog standarda i života u Hrvatskoj”, komentira Pavlović.

“Dogodilo se to da smo 31. srpnja ove godine imali ponude koje su prelazile naša financijska sredstva i morali smo poništiti natječaj i ponovno ga pokrenuti, odnosno pokrenuli smo pregovarački postupak. Nakon dva kruga izabrali smo izvođača. Investicija je krenula s nekakvih 20 dana kašnjenja u odnosu prema prvobitnoj varijanti, ali smo postavili rokove da to sve skupa bude gotovo do Božića i toga se držimo. Potpisan je osnovni sporazum do 23. prosinca i imate perspektivu da do tada studenti već budu unutra. Riječ je o velikom poslu, o 4534 mjesta i 15 zgrada koje će se zaista obnoviti i pustiti u funkciju u vrlo kratkom vremenu”, objašnjava Pavlović. starstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, posebice uz pomoć zamjenika ministra Jakše Puljiza koji je bio glavni pregovarač s EU, uspjeli u pregovorima ući u operativni program”, prisjeća se Pavlović. Studentski domovi će tako za obnovu biti sufinancirani s 85 posto bespovratnih poticaja iz EU. POHVALE STRUKE Sljedeći korak spojio je tri važna sektora, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Sveučilište u Zagrebu i Studentski centar. Potpisan je tako sporazum 23. prosinca 2014., i to je bio trenutak kada se mogla pokrenuti cijela priča. Pavlović bez imalo zadrške komentira kako su u samo deset mjeseci uspjeli pronaći sredstva, izvođače radova, dogovoriti smještaj za studente i napraviti velike promjene na starim domovima.

“Napravili smo čudo, i to je nešto nevjerojatno. Od struke smo dobili pohvale, a posebice od EU komisije koja našu studiju i prezentaciju uzima za primjer drugima koji stvaraju svoje projekte. Naime, ta je studija napravljena u samo dva mjeseca i njom se pokazalo da dio novca koji je osiguran iz strukturnih fondova nije dovoljan”, kaže Pavlović. “30 milijuna eura koji su došli od EU komisije nije bilo dovoljno, no mi smo se potrudili osigurati još 10 milijuna preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, koji je nevladino i samostalno tijelo koji poticaje usmjeravaju u pametne projekte. Zanimljivo je kako je studija napravljena po svim standardima EU komisije bez i jedne pogreške, a ti su standardi i napuci uvedeni samo dva mjeseca ranije”, ponosno zaključuje Pavlović.

rili svoja vrata, no dio mladih zbog neinformiranosti sve plaća iz vlastita džepa

0 mjesta, nekima draži skupi stanovi? ‘Cijene stanova su sada zaista visoke jer su stanodavci znali da će potražnja biti velika. Problem je i što stanodavci nude smještaj samo uz ugovor na godinu dana, a nama treba na četiri mjeseca’, kaže FER-ovac Marino Ladiš ko bih i za nekoliko puta višu cijenu dobila tako povoljan smještaj u stanu, u vrijeme kad ga istodobno traži nekoliko tisuća studenata. A za dodatnih 300 kuna imam tri obroka na dan svaki dan u mjesecu. Za tu cijenu isplati se pretrpjeti manjak komfora koji naš minimalistički vintage uređeni dom nudi”, kaže Ivančica koja je smještena u učeničkom domu u Novom Zagrebu i prema ovoj računici stan i hranu plaća 700 kuna iz svog džepa. Sukladno tome, sanacijski upravitelj Pejo Pavlović postavlja pitanje zašto to studenti rade kada su uz subvenciju mogli imati još manji trošak, čime bi, recimo, Ivančica, svoj smještaj platila 300 kuna iz svoga novčanika, a ostalih 400 pokrila bi subvencija. Iako je bilo teško pronaći smještaj, ima i onih koji su našli sasvim drukčiju alternativu i pronašli smještaj

poprilično sličan studentskim domovima. Marino Ladiš, student FER-a, jedan je od onih koji su ostvarili pravo na subvenciju te je odlučio pronaći novi dom s dvoje prijatelja, što i nije bio lak posao. “Cijene su sada zaista visoke u odnosu prema lani jer su stanodavci znali da će potražnja biti velika. Također, najveći je problem bio što stanodavci nude smještaj samo ako ćete potpisati ugovor na godinu dana, a nama je potreban smještaj na četiri mjeseca”, komentira Marino. Smatra kako će dobivenom subvencijom moći platiti režije. Marino je uspio pronaći jedan sasvim drugačiji smještaj, potpuno neuobičajen za studenta u Zagrebu. “Nekoliko je hostela otvorilo svoja vrata studentima. Izuzetno dobra cijena, te potpuno drukčiji doživljaj studentskog života koji ipak malo nalikuje studentskom životu, privukli

su mnoge studente. Uspio sam pronaći smještaj uz mnogo sreće, naime, naišao sam na oglas u novinama i na takav način otkrio gdje ću živjeti neko vrijeme.” PRAVILA PONAŠANJA Popričali smo s osobljem Zagreb Soul Hostela koji već drugu godinu

Studenti u hostelu potpisuju ugovor na tri ili više mjeseci te im se na temelju toga formira cijena. Cijena dvokrevetne sobe je 900 kuna plus 250 kuna režija, a ako ostaju cijelu akademsku godinu onda im je cijena povoljnija

za redom studentima pruža smještaj. “Studenti potpisuju ugovor na tri ili više mjeseci te im se na temelju toga formira cijena. Ako ostaju cijelu akademsku godinu onda im je cijena povoljnija nego onima na tri mjeseca. Cijena dvokrevetne sobe je 900 kuna plus 250 kuna režija”, komentiraju iz hostela. Dodaju da “studenti tako mogu koristiti Wi-Fi, kuhinju, za svakoga je spremna čista posteljina, kupaonica, korištenje dnevnog boravka s televizijom, perilica i glačalo”. U hostelu, dakako, postoje pravila ponašanja kojih se studenti trebaju držati kako bi zadržali pravo na smještaj. “Prva generacija studenata u našem hostelu bila je odlična, ali nas je i nagnala da uvedemo pravila ponašanja jer su znali napraviti buku koja je ometala ostale goste. U hostelu postoje pravila ponašanja i u ugovoru koji potpisuju to im je navedeno. Dakle, ako netko stvara probleme, imamo pravo raskinuti ugovor i zatražiti ih da napuste hostel”, komentiraju iz hostela.

KOMENTAR STUDENTA Potpora od 400 kuna nije dovoljna zamjena za dom

‘SUBV’

Kud koji, mili moji, snalazite se kako znate i umijete, mišljenje je to koje, očito, prevladava u vrlim nam institucijama državne uprave zaduženim za obrazovanje i životni standard učenika i studenata

Orešković G Kristijan koreskovic60@gmail.com

ada sam uz svoje ime na rezultatima natječaja za smještaj u studentske domove za akademsku godinu 2015./2016. u zadnjem stupcu vidio ono “SUBV”, pomislio sam si: “Ok, barem to!”. No ubrzo je krenula potraga za alternativom jer, iako ne živim u gradu jako udaljenom od Zagreba, zbog brojnih sam si (ne)studentskih obveza morao naći smještaj. Dvije godine stanovanja u domu bile su dovoljne da zavolim takav način života. Pretražujući online oglasnike i raspitujući se među prijateljima i kolegama, shvatio sam da za manje od 1300, 1400 kuna nije moguće pronaći najosnovnije opremljen stan. Tada sam se ponovno sjetio one skraćenice “SUBV” i napokon zaista shvatio da je ta “SUBV” 400 kuna. 400 KUNA?! Počela mi se dizati kosa na glavi uz brojna pitanja: Pa što da radim s takvom sićom? Kako da si pokrijem samo smještaj (da ne govorim i ne pomislim o trošenju novca na svakidašnje potrebe)? Ne samo da će nam taj #superubercoolnovi dom, koji ćemo dobiti do Božića (ne napominjući koje godine), naplaćivati 600 ili 700 kuna nego bismo još valjda trebali biti zahvalni i ponizni jer su nam dali tih 400 kuna. I što s 400 kuna SUBV-a? E, lijepo, kud koji mili moji, snalazite se kako znate i umijete, mišljenje je to koje, očito, prevladava u vrlim nam institucijama državne uprave zaduženim za obrazovanje i životni standard učenika i studenata. Kako su to oni, molim te, izračunali da bi nama “SUBV” od 400 kuna trebao biti dosta za dvadesetak, tridesetak dana života u Zagrebu?! Ma znate što, snaći ćemo se! Evo, nas nekoliko sretnih dobitnika famoznog “SUBV-a” u iznosu od velikodušnih 400 (slovima: četiri stotine/četiristo) kuna, udružili smo snage i odlučili iznajmiti raskošan penthouse na Pantovčaku. Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača, u našem slučaju, “SUBV” do “SUBVa” – penthouse na obroncima Zagrebačke gore. Da, ponekad je u gorko-slatkom studentskom životu sarkazam jedini izlaz.

STUDENTSKI ŽIVOT

Listopad 2015.

KRATAK VODIČ ZA BRUCOŠE Od studentskih poslova i menzi do javnog prijevoza

Na jeftinu vježbu do Šare, a u NSK rezervirajte mjesto za učenje Kaotičan raspored, profesori, predavanja, mnoštvo obveza i smjernica, prvi studentski posao, snalaženje u novom gradu - prva godina na fakultetu većini je studenata pravi test snalažljivosti i samostalnosti...

Jurić G Ivana ijuric199@gmail.com

JAVNI PRIJEVOZ Dok pravo na besplatnu godišnju ili mjesečnu kartu ZET-a imaju samo studenti i učenici čiji ukupni obiteljski mjesečni prihodi iznose 2000 kuna ili manje, ostali studenti i srednjoškolci mjesečni pretplatni kupon plaćaju 120 kuna, dok će za godišnji kupon morati izdvojiti 1200 kuna. Za izradu studentskoga pokaza studenti trebaju ispuniti zahtjev za izradu studentske karte za novu akademsku godinu. Potrebno je i priložiti fotografiju koja će biti ovjerena u referadi fakulteta. Studenti zatim odlaze na bilo koje prodajno mjesto ZET-a, a sa sobom moraju imati ovjereni zahtjev, indeks s upisanom akademskom godinom ili potvrdu o redovnom upisu godine te osobnu iskaznicu i 30 kuna za izradu pokaza. Ako žele produljiti pokaz, a već imaju izrađenu pretplatnu kartu, trebaju donijeti zahtjev koji je ovjerio fakultet i pretplatnu kartu.

STUDENTSKI SERVIS Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu osim dobro poznate menze pruža i mogućnost učlanjenja u Studentski servis. Učlaniti se mogu isključivo redoviti studenti, a za prijavu je potrebno priložiti studentsku iskaznicu, uvjerenje o statusu redovnog studenta, osobnu iskaznicu ili putovnicu, dvije fotografije te osobni žiroračun. Učlanjenjem u Servis studenti mogu krenuti u potragu za poslom. Na mrežnim stranicama Studentskog servisa mogu se pronaći brojni oglasi za posao, ali i informacije o studentskim isplatama, općim uvjetima poslovanja te cjenik.

SPORT Što se tiče sporta, najveći je interes studenata za fitness, aerobik, zumbu fitness, jogu i trbušne plesove te funkcionalno-kondicijski trening. Kako bi mogli koristiti ove programe, studenti moraju predočiti indeks ili studentsku iskaznicu. Sportske se aktivnosti izvode u studentskim domovima “Stjepan Radić”, Cvjetno naselje i “Ante Starčević”. Studenti će mjesečno za vježbanje najmanje izdvojiti u Studentskom domu “Ante Starčević” – 100 kuna, a cijena aerobika tri puta na tjedan je 125 kuna s osam besplatnih treninga na mjesec.

Foto: Nika Mokos

KNJIŽNICE Uz fakultet studenti većinu vremena provode u knjižnicama u kojima mogu u miru učiti. To se pogotovo tiče onih koji nisu iz Zagreba i nerijetko nemaju mira u studentskim domovima. Najpoznatija takva knjižnica je NSK-a (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) s više od 1100 mjesta i više od tri milijuna svezaka iz fonda. Studenti i maturanti učlaniti se mogu predočenjem osobne iskaznice, osobnog identifikacijskog broja i indeksa. Godišnja članarina za studente je 100 kuna, maturanti plaćaju 150 kuna, a izvanredni studenti, znanstveno-nastavno osoblje s fakulteta i građani za članstvo izdvajaju 200 kuna. Važno je spomenuti i da je korištenje garderobe u knjižnici obvezno, a oni koji ondje borave do 24 sata dužni su koristiti i garderobni ormarić. Studentima koji planiraju učiti i noću najsigurnije je rezervirati mjesto, a to je moguće telefonski ili osobno. Osim NSK-a “popularne” su i neke knjižnice na fakultetima među kojima se ističe ona na Filozofskome fakultetu, po opsegu druga najveća knjižnica u Hrvatskoj, odmah iza NSK.

DOMOVI I MENZE Od studentskih domova najpoznatiji su: “Stjepan Radić” s 11 paviljona, dvije menze, pizzerijom ili “brzom menzom”, slastičarnicom, kinom “Forum”, ambulantom, teretanom i dvoranom za stolni tenis; Cvjetno naselje s 8 paviljona, fitness-centrom, školom za strane jezike, dvjema menzama, poštanskim uredom, kongresnom dvoranom itd.; “Ante Starčević” s tri paviljona gdje studenti u svojim sobama imaju hladnjak i pristup internetu, a na svakom je katu praonica rublja, učionica i čajna kuhinja; Lašćina s 10 paviljona od kojih su tri muška, šest ženskih i jedan Glazbeni paviljon, TV dvoranom, igralištem za košarku, mali nogomet i odbojku, sportskom dvoranom te telefonskim govornicama. Od menzi su među studentima poznate one na Medicini, Ekonomiji, Šumarstvu, FSB-u, Savskoj, Veterini, a od studentskih domova one na Cvjetnom naselju, SD “Stjepan Radić” i SD Lašćina. Odabirom pojedine menze na stranici Centra studenti mogu pronaći i meni za idućih nekoliko dana, ali i radno vrijeme menzi.

FINANCIJSKA POTPORA Najvredniji studenti imaju široku lepezu odabira

Ponuda stipendija velika, a konkurencija mala Ratko G Jelena ratko.jelena@gmail.com

ko se dovoljno potrude, mladi će je dobiti, a kada dođe vrijeme da se odluče za jednu, mogu čak biti i izbirljivi jer je ponuda uistinu velika. Naime, stipendije za hrvatske studente i srednjoškolce sve su raznolikije i sve ih je više, a konkurencija i “potražnja” još nisu tolike, uglavnom zbog neinformiranosti mnogih potencijalnih kandidata o mogućnostima koje im se nude. Stipendije se dodjeljuju na temelju akademskog uspjeha, posebnih talenata, socijalno-ekonomskog statusa i pripadnosti određenoj etničkoj skupini. BROJNI NATJEČAJI Rok za prijave na natječaj za državne stipendije za prošlu akademsku godinu bio je 23. prosinca 2014., a podijeljeno ih je više od 5000. Biti stipendist je “teže nego samo prolaziti na fakultetu”, kaže stipendist u kategoriji deficitarnih zanimanja Korino Bogović iz Rijeke, ali ne samo zato što je potrebno imati dobre ocjene. “Za svaku godinu primanja stipendi-

‘Potražnja’ za novčanim oblicima potpore još nije tolika kolika bi mogla biti, uglavnom zbog neinformiranosti velikog broja studenata

Osim natječaja za državne stipendije, svake godine raspisuju se i oni na razini općina, gradova i županija Foto: Dorian Višnjić

je moram raditi jednu godinu u struci nakon završetka studija u Hrvatskoj”, objašnjava Bogović i dodaje da u suprotnom mora vratiti stipendiju. Osim natječaja za državne stipendije, svake godine raspisuju se oni na razini općina, gradova i županija. Programe stipendiranja, uz tijela državne i lokalne vlasti, omogućuju

također neka visoka učilišta, zaklade, institucije i privatne tvrtke kojima je u cilju poboljšati studentski standard i omogućiti potencijalu mladih da izađe na vidjelo. Za povećanje mogućnosti mladima velikim je dijelom zaslužna Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu osnovana

2007. godine s ciljem unapređenja učeničkoga i studentskog standarda. Zaklada u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta svake godine organizira Akademsku donatorsku večer na kojoj se prikupljaju donacije koje se tijekom godine, u obliku stipendija, dijele najboljim učenicima i studentima. Prošle akademske godine dodijeljeno je oko 600 stipendija u šest kategorija. Među stipendistima nagrađenima u kategoriji izvrsnosti bio je Dino Švragulja, student Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. “Sveučilišna stipendija koju sam primio jest za deset posto najboljih studenata na svakom studiju i nema obveza, pa je super”, objašnjava Švragulja, a s obzirom na to da nije iz Zagreba, kaže, stipendija mu je uvelike pomogla. “Jako mi je drago što se nagrađuje trud tijekom studija i nadam se da će se u budućnosti nagrađivati još više”, dodaje. KAKO DO INFORMACIJA Izbor je velik, a zagrebačkim studentima dodatno se nudi Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente

slabijeg socijalnog statusa, koja se dodjeljuje posljednjih osam godina. Prvi hrvatski internetski portal posvećen stipendijama koje su dostupne hrvatskim studentima i srednjoškolcima je www.stipendije.info, gdje je moguće pronaći gotovo sve stipendije koje su trenutačno u ponudi. Osim toga, stranica www.iro.hr nudi informiracije za visoko obrazovanje te sadrži niz korisnih linkova vezanih uz financijsku pomoć za studiranje u Hrvatskoj, Europi i SAD-u. Za sve one koji su potencijalni stipendisti izgubljeni u moru mogućnosti, tu je i besplatni elektronički priručnik “Pravo na obrazovanje: Visoko obrazovanje u Hrvatskoj i Europi”, koji sadrži pregled institucija koje se bave visokim obrazovanjem u Hrvatskoj i drugim zemljama Europe. Uz institucije je navedeno dodjeljuju li stipendije ili neke druge oblike financijske pomoći. Što se tiče stipendija koje dijeli Zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu, moguće ih je pronaći na njihovoj internetskoj stranici, a korisne informacije su i na službenim stranicama MZOS-a te Sveučilišta u Zagrebu.

STUDENTSKI ŽIVOT

Listopad 2015.

SMJEŠTAJ Studentska zarada viša od 1000 kuna na mjesec još ne ulazi u prihode kućanstva

Zbog 12.000 kuna neće se gubiti dom Ratko G Jelena ratko.jelena@gmail.com

ada je u lipnju ove godine iznesen prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da se prihod od studentskoga rada koji je viši od 1000 kuna na mjesec uvrsti u ukupne prihode kućanstva, ne treba čuditi što su reakcije studenata bile oštre i vrlo negativne, kaže Aleksandar Šušnjar, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora. Dodaje da “u Hrvatskoj trenutačno većina studenata radi i, kada bi se dogodilo da godišnja zarada viša od 12.000 kuna negativno utječe na njihove izglede da dobiju mjesto u studentskom domu, to bi osjetno pogoršalo njihovu životnu situaciju”. NISKE PLAĆE “Ovo je izravan napad na studente koji krpaju kraj s krajem”, ističe student Dario Ivković. Na njegovo se mišljenje nadovezuje i Tonka Jukić te kaže kako misli “da bi bilo dobro organizirati peticiju početkom akademske godine”. Dodaje da većina studenata “ne radi iz hira nego iz potrebe”. To su samo neka od mišljenja studenata koji su sudjelovali u online raspravi o pokretanju inicijative za

‘Većina studenata ne radi iz hira nego iz potrebe’, kaže studentica Tonka Jukić

Pretpostavka većine studenata bila je da uvođenjem novog modela automatski prestaju zadovoljavati uvjete potrebne za smještaj u studentskom domu Foto: Goge Galzina

potpisivanje peticije prošlog ljeta. Naime, pretpostavka većine studenata bila je da uvođenjem novog modela automatski prestaju zadovoljavati uvjete potrebne za smještaj u studentskom domu. Tada bi samo dio njih zaposlenih preko Studentskog centra trebao krenuti u potragu za privatnim smještajem zbog gubitka prava na dom. Bez obzira na to, odluka je poništena nakon sastanka predstavnika Hrvatskog studentskog zbora s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a za iduću akademsku godinu najavljena je izmjena predloženog modela. JOŠ NEMA NOVOG MODELA Podaci iz Studentskog centra u Zagrebu govore da je 75.000 studenata u 2014./15. godini zaradilo gotovo milijardu kuna, što je u prosjeku 13.000 kuna na godinu po studentu. Što se tiče minimalnog novčanog iznosa iznad kojega će se prihodi od studentskog rada u 2016./17. godini uračunavati u ukupni mjesečni prihod kućanstva, Šušnjar navodi da bi to trebao biti “onaj koji dopušta studentu da iz svojih prihoda plaća privatni smještaj i ima dovoljno za ostale troškove”. Službeni prijedlog novoga modela još nije izglasan. Ipak, kaže

Šušnjar, jasno je da će minimalna brojka koju predlažu studenti biti “višestruko viša od 12.000 kuna na godinu”. U ime Hrvatskog zbora studenata, Šušnjar ističe kako se nada “da će Ministarstvo prihvatiti prijedlog i imati razumijevanja za potrebe studenata, kao što su i u dosadašnjim pregovorima imali”. Dogovor o novim odredbama o prihodima od studentskih poslova može se očekivati do kraja ove kalendarske godine.

Što se tiče minimalnog novčanog iznosa iznad kojega će se prihodi od studentskoga rada u 2016./17. uračunavati u ukupni mjesečni prihod kućanstva, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Aleksandar Šušnjar navodi da bi to trebao biti onaj ‘koji dopušta studentu da iz svojih prihoda plaća privatni smještaj i ima dovoljno za ostale troškove’

STUDENTSKI ŽIVOT

Listopad 2015.

PREDSTAVLJAMO DOBITNIKE REKTOROVE NAGRADE

Pjesme o Romima odvele ga do akademskog priznanja

Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

Student FPZG-a Ivan Barić u svom je radu, uz mentorstvo doc. dr. sc. Marte Zorko, analizirao narativ i o Romima u popularnoj glazbi bivše Jugoslavije Na predavanju su bila prikazana rješenja sustava upravljanja energijom u zgra- VELIc INA VAdiskurs zNA jesme “Ciganka JE sam mala”, Foto: FPZ

dama

SMART CITY Na FPZ-u predstavljena urbana rješenja

Domaći znanstvenici ‘opametit’ će naše gradove

Koncepcija smart city znači upravljanje svim sustavima u gradu, od prometa i komunalne infrastrukture do utroška energije Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

ehnologija je posljednjih godina toliko napredovala da utječe na gotovo sve aspekte ljudskog života, a najnovijim se dostignućima često dodjeljuje pridjev smart. Isto je i sa životnim prostorom, koji postaje organiziraniji i funkcionalniji zahvaljujući sustavu smart city. No taj je pojam relativno nepoznat u nas, stoga je Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu početkom rujna organizirao stručni skup “Mogućnosti razvitka sustava smart city u hrvatskim gradovima”, kako bi približio javnosti, ali i gradskim upravama pozitivne strane tog sustava. SURADNJA VIŠE SEKTORA “Smart city je sustav upravljanja infrastrukturom i procesima u gradovima primjenom suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Glavni je cilj optimizacija svih procesa u gradovima, ušteda energije i uspostava održivog funkcioniranja i razvitka gradova”, ističe Tomislav Josip Mlinarić, prodekan za znanost i vanjsku suradnju FPZ-a. Preciznije rečeno, koncepcija smart city znači upravljanje svim sustavima u gradu, od prometa i komunalne infrastrukture do utroška energije u pojedinim zgradama. Primjer toga je sustav nadzora parkirališta koji daje informacije vozačima o broju slobodnih mjesta na pojedinom parkiralištu kako bi se spriječile gužve i pogrešno parkiranje. No smart city ne može funkcionirati sam. On je sprega između lokalnog gospodarstva, sustava mobilnosti i okoliša, s ciljem zadovoljavanja potreba građana. “Kako bi se postigli ciljevi gradova u pogledu zaštite okoliša, presudna je

učinkovita suradnja između stanovnika, privatnog i javnog sektora, kao i drugih zainteresiranih strana. Održiv razvoj i mobilnost koji podrazumijeva očuvanje životnog okoliša i informacijska tehnologija ključni su prioriteti u razvoju održivog društva u cjelini”, kaže Mlinarić. Sustav se već počeo razvijati u hrvatskim gradovima. Najdalje u nastojanjima da “opamete” svoj grad otišli su Dubrovnik, Rijeka i Karlovac. No boljka svih gradova su energetika i administracija. Zato su na predavanju bila prikazana rješenja sustava upravljanja energijom u zgradama te učinkovitog videonadzora, a belgijski partneri su na primjeru grada Tournaija prikazali potpunu primjenu sustava “pametnog grada”. OSLONAC NA STUDENTE Na ovom i sličnim projektima u sve većoj mjeri sudjeluju i studenti. Jedna od njih je Mladenka Ćosić, čiji je diplomski rad bio povezan upravo sa sustavom smart city. “Za smart city možemo reći da je u gradovima zapadnoeuropskih zemalja sadašnjost, a kod nas bliska budućnost. Ovo je trenutačno vrh struke u urbanom prometu, a pretpostavljam da je mnogo prostora za razvitak inovativnih prometnih rješenja u budućnosti”, ističe Ćosić i dodaje da se kroz suradnju na projektima na FPZ-u već uključila u stvaranje sustava smart city. Otvaranje vrata javnosti takvim projektima i umrežavanje hrvatske pameti u nizu tehničkih znanosti samo je početak u stvaranju “pametnih” gradova u Hrvatskoj. Potpuna implementacija može se očekivati tek kada se riješe drugi uvjeti za provedbu ovakvih projekata. No i ovo je pokazatelj da Hrvatska ide ukorak sa svjetskim tehnološkim trendovima.

Konzorcij tehničkih fakulteta Konzorcij tehničkih fakulteta osnovan je u travnju 2014. u sklopu Sveučilišta u Zagrebu. Konzorcij čine Fakultet elektrotehnike i računarstva, Građevinski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje i Fakultet prometnih znanosti. “Sporazum ova četiri fakulteta unutar Konzorcija pokriva dva ključna područja. Prvo područje odnosi se na suradnju u području zajedničke prijave znanstveno-istraživačkih i komercijalnih projekata, prije svega u području prometne tehnike i tehnologije. Drugo je područje suradnja na izradi zajedničkih nastavnih planova i programa u području tehnologije transporta i prometa”, kaže prodekan Mlinarić. Konzorcij je do sada sklopio i počeo provoditi poslovno-tehničke ugovore o suradnji s belgijskom i hrvatskom tvrtkom o gradnji i opremanju simulatora za novu generaciju vlakova, koji bi bili financirani i dijelom iz razvojno-istraživačkih fondova EU. Osim toga, u planu je implementacija sustava videonadzora u gradovima, gdje već surađuju s nizom domaćih i stranih tvrtki.

“Svirajte mi, jesen stiže, dunjo moja”, “Ti si mi u krvi”, “Plava Ciganka”, “Potopiću ovaj splav” - sve su to glazbeni radovi koje najčešće povezujemo s kasnim noćnim satima, dobrim društvom i pokojom čašicom viška. No u ovom slučaju, ove su pjesme, uz još njih oko 140, poslužile kao predmet istraživanja studenta politologije na Fakultetu političkih znanosti Ivana Barića.

SPOJIO UGODNO S KORISNIM Ivan je u svom radu, koji je u lipnju nagrađen Rektorovom nagradom, analizirao narativ i diskurs o Romima u popularnoj glazbi bivše Jugoslavije, a svojim je istraživanjem potvrdio središnju pretpostavku - diskursi o Romima u analiziranim pjesmama pretežito su pozitivni. Analizirajući čak 147 pjesama koje su sadržavale ključne riječi “Rom(i)”, “Cigan(i)” i “Ganci”, definirao je šest glavnih kategorija u kojima se spominju Romi: Romi kao svirači, zavodnici, vračevi/gatare, nomadi, Romi kao izolirani od ostatka društva te Romi kao materijalisti. Od 147 analiziranih pjesama, 66 sadrži pozitivan diskurs pri spomenu Roma ili Cigana, negativan je u 24 pjesme, a neutralan u 37 pjesama. Istraživanje pripada u okvir popularne geopolitike, podvarijante kritičke geopolitike koja se bavi proučavanjem diskursa u popularnoj kulturi, stoga se mentorstva na radu prihvatila doc. dr. sc. Marta Zorko, koja na FPZG-u predaje upravo geopolitičke predmete. “Na jednoj kavi se skroz slučajno javila ideja profesorici da bih možda mogao pisati rad za Rektorovu. Tema rada je, isto tako, došla slučajno - htio sam spojiti ugodno s korisnim i osmisliti istraživanje koje će mi biti zanimljivo provoditi”, objašnjava 23-godišnji dobitnik najvišeg akademskog priznanja na Sveučilištu. Na istraživanje i pisanje rada utrošio je nekoliko mjeseci, a o odustajanju niti u jednom trenutku nije bilo govora, kako kaže, cijelo je vrijeme vjerovao da može uspjeti. Profesorica Zorko za slučajeve manjka motivacije ističe važnu ulogu mentora, koji “trebaju predvidjeti potencijalne izazove i usmjeravati cijeli proces na način da motivacija i kreativnost uvijek budu prisutni”. TERENSKO ISTRAŽIVANJE S obzirom na samu temu rada, Ivan je s mentoricom provodio i svojevrsno terensko istraživanje. Kroz smijeh ističe “ulogu profesorice i još jedne naše (bivše) studentice Smilje Bagarić, koje su mi otkrile najelitnije zagrebačke lokacije na kojima se mogu čuti pjesme u kojima se spominju Romi. Pritom su mi pomogle da ostanem koncentriran kako bih mogao osjetiti o kakvom je diskursu

Nagrađeni student Ivan Barić i njegova mentorica, doc. dr. sc. Marta Zorko Foto: Jozo Jozipović

u tim pjesmama riječ.” Tijekom istraživanja, susreo se i s najvećim nedostatkom – nepoznavanjem jezika. Budući da nije mogao uzeti u obzir pjesme na bugarskom i rumunjskom, orijentirao se na zemlje bivše Jugoslavije. “I tu je bio problem s makedonskim i slovenskim pa sam se snalazio uz pomoć Google Prevoditelja i slično.” Kako privatno najviše sluša hip-hop/ rap glazbu, Ivanu je i to koristilo u

Od 147 analiziranih pjesama, 66 sadrži pozitivan diskurs pri spomenu Roma ili Cigana, negativan je u 24 pjesme, a neutralan u 37 pjesama istraživanju. Naime, reperi s područja Srbije često koriste sleng izraz “ganci” za romsku populaciju, čega se sjetio tijekom pretraživanja baza tekstova pjesama. Nakon unosa tog termina kao ključne riječi pretrage, došao je do većeg broja pjesama koje dotad nije analizirao, a koje su sada u radu i uspješno su analizirane. Osvajanje Rektorove nagrade samo je po sebi veliko priznanje, a Ivan ga je još više počeo cijeniti otkako je shvatio koliko je truda potrebno uložiti.

“Tek kad sam sve završio, počeo sam razmišljati - čovječe, ako su svi toliko vremena uložili u pisanje rada, onda nije fer da je netko ne dobije”. Velik je to uspjeh i za mentoricu, koja zasad bilježi stopostotni učinak u osvajanju Rektorovih nagrada – ovo joj je druga uzastopna nagrada, odnosno, radi se o dvije dobivene nagrade za dva prijavljena rada. NASTAVAK SURADNJE “U akademskom smislu to ne znači puno, ali na osobnoj razini radi se o potvrdi da svoj posao radite dobro. Bez obzira na ponos mentora, Rektorova je nagrada prije svega rezultat izvrsnosti i upornosti studenta”, zaključuje profesorica Zorko. Njihova akademska suradnja nastavlja se i dalje s izradom diplomskog rada. Nastavljaju i s radom na nagrađenoj temi jer se u fazi istraživanja pojavilo nekoliko ideja koje su naznačili kao buduće korake za prošireno istraživanje i malo konkretniji rad koji planiraju objaviti. Kako kažu, ideja i planova nikad ne manjka. Ivanovi se pak planovi za budućnost kreću u smjeru znanosti, a svojim mlađim kolegama poručuje: “Najbolje je raditi, a kad taj rad bude nagrađen nečim lijepim, onda je zadovoljstvo mnogo veće jer je neočekivano.”

STUDENTSKI ŽIVOT

Listopad 2015.

STUDENT SERVIS Studentskom pravobranitelju stiže sve više pritužbi zbog neisplate plaća

‘Poslodavac nas je vrijeđao i nije nas isplatio ni nakon dvije godine!’ Pravobranitelj Matija Kikelj kaže da su žalbe uglavnom na loše i nepredviđene uvjete rada, neisplate, male satnice, neplaćeni prekovremeni rad, prijetnje i izrabljivanje

Ratko G Jelena ratko.jelena@gmail.com

sim hrane iz menze, stanki u rasporedima i cijene smještaja, studenti nerijetko kritiziraju uvjete rada na poslovima preko studentskih ugovora. Pritužbe na studentske poslove sve se češće pojavljuju i u e-pošti studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu Matije Kikelja. On je putem društvenih mreža i studentskih portala zamolio studente da mu pošalju svoja neugodna iskustva i probleme s poslodavcima tijekom rada preko Student servisa Zagreb. PASIVNOST MLADIH “Dosad je zaprimljeno dvadesetak pritužbi”, kaže Kikelj i objašnjava da je uglavnom riječ o komentarima na “loše i nepredviđene uvjete rada, neisplate, male satnice, neplaćeni prekovremeni rad, prijetnje i izrabljivanje”. Prosječna studentska plaća je 17 kuna po satu, što studentima ne može osigurati egzistenciju. Kada se niskim satnicama dodaju neplaćeni sati ili dani, prijetnje i slični oblici mobbinga, ne ostaje prostora za motivaciju niti mobilizaciju studenata kada je u pitanju traženje posla. “Uz obveze redovnog studija, nepredvidljivi uvjeti rada predstavljaju značajan problem”, smatra pravobranitelj. “Studenti kao članovi akademske zajednice sigurno ne bi smjeli ostati pasivni promatrači takvih neprihvatljivih ponašanja”, dodaje. “Pasivnost studenata je možda znak neinformiranosti, a isto je tako moguće da manjak informiranosti proizlazi iz pasivnosti. Velik broj studenata

Osim među ponuđenim poslovima na popisu Studentskog centra u Zagrebu, mnogi studenti potencijalne poslodavce traže putem društvenih mreža Foto: Nika Mokos

nije upoznat s vlastitim pravima, što im ne ide u prilog ako su ucjenjivani i omalovažavani”, navodi Kikelj. Studenti, čiju anonimnost Kikelj štiti, u pritužbama navode probleme raznih vrsta. Pravobranitelj kao čest problem navodi evidentiranje ukupnog broja radnih sati tek po isteku ugovora, zbog čega dolazi do “zakidanja broja sati, a posljedično i iznosa za isplatu”, objašnjava. Osim među ponuđenim poslovima na popisu SC-a u Zagrebu, mnogi studenti potencijalne poslodavce traže putem društvenih mreža. Putem Facebooka moguće je pronaći upozorenja studenata s radnim iskustvom u određenim tvrtkama na tamošnje poslodavce, no isto tako i korisne oglase

za posao. Pravobranitelju je jedan od mladih sugovornika poručio i da se na grupi na Facebooku “Tražim/nudim studentski posao” pojavljuju laž-

‘Pasivnost studenata je možda znak neinformiranosti, a isto je tako moguće da manjak informiranosti proizlazi iz pasivnosti. Mnogo studenata nije upoznato s vlastitim pravima, što im ne ide u prilog ako su ucjenjivani i omalovažavani’, navodi Kikelj

ni profili koji nude “odlične” poslove. “Nakon oglasa za posao koji zapravo ne postoji, poslodavac traži fotografije djevojaka i više se nikad ne javi”, govori student. BEZ PAUZE 16 SATI “U nekoliko grupa na Fejsu pitala sam za iskustva s tim poslodavcem i doznala da se dosta ljudi naganjalo za novac”, kaže studentica Petra Buljan, opisujući svoje loše iskustvo s poslodavcima tijekom rada na štandu u povodu proslave Oluje ovoga ljeta u Kninu. Tvrtka s kojom je preko posrednika (Student servisa u Zagrebu) sklopila ugovor o radu, još nije vratila ugovore u Studentski centar niti uplatila dogovoren iznos naknade za

rad na njezin račun. Uz to, objašnjava Buljan, na dogovorenu lokaciju je “došla u 10 ujutro i rezala kruh do 14 sati, a onda od 14 do 2 ujutro radila na blagajni, bez pauze”. “Ako uplata ne sjedne do sredine listopada, namjeravam ih tužiti SC-u”, dodaje studentica. Ovakvih i sličnih slučajeva nije malo, no prema svemu sudeći, studenata koji su spremni izboriti se na ovaj način za svoja prava – jest. Buljan se još nije obratila studentskom pravobranitelju, no planira to učiniti ako poslodavac ubrzo ne ispuni obvezu. Studentica Nika Obučina također je žrtva loših uvjeta rada. Iskustvo prodaje sladoleda iz 2013. godine pamti, osim zbog groznih uvjeta s kojima je bila suočena i po tome što još očekuje isplatu. “Poslodavac nas je često vrijeđao tijekom našeg svakodnevnog rada. Nakon što mi je poslodavac odbio isplatiti plaću, kontaktirala sam Studentski centar zajedno sa svojim kolegicama. Međutim, dvije godine poslije i dalje nisam primila svoj novac”, govori Obučina. To je jedan od razloga zašto misli, kaže, “da su studenti podređeni”. Podređenost često proizlazi iz neznanja, ponajviše u smislu nepoznavanja zakonskih odredbi koje se tiču rada preko studentskog ugovora. Svoja prava studenti mogu proučiti u Članku 88. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a moguće je informirati se i putem službenih stranica Studentskog centra ili neposrednog razgovora s nekim od djelatnika studentskog servisa u Zagrebu, koji su, kako studenti kažu, najčešće voljni izaći u susret i pomoći s uplatama koje kasne.

DRUGA STRANA RAZMJENE Poljakinja Dominika Maj o Erasmusu u hrvatskoj metropoli

Ovdje mi se život okrenuo za 180 stupnjeva

G Dominika Maj

ovem se Dominika i studiram hrvatski u Poljskoj. Znam, zvuči neobično što stranac govori vaš jezik, ipak zahvaljujem to ljudima koje sam upoznala u Zagrebu. Riječ Erasmus ima mnogo značenja, meni je prvo koje mi pada na pamet - ljudi. Počet ću od osobe koja mi je bila najdraža, moja cimerica. Barbara Bočkaj svaki trenutak svog slobodnog vremena dijelila je sa mnom da bih mogla naučiti kulturu, povijest i, naravno, jezik, najbolja je cimerica. Druga je lektorica hrvatskog jezika Martina Podboj (Croaticum Centar za hrvatski kao strani jezik). Četvrta godina učenja jezika brzo mi je prošla u Zagrebu, možete vjerovati ili ne, ali

Zahvaljujući razmjeni, vidjela sam koliko boja ima svijet, koliko treba još naučiti o drugim kulturama i stekla prijatelje za cijeli život ovdje sam najviše naučila. Martina je puna strpljenja i motivacije, a što mi je najbolje, osim lektorice postala mi je prijateljica. Dakle, okrenuo mi se život za 180 stupnjeva, upoznala sam svoju pravu ljubav – Germána Abada Njerša. Urugvajac je hrvatskih korijena koji pleše hrvatski folklor, ali osim toga, vidim čovjeka punog pozitivne energije i najboljeg dečka koji će se uvijek za mene brinuti.

Dominika Maj (lijevo) s majkom u Zagrebu

Foto: Privatna arhiva

Naravno, moram spomenuti da sam zapravo upoznala ljude iz cijelog svijeta na Erasmusu. Zahvaljujući razmjeni, vidjela sam koliko boja ima svijet, koliko treba još naučiti o drugim kulturama i stekla prijatelje za cijeli život. Zagreb je čarobno mjesto, puno tajni, lijepih kafića i nevjerojatnih događaja. Najvažniji događaj? Definitivno Božić. Osim prelijepog pogleda na Zagreb koji je bio nevjerojatno ukrašen, druga uspomena mi je obitelj. Došli su slaviti sa mnom Božić u Zagrebu. Ipak, nije to kraj iznenađenja, slavili smo taj blagdan s prijateljima iz Litve, Makedonije, Belgije, Grčke i Poljske uz poljsku hranu! Tako da preporučam svima od srca neku razmjenu koja će vam sigurno promijeniti život, ali i vaše razmišljanje o svijetu.

STUDENTSKI ŽIVOT

Listopad 2015.

EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI Do veće konkurentnosti kvalitetnim studijskim programom

Ulaganje u obrazovanje te vlastiti razvoj nikad nije bilo važnije

U tijeku je natječaj za upis nove generacije studenata na poslijediplomske specijalističke studije i poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Ekonomija i poslovna ekonomija

konomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ponosi se dugogodišnjom tradicijom, uglednim znanstvenicima, iskustvom, ali i kontinuiranim razvojem i unapređenjem studijskih programa. Danas je jedan od najvećih i najuglednijih ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj i regiji te ima bogatu lepezu studijskih programa kao dokaz znanja i stručnosti nastavnika, a koji su prije svega rezultat praćenja potreba gospodarstva, javnog sektora i drugih društveno korisnih organizacija. DOMAĆI I STRANI STRUČNJACI Jedan od izuzetno bitnih studijskih programa je i poslijediplomski studij, koji studentima omogućuje stjecanje posebnih znanja i vještina kao i sposobnost primjene znanja u poslovnoj karijeri čime se postiže znanstvena izvrsnost te konkurentna prednost na tržištu rada. Fakultet nudi velik broj poslijediplomskih specijalističkih studija i poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Ekonomija i poslovna ekonomija, čiji je natječaj za

DEBATNI KLUB EFZG-a i HUM

Govornička škola u Crikvenici od 23. do 25. listopada

pripremanje polaznika za vođenje istraživanja na visokoj razini, sukladno međunarodnim standardima. Program obuhvaća napredna znanja iz ekonomije i poslovne ekonomije, nužna polaznicima za stvaranje buduće akademske ili poslovne karijere. Doktorski studij je učlanjen u dvije mreže doktorskih studija: EDAMBA-u i CESEENET, mreže poznatih europskih sveučilišta.

Foto: Nika Mokos

upis nove generacije studenata upravo u tijeku. U cilju razvijanja što veće kvalitete studiranja, na studijima kao predavači gostuju inozemni i domaći stručnjaci, znanstvenici i praktičari. “Bolonjski poslijediplomski specijalistički studiji i poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij pokrenuti su 2006. godine. Studiji su multidisciplinarno koncipirani te polaznicima otvaraju brojne mogućnosti za ostvarivanje poslovnih ambicija i potenci-

Raspisan je natječaj za upis nove generacije studenata na poslijediplomske specijalističke studije i poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Ekonomija i poslovna ekonomija u akademskoj 2015./2016. godini A. POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJI: • Financijska analiza • Financijske institucije i tržišta • Financijsko izvještavanje, revizija i analiza • Informatički menadžment • Marketinški menadžment • Menadžment prodaje • Organizacija i menadžment • Poslovno upravljanje - MBA • Pravni i gospodarski okvir poslovanja u Europskoj uniji • Računovodstvo i porezi • Strategija i korporativno upravljanje • Strateško poduzetništvo • Upravljačko računovodstvo i interna revizija • Upravljanje financijskim institucijama • Upravljanje kvalitetom B. POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI (DOKTORSKI) STUDIJ EKONOMIJA I POSLOVNA EKONOMIJA Više informacija o samom natječaju možete pronaći na Internetskoj stranici http://www.efzg.unizg.hr/ default.aspx?id=1473 PROMOTIVNI ČLANAK

CEO KONFERENCIJA Ekonomski se fakultet uključuje u regionalni projekt

ovornička škola za studente Sveučilišta u Zagrebu, održat će se u Crikvenici od 23. do 25. listopada 2015. godine. Školu organizira Debatni klub Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (EFZG) u suradnji s Hrvatskom udrugom mladih (HUM). Studenti su sami prepoznali da im tijekom redovitih predavanja nedostaje komunikacijskih vještina, što je bio i glavni razlog za organizaciju Govorničke škole. Cilj je škole pripremiti studente za kvalitetniju poslovnu i svakodnevnu komunikaciju, samostalno i uvjerljivo prezentiranje, oslobađanje od straha javnog nastupa te razumijevanje i kritičko procjenjivanje informacija koje primaju. Govorničku školu pohađat će 30 studenata koji će tijekom tri dana slušati predavanja vodećih domaćih stručnjaka iz područja komunikologije, te steći praktična i teorijska znanja o komunikaciji, govorništvu i javnom nastupu. Stečena znanja studenti će morati primijeniti u praksi, pa će tako biti održano i natjecanje, a pobjednici će biti nagrađeni vrijednim nagradama. Troškovi smještaja, punog pansiona, prijevoza i predavanja za sve sudionike ulaze u cijenu kotizacije od 200 kuna. Prijaviti se mogu svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, neovisno o godini studija, a sve informacije o prijavama nalaze se na Facebook stranici Debatnog kluba. (K.B.)

jala“, naglašava prof. dr. sc. Nataša Erjavec, prodekanica za znanost, poslijediplomske studije i doktorate. Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Ekonomija i poslovna ekonomija najviši je stupanj naobrazbe u vertikali ekonomskog obrazovanja. Oblikovan je prema načelima Bolonjske deklaracije, a po uzoru na suvremene doktorske studije zapadnoeuropskih sveučilišta. Multidisciplinarno je koncipiran i usmjeren na

ISTRAŽIVAČKI KAPACITETI “Važno je istaknuti kako doktorski studij stavlja naglasak na metodološka i teoretska znanja i procese razvoja znanosti, s ciljem stvaranja i razvijanja autonomnih istraživačkih kapaciteta, koji su nužni polaznicima za stvaranje buduće akademske karijere ili karijere u poslovnom svijetu.“, dodaje prof. dr. sc. Erjavec. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagreb integriran je u sve segmente društva, a kvalitetom studijskih programa potvrđuje dominaciju na tržištu obrazovanja ekonomista na području Republike Hrvatske, ali i šireg okruženja.

NATJEČAJ

Dokazani poduzetnici s mladima će podijeliti tajne svojih uspjeha

Paula Brečak

paula.brecak@hotmail.com

rvi put u Hrvatskoj održat će se najveći regionalni projekt za mlade pod nazivom CEO konferencija. Naime, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na inicijativu istoimenog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, odlučio se pridružiti projektu i 7. studenoga biti domaćinom CEO konferencije čiji je cilj mlade povezati s dokazanim poslovnim ljudima i njihovim tajnama uspjeha.

Konferencija se, osim u Zagrebu, namjerava organizirati i u gradovima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Tako se organizatori nadaju povezati mlade iz nekoliko država regije u zajedničkoj misiji edukacije o uspješnom poslovanju

Konferencija se, osim u Zagrebu, planira i u gradovima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Tako se organizatori nadaju povezati mlade iz nekoliko država regije u zajedničkoj misiji edukacije o uspješnom poslovanju. Govornici s uspješnim karijerama pozvani su na konferenciju kako bi s prisutnima podijelili svoja pozitivna i negativna iskustva te tajne uspjeha. Mnogi od govornika bivši su studenti Sveučilišta u Zagrebu, budući da su upravo trenutačni studenti najveća ciljana publika CEO konferencije. Govore na konferenciji održat će tako Vedran Antoljak, Dragan Ćulibrk, Hrvoje Prpić, Luka Abrus, Ida Pandur, Krešimir Dvorski, Branka Slaveska, Ivan Brezak Brkan, Fani Stipković, ali i nekoliko govornika iznenađenja iz javnog života koji su mnogima vrlo dobro poznati. “Cilj CEO konferencije je demistificirati uspjeh i pokazati publici da su prepreke sasvim normalne te da se ne treba bojati neuspjeha i padova jer je sve to sastavni dio uspjeha”, objašnjava Suzana Karabaić, koordinatorica CEO konferencije i voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju na Ekonomskom fakultetu. Osim slušanja klasičnih predavanja, svi prisutni imat će priliku postavljati pitanja te razgovarati s govornicima. Konferencija ima i bogat popratni program koji se sastoji od nagradnih igara, kratkih filmova o govornicima, zakuski i tuluma. Studenti, srednjoškolci i svi ostali koji žele nazočiti konferenciji mogu rezervirati svoje mjesto registracijom na internetskoj stranici CEO konferencije (http://www.ceokonferencija.com/gradovi/zagreb).

Srednja

Listopad 2015.

REFORMA Ministarstvo priprema nove izmjene kurikula za osnovne i srednje škole

Hoće li i dalje ocjena iz fizike utjecati na upis engleskog?

Brečak G Paula paula.brecak@hotmail.com

većini je gimnazija u Hrvatskoj 19 obveznih predmeta u drugom razredu maksimum, a 16 u prvom minimum. Svi su jednako važni i od učenika traže pozornost, zalaganje i znanje. Dok se gimnazijalci svijaju pod teretom općega i opširnog znanja iz gotovo svih edukacijskih područja, strukovnjacima upravo to nedostaje. No Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trenutačno je u procesu izrade programa koji bi, prema najavama, učenicima omogućio da usavršavaju znanja prema preferencijama i da se tako lakše upisuju u više obrazovne razine. “U strukovne bi se škole trebali dodati opći predmeti budući da nam se nigdje ne priznaju oni stručni, a imamo ih tri godine, što bi značilo da nemamo predmete potrebne za prolazak na maturi i upis na fakultet”, ističe učenik Škole za medicinske sestre Vrapče, Dominik Gadže. PRETRPAN PROGRAM Pri odabiru gimnazije učenici nemaju šarolik izbor: neke škole imaju naglasak na prirodnim predmetima, druge na društvenima, ali u svima bi se trebala obrađivati jednaka količina gradiva, u različitom broju sati. “Školski je kurikul dobro osmišljen, međutim teško provediv u nastavi. Program hrvatskoga jezika nije promijenjen više od 20 godina i predviđen je za nastavu od pet sati na tjedan, dok su u gimnazijskom programu propisana četiri sata tjedno”, govori profesorica hrvatskog jezika u X. gimnaziji Andrea Kosović. Budući da

Neki su gimnazijalci izjavili da bi voljeli imati i domaćinstvo, osnove ekonomije i računovodstva, tehnički odgoj i samoobranu

Srednjoškolci se nadaju da će im reforma dopustiti da se više koncentriraju na područja koja ih zanimaju Foto: Dorian Višnjić

se na upisu na fakultet u obzir uzima cjelokupni prosjek ocjena bez odjeljivanja srednjoškolskih predmeta potrebnih za određeni studij, nejasno je zašto bi ocjena iz fizike bila kriterij za

upis studija engleskog jezika. “Učenici bi trebali moći birati između predmeta prema vlastitim potencijalima i željama, a neki bi ostali obvezni”, predlaže Tana Sirotković, maturantica

VIII. gimnazije u Zagrebu. Većina se učenika složila o predmetima koji bi svima trebali biti obvezni - hrvatski i strani jezik te po jedan predmet iz prirodnih i društvenih znanosti. REFORMA NIJE JEDNOSTAVNA Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nedavno je pokrenulo kurikularnu reformu koja do 31. siječnja želi donijeti nove prijedloge za sve programe osnovnih i srednjih škola. “Neke su od osnovnih smjernica uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje, koje će omogućiti usmjeravanje interesa učenika te uvođenje učenja na radnom mjestu u svim programima strukovnog obrazovanja”, poručuju iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Srednjoškolci se nadaju da će im ta reforma dopustiti da se više koncentriraju na područja koja ih zanimaju, bez nametanja gradiva za koji nemaju interesa. “Voljela bih imati predmet koji se bavi održivim razvojem, a koji je danas u fokusu svih razvijenih zemalja”, priznaje Klaudija Rengel iz Poljoprivredne škole u Zagrebu. Neki su gimnazijalci poželjeli i domaćinstvo, osnove ekonomije te računovodstva, tehnički odgoj i samoobranu jer smatraju kako su to potrebne vještine koje ne nauče svi kod kuće. Kurikularnom reformom surađuje se i s nastavnicima, a stručnjak koji radi na reformi, profesor Tomislav Reškovac, priznaje da tako velika promjena nije jednostavna te su očekivanja pomalo nerealna. Podsjeća da su resursi kojima škole raspolažu ograničeni, često nema dovoljno educiranih nastavnika, a i školsko vrijeme je ograničeno za mnogo toga što bi bilo važno naučiti.

ŠTRAJK Sindikalisti budućoj vlasti dali 30 dana da odgovori na njihove zahtjeve

Borba za prava jednih zakida druge

Ćevid G Dina cevid.dina@hotmail.com

regovori sindikata Vertikale obrazovanja i Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod s Vladom RH i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta trenutačno su u stanju mirovanja. Prema riječima predsjednika Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Branimira Mihalineca, novoj vladi će trideset dana od dana stupanja na dužnost uputiti isti zahtjev koji su prošlih dana uputili i premijeru Zoranu Milanoviću. A kako je sve krenulo? Učiteljima i nastavnicima u srednjim i osnovnim školama još 2012. godine ukinut je dodatak na staž koji je djelomično kompenziran 2013. godine, a najviše su izgubili oni koji su pred mirovinom. Naime, prosvjetarima s 19 godina staža i više, koeficijent je smanjen za čak 13,1 posto dok je velikoj većini s manje od 19 godina staža pak povećan za manje od tri posto.

‘Tajming štrajka nema nikakve veze s datumom izbora nego s postupcima Vlade’, tvrde sindikati

Nastavnici i profesori bili su podijeljenih mišljenja i reakcija

Petodnevni štrajk prosvjetara započeo je 25. rujna 2015., nekoliko tjedana prije no što Vlada postane tehnička, što resorni ministar Vedran Mornar smatra neprihvatljivim jer, kako je izjavio, Vlada nije spremna stvarati obveze sljedećoj vladi. “Tajming štrajka nema nikakve veze s datumom izbora nego isključivo s

Foto: Kristina Balun

postupcima Vlade RH u kolektivnom pregovaranju”, kažu pak iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Inače, prosječna plaća u obrazovanju od siječnja do lipnja 2015. godine iznosila je 5508 kuna, što je niže od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, koja, prema podacima Držav-

nog zavoda za statistiku, iznosi 5685 kuna. Treba napomenuti da su u taj prosjek uračunate plaće svih zaposlenih u obrazovanju - od domara i čistačica do ravnatelja. Ako isključimo njihove plaće, prosječna plaća nastavnog osoblja raste na 6560 kuna u srednjim i 6365 kuna u osnovnim školama. Ministarstvo na upite Globala do zaključenja broja nije imalo komentara. U svim zagrebačkim gimnazijama koje smo kontaktirali za vrijeme štrajka (I., V., VI., XI.) situacija je bila ista - neki su profesori štrajkali, a neki nisu. U XII. gimnaziji situacija je bila drukčija: nitko nije štrajkao. Svi se slažu da su u osnovnim, srednjim i visokim školama te na fakultetima i znanstvenim institucijama najviše ispaštali učenici i studenti koji će dane provedene u štrajku morati nadoknaditi. Osim u štrajku, nastavnici i profesori podijeljeni su i u načinu rada, pa se kao logično nameće pitanje jesu li plaće jedini problem u obrazovanju te jesu li baš svi profesori potplaćeni?

E-USMJERAVANJE

Novi portal HZZ-a Portal je namijenjen učenicima, studentima, zaposlenima i nezaposlenima

Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

ada se mladi nađu na prekretnici u životu, pogotovo kad se to tiče njihove buduće karijere, često se dogodi da ne znaju kako dalje. No Hrvatski zavod za zapošljavanje prije dva je mjeseca osnovao portal e-usmjeravanje (http://e-usmjeravanje.hzz.hr) na kojem se mogu naći informacije i alati koji mogu pomoći tijekom obrazovanja i pri upravljanju karijerom. Portal je namijenjen učenicima, studentima, zaposlenima i nezaposlenima. Nastao je u sklopu projekta “Novi pristupi HZZ-a u pružanju usluga klijentima”, koji je provodio WYG International Ltd. u konzorciju s tvrtkom ÖSB Consulting GmbH. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. U HZZ-u navode da su se htjeli približiti mladima, a to je najlakše elektroničkim putem. “Mladi su nam u fokusu zbog velike nezaposlenosti, koja je problem u cijeloj Europi pa tako i u nas, i zbog toga smo odlučili napraviti nešto što bi prije svega njima pomoglo. Da lakše nalaze posao, da se lakše informiraju na način koji je njima najlakši”, objasnila je Andrea Tomšić iz Odsjeka za profesionalno usmje-

ravanje, koja je aktivno uključena u projekt. Pomoć pri odabiru srednje škole, fakulteta ili zanimanja mnogima je potrebna. Za studente se na portalu može pronaći mnogo korisnih stvari: kome se obratiti pri teškoćama tijekom studiranja, koje se stipendije nude, kako pronaći studentski posao... Nakon fakulteta portal pruža savjete o učinkovitom traženju posla, pomoć pri sastavljanju životopisa i pisanju molbi za posao. Isto tako, na portalu se može vidjeti i koja su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj te popis slobodnih radnih mjesta. Posjetitelji portala mogu među ostalim besplatno popuniti Moj izbor, sustav koji ispituje interese ispitanika, kao i ono u čemu je ispitanik dobar te na temelju odgovora nudi deset zanimanja koja bi ispitaniku mogla odgovarati. Na portalu je opisano oko 250 zanimanja - moguće je provjeriti što pojedino zanimanje obuhvaća i koja je vrsta obrazovanja za njega potrebna. Tomšić ističe i da osobama koje su u HZZ-u registrirane kao nezaposlene, a ispune Moj izbor, sustav to bilježi kao mjesečnu aktivnost. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kažu da ovo nije kraj projekta nego ga i nadalje žele unapređivati i razvijati.

Društvo

Listopad 2015.

TIPS & TRICKS

DJECA LEPTIRI Svjetski dan oboljelih od bulozne epidermolize

Izranjavana koža skriva hrabrost i neslomljiv duh

Čarobna mikrovalna Senjak G Antonija antonija.senjak@yahoo.com Većina ljudi mikrovalnu pećnicu smatra običnim kuhinjskim aparatom čija je funkcija podgrijavati i otapati hranu u kratkom vremenu. Ako ste i vi dosad mislili da je tako, prevarili ste se. Ovoga puta donosimo nekoliko prijedloga o uporabi mikrovalne pećnice koji vam mogu olakšati svakodnevne obveze te istodobno uštedjeti vrijeme. 1. Sušenje komada odjeće Svima nam se mnogo puta dogodilo da nam se određeni komad odjeće još nije do kraja osušio, a do odlaska van preostalo nam je nekoliko minuta. Uzmite taj vlažan komad odjeće i pravac u kuhinju! Postavite mikrovalnu pećnicu na srednju jačinu, komad odjeće stavite u plastičnu posudu i stavite je unutra tri puta po dvije minute. Nakon prve runde izvadite komad odjeće i protresite ga, potom vratite u mikrovalnu drugi put i ponovite postupak. Nakon treće runde vaš komad odjeće trebao bi biti suh, a vi ste spremni za izlazak.

2. Domaći čips Ako vas uhvati želja za slanim grickalicama, nema potrebe ići u prodavaonicu zbog jedne vrećice čipsa jer u samo nekoliko minuta možete napraviti fini, domaći čips. Ogulite krumpir, izrežite ga na tanke ploške i posložite na tanjur, ali nikako jedan na drugi, kako bi se ravnomjerno ispekli. Mikrovalnu pećnicu stavite na srednju jačinu i svoje krumpire stavite grijati tri minute. Nakon toga ih izvadite, preokrenite na drugu stranu i ponovite postupak. Ako su još mekani, ponovite postupak još jednom. 3. Osvježite osušeni kruh Ako vam je ostalo “jučerašnjeg“ kruha, nemojte ga bacati! Uzmite komad kuhinjskog ručnika i navlažite ga vodom. Njime umotajte kruh i stavite ga 10 sekundi u mikrovalnu koju ste ranije podesili na maksimalnu jačinu. Nakon 10 sekundi kruh bi trebao bit mekan i svjež. Ako nije dovoljno omekšao, ponovite postupak. 4. Brzi brownie Izrada klasičnih kolača često traje predugo i stvori puno nereda, dok u samo nekoliko minuta možete napraviti sočan brownie u mikrovalnoj pećnici. U većoj šalici izmiješajte 1 jaje, 4 žlice šećera, 4 žlice brašna, 3 žlice kakaa, 3 žlice ulja i 3 žlice mlijeka. Također, za bolji okus možete dodati 3 žlice čokoladnog namaza. Dobro promiješajte smjesu, mikrovalnu pećnicu podesite na maksimalnu jačinu te svoj brownie pecite oko 2 minute. Naposljetku, možete ga gotovog preliti žlicom mlijeka kako bi bio sočniji. Dobar tek!

Prebeg G Melissa melissa.prebeg@gmail.com

atiji najobičnije radnje, poput otvaranja staklenke ili pranja zuba iziskuju mnogo vremena. Prsti na njegovim šakama potpuno su srasli što mu onemogućava svakodnevne radnje u samostalnom životu. Unatoč njegovoj dijagnozi recesivne distrofične bulozne epidermolize ili pojednostavljeno - rijetke i teške dermatološke bolesti, kroz dane kroči uz osmijeh na licu. POVEZIVANJE OBITELJI Matija trenutačno radi u Udruzi DEBRA (društvo oboljelih od bulozne epidermolize) kao koordinator pacijenata. Savjetuje ih i motivira te s njima redovito razmjenjuje iskustva i radi na senzibilizaciji javnosti na tu bolest. “Ideja udruge bila je da Zagreb bude centar okupljanja ‘leptira’ zbog kvalitetnije liječničke njege. Sukladno tome pod Udrugom je unajmljen stan za potrebe obitelji čija djeca u Zagreb dolaze iz drugih krajeva Hrvatske”, kaže Vlasta Zmazek, predsjednica Udruge DEBRA. Cilj je druženje i povezivanje obitelji u kojoj je netko obolio od epidermolize, informiranje o novim mogućnostima liječenja, prikupljanje sredstava za njegu, pomoć pri školovanju i boljoj socijalizaciji. Premda za sada nema učinkovite terapije, život bolesnika najviše ovisi o svakodnevnoj njezi i kirurškim zahvatima te psihološkim tretmani-

‘Ideja je da Zagreb bude centar okupljanja ‘leptira’ zbog kvalitetnije liječničke njege, ali i ostalih tretmana’, kaže Vlasta Zmazek, predsjednica Udruge DEBRA

Foto: Privatna arhiva

Antonija i njezina leptirica Nora

ma u samom početku da bi se obitelj lakše nosila s određenim teškoćama. Zbog toga se 25. listopada obilježava

Svjetski dan bulozne epidermolize kako bi i ovi leptiri dobili krila. Antonija je divan i nadahnjujući

Više od 20 podvrsta bolesti Bulozna epidermoliza skupina je bolesti koje karakterizira jako osjetljiva koža, a u nekih bolesnika i sluznica sa stvaranjem mjehura i rana. U slučajevima stvaranja ožiljaka dolazi do sraštanja, najčešće prstiju na rukama i nogama, te slabije pokretljivosti pojedinih zglobova. Hod je jako otežan tako da brojni bolesnici trebaju invalidska kolica. Bolest može biti nasljedna ili nastati mutacijom gena, a postoji više od 20 podvrsta bolesti.

primjer kako se može živjeti s buloznom epidermolizom. Ona je majka i supruga “djece leptira”. Prije susreta s Markom ništa nije znala o toj bolesti, ali je znala da postoji. Kako su uplovili u bračne vode, tako su krenuli u potragu za lijekovima. “Prestali smo se živcirati zbog besmislenih stvari, na koje ionako ne možemo utjecati. Ne obaziremo se na prošlost, malo zavirimo u budućnost, a živimo danas, u ovom trenutku, jer smatramo da je to ispravno. Inače život projuri”, kaže Antonija. POZITIVAN DUH Ovakav način života počeo je pokazivati odlične rezultate na Markovom psihofizičkom zdravlju i koža mu se vidno počela oporavljati. Marko, danas 36-godišnjak, rodio se s lakšim oblikom ove bolesti i većinu aktivnosti samostalno obavlja. Iako je Markov gen dominantan i nasljedan pri čemu je mogućnost za prenošenje toga gena bila 50 posto, odlučili su imati dijete. Njihova se Nora rodila s istom bolesti. Bolest joj se pojavila na oba stopala, ali je previjanjem nekoliko puta na dan drže pod kontrolom. Prvotni šok koji je uslijedio umirio je Antonijin pozitivan duh. Odlučila je da nema razloga zbog kojih bi Nora uz dijagnozu bila tretirana drukčije od ostale zdrave djece. Dakako, određene aktivnosti zbog mogućnosti ozljeda neće biti jednostavne, no za svoju petomjesečnu Noru, Antonija kaže da je upravo onakva kakva je htjela da bude - sretno, aktivno i nasmijano dijete.

UDRUGA RODA Na zagrebačkom Zrinjevcu organizirali 10. grupno dojenje

‘Kao što je kiša normalna, tako je i dojenje sasvim normalna stvar!’

Senjak G Antonija antonia.senjak@yahoo.com

ada smo jutros vidjeli kišu, odlučili smo da nećemo odustati, jer kao što je dojenje normalno, tako je i kiša normalna. Okupilo se petnaestak majki koje su unatoč kiši zajedno dojile svoju djecu na Zrinjevcu - rekla nam je Ivana Zanze iz udruge RODA. Akcije poput grupnog dojenja prakticiraju se diljem svijeta, a onu hrvatsku pokrenula je udruga RODA - skupina građana koji se zauzimaju za trudnoću, roditeljstvo i dojenje, u povodu svjetskog tjedna dojenja. Tako su početkom listopada zagrebački park Zrinjevac ispunile majke koje su u grupi dojile te tako pokazale kako svaka majka ima slobodu dojiti svoje dijete gdje god poželi. Ovogodišnja akcija ujedno je i jubilarna jer je prvo grupno dojenje u Zagrebu organizirano prije deset go-

Zbog činjenice da je dojenje u javnosti i dalje svojevrsni tabu, desetu godinu zaredom okupile su se majke s malenom djecom te ih podojile - nasred parka

Ni loše vrijeme neke mame nije spriječilo da podrže akciju

Foto: Nika Mokos

dina. Odaziv je bio nešto slabiji nego prijašnjih godina zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, no akcija je i dalje uspješno odrađena. Grad Zagreb, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo i drugim manjim udrugama, organizira ovakve manifestacije u sklopu kampanje “Dojenje je zakon” s ciljem promoviranja Programa promicanja i unapređenja dojenja. “Bez razmišljanja sam se odlučila odazvati akciji i biti dio grupe koja će s ponosom dojiti svog malca na Zrinjevcu u društvu ostalih mama. Nadam se da ćemo svojim činom osvijestiti ljude kako je dojenje normalna pojava koja se ne bi trebala obavljati isključivo unutar četiri zida”, rekla je Barbara, jedna od sudionica. Osim akcije grupnog dojenja, udruga RODA tjedan dojenja obilježila je i drugim manifestacijama poput radionica, savjetovališta te besplatnih projekcija filmova u dvoranama Kina Europa.

Društvo

Listopad 2015.

PARLAMENTARNI IZBORI Na birališta izlaze nove generacije, što im stranke nude?

Mladi su najbolja vojska birača

Novak G Nikola novak.ni@web.de

ladi su uvijek zanimljivi svim strankama, prije svega jer svake četiri godine stasa nova generacija birača koja prvi put glasuje, za Global kaže stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan. Ususret nadolazećim parlamentarnim izborima koji će se održati 8. studenoga, nastojali smo doznati što su stranke u svojim programima namijenile mladim biračima. “Upravo su mladi ono biračko tijelo koje je potrebno motivirati jer u suprotnom prelaze u one koji dugoročno ne glasuju”, obrazlaže Macan. “Političke stranke u svoje programe stavljaju pojedina obećanja kako bi pobijedile na izborima, a ne kako bi ih ispunili kada dođu na vlast”, smatra doc. dr. sc. Davor Boban s Fakulteta političkih znanosti. (NE)SPOSOBNI ZA POSAO? “Čak ako imaju dobre programe, ideje i vizije, te iskrenu namjeru da ih provedu u djelo, to konkretno ne mora ništa značiti ako ih oni koji uđu u Sabor i Vladu ne znaju ispuniti”, tumači Boban. Dodaje da je većina hrvatskih političara nesposobna za posao koji obavljaju te zbog toga nastaju mnogi problemi u našem društvu, a ne zbog ekonomskih ciljeva koji su obuhvaćeni njihovim programima. No što stranke pripremaju za mlade na ovim parlamentarnim izborima? Predsjednik Foruma mladih SDP-a Nenad Livun kaže da su posvećeni mladima, a “najpoznatija je strukturna reforma Ministarstva rada i mirovinskog sustava pod nazivom ‘Garancija za mlade’, koja obuhvaća niz mjera za zapošljavanje mladih” i pomoću koje se u prvih tri mjeseca provođenja zaposlilo 6000 mladih ljudi. Uz ovo, Livan ističe i ‘Zavrti ideju’, mjeru za mlade osobe koje se odluče na poduzetništvo. Suprotno aktualnoj poziciji, iz HDZ-a nam nesluž-

ANKETA

radna mjesta, uvođenje obvezne stručne prakse u sekundarnom i tercijarnom obrazovanju, karijernog savjetovanja i usmjeravanja te daljnji rad na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru prema smjernicama EU”, ističe Ivan Buljan iz ORaH-a te dodaje da je u planu i pokretanje nacionalne Zaklade za mlade. Jedan od prioriteta stranke Bandić Milan 365 - Stranke rada i solidarnosti, kako kaže njezin tajnik Nenad Predovan, jest postići da mladi ljudi odmah nakon fakulteta budu zaposleni pa se stranka zalaže za sve pogodnosti unutar obrazovnog sustava, kao što su besplatni udžbenici i dostupnost domova za učenike i studente. “Mladi trebaju biti u dva statusa, ili u statusu školovanja ili u statusu rada”, objašnjava Predovan. Na sličnom je tragu i stranka Naprijed Hrvatska - Progresivni savez. Predsjednik stranke i bivši predsjednik Ivo Josipović objašnjava da se dodatna sredstva za obrazovanje mogu osigurati u proračunu redukcijom administrativnih i sličnih troškova. “S obzirom da će proračun vjerojatno biti u lošem stanju i u narednim godinama, planiramo porezne olakšice za ulaganja u stipendije, obrazovne programe i visoka učilišta, i to po progresivnoj stopi”, navodi Josipović.

CARMEN MARCELA PERICA (23): Mislim da mladi, nažalost, neće osjetiti veliku razliku. Mnogi od nas ne žele otići iz domovine, ali sila prilika i naša politika tjeraju nas na to. Možda da dignemo šator?

LJUDSKE SLOBODE “Kao i svima ostalima, tako i mladima stranke moraju dati odgovore koji se tiču njihove budućnosti – obrazovanja i zaposlenja prije svega, ali i općenitih ljudskih sloboda”, smatra Macan. Objašnjava kako se oko svjetonazorskih pitanja mladi mogu lakše identificirati sa strankom nego kod stvarnih problema. “U samom izbornom procesu mladi su najbolja vojska ako ih uspijete motivirati prije svega na društvenim mrežama, a tu zasad dominiraju dva bloka, HDZ-ov i SDP-ov”, kaže Macan i dodaje kako će vjerojatno u ovim izborima društvene mreže odigrati do sad neviđenu ulogu.

‘Političke stranke u svoje programe stavljaju pojedina obećanja kako bi pobijedile na izborima, a ne kako bi ispunile ta obećanja kada dođu na vlast’, smatra doc. dr. sc. Davor Boban s FPZG-a

Politička pismenost za jedinicu! Prema istraživanju znanja maturanata o politici, koje je objavila inicijativa GOOD za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, rezultati političke pismenosti mladih krajnje su zabrinjavajući. Naime, čak 73 posto maturanata ne zna tko je aktualni predsjednik Vlade, a 81 posto njih ne zna koja je koalicija trenutačno na vlasti. S obzirom na to da su rezultati tako poražavajući čak i unatoč činjenici da su ispitanici imali pred sobom ponuđene odgovore, uoči ovih izbora nameće se pitanje koliko će glasovi te mladeži imati kredibiliteta i koliko će savjesno utjecati na kreiranje daljnje političke budućnosti zemlje. beno kažu da njihov gospodarski program sadrži niz mjera koje se odnose na zapošljavanje mladih i poticanje demografskog oporavka društva kroz poticaje mladim obiteljima s djecom. Vođa Živog zida Ivan Vilibor Sinčić početkom rujna predstavio je program stranke napomenuvši da je “Živi zid pokret mladih i svih onih koji se ne slažu s osovinom SDP-HDZ”. Uz to je istaknuo četiri osnovne stavke programa od kojih ni jedna nije konkretno vezana za mlade koliko za “preostale građane”. OBRAZOVANJE I RADNA MJESTA U ORaH-u se, uz zapošljavanje, više osvrću i na obrazovanje. “ORaH predviđa financijsko stimuliranje deficitnih obrazovnih programa, a to su u prvom redu oni koji stvaraju zanimanja za zelena

Mladi će možda biti odlučujući faktor na izborima

MATIJA PINKO (22): Smatram da, bez obzira na to tko dobije nadolazeće izbore, neće previše utjecati na život mladih ljudi, jer obje stranke favoriziraju mlade isključivo iz stranačkih mladeži.

Foto: Ivan Gundić

MARIJAN CRNJAK (22): Nadam se da će mlade shvatiti kao važan segment izbornog tijela i da će otvoriti javni prostor mladima da iskažu mišljenje o aktualnostima. Nadam se i reformi obrazovnog sustava.

ARENA STAGE Američki mentori ponovno u Hrvatskoj

JUBILEJ Centar za ženske studije proslavio 20 godina djelovanja

im američkog kazališta Arena Stage okupio je u rujnu skupinu glumaca iz regije u sklopu programa Voices of Now. Cilj jednotjednog druženja bio je stvoriti predstavu Beneath the Surface, koja na temelju iskustava sudionika upućuje na etničke, religijske i povijesne probleme u regiji kroz mlade glumce iz Albanije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Makedonije. Ovo je drugi posjet Arena Stagea Hrvatskoj, gdje su prije dvije godine radili na istom projektu sa skupinom mladih s invaliditetom. “Uzbuđeni smo zbog povratka te smo željeli otkriti koje probleme glumci žele iskomunicirati putem kazališne umjetnosti”, rekla je Anita Maynard-Losh, članica tima Arena Stage. “Posebno mi se sviđa što je ansambl otvoreno na pozornicu uspio iznijeti svoje priče te ih pretvoriti u jednu krasnu cjelinu”, kazala je gledateljica Vera Sekula. Zadovoljna je i članica ansambla

ovodom dvadesete godišnjice Centra za ženske studije prikazana je predstava 20 pri(o)zora, u režiji Dubravke Crnojević-Carić koja prati razvoj Centra od samih početaka i aktualizira probleme ženskih prava. Proslava je početkom mjeseca održana u zagrebačkoj Gliptoteci, uz feministički panel, izložbu fotografija, plesnu izvedbu te feminističku feštu. “Sviđa mi se što je predstavljen kontekst unutar kojih je nastao Centar te koliko je teško bilo početi uz sve neprijateljsko okruženje”, rekao je gledatelj Nikola Zdunić. CrnojevićCarić dugi niz godina bori se za prava žena te je predstava bila poklon Centru s kojim već 15 godina surađuje. “Nastojale smo spojiti prošlost i sadašnjost, proći labirintnim putovima sjećanja i arhivima uspomena, ali smo htjeli pokazati kako je danas te da žene nisu u mnogo boljoj pozici-

Kazalište povezalo mlade iz regije P T

Dominika Rosić koja kaže da “ovako sebe prikazujemo na najbolji način, svoju maštu, svoje pokrete i što mi jesmo”. “Mnogo je emocija uključeno, posebno jer se vidi da mladi imaju važnu poruku i žele biti glas u svojoj zemlji, a ponosna sam što sam dio tima koji im je dao šansu da tu poruku izraze”, priznala je pomoćnica tajnika za odnose s javnošću veleposlanstva SAD-a Elizabeth Blumenthal. (P. Jakovina)

Feministička fešta za sve

ji”, pojasnila je redateljica. Rada Borić, izvršna direktorica Centra, sretna je što su uspjeli opstati ovoliko unatoč tome što su izvaninstitucionalno mjesto obrazovanja. Smatra da će se prirodnim slijedom priključiti Sveučilištu jer su njihova metodologija i diskurs neizbježni u suvremenoj znanosti. (P. Jakovina)

Foto: Nika Mokos

Reportaža

Listopad 2015.

AUSTRALIJA Na dalekom kontinentu mlađa populacija velik dio života provodi na plažama

Izgorjeli, pa se vratili po još...

Meglić G Mia miameggle@gmail.com

a mi je netko u životu rekao da ću imati prigodu preletjeti pola svijeta i nogom kročiti Down under, kako popularno zovu Australiju, vjerojatno bih se samo slatko nasmijala. No život mi je već mnogo puta pokazao svoju nepredvidljivost pa je tako bilo i ovog puta. Naime, sestra mog dečka s obitelji se preselila u Perth, glavni grad Zapadne Australije, i tako smo se našli na 29 sati dugom letu (što uključuje dva presjedanja i osam sati čekanja) i mjesec dana dugom putovanju na Južnu polutku. Iako nimalo usput Perthu, prvih pet dana svojeg putovanja odlučili smo provesti u Sydneyu, najvećem i najstarijem gradu Australije. AUTOHTONI BURGERI U Australiji se treba naviknuti na nekoliko stvari koje su nama neobične. Prije svega, automobilski se promet obavlja prema pravilu lijeve strane. Također, zbog golemih se križanja mnogo vremena izgubi u čekanju na semaforima. Tu je i konstantno graktanje i glasanje neobičnih papiga (primjerice kakadua), koje Europljani inače drže kao kućne ljubimce. Ono na što se nije bilo teško naviknuti ljubazni su ljudi. Čim te ugledaju da s kartom lutaš po gradu, sami se zaustave i ponude pomoć. Jako su brbljavi i dragi, teško je shvatiti da ti ne žele nešto uvaliti ili prodati nego su jednostavno takvi. Ali nismo nikako navikli na visoke cijene kojih smo postali svjesni već

Australci su toliko ležerni da im je u gradu normalno skinuti se u donje rublje i sunčati na travi ili brčkati u fontanama

Foto: Mia Meglić

Sydney Opera House i Harbour Bridge

Flegmatične i svadljive koale Wildlife park. Tu smo napokon vidjeli sve endeme Australije. Klokani su šetali slobodno, a mi smo ih mogli hraniti i maziti. Koale su pak najflegmatičnije životinje koje sam ikad vidjela. Iako spavaju i do 20 sati na dan, imali smo sreće da ih je nekoliko bilo budno, a dvije su se bile posvađale točno meni iza leđa, uz takve urlike da mi baš i nije bilo svejedno. Osim ovih, upoznala sam mnogo novih australskih vrsta kao što su wombati, numbati, wollabyji, ali najdraža mi je bila echidna - ježić dugih, crnožutih bodlji.

nakon prvog ručka u središtu Sydneya. Dvije kave i dva hamburgera platili smo više od sto kuna, no to nam nikako nije pokvarilo doživljaj. Bili su to autohtoni burgeri od klokanova mesa, i to je, na moje veliko iznenađenje, jako ukusno! Da, teško si je zamisliti da jedeš slatkog klokana, kakvog si dan prije vidio u zoološkom, ali tako je kako je, zaista su ukusni. Nisam mogla vjerovati, ali Australci su toliko ležerni da im je sasvim normalno doći na jednu od brojnih zelenih površina u središtu grada, među poslovnim neboderima, skinuti se u donje rublje i sunčati na travi ili brčkati u fontanama. Priliku za kupanje u hladnom Tihom oceanu najprije smo dobili na plaži Manly, jednoj od najpoznatijih plaža u Sydneyu. Jake morske struje i valovi stvarno nisu za šalu. No nema straha jer tu je tim spasilaca koji stoje u vodi i tjeraju ljude u plitko i između zastavica. O morskim psima nisam mnogo razmišljala. Uvijek sam gledala da poneki surfer bude daleko ispred mene i nadala se najboljem. Imali smo sreću što smo došli na finale Svjetskog prvenstva u surfingu i skateboardingu pa smo promatrali profesionalce kako izvode svoje vratolomije. Zabava, glasna glazba, mnogo mladih ljudi, surferi i surferice, crossfit-treninzi nasred plaže... Da, došli smo u raj.

AKTIVNI, LIJEPI I - IZGORJELI Tu sam se uvjerila da priče o zgodnim Australcima nisu samo priče. I cure i dečki aktivni su i drže do svojeg zdravlja. Nakon plaže, iznajmili

smo tandem-bicikl i kao pravi turisti po najvećem suncu išli obilaziti okolicu Manlyja, a najzanimljiviji je St. Patrick’s College gdje je sniman film “Veliki Gatsby”. Iako smo se mazali kremom za sunčanje, ne moram vam reći da smo izgorjeli kao nikada u životu. Htjela sam si iskočiti iz kože, a spavati je bilo gotovo nemoguće. Izgledali smo, najblaže rečeno, kao da nas je netko fino išamarao. Takvu jačinu sunca kod nas ne možete ni zamisliti. Zadnji dan prije leta za Perth, posjetili smo plaže Bondi i Bronte gdje nam je jedan stariji gospodin prišao i rekao: “Oprostite, izgorjeli ste!”, na što smo se mi počeli smijati i rekli da je to od prijašnjeg dana. On je nastavio u čudu: “Aha, došli ste po još malo?” Da, nije zdravo, ali tako je to kad si turist. A da sam zaista u Australiji, postala sam svjesna vjerojatno tek na letu za Perth. To je najizoliraniji glavni grad neke državne jedinice na svijetu. Postao je popularan tek unazad deset godina. Uživali smo tamo kupajući se ovog puta u toplom Indijskom oceanu, na plažama s ogradama i mrežama protiv svih mogućih stvorenja koje vrebaju. Cottesloe beach glavna je plaža u Perthu gdje smo prvi put vidjeli kućice za spasioce, baš poput onih u kojima Mitch Buchannon, iz serije “Baywatch”, drži stražu. Tu smo doživjeli i jedan od najljepših zalazaka sunca u životu koji i Australci itekako znaju cijeniti. Oko 20 sati skupila se masa ljudi s ležaljkama ili dekicama koji su, pijuckajući čašu vina, promatrali nebo u sto prekrasnih nijansi i sunce kako zalazi....

FLASH FOOD REPORT Ulična hrana u Nizozemskoj oličenje je raznolikosti kulture

Stroopwafel, poffertjes i haringe s lukom

Bošnjak G Nives nives.bosnjak@gmail.com

izozemska je, osim po vjetrenjačama, tulipanima i u većini Europe ilegalnim supstancama, poznata i po kulturalnoj raznolikosti. Njezin glavni grad Amsterdam s nešto više od 800.000 stanovnika oteo je milijunskome Londonu titulu grada s najvećim brojem različitih nacionalnosti na svijetu. Tako ćete na jednoj strani ulice vidjeti štandove s nizozemskim klasikom - ukiseljenim haringama, a već preko puta turski fast food ili pak surinamski restoran. Hrana je uvjerljivo najbolji indikator kulturalne slojevitosti i jedini način da istinski

upoznate društvo. Haringe se mogu kupiti u mliječnom pecivu s kiselim krastavcima ili samo jednostavno poslužene na papirnatom tanjuriću uz nasjeckani luk. Tko ih naruči u ovom drugom obliku, koji i jest njihov izvorni način pripreme, preporučuje mu se da slijedi jednostavnu proceduru jedenja: uhvati ih za rep, uvalja u nasjeckani luk, nagne glavu i prinesite ustima... Nešto dalje - turska pizza, jelo koje je mnogo sličnije tortilli nego pizzi. To je okrugli komad zapečenog tijesta premazanog mljevenim mesom, povrćem i začinima koje se zatim zarola u nešto doista slično tortilli, no okusom sasvim orijentalno.

Foto: Nives Bošnjak

A za sve koji žele kušati autohtone slastice, stroopwafel i poffertjes jedini su i pravi izbor. U Nizozemskoj, stroopwafele rade tako da izliju smjesu sličnu onoj za palačinke u veliki rebrasti kalup i, nakon što ispeku dvije tanke hrskave kore, premažu ih medenim sirupom, zalijepe i pruže

vam u ruke dok je još vruće. Poffertjes je pak nešto sasvim drugo, minijaturni napuhnuti uštipci koji se peku u sićušnim okruglim kalupima i poslužuju uz maslac i šećer u prahu, ili čokoladu u modernijim verzijama. Okusom se ne razlikuju mnogo od klasičnih palačinki, ali su posebni po

tome što se u originalnoj verziji rade od heljdina brašna. No da bi netko kušao ove specijalitete mora ustati rano i uputiti se na jednu od amsterdamskih tržnica jer se izvorni svježi stroopwafeli kao i poffertjes samo tamo mogu pronaći, skriveni od rijeka turista koje haraju gradom.

Intervju

Listopad 2015.

RAZGOVOR Hrvoje Prpić za Global govori o poduzetništvu i studiranju u Hrvatskoj

Naše obrazovanje daje premalo prakse i puno nepotrebnog znanja

Domitrović G Irena domitrovic.irena@gmail.com

oduzetnik koji za sebe kaže da je osoba luđačke upornosti i velike odgovornosti, Hrvoje Prpić, postigao je još jedan velik poslovni uspjeh. Nakon što je HGspot od nule doveo do jedne od najjačih hrvatskih tvrtki, on ne miruje. Prodajom HGspota krenuo je u nekoliko novih projekata, među kojima je i Trillenium. Prije šest godina samo ideja na papiru, Trillenium je danas najuspješnija hrvatska crowdfunding kampanja s 260.000 funti prikupljenih investicija putem online platforme Seeders. Za Global govori o svojim poslovnim iskustvima, nedaćama s kojima se i kao uspješan poduzetnik susreće, ali i opasnostima koje sa sobom nosi naš sustav obrazovanja.  Mnogo ste vremena proveli u inozemstvu, što vas se najviše dojmilo? Ono što me vani fascinira je trud koji ljudi ulažu u najjednostavnije poslove. Nedavno smo snimali intervju u Londonu i imali smo samo jednog snimatelja. On je svih šest sati neumoljivo kružio oko kamera, trudio se kao da snima najvažniju stvar na svijetu. Ja bih na njegovu mjestu vjerojatno zaspao, ali on je imao najvišu dozu koncentracije cijelo vrijeme. Prijatelju iz Londona sam objasnio koliko sam fasciniran tim kamermanom, na što mi je on odgovorio: “Gle, Hrvoje, ovo ti je London. Na njegovo mjesto čeka još dvadeset drugih ljudi jednako kvalificiranih. On se mora dokazati jer je svjestan da je lako zamjenjiv. Ako nisi najbolji, tebe nema.” Da smo svi mi tako učinkoviti, naša prosječna plaća ne bi bila 5000 kuna nego tri puta više.  Uz vaše se ime često veže London. Što je s Engleskom toliko posebno? Vani nije sve savršeno, ali je poslovno mnogo bolje. Na primjer, Engleska je konkurentnija, pomaže ti u početku i ne petlja se previše. Oni te puste da živiš dok ne narasteš i ne opterećuju te porezima. Kad si dovoljno velik, onda plaćaš poreze. Engleska je za mene idealna, jer mi je blizu, prometna povezanost je odlična, malena je razlika u vremenskoj zoni, i ima super pristup poduzetnicima. U ovom poslu svatko sebi kombinira stvari onako kako njemu najviše odgovaraju.  S Hrvatskom ste imali više neugodnih iskustava. Kako to da se niste preselili? Volim ovaj naš način života, to što smo dosta otvoreni i pristupačni. Na primjer, volim igrati nogomet s društvom, ali stvar je u tome da se nakon tekme ode popiti pivo i družiti se s ljudima. U Engleskoj ili Australiji odigraš tekmu i odeš kući, a to je za mene prehladno. Tamo te nitko neće pozvati u svoju kuću, ta mi prisnost nedostaje. Zagreb je moj dom. Mogao bih neko vrijeme živjeti na Baliju, u Pragu, ili u Zadru, ali nisam pronašao nijedno mjesto koje potpuno odgovara mom načinu života.  Postali ste jedan od sinonima za

uspješnog poduzetnika u Hrvatskoj, pa i šire. Mislite li da mladi kod nas imaju dobru obrazovnu podlogu za uspjeh? Naše obrazovanje stvara prosječno konkurentne ljude. Međutim, po izlasku s fakulteta mladi nisu nimalo spremni za život jer su puni nepotrebna znanja i nedostaje im prakse. Nije normalno da osoba pet godina ide na ekonomiju, a da ne zna što su dionice. Osnovne stvari svoje struke svaka osoba mora imati u malom prstu nakon izlaska s fakulteta, a gradivo koje se kod nas uči previše je općenito. Ne pratimo dovoljno trendove razvoja. Konkretno kod novinarstva, premali se naglasak stavlja na društvene mreže koje su postale krucijalne u novinarskom poslu, a na fakultetu se o tome najčešće ne govori dovoljno. Važno mi je da se ljudi educiraju, ali nisam pobornik klasičnog obrazovanja. Sve bih ljude nakon srednje poslao raditi i zabranio im školovanje bez minimalno godine dana radnog iskustva, jer imamo previše teorije, a premalo prakse. Ljudi nakon školovanja dođu raditi s nekim svojim idejama u glavi za koje ne znaju jesu li uopće izvedive. To je kao da dođeš na polje i kreneš orati, a plug nikad nisi primio, već si 15 godina samo čitao o tome.  Što je s našim plaćama, općenito i u poduzetništvu? Poduzetnik sam sebi zaradi plaću, koja ovisi o njegovu radu i trudu. Što ćemo imati više poduzetnika bit će veća potražnja za zaposlenicima i plaće će više rasti. Općenito mislim da bi plaća trebala biti dirigirana tržištem, što u nas, posebno u uhljebničkim državnim i lokalnim upravama i zajednicama, nije slučaj. Plaće su ondje diktirane neovisno o učinkovitosti koja je ovdje mnogo niža nego vani, tako da mi možda zarađujemo malo, ali i privređujemo malo. Ne možemo si priuštiti plaćati radnike više kad ti isti radnici ne stvaraju onoliko koliko stvaraju ljudi vani.  Prodali ste HGspot za ‘pristojan’ iznos. Kako to da tada niste odustali od poduzetništva i uživali u godišnjem odmoru do kraja života? Ja sam prodao HGspot i u trenutku prodaje nisam osjetio nekakvo veliko veselje nego više brigu. Što ću sad s tim novcem?! On sad leži tamo, što ako nestane?! Nakon prodaje sam otišao na godinu dana u Australiju i odmarao se. Ali mi je tih godinu dana bilo previše, nisam ja taj tip, stoga sam se odlučio vratiti u Zagreb i rekao sam samom sebi da moram nešto raditi. Od onda sam otvorio pet poduzeća. Nema stajanja i ne vjerujem da će ga ikad zaista biti.  Odakle sva ta energija i ideje? Kad vidiš da možeš nešto napraviti i da postoji mnogo prilika oko tebe, pomisliš si: “Zašto ne?!” Odeš iz zemlje na kratko i dobiješ hrpu novih ideja. Vidiš da postoji Uber u Londonu, i to ti se svidi, onda dođeš u Zagreb, i vidiš da ga ovdje nema. U tom trenutku si pomisliš: “Pa ajmo ga onda napra-

‘Mladi dođu raditi s idejama za koje ne znaju jesu li izvedive. Kao da dođeš na polje i kreneš orati, a plug nikad nisi primio’, slikovit je Prpić

Kad vidiš da možeš nešto napraviti i da postoji mnogo prilika oko tebe, pomisliš si: ‘Zašto ne?!’ Odeš iz zemlje na kratko i dobiješ hrpu ideja, kaže poduzetnik Foto: Privatna arhiva

viti da ga imamo i mi!”  Gdje se tu uklapa Trillenium? Ideja za Trillenium rodila se još 2009. godine kad me prijatelj nazvao i pitao bih li htio ući u projekt stvaranja najveće online prodavaonice u regiji. Pristao sam, međutim, ideja je zvučala malo dosadno, a ja sam htio nešto stvarno veliko.  Kako je priča tekla nakon ideje? Odlučili smo napraviti prvi online shopping centar. Potpisali smo ugovore s više hrvatskih tvrtki ali ideja nije zaživjela. Uvidjeli smo da ih je nemoguće povezati u jedan sustav jer su imali potpuno drukčiji stupanj informatizacije i način poslovanja. Tada smo krenuli u potragu za novim klijentom koji će sam biti dovoljno

velik da si može priuštiti realizaciju naše ideje.  Drukčiji pristup je donio i drukčije rezultate? U priču je tada ušao ASOS, za koji mi nismo bili zainteresirani u početku, međutim, zaokupili su nam pozornost izvanrednim brojkama, i odlučili smo pokušati. Priča s njima bila je neizvjesna, pregovori su trajali dugo, tri puta smo ih zamalo izgubili. Nakon posljednjeg sastanka pokazali su malu zainteresiranost. Tada sam ja prišao njihovom glavnom predstavniku i nekako ga uvjerio da pristanu na suradnju. Bili smo na samom rubu, ali potpisali smo ugovor u ožujku ove godine. Njihov drukčiji poslovni model natjerao nas je da i mi okrenemo

Startup je savršena stvar za mlade ljude U startup svijet treba ući dok si mlad. U studentskim je godinama pravo vrijeme za pokretanje jer nikad više neće osoba imati toliko mnogo vremena, toliko malo obveza, tako niske troškove i toliko slobode. Jednom kad dođu djeca, možeš se pozdraviti sa startupom. Taj svijet nudi mnogo, ali studenti ne mogu očekivati da će u roku od dvije godine zaraditi jer zarade dolaze nakon pet i više godina. Zato je mnogima jednostavnije izgurati fakultet i zaposliti se u nekoj pristojnoj tvrtki. Oni koji odu u startup gledaju svoje bivše kolege na svojim sigurnim poslovima i sa sigurnim plaćama i nakon četiri godine si pomisle: “Je li mi ovo stvarno trebalo?”

svoju ideju naglavačke i prilagodimo se.  Potpisan ugovor značio je da ste mogli odahnuti i da će nadalje sve biti lakše? Tek potpisom ugovora ovaj je posao postao težak jer je trebalo pronaći novac za realizaciju. Stupili smo u kontakt s dvojicom poslovnih anđela, ali nikako se nismo uspjeli pomaknuti s mjesta. Tada smo opet okrenuli ploču i odlučili prikupiti investicije putem Seedersa. I to je krenulo iznenađujuće super. U tjedan dana prikupili smo 40 posto investicije, od ukupno 200.000 funti. Time je Trillenium postao najuspješnija hrvatska crowdfunding kampanja jer je do tada prvo mjesto držao ZIP sa 67.000 funti. Ali nakon prvotnog uzleta dogodilo se zatišje, prolazili su dani da nismo prikupili ni lipu. Već sam se pomirio s time da je i ovome došao kraj, da zatvaram tvrtku, selim se na Havaje i neću više razmišljati o tome.  Čime ste kampanju ponovno dignuli na noge? Ipak nisam odustao, nego smo svi zajedno upregnuli još jače. Krenuli smo s online kampanjom, sastancima, eventima, ali ništa se nije događalo. Tada mi se javio prijatelj iz Ljubljane koji je rekao da je spreman uplatiti 10.000 funti, ali mi je naglasio da je došao krajnji trenutak da upregnem kampanju. Nakon njegove investicije kreće nova tura muke, kontaktiranja, povlačenja za rukav. Na poticaj osnivača HowToGetFundeda, kojima sam mentor, počeo sam pisati personalizirane e-mailove ljudima od kojih tražim investicije. Danonoćno sam tipkao poruke kolegama koje su počinjale s pitanjem kako su im supružnici, djeca, a tek onda bih pitao jesu li čuli za kampanju i bi li što u nju uložili. Ljudi su se odjednom počeli javljati sa svih strana i u tren oka kampanja je dosegla 87 posto. Onda se na samom kraju pojavio i Andy Murray i prikupili smo 260.000 funti, dva dana prije kraja kampanje. Velik dio uspješno obavljena posla je iza nas. Sad trebamo pustiti aplikaciju, što će biti u prosincu i prikupiti barem 3,5 milijuna downloada.  Iz svega što ste rekli, očito je da se ni dokazanim poduzetnicima novi projekti ne ostvaruju tako lako. Što biste preporučili mladim ljudima, studentima, koji imaju aspiracije postati poduzetnici? U odnosu na zadnjih desetak godina poslovni se svijet jako unaprijedio. 2007. godine startali su Poslovni anđeli koji su uvelike olakšali poduzetničku priču za mlade ljude s izvanrednim idejama, a bez mnogo novaca. Danas studenti imaju goleme šanse, ali ih ne iskorištavaju. Većina ih dolazi iz konzervativnog okruženja, studiraju da bi se zaposlili u nekoj firmi, poželjno državnoj, i da bi u njoj ostali što dulje raditi. Ljudi se nadaju brzom uspjehu u svijetu poduzetništva, a to ne postoji. Znam barem četiri zaista kvalitetna projekta koji su propali jer su ljudi željeli laku i brzu lovu.

Kultura

Listopad 2015.

PULA Prva turneja legende rocka nakon devetogodišnje stanke

David Gilmour zapalio Arenu

Najveću je euforiju izazvala najbolje izvedena skladba na koncertu - ‘Shine On You Crazy Diamond’ Bošnjak G Nives nives.bosnjak@gmail.com

Zašto je kultno do ‘U trenutku kad moramo najviše podupirati jedni druge ne smijemo tako olako odustati kao što su napravili organizatori Kiklopa jer bi tom logikom onda trebali odustati i od prosinačkog sajma Sa(n)jam knjige u Puli’, kaže urednik portala za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena Info Nenad Bartolčić

evjerojatno je da sa svojih 69 godina pjeva i svira bolje nego kad mu je bilo 27 i kad je s Floydima snimio ‘Dark Side Of The Moon’, komentirao je za Global oduševljeni Ivan, jedan od 6500 posjetitelja koji su te večeri došli vidjeti Gilmoura. Pojavio se na pozornici sa zakašnjenjem od samo tri minute, poput pravog profesionalca. Koncert je otvoren pjesmom s novog solo albuma “Rattle That Lock”, no bilo je jasno da je većina došla upravo zbog starih hitova. Oduševljenje je, stoga, ali i krikove i pokoju suzu, izazvala jedna od najpoznatijih balada benda - “Wish You Were Here”. Bivši gitarist i pjevač tog legendarnog britanskog benda izveo je pjesmu kao da ju je jučer svirao na “Division Bell” turneji 1994. godine, najvećoj i posljednoj turneji Pink Floyda. Atmosferu s kultnih koncerata ovog benda u Pulu je donio i golem kružni zaslon, jedan od zaštitnih znakova benda još od 1974., te specijalni vizuali koji su se na njemu vrtjeli uz pjesme baš kao što je to bilo i u zlatno doba Floyda. David Gilmour otad kao da nije ostario ni minute. Koncert je trajao gotovo tri sata, od čega je publika uživala u dva i pol sata čiste svirke. Solo dionice na gitari zvučale su kao da ih svira dvadesetogodišnjak, a ne muškarac koji je već zagazio u 70. godinu života. Najveću je euforiju izazvala najbolje izvedena skladba koncerta, a to je ”Shine On You Crazy Diamond”. Osim nje, izvrsno su primljene i megauspješnice poput “Money”, “Us

KIKLOP Udruga Sa(n)jam knjige odgodila dod

David Gilmour ‘prašio’ je gotovo tri puna sata Foto: Nemanja Đorđević

And Them” i “High Hopes”. Iako je Gilmour na svom Facebooku dan nakon koncerta objavio koliko je sretan što su pjesme s novog albuma primljene izuzetno dobro, show su nedvojbeno ukrale gore spomenute uspješnice. Matija, još jedan od mnogih posjetitelja komentirao je ushićeno izvedene hitove. “Čuti najdražeg gitarista iz najdražeg benda kako svira meni najdraže stvari - ostvarenje sna. Bio sam skeptičan prema novim pjesmama jer ih još nisam preslušao, no ni one me nisu razočarale.” Spektakl je završen demonstracijom Gilmourova gitarističkog umijeća u skladbi “Comfortably Numb”, također jednim od trijumfa iz bogate karijere britanskog velikana rock-glazbe. Spektakl kakav pulska Arena već dugo nije vidjela ispunio je očekivanja obožavatelja, a Gilmour ovu dugoiščekivanu turneju nakon devetogodišnje stanke nastavlja diljem Europe te po Južnoj i Sjevernoj Americi.

TKO KAŽE DA SE U ZAGREBU NEMA GDJE IZAĆI? DIVAN.HR Pronađi svoje mjesto!

Nela Simić 777nela@gmail.com

dgađanje nagrade Kiklop, ili kako joj organizatori vole tepati, najvažnije nagrade struke u Hrvatskoj, u medijima je prošlo prilično nezapaženo, a većina ih je samo prenijela zbunjujuće i loše artikulirano obrazloženje Skupštine udruge Sa(n)jam knjige u Istri. Iako je obrazloženje medijima poslano tijekom sezone kiselih krastavaca, dok su se svi praćakali u moru, u kulturnjačkim krugovima ukidanje nagrade je itekako odjeknulo, te bilo nezaobilazna tema. Inače, udruga Sa(n)jam knjige, osim dodjele Kiklopa, potpisuje i organizaciju književnog sajma Sa(n)jam knjige koji se prošla dva desetljeća održava u Istri, ali daleko je manje poznat i praćen od dodjele kultne nagrade. KRIZA KAO IZGOVOR? U spornom priopćenju Skupština obrazlaže: “...Ali nakon što je godišnja knjiška produkcija desetkovana i nakon što su mnogi nekad veliki i slavni izdavači gotovo prestali izdavati knjige, ili su se, da bi opstali, preorijentirali na prijevode lake bestseller literature, Kiklop nije moguće dodijeliti da se ne naruši izvorni smisao nagrade”. Svi će se složiti da je kriza pogodila mnoge pa nije zaobišla ni književnu scenu, ali teško je povjerovati da je ova godina zaista toliko lošija od prethodne i da se u cjelogodišnjoj književnoj produkciji nije uspio pronaći onaj jedan izvrsni debitant, najvredniji urednik i izdavačka kuća koja se trudi preživjeti unatoč krizi. Mnogi u Hrvatskoj, unatoč teškim vremenima, koja već prilično dugo traju, malom tržištu, nedovoljnim sredstvima i sličnim

problemima, od knjige godinama žive, a među takve se ubraja i udruga Sa(n)jam knjige koja je ovim potezom čitateljima, autorima i nakladnicima poslala poruku da kvalitetnih knjiga trenutačno - nema. Želi li se time poručiti da je i sam sajam besmislen? Iz obrazloženja se može iščitati da su autori i nakladnici sami krivi što neće dobiti prestižnu nagradu, ali ako počnu bolje pisati i nađu “zlatnu koku” čija će jaja topiti da tiskaju knjige, možda se nagrada ponovno počne dodjeljivati. Naknadno detaljnije pojašnjenje Magdalene Vodopije za Novi list u kojem kaže: “… vrijeme je za rekonstrukciju nagrade koja je stvorena u sasvim drukčijim vremenima, kao i za promišljanje nove strategije”, dokazuje kako se ukidanje nagrade moglo i diplomatskije sročiti. Kao što je mnogo književnika i nekolicina medija komentiralo, ovo je pljuska autorima i nakladnicima prije svega zato što su svi svojim dugogodišnjim trudom da održe scenu živom zaslužili bolje objašnjenje koje je zasjenilo možda prave razloge ne dodjeljivanja ove nagrade koje vjerojatno nikada nećemo otkriti. Knjiška publika nije mogla nestati u samo godinu dana, a oni koji čitaju znaju da produkcija iako možda “desetkovana”, ipak postoji. OD SAJMA U PULI NE ODUSTAJU Urednik portala za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena Info, Nenad Bartolčić kaže da je Skupština udruge Sa(n)jam knjige u Istri pogrešno procijenila način na koji se svi zajedno u knjižnom sektoru trebaju nositi s krizom koja je nepobitna. “Čak i u situaciji kada je broj novih knjiga bitno smanjen u odnosu prema prošlim godinama ta produkcija nije toliko srezana da

KREATIVNOST U PRAKSI Prva Hrvatska žonglerska konvencija Hello

20:15 divan.hr

100%

Divan.hr

KALENDAR DOGAĐANJA

SVE! KULTURA

KONCERTI

KAZALIŠTE

KLUBOVI

23.09.2015. LAUBA

‘Iskusnjare’ se razbacale lopticama A ko u desnoj ruci imam dvije loptice, a u lijevoj jednu, najprije bacim iz desne ruke, pa iz lijeve i prije nego što druga loptica dođe u desnu ruku, bacim treću loptice iz desne ruke prema lijevoj. Ako ste to uspjeli čestitam - upravo ste postali žongler! - objašnjava voditelj početničke žonglerske radionice Krešimir Fijačko. S obzirom na sve veći interes za žongliranje, Triko cirkus teatar i Dziu Medika organizirali su prvu Hrvatsku žonglersku konvenciju potkraj rujna u Zagrebu u prostoru Medike. Ova konvencija novitet je samo u Hrvatskoj, s obzirom na to da već dugi niz godina postoji Europska žonglerska konvencija koja okuplja više tisuća ljubitelja ove vještine. Uz to postoje i manje, regionalne konvencije, poput zagrebačke. Tako je Fijačko koji je u osam godina usavršio žongliranje s dvije, tri i više loptica odlučio organizirati konvenciju u sklopu koje su se našle tri radionice - jedna za “stare iskusnjare”, druga za početnike i treća za kreativce koji su žongliranje rado iskombinirali s plesom ili hulahupom. No potonja je bila idealna i za megalomane - naime, ondje se žongliralo s čak sedam loptica! “Veseli me što vidim kako se svaki polaznik

Glavni gost Stefan Sing održao je radionicu za Foto: Nina Džidić-Uzelac ‘stare iskusnjare’

trudi i kako je napredovao tijekom tri dana”, rekao je voditelj radionice Stefan Sing. Ovaj poznati njemački žongler vodio je radionicu za iskusne žonglere. Singa i žonglersku ekipu navečer je zagrijavao Matija Vuletić poznatiji kao DJ Kes10 koji se pobrinuo za to da se napravi luda zabava, a na podiju se vidio ludi guzotres, brzi nogolet, divlji rukomlat! “Ovo mi je najbolji izlazak u prošlih nekoliko mjeseci”, komentirao je Dominik, jedan od posjetitelja. Nakon što je sabrao dojmove, Fijačko je sažeo kako je radionicama prošlo više od pedesetero ljudi - od pet do 42 godine. (M. Tenžera)

Kultura

Listopad 2015.

jelu književne nagrade - traže ‘zlatnu koku’ u izdavaštvu

ogađanje stavljeno ‘na led’? prijavljenoj knjizi, ali i da produkcija nagrade bude znatno skromnija nego li inače. I to bi bilo bolje od nedodjeljivanja Kiklopa”, rekao je. Spisateljica i sociologinja Jelena Zlatar, dopredsjednica Centra za kreativno pisanje, nedavno je debitirala na književnoj sceni zbirkom kratkih priča, a zatim i prvim romanom. Osim što je i sama nova na sceni, radom Centra za kreativno pisanje koji se osim radionicama bavi izdavaštvom knjiga, pomaže mladim autorima da objave svoja prva djela. “Nagrada Kiklop bila je jedna među rijetkima koja je isticala ukus publike i time mogla poslužiti kao određeni pokazatelj literature i trendova kojima su čitatelji (ali i struka) skloni. Ukidanjem te nagrade ostali smo zakinuti za viđenje najvažnijeg dijela populacije pri stvaranju i promoviranju književnosti: za publiku. Iz perspektive spisateljice čini mi se da nagrade povećavaju vidljivost knjiga i u konačnici stvaraju određene kriterije u procjeni šarolike književne scene, a iz perspektive dopredsjednice Centra za kreativno pisanje (koji se također bavi i izdavaštvom), primjećujem da postoji potreba autora za sudjelovanjem u raznim izborima, natječajima i promicanju književnosti na taj način. Ukratko - na ukidanje ove nagrade gledam kao korak unazad na književnoj sceni”, rekla je Zlatar.

Pitanje je hoće li književni debitanti ikada više u ruke primiti ovu nagradu

Ukidanjem Kiklopa ostali smo zakinuti za viđenje najvažnijeg dijela populacije pri stvaranju i promoviranju književnosti: za publiku. Na ukidanje ove nagrade gledam kao na korak unazad na književnoj sceni, rekla je spisateljica i sociologinja Jelena Zlatar

Foto: Duško Marušić/Pixsell

bi opravdala razlog stavljanja nagrade poput Kiklopa makar i na jednu godinu na stand by (ili je i napokon ukinula?) jer u trenutku kad moramo najviše podupirati jedni druge ne smijemo tako olako odustati kao što su napravili organizatori Kiklopa jer bi tom logikom oni onda trebali odustati i od prosinačkog Sa(n) jam knjige u Puli. Organizatori sajma i nagrade Kiklop s godinama su sasvim zasluženo osigurali sasvim solidan budžet za svoj rad i čak sam uvjeren da su mogli odlučiti da ove godine, na primjer, ne naplaćuju kotizacije od 100 kuna po

UPITAN KREDIBILITET Mnogi mlađi autori ove su godine objavili svoje prve zbirke kratkih priča čemu u kriznim vremenima treba dati podršku. Javnost bi sigurno zanimalo tko zapravo stoji iza navodne jednoglasne odluke i bi li se isti ti članovi vijeća osobno usudili oči u oči s autorima, nakladnicima i čitateljima ponoviti isto obrazloženje. Time se nameće važno pitanje - je li nagrada Kiklop ovim postupkom izgubila kredibilitet čak i ako se bude dodijelila sljedeće godine? S druge strane dio kulturne scene i ne žali što Kiklopa ove godine nema, o čemu svjedoči komentar jednog dobitnika koji je želio ostati anoniman: “Nagrada se ionako sastojala samo od boce vina, kipića i sumnjivih kriterija izbora.” Ipak, nagrada Kiklop nesporno je imala težinu i dobitnici su se njome nerijetko hvalili, a mnogima je pomogla da se afirmiraju i napreduju.

KINOMREŽA Neovisna kina otvorena za suradnju s mladim autorima

Sajam filma privukao mlade filmaše

Ratko G Jelena ratko.jelena@gmail.com

d studenoga 2014. tridesetak neovisnih kina udruženo je u organizaciju Kino mreža. Osnovni joj je cilj unaprjeđenje hrvatske kinematografije, a uz pomoć mladih autora. U kinima se amaterski filmovi ne prikazuju često, ali problem je u mladim ljudima, a ne u kinima, kaže Hrvoje Laurenta, predsjednik Kino mreže i voditelj Kina Europa u Zagrebu. U rujnu je u Rijeci održan prvi Sajam filma u Hrvatskoj, ujedno prvo javno događanje u organizaciji Kino mreže. Program je, među ostalim, uključivao radionice i predavanja, U sklopu Sajma za publiku održana je premijera filma “Zvizdan”, hrvatskog kandidata za Oscara, a drugog dana Sajma premijerno je prikazan ovogodišnji dobitnik nagrade Palme d’Or u Cannesu, francuski film “Dheepan”. Među kreativnim mladim filmofilima koji su posjetili Sajam filma ima onih koji uspiju realizirati svoje ideje. Nažalost, gotovo nijedna ne ugleda mrak kinodvorane u obliku amaterskog filma.

‘Redateljima amaterima nedostaje hrabrosti’, kaže Hrvoje Laurenta, predsjednik Kino mreže U Kino Europa gotovo nikad ne dolaze mladi redatelji s vlastitim radovima. Laurenta je zaključio da redateljima-amaterima nedostaje hrabrosti i dodao da je spreman izaći u susret mladom autoru koji dođe s prijedlogom da se njegov kratki film prikaže na velikom platnu.

Foto: Ana Jurčić/Art-kino

“Mogli bismo napraviti malu premijeru za njegove prijatelje. Kad bi se skupilo nekoliko mladih autora od kojih svaki ima jedan kratki film, mogao bi se napraviti duži program”, predložio je Laurenta. “Definitivno bih posjetila događaj tog tipa”, rekla je studentica Larisa Dragelj, “čak i kada to ne bi bili filmovi mladih ljudi koje osobno poznajem.” Ideja se svidjela i dvadesetogodišnjem filmašu Anti Glavašu. “Smatram da je odlično kada se nađe netko s voljom da olakša mladim filmašima. Svakako bih iskoristio priliku kada bih imao ozbiljnije radove”, rekao je. “Ključna je stvar producent koji prijavljuje film na natječaj i traži sredstva. Mladi autori najčešće nemaju producenta, pa redatelj preuzima tu ulogu na sebe”, objasnio je Laurenta. Glavaš s druge strane ulogu producenta ne vidi kao ključnu jer redatelj čitav posao može uspješno odraditi samostalno. Međutim, Laurenta je istaknuo da “autor filma nakon režiranja nema više snage ni znanja kako pronaći novac”. Podsjetio je na odsjek Produkcije pri Akademiji dramske umjetnosti te kazao kako ne bi bilo ludo, ako netko misli da ima dobar projekt, poslati to nekome s Akademije.

O kulturi kulturno

Sirijski kulturni gubici i naši su gubici Kulturno čišćenje ISIS-a bez presedana je u suvremenoj povijesti

Savić G Raša rasasavic@gmail.com

travnju ove godine internetom su se proširile snimke pripadnika ISIS-a kako maljevima, eksplozivom pa i buldožerima uništavaju antičke ostatke iračkih gradova Hatre i Nimruda. Posljednja uništenja dogodila su se u slavnoj sirijskoj Palmiri. U kolovozu je ISIS, nakon pomna planiranja i postavljanja eksploziva, raznio ostatke Baalova svetišta. Žrtvovan je i život profesora Kaleda alAsada koji je javno pogubljen jer nije htio odati mjesto na kojem su skrivene umjetnine Palmire. Jasan je stav ISIS-a koji za cilj ima na svakom osvojenom teritoriju ukloniti sve simbole politeizma i širiti monoteizam. Prizivanjem shirka, tj. idolatrije, Islamska država pokušava ustanoviti svoju legitimnost i dokazati nasljedstvo ispravne vjere još od vremena Abrahama i Muhameda, također boraca protiv politeizma. Shirk se odnosi na sva predislamska mjesta poput Nimruda, kao i na svako islamsko naslijeđe koje ne slijedi njegovo strogo sunitsko tumačenje (uključujući i gradove ostalih vjerskih manjina). Uništavanje i razaranje za njih je naredba dobivena od Proroka, a za sobom ostavljaju uništene idole i kipove, koji se štuju umjesto Alaha. Dodatno, krvave umjetnine s ovih područja već su navodno na svjetskim crnim tržištima čijom prodajom ISIS financira svoje terorističke akcije. Ironija začarana kruga rasprodane kulture i baštine, a koja onda omogućuje njeno daljnje uništenje gotovo je bizarna. Nije ovo prvi put da se nečija kultura mrzi i zatire. Sve je više otkrića o blagu i umjetni-

Nije bez razloga UN 1954. donio Hašku konvenciju, kojom se i u ratnom sukobu izuzimaju od uništenja svi kulturno važni spomenici, materijalni i nematerijalni. Ipak, ni konvencija ni činjenica 21. stoljeća nije potvrdila onu poznatu – historia est magistra vitae nama koje su nacisti oduzimali na osvojenim područjima i skrivali (u podzemnim rudnicima soli i dvorcima) s ciljem da sva najznačajnija umjetnost Europe, i šire, jednom bude izložena u njihovu muzeju. Isto se događalo i za vrijeme turskog genocida nad Armencima, režima Crvenih Kmera u Kambodži ili pak, nama najbliže, tijekom Domovinskog rata nad Hrvatima i Bošnjacima. Ono što je očito jest da je trenutno kulturno čišćenje ISIS-a bez presedana u suvremenoj povijesti te je riječ o kulturocidu na međunarodnoj razini. Nije bez razloga UN 1954. donio Hašku konvenciju, kojom se i u ratnom sukobu izuzimaju od uništenja svi kulturno važni spomenici, materijalni i nematerijalni. Ipak, ni konvencija ni činjenica 21. stoljeća nije potvrdila onu poznatu – historia est magistra vitae. Koliko god oštre reakcije dolazile sa svih strana, ipak je očito da one nikad neće biti jače od osvajačkih težnji i oružja masovnog uništenja. Baština i kulturno naslijeđe temelj su identiteta svakog naroda pa, iako se ne događa nama pred očima, potrebno je ove zločine osvijestiti i najstrože osuditi na svim razinama. Uništeni spomenici su naslijeđe cijele civilizacije te ovo nisu sirijski, niti kulturni gubici Bliskog istoka nego je riječ o gubicima jednako važnim za svakoga od nas.

Kolumne/komentari/mišljenja

Listopad 2015.

Kako sam postala ‘globalna’ urednica Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

lobal je, zapravo, otkrio moj tata. Prije nešto više od godinu dana kada je, čekajući da ja završim s upisom na fakultet, prolistao drugi broj tih novina, ustanovio je da “nije loše, to pišu ovi s tvog faksa.” Zgrabila sam i ja tada jedan primjerak izlazeći iz fakultetske zgrade i pomislila: “Ajde, ako ništa, barem ću imati što čitati na putu do Zadra”. Kao brucošica novinarstva javila sam se u inbox Globala i oni su mi vrlo brzo odgovorili. Moguće je da im je nedostajalo radne snage pa su sretno primili i moju ruku da zajedno s njima drži “globalno” pero. Sramežljivo sam se popela do petog kata i duboko udahnula prije no što sam pokucala i ušla u redakciju. Unutra je nekoliko ljudi nešto radilo, nisu bili sigurni tko sam i zašto sam uopće gore, dok se nisam oglasila s glupim: “Ej, ovaj... ja sam došla, mislim... ja sam se javila, rekli su mi da i ja mogu pisati...” Nisam bila sigurna kako se točno naglašava ime urednice Matine Tenžere pa ga nisam htjela izgovarati na glas. Ali i samo ispuštanje glasa je pomoglo. Uskoro sam dobila svoj prvi zadatak na koji sam, čini mi se, potrošila i najviše vremena nego za bilo koji drugi. Kad radiš nešto što voliš, onda želiš da to ispadne kako treba. Sjećam se da sam do samog izlaska tog broja strepjela hoće li moj tekst biti objavljen. Čim sam se dokopala jednog primjerka, prolistala sam nekoliko stranica i ugledala svoje ime i prezime iznad teksta o Erasmus studentima.

Nije novinarstvo u Globalu samo lijepo i krasno bez muke. Bilo je tu i stresa. Ni problemi s crijevima prije razgovora s važnim ljudima nisu izostali Ono što mi je Global u godini dana donio svakako je iskustvo. Zadovoljstvo. Veselje. Sreća. Večera na Akademskoj donatorskoj večeri. “Ta hrana nije za nas, Silvija...”, promrmljala je kolegica Jelena i ipak otišla za mnom. “Pa tko bi trebao pojesti sve to?”, dobacila sam joj. Brojna poznanstva također su bitna komponenta u novinarstvu, a Global mi je donio i to. Povezanost s ljudima donosi osjećaj pripadanja grupi kojoj želim pripadati. Nije novinarstvo u Globalu samo lijepo i krasno bez puno muke. Bilo je tu i stresa. Srama, neugodnosti i straha. Ni problemi s crijevima prije razgovora s važnim ljudima nisu izostali. Promašeni tekstovi, nedostupni sugovornici, stalno prepravljanje tekstova i živciranje zbog nedostatka inspiracije. No kada se na kraju dana izvučete iz svega toga, ponosni ste na sebe. Baš lijep osjećaj. U globalu, to je taj osjećaj koji meni daje pisanje za Global. Osjećaj ispunjenja. Od ove sam godine i urednica jedne Globalove rubrike. Za mene je to samo dokaz da se isplati raditi ono što voliš, rekla bih, čak i pod cijenu neuspjeha. Ništa nije promašeno ako je to ono što želite, koliko god da vam drugi tupili da od toga nema a) kruha b) novca c) života d) sreće...

Hrvatska je položila ispit humanosti

aše društvo, u slučaju da do njega u utrci sa showbiz vijestima dođu vijesti iz svijeta, udarne teme drži u fokusu u prosjeku do tri dana. Tada je in govoriti o gladnima u Africi, rasizmu u Americi, nestalim studentima u Meksiku, poginulima u Gazi, tsunamiju u Indoneziji i Japanu i o izbjeglicama s Bliskog istoka. Upravo ova zadnja tema, u medijskom se prostoru zadržala dulje nego ostale teme međunarodnog karaktera zato što smo odjednom i mi uključeni. No kako se postaviti i kako reagirati na ono što se u medijima naziva “izbjeglička kriza”? Kako reagirati na nešto što se događa “u našem dvorištu”? U prošlih mjesec dana izbjegličke krize i medijskog i javnog raspravljanja, vidljivo je nekoliko problema. Kao prvo, ističe se nepoznavanje i nerazlikovanje pojmova “izbjeglica” i “migrant”, a nerijetko se upravo to koristi za političku manipulaciju i spin. Hrvatska je država potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda iz 1951. (Konvencija o statusu izbjeglica) i njena Protokola iz 1967. koji se tiče definicije i statusa izbjeglica, pa je prema tome izbjeglica ”svaka osoba koja se ne nalazi u zemlji svog državljanstva, te se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, te zbog pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja ne može ili se zbog tog straha ne želi staviti pod zaštitu dotične države; ili osoba bez državljanstva koja

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

Pojedinci zaboravljaju da broj od više od 150.000 izbjeglica koje su prošle kroz Hrvatsku nije ništa u usporedbi s daleko više izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije (Vojvodine) koje su se tijekom rata nalazile na našem teritoriju, bilo da su samo prolazile kroz zemlju, privremeno se zadržavale ili ostajale i postajale dijelom društva se nalazi izvan zemlje prethodnog stalnog boravišta, a koja se ne može ili se zbog straha ne želi vratiti u tu državu”. Kad se govori o političkoj mani-

pulaciji i spinovima, valja spomenuti i “napuhavanje” brojeva izbjeglica. Važno je raščistiti jedno - izbjeglice ne ostaju u Hrvatskoj, Hrvatska nije destinacija. Prema tome, zanimljivo je kako se cijelo ljeto s ponosom govorilo o visokim brojkama i nekoliko milijuna turista koji su ušli u RH. S druge je strane evidentan pritisak koji se stvara izvještavanjem o ulasku desetaka tisuća izbjeglica, a najčešće se ne spominje da su ti isti ljudi već napustili našu zemlju. Kada se Mađarska ili Slovačka stave u ulogu braniča Europe, njihovi vođe zaboravljaju da izbjeglicama nije cilj doći u Slovačku i Češku koje će primati samo izbjeglice kršćanske vjeroispovjesti, ili u Mađarsku čiji policajci posljednjih mjeseci batinaju djecu, žene i muškarce. Dapače, njemačka kancelarka Angela Merkel je nakon saznanja o padu nataliteta i prognozi o smanjivanju radne snage prije pola godine praktički pozvala izbjeglice i otvorila vrata Njemačke, što dodatno objašnjava izbjegličke migracije prošlih mjeseci. Uz to, postaje jasno da u Siriji i Iraku, odakle dolazi najviše izbjeglica, postoji neka vrsta snažne i dobro organizirane promidžbe koja ujedno radi na širenju dezinformacija, poput one o konačnoj propasti Sirije i Asada, što dodatno potencira masovne migracije u “obećane europske zemlje”. Kao drugi problem ističe se slabo pamćenje koje se odnosi na rat devedesetih. Tako pojedinci zaboravljaju da broj od više od 150.000 izbjeglica koje su prošle kroz Hrvatsku nije ništa u usporedbi s da-

leko više izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije (Vojvodine) koje su se tijekom rata nalazile na našem teritoriju, bilo da su samo prolazile kroz zemlju, privremeno se zadržavale ili ostajale i postajale dijelom društva. Kao treći problem javlja se strah od “uništenja europskih vrijednosti i ideala” o kojima dio društva govori. No postavlja se pitanje kakve su to europske vrijednosti i nisu li to univerzalne ljudske vrijednosti koje se nekim čudom u Europi zovu europskima? Problem dičenja tzv. europskim vrijednostima opasno je narušen kad novinarka jedne mađarske televizije, na granici sa Srbijom, u trenutku kada izbjeglice bježe od mađarske policije koja ih gađa suzavcem, podmetne nogu Sirijcu koji na leđima nosi dijete. O kakvim vrijednostima i kulturi Europljana govorimo? S druge su strane građani Hrvatske dokazali da drže do tih europskih vrijednosti. Nasilja i incidenata nije bilo, odmah se počelo s mobilizacijom volontera i dijeljenjem humanitarne pomoći. U svakom se trenutku zna što je i gdje potrebno, zahvaljujući društvenim mrežama i volonterizmu ne samo građana Hrvatske nego i stranaca volontera iz cijelog svijeta. Zabilježene su, naravno, i zloporabe pa su tako pojedinci iskorištavali tuđu nevolju. Međutim, većina građana poslušala je apele Vlade, nevladinih organizacija i vjerskih zajednica te bez ikakve diskriminacije pruža pomoć. Hrvatska je, eto, još jednom položila ispit humanosti.

I Le Corbusier je jednom bio brucoš!

Herljević G Filip filip.herljevic@gmail.com

nogi ljudi kažu da je polazak na fakultet novo poglavlje u životu. Dok ovo pišem, ostalo mi je točno 10 dana do tog poglavlja. No prije tog novog, moram dovršiti, i napisati još ponešto o starom. Malo ljudi ima tu sreću da zna čime se u budućnosti žele baviti. Ja sam jedan od njih. Priča kreće početkom prošle godine kada sam sa “starcima” podijelio svoj interes za Arhitektonski fakultet. Oni su me u tome podržali te smo brzo poduzeli potrebne korake kako bih počeo s pripremama za prijamni. Od proljeća prošle godine, svako bih subotnje prijepodne provodio crtajući na pripremama u zgradi fakulteta. Svaki put kada bih se našao pred staklenim vratima, zamišljao sam da tamo studiram te bih u predvorje ušetao kao kakav Le Corbusier. Uostalom, i on je jednom bio brucoš! Znao sam da to želim i da to mogu, i to mi je bilo dovoljno. Uskoro sam se upoznao s fakultetom, vidio njegove ljude te shvatio kako sve to “diše”. Već sam se mogao zamisliti kako raščupane kose, s golemim podočnjacima,

žurnim korakom prolazim hodnikom s kavom u jednoj, a crtežima i skriptama u drugoj ruci. Nisam ni stigao reći “faks”, a već je došlo vrijeme za prijamne ispite. Najstresniji dan u životu. Ikad. Ako je ovako prije svakog ispita, onda sam nadrapao. Nije ti baš svejedno kad shvatiš da ti taj dan može odlučiti o tome što ćeš studirati idućih nekoliko godina. Ukratko bih ga opisao kao 24 sata znojenja, probavnih smetnji, negativnih

sam taj privilegij birati. Možda bih čak i izabrao Split kako bih se malo osamostalio, ali shvatio sam kako bi živjeti sam značilo da moram kuhati, prati, pospremati, peglati… Meni kao gotovanu to je teško prihvatljivo. Ima vremena da naučim sve to. Neki bi se možda prepali tih opisa tipičnih studenata arhitekture koje možemo naći na internetu ili npr. u vodiču za njene brucoše, ali ja sam spreman to prihva-

Spreman sam na gomilu neprospavanih noći, prolivenih kava po crtežima i materijalima, porezotina skalpelom… Spreman sam čak i na fakultetsku menzu za koju sam čuo da baš nije ko u Westinu misli i panike, ali uspio sam. Kako bi Zdravko Mamić rekao, prošao sam taj prijemni kao “plitak potok” i uz dobro napisanu maturu upao. Nadam se da čitatelji ovu usporedbu neće shvatiti kao hvalisanje. Naime, prijavio sam i Arhitektonski fakultet u Splitu na čiji sam prijamni išao samo dan nakon zagrebačkog. A “dolje” druga priča. Taj dan opisao bih jednom riječju, a to je “pomalo”. Atmosfera totalno suprotna. Dok su u Zagrebu vladali stres i nervoza, ovdje opuštenost. Pošto sam upao na oba fakulteta, imao

titi. Već sam odavno shvatio da se definicija “studentskog života” na ovaj fakultet ne može primijeniti. Možda se neću moći svake subote opuštati u popularnom (barem kako sam čuo) Krivom Putu ili raskopčati košulju u Team Clubu koji je preko puta fakulteta (pomalo ironično), ali sve će se to na kraju isplatiti. Spreman sam uložiti puno vremena i truda u to, jer to je ono što me zanima. Spreman sam na gomilu neprospavanih noći, prolivenih kava po crtežima i materijalima, porezotina skalpelom… Spreman sam čak i na fa-

kultetsku menzu za koju sam čuo da baš nije ko u Westinu. Nadam se da gospođe koje tamo rade neće čitati ovo, ili ako hoće, da mi neće zamjeriti. Čuo sam od starijih kolega i da ima nekoliko profesora s kojima je teško izaći na kraj, ali kakav bi to bio fakultet da takvih nema. Nadam se da ću se odmah u početku okružiti ljudima s kojima dijelim zajedničke interese. Volio bih pronaći prijatelje s kojima ću dijeliti iskustva u idućih nekoliko godina, te da ta prijateljstva opstanu i nakon završetka fakulteta. Očekujem mnogo ludih provoda iz kojih će proizaći lijepe uspomene koje su, na kraju krajeva, najvažnije. Ljeto je prošlo brže nego ikad. Ljudi kažu “joj, ovo ti je najduže ljeto, uživaj”. Možda vremenski gledano jest, ali nitko nema taj osjećaj. Listopad je stigao. Trenutačno se nakon burnih ljetnih noći pokušavam vratiti u normalu i ponovno se “ufurati” u crtanje i ostale zadatke. Pitaju me čemu se najviše veselim, a ja im odgovaram: Veselim se svemu, veselim se tom, već spomenutom, novom poglavlju u svom životu, ma kako teško ono bilo.

Svijet/EU

Listopad 2015.

KRIZA S Bliskog istoka bježe i tisuće mladih koji su morali prekinuti obrazovanje

Trebali su studirati, a ne spavati po izbjegličkim kampovima...

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

rije nekoliko tjedana Mađarska je zatvorila granice prema Srbiji te su izbjeglice krenule iz Srbije u Hrvatsku. To je, zapravo, bio prvi susret građana Hrvatske s izbjegličkom krizom o kojoj su mediji dotad izvještavali iz susjednih i ostalih zemalja. Tako je prvog vikenda izbjegličke krize, zbog koridora otvorenog kroz Hrvatsku prema Sloveniji, na samom graničnom prijelazu Bregana podignut improviziran izbjeglički kamp. Tada su, zahvaljujući očito pripremljenim planovima i organizaciji, izbjeglice bez većih problema prevezene u Zagreb, odakle su prema granici sa Slovenijom imali organizirani prijevoz, ali i znatnu pomoć Zagrepčana koji su osobnim automobilima prevozili ljude. Radilo se uglavnom o muškarcima, osim nekoliko obitelji, jer su dva dana prije bile propuštane samo obitelji, žene i djeca. Među tim je izbjeglicama bilo i nekoliko mladića iz Sirije, iz Damaska, Alepa ili Hame, danas razrušenih velikih gradova. Svi su u godinama kada bi trebali studirati, a ne bježati i spavati u izbjegličkim kampovima. Novinarska namjera bila je razgovarati i naći priče mladih ljudi koji su morali prekinuti studij zbog rata, i ispričati njihove priče, ali razgovori često odu mnogo dalje od predviđenog. SKUP I OPASAN PUT Svaki je od mladića do Zagreba, odnosno graničnog prijelaza Bregana, potrošio oko 2300 eura. Naime, visina cijene putovanja uvelike ovisi o kvaliteti, odnosno sigurnosti puta. Tako su skuplja putovanja sigurnija, a ona jeftinija rizičnija i opasnija. Abdul Razaq (24) i Muhammad (25) studirali su javnu upravu i polazili muzičku akademiju, no govora o nastavku školovanja nema jer tamo gdje su živjeli jednostavno više nije sigurno za život, što automatski isključuje i zaposlenje. Put je od Sirije do hrvatsko-slovenske granice, kažu, trajao dvanaest dana, a tada su mladići bili na Bregani već nekoliko dana, čekajući otvaranje granice. U Turskoj su, govore, bili primorani platiti velike iznose i ukrcati se u opasne, prenatrpane, gumene čamce. Tretman u Grčkoj i Makedoniji nije bio mnogo bolji, pa su bili vrlo pozitivno nastrojeni prema Hrvatskoj, gdje su, kažu, primljeni jako lijepo. Kad su rekli kako su dobro primljeni u Hrvatskoj, pitanje o tome zašto onda inzistiraju na putu do Njemačke ili Skandinavije prirodno se postavilo. Tvrde kako ne znaju mnogo o politici Hrvatske prema izbjeglicama i iako vjeruju da bi im ovdje bilo sasvim sigurno, dobro i dovoljno, ne smiju riskirati s kvotama, pogotovo nakon što je je njemačka kancelarka Angela Merkel, pozvala izbjeglice u Njemačku. “Njemačka, Švedska i Norveška će prije primiti izbjeglice nego Hrvat-

Abdul Razaq (24) i Muhammad (25) studirali su javnu upravu i polazili muzičku akademiju, no govora o nastavku školovanja nema jer tamo gdje su živjeli jednostavno više nije sigurno za život

Izbjeglice su do ranih jutarnjih sati čekale na ulazak u Sloveniju, a kako kažu, većina njih imala je rodbinu ili nekog poznatog u Njemačkoj Foto: Goran Jakuš/Pixsell

nje veće nego kad bi se vratio natrag u Irak. Tako je sredinom kolovoza krenuo na put i stigao u Beograd početkom rujna. Među ostalim, u skupini s kojom je putovao bio je i otac s maloljetnim sinom, a cijela je skupina kroz Makedoniju tri sata provela zaključana u malenom prostoru jednog teretnog kamiona. Hamza je studirao dramsku umjetnost, a posljednjih nekoliko godina radio je na projektima u Bagdadu dok situacija nije postala nepodnošljiva i suviše opasna. Kaže kako su ISIL i Al-Kaida u kombinaciji s razrušenim državama stvorili životne uvjete koji nisu sigurni ni za koga. Nada se naći projekte i posao ako sretno stigne u Europu, i “živjeti sigurno i zdravo”, jer mu je cilj preživjeti. Reporterka Globala (u sredini) s izbjeglicama iz Sirije na graničnom prijelazu Bregana Foto: Hanan Nanić

BROJEVI

2,000.000

izbjeglica nalazi se u Turskoj (broj varira između 1,7 i 2,2 milijuna, ovisno o izvješćima)

155.726

migranata prošlo je kroz Hrvatsku od početka migracijske krize (7. listopada 2015.)

700.000

izbjeglica i migranata može se očekivati u Europi ove godine, prema procjenama UNHCR-a, a još toliko, ako ne i više očekuje ih se u 2016.

* brojevi su aktualizirani zaključno s 11. listopada 2015.

ska. Da smo sigurni u to da će Hrvatska otvoriti vrata, ostali bismo”, kažu mladići. Ksenofobniji kritičari i komentatori izbjegličke krize u cijeloj Europi, naglašavaju, vrlo često šire dezinformacije i komentiraju fotografije mišićavih mladića s prosvjeda 2012. godine u Bonnu, govoreći o njima kao o novim fotografijama izbjeglica i napominjući da nije riječ o izbjeglicama nego o imigrantima koji su teroristi i koji nemaju dobre namjere. S time na umu, mladići su objasnili da putuju sami jer je ovakvo putovanje preskupo i preopasno za cijelu obitelj, pa oni kao najsposobniji idu prvi, planiraju osigurati život da ih poslije dovedu. Tu je i priča dvadesetosmogodišnjeg Hamze (Bagdad) koji je iz Iraka pobjegao u svibnju te je većinu vremena proveo u izbjegličkim kampovima u Turskoj, odakle je, nakon obavijesti da ne može više ostati u Turskoj, morao krenuti dalje. No na putu prema Europi čekao ga je opasan prijelaz u Grčku (Kos). Hamza tvrdi kako su mu, čak i uz veliki rizik prelaženja opasnog puta prema Grčkoj, šanse za preživljava-

NEUPITNA ZAHVALNOST Zbog vidne premorenosti i zabrinutosti, Rafa je pak ispričala samo osnovne informacije o sebi i svome mužu. Naime, Rafa i Saleh, mladi bračni par u kasnim dvadesetima bježe iz Damaska s dvoje male djece i troje rođaka. Rafa je nakon porođaja i odmora prošle godine upisala agronomski fakultet. “Zbog rata i terora morala sam prekinuti studij i bježati”, kaže Rafa. Njezin muž, Saleh, učitelj u školi, također je morao ostaviti posao i s obitelji tražiti sigurniji život. Rođak koji je bio s njima cijelo je vrijeme pokušavao doći do nekog mobitela i interneta da nazove rođaka u Njemačkoj. A kad je doznala da se za Global piše priča o studentima, Fahadova majka je uputila na njega. Dvadesetdvogodišnji Fahad s majkom, stricem, strinom i njihovom obitelji iz Iraka je do Beograda putovao deset dana. Fahad je u Bagdadu studirao računalne znanosti i morao je prekinuti zadnju godinu studija zbog sukoba u Iraku. “Zahvalni smo dobrim ljudima koje upoznajemo po putu i svima onima koji nam dopuštaju da prolazimo kroz njihove države, sad kad je naša zemlja razrušena i opasna”, ističe Fahad.

U NJEMAČKOJ PROSVJEDI ZBOG IZBJEGLICA NJEMAČKA - Zbog javnog poziva Angele Merkel, kancelarke Savezne Republike Njemačke i otvaranja vrata izbjeglicama te pojačanja izbjegličkog vala u Njemačku, posljednjih su dana zabilježeni sve žešći prosvjedi diljem zemlje. Prosvjedi koji postaju sve nasilniji usmjereni su protiv nje i sve više izbjeglica koje se smještaju u tu državu, a vode ih nacionalističke i antiislamske organizacije poput PEGIDA-e. RUSIJA SE AKTIVNO UKLJUČILA U SUKOB U SIRIJI RUSIJA/SIRIJA - Ruski predsjednik, Vladimir Putin, 30. rujna započeo je intervenciju i bombardiranje položaja tzv. Islamske države (ISIL) u Siriji. Akcija koja još traje i koja za cilj ima uništenje te organizacije, provodi se uz snažnu podršku sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i njegove administracije. Akcija je dosad rezultirala uništenjem više centara te militantne organizacije, te bilježi uspjehe, koje s druge strane zemlje Zapadne Europe i SAD-a kritiziraju jer tvrde da u vojnim akcijama stradaju i civili te da Putin zbog interesa u regiji gađa i opoziciju al-Assada. PROTESTI U JERUZALEMU I NOVO ŠIRENJE SUKOBA PALESTINA/IZRAEL - Zbog odluke izraelskih vlasti da se, suprotno dosadašnjem rješenju i običajima, dopusti židovska molitva ne samo na Zidu plača nego i na samom platou Brda hrama (gdje se obavlja muslimanska molitva), započeli su palestinski protesti u Jeruzalemu, te su uslijedili i u drugim gradovima Zapadne obale i na okupiranim teritorijima Palestine. Izraelske su vlasti oštro odgovorile na proteste, te otada traju nasilni sukobi. U sukobima su dosad stradali i Palestinci i Izraelci, više je ljudi, uključujući i djecu poginulo za što su suodgovorni izraelska policija i vojska te palestinski ekstremisti.

PAD DIONICA U KINI PRODRMAO SVJETSKU EKONOMIJU KINA - Pad dionica na kineskom tržištu, koji je trenutačno u oporavku, utjecao je na pad vrijednosti svjetskih burzovnih indeksa na glavnim svjetskim tržištima (pad vrijednosti nafte, zlata i sirovina). Riječ je o prilagođavanju stvarnih stopa rasta. PAPA POSJETIO SAD SAD - Papa Franjo nedavno je u Philadelphiji završio šestodnevni posjet Sjedinjenim Američkim Državama, održavši veliku misu pred milijun vjernika. Za vrijeme posjeta, obratio se američkom Kongresu te Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, a prije SAD-a posjetio je i komunističku Kubu.

Novac

Listopad 2015.

INTERNETSKO BANKARSTVO Sigurne transakcije zahtijevaju i povećan oprez

SPONZOR RUBRIKE

Dosta građana još ne vjeruje internetu, no svaki drugi svoj PIN pokazuje drugima!

Tošić G Lucija lucija.tosic10@gmail.com

dijeli većina onih koji odabiru upravo taj način korištenja bankarskih usluga.

svijetu u kojem tehnologija iz dana u dan napreduje, u kojem se gotovo sve digitalizira i postaje viralno, banke su odlučile ići u korak s vremenom i prilagoditi se potrebama svojih korisnika uvođenjem internetskog bankarstva. Naime, riječ je o servisu koji koristi internet kao glavno sredstvo distribucije po kojem se obavljaju bankarske aktivnosti i koji koristi sve više umreženih građana. “Najpovoljnije naknade za transakcije, izbjegavanje velikih redova u bankama te čisto jednostavniji način plaćanja računa glavni su razlozi koji su me privukli da postanem jedna od korisnika internetskog bankarstva”, kaže Sandra Ćavar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, čije mišljenje

INFORMIRANJE O RIZICIMA Međutim, postavlja se pitanje koliko su korisnici svjesni rizika kojima se izlažu povezivanjem u sustav. Različiti maliciozni programi koje prevaranti koriste kako bi pristupili tuđim računima često budu skriveni u privicima ili besplatnom sadržaju, a korisnici se često suočavaju s lažnim skočnim prozorima čak i na službenim stranicama banaka. “Zasigurno najveća opasnost odnosi se na sigurnosne aspekte korištenja usluga, odnosno utvrđivanja pravilne identifikacije i autentifikacije kako korisnika, tako i provođenja pojedine transakcije”, objašnjava doc. dr. sc. Nikola Vlahović, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Većina

Uz studentsku, zagrij i kazališnu stolicu Tijekom rujna i listopada OTP banka nudi posebnu ponudu za studente – uz otvaranje studentskog računa poklanja studentske kazališne pretplate ili popuste na ulaznice u hrvatskim kazališnim kućama

očetak akademske godine pravo je vrijeme i za planiranje što posjetiti i doživjeti u sve bogatijoj kulturnoj ponudi naših gradova. Tu smo mi da pomognemo – OTP banka u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zadru, Istarskim narodnim

Otvaranje studentskog tekućeg računa besplatno je, kao i njegovo vođenje, a uz račun dolazi i Visa Electron ili MasterCard debitna kartica. No, tu još i brojne pogodnosti poput besplatnog podizanja gotovine na bankomatima OTP banke, mogućnost kupnje GSM bonova putem bankomata pa i mogućnost korištenja studentskog kredita i prekoračenja po tekućem računu. Svakome se od nas dogodi da nam je u određenom trenutku potreban dodatni novac. Ovisno o vrsti priljeva na tvoj račun OTP banka odobrava ti prekoračenje u visini prosječnog tromjesečnog priljeva ukoliko si student s redovnim priljevom (stipendija, mirovina i sl.), u visini trajnog naloga uz odobrenje osobe koja je dala Otvaranjem studentskog računa u OTP banci od 21. rujna do 31. listopada 2015. trajni nalog ili u visina dar dobivaš GAVELLINU POKLON KARTICU u vrijednosti od 240 kn za program kazališne sezone 2015./2016. ni gotovinske uplate uz ovjerenu izjavu jamca i to uz nižu kamatnu stopu nego za ostale tekuće račune. Za otvaranje studentskog računa potreban ti je samo indeks, a kazalištem u Puli i Gradskim dramskim ukoliko se odlučiš na ugovaranje cijelog kazalištem Gavella u Zagrebu osigurava paketa usluga namijenjenih studentima posebne pogodnosti za studente, nove klipod nazivom OTP Indeks, tada će ti na jente OTP banke. raspolaganju biti i otvaranje i vođenje Studenti koji u razdoblju od 21. rujna do studentskog deviznog i žiro računa bez 31. listopada otvore studentski račun u naknade te Visa web prepaid karticu OTP banci na poklon dobivaju studentsku bez upisnine i bez članarine kao i uslupretplatu u nacionalnoj kazališnoj kući u ga OTPdirekt koja uključuje internetsko, Zadru, odnosno popust na cijene ulaznica mobilno i telefonsko bankarstvo bez plau Istarskom narodnom kazalištu i Gradćanja mjesečne članarine. skom dramskom kazalištu Gavella. SPONZORIRANI ČLANAK

Nužno je ponavljati da PIN treba upamtiti, a ne zapisati

Foto: Ivan Gundić

‘Kada su klijenti žrtve prevare, banke su im dužne nadoknaditi novac, ali kada je transakcija autorizirana PIN-om, banke smatraju da su za to krivi klijenti’, napominje Ljubica Milanović Glavan, postdoktorandica s Ekonomskog fakulteta stručnjaka se slaže kako bi se opasnosti i zloporabe značajno reducirale dodatnom edukacijom građana o internetskom bankarstvu i stalnom komunikacijom korisnika i banaka jer je istraživanje Hrvatske udruge banaka pokazalo kako svaka druga osoba svoj PIN otkriva ili pokazuje drugima i tako ugrožava privatnost svojih podataka. Banke su svjesne da ne mogu stopostotno utjecati na sigurnost usluga internetskog bankarstva, a odabirom pogrešne i zastarjele tehnologije često može doći do novčanih gubitaka, stoga one ulažu znatne napore u podizanje i očuvanje informacijske sigurnosti. “Banke informacije i privatnost korisnika štite koristeći najmoderniju informacijsku tehnologiju te poduzimaju višestruke mjere zaštite koje uključuju sigurnosnu tehnologiju, sigurnosnu prijavu, automatsku odjavu, automatsko isključenje te kreiranje sigurnosnih online sesija”, kaže dr. sc. Ljubica Milanović Glavan, postdoktorandica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. KRAĐA PODATAKA Iako banke ulažu velike količine vremena i novca da bi zaštitile svoje korisnike, sustav ima mane koje prevaranti uspijevaju iskoristiti i ukrasti podatke tijekom korištenja usluga internetskog bankarstva. Ključno je u tom slučaju smjesta kontaktirati matičnu banku, blokirati račune i u najkraćem mogu-

ćem roku kontaktirati policiju. “Kada su klijenti žrtve prevare, banke su im dužne refundirati novac. Međutim, kada je transakcija autorizirana PIN-om, banke smatraju kako su za to krivi sami klijenti”, napominje Milanović Glavan i ističe kako banke i policija nikad telefonskim putem ne traže od korisnika podatke, PIN-ove ili kodove za autorizaciju transakcija.

Ključno je u slučaju prevare ili krađe podataka smjesta kontaktirati matičnu banku, blokirati račune i u najkraćem mogućem roku kontaktirati policiju Brojne opasnosti i prevare koje vrebaju u online svijetu ne utječu na klijente banaka, budući da broj korisnika internetskog bankarstva iz godine u godine sve više raste. Ljudi su svjesni kako s tek nekoliko pogrešnih klikova mogu sebi prouzročiti veliku financijsku štetu, ali odlučuju vjerovati bankama. “Iako me strah internetskih prevara, internetsko bankarstvo koristim jer vjerujem da banka osigurava svoje korisnike i svako malo radi rekonstrukciju stranica internet-bankarstva”, zaključuje Sandra Ćavar.

ANKETA

CVITA DULIBIĆ (18), Pravni fakultet: Smatram da je internetsko bankarstvo izvrsna stvar u sadašnjem ubrzanom svijetu jer omogućuje ljudima jednostavnije obavljanje poslova s novcem. I sama ga koristim zbog uštede vremena.

NIKA PEREŠ (20), Fakultet političkih znanosti: Ne koristim internetsko bankarstvo jer još uvijek nemam povjerenja u sigurnost koju svojim klijentima navodno osiguravaju banke. Služim se radije starim dobrim sustavima.

SVEN BELAK (22), Arhitektonski fakultet: Internet-bankarstvo je vrlo korisno za kupnju, za plaćanje računa i slično. Međutim, ja kao student koji ne plaća toliko računa, nemam potrebu za korištenje internetskog bankarstva.

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

MATEA ŠULJOK (23), Filozofski fakultet: Mislim da je internetbankarstvo uistinu korisno i da bih ga imala da mi treba, ali mi ne treba. Ne radim, ne uplaćuje mi gotovo nitko novac, ne uplaćujem ni ja drugima, tako da nemam potrebe za tim.

Poduzetništvo

Listopad 2015.

FER Stvaranjem inovacija na fakultetu studenti lako dolaze do budućih poslodavaca

Projekte uspješno ‘izbacuju’ na tržište sti nisu nešto dodatno, nego redoviti način funkcioniranja fakulteta”, kaže Bilus i ističe da se za sredstva za izvođenje tih aktivnosti voditelji projekata, nastavnici, trebaju izboriti u kompetitivnom nacionalnom ili međunarodnom okruženju.

Neki projekti rade se u suradnji s tvrtkama koje lako pronalaze buduće potencijalne zaposlenike, a dio studenata pokreće i vlastite startupe

Pankasz G Valentina pankasz.valentina1993@gmail.com

uvremeno sveučilište ima tri važne uloge u društvu: obrazovanje, istraživanje i stvaranje inovacija. Na njemu se očekuje izum kao rezultat kreativnog rada i istraživanja, koji, pretvoren u inovaciju, pa u proizvod ili uslugu, daje novu korist kupcima. “Naši istraživački projekti su u pravilu primijenjeni. Uz njih su važni i razvojni projekti koji za rezultat imaju konkretna tehnička rješenja za naručitelja. Sudjelovanjem na razvojnim projektima mladi inženjeri stječu i potrebna stručna iskustva koja će im omogućiti kvalitetno uključivanje u tržište rada”, kaže Vedran Bilas, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. KOMERCIJALIZACIJA Osim što predaje elektroniku radi i u Zavodu za elektroničke sustave i obradu informacija, Bilas se bavi radom na komercijalnim inovacijama, koje studentima pružaju velike mogućnosti u nastavku karijere. S

promicanjem poduzetništva i poduzetničke edukacije studenata FER-a počeo je 2000-ih. “Mislim da smo među prvima uveli izborni kolegij iz poduzetništva, a i danas je to zanimljivo i ‘vruće’ područje na tehničkim studijima”, ističe i dodaje da rad na projektima studentima donosi vrijedne reference, znanje i kontakte tako da olakšava nastavak znanstvene karijere i dobivanje dobrog radnog mjesta u industriji. Postoji više modela kako se znanje prenosi sa sveučilišta u procesu komercijalizacije inovacija, od licence do osnivanja novog poduzeća. Novo je poduzeće usmjereno na globalno tržište, dakle, na izvoz. Neki projekti rade se u suradnji s tvrtkama koje lako pronalaze buduće potencijalne zaposlenike. Dio studenata pokreće i vlastita poduzeća. Profesor Bilas je istaknuo redovitu uključenost u rad Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, te mnoge startupe koji postaju sve uspješniji. “Teme diplomskih radova vezane su za istraživanja na projektima FER-a tako da projekti i projektne aktivno-

‘Teme diplomskih radova vezane su za istraživanja na projektima FER-a’, kaže Foto: Lea Brečak Vedran Bilas

‘Primarni cilj nam je rast suradnje s hrvatskim poduzećima na istraživačkim i razvojnim projektima kroz koje će se stvarati novi izvozni hrvatski proizvodi i otvarati izvrsna radna mjesta u Hrvatskoj’, kaže profesor Vedran Bilas

OGLAŠAVANJE Naše tvrtke sve se više promoviraju na društvenim mrežama

Svijetom dominiraju Instagram, Pinterest i Twitter, Hrvatima važan jedino Facebook Dominik G Ivan ivan.dominik.dompa@gmail.com

vremenu u kojem živimo društvene mreže postale su krucijalne u poslovnom svijetu, kako globalno tako i u nas. Iza nas je već više od desetljeća od pojave Facebooka i drugih društvenih mreža. Razlike u njihovu korištenju za oglašavanje u poslovne ili promotivne svrhe na razini različitih država jako su velike, što vrijedi i za Hrvatsku. Primjerice, u svijetu je u posljednje vrijeme zamjetan nevjerojatno brz rast korištenja Instagrama, golemo tržište u SAD-u zauzima Pinterest kojeg u Hrvatskoj gotovo nitko ne koristi u poslovne svrhe, dok je Twitter također u SAD-u, ali i u Zapadnoj Europi druga najpopularnija društvena mreža. U Hrvatskoj, u poslovnom smislu postoji samo Facebook, koji se za oglašavanje na društvenim mrežama koristi u pravilu za fan like kampanje, koje najčešće klijenti žele i traže od marketinga društvenih mreža. CILJANI OGLASI “Glavna karakteristika oglašavanja općenito na društvenim mrežama jest ta što korisnici dobivaju relevantne oglase, a oglašivač ne mora trošiti novac na korisnike kojima oglas gotovo sigurno neće biti interesantan. S druge je strane u Hrvatskoj danas go-

‘Najbolje pri oglašavanju na društvenim mrežama jest njegova mjerljivost, koja je egzaktnija i realnija od mjerljivosti drugog oglašavanja’, kaže stručnjak tovo milijun Hrvata koji su prisutni na Facebooku. Kada uzmemo u obzir navedene podatke, Facebook postaje nezaobilazna oglašivačka platforma. Iako Facebook drži svojevrsni monopol među društvenim mrežama u Hrvatskoj, ne smijemo podcijeniti i ostale društvene mreže među kojima valja izdvojiti Instagram koji postaje prepoznatljiv kako među korisnicima, tako i među oglašivačima”, smatra Krešimir Dr-

var iz tvrtke Effectus Media. Također, oglašavanje na društvenim mrežama nudi mnogo mogućnosti koje drugi tipovi oglašavanja nemaju. Primjerice, vanjsko oglašavanje ne jamči da će oglas biti vidljiv, oglas na televiziji ili radiju ne jamči da će ga vidjeti ili čuti stotine ljudi. A upravo se sve ovo kvalitetnim i pravim segmentiranjem publike te targetiranjem dobiva plaćanjem oglasa Facebooku ili Twitteru.

U SAD-u i Zapadnoj Europi internetsko oglašavanje polako prestiže ili je već prestiglo sve druge oblike oglašavanja

“Ono što je također najbolje pri oglašavanju na društvenim mrežama jest njegova mjerljivost, koja je bolja, egzaktnija i realnija od mjerljivosti bilo kojeg drugog oglašavanja. No internetsko oglašavanje danas je sigurno najmjerljivije i najefektivnije oglašavanje, osobito za neke proizvode i usluge, u smislu da između svih ostalih pogodnosti ima najbolji omjer cijene i koristi, s obzirom na to da je jeftinije od drugih”, kaže Branimir Karačić iz tvrtke Envy Croatia. NOVI TRENDOVI Društvenim se mrežama tvrtke danas koriste kao alatom korisničke podrške, sredstvom za “peglanje” ili stvaranje imidža, brendiranje, prodaju, kao kanalom za građenje reputacije, komuniciranje sa svojim korisnicima ili simpatizerima, a sve to rezultira pozitivnom promocijom tvrtke, svojih usluga ili proizvoda. Naravno, kao što pravilno, strateško i smisleno oglašavanje utječe na zaradu, tako utječe i na privlačenje novih kupaca, klijenata i partnera, donosi nove korisnike i kupce te pozitivno utječe na cjelokupnu marketinšku sliku neke tvrtke. To pokazuju trendovi u svijetu, jer u SAD-u i Zapadnoj Europi internetsko oglašavanje polako prestiže ili je već prestiglo sve druge oblike oglašavanja, što uskoro možemo očekivati i u Hrvatskoj.

SURADNJA S INDUSTRIJOM Neki od studenata koji su bili dio FER-ovih projekata su Roko Krpetić, čiji je diplomski rad za temu imao bežičnu mrežu za nadzor vezova u marini, a sada je zaposlen kao tehnički konzultant za implantabilne uređaje za tretiranje poremećaja srčanog ritma. “Mi, inženjeri, znamo ‘odlutati’ u svojim idejama i percepciji želja krajnjih korisnika. Ali ako surađujemo s industrijom, odnosno ako smo u doticaju s potencijalnim poslodavcem, projekti su usmjereniji i kvalitetniji”, zaključuje Krpetić. Tu je i Dario Antolić, bivši FERovac koji je kroz praksu za vrijeme diplomskog došao u kontakt sa svojim trenutačnim poslodavcem. “Prije prakse nisam imao konkretnog kontakta s poslodavcima pa nisam imao osjećaj što me čeka kad se zaposlim. Na moje iznenađenje, nisam zapravo znatno osjetio prijelaz s fakulteta na posao, jer sam uspio naći posao koji me zanima i koji je dosta sličan odabranom smjeru na fakultetu”, rekao je Antolić.

ARCA 2015.

Velika izložba inovacija ove godine posvećena je mladima

organizaciji Udruge inovatora Hrvatske 15. listopada u Boćarskom domu u Zagrebu počinje 13. po redu Međunarodna izložba inovacija ARCA 2015. Četverodnevna izložba će u Hrvatskoj i ove godine okupiti velik broj kreativaca, inovatora i inovativnih poduzetnika, njih nekoliko stotina iz zemlje i svijeta koji će predstaviti više od 150 najnovijih proizvoda, projekata i tehnologija iz područja strojarstva, elektrotehnike, informatike, fizike, mehatronike, kemije, biologije, medicine te drugih prirodnih i tehničkih područja. Izložba je ove godine programski posvećena mladima. Prvog dana izložbe održat će se Dan zagrebačkog sveučilišta na kojem će biti predstavljeni projekti usmjereni razvoju inovacija na Sveučilištu u Zagrebu, a s inovacijama predstavit će se i desetak zagrebačkih fakulteta. Drugog dana izložbe, 16. listopada, pod motom “Inovacijom do konkurentnosti” bit će održano natjecanje mladih inovatora i startupa iz Hrvatske i Slovenije, pod nazivom “Dan inovativnih ideja”. Poseban program namijenjen je i školarcima. Oni će se u subotu u programu pod nazivom “Učenička subota” moći uključiti u nekoliko zanimljivih radionica. Izložba će biti otvorena do 18. listopada, kada se zatvara svečanom dodjelom nagrada najboljim inovatorima. Ulaz na izložbu je besplatan. Više informacija može se pronaći na internetskim stranicama: www.arca.com.hr. (K.B.)

Sport

Listopad 2015.

INTERVJU Mladi dinamovac Ante Ćorić

‘S 18 živim sv osvajam trofej Lugonjić G Mislav mislav_lugonjic@windowslive.com

Foto: Andro Anić

Natjecanje u odbojci na pijesku

SVEUČILIŠNI SPORT Natjecanja traju 100 dana godišnje

Popularizaciju akademskog sporta moraju pratiti ulaganja

‘Sport još nije široko prepoznat u akademskoj zajednici. Naša sveučilišta, za razliku od europskih, raspolažu s vrlo skromnom ili nikakvom sportskom infrastrukturom’, upozorava Zrinko Čustonja, predsjednik Hrvatskoga akademskoga sportskog saveza Pankasz G Valentina pankasz.valentina1993@gmail.com

oglo bi se reći kako akademski sport u Hrvatskoj snažno grabi naprijed, a to ponajviše duguje sve većoj popularnosti UniSport sportskog sustava, kao i Europskim sveučilišnim igrama, koje će se iduće godine održati u Zagrebu i Rijeci, smatra Zrinko Čustonja, predsjednik Hrvatskoga akademskoga sportskog saveza. Naime, kako kaže, prije šest godina akademski sport je bio sveden na tri ili četiri dana turnirskog natjecanja u šest ili sedam sportova i na nacionalnoj je razini bilo uključeno do 600 ljudi dok danas natjecanja traju oko 100 dana godišnje, organiziraju se u 21 sportu, odigra se oko 850 različitih sportskih utakmica, borbi i sl., podijeli se oko 550 medalja najboljim studentima sportašima, a u natjecanjima i drugim aktivnostima kao što su Studentski dan sporta ili Water Baloon Challenge sudjeluje i do 15.000 studenata s 20 sveučilišta, veleučilišta i samostalnih visokih škola. Drugim riječima, u šest godina akademski je sport narastao u broju sudionika za oko 25 puta, a višestruko se povećao i broj sportova. Predsjednik HAAS-a u trenutačnoj situaciji ne vidi problem nego izazove. PREPOZNATLJIVOST “Akademski sport još nije široko prepoznat i priznat unutar akademske zajednice. Naša sveučilišta, za razliku od većine europskih, raspolažu s vrlo skromnom ili nikakvom sveučilišnom sportskom infrastrukturom.” Smatra kako je akademski sport nedovoljno prisutan u studentskoj svakodnevici i kako nije učinjeno dovoljno da bi studenti prepoznali akademski sport, akademska sportska natjecanja i rekreativne akademske sportske aktivnosti kao integralni dio akademskog stila življenja. “Naša akademska zajednica generalno ne njeguje dovoljno student-

Zrinko Čustonja

Ronald Štrumberger Foto: Jakov Matić

sku kulturu, politiku i aktivizam, ili bilo koje druge aktivnosti izvan kurikula, a posljedično niti studentski sport”, kaže Čustonja, ali vjeruje da će Europske sveučilišne igre iduće godine barem popularizirati akademski sveučilišni sport kao takav. Već nekoliko godina postoji studentski sustav sporta koji je zanimljiv, kvalitetan, masovan i u koji je uloženo puno rada svih koji na neki način sudjeluju u njemu. Riječ je o UniSportu, a njegov izvršni direktor Ronald Štrumberger smatra kako je njegova neprepoznatljivost u široj javnosti velika šteta. “Pred svima nama koji smo vezani uz studentski sport je zadatak da sustav akademskog sporta postane prepoznatljiv sustav koji će biti sinonim za kvalitetna sportska natjecanja, zabavu i mlade ljude svje-

sne važnosti obrazovanja”, ističe Štrumberger. Tako je i nastao UniSport, brend koji objedinjava sve prije navedeno i uz pomoć kojeg se žele stvoriti preduvjeti za daljnji razvoj studentskog sporta. “Očigledno je kako je UniSport jamac razvoja akademskoga sporta i njegove primijećenosti na način kao što je to u inozemstvu”, slaže se Čustonja. “Na krilima ESI-ja, koji će se održati sljedeće godine i biti jedan od najvećih sportskih događaja ikad održanih u RH, cilj je ostaviti snažan i razvijen UniSport”, najavljuje. Ističe da je “kroz budućnost namjera dodatno osnaživati UniSport i raditi na njegovoj primijećenosti, kako bi uskoro tema svakodnevnih kava bila dobra utakmica iz sveučilišnog sporta koju su uživo pratile tisuće gledatelja.” Kako bi se to ostvarilo, kaže, potrebno je ostvariti dvije pretpostavke. Prva je izgradnja kvalitetne sveučilišne sportske infrastrukture unutar ili uz sveučilišne kampuse u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zagrebu i drugim akademskim centrima u Hrvatskoj, a druga dodatni angažman svog tima kako bi se akademski sport još više približio i popularizirao među studentima. LIDERI BUDUĆNOSTI Put do toga je informiranje studenata o tome da UniSport i akademski sport svakom studentu daju dodatnu kvalitetu studiranja kako bi se posvetio dostizanju akademskih ciljeva. Kroz njega svaki student ima mogućnost realizirati svoj sportski poriv, zabaviti se i upoznati kolege studente iz cijele Hrvatske, pa i Europe. “Zajednica od UniSporta dobiva kvalitetne mlade ljude koji su svjesni važnosti sporta u životu svakog čovjeka, u smislu očuvanja zdravlja i podizanja kvalitete življenja čovjeka kao društvenog bića, a s druge strane mladi postaju svjesni važnosti vrhunskog obrazovanja. UniSport zajednici daje lidere budućnosti”, naglašava Štrumberger.

rvatska se oduvijek isticala nogometašima zbog kojih vrijedi “platiti ulaznicu”. Iako je još tinejdžer, playmaker Dinama Ante Ćorić svakako je dio tog odabranog društva. Jedan od najvećih svjetskih talenata, za kojega se bori elita europskog nogometa, 2013. godine vratio se iz Salzburga u Maksimir gdje se trenutačno na izvrstan način predstavlja sportskoj javnosti. Očekuje se da u budućnosti Ćorić bude među glavnim akterima europskih nogometnih pozornica i predvodnicima Vatrenih, ali trenutačno je usmjeren isključivo na svoj sportski razvoj.  Protiv Arsenala ste debitirali u Ligi prvaka. Kako je bilo upisati prve minute u najelitnijem klupskom natjecanju? Teško je opisati taj osjećaj. Debitirati u Ligi prvaka protiv Arsenala, i to u dresu svog Dinama, to je nešto o čemu sam maštao kao klinac. I još smo srušili takvog velikana kao što je Arsenal tako da je to stvarno bila večer za pamćenje. Mogla je biti i bolja jer sam imao prilike zabiti, ali nisam tako da se nisam baš naspavao tu noć. No, doći će i to.  Nakon utakmica s Topnicima i Bavarcima, Dinamo ima tri boda. Jesu li utakmice protiv Olympiakosa ključne u borbi za Dinamovo proljeće u Europskoj ligi? Ne gledamo to tako. Utakmice u Ligi prvaka su spektakl i nagrada igračima, klubu i navijačima za silan trud koji smo uložili, u svakoj treba uživati. U svakoj je protivnik favorit jer se radi o bogatijim klubovima od nas tako da nemamo imperativ, ali to ne znači da nećemo dati sve od

sebe. Idemo utakmicu po utakmicu, pa ćemo vidjeti kako će završiti.  Krajem kolovoza trener Zoran Mamić izjavio je da bi vas prodao tek u slučaju ponude između 15 i 20 milijuna eura. Kako etiketa jednog od najvećih svjetskih talenata i priče o transferu utječu na mladog igrača? Kakva promjena teme (smijeh). Ne razmišljam uopće o tome. Treniram, radim svaki dan, igram utakmice i uživam u tome. Ne razmišljam ni o čemu osim o Dinamu i kako svaki dan biti sve bolji i sve važniji igrač ove momčadi. Priče o transferima ne pratim. Ponekad mi prijatelji ili ljudi oko mene kažu što je pisalo negdje, ali to me trenutačno ne zanima.  Poznato je da vam je Ronaldinho najveći uzor. Proučavate li nogometne vještine najboljih svjetskih nogometaša i pokušavate li ih primijeniti u svojoj igri? Pogledao sam milijun njegovih videa i gledam ih i dalje. Čovjek je majstor, a način na koji je uživao na terenu bio je užitak gledati. Trudim se unijeti atraktivnost u svoju igru, ali većina tih freestyle fora zapravo i nije baš za teren.  U slučaju prolaska Vatrenih na Europsko prvenstvo, nadate li se mjestu u Francuskoj iduće godine, ako nastavite s dobrim igrama u modrom dresu? Svaki sportaš na svijetu mašta o nastupu za svoju reprezentaciju. To je vrh te svi to žele i streme tome. Tek sam na početku svoje karijere i vjerujem da je ispred mene još mnogo natjecanja, ali naravno da bih volio biti već na ovome na kojem sam siguran da će se naša reprezentacija kvalificirati. Na meni je raditi, izboriti što veću minutažu u Dinamu, a onda će doći i ostalo. Ne optereću-

FOOTGOLF Reporter Globala okušao se

Kao pravi gol

Bićan G Jurica jurica.bican@gmail.com

eobični se sportovi sve češće pojavljuju u Hrvatskoj, a o nekima od njih već smo pisali. Sad je na red došao footgolf, zabavan i zanimljiv spoj golfa i nogometa koji privlači sve više igrača, a kako bih ga što bolje shvatio i opisao, otišao sam u Golf & Country Club Zagreb i okušao se u njemu. “Za footgolf sam doznao putem interneta, te ga nakon sastanka s potpredsjednikom Međunarodne federacije za footgolf, odlučio predstaviti u Hrvatskoj u travnju 2014. godine”, ističe Josip Gaurina, predsjednik FootGolf Hrvatska. Bez okolišanja, otišao sam na teren gdje su me dočekala trojica iskusnih footgolfera: Mate Parlov, Ivan Kokotović i Mario Marić te su

mi pružila priliku da testiram svoje mogućnosti u ovom sportu. Pohvalili su moj izgled jer sam imao gotovo sve što jedan footgolfer treba imati. “U pravilu, polo majica je obvezna, kratke hlače koje su, prema mogućnosti, karirane, duge čarape ili štucne i nogometne tenisice, a kopačke su zabranjene. Cilj je izgledati što sličnije pravim golferima”, precizirao je Mario dresscode. Zatim su me uputili u jednostavna pravila vrlo slična onima u golfu, cilj je sa što manje udaraca ubaciti loptu u rupu i prijeći cijeli teren od 18 rupa. Gdje lopta stane nakon prvog udarca, s tog se mjesta igra nastavlja dalje dok se ne ubaci u rupu promjera 53 centimetra. Suca nema, a na terenu su samo promatrači koji pomažu oko pravila i praćenja rezultata tako da se od svakog igrača očekuje fair

Sport

Listopad 2015.

ć jedan je od najvećih svjetskih talenata svoje generacije

voj san - igram za Dinamo, je i nastupam u Ligi prvaka’ ‘Profesori su mi često izlazili u susret. Nije lagano učiti između treninga, po hotelima ili karantenama, ali nisam htio zapostaviti obrazovanje’, ističe playmaker Modrih

“Gledam Ronaldinhove poteze i trudim se unijeti atraktivnost u svoju igru”, kaže Ćorić Foto: Igor Kralj/Pixsell

jem se time, ali kada me pitate sigurno da neću reći da se ne nadam odlasku na Euro.  Hrvatska je trenutačno puna mladih talenata poput vas, Andrije Balića, Nikole Vlašića i drugih. Vjerujete li da vaša generacija u budućnosti može ostvariti velike uspjehe s reprezentacijom? Ma nismo samo mi, nego ima i drugih sjajnih igrača. Hrvatska reprezentacija uvijek ima odlične rezultate, kvalificira se na najveća natjecanja i godinama je među 1015 najboljih na svijetu. Sigurno da se nadam da će moja generacija, kao i sve koje dolaze, održati našu reprezentaciju na tako visokom nivou.  Poznato je da profesionalnim sportašima nije jednostavno uskladiti sportske i školske obveze. U kojoj ste vi fazi s obrazovanjem i koliko je ono važno za vas? Naravno da nije lagano, ali profesori u školi su mi često izlazili u susret i hvala im na tome. Nije uvijek lagano učiti između treninga, po karantenama ili hotelima, ali nisam htio zapostaviti obrazovanje jer je to vrlo važno. Uostalom, u školi sam se uvijek lijepo osjećao, okružen prijateljima i vršnjacima.  Kakva je atmosfera u svlačionici Dinama i tko su najveći ‘zafrkanti’ u klubu? Super je atmosfera. Imamo mnogo mladih igrača, odlično se slažemo te su svaki trening i gostovanje gušt. Najveći zafrkanti? Neću nikoga spomenuti da ne bih nekoga zaboravio pa onda to ‘platio’. Baš smo odlično društvo. Uostalom, vidi se to i na terenu gdje do Bayerna nismo izgubili više od 300 dana, to je fakat mnogo.  Messi ili Ronaldo? Cristiano je stvarno fantastičan no-

gometaš, stroj za golove i impresivno je koliko je ‘gladan’ uspjeha i koliko sam sebe svaki dan tjera naprijed. Ali, Messi je Messi. Za mene apsolutni kralj i najbolji na svijetu. Ima ono ‘nešto’, kaj se ne može naučiti ili dobiti treningom nego se čovjek s time rodi. Brojke golova, asistencija i trofeja također su impresivne i pitanje je hoće li ga ikada itko stići, ali ona lakoća kada krene u dribling i kako zabija golove – to još nisam vidio.  Koji je vaš nogometni san? Živim ga. Imam 18 godina, iz Zagreba sam, igram za svoj Dinamo, osvojili smo prvenstvo i Kup, igramo Ligu prvaka, dobili smo Arsenal, a prije dva tjedna igrali smo na Allianz Areni. Kaj to ne zvuči dobro?  Tko bi, uz vas, bio u vašoj ‘savršenoj ekipi’ za mali nogomet? Brat Josip, Messi, Ronaldinho i Thiago Alcantara. Na golu bi bio Neuer, a ako možemo uzeti još jednoga onda bi to bio Thiago Silva, čisto neka se nađe da se možemo mijenjati (smijeh).

‘Svaki sportaš mašta o nastupu za svoju reprezentaciju. To je vrh, svi to žele i streme tome. Tek sam na početku karijere i vjerujem da je preda mnom još mnogo natjecanja, ali, naravno, da bih volio biti već u Francuskoj gdje sam siguran da će se naša reprezentacija kvalificirati’

u zanimljivom spoju nogometa i golfa

lferi, s nogom umjesto palice play. Igra je vrlo zanimljiva, borim se protiv protivnika, ali i terena koji zna biti dosta nezgodan, posebice u slučaju promašenog udarca kada lopta može završiti u visokoj travi ili pijesku. Udaljenost od mjesta početnog udarca do rupe iznosi 50 do 70 metara tako da pogodak iz jednog udarca (hole in one), nije nimalo lak, a dosad je to uspjelo samo trojici igrača. Dvije su rupe bile dovoljne da shvatim o kakvoj igri je riječ, a nakon toga sam s veselom footgolferskom družinom porazgovarao o ovom sportu te njegovoj budućnosti u Hrvatskoj. Društvo sportske rekreacije Nogogolf prvi je klub u Hrvatskoj, ali nedavno je osnovan FGK Srijem iz Starih Jankovaca pokraj Vinkovaca čiji članovi rade na gradnji prvog samostalnog footgolfskog terena čije se otvorenje planira već ove godine. Što se natje-

urina smatra kako je pred footgolfom svijetla budućnost. “Plan je popularizirati i razviti footgolf u Hrvatskoj kao natjecateljski sport, formirati ligu za muškarce, žene i djecu, te organizirati mnogobrojne domaće i internacionalne turnire”, pojasnio je za kraj ideje kojima se to želi što prije ostvariti.

Katarina Kušec katarinakusec@gmail.com

Nakon kvalifikacijske utakmice za Svjetsko nogometno prvenstvo u SAD-u, održanoj između Španjolske i Albanije, albanski trener zamolio je igrače da ne razmjenjuju dresove sa Španjolcima jer nemaju novca za nabavu novih za sljedeći susret. Posljednja olimpijska zlatna medalja napravljena od čistog zlata dodijeljena je 1912. godine. Jean Genevieve Garnerin je prva padobranka u povijesti, skočila je iz balona 1799. godine.

2. 3.

Nikeov slogan “Just Do It” nastao je zahvaljujući serijskom ubojici Garyju Gilmoreu, koji je, trenutak prije nego je odred za strijeljanje izvršio presudu za njegova djela, rekao “Let’s do it”. Ta informacija je otkrivena 2009. godine u dokumentarcu o oglašavanju “Art & Copy“. Badminton je najbrži sport koji se igra reketima – najveća službeno izmjerena brzina loptice iznosila je čak 332 km/h, a za nju je zaslužan kineski igrač u parovima Fu Haifeng 2005. godine. Odbojka na pijesku nastala je na plažama Kalifornije u SAD-u negdje oko 1920. godine.

5. 6.

Prve olimpijske igre na kojima su sudjelovali predstavnici sa svih kontinenata bile su 1912. godine u Stockholmu. U bacanju diska, disk teži između jednog i dva kilograma ovisno o dobi i spolu sportaša. Korijeni brazilskog jiu-jitsua sežu još iz carskog Japana i izravni je potomak juda. Najviše poteza u partiji šaha (269) na jednom turniru odigrali su Ivan Nikolić i Goran Arsović u Beogradu 1989. godine.

8. 9. 10.

Zanimljivosti ‘Cilj je izgledati što sličnije pravim golferima’

Foto: Footgolf Croatia

Sa što manje udaraca stopalom treba ubaciti loptu u rupu te tako prijeći teren od 18 rupa canja tiče, prošle je godine održano prvenstvo Hrvatske, a pobjednik Emir Bećirović u siječnju će braniti naše boje na Svjetskom prvenstvu u Argentini. Ove godine održava se drugo prvenstvo Hrvatske, a krajem rujna

Hrvatska je bila domaćin međunarodnog turnira koji je dio European FootGolf Trophy Toura. Trajanje jedne igre je između dva do dva i pol sata. Ovaj sport izmamio je samo pozitivne reakcije onih koji su ga probali. Ga-

 Prva pravila standardizirana su 2008. godine u Nizozemskoj  Sa svake rupe uglavnom kreću po četiri igrača  Na terenu se odjednom mogu naći 72 igrača  Više od 1000 ljudi odigralo je footgolf u Hrvatskoj

11. 12.

Skvoš su izumili učenici muškog londonskog internata Harrow oko 1830. godine. Curling igrač Paul Gowsell jednom je naručio pizzu na teren tijekom utakmice, te dobio nadimak Pizza Paul.

TEHNOLOGIJA

Listopad 2015.

GADGETERIJA Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

APPLE PENCIL Ako vam je dosta umrljanog ekrana na tabletu ili mučenja s digitalnim olovkama, onda je Apple Pencil pravo rješenje. Predstavljena sredinom rujna uz Appleov iPad Pro ova olovka ima senzore dodira koji omogućuju ravnomjerno raspoređivanje “tinte“ po ekranu. Uz to ima i 3D Touch Feature te korisničku aplikaciju za Note tablete, a ispod kapice se nalazi konektor koji puni olovku spajanjem na tablet. Napunjena olovka radi 12 sati, no samo 15 sekundi punjenja dovoljno je za pola sata rada. Bit će dostupna od studenoga po cijeni od 99 dolara, a moći će se kupiti i bez pripadajućeg tableta.

SMART CHARGER 8000 Iz tvrtke Arctic stiglo je rješenje za ovisnike o gadgetima. Smart Charger 8000 može puniti istodobno pet uređaja bilo koje vrste ili prozvođača, uvjet je samo da imaju USB vezu. To mu omogućuje tehnologija pametnog punjenja, koja pomaže pri raspoznavanju karakteristika uređaja koje treba napuniti. Uz to, ovaj punjač zahvaljujući stalnom naponu i ukupnom izlazu od osam ampera, omogućuje da se uređaji pune brže nego s pripadajućim punjačima i to bez pregrijavanja. Može se nabaviti po cijeni od 170 kuna.

DEEP WEB Čak 96 posto sadržaja na internetu skriveno je od korisnika

Tanka linija između puke znatiželje i kriminala

Boltižar G Matija matija.boltizar@gmail.com

‘Dubokim webom’ služe se novinari, zviždači ali i kriminalci

ažu kako se danas na internetu može pronaći sve i kako se nitko ne može sakriti od njega. Ipak velika većina ljudi ne zna da ono što oni smatraju internetom zapravo čini samo četiri posto njegova cjelokupnog sadržaja. Ostalih 96 posto naziva se duboki web i ne može mu se pristupiti preko standardnih web-preglednika, a o tim skrivenim online zakucima proteklih su mjeseci mediji dosta pisali i time zaintrigirali znatiželju mnogih internetskih korisnika. Ipak, ono što su mediji nerijetko propuštali reći jest činjenica da znatiželja može biti jako skupa jer vodi u “more” ilegalnih sadržaja. Jer “dubokim webom” služe se novinari i zviždači, ali i kriminalci... ANONIMNOST “Deep webu pristupa se preko ulaznih mreža kao sto su Tor ili i2p. Pristup je vrlo jednostavan, za Tor je potrebno samo skinuti Tor browser bundle kojim se može pristupiti web sadržaju”, rekao je Vedran Gligo iz laboratorija Hacklab01. Odmah na početnoj stranici Tor korisnicima nudi dodatne savjete kako zadržati svoju anonimnost. Naime, ulazak na deep web nosi i rizik kaznene odgovornosti ako se korisnik upusti u interakciju koja je sve samo ne legalna. “Može se tu naći korisnih informacija, ali i gotovo sve drugo - od trgovina drogom, oružjem, pa sve do dječje pornografije i sve zamislivo između

Ulazak na deep web nosi i rizik kaznene odgovornosti ako se korisnik upusti u nelegalnu interakciju

toga”, rekao je Gligo te dodao da su za ilegalni sadržaj odgovorni ljudi koji taj sadržaj postavljaju, a ne autori softvera. Deep web se sastoji od nekoliko slojeva, gdje prvi sloj čine stranice koje možete pronaći putem klasičnog preglednika, dok se na dubljim slojevima nalazi uglavnom ilegalni sadržaj. On se većinom nalazi na .onion stranicama, koje pružatelju i korisniku nude potpunu anonimnost, dok same često mijenjaju svoju adresu tako da im je veoma teško ući u trag. HIDDEN WIKI Pretraživanjem dubokog weba već na prvom sloju naišli smo na stranicu poput hire-a-killer.com. Preko nje je moguće naručiti ubojstvo, a stranica

nudi na izbor način ubojstva te ubojicu. Standardan “paket” iznosi 8000 dolara, ali postoje i akcije poput “jedan plus jedan gratis” ili atentata na poznate osobe, koji naravno i više stoje. Žalosno je što je do takvih stranica, u biti, gotovo svakome s internetskim priključkom lako doći. Za dublje je slojeve mnogima startna pozicija stranica Hidden Wiki,

‘Može se tu naći korisnih informacija, ali i trgovine drogom, oružjem, sve do dječje pornografije’, rekao je Vedran Gligo iz laboratorija Hacklab01

posebna vrsta Wikipedije s .onion stranicama. Originalnu stranicu je teško pronaći, ali na forumima postoje razne kopije. Putem nje lako je, primjerice, doći do stranice Brainmagic, gdje se mogu kupiti psihodelična sredstva poput LSD-a. Tu su i ilegalne radiostanice i stranice za skidanje filmova, ali i do stranice za izradu lažnih američkih vozačkih dozvola. Iz svega što se u tim mračnim kutovima interneta može pronaći jasno je da mediji, pišući o deep webu možda i nisu napravili svoju edukativnu zadaću i dovoljno pojasnili koliko tanka crta može dijeliti znatiželju i ilegalne radnje, ali valja računati da će to ipak učiniti zakoni, policija i sama savjest korisnika interneta.

INOVATORI Tomislav Bronzin privlači svjetske nagrade, ali i poglede velikih kompanija

Izumio softver koji prepoznaje emocije

Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

B BONTON ZA DRUŠTVENE MREŽE Koliko god uživali u igranju igrica na Facebooku, nemojte time gnjaviti svoje prijatelje. Beskrajno slanje zahtjeva za igranje igrica cijeloj friend listi, vrlo vjerojatno će rezultirati time da će vas netko unfollowati ili, u krajnjem slučaju, unfriendati. Dakle, STOP slanju zahtjeva za igrice - odmah sad! (Dora Kršul)

ežično prepoznavanje emocija putem računala i upravljanje sadržajima bez klikanja miša još i danas mnogima zvuči kao scenarij iz filmova znanstvene fantastike. No zahvaljujući hrvatskom inovatoru Tomislavu Bronzinu, koji je već više od 20 godina posvećen računalnim inovacijama, fantastika postaje stvarnost. Već nekoliko godina s desetak stručnjaka za informacijskokomunikacijske tehnologije radi na “futurističkim” inovacijama. Neke od njih mogle bi predstavljati iskorak u daljnjem tehnološkom razvoju. To su prepoznali i na INPEX-u, izložbi inovacija i novih tehnologija u Pittsburghu, u SAD-u, gdje je 2013. nagrađen jednom, a ove godine dvjema zlatnim medaljama za C@N eMotion, softverski modul koji prepoznaje izraze ljudskog lica, a samim time i emocije korisnika. Pritom prikuplja informacije o izrazima u stvarnom vremenu, bez potrebe za stvaranjem baze podataka snimljenih slika ljudi te, na bazi složenih matematičkih algoritama, izračunava

‘Radimo na prepoznavanju emocija, ali i na prepoznavanju dobi i spola, što je važno za čitav niz primjena’, kaže inovator iz Zagreba

C@N eMotion je softverski modul koji raspoznaje izraze lica Foto: Nika Pereš

vjerojatnost da je riječ o određenom izrazu lica, odnosno ljudskoj emociji. “Radimo na prepoznavanju emocija, ali i na prepoznavanju dobi i spola, što je važno za čitav niz primjena, od

maloprodajnih rješenja, securityja, obrazovanja”, kaže Bronzin i ističe kako su sve inovacije multidisciplinarne. C@N eMotion nije jedina inovacija

‘Kada sam krenuo, nisam bio sam, nego sam imao tim. Prvo je bio moj brat, onda jedan prijatelj, pa kolega s fakulteta. Vidio sam da ako želim da inovacija doživi svjetlo dana, da ja to ne mogu sam’, ističe Bronzin

koja se temelji na beskontaktnoj interakciji čovjeka i računala. Tu je i Conference@NET uz pomoću kojeg upravljate sadržajima na svome računalu ili tabletu s pomoću govora tijela, bez potrebe za fizičkim kontaktom. Velike svjetske kompanije iznimno cijene Bronzinov rad. Već jedanaestu godinu zaredom je proglašen Microsoftovim MVP-em, najvrednijim profesionalcem. Dobitnik je više od 50 domaćih i inozemnih nagrada za svoje inovacije. No u svemu tome Bronzin ostaje skroman. Ističe kako sam ne bi uspio realizirati ove projekte. “Na početku, kada sam krenuo, nisam bio sam, nego sam imao tim. Prvo je bio moj brat, onda jedan prijatelj, pa kolega s fakulteta. Vidio sam da ako želim da inovacija doživi svjetlo dana, da ja to ne mogu sam”, ističe Bronzin koji je danas na čelu tvrtke s deset ljudi sličnih svjetonazora, koja surađuje s institucijama i tvrtkama diljem svijeta. Glavni motiv mu je, ističe, razvijati projekte i inovacije na području ICTa i ostati korak ispred cijelog svijeta, čime pokazuje svoju predanost i rad na ovim, ali i budućim projektima.

LIFESTYLE

Listopad 2015.

ANKSIOZNOST Problem među mladima o kojemu se u društvu premalo govori

Na tjeskobu i paniku ne treba se navikavati nego potražiti pomoć Anksioznost je svake godine u cijelom svijetu u sve većem porastu među tinejdžerima i mladim odraslima, čemu pogoduje i brz razvoj tehnologije

Vujčić G Nina nina.vujcic@gmail.com

oje prvo iskustvo s anksioznosti i napadajima panike bilo je početkom fakulteta. Nakon dugotrajne izloženosti stresu u obitelji i vezi, počeli su napadaji panike koji su trajali satima. Unatoč prvobitnom strahu, kontaktirala sam psihoterapeuta te mi je nakon kratke terapije lijekovima bilo mnogo bolje. Međutim, lijekovi sami po sebi nisu bili rješenje. Danas sam mnogo bolje i moj je problem pod kontrolom. Najviše su mi pomogle vježbe disanja, rad na sebi te trajna promjena u načinu razmišljanja. Mislim da je jako važno da osoba potraži pomoć na vrijeme, jer je ovaj poremećaj izlječiv. No ako traje dulje, znatno narušava kvalitetu života, govori za Global Eva iz Zagreba, koja je diplomirala na sveučilištu New York. OZBILJAN PROBLEM Svi smo se u nekom trenutku susreli s osjećajem ustrašenosti, nervozom i panikom. Ti osjećaji ponekad su dobri jer nas potiču da nešto napravimo ili promijenimo, no ponekad mogu prerasti u ozbiljan problem. Najvažnije je moći prepoznati razliku između uobičajena stresa i nervoze, te poremećaja anksioznosti kao što su panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj ili razne fobije. Osjećaji nervoze, panike ili ustrašenosti koji se pojavljuju u određenim životnim situacijama, kao što su is-

Foto: Ivan Gundić

Poremećaj, ako dulje traje, može znatno narušiti kvalitetu života

piti, odlazak liječniku ili odlazak na putovanje razumljivi su i očekivani, te služe kako bi naše tijelo i um bili na oprezu i bolje se koncentrirali na ono što slijedi. No kada se ti osjećaji počnu pojavljivati u situacijama u kojima su neočekivani i ne bi trebali biti prisutni, tu nastaje problem. Nekima se tjeskoba počne pojavljivati i u situacijama kao što su izlazak iz kuće, odlazak u dućan, odlazak na kavu s prijateljima, sve situacije koje su dio svakodnevnog života i prije nisu izazivale nikakvu nelagodu. “Kod studenata jasno je da je riječ o problemu u trenutku kada ne funkcioniraju na ispitu. Zablokiraju, ne mogu se dobro izraziti, znači kada na ispitu ne mogu pokazati znanje koje su imali kod kuće. Kao sa svakim strahom tako je i s ispitnom anksi-

oznošću”, rekla je Andrea Kostelić Martić, mag. spec. kliničke psihologije, psihoterapeut i psiholog. Anksioznost ima razne uzroke koji su različiti kod svakog pojedinca, no uglavnom su kombinacija vanjskih i unutarnjih čimbenika. Dugo razdoblje stresa, ugroženost, traumatično iskustvo, unutarnji emocionalni konflikti, teška situacija kod kuće, u školi, na fakultetu ili na poslu pridonose

‘Kod studenata jasno je da je riječ o problemu u trenutku kada ne funkcioniraju na ispitu’, kaže psihologinja i psihoterapeutkinja Kostelić Martić

razvoju i pogoršanju anksioznosti. Osim osjećaja tjeskobe mogu se početi pojavljivati i napadaji panike. Oni uglavnom podrazumijevaju ubrzano lupanje srca, ubrzano disanje ili osjećaj gušenja, vrtoglavicu, mučninu, ali i ubrzano govorenje ili nemogućnost komunikacije uopće. Postoje i mnogi drugi simptomi napadaja panike, no ovi su najčešći. ŽIVOT ONLINE Većina ljudi, kada im se takvi napadaji dogode tek nekoliko puta ne znaju o čemu se točno radi te misle da fizički nešto nije u redu s njima. Mnogi studenti u takvim situacijama u panici odlaze na Hitnu, samo da bi ih od tamo poslali kući ili ih se uputi na “drugi odjel”, odnosno psihijatriju.

Gdje potražiti pomoć? Studenti ili učenici srednjih škola mogu se za daljnju preporuku obratiti liječnicima fakulteta ili školskim psiholozima. Za besplatnu stručnu pomoć mladi se mogu obratiti Savjetovalištu za studente na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ili, uz plaćanje, Centru za kliničku psihologiju u Zagrebu. Ono što svaka osoba sama može učiniti je dovoljno spavati, baviti se fizičkom aktivnošću, više vremena provoditi vani, a manje okruženi umjetnim svjetlima od laptopa, mobitela i televizora. Trebalo bi izbjegavati i alkohol i droge jer, iako su privremeno olakšanje i bijeg od panike i anksioznosti, dugoročno će samo pogoršati situaciju. Anksioznost je svake godine u cijelom svijetu u sve većem porastu među tinejdžerima i mladim odraslima. Kako se mijenjaju tehnologija i društvene mreže, tako su mladi pod sve većim stresom da sustignu te promjene, ispune (ne)realne ciljeve i sve više vremena provode online. Takvi uvjeti pogoduju razvoju anksioznosti. Iako se za anksioznost, kao i za mnoge druge poremećaje, zna već godinama, oko njih i dalje postoji stigma. Ne treba ih se sramiti ili im se prilagođavati nego otvoriti dijalog o tim problemima i pronaći pomoć i rješenje. Naravno, treba prepoznati razliku između povremenog stresa i konstantne tjeskobe, ali ako postoji ikakva sumnja o tome da bi se moglo raditi o anksioznosti, treba potražiti stručno mišljenje.

DRESS CODE Fakulteti u Zagrebu prilično liberalni pa se studenti nerijetko neprikladno odijevaju

Dekan u Ljubljani propisao i dubinu dekoltea!

Mrvelj G Maria maria.mrvelj@hotmail.com

dijevanje u obrazovnim ustanovama tema je koja uvijek izazove reakcije. U osnovnim i srednjim školama učenike se uglavnom sankcionira zbog neprikladna odijevanja, ali kako je to na fakultetima, kada mladi ulaze u okvire akademske zajednice? Ovo pitanje sigurno zanima i brojne profesore i studente, posebno one koji su upravo upisali prvu godinu fakulteta i susreću se s novom okolinom i pravilima. Naime, studenti, obično percipirani kao odrasle osobe koje već imaju izgrađen identitet i osobnost, nerijetko zapostave činjenicu da idu na fakultet, a ne na plažu. ZABRANJENI PARFEMI “Bilo je tu svega, dolaženja u topićima, suknjicama i japankama, a sankcije se rijetko dogode”, kaže Dubravka Gobinac, tajnica Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment. Gobinac

‘Odjeća koju nosimo izraz je našeg identiteta, ali je i izraz poštovanja prema mjestu, događaju ili osobi koju posjećujemo’, tvrdi Josipa Janković, magistra engleskog i francuskog jezika

tvrdi da, iako fakultet ne posjeduje službeni pravilnik o odijevanju, ozbiljno razmatraju uvođenje odora upravo zbog neprikladna odijevanja. Prije deset godina ta je škola je provela anketu o uvođenju dress codea, no studenti nisu bili baš oduševljeni, pa su od ideje ipak odustali. “Jedino gdje inzistiramo na propisanoj odjeći je na kolegiju Buissnes communication, te prilikom obrane diplomskih radova”, govori tajnica fakulteta. Mostarsko sveučilište pak ništa ne prepušta slučaju pa je uvelo legitiman pravilnik o odijevanju na fakultetu, koji detaljno objašnjava kako se studenti smiju, a kako ne smiju odjenuti. Papuče, bose noge, topići, suknjice, kratke hlače, te majice s uvredljivim natpisima strogo su zabranjeni ele-

Foto: Nika Mokos

menti, a pravilnikom se čak zabranjuju i napadni parfemi te kolonjske vode. U dokumentu se također navodi da se studenti trebaju odijevati prema pravilima dobroga ukusa, a tu je i činjenica da su se “odabirom pristupa visokoškolskoj ustanovi neposredno odredili kao akademski građani i buduća društvena elita”. Nasuprot ovakvom pristupu dress codeu, prodekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vlasta Erdeljac kaže kako njihov fakultet ne posjeduje nikakav pravilnik i da se ne zamaraju time. Studenti dolaze odjeveni kako žele, a to mogu i prilikom obrane diplomskog rada. Općenito, Sveučilište u Zagrebu nema pravilnika, odnosno dokumenta koji bi studentima ili profesorima propisivao pravila odijevanja. RIJETKE SANKCIJE Ako usporedimo taj podatak s činjenicom da je prije nekoliko godina dekan Strojarskog fakulteta u Ljubljani

propisao dubinu ženskih dekoltea prilikom obrane diplomskih radova, moramo priznati kako su hrvatski fakulteti doista liberalni. Naime, konzervativni dekan Jože Duhovnik, među ostalim, djevojkama je zabranio pretjeranu uporabu šminke, parfema i nakita, propisao je doličnu dubinu dekoltea, dok se muški kandidati pred ispitnom komisijom moraju pojaviti u klasičnom odijelu tamnih boja, s obveznom kravatom. “Odjeća koju nosimo izraz je našeg identiteta, ali je i izraz poštovanja prema mjestu, događaju ili osobi koju posjećujemo”, tvrdi Josipa Janković, magistra engleskog i francuskog jezika, i dodaje kako mnogi misle da dress code nije važan, ali u stvarnosti on predstavlja mnogo više. Rijetke sankcije i manjak propisanih pravila dovodi do nepoštivanja ustanove kao takve. Tko je kriv za ovakvu situaciju i dalje ostaje nepoznanica, a dok fakulteti ozbiljnije ne shvate ovaj problem, i dalje ćemo viđati kombinacije s plaže u fakultetskim dvoranama.

Listopad VELIcINA JE VAzNA2015. 24

Zadnja

KUTAK ZA LAGODNI TRENUTAK ‘SURRENDER’ DVOJCA HURTS

‘ZVIZDAN’ DALIBORA MATANIĆA

TORTUREUM MUZEJ TORTURE

Prije nekoliko dana izašao je i treći studijski album britanskog synth pop dua, HURTS. Dečki iz Manchestera su nakon dva studijska albuma, “Happiness”, izdanog prije pet godina te “Exilea” koji je svjetlo dana ugledao 2013. godine, te nakon nastupima ispunjenog ljeta, uspjeli iznjedriti i svoju treću zbirku skladbi. Kod imenovanja albuma, glazbenici su i dalje ostali pri jednoj jakoj riječi koja obilježava cijeli album. U ovom slučaju radi se o riječi “predaja” pa je tako album nazvan “Surrender”. Skladbe kojima su album predstavili su hit singl “Some Kind of Heaven” te “Rolling Stone”, “Lights” i “Slow”. Jedno je sigurno, Theo i Adam su zadržali svoj prepoznatljivi stil i tematiku pjesama. Nama se jako sviđaju, što vi mislite? /Tibor Trupec

Poznati redatelj, mlade zvijezde, poznata glumačka postava u sporednim ulogama, postratna ljubavna priča. Doista zvuči kao recept iz snova, a kada je za koncept priče “Zvizdan” zaslužan netko poput Dalibora Matanića, ne treba posebno isticati da je na pomolu hit. Priča je prepoznatljiva, a okosnicu čine mladi Hrvat (Goran Marković) i mlada Srpkinja (Tihana Lazović) iz susjednih dalmatinskih sela. Pratimo tri različite priče u tri razdoblja i iako koncipirana kao omnibus, od kojih je onaj uvodni najtragičniji i zbog kojeg su ostala dva dobila manje značenje, riječ je o priči koju vrijedi pogledati unatoč trajanju od dva sata, uz malo “praznog hoda”, ali toliko valjda možete žrtvovati za film domaće produkcije. /Kristina Deranja

Mjesto koje preporučujemo u našem kutku za lagodan trenutak u vama će izazvati upravo suprotan osjećaj - nelagodu. Barem ako se može vjerovati opisu službene internetske stranice muzeja. Tortureum svojim posjetiteljima nudi putovanje kroz povijest sprava za pogubljenje i mučenje. Ako vam ovakve stvari lede krv u žilama, a upravo taj osjećaj volite, onda svakako svratite u Radićevu 14 i pogledajte više od 70 eksponata koje ovaj muzej nudi, uključujući i funkcionalnu giljotinu! Cijena ulaza je 40 kuna, a studenti će s popustom za ulaznicu trebati izdvojiti 25 kuna. Važno je znati da je ulaz maloljetnim osobama zabranjen pa će svi oni koji imaju manje od 18 morati doći u pratnji punoljetnih osoba ili će ostati pred vratima, na mukama. /Tibor Trupec

AUTOR: TIBOR TRUPEC

MILJENKO SMOJE (14. 2. 1923. - 25. 10. 1995.)

l i sto p ad u je godišnjica smrti dišpetljiva Splićanina Miljenka Smoje. Mnogi su mu zamjerali jer piše “pizdarije”, a on se pod krinkom splitske čakavštine, oštroumnosti, ironije, “šporkih riči” i šala na račun svojih poznanika znao uvući u srca običnih ljudi te tako zaobići cenzuru i dati kritiku društva i tadašnje vlasti. Njegove tako jednostavne, a opet velike “štorije” odraz su jednog podneblja, vremena, grada i ljudi bez kojih nije mogao. Čitajući njegove kronike upoznajemo Dalmaciju, dalmatinski mentalitet, inspirativan, temperamentan i inatljiv Split, ljude koji s tribina zajednički dišu za Hajduk, te žarko iščekuju novi broj Slobodne Dalmacije da vide na koga se njihov ljubimac ovaj put “okomija”. Svatko tko se približio Smoji zna da je novinarstvo bilo njegov način života i da je nemoguće odrediti koliko je točno napisao u četrdeset godina svoje karijere, s obzirom na to da bez pisanja nije mogao ni nakon odlaska u mirovinu. Iako se o njemu nerijetko raspravlja kao o političkom aktivistu, cijeli je život posvetio sporednim ljudima. Spomenik nije dobio. Njemu bi ionako vrednije od bilo kojeg spomenika, ulice ili trga bilo da se njegova djela čitaju, proživljavaju, doživljavaju, razumiju i pamte... (Dina Ćevid)

… ARABIJA

UDARITE SKRAĆENO

PROCES VISOKOG ŠKOLSTVA U RH

'VALUE NETWORK ANALYSIS'

POTVRDNO SLOVO DALM. NARJEČJA

INDIJSKI OBIČAJ (AK.)

by Tibor Trupec

OTOK ORGAN ZADARSKOG KOJI ARHIPELAGA IZLUČUJE

KOJA ŽIVI NA JEDNOM PODRUČJU

ONO ČEGA STUDENT NEMA DOVOLJNO

TIM DUNCAN JEDINSTVEN OST

Njoki s pršutom i sirom

ZATVOREN PROSTOR (MNOŽ.)

IZVAĐENO IZ CJELINE

Jelo je jako jednostavno i jeftino, a rezultat - ukusan.

'GLOBAL'

INTEPENDENT TELEVISON NEWS

RADNA MEMORIJA

ASSOCIATION OF INT. EDUCATORS

Vrijeme pripreme: 30 minuta

TAPIOKA

DIO TANKOG CRIJEVA

Za pripremu je potrebno: 1 kg njoka od krumpira, 500 ml vrhnja za kuhanje, 80 g gorgonzole, 100 g mozzarelle, 80 g dimljenog sira, 80 g polutvrdog sira (gauda ili ementaler), 100 g pršuta, origano, maslac, 0,8 dl mlijeka

SUMPOR ALFA 'ORGANISATION OF AMERICAN STATES'

...KIM, ČIM GLUMAC PACINO

ARIANA GRANDE

KILO

OKRUGLO SLOVO

JULIET

NESKLADNI GLASOVI UNUTRA (ENG.) RIMSKI TISUĆU

NA DRUGI NAČIN (LAT.)

SUDOKU

Prvi proizvod s barkodom bile su žvakaće gume čija tvornica postoji i danas. Naime, riječ je o paketu Wrigleyevih žvakaćih guma, a barkod je prvi put skeniran u Marsh marketu u Ohiju.

TIBOR TRUPEC

EZRA MILLER

VIKA, DREKA

Postoji vrsta pčela po imenu Listrogona. Može se reći da one uživaju kada smo tužni jer vole piti ljudske suze.

ZG ROCK BEND

NAJTANJE SLOVO NOGOMETNI KLUB

FRANAČKI KRONIČAR

SIERRA

RECEPTI

tibortupec.tt@gmail.com

STATISTIČKI PROGRAMSKI JEZIK

OTOČNA SKUPINA U POLINEZIJI

VJEROVANJE (ISL.) CVAT PŠENICE SCIENCE FICTION ...PETERBURG GRČKI GRAD 'UNITARNI UNIVERZALIZAM'

FLUOR

UNITED STATES DOLLAR DOĐE IZA 'A' AZIJSKA DRŽAVA

ŠOK I VJEVERICA

tibortrupec.tt@gmail.com

RIMSKI 100

Trumanov sindrom je psihičko stanje u kojem se nalazi pojedinac koji uistinu vjeruje da je njegov život dio TV showa i da ga netko promatra preko malog ekrana, baš kao u filmu “Trumanov show”. Ukucate li “Zerg Rush” u Google tražilicu, Google će pojesti rezultate pretraživanja i ispisati 2 slova G.

Oskarovac Anthony Hopkins u filmu “Kad jaganjci utihnu” tijekom cijelog filma ne trepne ni jednom.

DUŠIK

Priprema: 1. U loncu skuhati njoke. Njoke ne soliti jer je umak prilično slan. 2. U dubokoj tavi premazanoj maslacem popržiti pršut koji je prethodno potrebno sitnije nasjeckati, a kada malo promijeni boju, maknuti ga na stranu na papirnatu salvetu. 3. U istu tavu staviti vrhnje za kuhanje na laganu vatru i u njemu rastopiti sir. Najprije staviti polutvrde sireve (dimljeni i gauda), a zatim mozzarellu pa gorgonzolu. Dodati količinu origana po želji. 4. Kada se sir rastopi, dodati mlijeko. 5. Umak je gotov kada se u njega umiješaju prepečeni komadi pršuta. 6. Ocijeđene njoke na laganoj vatri umiješati u umak. Napomena: Njoki se kuhaju tako da ih se stavlja u hladnu vodu, a znamo da su kuhani kada isplivaju na površinu. Tako se njoki, koji najčešće stoje u hladnjaku, ne raspadaju. Dobar tek!