Global broj 15, ožujak 2016.

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 15 / Godina 3 / ožujak 2016.

Foto: Tin Koren

PREPRODAJA SMJEŠTAJA

STUDENTSKE SATNICE

INTERVJU: PETAR LABROVIĆ

Društvene mreže kao tržnica: za sobu u domu i 8000 kuna!

Student servis Karlovac ruši cijene rada zagrebačkom SC-u?

Studenti nisu svjesni koliko radimo za njihovu dobrobit

Str. 5

Str. 7

Str. 11

2

Studentski život

Ožujak 2016.

IMPRESSUM GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača izv. prof. dr. sc.

Lidija Kos-Stanišić

TAKTIZIRANJE Mnogi apsolventsku godinu iskoriste za stjecanje radnog iskustva

Traženje posla u struci glavni je razlog odgađanja diplome Osim rada putem studentskog servisa, dio studenata navodi kako su diplomu odgodili i zbog pogodnosti poput smještaja, iksice, studentskog pokaza, ali i odlaska na razmjenu

Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Zamjenice glavnog urednika Matina Tenžera tenzera.tenzera@gmail.com

Dora Kršul

dora.krsul@gmail.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Marija Gaura, Irena Domitrović, Silvija Vuković (Studentski život, Srednja), Matina Tenžera (Kultura), Nina Vujčić (Lifestyle), Tibor Trupec (Reportaža, Zadnja), Petra Jakovina (Društvo), Mislav Lugonjić (Sport), Dora Kršul (Intervju, Kolumne/Komentari/ Mišljenja), Milan Dalmacija (Tehnologija, Poduzetništvo, Novac), Hanan Nanić (Svijet/EU), Nika Mokos (Fotografija) Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Community manageri Dora Kršul

Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com

I

straživanja pokazuju da mnogo studenata namjerno odgodi diplomu na godinu dana da bi mogli uživati u povlasticama na koje kao apsolventi imaju pravo. Ako uzmemo u obzir trenutačno stanje u državi, broj nezaposlenih i mladih koji odrađuju staž, sasvim je razumljivo da studenti žele koristiti svoja prava što je dulje moguće. Čak 26 posto ispitanika u istraživanju koje je proveo portal Educentar izjavilo je da nije diplomiralo na vrijeme zbog straha da neće moći pronaći posao u struci. Osim rada posredovanjem studentskog servisa, dio studenata navodi kako su diplomu odgodili zbog drugih pogodnosti kao što su smještaj, iksica, studentski pokaz, subvencije prijevoza, ali i odlazak na

hrvojesoljic95@gmail.com

Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com ISSN 1849-4722

razmjenu. No za odgodu diplome presudan je posao, odnosno teškoće pri nalaženju posla i stručnog staža nakon diplome.

GENERALNA PROBA Nameće se pitanje kakve poslove rade studenti koji su odgodili diplomu. Koriste li “dodatnu” godinu radeći posao blizak svojoj struci koji će im poslije dobro doći pri zaposlenju, ili im je narav posla manje važna dok za njega dobivaju novac? Neki studenti odluče, osim zbog studentskih prava, uzeti godinu više kako bi se mogli bolje posvetiti pisanju diplomskog rada. Tom se idejom vodi i Andrea Tomašević.

“Diplomu sam odgodila zbog studentskih prava. Također sam shvatila da bi bilo lijepo imati malo ležerniju godinu, bez učenja, u kojoj bih mogla polako pisati diplomski i raditi neki ozbiljniji posao”, objašnjava. Andrea

trenutačno radi posao koji je blisko vezan za njezino buduće zanimanje, pa smatra da će joj to biti jako korisno.

“Stekla sam mnogo korisnog znanja i dragocjenog iskustva, ovo je poput nekakve generalne probe za buduće zanimanje”, dodaje.

Iskustva sa studentskim poslovima ima i Mihaela Dokuš, koja je tijekom apsolventske godine radila mnoge poslove.

“Jedan od poslova koje sam radila preko studentskog servisa bio je usko povezan s mojom strukom pa sam dobila konkretan uvid u to kako neke stvari funkcioniraju”, te ističe kako je tako uštedjela novac da bi poslije lakše i mirnije tražila posao. ’ISTO JE SA I BEZ DIPLOME’ “Prije odluke o odgodi diplome, čuo sam različita iskustva. Neki su žurno diplomirali pa su nakon toga bili bez

posla dosta dugo, dok su neki odmah nakon diplome bez problema našli zaposlenje. Razmišljajući o svemu tome, zaključio sam da mi se nude jednake poslovne mogućnosti s diplomom i bez nje”, navodi Ivan Fedor koji je iskoristio apsolventsku godinu radeći poslove usko povezane sa svojom strukom.

Uz malo se sreće dogodi da studenti nakon diplome ostanu raditi kod istog poslodavca kod kojeg su bili i prije diplome, ali to je rijetkost. I nakon pametno iskorištene apsolventske godine, s diplomom u ruci, neki studenti ne mogu pronaći posao ni stručni staž.

U takvoj se situaciji našla i Mihaela, koja je trenutačno bez posla, ali kaže da ne žali što je odgodila diplomu.

“Time nisam apsolutno ništa izgubila, ali da je došlo do prilike za posao u struci, diplomirala bih odmah”, ističe Mihaela.

DOMOVI Cijene korigirane, sobe gotove, a Studentski zbor ima još jedan zahtjev

Traži se ostavka čelnog čovjeka SC-a

dora.krsul@gmail.com

Hrvoje Šoljić

Foto: Ivan Gundić

Razumljivo je da studenti žele koristiti svoja prava što je dulje moguće

Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

N

akon prigovora da se u studentskom naselju Cvjetno trebaju korigirati sobe za osobe s invaliditetom, izvođači radova su u vrlo kratkom roku preuredili sobe te ih sada studenti mogu koristiti. Studentica Barbara komentirala je kako su radovi napokon gotovi te da su njezini sustanari zadovoljni.

“Jako smo zadovoljne novouređenim sobama, i cimerica i ja. Osim standardno opremljenih soba koje su mnogo veće nego u ostalim domovima, od ove godine imamo svoju kupaonicu kao i hladnjak”, kaže Barbara.

Nakon što su dogovorili cijene smještaja i postavili novi cjenik plaćanja domova, 29. veljače Studentski zbor tražio je žurnu ostavku čelnog čovjeka Studentskog centra Peje Pavlovića. Pavlović nije odgovorio na upite Globala, dok je za jedne dnevne novine rekao da je zgrožen i iznenađen

tom idejom te da sve studente poziva da promotre njegov rad kako ne bi došlo do njegove ostavke.

Studentski zbor pak smatra kako je Pavlovićev rad u sanaciji SC-a bio loš te da ga ovaj zadnji projekt ne može spasiti lošeg poslovanja od 2013. go-

dine. Petar Labrović, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako jedina prihodovna strana SC-a, prema financijskim izvješćima koje su dobili, dolazi od studentskog rada. “Studentski rad poslovao je u plusu vjerojatno samo zato

Pejo Pavlović, sanacijski upravitelj SC-a

Foto: Tin Koren

što se radi o jednostavnom posredništvu od kojeg SC uzima 12 posto.

U pravilniku piše da se sve što se zaradi u studentskom radu mora vratiti u studentski standard. Ja ne vidim gdje se to vratilo u studentski standard, očito su se te financije koristile za trenutačno poslovanje SC-a ili za plaće”, kazao nam je Labrović. Uz to, smatra kako SC mora dobiti normalno vodstvo koje je spremno riješiti nagomilane probleme u SC-u.

U međuvremenu su potpisani prvi ugovori za sufinanciranje studentskih domova vrijedni više od 233 milijuna kuna.

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 8. ožujka svečano su potpisani i prvi ugovori iz operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” za sufinanciranje obnove studentskih domova u Zagrebu i Osijeku. Kod oba ugovora 85 posto iznosa dodjeljuje se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15 posto iznosa čine nacionalna sredstva.

Studentski život

Ožujak 2016.

3

PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 2016. MZOS-u 158 milijuna kuna manje u odnosu prema 2015.

Znanost i obrazovanje u škripcu

Brojne stavke prijedloga državnog proračuna za 2016. za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izazvale su glasne prijepore u javnosti Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

O

brazovanje je ključ gospodarskog razvoja zemlje, izjavila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u prosincu 2015. na svečanosti u povodu Dana Ekonomskog fakulteta. Prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu otišao je ipak u suprotnom smjeru od predsjedničine izjave - sredstva za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u odnosu prema

2015. godini smanjena su za vrtoglavih 158 milijuna kuna.

I prošla vlada snosi dio krivice za takav proračun jer je bivši ministar Vedran Mornar u proračun vratio nepotrošena 93 milijuna kuna, čime je osnovica toga proračuna snižena za najmanje toliko. U javnosti je najviše odjeknuo proračunski rez od 94 milijuna kuna za sufinanciranje javnog međumjesnog prijevoza za učenike.

Slaba utjeha stigla je izjavom ministra Predraga Šustara kako će se s novim modelom subvencioniranja prijevoza (smanjenje subvencije sa 75 na 50 posto) krenuti na jesen.

Osim ove brojne su druge stavke pri-

jedloga proračuna izazvale prijepore.

Neki od važnijih primjera koje su za Global prokomentirali naši sugovornici jesu: razvoj visokog obrazovanja (s 1,6 milijuna kuna na 500.000 kuna), programi poboljšanja studentskog standarda (s 52 na 50,3 milijuna kuna), srednjoškolsko obrazovanje (sa 2,88 na 2,79 milijardi kuna), izrada nastavnog uputnika – kurikula (sa 7,4 na 6,3 milijuna kuna), program usavršavanja znanstvenih novaka (sa 212 na 48 milijuna kuna), sredstva za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje (povećanje sa 21 na 23 milijuna kuna) te Centri izvrsnosti (povećanje sa 2,5 na 5 milijuna kuna).

Političari i dalje smatraju da je visoko obrazovanje trošak, a ne ulaganje MARO ALAVANJA, voditelj Ureda za odnose s javnošću Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Budući da su se i MOST i HDZ tijekom pregovora o sastavljanju vlade složili kako su ulaganje u obrazovanje i stizanje europskog prosjeka od 5,25 posto BDP-a prioriteti buduće vlade, neugodno smo se iznenadili kada je pred nas došao trenutačni prijedlog proračuna.

Programi poboljšanja studentskog standarda uskraćeni su za gotovo 1,7 milijuna kuna, što na nacionalnoj razini doista nije značajna ušteda, a u praksi bitno utječe na studente.

Stavka Razvoj visokog obrazovanja smanjena je s 1,666.439 na 500.000 kuna i nema slikovitije usporedbe od one da je za obnovu voznog parka Ustavnog suda predviđeno više sredstava nego za razvoj visokog obrazovanja u RH. Poruka

Foto: Niko Goga

koja se šalje dionicima u visokom obrazovanju vrlo je jasna - naši političari i dalje smatraju kako je ulaganje u razvoj visokoobrazovanih i stručnih ljudi trošak, a ne ulaganje u budućnost.

Očekuje nas mnogo posla

Prošla se vlada ponijela kao da novca ima i previše, a nova se odlučila na dodatne rezove

Ovo nisu mjesta za štednju PETAR LABROVIĆ, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Sredstva za znanost i obrazovanje definitivno nisu i ne bi smjela biti mjesta za štednju. Stavka “Stipendije redovitih studenata i znanstveno usavršavanje” dosta je smanjena u odnosu prema 2015., no putem Europskog socijalnog fonda zapravo bismo trebali dobiti veći broj stipendija. Ako su sredstva za razvoj visokog obrazovanja definitivno smanjena, moramo se početi brinuti o kvaliteti visokog obrazovanja, budućnosti koju dajemo studentima te koliko su Sveučilišta povezana s tržištem rada. Poruka tolikog smanjenja proračuna je očajna.

Foto: Tin Koren

Znanstvenim novacima proračunom poručujemo da odu iz Hrvatske NENAD JARIĆ DAUENHAUER, urednik znanosti na Tportalu Smanjenje u proračunu za znanost i obrazovanje šalje pogrešnu i vrlo problematičnu poruku. Ovaj proračun ne bi smio biti gubitnik nego dobitnik; ako već nije dobitnik, onda bi barem trebao biti najmanji gubitnik.

Tako bi se odaslala poruka da se štedjeti mora, ali da se najmanje štedi tamo gdje je pametno najmanje štedjeti.

Opće je poznato da sve razvijene zemlje danas uspijevaju zahvaljujući ulaganju u znanost i znanje, a ne u uslužne djelatnosti. Primjerice, 164 milijuna kuna manje u odnosu prema 2015. za program usavršavanja znanstvenih novaka, istim tim znanstvenim novacima šalje poruku da odu iz Hrvatske jer ovdje za njih očito nema ni posla niti se mogu nadati da će se ulagati u njihov daljnji napredak i istraživanja na kojima bi mogli raditi.

Sastavni dio te pogrešne poruke čine i ulaganja, ali u područja koja nisu razvojna. Povećavaju se sredstva za policiju, odnose s vjerskim zajednicama, proslave na Bleiburgu... Također, poznato je da više od 90 posto skromnih

Prof. dr. sc. JASMINA HAVRANEK, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Odobreni novac za 2016. godinu, Agencija će utrošiti u skladu s planovima i predviđenim aktivnostima za sljedeće razdoblje. To se prije svega odnosi na reakreditaciju doktorskih studijskih programa, zatim dovršetak prvog ciklusa reakreditacije svih visokih učilišta te izradu i publiciranje analize provedenih vrednovanja. Također, u tijeku su pripreme za novi ciklus vrednovanja u skladu s europskim i nacionalnim standardima i propisima. Što se tiče znanstvenih centara izvrsnosti, njihov je cilj provođenje vrhunskih istraživanja globalne kvalitete i drago nam je da je prepoznata potreba da se ta priča nastavi.

Dakle, očekuje nas mnogo posla, za što je potrebno osigurati i adekvatna financijska sredstva. Razlika u odnosu prema prošloj godini re-

zultat je toga što je agenciji omogućen pristup u europski proračun za sljedeće tri godine. Isto tako, to znači da je osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti prepoznato kao važno, a što je u konačnici u skladu i s nacionalnom Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Ovakve uštede loša su poruka BORIS JOKIĆ, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme

sredstava proračuna MZOS-a odlazi na plaće i hladan pogon. To je rak-rana obrazovnog sustava, osobito visokog obrazovanja.

Potrebna je njegova ozbiljna reforma iznutra kako bi više dobivali i napredovali najbolji znanstvenici, a ne oni koji radove objavljuju po časopisima svojih prijatelja.

Sudeći po razmišljanjima ljudi na ključnim pozicijama, sumnjam da će do nje doći.

Načinom na koji se vladajući odnose prema resoru obrazovanja i znanosti, zapravo pokazuju da im je to zadnja rupa na svirali.

Foto: Nel Pavletić/Pixsell

Osobno smatram da su predviđena sredstva za Cjelovitu kurikularnu reformu dovoljna kako bi se napravio rad na doradi i uvođenju dokumenata, odnosno uvođenju kurikula u hrvatske škole. Međutim, bez operativnijeg i aktivnijeg djelovanja na povlačenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda, ne možemo očekivati da će reforma uopće uspjeti. Smanjenje u proračunu nije korak prema gušenju reforme iznutra, takvi koraci postoje, ali ovo nije taj korak.

Kao pojedinac i znanstvenik, bilo kakve uštede u ionako skromnom proračunu za obrazovanje i znanost smatram lošom porukom.

Ova vlada i bilo koja buduća, svoju brigu za ovu naciju trebaju iskazivati povećanjem sredstava za znanost i obrazovanje, a naročito za razvoj u tim resorima.

4

Studentski život

Ožujak 2016.

eSTUDENT Case Study Competition

PREDSTAVLJAMO DOBITNIKE REKTOROVE NAGRADE

Praksom i novcem nagrađuju najpoduzetnije studente Na ovogodišnjem natjecanju rješava se 11 pravih poslovnih problema poduzeća s različitih područja Markulin G Antonija antonija.markulin95@gmail.com

P

očelo je natjecanje koje omogućuje studentima primjenu znanja stečenog u studentskim klupama da bi riješili prave poslovne probleme. Case Study Competition vodeće je regionalno studentsko natjecanje u organizaciji eSTUDENTa, a održava se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ovogodišnje natjecanje obuhvaća 11 poslovnih slučajeva poduzeća s različitih područja. Tako se otvara prostor za studente s različitih fakulteta iz cijele regije, ali i različitih interesa da se prijave i pokažu svoje sposobnosti u rješavanju poslovnih teškoća. Najkreativnija rješenja bit će nagrađena novčanim nagradama i dobit će prigodu za stjecanje pravih poslovnih iskustava kroz prakse u predstav-

ljenim poduzećima.

“Takva vrsta natjecanja je must have za svako sveučilište jer nas tjera da radimo sami, prema svojim pravilima, napredujemo vlastitim razmišljanjemVELI i cINA stalnim istraživanjem”, izjavio je Nikola Dudek, jedan od pobjednika Case Study Competitiona. On također vjeruje da je to natjecanje koje donosi studentima ono što čista teorija ne može.

FER i Ekonomski fakultet organizirali su predstavljanje poslovnih slučajeva od 14. do 18. ožujka, a finaliste i pobjednike proglasit će stručni žiri.

Nakon toga, finalisti su dužni održati prezentaciju pred žirijem u zadanom vremenu. Na završnoj ceremoniji mora sudjelovati barem jedan član tima koji je ušao u finale, te se tada dodjeljuju certifikati i novčane nagrade. Nagrada za prvo mjesto je 10.000 kuna, za drugo 5000 kuna, a za treće 3000 kuna.

JE VAzNA

SPE.ZG Organizirali treću međunarodnu konferenciju

U vrijeme dodjele Rektorove nagrade Tea Crnković bila je u Washingtonu na godišnjoj skupštini DIA-e

Foto: Privatna arhiva

PRIZNANJE Tea Crnković istražila je utjecaj nanosrebra na okoliš

Pisanje rada bilo je napornije od pokusa s nanočesticama

Na okruglom stolu raspravljalo se o bušenju na Jadranu

Foto: Spe.zg

O nafti i plinu na predavanjima i radionicama

Konferencija je podijeljena na više tematskih cjelina, ali pokušava se pokriti cijelo područje naftno-plinske industrije Jakovina G Petra petra.jakovina@gmail.com

S

tudentska udruga SPE.ZG, koja okuplja više od sto studenata Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, treću godinu zaredom organizirala je trodnevnu Međunarodnu studentsku energetsku konferenciju kako bi predavanjima i radionicama posjetiteljima dali širu sliku o ovom području.

SPE.ZG studentska je afilijacija Udruženja naftnih inženjera, neprofitne profesionalne organizacije koja okuplja stručnjake uključene u naftno-plinsku industriju. Nakon godina neaktivnosti, 2014. godine tadašnji predsjednik udruge Filip Krunić pokrenuo je inicijativu i organizirao prvu konferenciju koja je okupila oko 150 ljudi iz devet zemalja. Ove je godine taj broj narastao na 350 sudionika, od čega je pedesetak stranaca. “Kada si student, teško je dobiti govornike, ali tek tada slijedi

teži dio - nagovoriti studente. Kad znaš broj ljudi i imaš program, relativno lako dođu i sponzori”, objašnjava Filip.

Konferencija je podijeljena na više tematskih cjelina, ali pokušava se pokriti cijelo područje naftno-plinske industrije. Na gostujućim predavanjima stručnjaci govore o istraživanju, proizvodnji, geologiji i općenito o energetici kako bi studentima dali dodatna znanja koja ne mogu čuti na fakultetu što je, kako organizatori napominju, i glavni cilj konferencije. Ove godine organizatori su odlučili otvoriti konferenciju i dalje s aktualnom raspravom o bušenju nafte i plina na Jadranu.

Pozivu su se odazvali i inozemni studenti, među kojima su najduži put prešli oni iz Indonezije, Alberto i Hendidi.

“Iako je hladnije nego što smo očekivali, lijepo nam je i nadam se da ćemo naučiti više iz predavanja. Poslije idemo proučavati Zagreb”, kazao je Alberto.

ISPRAVAK U 14. broju Globala (veljača 2016.), u tekstu “Zašto je iz pregovora isključen dio studentskih predstavnika?” na stranici 2, pogrešno je u izjavi Mare Alavanje, glasnogovornika Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, navedeno da je Vijeće sudjelovalo “u kreiranju kratkoročnih i dugoročnih ciljeva poskupljenja, izradi studije održivosti, financijskih izvještaja i analiza”. Vijeće studenata sudjelovalo je sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu u zajedničkom medijskom pritisku prema Studentskom centru, kako bi se sve navedeno objavilo i postalo dostupno zainteresiranoj javnosti. Ovim putem ispričavamo se Vijeću studenata veleučilišta i visokih škola RH, ostalim akterima iz teksta i svim čitateljima.

Neprospavane noći, pritisak, rokovi, izgubljenost u mnoštvu informacija, ali i osjećaj zadovoljstva koji pružaju ispunjeni zadaci, samo su mali dio onoga što se događa ‘iza kulisa’ prije same svečane dodjele Rektorove nagrade Topić G Patricija patricija.topic@gmail.com

I

grom slučaja završila sam na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada te postala sudionica istraživačkog projekta Nanotoksikologija, objašnjava Tea Crnković, studentica pete godine Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Svojim angažmanom pridonijela je otkriću utjecaja nanosrebra na okoliš, točnije, vodene organizme, a uz vodstvo dr. sc. Ivane Vinković za svoj je rad dobila i Rektorovu nagradu.

PRAVIM VODSTVOM DO USPJEHA “Suradnja s dr. sc. Ivanom Vinković počela je na mojoj trećoj godini studiranja”, otkrila je Tea, koja je bila jedina studentica na istraživačkom projektu. Jako je željela kontinuirano raditi i sudjelovati te stečena teorijska znanja potkrijepiti praktičnim vještinama. Oduševljena načinom rada svoje tadašnje mentorice, koja je odredila što i kako će se odraditi, Tea je odlučila pisati rad po nazivom Oksidativni stres u slatkovodnom račiću Daphnia magna nakon izlaganja nanočesticama srebra.

“S vremenom su istraživanja nanosrebra išla u više smjerova, a na meni je bilo samo izabrati kojem ću se više posvetiti”, tvrdi Tea. S obzirom na to da je aktualnost jedan od ključnih faktora pri odabiru teme za studentski rad, račići Daphnia magna poprilično su logičan i siguran odabir jer

je oksidativni stres uvijek aktualno područje u medicini i prirodnim znanostima.

ISKUSTVO JE NAJVAŽNIJE “Čitajući druge radove, upoznala sam formulu pisanja rada i mogu reći da mi je pisanje bilo najzamorniji dio tog cijelog procesa”, rekla je Tea, a u trenucima krize najveću je podršku pronalazila u svojoj mentorici čije je sposobnosti i vještine opisala nadljudskima. Neadekvatna oprema i uvjeti rada, zatim financije i dislociranost segmenata istraživanja, neke su od prepreka s kojima su se susretali članovi istraživačkog tima tog projekta.

Neprospavane noći, pritisak, rokovi, izgubljenost u mnoštvu informaci-

‘Istraživački rad studentima nije nedostižan’ ‘Studenti imaju tendenciju razmišljati o istraživanjima kao nečemu nedostižnom, ali to nije odraz pravog stanja na znanstvenoj sceni jer mi, studenti, uistinu možemo značajno pridonijeti istraživanju sa svojom fakultetskom razinom znanja’, objasnila je Tea, dodavši kako je i sama bila pobornica takva stava i dodaje da predrasude i kompleks manje vrijednosti treba suzbiti aktivnim sudjelovanjem.

ja, ali i osjećaj zadovoljstva koji pružaju ispunjeni zadaci, samo su mali dio onoga što se zbiva “iza kulisa” prije same svečane dodjele Rektorove nagrade. Naime u vrijeme dodjele Rektorove nagrade Tea je bila u Washington D.C.-u na promociji istraživanja, kao jedna od 20 studenata prezentera u sklopu godišnje skupštine Drug Information Association (DIA), pa je njezin plakat na svečanoj dodjeli izložila prijateljica.

“Rektorovu nagradu smatram formalnim priznanjem za svoj rad, nešto čime punim svoj životopis, a još više cijenim iskustvo koje sam dobila radeći na projektu”, objasnila je Tea, navodeći kako svojim najvećim uspjehom smatra publikacije u znanstvenim časopisima, kojih je zasad četiri.

Ističe i da je sudjelovala u svim fazama istraživačkog projekta, a na pomoć suradnika je uvijek mogla računati, pogotovo u samom početku.

Kao najimpresivniji dio projekta je navela sinteze o kojima ovisi boja nanočestice.

“Zanimljivo je kako male čestice metala mogu napraviti cijeli ‘kupus’ u stanici. Samo to šarenilo čestica je intrigirajuće. Govorimo o nanosrebru koji može poprimiti bilo koju boju dugina spektra”, rekla je dobitnica nagrade. Kao tajnu svog uspjeha navodi upornost i samoinicijativu.

Smatra kako je potrebno uključiti se u radove izvan tih standardnih koje nude fakulteti jer upravo oni čine nijanse koje će prevagnuti pri zapošljavanju i daljnjem napredovanju.

Studentski život

Ožujak 2016.

5

PREPRODAJA SMJEŠTAJA ‘Najpoduzetniji’ studenti ne plaše se ni najstrožih sankcija

Društvene mreže kao tržnica: za sobu u domu i 8000 kuna!

Šipušić G Antonija antonija.sipusic@gmail.com Kopić G Božica bozicakopic@gmail.com

U

natoč jasnoj zabrani, mjesta u domovima prodaju se i kupuju. Najčešće se to događa na društvenim mrežama, a cijena može dosegnuti i 8000 kuna.

“Pravo na smještaj u studentskom domu osobno je pravo studenta i nije prenosivo na drugu osobu. Studentski centar će odmah po useljenju studenata u studentske domove obavljati intenzivne kontrole ostvarenog prava

‘Kontrole će biti češće, a kazne rigoroznije’, kaže Mate Vukšić, zamjenik predsjednika Studentskog zbora, koji sudjeluje u izradi novog Domskog reda dogovoru” ili “Prodajem MM na Savi, povoljno, javite se u inbox”, objave su koje nisu rijetke u grupama na društvenim mrežama. Koliko je jednostavna procedura, govori izvor koji je htio ostati anoniman.

“Nađeš nekako osobu koja prodaje dom, kontaktirate se, nađete i platiš koliko osoba traži. Sobe se otprilike kreću od 1000 do čak 8000 kuna, s tim da još plaćaš mjesečni smještaj”.

Na upit zašto se odlučio na ilegalan smještaj, ima jasan odgovor: “Nisam imao drugog izbora, moram studirati i negdje živjeti u Zagrebu. Računao sam na to što mi je najjeftinije jer nemamo svi novca da si plaćamo stan. Jednostavno sam odlučio riskirati”.

S druge se strane javljaju studenti koji nisu ostvarili pravo na dom.

“Nisam uspio dobiti dom zbog samo tri boda koja su mi nedostajala, a isto-

dobno sam gledao kako se Facebook grupa studentskih domova pretvara u ‘tržnicu’ na kojoj se, putem objava lažnih profila, ilegalno prodaju mjesta u domu. To nije pošteno prema onima kojima je to mjesto zaista potrebno jer nemaju novca za skuplji smještaj. Neshvatljivo je kako uprava Studentskog centra tome ne može stati na kraj, s obzirom na to da su te objave vidljive svima”, požalio se student koji nije želio

‘Prodajem ŽM u Cvjetnom, cijena po dogovoru’ ili ‘Prodajem MM na Savi, povoljno, javite se u inbox’, objave su koje nisu rijetke u grupama na društvenim mrežama i u skladu s Domskim redom sankcionirati prekršitelje”, piše na internetskoj stranici Studentskog centra u Zagrebu. Prodaja sobe u studentskom domu smatra se težim disciplinskim prijestupom, a posljedica kršenja bit će isključenje iz studentskog doma za sve vrijeme studiranja, stoji u članku 36.

Domskog reda.

MJESTO ‘ZLOČINA’ - FACEBOOK Čini se da studenti u Zagrebu nisu dovoljno zastrašeni takvom postavkom.

“Prodajem ŽM u Cvjetnom, cijena po

KAMPUS Na tribini na FER-u govorili arhitekt i predstavnici Grada

Priča o Borongaju opet aktualna

Potpredsjednica Gradske skupštine potvrdila je da Grad Zagreb podupire uređenje kampusa, ali je prebacila ‘lopticu’ Sveučilištu, pozivajući se na sveučilišnu autonomiju Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

K

ampus na Borongaju od 2007. godine, kada je završena prva faza, čeka početak velike druge faze projekta. O toj temi pisali smo u dvanaestom broju Globala, a odgovore na novinarska pitanja od Grada Zagreba i Sveučilišta u Zagrebu ne dobivamo već pet mjeseci.

Na tribini Nove mogućnosti europskog financiranja R&D početkom ožujka na Fakultetu elektrotehnike i računarstva pokrenuta je rasprava o kampusu. U organizaciji Strategijskog foruma Sveučilišta u Zagrebu na tribini su gostovali dr. sc. Paris Kokorotsikos i prof. dr. sc. Hrvoje Njirić, arhitekt čiji je ured dobio glavnu nagradu za rješenje kampusa davne 2011. godine. Hrvoje Njirić požalio se da već godinu dana svakog mjeseca šalje upite u Rektorat, ali ne dobiva nikakav odgovor.

“Vizija mislim da je postojala, plan imamo, međutim nemamo proces i bojim se da ga nećemo ni imati ako nastavimo na ovakav način”, kazao je Njirić.

Voditelj Strategijskog foruma, prof. dr.

Foto: Tin Bedenko

Posljedica ovog prekršaja je isključenje iz studentskog doma za sve vrijeme studiranja

sc. Ivo Družić rekao je da se može pretpostaviti da Sveučilište ima želju raditi na ovom projektu jer je prva tribina Strategijskog foruma usmjerena upravo toj temi. Ipak, u ime samog Sveučilišta nitko nije kazao ni riječi. Iako je na početku tribine prorektor Miljenko Šimpraga pozdravio okupljene, na raspravi nije nitko govorio u ime Sveučilišta. Tribini je u ime Grada Zagreba nazočila potpredsjednica Gradske skupštine Jelena Pavičić Vukičević.

Ona je u raspravi kazala da je Grad otpočetka stajao iza projekta kampusa.

Foto: Nika Pereš

Dodala je da Grad zapravo ima najmanje ovlasti jer Sveučilište ima autonomiju.

Kampus na Borongaju trebao bi konkurirati velikim kampusima u inozemstvu. Tamo bi se učilo, studiralo, živjelo, jelo, treniralo i zabavljalo. Čini se da glavni “igrači” ipak ne razmišljaju dovoljno o ovom projektu koji bi mnogo značio za 80.000 zagrebačkih studenata te za samo obrazovanje na Sveučilištu u Zagrebu.

Smanjenje proračuna Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ne ulijeva mnogo nade, ali europski fondovi tom bi projektu mogli pomoći. Zato je dr. sc. Paris Kokorotsikos na tribini prikazivao neke od uspješnih primjera financiranja istraživanja i transfera tehnologije i inovacija.

“Nisam preveliki optimist, ali možda se nešto ipak dogodi”, kazao je Njirić za Global. U međuvremenu, projektni prijedlog Sveučilišni kampus Varaždin, faza III – studentski dom s pratećim sadržajima prošao je posljednju fazu postupka dodjele bespovratnih sredstava.

Varaždin bi tako trebao dobiti jedan od najmodernijih studentskih domova u akademskoj godini 2017./2018.

biti imenovan. Mala je vjerojatnost da će ilegalci biti uhvaćeni s obzirom na učestalost kontrole smještaja. One se obavljaju jednom do tri puta na mjesec, ovisno o studentskom naselju, u razdoblju od šest do sedam sati ujutro. Ispitni rokovi nastoje se izbjegavati kako se studentima ne bi nametnuo dodatan stres.

RODBINA KAO POKRIĆE “Postoje dva načina, ili nasumice odredimo desetak do dvadesetak soba ili smo vođeni studentskom dojavom o postojanju nepravilnosti u smještaju”, kaže upravitelj Studentskog doma Cvjetno naselje Damir Mikulić.

Upraviteljica doma Ante Starčević Ruža Jerković priznaje kako joj “studenti govore da ljudi u krvnom srodstvu jedni drugima prodaju dom, koliko je to uzelo maha”. Dodaje da je prošle godine otkriveno pet slučajeva ilegalnog smještaja na oko 1200 raspoloživih mjesta.

Kako bi se suzbio ili barem smanjio dugogodišnji problem s nepravilnim korištenjem prava na smještaj u studentskim domovima, u pripremi je izrada novog Domskog reda.

“Oštro osuđujemo prodaju domova i učinit ćemo sve što je u našoj moći da tome stanemo na kraj. Kontrole će biti češće, a kazne rigoroznije”, kaže Mate Vukšić, zamjenik predsjednika Studentskog zbora koji sudjeluje u izradi novog Domskog reda. No još nisu sigurni kako će se kontrola ubuduće provoditi, niti kako će se kazne redefinirati. Iako je radna verzija novog Domskog reda već napisana, tavljena je na čekanje jer je potreban konsenzus s rektorom i Domskim odborima.

GODIŠNJICA Katolički bogoslovni fakultet

‘Studenti teologije unose duhovnu vertikalu u društvo’ D

vadeset godina prošlo je od potpisivanja Ugovora o položaju i djelovanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, što su na ovom fakultetu proslavili sredinom ožujka. Na svečanoj sjednici, uz mnoge istaknute uzvanike, sudjelovali su i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc.

Damir Boras, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, prof. dr. sc. Predrag Šustar, te mnogi drugi. Kardinal Bozanić u svom je govoru istaknuo važnost zagrebačke nadbiskupije u području visokog obrazovanja, još od

sredine 19. stoljeća. “Možemo reći da je Sveučilište u Zagrebu izraslo u stoljetnom procesu kojem je Zagrebačka nadbiskupija bila kolijevka”, rekao je kardinal Bozanić. Istaknuo je i važnost studenata teologije, te njihovu zadaću unošenja duhovne vertikale u društvo. Ministar Šustar u svom je obraćanju izdvojio tri vrednote utkane u Katolički bogoslovni fakultet, a to su: kritičnost, dijalog i razboritost. “Ova nas institucija”, istaknuo je Šustar, “treba učiti kako tu razboritost steći da je mi na vlasti znamo upregnuti za boljitak hrvatskoga društva”.

(I. Domitrović)

DAN FAKULTETA Proslavljeno 97 godina ‘Građevine’

N

Najstariji građevinski fakultet bliži se stotoj

ajstariji građevinski fakultet u Hrvatskoj, onaj Sveučilišta u Zagrebu, potkraj veljače proslavio je 97. obljetnicu postojanja. Tim je povodom održana svečana sjednica Fakultetskog vijeća na kojoj su se nazočnima obratili ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, rektor Sveučilišta u Zagre-

bu prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednica Udruge hrvatskih građevinskih fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ivana Štimac Grandić i dekan prof. dr. sc.

Neven Kuspilić. Okupljeni su predahnuli uz zvukove gitare, a potom su uručene nagrade najboljim studentima za postignuti uspjeh u prošloj akademskoj godini. (P. Ivić)

Pokrovitelj stranice Ekonomski fakultet Trg Johna Kennedyja 6 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 2383 333 www.efzg.unizg.hr

RAZGOVOR O rezultatima međunarodne razmjene govori prodekan Jurica Pavičić

O

Prošle akademske godine na razmjenu smo poslali 150 naših studenata

sim što studenti mogu steći neprocjenjivo iskustvo studiranja ili rada u inozemstvu i života u međunarodnom okruženju, stjecanje takvog iskustva često je prednost pri traženju zaposlenja. Međunarodno iskustvo pridonosi većoj samostalnosti studenata, kulturnom bogatstvu, poznavanju stranih jezika i sposobnosti rada i snalaženja u multikulturalnim sredinama.

Studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pruža se mogućnost studiranja, rada i života u inozemstvu, a o međunarodnoj suradnji, bilateralnim sporazumima i akreditacijama Fakulteta te Erasmus+ programu razgovarali smo s prodekanom za međunarodnu suradnju i akreditacije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Juricom Pavičićem.

•Možete li pobliže objasniti kako je međunarodna suradnja zastupljena u strateškim dokumentima Europske komisije (EU Strategy 2020)?

Međunarodna suradnja jedan je od ključnih čimbenika koji jamče i unapređuju kvalitetu visoko-obrazovnih institucija, što je prepoznato u Europi, ali i u Hrvatskoj. Stoga niz strateških dokumenata koje donosi Europska komisija (EU Strategy 2020), nacionalna ministarstva i sveučilišta imaju cilj jačanje međunarodne suradnje, odnosno internacionalizacije djelovanja i programa.

Ekonomski fakultet u Zagrebu prepoznao je značenje međunarodne suradnje i sudjeluje u sljedećim aktivnostima: uspostavljanje međunarodne suradnje i intenziviranje partnerstva sa sličnim institucijama u Europi i diljem svijeta, poticanje razmjene znanja povećanjem mobilnosti studenata te nastavnog i administrativnog osoblja, razvoj međunarodnih obrazovnih programa na EFZG, sudjelovanje u međunarodnim projektima posebice u području istraživanja i visokog obrazovanja, povećanje broj članstava u renomiranim udruženjima te ostvarivanje renomirane akreditacije u svrhu jamčenja kvalitete obrazovanja i istraživanja.

•Što sadrži Strategija Europa 2020.?

Ona sadrži tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju, a to su pametan rast (razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji), potom održiv rast (promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija), i na kraju uključiv rast (njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost).

Uz definiranih pet ciljeva vezanih za navedene prioritete, Europska komisija predstavlja u svojoj strategiji i sedam predvodničkih inicijativa koje će katalizirati napredak u sklopu svake prioritetne teme, od kojih je “Mla-

Za akademsku godinu 2016./17. sklopljeno je 117 bilateralnih ERASMUS+ ugovora iz 25 zemalja i 18 ekskluzivnih ugovora s 18 sveučilišta iz 11 zemalja, kaže prodekan

Do sada je akreditiran 101 program sa 74 institucije u 34 zemlje, što smješta studij Bachelor Degree in Business i Ekonomski fakultet među jedan do dva posto najboljih institucija u svijetu Foto: Nika Mokos

di u pokretu” najviše vezana za visoko obrazovanje, a s ciljem povećanja učinka obrazovnih sustava i olakšanja ulaska mladih na tržište rada. I ostali prioriteti vezani su za međunarodnu suradnju različitih dionika.

•Kako Ekonomski fakultet potiče međunarodnu suradnju svojih studenata?

Ekonomski fakultet u Zagrebu, preko svog Ureda za međunarodnu suradnju (UMS), provodi aktivnosti usmjerene na razvoj međunarodne suradnje koja se u svom velikom dijelu odnosi upravo na studente, posebice na studentsku razmjenu. Sudjelovanjem u programima razmjene (npr. ERASMUS, CEEPUS, Joszef, ERASMUS MUNDUS,ljetne škole, bilateralna razmjena i sl.) EFZG omogućuje svojim studentima da se obrazuju i na drugim sveučilištima, kako u Europi, tako i u svijetu.

UMS provodi niz promotivnih aktivnosti za poticanje mobilnosti studenata: organizacija infodana, objavezanimljivih natječaja za razmjenu, za stručnu praksu u inozemstvu i slično.

Također sudjeluje u raspisivanju natječaja za razne stipendije.

•Što je s bilateralnim sporazumima Ekonomskog fakulteta i sveučilišta u Europi?

Temelj razvoja međunarodne suradnje najčešće su upravo bilateralni sporazumi, stoga EFZG aktivno sudjeluje u sklapanju bilateralnih ugovora. Za akademsku godinu 2016./17. sklopljeno je 117 bilateralnih ERASMUS+ ugovora iz 25 zemalja i 18 ekskluzivnih ugovora s 18 sveučilišta iz 11 zemalja.

•Možete li reći nešto više o Erasmus+ programu za studente Ekonomskog fakulteta?

Erasmus program razmjene vrlo je popularan među studentima EFZG-a i svake godine imamo mnogo više prijava nego što je moguće podijeliti stipendija. Iako studenti imaju veliki izbor institucija i zemalja u koje mogu otići na razmjenu, ipak su najpopularnija sveučilišta u Austriji, Njemačkoj,

Prodekan prof. dr. sc. Jurica Pavičić Foto: EFZG

Iako studenti imaju veliki izbor institucija i zemalja u koje mogu otići na razmjenu, ipak su najpopularnija sveučilišta u Austriji, Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Portugalu, Belgiji

Poljskoj, Španjolskoj, Portugalu, Belgiji, a u manjem broju studenti odlaze i u druge zemlje.

•Čime se bavi Ured za međunarodnu suradnju?

Ured za međunarodnu suradnju (UMS) djeluje s ciljem provođenja aktivnosti vezanih za uspostavljanje međunarodne suradnje i intenziviranje partnerstva sa sličnim institucijama u Europi i diljem svijeta, poticanje razmjene znanja kroz povećanje mobilnosti studenata te nastavnog i nenastavnog osoblja (odlazna i dolazna mobilnost), promocije programa razmjene u Europi i svijetu te promocie obrazovnih programa EFZG-a.

•Možete li reći nešto više o ‘EFZG sajmu mobilnosti’ i gdje studenti koji nisu mogli biti na sajmu mogu dobiti informacije kolega koji su bili na razmjeni?

UMS je u siječnju 2016. prvi put organizirao Sajam mobilnosti u sklopu Infodana za stipendije na kojem su predstavljena partnerska sveučilišta na koja studenti EFZG-a mogu ići na razmjenu. Strana sveučilišta na postavljenim štandovima predstavljali su studenti EFZG-a koji su već bili na razmjeni upravo na tim sveučilištima, uz promotivne materijale koje su poslala partnerska sveučilišta. Studenti koji su zainteresirani za razmjenu mogli su iz prve ruke čuti iskustva svojih kolega. Također, bile su promovirane međunarodne stručne prakse.

•Koliko je studenata Ekonomskog fakulteta do sada iskoristilo mogućnost studiranja u inozemstvu?

EFZG u proteklih šest godina konti-

nuirano ima sve veću odlaznu studensku mobilnost, tako je prošle akademske godine 150 studenata iskoristilo priliku i otišlo u inozemstvo na razmjenu, na studijski boravak ili stručnu praksu za koje su dobili stipendiju.

•Koji su najtraženiji programi na koje se prijavljuju studenti?

Među studentima EFZG-a daleko najpopularniji program jest ERASMUS+ i ERASMUS+ stručna praksa. Slijede CEEPUS, bilateralni programi Sveučilišta u Zagrebu, međunarodne ljetne škole, JOSZEF i dr.

•Koliko je studenata iz inozemstva došlo studirati u Hrvatsku na Ekonomski fakultet?

EFZG uz odlaznu mobilnost studenata također ima vrlo jaku i dolaznu mobilnost studenata s partnerskih institucija, koja je svake godine u porastu. Akademske godine 2014./15. imali smo 155 studenata na razmjeni.

Najčešće dolaze iz Portugala, Francuske, Njemačke, Poljske, Belgije, Litve.

•Koje su prednosti studiranja u inozemstvu?

Ono što treba izdvojiti kao najvažnije od iskustva razmjene studiranja na stranom sveučilištu jest da, uz nova profesionalna znanja koja student tamo stječe, razmjena bitno utječe na osobni razvoj studenta i stjecanje samopouzdanja. Također, prilika je to za prihvaćanje drugih kultura, učenje o različitostima i poštivanje drukčijeg, stjecanje prijateljstava s ljudima iz cijelog svijeta. Studentska razmjena, uz to što potiče globalni način razmišljanja, mijenja i percepciju o vlastitoj domovini i svim benefitima koji se prije razmjene ne uočavaju.

•S procesima međunarodne akreditacije EFZG se može pohvaliti zavidnim rezultatima...

Još 2006. godine Fakultet je razvio preddiplomski sveučilišni studij na engleskom jeziku Bachelor Degree in Business (BDiB), namijenjen domaćim i stranim studentima. Za navedeni program 2011. godine dobili smo i prestižnu međunarodnu akreditaciju EPAS, a 2014. i reakreditaciju, koju dodjeljuje akreditacijska kuća EFMD (European Foundation for Management Development). EPAS se dodjeljuje onim programima iz poslovne ekonomije i menadžmenta koji udovoljavaju sljedećim kriterijima: akademskoj izvrsnosti, povezanosti s praksom i međunarodnoj orijentaciji.

Do sada je akreditiran 101 program sa 74 institucije u 34 zemlje, što dodatno potvrđuje izvrsnost i smješta BDiB studij i Ekonomski fakultet među jedan do dva posto najboljih institucija u svijetu. Također, poduzeli smo i čitav niz aktivnosti u kontekstu dobivanja AACSB akreditacije. Međunarodne aktivnosti fakulteta, uz postizanje više razine kvalitete u postojećim programima i procesima, sigurno će pozitivno utjecati na proces dobivanja međunarodnih akreditacija.

Studentski život

Ožujak 2016.

STUDENTSKI MINIMALAC Servisi nemaju obvezu definirati najniže satnice

STUDENTSKI PRAVOBRANITELJ

Ruši li Student servis Karlovac cijene rada zagrebačkom SC-u?

‘Naravno da nam ruše cijenu rada oni koji nemaju cjenik’, navode iz Student servisa u Splitu i dodaju kako bi se cijena rada studenata uvijek trebala štititi cjenikom, s čime se slažu i u Student servisu zagrebačkog Studentskog centra

Domitrović G Irena domitrovic.irena@gmail.com

C

jenik minimalnih satnica služi kao jamstvo okvira unutar kojeg poslodavac određuje cijenu studentskog rada, smatra Matija Kikelj, studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu.

Cjenik osigurava studentu da neće biti izrabljen i potplaćen. Zašto onda od dvanaest studentskih servisa u Hrvatskoj u ovom trenutku dva nemaju definiran cjenik?

Cjenici su nešto što studentima i poslodavcima služi kao orijentir, a rezultat su dugogodišnjih praksi rada i iskustva. Student servisi SC-a Karlovac i SC-a Požega potvrdili su nam kako nemaju cjenik koji bi odredio minimalnu cijenu rada studentima. Odgovorna osoba u karlovačkom Student servisu nije dala nikakve naznake da će se cjenik uskoro definirati, dok iz Student servisa u Požegi napominju kako im je okvirni cjenik trenutačno u izradi.

NIJE PROPISANO ZAKONOM U ovom trenutku u SC Požegi prijavljeno je 650 studenata, a za SC Karlovac taj je broj nepoznat i tvrde kako često nisu u mogućnosti pratiti situaciju, a ni cijene prema kojima studenti samostalno dogovaraju posao.

Svaki studentski servis je autonoman, no često se događa da student radi u Zagrebu posredovanjem sisačkog ili karlovačkog servisa, stoga njihovi cjenici, ako nisu usklađeni, mogu stvoriti nelojalnu konkurenciju zagrebačkom servisu.

Mila Soldo, ravnateljica Student servisa u Požegi, tvrdi kako se cijena sata rada kod njih u Servisu kreće od 15 kuna naviše i da su poslodavci ti koji samostalno određuju cijenu za posao koji oglašavaju putem tog servisa.

Bruna Mareković, referentica Student servisa Karlovac, napominje da prema Pravilniku o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata SC nije dužan propisati cjenik s minimalnom satnicom za pojedine poslove. Naime, u Pravilniku se taj aspekt studentskih poslova nigdje i ne spominje. Mareković dodaje i da se cijene dogovaraju za svaki posao pojedinačno te da su cjenici u svakom slučaju informativnog karaktera. Ona navodi i da to što Student servis Karlovac nema definiran cjenik ni u kom slučaju ne ostavlja prostor za potplaćivanje studenata i da to nije nelojalna konkurencija ostalim servisima nego upravo suprotno. Ipak, s njom se ne bi složili referenti Student servisa u Splitu.

“Naravno da nam ruše cijenu rada oni koji nemaju cjenik”, navode iz Student servisa u Splitu i dodaju kako bi se cijena rada studenata uvijek trebala štititi cjenikom.

Tomislav Jurkić, voditelj Student servisa u Zagrebu, slaže se sa splitskim kolegama i tvrdi da svi oni koji nemaju definiran cjenik neizravno ruše cijenu rada onima koji ga imaju, te dodaje da bi se cijena rada “obvezno

7

Foto: Ivan Gundić

Kikelju još jednom iskazano povjerenje Matija Kikelj dobio je još jedan mandat na mjestu studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu. Odluka je donesena jednoglasno na četvrtoj sjednici skupštine Studentskog zbora zagrebačkog sveučilišta. Kikelj je istaknuo zadovoljstvo mandatom istaknuvši da je novi mandat prigoda i za neke nove stvari, a prije svega u smislu iskorištavanja dosadašnjeg iskustva i pritužbi kako bi utjecali na izmjenu Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima na zagrebačkom sveučilištu.

“Prioritet je nastaviti rad na upoznavanju studenata s njihovim pravima i obvezama te povećanje vidljivosti same institucije studentskog pravobranitelja. Osobno mi je drago da kolege imaju povjerenja i da vrednuju moj dosadašnji rad”, istaknuo je Kikelj. (I. D.)

NATJEČAJ

Do 6. travnja otvoren ‘lov’ na 500 stipendija

Možda na papiru nekima ne izgleda mnogo, ali studentima je svaka zarađena kuna važna

Foto: Ivan Gundić

Na čišćenju snijega Zagreb uštedio pet do deset kuna po satu U prošlom smo broju Globala otkrili kako je Grad Zagreb ponudio redovnim studentima posao čišćenja snijega uz naknadu od 20 kuna po satu. Za taj posao zagrebački i sisački studentski servisi propisuju da cijena sata mora biti minimalno 25 do 35 kuna, varaždinski servis propisuje satnicu od minimalno 30 kuna, a osječki 25 kuna. S obzirom na to da karlovački servis ne propisuje minimalnu cijenu, Zagrebački je holding upravo njihovim posredo-

vanjem mogao ponuditi studentima posao čija je cijena po satu barem pet kuna niža od cijene koju propisuju drugi studentski servisi. Ponovno se ovdje postavlja pitanje o mogućnosti izrabljivanja studenata putem onih servisa koji nisu definirali cjenik. “Grad Zagreb igra na neku socijalu, a kad treba pomoći jednoj od najugroženijih skupina, onda oni štede na ovakav način”, smatra student Marko.

trebala štititi cjenikom”.

Ostala mišljenja su podijeljena, pa tako Darija Bajo, voditeljica računovodstva i financija Studentskog centra Dubrovnik, tvrdi kako cijene u drugim centrima ne utječu na cijenu sata rada u Dubrovniku, ističući kako samo ovaj SC djeluje na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Gordana Bakmaz, voditeljica Student servisa u Zadru, tvrdi da je svaki servis autonoman u svom radu i da oni koji nemaju predodžbu o približnim cijenama rada za određene poslove “ruše cijenu sami sebi, odnosno, svojim studentima”.

Unatoč različitim mišljenjima o potrebi da svaki studentski servis treba

Jurkić: Suradnja studentskih centara treba biti bolja i češća Na državnoj razini postoji međusobna suradnja svih studentskih centara u sklopu Zajednice studentskih centara čiji je ravnatelj Nenad Miljaš, inače ravnatelj Studentskog centra Varaždin. Darija Bajo je pojasnila okvire djelovanja Zajednice. Na redovnim sjednicama razmatra se sva problematika vezana uz poslovanje studentskih centara, djelatnost zapošljavanja, smještaja i prehrane studenata, razmjenjuju se informacije i stavovi i, među ostalim, usklađuju se cjenici za rad studenata uz uvažavanje ekonomske situacije u zemlji i specifičnosti svakog podneblja u kojem određeni centar djeluje. Tomislav Jurkić pak ističe kako je ta suradnja dobra, ali bi mogla biti i bolja i češća. Tihomir Milinović, rukovoditelj PJ Student servisa u Osijeku, rekao je pak da je “siguran da nema studentskog servisa koji nema cjenik nego on možda nije istaknut”.

ili ne treba imati cjenik, većina predstavnika studentskih servisa slaže se da je cjenik samo okvir i da ne propisuje fiksnu satnicu za svaki pojedini posao. On služi kao orijentir i poslodavcu i studentu, i cijena rada, dakako, može biti viša od one koju propisuje cjenik, ali ne smije biti niža.

ORIJENTIR ISPOD KOJEG SE NE IDE “Cjenik bi trebao biti jamac određenog minimalca za određenu kategoriju poslova, ali je nužno ostaviti mogućnost ugovaranja više cijene od one predviđene cjenikom”, smatra Kikelj. S njim se slaže i Tina Trošt, voditeljica Student servisa u Puli, koja ističe da su cjenici samo orijentiri. Trošt je dodala da zakonski nisu propisane ni minimalne ni maksimalne cijene sata rada studenata.

“Poslodavac može sa studentom dogovoriti satnicu mimo SC-a ako student na to pristane, ali obje se strane uvijek mogu obratiti SC-u s pitanjima o satnicama”, objašnjava Trošt i dodaje kako je krajnji cilj obostrano zadovoljstvo. Istaknula je i kako su satnice u svim cjenicima definirane približno slično, i da su izvučene iz prakse dosadašnjeg poslovanja i podložne su promjenama.

“Donošenje i redovno ažuriranje cjenika pridonijelo bi poboljšanju uvjeta rada studenata”, zaključuje Kikelj.

Sveučilište u Zagrebu objavilo je natječaj za dodjelu 500 stipendija za ovu akademsku godinu. Prijave je moguće poslati do 6. travnja u 16 sati kada se natječaj zatvara. Stipendije se dodjeljuju u ukupno četiri kategorije: stipendije za izvrsnost; stipendije za studente koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike; stipendije za uspješne studente sportaše i stipendije za studente slabijega socioekonomskog stanja. Potrebno je popuniti podatke u aplikaciji objavljenoj na stranicama Sveučilišta, uz uvjet da se student prethodno prijavi svojim elektroničkim identitetom u sustavu AAI@EduHr. Glavni kriteriji koji će se vrednovati su uspješnost u studiju, što uključuje prosjek i stečene ECTS bodove, te dodatna postignuća, kao što su Dekanova ili Rektorova nagrada. Studenti koji zadovolje kriterije dobivat će deset mjeseci novčani iznos od 1000 kuna. Svi detaljni uvjeti prijave i dodatne informacije dostupni su na mrežnim stranicama Sveučilišta. (P. I.)

EKONOMSKI FAKULTET

Foto: Goran Vranić

Lajoš Žager dobio još jedan mandat Trenutačni dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, većinskom pobjedom na glasanju fakultetskog vijeća, ponovno je izabran za dekana tog fakulteta. Na fakultetskom vijeću EFZG-a od 158 prisutnih članova, čak 145 ih je glasalo za dosadašnjeg dekana Lajoša, tako da je dekan dobio još jedan mandat koji traje dvije akademske godine. Žager je za dekana EFZG-a prvi put izabran 2014. godine. (I. D.)

8

Srednja

Ožujak 2016.

KOMENTAR S POVODOM

Problem načitanosti ne rješava se križanjem klasike

Domitrović G Irena domitrovic.irena@gmail.com

L

ektira je naporna obveza koju možemo izbjeći gledanjem filma i čitanjem sažetka na internetu. To je stav koji ima većina učenika kad im se kaže riječ lektira. Hoće li nova kurikularna reforma, utemeljena na drukčijem principu od dosadašnjeg, promijeniti ovaj stav?

Na novom popisu lektire je 208 autora, i svaki će nastavnik birati koje će autore učenici morati pročitati. Cilj je bio izbaciti neke autore čija djela i stil pisanja, djeca “ne mogu shvatiti”, tako da su ispali Homer, Biblija i Marko Marulić. Međutim, to su kultna književna djela, svevremenski klasici koji su svojedobno oblikovali društvo i umjetničke smjernice, a to čine i danas. Odavno je jasno da je jednog Homera teško razumjeti, ali koja je cijena koju će učenici platiti za takvo “rasterećenje” i hoće li micanje klasika iz lektire pridonijeti obrazovanju ili će mu naštetiti?

Kada govorimo o obrazovanju, moramo imati na umu da ni tijekom osnovne, ali ni tijekom srednje škole, profesori ne znaju koga obrazuju. Nemoguće je sa sigurnošću tvrditi koliko će daleko neki učenik dogurati. U jednoj klupi mogu sjediti budući vrsni automehaničar i budući liječnik koji će otkriti lijek protiv HIV-a. A iza njih može biti i neki teoretičar književnosti, ili netko tko će napisati djelo jednako važno kao što je to, recimo, “Judita”. I zbog te razlike među djecom i njihovim potencijalima, obrazovanje ima dužnost ne ići linijom manjeg otpora.

Osim što bismo mogli zakinuti buduće generacije za znanje, pitanje je i što će

biti s maturom. Matura iz hrvatskog jezika dijelom se temelji i na popisu lektire za srednje škole. S obzirom na to da su dosad sve škole imale iste knjige na popisu, nije bilo teško odabrati njih 15.

Ali što će biti sada kada profesori sami biraju koje će knjige djeca čitati? Sada postoji mogućnost da netko četiri godine čita lektire koje nemaju veze s maturom, a onda će za maturu morati dodatno čitati. To na prvu i ne zvuči tako loše, djeca će malo više čitati, obogatit će svoje znanje, svoj jezični repertoar.

Ali što ih time učimo? Da čitaju samo za ocjenu, a ne za znanje, i da im te knjige koje čitaju neće ništa značiti poslije u životu.

Iako sam kao srednjoškolka na nastavi hrvatskog jedan cijeli školski sat prevodila deset stihova “Judite” s hrvatskog na hrvatski, to ne znači da bi se Juditu trebalo izbaciti s popisa lektire. To je kao da Britanci izbace Shakespearea, a znamo da se to neće dogoditi, iako vjerojatno imaju isti problem s njim kao mi s Marulićem. Na kraju se izbacivanjem “nerazumljivih” klasika postavlja i pitanje, što učimo buduće naraštaje koji potencijalno “zagrizu” u književnost? Da je poanta pisati kako bi se svidjeli ljudima ili pisati da bi stvarali nove kulturne i umjetničke vrijednosti?

UPISI NA FAKULTETE Visoka učilišta propisuju svoje kriterije i sustav bodovanja

Vrhunski rezultati na natjecanjima ne nose nužno i dodatne bodove Planinić G Mia miaplaninic@hotmail.com

S

vaki fakultet ima svoje kriterije za upise, a mišljenja učenika o bodovima za upis podijeljena su.

Dok jedni pozdravljaju nagrađivanje dodatnim bodovima za postignuća u sportu, glazbi ili natjecanjima, drugi se tome oštro protive. Kriteriji upisa iz godine se u godinu mijenjaju, a poredak na rang-listama često ovisi o samo nekoliko bodova, do kojih se dolazi na različite načine. I dok jedni griju stolac i uče, drugi se ističu izvanrednim sportskim postignućima ili glazbenim talentom. Neki fakulteti to prepoznaju i cijene, a drugima to ne igra nikakvu ulogu.

DRŽAVNA NATJECANJA Na državnim natjecanjima sudjeluju učenici koji se kao pojedinci ističu znanjem, vještinama ili sposobnostima u skladu s pravilima natjecanja. Budućim inženjerima strojarstva i brodogradnje izravan upis na fakultet osigurava jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz fizike, kemije i matematike. Izravan upis ima i najbolji učenik koji dolazi iz neke inovatorske udruge ili kluba.

Srednjoškolci koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima u znanju iz matematike, fizike ili informatike ostvaruju pravo izravnog upisa na FER, ali samo ako su položili maturu. Državni prvak iz biologije, matematike ili kemije ima pravo na izravan upis na Prirodoslovno-matematički i Prehrambeno-biotehnološki fakultet, a za upis na Farmaceutsko-biokemijski fakultet moguće je dobiti dodatnih 30 bodova za osvojena prva tri mjesta na natjecanjima iz biologije, kemije i matematike. S druge strane državna natjecanja ne donose nikakve dodatne bodove za upis na Medicinski i Stomatološki fakultet.

Maturant Joško Dugandžić smatra pravednim najbolji uspjeh na državnom natjecanju nagraditi izravnim upisom na fakultet te navodi kako je “apsolutno besmisleno da učenici koji briljiraju na području prirodnih znanosti ne upišu fakultet samo zato što ne znaju dobro napisati esej iz hrvatskog jezika”.

Osim državnih natjecanja, dodatne bo-

Besmisleno je da učenici koji briljiraju na području prirodnih znanosti ne upišu prirodoslovni fakultet samo zato što ne znaju dobro napisati esej iz hrvatskog jezika, smatra maturant Joško Dugandžić

Svake godine maturanti čekaju liste za upis i nadaju se da će ih koji bod viška ‘spasiti’

Postoje i fakulteti koji dodatno boduju treći strani jezik ili završene dvije srednje škole.

Među takvima su Filozofski i Prirodoslovno-matematički fakultet dove donose i međunarodna te olimpijade. Tako Agronomija i Rudarsko-geološko-naftni daju izravan upis za učenike koji su bili na međunarodnim natjecanjima, dok međunarodne olimpijade kao odskočna daska služe svima koji žele upisati neke od smjerova na Šumarskom fakultetu ili biti geodeti.

DO 100 BODOVA ZA SPORT Dodatno bodovanje rezultata s natjecanja podržavaju učenici Dominik Ilijaš i Marina Monika Marić koji smatraju da je nužno dati priznanje srednjoškolcima za trud izvan školskih okvira jer “koji bi bio smisao državnih natjecanja ako najbolja postignuća ne bi podrazumijevala

pogodnosti u daljnjem školovanju”, tvrde oni. Njihovo mišljenje ne dijeli učenica Ana Dujmović koja govori kako ne vidi smisao izravnog upisa na fakultet na temelju rezultata natjecanja, tvrdeći da misli “da učenici natjecatelji ipak trebaju biti ravnopravniji s drugima, pisati državnu maturu i polagati prijamne ispite”.

“Smiješno mi je da samo natjecanje bude presudni faktor hoće li netko upasti na fakultet ili ne”, dodaje Ana. Dakako, oni koji se aktivno bave sportom, glazbom ili idu na natjecanja smatraju kako je svaki dodatni bod koji dobiju itekako pravedno stečen. Ali ne priznaju to svi fakulteti, pa sportaši koji ciljaju upisati neki od mnogobrojnih smjerova na Filozofskom, Ekonomskom, PMF-u, Učiteljskom ili dakako, Kineziološkom fakultetu, mogu odahnuti jer im upravo oni priznaju trud na području sporta.

Učenici mogu dobiti od jedan do deset posto, ovisno o tome koji fakultet upisuju i kojoj kategoriji sportaša pripadaju.

Naravno da Kineziološki ovdje najviše bodova dodjeljuje upravo sportašima, i

Foto: Goran Stanzl/Pixsell

to od 80 do 100 bodova.

SAMO MATURA I PRIJAMNI I dok budući učitelji mogu po nekoliko postotaka dobiti za natjecanja iz znanja, sporta i glazbeno školovanje, a budući novinari olakšat će si upis ako objave neke novinarske radove prije upisa na fakultet, zanimljivo je da Akademija dramske umjetnosti provodi vlastite provjere znanja i vještina, međutim ne daju dodatne bodove za postignuća učenika. Akademija nije jedina koja prakticira ovaj način rada. U sklopu Sveučilišta u Zagrebu još je nekoliko fakulteta kojima je važan samo ispit državne mature, ili državna matura u kombinaciji s vlastitim prijamnim ispitom. Među njima su i Fakultet političkih znanosti za smjer politologije, Vojno inženjerstvo i Edukacijsko-rehabilitacijski, Arhitektonski fakultet te Muzička akademija.

Ova posljednja specifična je jer kandidatima ne priznaje ništa osim prosjeka ocjena i vlastitog ispita provjere znanja, vještina i sposobnosti, ovisno o području za koje se učenik prijavio.

HUMANITARNI KONCERT Gimnazijalci organizirali hvalevrijednu akciju

Žestokim rockom do novca za pomoć djeci Pauković G Donatella donatella.xx@hotmail.com

U

Dečki iz Hladnog piva u pretrpanom su rasporedu našli vremena za humanitarni koncert Foto: Krume Ivanovski

organizaciji XVI. gimnazije u Zagrebu, početkom ožujka u Shock Show Industryju održan je humanitarni koncert Hladnog piva.

Iza šestogodišnjeg projekta stoje maturantice Katarina Grgić i Lucija Vidaković. Prihod od ulaznica namijenjen je za pomoć djeci iz SOS Dječjeg sela Lekenik i za humanitarni fond učenika XVI. gimnazije.

“Svake godine gledamo kojoj je organizaciji više potrebna pomoć. Za Lekenik smo već organizirali dva koncerta”, kaže Katarina. Ravnateljica škole Nina Karković je sretna što s učenicima može biti dio tog plemenitog projekta.

“Jako sam ponosna na učenike jer je inicijativa uvijek njihova, a imaju sve-

‘Svake godine gledamo kojoj je organizaciji više potrebna pomoć’, kaže jedna od organizatorica Katarina Grgić srdnu podršku i profesora i moju”, kaže ravnateljica.

Kako nijedan rock-koncert ne može započeti bez dobro zagrijane publike, tako nije ni ovaj. Za to su se pobrinula čak tri rock-benda. Prvi bend Kraya tek je počeo svoju karijeru. Druga dva benda nešto su iskusnija i već su sudjelovala u humanitarnim akcijama ovog tipa.

Dečki iz Hladnog piva prošle su godine objavili novi album pod nazivom “Dani zatvorenih vrata” te su si tako popunili raspored koncerata za ovu godinu, ali su ipak našli vremena i za ovaj humanitarni koncert.

“Hladno pivo smo izabrali jer imaju već dosta koncerata koje su izveli isključivo za SOS Dječje selo Lekenik.

Prijateljski surađuju i dosta su otvoreni za takve humanitarne akcije”, ističe Katarina. Inače, XVI. gimnazija u Zagrebu poznata je po svojoj otvorenosti prema humanitarnim projektima.

“Osim koncerata sudjelujemo i u drugim akcijama. Pomogli smo stradalima u velikoj poplavi u Slavoniji, tovarili smo stvari na kamione, donirali hranu, odjeću i higijenske potrepštine.

Srce XVI. gimnazije je golemo, puno topline i uvijek kuca za druge”, ističe ravnateljica.

Društvo

Ožujak 2016.

MLADE MAJKE Kako što kvalitetnije uskladiti obrazovanje i majčinstvo?

Ne nedostaje im pomoć stručnjaka nego adekvatno priznanje države

Ujčić G Gea geaujcic@hotmail.com

M

ama je mama, ali mama studentica je supermama. O majčinstvu u Hrvatskoj piše se, govori, raspravlja i svađa, a u posljednje vrijeme i pjeva. Dok je vrući krumpir zdravstvenog odgoja itekako neispečen, valja se pitati tko pomaže mladim majkama i kako se one nose s usklađivanjem akademskih i majčinskih obveza.

U Hrvatskoj je 2014. godine rođeno nešto više od 39.000 djece. Od toga, 17 posto rodile su majke u dobi između 15 i 24 godine. To znači da je u razredu od tridesetoro djece njih petero rodila upravo mlada majka. Kada mlade djevojke postanu majke, mogu se obratiti i neprofitnoj udruzi “Mama je mama” koja se specijalizirala za potporu upravo njima. .

ELEMENTARNA NEINFORMIRANOST Silvija Stanić, voditeljica programa kazala je da je program udruge u prošloj godini prošlo 58 djevojaka koje osim individualnih sastanaka mogu sudjelovati i u grupi potpore s ostalim mladim majkama. Osim usluga psihologa, pravnika i liječnika, udruga ima i internetski portal maloljetni-roditelji.net koji objedinjuje informacije o spolnosti i majčinstvu namijenjene primarno adolescentima. Stanić je istaknula kako je stranica u prošloj godini posjećena više od sto tisuća puta (!). Ono što najviše iznenađuje pitanja su postavljena stručnim suradnicima, kojih je prošle godine bilo više od sedam stotina, a upućuju na elementarnu neinformiranost mladih koji stupaju u spolne

U Hrvatskoj je 2014. godine rođeno nešto više od 39.000 djece. Od toga, 17 posto rodile su majke u dobi između 15 i 24 godine

Neki fakulteti izlaze u susret mladim majkama i njihovim obvezamaFoto: Tin Bedenko

odnose. Kako se nosi s majčinstvom i studiranjem komentirala je Loreta Lukin Prekaj, dvadesetjednogodišnjakinja iz Zadra i majka trogodišnje djevojčice. Za razliku od mnogih mladih majki, ona je svoju trudnoću planirala, te je trudna ostala u četvrtom razredu srednje škole. Nakon poroda i jednogodišnje stanke upisala je studij Primijenjene ekologije u agronomiji i akvakulturi, ali trenutačno pauzira jer je u stalnom radnom odnosu. Kao mlada majka od države nije imala pravo na posebnu naknadu, jer mlade majke u našem zakonu nisu adekvatno prepoznate, no prvu godinu života svoje djevojčice primala je naknadu za nezaposlene u iznosu od 1663 kune na mjesec.

IZMEĐU SKUPIH KNJIGA I JOŠ SKUPLJIH KOLICA Da ipak nije sve tako crno potvrđuje Filozofski fakultet u Zagrebu. Prodekanica za nastavu i studente prof.dr.sc.

Vlasta Erdeljac objasnila je kako Pravilnik o studiranju spomenutog Fakulteta gleda na roditeljstvo i studiranje.

Studenticama majkama i studentima očevima osigurano je pravo na mirovanje obveza tijekom semestra ili akademske godine, ne samo za vrijeme trudnoće, nego do djetetova prvog rođendana.

Cijena velikog pakiranja najpoznatijih pelena je 250 kuna, Samuelsonov udžbenik iz ekonomije dostiže cijenu višu od 300 kuna, kolica, čak i ona rabljena mnogo su skuplja od zbroja prethodnih cijena, a o jaslicama i vrtiću ne treba ni govoriti. Roditeljstvo je, evolucijski gledano, najvažnija zadaća čovječanstva. Roditeljstvo, birokratski gledano, za mlade roditelje velik je zadatak, a kvalitetan oslonac u državi tek će morati dobiti.

9

SABOR Studenti raspravljali o demografskoj politici i ulozi žena

Diskriminacija u zapošljavanju i dalje je velik problem Ana Čemažar G Sara scemazar@gmail.com

J

este li udani? Planirate li imati djecu? Pitanja su to s kojima se žene u Hrvatskoj i dalje susreću na razgovoru za posao. Diskriminacija žena pri zapošljavanju jedna je od tema o kojima se raspravljalo na Dan žena u saborskoj dvorani Josipa Šokčevića. Udruga B.a.B.e. i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol organizirale su simulaciju saborske rasprave o ulozi žena u demografskoj politici.

Naglasak je bio na mladima: na raspravi su bile studentice i studenti triju zagrebačkih fakulteta – Pravnog, Filozofskog (Odsjek za sociologiju) i Fakulteta političkih znanosti.

Osim njih, stavove svojih stranaka iznijeli su i predstavnici ogranaka mladih iz stranaka ORaH, BM 365, SDP, HDZ i Živi zid. I neki od saborskih zastupnica i zastupnika uključili su se u raspravu.

Studenti su kao glavne prepreke demografskom razvoju iz perspektive žena naveli diskriminaciju pri zapošljavanju, još prisutnu razliku u plaćama žena i muškaraca, teško usklađivanje karijere i brige za djecu, i druge.

Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e. kao jedan od vodećih problema navela je nizak iznos rodiljnih naknada koje majke dobivaju kada ostaju s djetetom i nakon šest mjeseci poslije porođaja. Svi su se sudionici složili kako se unatoč lošoj ekonomskoj situaciji u državi treba početi rješavati problem loše de-

RODNA RAVNOPRAVNOST Ni nakon više od sto godina žene nemaju ista prava

Prikaz žena u politici i dalje se trivijalizira

Kovačić G Damira kovacic.damira@gmail.com

P

rošlo je nešto više od sto godina od njujorškog prosvjeda na kojem je 15.000 žena tražilo pravo glasa i bolje uvjete rada. Datum demonstracija, 8. ožujka, odonda je sinonim borbe za ženska prava, a od 1975. UN ga priznaje kao Međunarodni dan žena. Danas se taj dan uglavnom svodi na karanfile, čokoladu, nezaobilazne koncerte uvijek istih izvođača i kratke i isprazne razgovore o trenutačnom položaju žena.

Problem je možda u ženama samima koje se ne smiju ponašati prema nekom ustaljenom obrascu i trebaju se nametnuti, kaže europarlamentarka Dubravka Šuica Nakon nedavnih izbora i očita zanemarivanja rodne kvote od 40 posto, propisane Zakonom o ravnopravnosti spolova, fokus Međunarodnog dana žena zaista je vraćen na borbu za jednakost. Konzumerizam i patetiku nastojao je izbjeći Ured za informiranje u RH Europskog parlamenta organizacijom tribine Uloga žena u politici:

zastupljenost i ravnopravno sudjelovanje. Raspravljalo se o potrebi kvota i odgovornosti političkih stranaka za podzastupljenost žena u toj profesiji. “Žena ima dovoljno u članstvu političkih stranaka za popunjavanje kvota. Problem je možda u ženama samima koje se ne smiju ponašati prema nekom ustaljenom obrascu i treba-

BROJEVI

25%

ženskih zastupnica u trenutačnom je sazivu Sabora

37%

zastupnika Europskog parlamenta čine žene

3

EU-ove države vode žene

ju se nametnuti”, rekla je europarlamentarka Dubravka Šuica.

No podzastupljenost i to da u novom sazivu Sabora čine samo četvrtinu ukupnog broja izabranih zastupnika nije jedini problem s kojim se žene susreću.

“Mediji prikazuju ženu u politici kao dodjelu Oscara. Svi stereotipi su vezani uz modu, i to kako političarka pomiruje privatne i poslovne obveze.

Zašto nikad muškarce ne pitaju kakav tupe nose”, rekla je Rada Borić iz Centra za ženske studije. Trivijalizacija sigurno ne pomaže afirmaciji žena koje se bave politikom, a takav tretman medija nije izbjegla čak ni predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. O njezinoj se frizuri i odjeći piše jednako kao i o njezinim službenim obvezama, možda i više.

Politika nije jedini segment društva u kojem ravnopravnosti očito nedostaje. Potrebu za nastavkom borbe za prava žena istaknule su Inicijativa Preuzmite odgovornost za ubojstva žena, CESI, HollaBack! i Ženska soba organizacijom marša. Više od 500 ljudi marširalo je 8. ožujka od Trga Petra Krešimira IV. do Zrinjevca kako bi pokazalo da se žene za jednakost bore svakog dana, a ne samo na međunarodno priznat Dan žena.

U Saboru su bile studentice i studenti Pravnog, Filozofskog i FPZG-a

Studenti smatraju da treba unaprijediti politike, a ne samo davati financijske naknade mografske slike Hrvatske.

Studenti su pak napomenuli kako financijske naknade same (poput predloženih 1000 eura po djetetu) nisu dovoljan poticaj obiteljima korisnije bi bilo unaprijediti neke mjere politike predškolske i školske skrbi te obrazovanja. Također, studenti su istaknuli da je pravo na pobačaj temeljno pravo žene te da njegova zabrana ne povećava natalitet nego samo potiče “crno tržište” te ugrožava zdravlje žena.

“Na raspravi se govorilo o važnim temama. Nadam se da će ovakvih rasprava u budućnosti biti što više i da će što više studenata imati mogućnost doživjeti to iskustvo”, komentirao je jedan od sudionika, student politologije Tomislav Mikulin.

Organizatorice su izrazile želju za više sličnih susreta u budućnosti, te se složile da se glas mladih često zanemaruje u političkoj areni.

10

Društvo

Ožujak 2016.

PROJEKT ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

JEDNOKRATNA NAKNADA Pomoć lokalne uprave varira od mjesta do mjesta

‘Za dijete je potrebno više od novca’

Jakovina G Petra petra.jakovina@gmail.com

D

anas parovi sve češće o osnivanju obitelji razmišljaju kroz financijsku prizmu zbog svih izdataka koje dijete donosi u kuću. Dječja oprema je skupa i potrošna te je ionako niske plaće hrvatskih građana teško pokrivaju. Kako bi se to olakšalo, u Hrvatskoj roditelji imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć za novorođenče na dvije razine. Na nacionalnoj razini moguće je ostvariti pomoć u iznosu od 70 posto proračunske osnovice (2328 kuna) koju isplaćuje HZZO, dok jedinice lokalne samouprave jednokratnu pomoć isplaćuju iz lokalnog proračuna te same određuju iznos i kriterije za dodjelu.

Udruga B.a.B.e. u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda ispitivala je kojim uslugama općine i gradovi pomažu ženama uskladiti obiteljske i poslovne obaveze. Kada je riječ o jednokratnoj pomoći za novorođenče, istraživanje je pokazalo kako pomoć na lokalnoj razini jako varira. Prosječan iznos za prvo dijete kreće se između 1000 i 2000 kuna. Kada se gleda po županijama, najveću prosječnu naknadu ima Dubrovačko-neretvanska županija u iznosu od 6208 kuna, dok je najniža u Virovitičko-podravskoj i iznosi 1027 kuna. Iznos raste s brojem djece, pa za treće dijete na Lastovu iznosi 12.000 kuna, u Bolu 30.000 kuna, a u Gradu Zagrebu 54.000 kuna, što se isplaćuju tijekom šest godina.

TREBAMO I VRTIĆE Iz Udruge kažu da je takva pomoć roditeljima dobrodošla, ali da se ne može očekivati da će potaknuti mlade roditelje na širenje obitelji niti pomoći ženama da usklade obiteljske obveze i posao.

“Potrebno je ulaganje u povećanje kapaciteta programa za djecu predškolske dobi jer, recimo, ako imate majku

‘Potrebno je ulaganje u povećanje kapaciteta programa za djecu predškolske dobi jer ako u vrtićima nema mjesta, roditelj mora ostati izvan tržišta rada da bi se skrbio o djeci’, kaže Tihana Bertek iz B.a.B.a.

Financijska potpora nije sve što treba obiteljima

U Finskoj više roditelja uzima potrepštine nego novac Rijetke općine i gradovi uz novčanu pomoć daju i paket opreme ili bonove za kupnju potrepština. Ako uzmemo Finsku kao primjer, mogli bismo zaključiti da je to bolja opcija. Roditeljima je ponuđena pomoć u novcu ili u unificiranom paketu opreme za novorođenče. Dvije trećine roditelja bira paket opreme, a samo trećina novac. s petero djece u gradu u kojem nema dovoljno mjesta u vrtiću ili u općini u kojoj nema vrtića, tada će ona morati ostati izvan tržišta rada da bi se skrbila o djeci. Ono što smo istraživanjem doznali jest da je veća pokrivenost vrtićima blisko povezana s većom zaposlenošću žena”, kaže Tihana Bertek, koordinatorica projekta. Problema s infrastrukturom u općini Bol nemaju.

U toj općini sa samo 1630 stanovnika postoji vrtić, osnovna, srednja i glazbena škola, a u posljednje dvije godine doselile su se i tri nove obitelji. Za prvo dijete pomažu sa 7000 kuna, za drugo s 15.000, treće s 30.000 kuna, a šestorođeno s čak 120.000. Tamošnji pročelnik Stipe Karmelić smatra da je to pomoglo poboljšati demografsku situaciju, ali da to nije jedini element.

“Iako se većinom bavimo turizmom i poljoprivredom, te gospodarstvene grane su jake i ljudi ostaju. Činjenica je da sad u vrtiću imamo 110 djece dok prije sedam godina taj broj nije prelazio 75”, kaže Karmelić.

S druge je strane slavonska općina Babina Greda tek prošle godine uvela naknadu, i to u iznosu od samo 500 kuna. “Ovdje je iseljavanje kritično. Nadamo se da će naknada barem malo pomoći demografiji jer nekad smo imali dva razreda po trideset djece, a sad imamo dva razreda s jedva dvadeset djece”, kažu iz općine.

Treba se pitati i je li pravedno da u nekim mjestima djeca “vrijede više”.

Iz udruge Roditelji u akciji (RODA) kažu da to nije pravedno, ali da je dis-

kutabilno treba li tražiti jednakost u takvim situacijama. “Kad na otocima poput Korčule postoji viša naknada smatramo da to ima smisla s obzirom na depopulaciju otoka, ali se roditeljima tada trebaju omogućiti i druge vrste potpore, dostupni liječnici i vrtići te mogućnost školovanja djece na otoku”, kaže Renata Jelušić, predsjednica udruge RODA. ’VRIJEDNOST’ DJETETA Grad Zagreb je također primjer za visoke naknade, ali to odgovara njegovu visokom proračunu. To je jedini grad koji je donio plan mjera populacijske politike te uz jednokratne potpore značajno sufinancira vrtiće, prijevoz djece i razne aktivnosti. “Roditeljima se najveći iznos daje upravo za treće i svako daljnje dijete zbog stimulacije rođenja trećeg i svakog daljnjeg djeteta te poticanja stvaranja bolje demografske slike, a ujedno i za poboljšanje uvjeta života obiteljima s više djece”, kažu iz Grada Zagreba.

Prošle godine podneseno je i riješeno 1186 takvih zahtjeva.

Ana Kovačić, majka dvoje djece iz Zagreba, smatra da bi Grad trebao i na druge načine podržati roditeljstvo.

Predlaže djelomično subvencioniranje izvannastavnih programa te subvenciju u kupnji opreme.

“Najveći problem ove naknade (3600 kuna za drugo dijete, op. a.) jest što se isplaćuje u četiri rate kroz dvije godine što znatno utječe na njenu svrhu, a to je kupnja neke veće ili skuplje opreme za dijete”, kaže Kovačić.

Mlada mama Marija Bukovac iz Siska tvrdi da svaki iznos pomaže, ali da oni ne bi trebali ovisiti o mjestu iz kojeg dolaziš niti o političkim promjenama.

A kako će se vrednovati dijete ako se obistine najave Domoljubne koalicije o naknadi od 1000 eura? Na to pitanje do zatvaranja broja nismo dobili odgovor, ali ako se može suditi prema prethodnim izjavama ministrice socijalne skrbi i mladih Bernardice Juretić, ta mjera će se u nekom obliku ostvariti.

Tekst je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugama Legalina i VIMIO te Gradom Zagrebom. Projekt sufinancira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.

MANJINE Romsko nacionalno vijeće pokrenulo internetsku stranicu i časopis ROMI.HR

O Romima ili površno ili senzacionalistički

Alivojvodić G Maja maja.alivojvodic@gmail.com

R

omsko nacionalno vijeće pokrenulo je medijski projekt - internetsku stranicu i časopis ROMI.HR. Redakcija je multikulturalna te osim Roma i neroma iz Hrvatske u njoj rade suradnici iz drugih zemalja i volonteri iz Europe.

Obje platforme sredstvo su komunikacije i to prije svega većine i manjine. Hrvatski građani mogu čitati o tome kako Romi žive, informirati se o važnim pitanjima u romskoj zajednici, o politikama za uključivanje Roma, dobrim i lošim praksama, romskim naseljima, o kulturi i povijesti Roma. ROMI.HR je i sredstvo informiranja pripadnika romske nacionalne manjine o njihovim pravima i načinima njihova ostvarivanja, o Ro-

mima u drugim državama i o tome kako oni rješavaju svoje probleme i raznim drugim temama.

U svakom broju časopisa detaljno će se obraditi jedna velika tema, pa je tako prvi broj obradio završetak Desetljeća za uključivanje Roma koje je završilo u prosincu 2015. Riječ je o europskoj inicijativi u kojoj se Hrvatska obvezala na stvaranje boljih uvjeta na raznim područjima s ciljem uklanjanja jaza između Roma i ostatka društva, te eliminacije diskriminacije Roma. Četiri glavna područja kojima se Desetljeće bavilo su stanovanje, obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvo, koja sa sobom nose i raspravu o siromaštvu, diskriminaciji i rodnoj perspektivi. David D. Orlović, izvršni direktor RNV-a, kaže da mediji imaju dva pristupa položaju Roma u medijima.

Jedan je ignoriranje ili površno infor-

U svakom broju časopisa detaljno će se obraditi jedna velika tema, a u prvom broju se govorilo o Desetljeću za uključivanje Roma

Predstavljanje časopisa održano je u kinu Europa

Foto: Romi.hr

miranje, a drugi je senzacionalističko informiranje.

“Primjera pozitivne prakse gotovo da i nema u medijima. Romi su na marginama i kada govorimo o javnom informiranju. Podizanje standarda u svakom području donosi potrebu da se radi bolje, više i transparentnije” rekao je Orlović.

Sindirela Bobarić, članica redakcije, istaknula je da je jedan od ciljeva ovog medija smanjiti predrasude.

O svojoj motivaciji rada na ovom medijskom projektu rekla je da je “najviše angažirana na pitanju Romkinja jer dvostruko smo diskriminirane: kao žene i prema svojoj nacionalnosti”.

Glavni urednik časopisa i portala Stojan Obradović smatra da, kada su manjine u pitanju, a posebno kada su u pitanju Romi, ovakvi projekti imaju cilj promjene dominantne medijske paradigme.

Intervju

Ožujak 2016.

11

RAZGOVOR Petar Labrović, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu

Studenti nisu svjesni koliko radimo za njihovu dobrobit

Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

P

osljednjih se nekoliko mjeseci Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu borio za korekciju cijena domskog smještaja u Zagrebu. Iako je u konačnici dogovorena niža cijena novoobnovljenih domova, dok su cijene neobnovljenih vraćene na staro, Zbor je 29. veljače zatražio žurnu ostavku sanacijskog upravitelja SC-a i Sanacijskog vijeća.

Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Petar Labrović za Global komentira situaciju o domovima i pregovorima, a osvrnuo se i na funkcioniranje SZ-a, suradnju sa Sveučilištem i Vijećem studenata veleučilišta i visokih škola.

• Nakon najavljena poskupljenja domova i pregovora sa SC-om i Ministarstvom, dogovorena je niža cijena domskog smještaja. Jeste li zadovoljni tim cijenama?

Zadovoljni smo, ali ne samo postignutim cijenama nego onim što smo zapravo dobili od Studentskog centra, Ministarstva i ostalih - da se počnu brinuti za studentski standard. Zadovoljni smo i što smo uspjeli vratiti neobnovljene paviljone na stare cijene. Isto tako, SC je počeo razmišljati o budućnosti, na godišnjoj razini u studentski će smještaj ulagati 15 milijuna kuna kroz trošak amortizacije, što je bio zahtjev Europske komisije. Dobili smo ono što smo htjeli - da smještaj SC-a ima budućnost, međutim na tome sigurno nećemo stati i prebacujemo se na druge djelatnosti SC-a jer mislimo da SC treba poslovati u plusu.

• U novoobnovljenim paviljonima bilo je problema s veličinom soba, neprilagođenosti sanitarnih čvorova i namještaja u smještajnim kapacitetima za studente s invaliditetom. Je li to riješeno?

Ovo je bio velik test za izvođača radova, SC i osobe koje su provodile kontrolu. Te se sobe sada prenamjenjuju, i to će vrlo brzo biti riješeno, ali je riječ o užasnoj situaciji, dapače, ovo je najgore što se moglo dogoditi. Radovi su trebali završiti 4. siječnja, sada smo na polovici ožujka i mislim da je to nedopustivo. To samo govori u prilog našem zahtjevu za smjenu gospodina Pavlovića i Sanacijskog vijeća SC-a.

• U jednom trenutku pregovora s SC-om Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH isključeno je iz pregovora. Zašto?

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola u same pregovore uključilo se mjesec dana poslije, s objavom u kojoj su pisali o stvarima koje je Studentski zbor 10. prosinca 2015. iznio u medije. Nisu bili uključeni niti u jednom trenutku, osim u medijskoj kampanji, nisu sudjelovali ni na jednom sastanku, ni u Ministarstvu, ni u SC-u, niti su to tražili. Da su se javili 10. prosinca i rekli nam da su za suradnju, ne bismo imali nikakvih problema s time.

• Kako Vijeće studenata predstavlja i dio studenata koji koriste domski smještaj, zašto SC-ovu dokumentaciju u trenutku kad ste je dobili niste poslali i njima kao studentskim predstavnicima?

Kolege iz Vijeća studenata u svakom su trenutku mogli od nas tražiti dokumentaciju i bez problema bismo im ju dali jer su nam kolege studentski pred-

Zadovoljni smo ishodom pregovora, ali ne samo nižim cijenama novoobnovljenih domova nego i time da su se Studentski centar i Ministarstvo počeli brinuti za studentski standard, ističe Labrović

Situacija sa SC-om, još od prosinca 2015., svodila se na šumove u komunikaciji, čak i na političko prepucavanje, kaže Labrović Foto: Tin Bedenko

stavnici. Ne vidim zašto razgovaramo o tome kao da smo mi nešto od nekoga skrivali. Sva dokumentacija stajala je za ovim stolom dobra dva tjedna i mogli su je doći pogledati svi zainteresirani studenti. SC nam je u trenutku kad nam je dao dokumentaciju rekao da je ne objavljujemo online do trenutka završetka pregovora, kada smo je i objavili.

• Ubrzo nakon zajedničkog dogovora sa SC-om o cijeni domova SZ je zatražio od ministra i Vlade smjenu sanacijskog upravitelja SC-a i Sanacijskog vijeća SC-a. Zašto zahtjev za njihovu smjenu?

Cjelokupna situacija, još od 9. prosinca 2015., svodila se na šumove u komunikaciji, pa čak i na političko prepucavanje. Išli su sa stavom “oni su studentski predstavnici, zaboravit će na to, a mi ćemo to progurati”. Dobio sam 9. prosinca prvi prijedlog korekcije cijena studentskog smještaja i dan poslije smo na sjednici predsjedništva odmah reagirali. Nakon toga uslijedila je situacija s dokumentacijom, prvi smo put dobili dokument koji je bio nepotpun, a predstavnici SC-a izvlačili su se da su zaboravili... Isto tako, naši dogovori nakon sastanaka bili su jedno, izlasci predstavnika SC-a u medije bili su nešto sasvim drugo. Cijela situacija trajala je 75 dana, dogovorili smo se na povjerenstvu koje je odlučivalo o cije-

nama jednu stvar, a Sanacijsko vijeće nije se sastajalo dvadesetak dana nakon toga. Zašto se toliko odugovlačilo, zaista mi nije jasno.

• Kakvu ste inače imali suradnju s gospodinom Pavlovićem i kakav je on odnos imao prema vama?

Bili smo u jako korektnim odnosima s cijelim vodstvom SC-a. Ali ovo je bio

Ovo je bio veliki problem koji je ušao na mala vrata, a izišao na velika. Žao mi je na kraju krajeva da se to tako odigralo, imali smo lijepu priču o obnovi studentskih domova

velik problem koji je ušao na mala vrata, a izišao na velika. Žao mi je na kraju krajeva da se to tako odigralo, imali smo jednu lijepu priču o obnovi studentskih domova.

• Koje su još aktivnosti SZ-a u kojima se borite za studentska prava i standard?

Mnogo je povjerenstava na kojima se borimo za studente. Studenti zapravo nisu svjesni koliko mi radimo za njihovu dobrobit. Mnogo bi toga prošlo na štetu studenata da nije nas na povjerenstvima. To su povjerenstva za smještaj studenata, sami natječaji za smještaj studenata u studentske domove, radimo na izmjeni pravilnika za studentsku prehranu, sveučilišni natječaj za stipendije, u kojem sam sada i osobno sudjelovao jer je prošle godine bio dosta problematičan... Riječ je o jako mnogo povjerenstava i odbora u kojima sudjelujemo, a da studenti to i ne vide.

• U siječanjskom broju Globala potpredsjednik SZ-a Mate Vukšić izjavio je kako je SZ cijelo vrijeme imao potporu rektora Borasa u borbi protiv poskupljenja domova. Imate li rektorovu podršku i u svom zahtjevu za smjenu gospodina Peje Pavlovića?

Rektoru smo objasnili zašto cijene ne bi trebale biti takve i on nam je odmah dao podršku u našoj borbi protiv poskupljenja. Međutim, stanje u SC-u

Suradnja s kolegama studentskim predstavnicima Kakva je suradnja s Vijećem studenata i podupirete li njihovu inicijativu za izmjenu naziva titula koje završetkom studija dobivaju studenti specijalističkih diplomskih stručnih studija?

Suradnja s Vijećem je, što se tiče Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog studentskog zbora, jako dobra.

Konstruktivna su rješenja na Hrvatskom studentskom zboru i jako se mnogo družimo s kolegama iz Vijeća na zajedničkim konferencijama, večerama, partyjima... To mi je najtužnije od svega; zašto politiziramo situaciju? Tu su zapravo

i mediji krivi. U vašem posljednjem članku u Globalu kao da se piše o dvije političke stranke, a ne o dva studentska predstavnička tijela koja trebaju raditi u zajedničkom cilju.

Ono što mi se ne sviđa kod Vijeća studenata jest što se predstavljaju kao dvije ili tri ili pet osoba. U člancima o nama uvijek se piše ili o predsjedništvu ili o skupštini ili o SZ-u općenito. Kao predsjednik SZ-a u medije izlazim samo ako osobno dajem izjavu. Što se tiče inicijative sa stručnim nazivima, Hrvatski studentski zbor, a HSZ čine predstavnici svih sveučilišta, dao je Vijeću podršku u tom dijelu.

nije jednostavno. Inače, kada nije u sanaciji, SC je pod Sveučilištem, a u procesu sanacije, SC izravno ide pod MZOS, tj. pod Ministarstvo financija.

Rektor se ne želi miješati u ovu situaciju jer smatra da ne bi trebao utjecati na cjelokupnu sanaciju. I ne želimo rektora miješati u ovu situaciju jer ipak je to pod Ministarstvom, zbog čega smo izravno išli Ministarstvu i Vladi.

• Kakva je vaša suradnja sa Sveučilištem? Što se tiče same uprave Sveučilišta, jako dobro surađujemo. Do nove godine i cijele situacije sa smještajem, jednom na mjesec smo s rektorom imali sastanak. Naravno, svake godine podnosimo Sveučilištu interno izvješće o našem godišnjem radu putem kojeg ih još više upoznajemo sa svime što smo radili.

• Kako se financira SZ? Sveučilište nam servisira cjelokupne financije koje dobijemo iz državnog proračuna. Naš proračun je zapravo proračun za studentske projekte. SZ raspiše natječaj za studentske projekte, zatim određujemo koliko financija treba dobiti određeni projekt, s kojeg je on fakulteta i tom fakultetu Sveučilište uplaćuje novac. Zatim nositelj projekta dolazi s računima koje je potrebno platiti, i to plaćanje im obavlja njihov fakultet. Tako da tek nakon konsolidirana izvješća možemo vidjeti koliko je na kojem fakultetu potrošeno i jesu li svi studenti odradili svoje projekte.

• Kolik je godišnji proračun SZ-a?

Proračun SZ-a za 2015. godinu bio je 2,2 milijuna kuna, s tim da uvijek četvrtina toga ide za sveučilišni sport.

Potrebno je napomenuti da tim sredstvima ne raspolaže SZ. Od ostatka, 80 posto ide za studentske projekte, a ostalo za funkcioniranje Zbora.

• Imamo novog resornog ministra.

Jeste li se s njim susreli i što od njega očekujete u njegovom mandatu?

Susreo sam se dva puta s ministrom, prvi sastanak bio je vezan uz studentske domove i cijene studentskog smještaja, a drugi sastanak bio je o cjelokupnom visokom obrazovanju. Ministar je popisao sve naše probleme koje smo mu naveli u tom trenutku i moram reći da je susretljiv, vrlo studiozno pristupio je svemu što smo mu govorili, ali još je nemoguće steći dojam bez pravih poteza i odluka.

• Što činite u vezi s prepoznatljivosti SZ-a?

Smatram da je potrebna veća promocija SZ-a. Vidjeli ste pozive za rad u našim odborima. Tako imamo i Odbor za odnose s javnošću koji se konstituirao i dosta je ljudi u njemu. Shvaćamo da je to problematično i na tome radimo.

• Postoji stereotip o članovima Studentskog zbora kao mladim kadrovima političkih stranaka koji u zborovima grade svoje buduće političke karijere te da su samim time studentski zborovi krajnje ispolitizirani. Je li zaista tako ili ne?

Ja konkretno nisam član niti jedne političke stranke i ne mislim se uopće baviti politikom. S druge strane Zakon o studentskom zboru kaže da studentsko predstavništvo ne smije isključivati nijednu skupinu ljudi pa tako ni članove političkih stranaka. Ali što je bitno? Članstvo u političkoj stranci ne smije utjecati na rad u SZ-u. I sam Zakon kaže da se ljude koji loše utječu na rad SZ-a može isključiti.

12

Kolumne/komentari/mišljenja

Ožujak 2016.

Kolege, provjerite studentske ugovore prije potpisivanja!

Kikelj G Matija pravobranitelj.unizg@gmail.com

R

ad uz studij postao je svakodnevica i nužna potreba pa posljedično tome raste i broj problema na koje studenti upozoravaju.

Uz problem cijene satnice rada, na koji je kolegica Domitrović upozorila svojim tekstom u prošlom broju Globala, te nužnost njena usklađivanja s cijenama rada na tržištu, ističe se i problem pogrešne kategorizacije poslova, čime se snižava cijena sata rada.

U dopisima koje dobivam kao studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu, studenti ističu brojne probleme - loše i nepredviđene uvjete rada, neisplate naknada za obavljeni posao ili isplate manje naknade od dogovorene, mobbing na radnom mjestu, nemoralne ponude, umanjeni obračun ukupne satnice... U jednom od slučajeva kolega ističe kako studenti praktički drže smjenu pa kad je najveći promet zna biti više od 10 studenata i četiri stalna zaposlenika u smjeni. Nastavno na to, jedna kolegica ističe nevoljkost zaposlenika za pomoć i usmjeravanje studenata radnika.

Novinarka Globala vrlo je pregledno u svojem tekstu objasnila utvrđivanje “minimalca”, tj. najniže satnice rada kao i plaćanje prekovremena i noćnog rada, no još jednom apeliram na kolege da prije potpisivanja ugovora provjere je li napravljen dobar obračun sati i cijene po satu i jesu li uračunati svi radni sati (noćni rad i rad vikendom).

Ostaje problem neisplate naknada/plaća za obavljeni posao, u određenom roku ili

Još jednom apeliram na kolege da prije potpisivanja ugovora provjere je li napravljen dobar obračun sati i cijene po satu i jesu li uračunati svi radni sati uopće. Povremeni rad redovitih studenata putem ugovora o djelu uređen je Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Dakle, redoviti studenti koji obavljaju posao putem navedenog ugovora ne smatraju se radnicima (nemaju sklopljen ugovor o radu) u smislu odredaba Zakona o radu, stoga se na njih ne primjenjuju odredbe Zakona vezane za isplatu, odnosno neisplatu plaće.

No ugovor o djelu koji studenti preuzimaju od mjerodavnog studentskog centra, vjerodostojna je isprava posredniku za obračun i naplatu zarade za obavljeni posao. Postojeći mehanizam naplate kroz SC uhodana je praksa, a prema mojim informacijama naplativost je gotovo 95 posto, ali je važno javiti se odmah po nastanku problema. Česti su i upiti glede sankcija zbog rada preko tuđih ugovora. Na tragu toga, želim skrenuti pozornost na nužnost rješavanja problema rada preko tuđih ugovora što je, s obzirom na značajnu nezaposlenost mladih, vrlo često jedina mogućnost pronalaska posla mnogo mladih koji su završili školovanje ili odustali od visokog obrazovanja.

Uz obveze redovnog studija i fakultetskih obveza, povremeni rad postaje sredstvo izrabljivanja studenata te jeftina zamjena za zapošljavanje radnika, dok studenti uživaju zaštitu samo u sklopu akata SC-a kao posrednika. Je li to problematično? Čak 172 prijave iz prošle godine, odnosno 250 njih iz pretprošle govore nešto o tome...

(Matija Kikelj studentski je pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu)

Kurikularna se reforma ne smije dogoditi samo na papiru

Č

esto vlada uvjerenje da se stalno provode reforme i uvode noviteti u područje obrazovanja. Tako se i pri najavljivanju kurikularne reforme moglo čuti “opet nešto mijenjaju” ili “ovo je već peta reforma otkad ja radim u školi”. Međutim stvarne promjene, one koje bi donijele potpuno novu paradigmu u pristupu obrazovanju, zapravo su rijetke. Upravo taj zadatak na sebe je preuzela stručna radna skupina za provedbu cjelovite kurikularne reforme. Ova promjena politike zamišljena je kao bottom-up pristup te su nacrte novih kurikula iznjedrili većinom nastavnici i stručnjaci.

Potrebno je poći od ideje, može se reći i mantre, kojom se vodila stručna skupina. Naime, ideja reforme je staviti učenike i njihove potrebe u središte nastavnog procesa, usmjeriti se na ishode učenja te osposobiti učenike za stvarni život, za svijet rada, ali i za nastavak školovanja. Kompetencije obuhvaćaju znanja, vještine i stavove te se naglaskom na njih nastoji pomaknuti s kvizaškog pristupa. S učenicima koji izlaze iz takve škole i društvo bi u konačnici trebalo imati koristi. Razlog za to je u pristupu koji donosi međupredmetne teme poduzetništva, rada na osobnom i socijalnom razvoju, zdravlja, održiva razvoja, uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te građanskog odgoja i obrazovanja (GOO). Građanin koji posjeduje kompetencije iz tih područja trebao bi biti u mogućnosti ostvariti se kao osoba, ali i pridonijeti razvoju svoje okoline. Također, visokoobrazovne institucije trebale bi dobiti studente koji neće biti pasivni sudionici u procesu nego osobe željne kritičkog promišljanja i istraživanja s jasnije usmjerenim idejama o svojoj karijeri.

Međutim, potrebno je i maknuti se od ideje i sagledati realitet u kojem se ta policy ideja treba ostvariti. Tu je moguće izdvojiti dva konteksta o kojima će ovisti smjer i razvoj ideje kurikularne reforme. Prvo je implementacija u školi i razredu. Ako nastavnici ne budu spremni napraviti preokret u pristupu nastavi, te pod novom formom nastave i dalje raditi na isti način, tada bi reforma mogla doživjeti probleme s kojima se susrela i bolonjska reforma. To bi značilo djelovanje na načelu reaktivnosti, a

Baketa G Nikola baketa.nikola@gmail.com ne proaktivnosti, lutanje i korjenito preispitivanje nakon desetak godina. Unatoč tome što se često ističe naporan rad stručne skupine, treba istaknuti da je to lakši dio posla. Papir će u konačnici otrpjeti mnogo toga, ali ako reforma ostane na papiru, tada će ona biti samo još jedna od onih koje sam spomenuo na početku. Dat će se osjećaj da se nešto radilo i pokušavalo, ali zapravo su isproducirani papiri i stotinjak nastavnika je izvučeno iz škole na godinu dana.

Stoga je potrebno posvetiti pozornost nastavnicima, njihovu usavršavanju i uvjetima rada kako bi se napokon i postignuli zacrtani ciljevi. No da bi se uopće došlo do te točke potrebno je sagledati još jedan kontekst, a to je politička realnost.

Jasno je da nova vlada neće javno ubiti reformu. Međutim od prvog su se dana čuli kritički tonovi i preispitivanje stručnosti i objektivnosti pripadnika stručne skupine. Uloga kritičara prepuštena je najkonzervativnijim dijelovima koalicije, intelektualnim trbuhozborcima i portalima. Tako su počela preispitivanja kurikula

Osim eksplicitne odluke o zaustavljanju, ostaje otvorena i mogućnost laganog gušenja iznutra smanjivanjem financija bez kojih neće biti moguće postići prije spomenute uvjete usavršavanja nastavnika i unapređenja uvjeta rada

povijesti i diskreditacija reforme preko lektire “Anđeo u ofsajdu”. Osim eksplicitne odluke o zaustavljanju, ostaje otvorena i mogućnost laganog gušenja iznutra kroz smanjivanje financija bez kojih neće biti moguće postići prije spomenute uvjete usavršavanja nastavnika i unapređenja uvjeta rada. Stoga nikako ne treba zanemariti politički kontekst koji si je zacrtao da je potrebno učiti pravu istinu, a ne “kako je Franjo Tuđman promijenio ime Dinamu u Croatia”.

Napokon postoji još tema koje su posljednjih godina okupirale prostor iz različitih pobuda.

To su informatika, zdravlje te GOO. Informatika kao izborni predmet trebala bi uz međupredmetnu temu IKT napokon pružiti mogućnost sustavnog informatičkog opismenjivanja i u većoj mjeri otvoriti mladima pristup tržištu rada u informatičkoj industriji. Kurikulom zdravlja napušten je koncept zdravstvenog odgoja i očito je odlučeno posvetiti prostor, za hrvatsku javnost, manje kontroverznim temama poput prelaska ceste, pravilne prehrane ili tjelesne aktivnosti. Mali dio je posvećen spolno odgovornom ponašanju, a nekih većih rasprava o seksualnosti nema. Građanski odgoj i obrazovanje dobili su ponešto izmijenjeni oblik jer su neke teme izdvojene i stavljene pod druge međupredmetne teme (Osobni i društveni razvoj, Održiv razvoj i slično). Treba vidjeti kakve će rezultate biti moguće postići kroz međupredmetnu provedbu jer dosadašnje iskustvo pokazalo je nesnalaženje nastavnika što se sigurno nije odrazilo pozitivno na građansku kompetenciju učenika. Trenutačno su u tijeku analize kurikula koje bi trebale pokazati kakav je zapravo odnos znanja, vještina i stavova te pojedinih tema u novim kurikulima. S takvim podacima će se moći jasno argumentirati tijekom stručne i javne rasprave, a čiji rezultati će biti i jedan od pokazatelja kakva je sudbina reforme.

(Nikola Baketa doktorand je na Fakultetu političkih znanosti i stipendist međunarodnog projekta European Integration in Higher Education and Research in the Western Balkans.​ Bavi se javnim politikama s naglaskom na politike visokog obrazovanja, građanski odgoj i obrazovanje i promjenu javnih politika.​)

Dajte mi bilježnika i pomaknut ću svijet Beck G Boris boris.beck.zg@gmail.com

S

astavljanje vlade donijelo je dosta presedana, a jedan je taj da je Božo Petrov politička načela stavio na papir i ovjerio ih kod javnog bilježnika. Možda bi to bilo i zaboravljeno da i novi vršitelj dužnosti ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić nije prije izbora također kod bilježnika ovjerio svoju odluku da se kandidira za čelni položaj na Prisavlju.

To sliči nekadašnjim prisegama urotnika ili umjetničkim manifestima. Umjetnici bi proklamirali ideale kako bi privukli istomišljenike i mecene, urotnici bi se zaklinjali krvlju kako bi ohrabrili neodlučne u svojim redovima i prevenirali izdaju. Možemo razumjeti Petrova: njegovo šaroliko ideološko društvo lako se moglo osuti pod pritiscima lijevoga i desnog bloka (a i bilo se počelo osipati), pa mu je proglas o koaliranju bio jedina referentna točka u fluidnom svijetu političkih pregovora. Kada je Arhimed formulirao zakon poluge, optimistično je uzviknuo: “Dajte mi čvrstu točku i pomaknut ću Zemlju!”

U eseju “Anatomija moći” američki ekonomist John Kenneth Galbraith napisao je da je moć utjelovljena u jednoj osobi postojala samo u staro doba, u carstvima u kojima je car bio jedini slobodan, poput Staljina u naše doba. Već se u oligarhijama moć proporcionalno dijeli

među oligarsima, a u demokracijama je nemoguće koncentrirati moć u jednog čovjeka. Galbraith daje primjer najmoćnijeg čovjeka na svijetu, predsjednika SAD-a, navodeći da čak i on mora balansirati između kabineta i Senata, vojske i Kongresa te raznih formalnih i neformalnih lobija. Kolika je zbilja moć najmoćnijeg?

Samo onolika koliko uspije pomiriti bezbrojne sukobljene strane oko sebe.

Međutim, javnost ne vidi dvorske borbe nego

To što je i Kovačić oslonac u svojem zauzimanju vodećeg mjesta na HRT-u potražio u bilježničkom uredu, govori nam koliko se usamljenim morao osjećati i koliki su pritisci bili na njega sa svih strana

samo fasadu čovjeka na vlasti. Od političara se tako očekuje mnogo, nesrazmjerno više nego što on može utjecati na razvoj događaja.

Ili od ravnatelja državne televizije – to što je i Kovačić oslonac u svojem zauzimanju vodećeg mjesta na HRT-u potražio u bilježničkom uredu, govori nam koliko se usamljenim morao osjećati i koliki su pritisci bili na njega sa svih strana.

Jedna banka u posljednje vrijeme mami građane tako da im plaća bilježničke troškove sklapanja ugovora o kreditu, a na reklamama vidimo zadovoljne klijente s patuljastim bilježnikom na ramenu. Možda to i nije loša ideja za naše političare koji pamte kraće od zlatnih ribica.

Robert Podolnjak najprije se pristao kandidirati za predsjednika Sabora, a potom se uoči glasovanja povukao, i to tako nejasno da ga je voditelj sjednice morao pitati dvaput. A da mu je na ramenu bio javni bilježnik, lijepo bi izvadio i pročitao ovjerenu izjavu, i ne bi mu dao da se povuče! Ni Milijan Brkić se ne izražava nedvosmisleno o svom diplomskom radu. A da ima javnog bilježnika na ramenu?

Da, može se učiniti da je nepotrebno sklapati ugovor sa samim sobom.

Ali ako je alternativa ugovor s vragom…

(Doc. dr. sc. Boris Beck nastavnik je na Sveučilištu Sjever na odjelu novinarstva i vanjski suradnik na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.)

Svijet/EU

Ožujak 2016.

13

REFERENDUM Britanci će u lipnju odlučiti o ostanku u Europskoj uniji

Izlaskom Britanije iz EU London gubi 100.000 radnih mjesta?

Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

S jedne strane članstvo u Uniji koristi UK, a s druge EU birokracija smeta neoliberalnoj ekonomiji

U

Ujedinjenom Kraljevstvu u lipnju ove godine održat će se referendum u kojemu će građani birati između opcija ostanka u Europskoj uniji ili izlaska iz nje. Prekid članstva, započetog 1973., obje bi strane doveo u novu situaciju, gdje bi se prema izjavama stručnjaka, velike posljedice osjetile u pogledu ekonomije i trgovine, te bi britanski poslovni sektor ušao u područje nestabilnosti.

TRGOVINSKI TRENDOVI U pogledu zabrinutosti za radna mjesta, europska migracijska kriza jedan je od novijih faktora utjecaja. Taj je trend, prema Alanu Hostu, stručnjaku za međunarodnu ekonomiju i poslovno okruženje EU-a s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, prisutan još od 2004., kad je prihvat novih članica u EU prouzročio postupan rast ekonomskih migracija u UK. Premda članstvo u Uniji uvelike koristi Britaniji, “EU-ova birokracija smeta neoliberalnoj ekonomiji, u sklopu koje je financijska industrija donijela neizmjernu zaradu londonskom Cityju” ističe Dragomir Sundać, profesor međunarodne političke ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Na prepreku u EU-ovu zakonodavstvu upućuje i Host, te uz brexit kampanju veže i promjene trendova u trgovini britanskih poduzeća. Naime, izvoz se diversificirao na zemlje izvan EU-a, pa je tako od 2001. do 2014. godine ukupni izvoz koji otpada na EU, pao za deset posto.

“S druge je strane u istom razdoblju došlo do koncentracije uvoza što pokazuje manju ovisnost britanskog izvoza o europskom tržištu”, ističe Host.

SLUŽBENI STAVOVI Na zatraženi komentar o toj temi Mark Armstrong iz političkog odsjeka veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Zagrebu, uputio nas je na službeni stav vlade, kojim se jasno podržava ostanak u EU. U transkriptu govora koji je britanski MVP iznio početkom ožujka, stoji da je članstvo nužno za Britaniju jer tako ona ima globalni utjecaj kao jedan od vo-

dećih članova najvećega svjetskoga trgovinskog bloka, te slobodan pristup tržištu EU-a od 500 milijuna potrošača.

U govoru se osvrće i na dogovor koji je u Bruxellesu sklopio premijer Cameron, a tiče se posebnog statusa u EU čime bi Britanija imala the best of both worlds. UK bi tako zadržalo pogodnosti koje ima članstvom u Uniji - bez obveze zamjene funte eurom, izuzetkom iz schengenskog prostora i izuzetosti od obveza prema nekim pravnim odredbama, što pak tjera EU na određene izmjene. Jasno je da je važnost i veličina Britanije u ekonomskom i političkom smislu zaslužna za ustupke na

koje je EU pristao, ali ostaje pitanje eventualnog pozivanja drugih članica na taj slučaj i traženja vlastitih pogodnosti u Uniji.

OPCIJA LEAVE Taj dogovor međutim nije promijenio mišljenje dijela građanstva i političkih opcija koji se zauzimaju za opciju leave. Host ipak smatra da bi se posljedice brexita osjetile negativno, “London bi kao glavno financijsko središte EU-a pretrpio izravne posljedice, a procjene čelnika financijskih institucija lociranih u Londonu govore o potencijalnom gubitku do 100.000 radnih mjesta.“

SRBIJA Trend apsolutne dominacije vlasti u medijima

Tabloidi paraliziraju javno mišljenje

Maticki G Nikola nikolamaticki@gmail.com

N

akon više od dva mjeseca nagađanja i neizvjesnosti, u Srbiji su početkom ožujka raspisani parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori dogovoreni za 24. travnja. To će tako biti treći parlamentarni izbori u četiri godine.

I dok svaki izbori imaju svoju kampanju, u Srbiji, stječe se dojam, ona neprekidno traje od 2012. godine i dolaska na vlast Srpske napredne stranke (SNS). Iako je njen predsjednik i premijer Aleksandar Vučić osjetio potrebu da objavi kako on u ovogodišnjoj izbornoj kampanji neće biti dulje od deset dana, stvarni podaci govore drukčije.

MEDIJSKE HAJKE Prema istraživanjima portala Cenzolovka, Vučić se tokom 2014. godine na naslovnim stranicama dnevnih novina našao 877 puta, više od Novaka Đokovića, Svetlane Cece Ražnatović, predsjednika Tomislava Nikolića i ministra vanjskih poslova Ivice Dačića zajedno.

Predsjednik Vlade bio je udarna vijest u 480 slučajeva, u prosjeku 1,3 puta na dan, dok se u negativnom kontekstu pojavio samo šest puta.

Da trend apsolutne dominacije vlasti u medijima nije prolazan, pokazuje i monitoring Novosadske novinarske škole prema kojem je tijekom 2015. u središ-

Tabloidi od građana rade masu pomirenu s tim da se afere nikad neće riješiti, kaže Dinko Gruhonjić iz Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine

Ilustracija medijskog prostora u Srbiji

njim informativnim emisijama na javnim servisima stranačka pripadnost sugovornika u 64 posto slučaja bila SNS, a u 12 posto njena koalicijskog partnera Socijalističke partije Srbije (SPS). Nasuprot tome sedam posto udjela pripalo je najvećoj opozicijskoj Demokratskoj stranci (DS), dok su sve ostale stranke i političke grupacije zavrijedile ukupno 17 posto pojavljivanja. Usporedno s prezasićenjem javnog diskursa vladajućom koalicijom, a najprije likom i djelom njene alfe i omege Aleksandra Vučića, protekle četiri godine obilježi-

Foto: Nikola Maticki

le su afere i politički skandali. Nakon ping-pong igre odgovornosti i političkih prelamanja, sve te silne afere ostajale su bez razrješenja, ubrzo bivajući zamijenjene svježijim.

Najnovija iteracija ovog dobro uvježbanog mehanizma izvlačenja koristi iz neprilike mogla se vidjeti tijekom ovomjesečnih poplava kada se na jednoj televiziji s nacionalnom frekvencijom začula najava vijesti koja je glasila: “U Čačak je stigao i premijer Aleksandar Vučić, jedini čovjek koji ide tamo gdje je najteže i kome ljudi vjeruju”. U

tih pet sekundi upravo je i sumirano sve strahopoštovanje koje prema predsjedniku Vlade gaji velika većina medija u zemlji.

MIŠLJENJE STRUKE Rapidno i neprestano smjenjivanje što prirodnih, što neprirodnih nepogoda u Srbiji dovelo je do paralize kritičkog javnog diskursa. Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine (NDNV) i novinar agencije BETA Dinko Gruhonjić smatra da je misija aferaškog novinarstva i političkih tabloida jasna.

“Neprestanim proizvođenjem afera, od kojih je dobar dio njih i izmišljen za potrebe obračuna s opozicijom ili ekonomskim konkurentima, ti takozvani tabloidi žele od građana napraviti masu koja je potpuno ubijena u pojam i pomirena s tim da se niti jedna afera nikad neće riješiti na sudu, pa je samim time besmisleno buniti se protiv bilo čega”, ističe Gruhonjić. Asistentica na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr.

Jelena Kleut ocjenjuje da javnost, čak i kada do alarmiranja dođe, ostaje nijema: “Istraživačko novinarstvo može funkcionirati ako ima feedback, njega trenutačno gotovo uopće nema, bez obzira na kvalitetu istraživanja i analiza.”

(Nikola Maticki student je druge godine novinarstva na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i glavni urednik online mjesečnika Žurnalist.)

by Hanan Nanić TERORISTIČKI NAPADI U SVIJETU U Istanbulu se 19. ožujka dogodio još jedan teroristički napad, koji je odnio pet života. Nekoliko dana ranije, 14. ožujka, napad u Ankari odnio je 34 života i ostavio mnoge ranjene. U raznim terorističkim napadima u Turskoj posljednjih godinu dana poginulo je više od 150 ljudi, što je veliki sigurnosni problem za tursku vlast i društvo, koji su već svakako na meti zbog tzv. kurdskog problema i raznih optužbi koje dolaze iz međunarodne zajednice. Uz te napade već treći po redu napad se dogodio i na turistička središta u zapadnoj Africi u Obali Bjelokosti, i to u odmaralištu Grand Bassam, pri čemu je poginulo 16 ljudi. Odgovornost za napad preuzeo je sjevernoafrički ogranak Al Kaide.

ZATVARANJE GRANICA I BALKANSKE RUTE Zbog odluke Europskog vijeća od 9. ožujka o zatvaranju rute i zabrani prelaska granica, ono što se posljednjih mjeseci nazivalo izbjegličkom krizom, sad je doista na putu da postane kriza - i to humanitarna. Naime, u Grčkoj je trenutačno oko 42.000 izbjeglica, što u ustaljenim kampovima, što u improviziranima koji su sagrađeni u posljednjih nekoliko dana zbog situacije. Novonastali kaos i kriza tek su na početku, a teški su uvjeti rezultirali napetostima i nasiljem u borbi za potrepštine, u okol-

nostima niskih temperatura i kiše, a grčke vlasti upućuju izbjeglice u prihvatne centre i slične objekte diljem zemlje. Grčki centar za kontrolu i prevenciju bolesti, zbog prvog slučaja zaraze hepatitisom A upozorava da je uvjete u Idomeniju nemoguće opisati.

CLINTON ISTISNULA SANDERSA IZ IZBORNE UTRKE Kako se unutarstranački izbori na cjelovitom teritoriju SAD-a zahuktavaju, situacija postaje sve zanimljivija. Naime, Trumpovo okupljanje u Chicagu prekinuto je prosvjedima, koji su završili uhićenjima i nasiljem, pa su tenzije između demokratskih i republikanskih kandidata i glasača dodatno pojačane posljednjih dana. Na republikanskoj strani Ben Carson je odustao od utrke, dok se uz Trumpa i dalje natječu Ted Cruz, Marco Rubio i John Kasich. Senator Bernie Sanders, “prema matematici” više nema izgleda u utrci s Hillary Clinton.

BIRAČI KAZNILI MERKEL Uspjeh na pokrajinskim izborima u Njemačkoj ostvarila je protuimigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) koja je ušla u sva tri parlamenta, dok su konzervativci njemačke kancelarke Angele Merkel izgubili u dva od tri pokrajinska parlamenta. Analitičari tvrde da su birači “kaznili” Merkel zbog politike otvorenih vrata prema izbjeglicama, a važnost ovih izbora očituje se u tome da se nagovještava početna pozicija na saveznim izborima 2017. godine, a AfD ima pozitivan rezultat.

14

Kultura

Ožujak 2016.

KULTURA U SC-u Velik broj događanja privlači posjetitelje,

‘SC više nije dnevni

Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com Šare G Lucia sare.lucia@gmail.com

SLP su postali tražena roba na hrvatskom glazbenom tržištu

Foto: Privatna arhiva

RAZGOVOR She Loves Pablo proslavio deset godina rada

Ljutnju na pasivnost ljudi nastoje prenijeti glazbom

Album ‘Try Mandarin’ sadrži 10 novih pjesama koje tvore dosad jedini konceptualni album SLP-a Ozmec-Ban G Tina tina.ozmecban@gmail.com

Z

a zagrebačku groove rock četvorku ožujak je mjesec velikih događanja. Osim što su nedavno izdali treći studijski album pod nazivom “Try Mandarin”, She Loves Pablo (SLP) u KSET-u je proslavio svojih deset godina postojanja. Budući da deset godina nije malo, vrijedilo je slavlje razlomiti na čak dva dana. Ovaj dio kolektiva House of Pablo čine vokal i gitarist Domagoj Šimek, basist Hrvoje Jelen, Dimitrije Đokić na gitari i klavijaturama te Andro Jambrošić na bubnjevima.

•Tko to voli Pabla već 10 godina i je li ljubav i dalje u cvatu?

Ne znamo još točno tko je ona, ali znamo da mi volimo SLP već 10 godina rame uz rame s fanovima. S naše strane ljubav još cvjeta, a mislimo da je isto tako i u fanova.

•Kad se osvrnete na početak benda, jeste li se mnogo promijenili?

Jesmo, i to dosta. Malo smo odrasliji i zreliji. Sada smo negdje na razini 16-godišnjaka. Sljedećih deset godina mogli bismo napredovati do 17-godišnjaka.

•U posljednjih ste nekoliko godina postali prilično poznati bend. Možete li se financirati samo svirkama ili radite nešto dodatno?

Nažalost, još se ne možemo financirati isključivo svirkama, tako da svi imamo poslove sa strane. Teško je živjeti od glazbe, pogotovo nekomercijalne. Rijet-

Pitanje je koliko još dugo će veći mediji ignorirati underground scenu koja je već dulje vrlo kvalitetna. Izgleda da ih još muči taj engleski jezik, što je apsurdno s obzirom na vremena u kojima živimo!

ki su uspjeli. Ali ne predajemo se...

•Možete li izdvojiti neke zanimljive trenutke?

To je sad onaj trenutak kada se pokušavamo sjetiti neke anegdote, ali, naravno, ništa nam ne pada na pamet. Jedna dosta supersituacija bila je kad smo putovali 17 sati do festivala u Plattenburgu u Njemačkoj. Putovali smo bez GPS-a i izgubili se u šumama Njemačke nekoliko puta. Kad smo izgubili svu nadu, ušli smo u gradić Blattenburg i zaključili da Plattenburg ne može biti daleko.

Bili smo u pravu!

•U jednom ste intervjuu izjavili da je novi album ‘Try Mandarin’ od vaša tri albuma konceptualno najsmisleniji. Koja je priča albuma?

Ljutnja. Dosta smo ljutiti na pasivnost ljudi oko nas. Svi nešto prduckaju, a nitko ne bi prozor otvorio. Uglavnom, odlučili smo to prenijeti glazbom. Ne prdece, nego ljutnju. Koga zanima više, može pogledati objašnjenja vezana uz tekstove na našoj stranici na Facebooku. Konceptualno smo birali pjesme i prema tome radili redoslijed. Upravo zbog toga dosta ideja nije ni završilo na albumu.

•Koje su vam najdraže pjesme u vašem opusu? Podudaraju li se one s onima koje publika najviše voli?

Svatko od nas četvorice ima neku svoju najdražu pjesmu i te se pjesme gotovo nikad ne podudaraju s onima koje publika voli. Plus, nama se dosta često izmjenjuju najdraže pjesme. Sve ovisi o trenutku i “osjećaju za feeling”, kak se veli.

•Nakon 10 godina rada, kakvo je stanje na sceni sada, a kakvo je bilo prije?

Scena je mnogo jača i pojavljuje se more novih bendova. Bendovi se sve više drže skupa i podržavaju jedni druge. Pitanje je samo koliko još dugo će veći mediji ignorirati underground scenu koja je već dulje vrlo kvalitetna. Čini se da ih još muči taj engleski jezik, što je apsolutno apsurdno s obzirom na vremena u kojima živimo. Ali neka, nije da se bunimo. Dobro nam je i ovako.

•Što je u planu nakon vikend-slavlja u KSET-u?

Nakon KSET-a krećemo prema Nizozemskoj gdje imamo tri koncerta s frendovima Obese, koji su ujedno gostovali na drugom danu SLP-a u KSET-u.

U povratku imamo još jedan koncert u Njemačkoj, i to je zasad to.

•Imate li već ideje za nove pjesme i novi album?

Imamo ideje, nemamo gotove stvari.

Dosta smo vremena proveli u studiju, sada vrijeme provodimo pripremanjem za turneju. Nakon toga mislim da ćemo se baciti na nove pjesme.

U

Studentskom centru svoje je početke imalo niz uspješnih projekata, ali i umjetnika koji danas drže kulturnu scenu Hrvatske. Znakovito je da, unatoč velikom interesu o kojem govori Nataša Rajković, pomoćnica sanacijskog upravitelja za kulturu, SC trpi odljev kulturnih događanja. Budući da je status kulture u Hrvatskoj vrlo upitan, a posebice među mladom populacijom te da se financije uvijek režu najprije kulturi, možda ne čudi da kulturna ponuda SC-a nije nalik na onu u njegovim “zlatnim godinama”.

GDJE JE NESTAO FILM? Do prije nekoliko godina u SC-u su bili stacionirani ZagrebDox i Dani hrvatskog filma (DHF). Razlozi odlaska uglednih festivala su različiti, ali istodobno i zabrinjavajući.

“Kod SC-a je bio problem što velika dvorana smrdi, a mala nema pričvršćene stolce. Nadalje, niti u &TD-u niti u velikoj dvorani kina SC, više od pola gledališta nije dobro vidjelo titlove, stereo zvuk bi otišao do đavola dok bi došao do kraja velike dvorane, tehnički uvjeti su vrlo vrlo loši, bez obzira na to kakvu god mi opremu donijeli”, izjavio je prije šest godina Nenad Puhovski, direktor ZagrebDoxa u intervjuu za H-Alter. Ovakvi uvjeti moguća su posljedica oskudnih financija koje već godinama razaraju hrvatsku kulturnu scenu, pa tako i SC. Primjedbe su stigle i od Festivala eksperimentalnog filma 25 FPS koji se još zadržao u odajama SC-a.

“Kad smo započinjali, u prostorijama SC-a su se održavali Zagreb Film Festival, Zagreb Dox, Human Rights Film Festival i muzički festivali poput Neba.

Simptomatično je što se ti festivali više ne održavaju na ovome mjestu. Kino SC je tu najviše izgubilo jer se nije ulagalo ni u prostor, niti u opremu, a tehnologija je neizbježno napredovala”, rekla je Marina Kožul, organizatorica festivala 25 FPS, u intervjuu za H-Alter 2014. godine.

Stručna suradnica za program u SC-u Štefica Bartolin izjavila je da se Kultura promjene redovito prijavljuje na natječaje kako bi se nešto napravilo glede unapređenja kinodvorane. Ipak, suorganizatorica FPS-a Sanja Grbin u istom je razgovoru za H-Alter rekla da je s Kulturom promjene teško poslovati.

Stolci u kinu SC obnovljeni su, ali su i dalje uglavnom prazni

‘SC je u središtu grada.

Pogotovo kad se kreće u nekakav noćni život, ako ste odabrali tu transverzalu Savskom ulicom ili oko nje, SC je prvi. Znači treba iskoristiti tu poziciju da se nalazi jako blizu centru’, sugerirao je Mario Kovač koji je karijeru započeo upravo ondje

“Kultura je ovdje na margini i meni je nevjerojatno da Kultura promjene ne može aplicirati za infrastrukturno opremanje prostora. Također, postavlja se pitanje digitalizacije kina koja se neće moći ostvariti zbog toga što kino SC nema redovan prikazivački program, a troškovi iznajmljivanja digitalnog projektora su golemi. S obzirom na sve to, želimo im pomoći i zbog toga ulažemo vlastiti novac u opremu, analognu prije svega”, kazala je Grbin. Zanimljiv je i odgovor vodstva Dana hrvatskog filma, iz kojeg u prvi plan dolazi kaskanje u kvaliteti.

(NE)STUDENTSKA KULTURA “Povratkom u SC, DHF organizacijski posustaje nad razvojem domaće festivalske scene, što rezultira javnim natječajem Vijeća festivala i dodjeljivanjem licence mladoj produkcijskoj kući Spiritus movens. Premještanjem festivalskih lokacija u središte grada, ideja je osuvremeniti i osnažiti DHF kao nacionalnu manifestaciju koja će potvrditi svoje značenje i u regiji”, kažu iz organizacije DHF-a.

Kino SC najveće je kino u Hrvatskoj i na Balkanu. Osim filmova, ondje je bilo moguće pogledati vrhunske kazališne predstave. Prije nekoliko godina, za igranja mjuzikla Crna kuća, nezavisna produkcija B GLAD o vlastitom je trošku obnovila scenu i svih 1028 sjedalica.

Na pitanja o zbivanjima oko ovih festivala, kao i opremljenosti dvorana te dugoročnoj strategiji u kulturi, pomoćnica sanacijskog upravitelja SC-a za kulturu Nataša Rajković nije htjela odgovoriti.

“Ne sudjelujem u stvarima koje se ne baziraju na činjenicama nego na osobnim frustracijama. Nemam vremena za to jer se bavimo aplikacijama za EUove fondove”, kratko je obrazložila Rajković.

Isti je odgovor uslijedio i na pitanja o proceduri ugovaranja kulturnih projeka-

PREMIJERA Zagrebački studenti u Gavelli izveli Dunda Maroja

Nema doživljaja bez prijevoda?

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

P

očetkom je ožujka zagrebačko gradsko kazalište Gavella otvorilo svoja vrata devetnaestoro studenata i njihovim profesoricama, inače sestrama blizankama, Miri i Vesni Muhoberac. Osim Rock-akademije i Akademije dramske umjetnosti, Držićevo priznato djelo izveli su i studenti fakulteta gdje se ne bi očekivalo naići na vješte glumce - poput Učiteljskog i Filozofskog te Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Njima su se, ususret godišnjici Marina Držića, pridružili članovi Teatra M&M Sveučilišta u Zagrebu i Studentske glumačke družine Negromanti i Pometnici, te Odsjek za kroatistiku i Klub studenata kroatistike SKUP. Premije-

Profesorice Mira i Vesna Muhoberac okupile su zainteresirane studente s raznih fakulteta ra te neprocjenjive hrvatske komedije napunila je dvoranu posjetiteljima raznih uzrasta. Iako je predstava trajala gotovo tri sata uključujući stanku, glumci su uspješno držali dinamiku od prve do posljednje minute. Svaka pohvala ide jezičnoj autentičnosti predstave odigrane na starodubrovačkom dijalektu uz više dijaloga na talijanskom jeziku. Ipak - neobjašnjivo je nepostojanje prijevoda za veći dio auditorija koji nisu bili Dubrovčani ili poznavatelji talijanskog jezika. Posebice zato što su isti glumci tumačili više likova, a i zato što je izmjena replika bila vrlo aktivna. Sreća u nesre-

ći je bila što to da ne razumijete svaku treću riječ vašu pozornost usmjeri na komponente predstave koje se često zanemaruju. Tako se mogao primijetiti izniman talent svih glumaca i njihova ekspresivnost, ali i uspješnost u prenošenju autentičnih dijalektalnih dijaloga i monologa. S druge je strane oskudna scenografija bila zasjenjena bogatom kostimografijom. Oboje se doduše moglo bolje istaknuti drukčijom mizanscenom. Naime, likovi su toliko često bili pozicionirani u stražnjem dijelu pozornice da ih se na trenutke vrlo slabo čulo. Minorni nedostaci, kako god, nisu umanjili sveukupan pozitivan doživljaj. Ovakve su inicijative u promociji studenata u kulturi Zagreba svakako dobrodošle samo uz laganu prilagodbu suvremenim kazališnim zahtjevima.

Kultura

Ožujak 2016.

15

ali jesu li novi kulturni trendovi usmjereni na studente?

i boravak studenata, kao nekada’ “Uopće nisam upućena što još tamo mogu raditi, osim posjetiti menzu ili podići ugovor. Kad bi se studenti ondje okupljali kao u nekom dnevnom boravku, sigurno bih češće dolazila”, izjavila je studentica Ana Kosac

Upitno je koliko su vrata kulture otvorena upravo - studentima

ta u SC-u i mogućem pojednostavljivanju procesa kako bi potaknuli studente i udruge na češće organiziranje kulturnih zbivanja. Iako SC surađuje s brojnim studentskim udruženjima, pojedini su projekti imali teškoća s realizacijom.

Ivana Đilas iz udruge eSTUDENT potkraj prošle godine imala je prigodu organizirati likovnu radionicu u prostorima SC-a, a kao najveći problem napomenula je dugotrajni proces rezervacije.

“Nismo nikako mogli doći do osobe koja je zadužena za to. Zbog toga smo

izgubili mnogo vremena jer je njihov odjel koji sastavlja ugovore radio dva tjedna da bi sastavio ugovor na jednom listu papira, što smatram da je pretjerano za organizaciju male likovne radionice”, rekla je. Ipak, istaknula je da je situacija bitno drugačija čim se dođe do prave osobe za komunikaciju te da stvari potom teku glatko. Iako se program financira iz proračuna Grada Zagreba, Ministarstva kulture i Apap programa Europske unije - novca nema. Razlog za to možda je u tome što se ulaznice na

Foto: Mateo Poplašen

sva kulturna zbivanja, osim na predstave u Teatru &TD, ne naplaćuju. Rajković je istaknula da su događanja besplatna kako bi se privuklo više studenata i srednjoškolaca. Ipak, ciljana publika nije “zagrizla”.

“Ondje izlažu umjetnici koji su davno bili studenti, pa imam osjećaj kao da nemaju gdje drugdje u ovoj metropoli izlagati, pa izlažu na mjestu poput Studentskog centra”, rekla je Roberta Stanić, studentica Grafičkog fakulteta.

“Uopće nisam upućena što još tamo

mogu raditi osim posjetiti menzu ili podići ugovor. Kad bi se studenti ondje okupljali kao u nekom dnevnom boravku ili KSFF-u, sigurno bih češće dolazila”, izjavila je Ana Kosac, studentica ligvistike s Filozofskog fakulteta. Mnogi studenti ne znaju nabrojiti sve komponente Studentskog centra. Časopis “Zarez” prije točno dvije godine proveo je šire istraživanje o istoj temi.

’NEMA IDENTITETA’ “Stanite u aulu Studentskog centra, pa pitajte korisnike tog prostora gdje se nalazi Galerija SC, da vas upute u pravom smjeru. Od deset anketiranih, nitko nije imao pojma što je/gdje je Galerija SC”, stoji u tekstu u “Zarezu”. Iako se u Galeriji SC i MM centru događa mnogo raznolikih događanja, čini se da za njih zna uzak krug ljudi. Ipak, vide se tendencije SC-a za širenjem dobrog glasa među studentima.

Pohvalan je projekt star tek dvije godine “Reli po galerijama” koji broji 12 galerija u kojemu je tijekom četiri sata potrebno “skupiti” što više galerijskih prostora. Među njima se “natječe” i Galerija SC. S druge strane, MM centar može se pohvaliti najstarijim filmskim laboratorijem u Hrvatskoj gdje se svakodnevno radi s 16 ili 8-mm filmom. Ondje se trenutno održavaju Kratke slike - filmski program upotpunjen predavanjima nakon projekcija.

Mario Kovač, glumac i redatelj, svoju je karijeru započeo upravo u SC-u. Još i danas svrati na mjesto gdje je počela njegova profesionalna karijera.

“Na trenutke SC izgleda kao rasadnik, kao okupljalište mladih ljudi, a onda se zna dogoditi razdoblje u kojem je tišina u kojoj nema ničega. Ne mogu iščitati nekakav zajednički identitet svega toga. Čini mi se da tu nema neke sustavne politike koja do toga dovede, nego da je model ‘ajmo pustit’ sve, pa što se dogodi”, kaže Kovač. Svjestan svih pro-

mjena u kulturi i studentskoj populaciji, Kovač predlaže rješenje koje bi trebalo spasiti SC od utapanja pred konkurencijom koju čine noćni klubovi, poneki udaljeni i nekoliko desetaka metara od samog SC-a.

“U središtu je grada. Pogotovo kad se kreće u nekakav noćni život, ako ste odabrali tu transverzalu Savskom ulicom ili oko nje, SC je prvi. Znači, treba iskoristiti tu poziciju da se nalazi jako, jako blizu. A činjenica je da on nije, kao što je nekad bio, dnevni boravak studenata, da nije mjesto gdje dođeš, pogledaš kamo ćeš sad ići nakon toga, nego je mjesto na koje ljudi dođu ako baš moraju, po nekakve dokumente, ili u menzu, i onda produže dalje”, napominje Kovač.

Rajković je prostor SC-a među ostalim istaknula kao mjesto za profesionalizaciju studenata koji se putem organiziranih programa dovode u direktnu interakciju sa stručnjacima iz branše. Ondje studenti s akademija i sličnih umjetničkih studija nerijetko odrađuju diplomske radove, ali i šarolike prezentacije te predavanja.

ELITIZACIJA KULTURE “Kultura SC-a orijentirana je na mlade umjetnike i autore, eksperimentalne umjetničke projekte pa nije realno očekivati masovnu zainteresiranost studenata. Važno je da prostor takve profilacije postoji i da generira nove generacije uspješnih umjetnika i publike”, zaključila je Rajković.

Studentski centar javno je dobro pri čemu je njegova dužnost zagrebačkim studentima pružiti različit kulturni sadržaj, ali i socijalni standard. Kao javno dobro on ovisi o proračunskim sredstvima. Je li manjak financija taj koji onemogućuje SC da obavlja svoju primarnu funkciju ili je pak “elitizacija” studentske kulture ona koja zbog nedovoljnog interesa ne uspijeva povećati priljev novaca?

DANKINJA Uspješnica koja je podijelila gledatelje i otvorila novi prostor za raspravu o LGBT osobama

Film koji je fenomen može mijenjati mišljenja Sedlar G Emili esedlar.aisz@gmail.com

I

ako je David Ebershoff svojom knjigom već otvorio tabu transseksualnosti, redatelj Tom Hooper adaptacijom knjige, pod nazivom “Dankinja” uspio je javnost natjerati da progovori o problemu homofobije. Alicia Vikander, kao glavna sporedna uloga u filmu, ove je godine nenadano nagrađena Oscarom, a filmski kritičari naveliko hvale Eddieja Redmaynea.

POTIČE NA RAZGOVOR “Filmovi poput ‘Dankinje’ potiču na mnoge razgovore, pogotovo u Americi.

Jer umjetnost, pogotovo filmska, otvara vrata za neka pitanja – ima priča s kojima se ljudi mogu povezati ili identificirati”, rekla je Sanja Gazahi, diplomirana ekonomistica iz New Yorka. S druge je strane na Bliskom istoku ovaj film zabranjen. Student psihologije iz Malezije, Illja, komentirao je kako kulturološka pozadina ima najveći utjecaj na to što će ljudi gledati i kako će stvarati stav prema određenim temama.

“Filmovi koji se temelje na temi LGBT-a mogu pomoći društvu da postane tolerantnije, dok se s druge strane osjeća težina netolerancije prema toj istoj zajednici jer ljudi nisu naviknuti

Film nadjačao knjigu

Određen broj ljudi izjasnio se kako nemaju namjeru pogledati film jer ‘veliča’ nešto neprirodno

Film i knjiga prate umjetnicu Lili Elbe, prvog muškarca u svijetu koji je promjenom spola postao žena. Sama knjiga ima dosta detalja koji nisu u skladu s biografijama dvaju umjetnika, pogotovo onih o umjetnici Gerdi Wegener. Štoviše, knjiga se više bavi njihovim pričama iz djetinjstva i koliko su se promijenili od tada do “danas”. Isto tako, autor knjige David Ebershoff fokusira se više na Lili i Gerde kao dva odvojena umjetnika, dvije različite osobnosti, dok se u filmu oni međusobno inspiriraju, pritom doživljavajući uspone i padove karakteristične za bračni par.

Eddie Redmayne briljantno je utjelovio slikaricu Lili

na takav način života”, rekao je. Osim kulturološke pozadine, odgoj igra važnu ulogu. Mladi američki redatelj Paul Ellington objašnjava kako je u vlastitoj obitelji, a čak i na svojim prijateljima uspio vidjeti promjene u načinu razmišljanja o LGBT zajednici.

“Otac mi se rodio 1919. i nije tolerirao mnoge stvari. Kad sam se rodio 59 godina poslije, rekao mi je da mrzi

način na koji je razmišljao dok je bio mlad. Tu me najviše naučio da trebam više toga tolerirati, jer smo svi različiti”, rekao je. Dodao je i da je okružen velikim brojem LGBT osoba kojima je bilo drago što se ovakvim filmovima njihove životne priče predstavljaju javnosti.

Prema podacima iz Međunarodne unije LGBT zajednice, Hrvatska je od 2015.

na petom mjestu po toleranciji prema LGBT zajednici. Ipak, u Hrvatskoj je film očekivano izazvao podijeljena mišljenja. Nakon što se na forumima razvila rasprava o filmu, određen broj ljudi se izjasnio kako nemaju namjeru pogledati film jer “veliča” nešto, prema njihovu mišljenju, neprirodno. Pojedini ekstremistički portali uključili su mišljenja da “Dankinja” stvara pogreš-

nu sliku o transsrodnim osobama te da je riječ o običnom fetišu. Tena Nemet Brankov, studentica glume na zagrebačkom ADU, kazala je da je ovo film uz koji će zaplakati svaki muškarac.

NEIZBJEŽNA TEMA “Mislim da je to divna životna priča za koju se moralo čuti i koja će pomoći mnogima da nađu svoj put ma kako god trnovit bio”. S njom se složila i studentica novinarstva Dijana Šimunić.

“Treba educirati svijet da će se ovakve stvari događati s i bez njihova toleriranja i pristanaka”, rekla je. Filmski kritičar Nenad Polimac komentirao je gledanost i psihologiju odabira filma u gledatelja.

“Ljudi biraju filmove prema temama koje ih zanimaju. Znači, oni se unaprijed čuvaju toga da film promijeni njihovo mišljenje o nečemu takvom. Ali ako film postane fenomen, naravno da može utjecati na promjenu mišljenja osobe koja nije sklona razmišljati o pravima LGBT zajednice”, rekao je.

Preporučio je film jer je riječ o izvrsnoj glumi i o temi koja je danas neizbježna. “Dankinja je zanimljivo ostvarenje, ponajviše zbog fascinantne glumačke interpretacije Eddieja Redmaynea”, dodao je Polimac.

16

Novac

Ožujak 2016.

UGOVORI Razlike između autorskog i ugovora o djelu zakonski su propisane

SPONZOR RUBRIKE

Autorskim ugovorom može se profitirati, ali i držati radnika ‘u šaci’

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

U

srpnju 2015. u Hrvatskoj je evidentirano 1,125 milijuna zaposlenih. Prema evidenciji Porezne uprave za istu godinu, 297.705 radnika ostvarilo je primitke na temelju drugog dohotka, od čega je 55.729 ostvarilo primitke od autorskih naknada. Dok prvi dohodak označava plaću isplaćenu preko ugovora o radu ili mirovinu, u drugi dohodak pripadaju ugovori o djelu te autorski ugovori preko kojih se mogu isplaćivati honorari. To je jednokratan rad koji fizička osoba odradi na temelju pisanog ugovora s naručiteljem. Taj se rad može obnavljati, ali se svaki put vodi kao jedinstveno djelo. Poslodavcima je, ali i zaposlenima, najisplativiji rad preko studentskog ugovora, ali kada rad nije mogu-

Autorski ugovori odskaču od svih postojećih vrsta zaposlenja.

Iako je riječ o povremenom zaposlenju, oni su nakon onih studentskih, najisplativiji ugovori - i za poslodavce i za radnike

Autorski ugovori poslodavcima možda jesu najisplativiji, ali ne mogu se koristiti za sve poslove

Sve bogatiji lineup INmusica na zagrebačkom Jarunu jamči dobru zabavu

I

ove godine OTP banka “nastupa“ na blagdanskih paketa, tijekom ožujka je u INmusic festivalu kao sponzor te par- istom kvizu nagradila najbrže i najupućetner koji osigurava bezgotovinsko i be- nije u povijest INmusica s još 20 ulaznica. skontaktno plaćanje tijekom sva tri festi- No to nije sve – u suradnji s ekipom INvalska dana na zagrebačkom Jarunu, od musica na svojoj Facebook-stranici banka 20. do 22. lipnja. je pokrenula i “OTPSvi ukusi bit će zadovo- Neki od dosad ov vodič kroz INmusic ljeni na 11. INmusicu! potvrđenih izvođača festival“, seriju kratNeki od dosad potvrđe- su Florence + The kih informativnih vinih izvođača koji doladea koji vam otkrivaju Machine, PJ Harvey, zanimljivosti o ovogoze na Jarun su Florence + The Machine, PJ Gutterdämmerung dišnjim izvođačima, Harvey, Gutterdämme- featuring Henry Rollins, ali i pružaju priliku za rung featuring Henry Wilco, Skunk Anansie, osvajanje prigodnih Rollins, Wilco, Skunk nagrada.

The Kooks, Django Anansie, The Kooks, Vlasnici INmusic Django Django, The Django, The Coral, blagdanskog paketa Coral, Yeasayer, The Yeasayer, The Heavy, Pat još uvijek imaju priliHeavy, Pat Thomas and Thomas and Kwashibu ku iskoristiti vaučere Kwashibu Area Band, Area Band, Jake Bugg, na iznos od 100 kuna Jake Bugg, Orkestaza ugovaranje MasterMendoza, My Baby, Orkesta Mendoza, My Card contactless preMonoswezi, a čini se da Baby, Monoswezi... paid kartice OTP banke potpuno besplatno, taj popis svakim danom raste i da će nas do početka ljeta INmusic i to do 1. travnja. MasterCard contactleobradovati još ponekom dobrom najavom. ss prepaid kartica, koju možete ugovoriti i Iako se ulaznice mogu uplatiti u svim po- ako niste klijent OTP banke, nije namijeslovnicama OTP banke u Hrvatskoj – njih njena samo plaćanjima na INmusicu; ona više od stotinu - posjetitelji INmusica se može koristiti na svim prodajnim mjeimali su priliku i osvojiti ih; nakon prvog stima, a zbog prepaid modela koji omogukruga Facebook kviza “Upadni na INmu- ćuje stalnu kontrolu troškova idealna je za sic“ u kojem je OTP banka podijelila 30 internetsku kupnju.

će svesti pod takav ugovor, onda je poslodavcu “najisplativiji” autorski ugovor. Ipak, treba znati kada se on smije, a kada ne smije koristiti.

“Možda se autorski ugovori mnogo koriste, ali ne s razumijevanjem. Ljude je potrebno educirati”, upozorio je Matija Raos, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca. Uz to je upozorio da su pri autorskom ugovoru najizglednije pogrešne interpretacije, bez obzira na to da je gotovo sve u vezi s tim detaljno zakonski propisano.

POSLODAVCI MORAJU PAZITI Poslodavci pri zapošljavanju trebaju temeljito pročitati Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima jer se ondje točno definira što je autorsko djelo. Drugim riječima, ako poslodavac zaposli čovjeka preko autorskog ugovora da obavi djelatnost koja nije propisana ovim zakonom, uslijed inspekcije se isto zaposlenje može financijski teretiti kao ugovor o djelu, a samim time i mnogo više naplatiti.

Poslodavca može “teretiti” i autor s kojim je potpisan ugovor ako dođe do kršenja neke od odredbi o distribuciji, reprodukciji i raspačavanju autorskog djela. Osim toga, prema članku 54., autor ima pravo zahtijevati izmjenu ugovora zbog određivanja pravičnijeg udjela u zaradi ostvarenoj korištenjem njegova djela, u slučaju da se korištenjem autorskog djela ostvari

Foto: Ivan Gundić

zarada koja je nesrazmjerna s ugovorenom naknadom.

MOGUĆA ZLOPORABA Ostaje činjenica da mnogi poslodavci autorske ugovore i zlorabe, a nerijetko se to događa i na medijskoj sceni, gdje novinari znaju mjesecima, pa i godinama raditi u redakcijama sa svakodnevnim obvezama, što svakako nije pokriveno ugovorom o autorskom djelu.

“U inspekcijskim nadzorima koji su se do sada obavljali u ‘djelatnosti medija’ najčešće su utvrđivane nezakonitosti koje su se odnosile na zapošljavanje radnika bez sklapanja ugovora o radu prije početka rada i bez prijava na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, iako se radilo o poslovima koji, s obzirom na narav, imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, kao i nezakonitosti koje su se odnosile na obvezan sadržaj ugovora o radu, uskratu prava na tjedni odmor i neomogućavanje korištenja godišnjeg odmora”, rekli su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Raos je istaknuo da dobar dio autora ne pročita pažljivo ugovore. Naime, autorski rad se plaća odmah po ispostavi nekog djela, a normalan rok za isplatu je između sedam i 15 dana. U suprotnom se poslodavca može tužiti - osim ako se u početku ne dogovori način isplate, bilo jednokratno ili u ratama.

Ugovor o djelu - najskuplji ugovor Studentski je ugovor najisplativiji način poslovanja jer se oporezuje sa 17,5 posto. Uz to poslodavac nije dužan uplaćivati doprinose.

Autorski ugovori najčešće se dogovaraju u bruto iznosima od kojih se oduzima porez od 25 posto te prirez koji se određuje na lokalnoj razini (primjerice, Zagreb ima najveći prirez od 18 posto dok u Vukovaru on iznosi 0). Uz to se uključuju i “priznati izdaci” od 30 posto, u

kojima država uračuna okvirnu cijenu materijala potrebnu za izvedbu nekog djela. Ako autor priloži potvrdu da je član neke od strukovnih organizacija, taj odbitak iznosi 55 posto.

Ugovor o djelu je najskuplji ugovor jer uključuje niz davanja. Najprije su to redoviti porez te prirez, a onda i prvi te drugi stup mirovinskih doprinosa od ukupno 20 posto te zdravstveno osiguranje od 15 posto.

EUROPSKI TJEDAN NOVCA

Državne i financijske institucije poučavaju o financijskoj pismenosti

U SPONZORIRANI ČLANAK

povodu obilježavanja svjetskog i europskog tjedna novca od 14. do 18. ožujka 2016. godine, diljem Hrvatske organizirani su posjeti učenika i studenata državnim i financijskim institucijama, studentske debate, predavanja za srednjoškolce i studente, prigodne nagradne igre i prezentacije, objava materijala vezanog uz financijsku pismenost te mnoge druge aktivnosti.

Financijske su se institucije uključile u šire informiranje svih građana, osobito mladih, o radu ba-

naka, osiguravatelja, mirovinskih fondova, burze i drugih financijskih institucija, kao dijela aktivnosti vezanih uz financijsko obrazovanje i stjecanje kompetencija. Projekti će biti organizirani tijekom cijele godine. Sve ove aktivnosti provode se u suradnji tri ministarstava, dvije državne agencije, tri udruge, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog ureda za osiguranje s ciljem sustavnog i trajnog poticanja učenja i poučavanja financijske pismenosti, kako bi što više mladih steklo financijsko obrazovanje. (M. Dalmacija)

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Poduzetništvo

Ožujak 2016.

17

STUDENTI PODUZETNICI Uz pomoć roditelja i institucija neki brzo kreću u poslovnu karijeru

Postaju poduzetnici i grade biznis uz fakultetske obveze

G Željka Škreblin

zeljkaskreblin6@gmail.com

S

Redovni studenti ne mogu pokrenuti obrt ili tvrtku jer time gube svoja studentska prava, ali izvanredno studiranje ne sprečava put u poduzetničke vode

ve se češće iza novih brendova kriju studenti iz cijele Hrvatske. Iako se pokretanje vlastitog brenda za mladoga, ambicioznog studenta može činiti sjajnim, nije uvijek tako. Redovni studenti ne mogu pokrenuti obrt jer time gube svoja studentska prava, ali izvanredno studiranje ne sprečava put u poduzetničke vode.

Velika su pomoć znanje stečeno na fakultetu i podrška sa strane. To je imao Matej Brečić, student projektnog menadžmenta kojemu su pri ulaganju najviše pomogli kolegij Osnove marketinga i roditelji. Njegov brend Pocket.hr trudi se biti prepoznatljiv po kvaliteti proizvoda.

Smatra kako je “najbolji kupac zadovoljan kupac te će on dalje promovirati brend i ponovno će se odlučiti za kupnju”.

Mateju Brečiću su najviše pomogli kolegij Osnove marketinga i roditelji

BORBA S BIROKRACIJOM Studentski poduzetnički inkubatori također mogu biti dobar oslonac studentima pri počinjanju poslova. To su potporne institucije koje studentskim poduzećima daju na korištenje svoj prostor te im pružaju usluge i pomoć.

“Studentska poduzeća nameću se kao jedno od mogućih načina rješavanja gospodarske krize i golema problema velike nezaposlenosti mladih”, tvrdi Dragan Kopecki, voditelj Studentskoga poduzetničkog inkubatora Visoke škole Nikola Zrinski. Mreža studentskih poduzetničkih inkubato-

ra virtualna je platforma koja studentima omogućava razvijanje poslovne ideje. Potrebno je samo ispuniti internetski obrazac i prijaviti se na javne natječaje koje raspisuju inkubatori u Zagrebu, Splitu, Puli, Požegi, Šibeniku, Osijeku i Vukovaru. Ponekad životne situacije ili hobiji postaju okidači za stvaranje dobre poslovne ideje. Tako je Tomislav Macan, koji, kako kaže, želi postati pravnik koji izrađuje kožnate proizvode, stvorio brend GoRetro. No najprije se trebalo boriti s birokracijom.

“Na birokraciju sam potrošio tri tjedna. Najprije je potrebno rezervirati

Tomislav zarađuje dovoljno da pokrije troškove i ima džeparac

‘Unatoč tome što nije jednostavno držati sve konce u rukama, nije mi teško čak ni kad radeći provedem cijeli dan jer u tome uživam’, ističe mlada poduzetnica Ema Juretić koja stoji iza uspješnog branda ukrasa za dom

SMARTUP Natjecanje koje pomaže razviti ideju i otvoriti startup

Hrvoje Prpić: Nema recepta za uspjeh, ali morate ispitati tržište

D

Mia Musulin

mia_1610@hotmail.com

rugu godinu zaredom studentska udruga eStudent organizira edukativno natjecanje Smartup u kojem se studenti natječu u razvoju poslovne ideje s ciljem pokretanja vlastitog poduzeća. Natjecanje je otvoreno 3. ožujka na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu panelom Pokreni svoju ideju, a sudionici panela bili su članica prošlogodišnjega pobjedničkog tima Martina Grgić, osnivač tvrtke specijalizirane za razvoj mobilnih aplikacija Luka Abrus te hrvatski “poslovni anđeo” i dugogodišnji mentor mnogih natjecanja Hrvoje Prpić.

Ovi mladi poduzetnici podijelili su svoja iskustva i istaknuli prve poduzetničke korake. Raspravljalo se o razvoju ideje, od njene pojave pa do konačne realizacije. Panelisti su se složili da je ideja samo početak, mali dio uspjeha, a poslije je presudno mentorstvo koje treba pravilno usmjeriti.

“Ne postoji savršen recept, najvažnije je ne misliti da sve pogreške možete riješiti na početku, a mentori pomažu da neke korake preskočite. I s njima i bez njih se griješi, a najčešća je pogreška da ne ispitate tržište”, istaknuo je Prpić.

Na kraju panela prisutni su mogli dobiti i korisne savjete za uspjeh.

“Investiram u sebe, još za vrijeme studentskih dana smatrao sam presudno važnim stvari koji-

ma se bavim izvan fakulteta, volontiranje te razne stručne prakse”, rekao je Abrus. Natjecanje pomaže studentima da se upoznaju s konceptom startupa koji je u posljednje vrijeme vrlo česta pojava, sastavni dio globalne ekonomije i jedan od glavnih izvora inovativnosti i napretka.

“Natjecanjem želimo potaknuti mlade studente koji imaju poduzetničkih ambicija da već tijekom studija počnu razmišljati o svojoj budućnosti, pokrenu svoju ideju te steknu iskustvo i znanja kroz edukacije i mentore, kako bi se ideja mogla realizirati”, kaže voditeljica projekta Karla Petek.

Završnica Smartup natjecanja je 18. svibnja kada će biti održan finalni krug natjecanja, a najbolje timove očekuju novčane nagrade te prigoda da budu primljeni u Zagrebački inkubator poduzetništva ili u coworking prostor CoreHUB-a.

Foto: Veronika Orešić

ime u Fini. Zatim javni bilježnik treba zapisati djelatnosti kojima se želite baviti, a potom Trgovački sud treba to odobriti u roku najviše dva tjedna. S rješenjem Trgovačkog suda potrebno je izraditi žig, a zatim otići u Zavode za statistiku, mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Slijedi otvaranje žiroračuna u banci te prijava sjedišta u Poreznoj upravi”, opisao je Macan.

SVI KONCI U RUKAMA To nisu jedini problemi s kojima se susreću ljudi koji ulaze u poduzetništvo. Ema Juretić je uz izvanred-

Ema se, osim društvenim mrežama, bavi i ukrasima za dom

ni diplomski studij odlučila pokrenuti svoj obrt. Ona stoji i iza uspješnog brenda ukrasa za dom Dilemma Posters i ističe kako nakon pokretanja posla slijedi mnogo kompliciraniji, ali ne i nemogući zadatak. Naime, treba se držati rokova, biti u tijeku s novostima vezanima za posao, pronaći klijente, održati suradnju.

“Unatoč tome što nije jednostavno držati sve konce u rukama, nije mi teško čak ni kad radeći provedem cijeli dan jer u tome uživam”, ističe Ema i tvrdi kako je važno mnogo ulagati kad imaš svoj posao jer to nitko drugi neće učiniti umjesto vas.

JOB HUNT Projekt koji studentima pomaže pri zapošljavanju

Od životopisa do intervjua: tvrtke odale tajne kako ih zadiviti

Namjera je potaknuti mlade da se tijekom studija počnu baviti poduzetništvom

G

Foto: Privatna arhiva

Job Hunt ove je godine privukao 12 tvrtki koje su predstavile svoje poslove

G

E

Milan Dalmacija

dalmacijamilan@gmail.com

konomski fakultet te Fakultet elektrotehnike i računarstva bili su domaćini trećeg Job Hunta, projekta koji studentima završnih godina otkriva male tajne lakšeg zapošljavanja i omogućuje brži pristup velikim tvrtkama. Ove godine su pokrivena područja consultinga, financija, FMCG-a, IT-a i inženjerstva.

“Studenti se mogu prijaviti na bilo koju otvorenu poziciju. Imaju dva tjedna nakon završetka Job Hunta za slanje svog životopisa i motivacijskog pisma. Nakon toga su sve te prijave proslijeđene poduzećima i ona najbolje kandidate, koji im se najviše sviđaju, zovu na intervju”, kaže Tajana Cvijetinović, menadžerica projekta.

Job Hunt je organizirala studentska udruga AIESEC s uglednom međunarodnom konzultantskom tvrtkom. Ove su godine privukli 12 tvrtki koje su predstavile svoje poslove i mogućnosti zapošljavanja, ali i praktičnim savjetima studentima omogućile jednostavniji pristup tržištu rada.

“Iznimno su dobra iskustva s Job Huntom i studentima koji se putem njega, ali i izravno, javljaju na naše natječaje. Oni mnogo pokažu već na praksi, koja traje dva tjedna do mjesec dana. Nakon toga ih najčešće zaposlimo preko studentskog servisa i mnogo njih ostaje u našoj banci kao naši vjerni djelatnici”, kaže Astrid Lucijetić iz

Foto: AIESEC

Odjela ljudskih potencijala jedne domaće banke.

Studenti su na tomboli mogli dobiti niz nagrada koje uključuju pripremu za uključivanje na tržište rada iz koje se može mnogo naučiti. Neke od nagrada bile su simulacija intervjua, psihološko testiranje te uvid i korekcija životopisa.

“To je odlična prigoda za studente da vide tu strukturu ulaska u poslovni svijet jer na studiju, koliko sam primijetila, nitko ništa o tome ne govori. Osvojila sam nagradu za psihološko testiranje. Baš me zanima kako to izgleda. Nisam se imala prigodu dosad s tim susresti”, kaže Jasmina Vinčić.

Job Hunt je tako i ove godine ispunio svoj cilj.

Studenti će dobivenim savjetima moći lakše pronaći posao, a poslodavci će dobiti vrsne zaposlenike.

18

TEHNOLOGIJA

Ožujak 2016.

GADGETERIJA

FACEBOOK S novih pet reakcija omogućeno je konkretnije iskazivanje emocija

Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

JIBO Američka tvrtka Jibo osmislila je istoimena robota koji lako postaje članom kućanstva. Opremljen kamerama, mikrofonom i vrhunskom računalnom tehnologijom, Jibo komunicira sa svojim vlasnicima. Raspoznaje lica, sudjeluje u razgovoru, brine se o dnevnim aktivnostima, čita priče, fotografira, omogućuje videopozive i igranje videoigara, spojen je na internet te se može bežično spajati s drugim uređajima ili robotima. Također može imitirati neke osnovne emocije, a posebnim logaritmima prilagođava se osobnosti vlasnika. Zasad može komunicirati samo na engleskom jeziku. Cijena robota je oko 4100 kuna, a može se kupiti isključivo prijavom na listu čekanja službene internetske stranice tvrtke.

VIVE PHONE SERVICES HTC je u suradnji s kompanijom Valve unaprijedio uređaje za virtualnu stvarnost. Novi Vive Phone Services pogoni sustav SteamVR, koji omogućuje primanje i odgovaranje na dolazne ili propuštene pozive, primanje tekstualnih poruka i brzo odgovaranje ili provjeru stavki u kalendaru dok igrate igru ili šećete virtualnim krajolikom. Uređaj sadrži bežične taktilne kontrolere, tipke sa dva stupnja okidanja, prednju kameru koja stvarnost uklapa u virtualno, naglavni nosač te poboljšan sustav prikaza slike. HTC razmišlja i o zabavnim, maloprodajnim, edukacijskim i inim sadržajima kojima će nadopuniti ponudu. Sve to možete dobiti od 1. travnja za 799 dolara.

Korak prema potpuno osobnom doživljaju vijesti na Facebooku

Šoljić G Hrvoje hrvojesoljic95@gmail.com

N

ajveća društvena mreža na svijetu, Facebook, odnedavno je uz bok poznatoj opciji like dodala pet novih proširenja – love, haha, wow, sad i angry.

Uvođenjem novih mogućnosti, vodstvo Facebooka ispunilo je želje svojih korisnika kojima je klasični like već dulje nedovoljan za izražavanje različitih emocija putem omiljene društvene mreže.

KORAK PREMA DISLIKEU? “Novi trend koji je nastupio sigurno donosi potpuno novi zaokret u načinu komentiranja i reagiranja na sadržaj i vijesti. Vjerujem da je ovo prvi korak prema potpuno osobnom doživljavanju vijesti iz naše društvene mreže te ujedno i uvod u veliku promjenu koju će Facebook, prema zahtjevu svojih korisnika, trebati uvesti, a to je naravno opcija dislike”, ističe Domagoj Bebić, stručnjak za komunikaciju putem društvenih mreža i docent na Fakultetu političkih znanosti. Uvedena proširenja Bebić vidi i kao novi marketinški iskorak za Facebook, jer će “od sada targetiranje objava biti još segmentiranije i učinkovitije”.

Nina Klarin, community managerica i studentica pete godine novinarstva na FPZG-u, uvođenje reakcija vidi kao pozitivan napredak i dobru inovaciju u korištenju Facebooka.

“Drago mi je da su odlučili proširiti spektar emocija koje je moguće koristiti, ali, prije svega, zadovoljna sam time da Facebook odbija uvesti dislike. Vjerujem da bi ga koristili isklju-

‘Veselim se podatku koji govori da je reakcija love najčešće korištena u ovom kratkom razdoblju eksperimentiranja i postojanja novih proširenja’, kaže Milica Vučković, znanstvena novakinja s FPZG-a

Korisnici Facebooka će ipak još malo pričekati na uvođenje dislike opcije

čivo hejteri ili različiti konkurenti na Facebook-stranicama”, ističe Klarin.

Krajnji su korisnici gotovo odmah prigrlili sve nove opcije. Anamarija Ušljebrka, studentica Ekonomskog fakulteta, smatra ih vrlo korisnima.

‘Kada me nešto začudi, što na Facebooku nije rijetkost, koristim wow, a ako pak netko objavi moju omiljenu pjesmu odmah kliknem love button, kaže studentica Anamarija

“Listanjem naslovnice Facebooka često uočim poneke tužne životne priče ili reportaže koje me dirnu pa mi sad nova opcija na takvim primjerima definitivno pomaže. Kada me nešto začudi, što na Facebooku nije rijetkost, koristim wow, a ako pak netko objavi moju omiljenu pjesmu odmah kliknem love button”, kaže Anamarija.

POZITIVNE EMOCIJE Uvođenjem novih opcija, Facebook je svojim korisnicima pružio prigodu izraziti više emocija od običnog likea, ali svakako, između šest opcija, postoje emocije koje se klikaju

više od drugih. “Veselim se podatku koji govori da je reakcija love najčešće korištena u ovom kratkom razdoblju eksperimentiranja i postojanja novih proširenja. Mislim da je to važan podatak koji govori da je, barem na Facebooku, više onih koji vole nego onih koji hejtaju”, kaže Milica Vučković, znanstvena novakinja s FPZG-a.

Gledajući pak Facebook kao kreatora trendova, “vjerujem da ćemo ubrzo govoriti o raznim opcijama recenziranja i komentiranja sadržaja na ostalim društvenim mrežama, portalima i blogovima”, zaključuje profesor Bebić.

Y-NEX Suradnja HRT-a, FPZG-a i Telecentra na europskom projektu mobilnog novinarstva

Velika nezaposlenost mladih u Europi potaknula multimedijski projekt

Domitrović G Irena domitrovic.irena@gmail.com

BONTON ZA DRUŠTVENE MREŽE Jedan filtar - dvije osobe Svatko od nas ima svoju stranu lica, osvjetljenje ili pak outfit za slikanje.

Otkad je Instagrama, otad je i poznatih filtara kojima se uređuju fotke prije objave na toj društvenoj mreži.

Ipak, ono što je u početku bila razonoda, danas prelazi svaku granicu.

Djevojke se natječu koja će se više isfiltrirati ne bi li izgledala što savršenije (čitaj: neprepoznatljivije). E pa mlade dame, ponekad je bolje staviti sliku bez filtra nego da vas daljnja rodbina ne prepozna na obiteljskom okupljanju. (Hrvoje Šoljić)

P

otaknuti međunarodnu suradnju, sastaviti kurikul za mobilno novinarstvo, obučiti mlade novinare za produkciju sadržaja u novom multimedijskom okruženju, i sve to uz ponešto putovanja i zabave, ciljevi su projekta European Youth News Exchange Network, skraćeno Y-NEX. To je obrazovno-medijsko-produkcijski projekt na kojem surađuju udruga Telecentar, Hrvatska radiotelevizija i Fakultet političkih znanosti.

Y-NEX je projekt nastao u kontekstu Europske unije te je zamišljen kao servis vijesti od mladih za mlade, i to od lokalne do međunarodne razine. Žarko Čižmar, predsjednik udruge Telecentar, istaknuo je kako je projekt zamišljen tako da svatko može pridonijeti stvaranju još više informacija. Sve vijesti postavljat će se na zajedničku platformu,

od kuda će svi zainteresirani moći te vijesti, fotografije, video-uratke i slične sadržaje preuzeti, uređivati i dalje koristiti.

Zbog vrlo visoke stope nezaposlenosti mladih u cijeloj Europskoj uniji, pokretači projekta odlučili su se na proaktiv-

Žarko Čižmar, predsjednik udruge Telecentar

ni pristup u kojem će fokus biti upravo na mladima.

“Ovo je jedna od rijetkih tablica na kojoj je Hrvatska pri samom vrhu, a riječ je o nezaposlenosti mladih“, uz podsmijeh je istaknuo Čižmar. Naglasio je važnost povezanost među mladima i njiho-

Foto: Mirko Cvjetko

ve suradnje. Zamisao je projekta da se studenti aktivno uključe u sve njegove segmente te da kroz ovaj projekt nauče kako jednog dana pokrenuti svoj vlastiti medijski projekt i kako drugima prenijeti to znanje.

Ideja je inovativnim treninzima mobilnog novinarstva pridonijeti osnaženju i aktivnosti među mladima, kako bi se povezali s građanstvom i u konačnici utjecali na političke i društvene procese koji se tiču i njihova života. Kao krajnji cilj postavilo se upravo zapošljavanje mladih. Iako je trenutačno projekt utemeljen na volonterstvu, u budućnosti, istaknuli su iz Telecentra, postoji mogućnost da se nešto i zaradi.

Projekt traje dvije godine i glavna prednost mu je iskustvo koje se može steći.

Studentima koji se uključe bit će omogućeno i putovanje u zemlje koje sudjeluju u projektu, ali i sklapanje novih poznanstava, širenje mreže kontakata i dobra referenca u životopisu.

Reportaža

Ožujak 2016.

19

IZBJEGLIČKA KRIZA Studenti FPZG-a u obilasku prihvatnog centra u Slavonskom Brodu

Registracijski šatori prva su točka u prihvatu izbjeglica

U distribucijskom šatoru izbjeglicama se dijele nužne potrepštine

Ulaz u distribucijski šator u kojem rade vrijedni volonteri

Humani pristup i odlična organizacija zasjenjeni zatvaranjem granica

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

Hrvatska policija, nevladine udruge i volonteri zaista rade hvalevrijedan posao i izbjeglice se, kad dođu u Hrvatsku, doista susreću s rijetko viđenim humanim pristupom na tzv. balkanskoj ruti

U

obuća, hrana za djecu, pelene i čaj.

Nakon izlaska izbjeglicama se dijeli hrana, odnosno lunch-paketi, koje smo i mi u kampu dobili kao ručak. On se sastoji od konzerve sardina, paštete od tune, pola paketa prepečenca, dvije jabuke i bočice vode. Nujić nam je istaknula kako su za potrebe funkcioniranja kampa otvoreni javni radovi koji su omogućili rad nezaposlenim osobama iz Brodsko-posavske županije. Oni u kampu odrađuju pomoćne poslove, poput čišćenja tranzitnog centra ili rada u kuhinji.

sklopu terenske nastave na kolegiju Suvremeni geopolitički problemi, održanoj potkraj veljače u Slavoniji i Baranji, s još pedesetak studenata Fakulteta političkih znanosti posjetile smo zimski prihvatni tranzitni centar u Slavonskom Brodu. Cilj je bio upoznati studente s funkcioniranjem kampa i procedurom koju prolaze izbjeglice.

STROGA SIGURNOSNA PROVJERA Po dolasku pred tranzitni centar, policijski službenici naznačili su nam da pripremimo identifikacijske isprave.

Potom je uslijedila temeljita sigurnosna provjera: svi iz grupe prošli su detektor metala, a osobne stvari dali smo na rendgensku provjeru. Pri samom ulasku srele smo nekoliko kolega s fakulteta koji su, preko Centra za mirovne studije i inicijative “Dobrodošli”, volontirali u kampu.

Prije razgovora s glasnogovornicom PU brodsko-posavske Katom Nujić dobili smo iskaznice za posjetitelje bez kojih nije dopušteno kretanje po kampu. Nujić nam je ukratko objasnila da je prihvatni centar otvoren početkom studenoga 2015., a zemljište na kojem je podignut ustupila je Ina. Lokacija centra prihvaćena je, među ostalim, i zato što kroz nju prolazi željeznička pruga, što cijeli proces prihvata izbjeglica čini jednostavnijim.

S glasnogovornicom Nujić pošli smo u obilazak kampa, prolazeći sve točke redom kako ih prolaze i izbjeglice. Prije ulaska u registracijske šatore prošli smo pristupnim putom do njih, koji je, iako organizacijski odlično osmišljen, u nas izazvao klaustrofobiju i nelagodu. Riječ je o uskim redovima, dovoljno širokim samo za jednu osobu, a koji su odijeljeni čeličnim šipkama kako ne

Studenti FPZG-a na ulasku u kamp u razgovoru s glasnogovornicom PU brodsko-posavske

U trenutku susreta s izbjeglicama koje smo vidjeli iza žičane ograde osjetile smo nelagodu, vjerojatno zbog toga što smo bile promatrači, dok su ti ljudi bili tamo zbog nevolje

‘Hrvatska mora biti zemlja otvorenih vrata’ Odlukom Europskog vijeća od 9. ožujka, balkanska izbjeglička ruta je zatvorena i zemlje članice Europske unije na njoj strogo primjenjuju šengenska pravila, što znači da granice mogu prelaziti samo one izbjeglice koje zatraže azil ili prilože valjane dokumente. Budući da je i Hrvatska zatvorila svoje granice, 11. ožujka na Markovu trgu u Zagrebu održan je prosvjed u organizaciji Centra za mirovne studije i neprofitne organizacije “Are You Syrious” na kojem se okupilo oko 300 ljudi. Prosvjednici su iskazali protivljenje odlukama hrvatske Vlade, tj. vladama na tzv. balkanskoj ruti i EU-ovim odlukama za koje kažu da daju zeleno svjetlo krijumčarima i ugrožavanju ljudskih života. Uputili su apel za poštivanje i solidarnost sa svim izbjeglicama, te tvrde kako Hrvatska mora biti zemlja otvorenih vrata zbog svoje ratne i izbjegličke prošlosti.

Foto: Marijan Crnjak

bi došlo do naguravanja zbog moguće nervoze i panike među izbjeglicama.

Osjetile smo i specifičan miris za koji su nam volonteri rekli da je još intenzivniji kada je kamp pun, zbog nehigijenskih uvjeta u kojima su izbjeglice zbog dugotrajna putovanja. Po ulasku u registracijski šator, koji je prva točka u prihvatu, policijski službenici pojasnili su nam kako ovdje postoji i mogućnost traženja azila. Iako je ovo tranzitni kamp u kojem se izbjeglice zadržavaju tri do četiri sata, ako nestane član obitelji na ruti, postoji dobro razrađen međunarodni informacijsko-sigurnosni mehanizam za njihovo nalaženje.

Ostali članovi mogu se zadržati u kampu dok im se izgubljeni ne pridruže u kampu.

Uslijedilo je razgledavanje distribucijskog šatora, druge točke u proceduri, u kojem se izbjeglicama dijele odjeća i

SUSRET S IZBJEGLICAMA U šetnji kampom s druge strane pruge vidjeli smo skupinu izbjeglica, od kojih su muškarci bili smješteni u veliki šator, a žene i djeca u dodatno grijane kontejnere. Izbjeglice smo vidjeli iza žičane ograde što nam je izazvalo osjećaj nelagode; vjerojatno zbog činjenice da smo u tom trenutku bile promatrači, dok su ti ljudi bili tamo zbog nevolje.

Tijekom boravka u kampu, komentirale smo kako je cijeli kompleks odlično organiziran i kako se u svakom trenutku zna kakva je procedura. Doduše, ne možemo znati kako procedura izgleda u praksi, kada u kamp, na primjer, dođe tisuću ljudi, ali posjet je na nas ostavio pozitivan dojam. Uvjerile smo se u ono što pišu mediji - hrvatska policija, nevladine udruge i svi volonteri zaista rade hvalevrijedan posao i izbjeglice se, dolaskom u Hrvatsku, doista susreću s rijetko viđenim humanim pristupom na balkanskoj ruti. Po službenom zatvaranju granica Republike Hrvatske i ostalih zemalja na tzv. balkanskoj ruti od 9. ožujka, u zimskom tranzitnom centru ostalo je oko 400 ljudi koji čekaju na transfer u Grčku u kojoj je trenutačno oko 42.000 izbjeglica ispred zatvorenih vrata Europe.

FLASH FOOD REPORT Milano nudi zanimljivu popodnevnu alternativu našem druženju uz kavu

Poslije posla na aperitivo - piće uz slasne zalogaje Kršul G Lana lani.krs@gmail.com

B U Milanu mnoga mjesta nude Foto: Lana Kršul aperitivo

oravak u Italiji, u mom slučaju u Milanu, gdje se kava pije brzinski i “s nogu”, za jednog studenta iz Hrvatske, koji je naviknut na ispijanje nekoliko kava tijekom dana, u početku nije jednostavan. No postoji odlična alternativa tradicionalnom hrvatskom druženju uz kavu - aperitivo.

O čemu je riječ? Aperitivo u milanskim

barovima počinje u popodnevnim satima, najčešće oko 18 sati. Pri naručivanju aperitiva odabire se piće po želji (može biti alkoholno ili bezalkoholno), a uz to se ponudi buffet na šanku, gdje možete birati između različitih vrsta slasnih zalogaja - od tradicionalnih talijanskih tjestenina, bruschetta, lasagna do salata, krumpirića na više načina, kanapea, itd.

Cijena aperitiva, odnosno odabrana pića, za jedan do tri eura viša je od redovne cijene pića, ali posebnost aperitiva je u

tome što kad jednom platiš nešto skuplje piće, jedeš koliko želiš.

Pri odlasku na aperitivo svakako se preporučuje piće spritz ili koktel negroni, osmišljen u 20. stoljeću u Firenzi, napravljen na bazi crvenog vermuta, gorkog camparija i gina, kako bi doživljaj pravog talijanskog aperitiva bio potpun.

I naravno, kad ste na aperitivu, nikako ne zaboravite i nadasve poštujte glasovitu talijansku uzrečicu dolce far niente. Salute!

20

Sport

Ožujak 2016.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

RAZGOVOR Miroslav Zrnčević, jedan od osnivača FSB Racing Teama

‘Počeli smo bez iskustva, igrom u labosu fakulteta’

Koren G Tin tin.koren@live.com

F

SB Racing Team započeo je s radom početkom 2004. godine. Kako je sve započelo otkrio nam je jedan od osnivača, poznati drifter Miroslav Zrnčević Mrgud. Bivši student strojarstva u Zagrebu i nekoliko njegovih kolega odlučili su se na pokretanje velikog projekta na kojem su danas mnogi studenti zahvalni.

•Kako ste doznali za projekt Formule student i kako je sve to krenulo?

Jedan od kolega čitao je na internetu o Formuli student i ja sam ga upitao što je to i zašto se to ne radi u nas.

Odgovorio je kako su već razgovarali s profesorima o tome, ali da nema dovoljnog interesa među studentima. Bilo mi je nezamislivo da se u to vrijeme, na takvom fakultetu, nitko ne želi baviti autosportom. Pri predstavljanju projekta studentima pojavilo ih se tristotinjak, od očekivanih 30.

Na svakom je sastanku bilo sve manje ljudi što se na kraju svelo na 15 do 20 “zagriženih”. Došli smo s tom idejom profesoru Mahalcu i dobili dopuštenje da se “igramo” u labosu za motore i vozila.

•Kako ste krenuli u projekt?

Prvo, morali smo oživjeti udrugu HSA-SF i preurediti si prostor u radionicu. Nadalje, krenuli smo u izradu bolida. Nitko od nas nije imao pretjerana znanja i iskustava. Krenuli smo načinom pokušaja i pogrešaka kojih je bilo mnogo! Donio sam svoje trkače sjedalo iz automobila i počeli smo oko njega postavljati PVC cijevi koje smo povezivali duct tapeom. Time smo otprilike dobili početne mjere. Skupili smo vlastiti novac i otišli kupiti dva-

FSBRacing

fsb-racing.com

@fsbracingteam

‘Problem je bio motivirati ljude. Kada ti netko govori da moraš najprije sve odraditi u nekom programu, a nemaš ništa opipljivo u rukama, ubrzo počneš gubiti volju’, kaže bivši student strojarstva

Drugi bolid FSB RT-a - Ris

desetak metara šavne cijevi koju smo poslije rezali, brusili i svijali. Sve je krenulo više kao bravarija, a ne inženjerski na papiru.

•Koliko je teško bilo nagovoriti profesore da vam pomognu u projektu?

Prvo je krenulo s “pomozite nam”, da bi poslije bilo “molimo vas, nemojte nam pomagati, pustite da radimo sami”. Bez obzira na dobronamjernost profesora, mi smo samo htjeli napraviti svoj bolid, i to što prije. Pro-

Na kraju shvatiš da suci na natjecanjima nisu tamo da ti odmognu nego da ti otvore znanje. Više smo naučili na jednom natjecanju Formule student nego u tri godine savjetovanja s kojekakvim stručnjacima u Hrvatskoj

ide na svjetsko prvenstvo, i to rade studenti! Kada te velike tvrtke odbiju nakon čak tri do četiri godine postojanja projekta i kažu ti da im je projekt nezanimljiv – ubije te u pojam. Nitko nije želio gledati daljnju perspektivu, da uložiš pa poslije dobiješ pet ili šest dobrih inženjera po godini. Ovdje su Centar za vozila Hrvatske i mnogo malih tvrtki odradili veliku ulogu, jer da nije bilo njih, vjerojatno se ne bi nikad ništa od toga ostvarilo.

•Kakva ste očekivanja imali za prvo natjecanje i kako je bilo na njemu?

Išli smo s ciljem da budemo prvi!

Došli smo tamo s poprilično spremnim bolidom, ali sve se radilo do zadnjeg trena. Znali smo da nam nedostaju tri do četiri mjeseca dodatnog rada da bismo bili na razini na kojoj smo htjeli biti, ali kad dođeš tamo i vidiš ostale ekipe, znaš da ti nedostaje mnogo više. Nakon nekoliko padova na tehničkom pregledu, uz mnogo sreće smo ipak uspjeli proći. Na kraju shvatiš da suci nisu tamo da ti odmognu nego da ti otvore znanje. Više smo naučili na jednom natjecanju Formule student nego u tri godine savjetovanja s kojekakvim stručnjacima u Hrvatskoj.

•S obzirom na prethodno iskustvo, Foto: Privatna arhiva kako je bilo raditi na drugom boliblem je bio motivirati ljude. Kada ti du? netko govori da moraš najprije sve Definitivno je bilo lakše jer smo već odraditi u nekom programu, a nemaš imali predznanje, ali i teško jer smo ništa opipljivo pod rukama, ubrzo krenuli eksperimentirati s novim stvapočneš gubiti volju. rima. Ako ne probaš nešto novo, nikad •Ovakav se projekt prvi put poja- nećeš znati. Na natjecanjima Kune vio u Hrvatskoj. Koliko je teško bilo i Risa, nismo bili najbrži, ali ni najpronaći sponzore? sporiji. Bili smo pohvaljeni za mnoJako teško. Kada doživljavaš takav go dobrih inženjerskih rješenja. Takoprojekt kao što smo ga mi doživ- đer, dok su mnoge momčadi ostajale ljavali, teško ti je da netko ne shva- u kvaru, naši bolidi su uvijek uspjeli ća o čemu govoriš dok mu pokušavaš završiti natjecanje, što je, prema mom objasniti. Izrada trkaćeg bolida koji mišljenju, veliko postignuće.

AUSTRALSKI NOGOMET Hrvatska napreduje krupnim koracima

‘Teško je pronaći članove, ali ih je lako zadržati’ Miloš G Anamaria anamaria.milos19@gmail.com

N

e zahtijeva toliku snagu ni razinu grubosti kao ragbi, ali definitivno nije niti poput klasičnog nogometa ili baleta. Riječ je o australskom nogometu koji se opisuje kao kombinaciju nogometa, rukometa i ragbija.

U Hrvatskoj se počeo igrati 2005. godine i od tada postiže respektabilne rezultate. Gledateljima omogućuje uvid u drukčiji sport koji postaje sve popularniji.

VIŠE OD SPORTA “Privukao me jer je jako uzbudljiv, brz i zahtijeva veliku fizičku pripremljenost, a u isto vrijeme i inteligenciju. Naravno i zbog društva te putovanja”, rekao je Ivan Molnar, igrač Zagreb Cvjetno Dockersa i izbornik hrvatske reprezentacije.

Priča o australskom nogometu u Hrvatskoj počela je na inicijativu Kolje Koračeka, koji se sa sportom susreo u SAD-u i na forumima pokrenuo priču o australskom nogometu. Kako je svaki početak težak, tako

‘Nema tu novca, ali ako se trudiš i istakneš otvaraju ti se brojne mogućnosti’, ističe predsjednik saveza Josip Kravar je bio i ovaj. Danas Hrvatska ima sedam muških klubova, jedan ženski te obje reprezentacije, a novi su članovi uvijek dobrodošli.

“Teško je pronaći nove članove, ali ih je lako zadržati. Teže ih privlačimo jer ‘prodajemo’ novi sport, ali ne

pokušavamo samo sportom privući ljude nego i putovanjima, druženjima te upoznavanjima drugih liga gdje imaju mogućnost igrati”, dodaje Josip Kravar, predsjednik Saveza australskog nogometa Hrvatske, igrač Zagreb Hawksa i jedan od iz-

Hrvatska muška reprezentacija osvojila je sedam velikih medalja Foto: Privatna arhiva

bornika reprezentacije. Pravila nisu ista kao u klasičnom nogometu ili ragbiju. Kreće se s centra podbacivanjem slično kao u košarci, igrač na igrača. Lopta se može dobacivati u svim smjerovima i rukom i nogom, a gol se može postići samo udarcem lopte nogom.

Postoje četiri vratnice, udarcem između srednjih gol vrijedi šest bodova, a između vanjskih jedan. Dopušteno je napadati samo onog igrača koji ima loptu. Ima puno pravila, ali kada krene igra, sve ubrzo postaje poznato.

“Sport je čvrst, ovisno o poziciji igranja važno je koliko si fizički izgrađen, a ozljede nisu ništa češće nego u nogometu ili rukometu”, kaže Kravar. Uvjeti u hrvatskoj nisu zadovoljavajući. Nemaju adekvatan, ovalni teren, ali trenutačno su zadovoljni onim što imaju. Treniraju na ragbi ili nogometnim terenima.

“Najveći je problem to što nismo međunarodno priznat sport, jer ne postoji svjetska federacija koju bi trebala pokrenuti Australija koja trenutno nije motivirana, ali velike zahvale dugujemo australskom vele-

poslanstvu u Zagrebu koja nam u velikoj mjeri pomaže”, ističe Molnar.

Koliko Hrvati vole taj sport najbolje opisuje to da su jedna od najtrofejnijih reprezentacija. Sve rade s velikim entuzijazmom jer im australski nogomet donosi potpuno zadovoljstvo.

VRHUNSKI REZULTATI “Svi smo amateri, sve što radimo, radimo zbog ljubavi prema tom sportu i vlastitog zadovoljstva. Nema tu novca, ali ako se trudiš i istakneš otvaraju ti se brojne mogućnosti”, zaključuje Kravar. Hrvatska muška reprezentacija u australskom nogometu do sada ima jedno zlato, tri srebra i tri bronce.

Trenutačno se pripremaju za ligu prvaka koja se održava u Amsterdamu ovog mjeseca gdje nastupaju dva naša kluba, Zagreb Cvjetno Dockers, aktualni prvaci Hrvatske i Zagreb Hawksi, koji su prvaci regionalne lige. Poslije toga slijedi europsko prvenstvo u Londonu u kolovozu, a velika je želja svima da jednog dana nastupe na svjetskom prvenstvu u Australiji.

Sport

Ožujak 2016.

21

BORILAČKI SPORT Mješovite borilačke vještine suočene s problemima

Unatoč popularnosti, priznanje MMA nije na vidiku

Danijela Petković danijela.lela.petkovic@gmail.com

1.

Žute su se loptice u tenisu prvi put počele koristiti 1986. godine kako bi se povećala vidljivost za televizijske kamere.

‘Razlozi za nepriznavanje slobodnih borbi proizlaze iz skrbi za zdravlje sportaša, skrbi o zaštiti sportaša i njihove sigurnosti, što je primarni cilj olimpijskog pokreta, a što nije osigurano za sportaše u slobodnim borbama , stoji u priopćenju HOO-a Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

U

posljednjim godinama MMA se približio hrvatskoj publici atraktivnim turnirima koji su privlačili istaknute svjetske borce.

Paralelno je rasla i kvaliteta domaćih natjecatelja i njihovih klubova.

Napor i uspjesi mješovitih borilačkih vještina u Hrvatskoj dobili su veliko priznanje najveće MMA organizacije u svijetu, popularnog UFC-a, koji 10. travnja dolazi u zagrebačku Arenu. Velika čast pripala je hrvatskoj

ca nego je inicijativa na samim MMA udruženjima.

“Moramo pokazati javnosti da smo uređen sport i tek tada možemo očekivati priznanje. U rad saveza su uključeni svi najuspješniji klubovi, a naš statut i pravilnici usklađeni su s Hrvatskim olimpijskim odborom, bez obzira na to što smo daleko od službenog priznanja. Ipak, u ovome trenutku, MMA nije spreman biti priznati sport”, zaključuje Banić, čije mišljenje dijeli HOO koji je izdao priopćenje u kojem navodi razloge za nepriznavanje MMA na međunarod-

mnogi domaći borci i klubovi.

Jedan od njih je i Olimp Ban Team trenera Bernarda Bana koji već dugi niz godina ostvaruje velike uspjehe na međunarodnoj pozornici. Ban se već sedam godina brine o karijeri Filipa Pejića, a kruna njihova zajedničkog rada bit će spektakl u zagrebačkoj Areni gdje će Pejić, uz Igora Pokrajca, biti jedini hrvatski predstavnik.

Sa samo 23 godine na leđima, Pejić je najveća hrvatska uzdanica i jedan od rijetkih koji je u tako ranoj dobi zaslužio veliku prigodu u UFC-u. Pred

domaćom publikom u Areni rukavice će ukrstiti s Poljakom Damianom Stasiakom.

“Jako su velika očekivanja, to moram odmah priznati. Sve u svemu, bit će odlična atmosfera pred domaćom publikom. Nemam tremu, mene to nosi i ne može biti bolje nego debitirati pred svojim navijačima”, kaže Pejić. Ne skriva niti velike planove u budućnosti. ŠAMPIONI IZ PODRUMA “Atraktivan sam borac i volim napraviti show. Došao sam u UFC i sada

2.

Muhammad Ali počeo je trenirati boks sa 12 godina, nakon što mu je ukraden bicikl pa mu je jedan od policajaca savjetovao da trenira boks.

Boston Celticsi osvojili su čak sedam NBA naslova u nizu, od 1960. do 1966. godine.

Poljakinja Stella Walsh (Stanislawa Walasiewicz), koja je osvojila zlatnu medalju u utrci na 100 metara na Olimpijskim igrama 1932. godine, bila je prva žena koja je tu udaljenost pretrčala za manje od 12 sekundi. Ubijena je 1980. godine u pokušaju pljačke te je otkriveno da je zapravo bila muško.

U 30-ima legendarni atletičar Jesse Owens natjecao se protiv pasa i konja kako bi zaradio za život.

3.

4.

5.

6.

Najpraćeniji sportski događaj u povijesti bile su Ljetne olimpijske igre u Londonu koje je pratilo oko 420 milijuna ljudi po danu.

Bejzbolaša Raya Caldwella je 1919. godine usred utakmice pogodio grom. Srušio se, ali nakon nekoliko minuta ustao je i nastavio igrati. Odigrao je utakmicu do kraja kao da se ništa nije dogodilo, a njegova momčad je odnijela pobjedu.

Najpopularniji sport u Francuskoj su biciklističke utrke. Tour de France najduža je biciklistička utrka na svijetu. Natjecateljima su potrebna tri tjedna kako bi prešli 3720 kilometara dug put.

Loptice koje se “potroše” u godinu dana u golfu stoje oko 800 milijuna dolara.

Otac aikida jest Japanac Morihei Ueshiba, koji je popularizirao taj sport putujući po svijetu.

7.

8.

Foto: Tin Koren

Filip Pejić marljivo trenira za svoj prvi nastup u UFC-u

metropoli o čemu najviše govori to da je Lijepa Naša postala tek šestom državom Europe u kojoj je UFC odlučio organizirati MMA spektakl.

NEISPUNJENA OČEKIVANJA Unatoč svemu tome, Međunarodni olimpijski odbor (MOO) još nije priznao MMA kao sport. I dalje nema velike vjerojatnosti za uvrštavanje MMA u sustav olimpijskih sportova u bližoj budućnosti. U Hrvatskoj trenutačno postoji MMA savez koji je 2014. godine primljen u svjetsku organizaciju WMMAA. Željko Banić, predsjednik Hrvatskog MMA saveza, napominje kako je glavni razlog za neuvrštavanje MMA u nomenklaturu sportova taj što na međunarodnoj razini svi savezi nisu usuglasili zajednička pravila.

“MMA na svjetskoj razini još nije ispunio ono što se od njega očekuje. U ovome trenutku još ne postoje natjecanja za sve dobne skupine i tek kada međunarodnu MMA organizaciju prizna MOO, možemo očekivati službeno priznanje u Hrvatskoj.”

Mješovite borilačke vještine ne negira međunarodna sportska zajedni-

noj razini. “Razlozi za nepriznavanje MMA, odnosno slobodnih borbi i sl. proizlaze iz skrbi za zdravlje sportaša, skrbi o zaštiti sportaša i njihove sigurnosti, što je primarni cilj olimpijskog pokreta, a što nije osigurano za sportaše u slobodnim borbama u sklopu International Mixed Martial Arts Federation, kao ni klubova koji provode MMA i druge programe te vrste”, stoji, među ostalim, u priopćenju HOO-a.

POPULARNOST MEĐU MLADIMA Iz krovne sportske organizacije u Hrvatskoj apeliraju i na narušeno zdravlje te dostojanstvo sportaša: “Borbe koje predstavljaju ekstremno nasilje i za život opasno nasilje treba zabraniti i u Hrvatskoj.”

Unatoč sportskom nepriznavanju te isticanju prekomjerne grubosti, MMA je postao vrlo popularan u svjetskim razmjerima zahvaljujući UFC promociji koja 10. travnja dolazi u Hrvatsku. Domaća publika posljednjih je godina mogla uživati u natjecanjima privatnih promocija poput MMA lige te FFC-a kroz koje su se etablirali

Šampioni se stvaraju u podrumima

Bojim se da nam međunarodno priznanje ne bi pomoglo zbog toga što su MOO-u olimpijski sportovi najvažniji, zaključuje trener Bernard Ban

idem do kraja. Trener i ja imamo odličan odnos. On mi je poput drugog oca”, zaključuje Pejić prije najvažnije borbe u karijeri.

Dobitnu formulu koju Ban već godinama gradi ne bi uvelike promijenilo priznanje MMA na međunarodnoj razini. On smatra kako su mješovite borilačke vještine na dobrom putu uvrštavanja u sportsku obitelj. Ipak, vjeruje kako to slobodnoj borbi ne bi donijelo prevelike promjene. “Bojim se da nam međunarodno priznanje ne bi pomoglo zbog toga što su MOO-u olimpijski sportovi najvažniji, dok su neolimpijski sportovi tamo uvršteni samo kako bi dobili određene povlastice od pojedinih institucija. Formalno priznanje MMA bi bilo lijepo čisto radi forme”, ističe Ban. Ban se osvrnuo i na postojeći MMA savez koji djeluje u Hrvatskoj: “Nažalost, najbolji klubovi nisu dio tog saveza. Žao mi je što je tako. Što se tiče uvjeta, oni samo vizualno pomažu, ali šampioni se stvaraju u podrumima. Samo onaj koji ima ambicije će uspjeti. Tako je i u ostalim borilačkim sportovima, no većina mladih želi uspjeti u MMA.”

9.

10.

11.

U kući slavnih bejzbola prvi su se našli Ty Cobb, Babe Ruth, Honus Wagner, Christy Mathewson i Walter Johnson.

Monika Seleš je postala najmlađa tenisačica koja je osvojila Australian Open. Bilo joj je samo 16 godina (1990).

Tamnoputi atletičari nisu osvojili nijedan maraton do 1960. godine kada je Abebe Bikila, Etiopljanin, pobijedio u maratonu, i to bosonog.

12.

13.

22

LIFESTYLE

Ožujak 2016.

MUŠKA MODA

Što svaki muškarac mora imati u ormaru?

Poplašen G Mateo mp01995@gmail.com

U

kojem god godišnjem dobu bili određeni odjevni predmeti uvijek se moraju naći u muškom ormaru. To su takozvani men’s essentials, pa krenimo redom.

Odijelo crne ili tamno sive boje je apsolutni must. Treba paziti da je ono elegantno i da se može koristiti u više prigoda - posao, večernji izlazak ili otmjene večeri.

Kravata koja odgovara uz odijelo logičan je i obvezan izbor jer čini odijelo potpunim.

Bijela košulja nameće se sama po sebi - uz odijelo, kao podloga vesti ili bez ikakvih “dodataka”.

Košulja s kockicama ili prugama je isto obvezna. Dovoljno je casual za opušteno druženje, ali i dovoljno ozbiljna za posao.

Kaput grije u hladnim zimskim danima i daje dodatnu dozu elegancije.

Bijela majica će poslužiti u svim prigodama. Po kući ili ispod drugog odjevnog predmeta.

Traperice. One su temelj muške garderobe.

Chinos, odnosno casual hlače razbit će svakodnevno nošenje traperica.

Trenirka je odlična za fizičku aktivnost ili šetnju, a u njoj se udobno osjećamo pa je najčešće nosimo kad smo kod kuće.

Hoodie i tenisice će biti idealni prijatelji trenirci. Prednost hoodia je što se može nositi i na traperice i svejedno izgledati casual.

I na kraju crne cipele koje u isto vrijeme mogu izgledati elegantno i opušteno i odgovaraju uz gotovo sve.

Zapamtite, ono što ženska populacija najprije primijeti na nama je ono što imamo na sebi. Pa zašto onda ne pokazati da imamo stila?

Foto: Nika Obučina

KULTURNA APROPRIJACIJA Tanka linija između promocije i eksploatacije

Je li opravdano prisvajanje elemenata tradicionalnih kultura?

Vujčić G Nina nina.vujcic@gmail.com

K

ulturna aproprijacija termin je koji znači uzimanje tuđega intelektualnog vlasništva, tradicionalnih vještina, kulturoloških značajki ili predmeta iz tuđe kulture bez dopuštenja - općeprihvaćena je definicija Susan Scadifi iz njezine knjige Who owns culture? Appropriation and authenticity in American law.

Ova pojava nije novost u svijetu mode, a i u svijetu općenito, ali tek se nedavno počelo o tome više raspravljati. Kulturna aproprijacija ozbiljan je problem u svijetu u kojem još norme i pravila većinom postavljaju zapadne zemlje i bijelci. Onima koji prisvajaju elemente tuđih kultura to se vjerojatno ne čini problematičnim, jer ipak, kultura je fluidna, bilo što može poslužiti za inspiraciju... No onima o čijoj je kulturi riječ takvi razlozi nerijetko nisu valjani niti opravdani.

DUHOVNO PROSVJETLJENJE I RASIZAM Ponajprije, u slučajevima kada se dizajneri, pjevači, pjevačice ili glumci i glumice odluče na korištenje elemenata tuđe kulture dolazi do generaliziranja i stereotipiziranja te kulture, a ponekad i do potpune zabune zbog toga što je kultura, a što kontinent.

Prečesto čitamo o tome kako je neka modna kolekcija “inspirirana Afrikom”. Afrika je drugi najveći kontinent na svijetu, s 54 države, oko 410 plemena i više od tisuću jezika. Što onda znači “inspirirano Afrikom”? Najnoviji primjer takve kolekcije je Valentino proljeće/ljeto 2016. Kolekcija je bila puna uzoraka, motiva, perja, uveza i mnogih drugih elemenata preuzetih od afričkih plemena, a frizure su bile cornrows. Tu odjeću i takve frizure nosili su bijeli modeli, samo osam od 90 njih nisu bile bjelkinje.

Još jedan primjer aproprijacije i generalizacije su američki Indijanci, čije se perjanice, uzorci i materijali sva-

Kada se dizajneri, pjevači ili glumci odluče na korištenje elemenata tuđe kulture većinom dolazi do generaliziranja i stereotipiziranja

Perjanice američkih Indijanaca - treba zaraditi privilegij njihova nošenja

ko malo mogu naći na modnim pistama, u spotovima poznatih pjevačica i u editorijalima poznatih časopisa. Postoje 562 indijanska plemena. Perjanice imaju posebno značenje u nekim od tih plemena, te su oni koji su zaradili privilegij nošenja te perjanice morali napraviti iznimna djela hrabrosti i požrtvovnosti da bi zaradili takvo po-

štovanje. Lana Del Rey nosila ju je u spotu za pjesmu “Ride”, Pharrell Williams na naslovnici “Elle” UK, Karlie Kloss na Victoria’s Secret reviji, a glazbeni festivali poput Coachelle postali su glavna pozornica za kulturnu aproprijaciju.

U posljednje vrijeme popularna kultura za prisvajanje je i indijska. Indija je u

zapadnim medijima s godinama postala mjesto na koje se odlazi na duhovno prosvjetljenje i Holi festival boja. Barem su to najčešći prigovori i problemi na koje su se požalili Indijci na Twitteru nakon što su pogledali spotove za pjesme “Bounce” Iggy Azalea i “Hymn For The Weekend” Coldplaya i Beyonce. Osim ovakve generalizacije Indije, požalili su se i na to da Beyonce glumi Indijku, dok se prava indijska glumica u videu pojavljuje na nekoliko sekundi.

OD SVAKOGA PONEŠTO Modna industrija jedna je od najpromjenjivijih u svijetu, ali rasizam i kulturna aproprijacija nikako da se promijene. Na tjednima mode i dalje prevladavaju bijeli modeli, njih više od 70 posto, a neki dizajneri i njihove kolekcije i dalje nisu osvijestili problem aproprijacije. U borbi protiv toga pojavio se brazilski dizajner Oskar Metsavaht koji je svoju kolekciju za proljeće/ljeto 2016. pod nazivom Asháninka predstavio u New Yorku. Kolekcija je inspirirana Asháninka plemenom iz Brazila i Perua, tako što je dizajner otišao u posjet tom plemenu, dobio njihovo dopuštenje da koristi neke elemente njihove kulture, a u zamjenu za to oni dobivaju dio prihoda kojima su dosad sagradili školu za svoju djecu. Uz to dizajner na svojoj stranici prikazuje 18-minutni dokumentarac o životu pripadnika Asháninka plemena te njihovu borbu protiv uništavanja prašume u kojoj žive.

Promoviranje i prihvaćanje svih kultura pozitivna je stvar, no jako je važno kako se to radi. Većinom se kulture generaliziraju, stereotipiziraju i tako samo odmažu njenim pripadnicima.

Vrlo je licemjerno uzimanje elemenata tuđe kulture, dok se istodobno njeni pripadnici diskriminiraju i stavljaju u podređen položaj. Ovakvi naizgled mali primjeri samo su simboli neprestane opresije jedne kulture nad drugima koja neće prestati dok se ljudi ne senzibiliziraju na ovakve probleme i ozbiljnije shvate posljedice onoga što rade.

USKRSNI STOL Blagdani se često koriste kao izgovor za prejedanje

Spas je u manjim i češćim obrocima te šetnjama Ibrić G Lovorka lovorkaibric@gmail.com

K

oliko puta su vas opomenuli da su vam oči veće od želuca i svejedno ste mahnito natrpavali tanjur? Šunka, francuska salata, luk, jaja, pečenje. Tijekom konzumacije blagdanskih poslastica, najviše treba paziti na tri stavke: uravnoteženost, raznolikost i umjerenost. S druge strane nutricionistica Andreja Milardović preporučila je da je za blagdana najbolje isprobati od svega po malo.

MANJI, A ČEŠĆI OBROCI “Ako si netko zabrani jesti sve što je tradicionalno na stolu, lako je moguće da će doći do prejedanja i neumjerenosti”, istaknula je. Uz to ne bi bilo naodmet jesti iz manjih tanjura jer vizualan efekt utječe na ljudsku psihu, posebno uz polakše žvakanje.

“Od dvije, tri žlice francuske salate ne-

Ne bi bilo naodmet jesti iz manjih tanjura jer vizualan efekt utječe na ljudsku psihu, savjetuje nutricionistica Andreja Milardović

Smoothieji pomažu u održavanju zdravlja, ali i kilaže

ćete ‘zgriješiti’, problem je kada pojedete pola zdjele. Povrće i kuhana jaja su dobrodošli, tako da je problem samo u višku majoneze i kiselog punomasnog vrhnja. Možete ih zamijeniti i jogurtom te žlicom senfa i tako uštedjeti mnogo kalorija”, sugerirala je Milardović. Trebalo bi jesti manje i češće, te obroke rasporediti kroz dan. Nakon obroka ne bi bilo loše prošetati.

“Kisele namirnice su šunka, alkohol, kolači, jaja, sir, mliječni proizvodi i kava. Lužnate namirnice su rotkvice, mladi luk, salata i zeleni čaj. Dakle, na uskrsnom stolu čini se nemogućom misijom uravnotežiti se s tim u vezi. Malo može pomoći ako sami ispečete kruh od heljdina brašna i ako povremeno popijete napitak od pola limuna i žličice sode bikarbone. Ne zaboravite pojesti koju jabuku kao međuobrok”, nadovezao se savjetnik za zdravu prehranu David Hirsch.

“Namirnice bogate proteinima treba jesti uz sirovo ili kuhano povrće. Protein-

skim namirnicama potrebna je, da bi se probavile, velika količina želučane kiseline i dugotrajan ostanak u želucu oko tri sata. Kombinacija životinjskih proteina i ugljikohidrata prisiljava probavni sustav da ih probavlja zajedno. S obzirom na to da se meso probavlja dulje dolazi do probavnih smetnji”, rekla je Milardović.

VODA I SMOOTHIEJI Lakšoj probavi pridonijet će i pijenje dovoljnih količina vode budući da ona pomaže kod otapanja otpadnih čestica kako bi lakše prošle kroz probavni trakt. Uz to bi valjalo paziti da se ne dehidrira kako probavni trakt ne bi ostao suh. Metabolizam će se najbolje detoksicirati i osvježiti zdravim smoothiejima .

“Iako su smoothieji čest suputnik takozvanih detoksa, oni su odličan izbor za pravilnu prehranu ne samo na početku nego cijelu godinu. Ključ je prevencija!”, zaključili su Milardović i Hirsch.

Studentski U suradnji sa studentskim odborom Stjepan Radić i portalom esava.info, Podravka je za sve studente smještene u Studentskom domu Stjepan Radić i njihove goste organizirala Fini-mini party!

Studenti su uz tople Fini-Mini juhe i odličnu glazbu s radija Enter Zagreb pokazali svoja kulinarska umijeća i vještine te oduševili prisutne.

Podravkino kulinarsko natjecanje održano je u tri kruga, a sudjelovalo je devet ekipa s po dvoje ljudi. Natjecatelji su od mesa, umaka i tjestenine morali skuhati svoje pobjedničko jelo, a za kuhanje imali su na raspolaganju od 20 minuta do pola sata. „Na natjecanje sam se prijavio s bivšim cimerom Jakovom Kolegom zato što znamo da smo jako dobar dvojac.

Znali smo da ćemo se natjecati protiv cura pa nam je to bio izazov“ ispričao nam je Ante Čirjak, jedan od natjecatelja.

Ekipe su pripremale svinjske kotlete s rižom i povrćem, njoke u umaku od gljiva i piletine te pileće rolice s pan-

party cetom i pireom.

U sva tri kruga žiri, koji su činili dobrovoljci iz publike, degustirao je jela te izabrao najbolje. „Iako je naše pojavljivanje za štednjakom izazvalo podsmijeh publike, svoj zadatak smo uspješno savladali i skuhali njoke u umaku od gljiva i piletine te oduševili publiku i žiri. Odnijeli smo pobjedu u jakoj konkurenciji“, dodaje Ante.

Svi sudionici nagrađeni su s poklon-paketom Podravke, a posjetitelji su tijekom natjecanja uživali u degustiranju novih okusa Podravkinih Fini-Mini juha, dok se za dobru atmosferu pobrinuo DJ s radija Enter Zagreb. „S prijateljicom, Gabrijelom Lipić, sudjelovala sam u drugom krugu natjecanja te osvojila drugo mjesto. Bilo je genijalno, stvarno sam uživala i stvarno bi bilo super kad bi se ovakvi događaji češće organizirali“ kazala je Jelena Žipovski.

SPONZORIRANI ČLANAK

VELIcINA JE VAzNA Ožujak 2016.

24

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK BARBARA BARBARA, WE FACE A SHINING FUTURE

THE BROTHERS GRIMSBY

BOTANIČKI VRT U ZAGREBU

Engleska skupina iz Romforda 18. ožujka izdala je i svoj deveti studijski album pod naslovom “Barbara Barbara, we face a shining future”. Karl Hyde i Rick Smith početkom su tisućljeća ostali bez trećeg člana, ali ih to nije spriječilo da nastave izdavati odlične albume kojima se prožima pravi elektronički zvuk. Inače, sam glazbeni izričaj ovog benda je uistinu teško opisati pa je svakako najsigurnije samostalno poslušati skladbe tog dvojca. Underworld smo posljednji put blizu nama imali prigodu slušati prije dvije godine u Budvi tijekom Sea Dance Festivala. Album se sastoji od sedam pjesama, a predstavljen je singlom koji je ujedno i prva skladba na albumu “I Exhale”

(Ne)profesionalac - kako je za domaće tržište preveden naslov novog filma Sache Barona Cohena došao je u hrvatska kina početkom mjeseca i od tada nasmijava sve koji su ga odlučili pogledati. Kritičari se slažu kako je film po količini humora dorastao prijašnjoj Cohenovoj uspješnici o kazahstanskom novinaru Boratu. I nakon dva posljednja, manje uspješna, filma u kojima utjelovljuje ekstravagantnog homoseksualca Brunu i diktatora Aladeena, Cohen ponovno pronalazi način da izazove smijeh publike. Uz njega u glavnim su ulogama Mark Strong i Rebel Wilson koju smo već imali prilike gledati u komediji “Kako biti solo”. Radnja filma prati braću Engleze od kojih je jedan vrhunski špijun, a drugi nogometni huligan.

Mjesto koje preporučujemo za posjet početkom proljeća je 127 godina star Botanički vrt u samom središtu Zagreba, spomenik vrtne kulture, koji je zbog ranih proljetnica ove godine otvoren već 2. ožujka. Osim raznolikog cvijeća i drveća, u jezercima mogu se pogledati i zlatne ribice, žabe i barske kornjače. Glavni ulaz je iz Mihanovićeve, a stotinjak metara desno je ulaz za osobe s invaliditetom. Može se ući i iz Runjaninove ulice sa zapadne strane, a s istočne po pješačkom mostu iznad Miramarske ulice, uz koji je lift za osobe s invaliditetom.

Od srijede do nedjelje Vrt je otvoren od 9 do 17/18/19 sati.

U ožujku je otvoren od 9 do 17 sati, od srijede do nedjelje, a ponedjeljkom i utorkom od 9 do 14.30 sati. Ulaz je besplatan.

AUTOR: TIBOR TRUPEC

A. G. Matoš (13.VI.1873. - 17.III.1914.)

Ovaj vaš mali bit će veliki čovjek, njegovo će se ime mnogo spominjati, ali mnogo će i trpjeti! - riječi su babice upućene majci Mariji nakon Matoševa rođenja.

Antun Gustav Matoš, vječni boem, skitnica i zaljubljenik u Hrvatsku i Zagreb, rodio se u Tovarniku, ali zbog očeva premještaja već s dvije godine dolazi u naš glavni grad. Zbog buntovničke naravi, nije završio Gornjogradsku gimnaziju, ali to ga nije spriječilo da upiše Vojni veterinarski institut u Beču. Brzo je izgubio stipendiju, ali ne i želju za ostvarivanje svojih snova.

Vratio se u Zagreb i s devetnaest godina objavio prvu novelu “Moć savjesti” u časopisu “Vijenac”, koja se smatra početkom razdoblja hrvatske moderne. Sljedeće godine bio je unovačen, ali i u vojsci je izdržao samo nekoliko mjeseci. Dezertirao je u ljeto 1894., i skitao se po rodnoj Slavoniji. Uhićen je kao vojni bjegunac u Mitrovici i zatočen u Petrovaradinskoj tvrđavi, odakle je pobjegao u Beograd. Tako je započelo trinaest godina Matoševa lutanja po Europi. Za izbivanja iz domovine zarađivao je pišući kritike, eseje, feljtone i putopise. Volio je to nazivati “novinarčenjem da bi preživio” jer sve je ulagao u svoja prozna i pjesnička ostvarenja. Pjesme je počeo pisati dosta kasno, oko 1906. godine. Napisao ih je osamdesetak, a skupljene su i tiskane u zbirci “Pjesme” tek nakon njegove smrti.

Naš prvi profesionalni književnik znao je kazati da je od svog života napravio “roman, umjetničko djelo”. Živio je nekonvencionalno i vrijeme provodio u zagrebačkim kavanama. Pisao je i objavljivao i iz bolničke postelje dok ga opaka bolest nije nadjačala. (Dina Ćevid)

Gurman

Brz, hitar

Irak

Vojnik franc. vojske u Alžiru 1831.

Indijski grad u državi Nagaland

Olga Kurylenko

by Tibor Trupec

Japanka koja iz mora vadi školjke i morsku travu

Dio Farmakologije

RECEPTI

by

TIBOR TRUPEC tibortupec.tt@gmail.com

U rudarskim jamama

Lisa Kudrow

Litva Glumac Sharif

Kralj Narnije

Orlando Bloom

Vatikan Dolly Parton Bivši hokejaš Bobby (Kanada)

Malta

Ždrijebe od godine dana

Ivan...

Velikotaborski

Naselje u blizini Čakovca

...9001 Ingrid Bergman

Poljski hard rock band

Strujovodna šipka trolejbusa

Najjača karta, kec

Liverpoolov veznjak (Wales)

Jedan, dva,...

Struktura Ili način djelovanja Oman Gornji dio odijela

Robots in disguise

Intrernet. nastavak Gvatemale

Upitna zamjenica

Sredstva za ublažavanje boli

A,B,...

Alfred Nobel

Ležaj, postelja (lokal.)

Glazbenik Gallagher (Oasis)

Alžir

Tanko laneno ili pamučno platno za rublje, laun

Brežuljak, humak (zast.)

Jedinica el. otpora

Laos

Tipka na tipkovnici

Skupina spojeva s dva ugljikovod. ostatka

Koji nalikuje, sličan

Brazil

Aligator je 2012. ugrizao čovjeka po imenu Wallace Weatherholt i odgrizao mu dio ruke.

Weatherholt je poslije optužen za neovlašteno hranjenje aligatora.

Britanska TV kuća BBC 18. travnja 1930 godine objavila je poruku: “Danas nema vijesti” i umjesto emitiranja vijesti, emitirana je glazba izvođena na glasoviru.

Gušteri macaklini piju vodu tako što ližu vlastite očne jabučice.

Internet. nastavak za BiH

Muffin pite od krušaka i jabuka Budući da je prošlo vrijeme blagdana i maminih ili bakinih kolača, idući recept će sigurno pomoći u tome da vaš studentski stan zamiriše na domaću kuhinju.

Ida Kaminska

Austrija

Engleski pjesnik romantizma John

U Velikoj Britaniji blizanci koji su razdvojeni po rođenju i koje su posvojile različite obitelji zaljubili su se i vjenčali da bi naknadno doznali da su brat i sestra.

Sonny Graham, kojem je 2008. transplantirano srce žrtve samoubojstva, oženio se suprugom svojeg spasitelja, a nakon toga si je oduzeo život na vrlo sličan način kao i prvi suprug gospođe Cheryl.

Franc. sportaš Joules (1873.1956.)

Uređaj za mjerenje potresa

ŠOK I VJEVERICA

tibortrupec.tt@gmail.com

Ruski revolver OTs-20

Za recept je potrebno: 1 paket listova za pite i savijače, 5 velikih krušaka i 5 velikih jabuka (granny smith), cimet, vanilin šećer, košarice za muffine (najbolje silikonske), jaje.

Priprema: Ogulite kruške i jabuke, očistite ih od jezgre i koštica te ih nasjeckajte na sitne komadiće, pogotovo kruške jer su otpornije na toplinu od jabuka. Nasjeckano voće stavite u duboki lonac te dodajte vanilin šećer i cimet. Ostavite u loncu nekoliko minuta dok pusti sok. U lonac nije potrebno dodavati vodu.

U zdjelici razmutite jaje i njime premažite svaku košaricu, a zatim u njih složite dvostruki sloj listova za pite i savijače. Sadržajem lonca napunite košarice i prekrijte ih trakicama listova u obliku znaka “ljestve” na telefonu. Svaki muffin ponovno premažite jajem. Muffine složite na lim i stavite u unaprijed zagrijanu pećnicu na 205 stupnjeva i peći s obje strane. Kada korica listova dobije boju kao na slici, izvadite muffine iz pećnice. Dobar tek!

Napomena: U smjesu se može dodati i limunova soka ako želite malo svježiji okus.