Global broj 16, travanj 2016. by Global novine

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 16 / Godina 3 / travanj 2016.

Foto: Marija Gaura

PROF. DR. SC. VLATKO CVRTILA

STUDENTSKE MENZE

INTERVJU: BRANKO LUSTIG

Logično je da mladi odlaze, vani ih čeka više mogućnosti i sigurna zarada

I SC želi bolju hranu, ali zakon nalaže najjeftinije!

Naša je mladost dovoljno pametna da prepozna i odbije neonacizam

Str. 2-3

Str. 5

Str. 11

Studentski život

Travanj 2016.

IMPRESSUM GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača izv. prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Zamjenica glavnog urednika Dora Kršul dora.krsul@gmail.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Irena Domitrović, Silvija Vuković (Studentski život, Srednja), Tina OzmecBan, Matina Tenžera (Kultura), Tibor Trupec (Tehnologija, Reportaža, Zadnja), Petra Jakovina (Društvo), Marija Gaura (Novac, Poduzetništvo), Filip Ožbolt, Mislav Lugonjić (Sport), Dora Kršul (Intervju, Kolumne/Komentari/ Mišljenja), Hanan Nanić (Svijet/EU), Nina Vujčić (Lifestyle), Nika Mokos (Fotografija) Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Community manageri Dora Kršul dora.krsul@gmail.com

ALARMANTNI PODACI Čak 70 posto studenata želi napustiti Hrvatsku, a njih 67

Cvrtila: Logično je da mladi o čeka više mogućnosti, te viša i Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

rema istraživanju koje je proveo Ured za studentski standard i kvalitetu, u sklopu Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, studenti unutar granica Lijepe Naše ne vide svijetlu budućnost. Istraživanje Vijeća studenata, provedeno na 716 studenata javnih i privatnih fakulteta, upozorava na uznemirujuć podatak - čak 70,8 posto ispitanika pokušat će konkurirati na tržištu rada izvan granica Hrvatske jer tamo vide bolje mogućnosti i bolje uvjete za budući život. “Alarmantni podaci jasno pokazuju pravo stanje u vezi s povezanosti tržišta rada i visokog obrazovanja u Hrvatskoj”, istaknuo je za Global Darko Marković, zamjenik predsjednika Vijeća studenata VIVŠ RH. Resorni ministar Predrag Šustar za javnu je pak televiziju izjavio kako studente treba ohrabrivati da odlaze van, ali “u sklopu programa koje im nudimo u Hrvatskoj i da se vrate jer je to najbolja kombinacija”. OSTATI ILI OTIĆI? Zašto ovako velik postotak hrvatskih studenata vidi bolje uvjete u inozemstvu te u konačnici, u potrazi za tim uvjetima i odlazi? Katarina Bilić, bivša studentica Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kao jedan od glavnih razloga za vlastiti odlazak iz Hrvatske navodi – želju za financijskom samostalnošću. “Odlučila sam otići zbog svih prilika koje mi se pružaju izvan Hrvatske, poput znanja i iskustva koje stječem radeći u velikoj multinacionalnoj tvrtki. Tu je naravno i želja za putovanjem, ali i većom financijskom slobodom”, komentira Katarina i dodaje kako se u Hrvatsku namjerava vratiti tek nakon što u inozemstvu iskoristi sve pogodnosti koje joj se pružaju. S druge pak strane studentica šeste godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu Martina Sedinić svoju budućnost vidi

atlantis@atlantis-design.hr

Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com ISSN 1849-4722

LOŠA DRUŠTVENA KLIMA Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola RH, uopće nije iznenađen ovolikim postotkom mladih koji po završetku studija gledaju “preko granice”. “Mladi ljudi dobro procjenjuju da naše tržište ne nudi dovoljno radnih mjesta pa je logično da svoju budućnost vide izvan Hrvatske. Isto tako, tržište rada izvan Hrvatske nudi više mogućnosti i više prihode. Na tim je istim tržištima mnogo manja mogućnost diskriminacije ili maltretiranja zaposlenika, a za svoj rad dobivate plaću na vrijeme i uplaćuju se svi doprinosi”, jasan je profesor Cvrtila. Dodaje kako je u inozemstvu relativno lako pronaći novi posao jer je vrijeme čekanja mnogo kraće nego kod nas. Cvrtila zaključuje kako na odlazak iz Hrvatske utječe i ukupna društvena klima i procjena kako se društvenim resursima upravlja jako loše. Za mišljenje o rezultatima istraživanja upitali smo i Sveučilište u Zagrebu, ali do zaključenja broja nismo dobili njihov odgovor. Istraživanje je obuhvatilo još jednu problematiku - podaci upozoravaju i na problem nedovoljne povezanosti tržišta rada i visokog obrazovanja. Čak 67 posto ispitanih smatra da bi studente trebalo mnogo više informirati o tržištu rada i kako bi se gospodarstvenici, poduzetnici i njihova udruženja morali više

uključiti u kreiranje obrazovnih politika i same nastavne procese. Vijeće studenata u pripremi ima potencijalno rješenje ovoga problema. “Sa svojim ćemo partnerima, Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom i Institutom za razvoj obrazovanja, ponuditi platformu na nacionalnoj razini koja će spajati ponudu i potražnju vezanu za stručne prakse”, istaknuo nam je Marković iz Vijeća studenata. Smatra da je upravo stručna praksa ključan kotačić u povezivanju tržišta rada s visokim obrazovanjem. Kako ističu u Vijeću studenata, putem nje studenti mogu iskusiti tržište rada mnogo prije završetka studija i dodatno se izgraditi kako bi poslije bili što samostalniji i što vredniji budućim poslodavcima. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca dijele slično mišljenje i kao jednu od ključnih točaka ističu usklađivanje obrazovanja s gospodarskim politikama. “Poslodavcima je iznimno važno da nakon školovanja dobiju osobu koja je u

vrlo kratkom roku spremna biti operativna i raditi na radnom mjestu za koje se školovala”, pojasnila je Nataša Novaković, savjetnica glavnog direktora za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala. Dodaje kako se HUP uključuje u različite projekte koje provode fakulteti, ali i studentske organizacije te tako utječu na bolju povezanost tržišta rada i visokog obrazovanja. “U predstojećem razdoblju, HUP će se još aktivnije uključiti u osiguravanje prakse studenata kod poslodavaca članova HUP-a”, zaključila je Novaković. HITNO USKLADITI NAZIVE TITULA Dodatan, specifičan problem s kojim se susreću studenti specijalističkih diplomskih stručnih studija, jest neprepoznatljivost na tržištu rada u Hrvatskoj i EU-a zbog titule koju dobivaju završetkom studija, a koja glasi “stručni specijalist”. Ovaj problem obuhvaća oko 55.000 studenata, a kako diskriminirajuće titule ne bi zahvatile i nove generacije, potrebno je hitno rješavanje i ovoga problema, poručuju iz Vijeća studenata.

HGK: Obrazovanje ne može biti monopol isključivo obrazovnih institucija U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu kako obrazovanje i znanost moraju biti u funkciji jačanja konkurentnosti gospodarstva, a ne u funkciji “izvoza mladih ljudi u inozemstvo”. Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić za Global je rekao da “HGK predlaže projekte poput onih u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj gdje je, zbog mogućnosti učenja na radnom mjestu kroz model dualnoga srednjega strukovnog obrazovanja i njegova nastavka u višem i visokom obrazovanju, vrlo visoka zaposlenost mladih”. HGK je s partnerima pokrenuo stvaranje hrvatskog modela, a Kramarić ističe kako upravo to vide kao ključnu reformu koja bi trebala rezultirati znatno višom stopom zaposlenosti. “Obrazovanje ne može biti monopol isključivo obrazovnih institucija”, konkretan je Kramarić i dodaje kako se cijeli proces mora događati u interakciji gospodarstva, obrazovnog sustava te tržišta rada.

Dekani: Suradnja je važna za oba

Hrvoje Šoljić

Dizajn i prijelom Atlantis

u Hrvatskoj. Kaže da je svjesna brojnih mogućnosti koje se u inozemstvu “na pladnju” pružaju mladim ljudima iz deficitarnih struka poput njezine. “Riječ je o mogućnostima koje u profesionalnom smislu pružaju uvjete neusporedive s onima s kojima se moramo ovdje boriti, no pokušavam razmišljati i o drugim aspektima života, u kojima mi Zagreb pruža ono što tražim i što me čini sretnom”, ističe Martina.

FILOZOFSKI I KBF Nakon mjesec dana žustre rasprave i dalje traje status quo

hrvojesoljic95@gmail.com

Fotoagencija Pixsell

‘Odlučila sam otići zbog svih prilika koje mi se pružaju izvan Hrvatske, poput znanja i iskustva. Tu je i želja za putovanjem, ali i većom financijskom slobodom’, kaže Katarina Bilić, bivša studentica FER-a

Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

a ili protiv suradnje Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta na dvopredmetnim studijima - rasprava je koja se u posljednjih mjesec dana nametnula u fokus studentske, ali i šire javnosti. Naime, studenti FF-a pobunili su se zbog niza točaka iz prijedloga ugovora koje smatraju spornima. ŠTO JE SVE SPORNO? Ističu kako je problematično što bi se ugovori trebali sklopiti na neodređeno vrijeme, a uvođenjem studijskih smjerova s KBF-om, kažu, narušava se autonomija humanistike, kako na samom Fakultetu, tako i poslije u obrazovnom sustavu u cjelini. U “Skripti” koju izdaju stoji kako se krše i načela koja se tiču zaštite prava i interesa studenata FF-a na tržištu rada, a potrebno je utvrditi i kakav bi znanstveno-istraživački interes

Sljedeći plenum FF-a sazvan je za 20. travnja, dan uoči sjednice Fakultetskog vijeća

203. Plenum Filozofskog fakulteta 6. travnja izjasnio se protiv suradnje s KBF-om Foto: Niko Goga

FF imao pri sklapanju ugovora s KBFom. Navode kako je prekršeno i načelo ravnopravnosti i uzajamnosti obveza u ugovornom odnosu, s obzirom na to da KBF dobiva više od 20 studijskih programa, a FF samo jedan. Zaključuju kako se krši i načelo svjetonazorske ravnopravnosti jer prijava na prijamni ispit na KBF-u podrazumijeva da su studenti dio crkvene strukture. Tako je 6. travnja održan 203. plenum FF-a koji se izjasnio protiv prijedloga ugovora o suradnji s KBF-om, legitimirao je studentske predstavnike u Fakultetskom vijeću da zatraže razdvajanje točke o suradnji s fakultetima te da se o svakoj suradnji odlučuje pojedinačno. U slučaju ako točka o glasanju o suradnji s KBF-om dođe u paketu s ostalim suradnjama, plenum je legitimirao studentske predstavnike u Vijeću da ulože veto. Do izlaženja ovog broja, pitanje suradnje još nije riješeno, ali je novi plenum sazvan za dan uoči sjednice Fakultet-

Studentski život

Travanj 2016.

7 posto smatra da ih se nedovoljno priprema za tržište rada

odlaze, vani ih i sigurna zarada

Velik postotak mladih po završetku studija gleda “preko granice”

Na 34 sata nastave i učenja dolazi samo jedan sat prakse U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta 14. travnja predstavljeni su rezultati istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku. Rezultati istraživanja odnose se na 2013./2014., a donose podatke o temeljnim značajkama studentskog života u Hrvatskoj te socioekonomska obilježja hrvatskih studenata. Tako, primjerice, pola hrvatskih studenata živi s roditeljima, a upravo je obitelj najčešći izvor prihoda studenata, nakon čega slijede plaćeni posao i stipendije. Čak 56 posto studenata tijekom semestra ne obavlja nikakav plaćeni posao, a stipendije prima 23 posto studenata. Prosječni je iznos stipendija 949 kuna, a u prosjeku najveći iznos dodjeljuju visoka učilišta (1375 kuna). Zanimljiv je i podatak prema kojem 37 posto studenata svoje financijske teškoće ističe kao vrlo ozbiljne ili ozbiljne, što Hrvatsku, prema međunarodnom izvješću EUROSTUDENT, svrstava uz bok Slovenije, Crne Gore, ali i Danske i Norveške. Hrvatski studenti u prosjeku 34 sata na tjedan troše na učenje i polaženje nastave, a samo jedan sat na praksu. Alarmantan je podatak koji govori o procjeni studenata da bolju priliku za zapošljavanje vide na međunarodnom tržištu rada nego na nacionalnoj razini. Realizirani uzorak u Hrvatskoj obuhvatio je 2551 studenta, nositelj istraživanja je MZOS, a nacionalno izvješće izradio je Institut za razvoj obrazovanja. Inače, istraživanje EUROSTUDENT provodi se u 30 od 47 zemalja Europskog prostora visokog obrazovanja s ciljem prikupljanja usporedivih podataka o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u članicama bolonjskog procesa, a obrazovne politike moraju proizaći iz prikupljenih podataka i ustanovljenih potreba. Hrvatska se u istraživanje EUROSTUDENT uključila 2010. godine, u njegovu četvrtom ciklusu. Od 6. do 30. travnja 2016. godine provodi se EUROSTUDENT VI kojem se može pristupiti putem autorizacije na mrežnoj stranici istraživanja - www. eurostudent.hr. Rezultati šestog ciklusa EUROSTUDENT-a bit će predstavljeni do kraja 2016. godine.

Foto: Marija Gaura

a studija, Plenum: Protiv! skog vijeća koja će se održati 21. travnja. “Djelovanje studenata svakako ide u smjeru da se spriječi ugovor u smislu izvođenja zajedničkih dvopredmetnih studijskih programa s KBF-om. Zajednički dvopredmetni studijski program predviđa kombinaciju jednog jedinog studija s KBF-a, Religijske pedagogije i katehetike, s bilo kojim studijem na Filozofskom”, pojasnila je Zrinka Breglec, članica Studentskog zbora FF-a. S druge strane SZ KBF-a u ugovorima ne vidi ništa sporno ili štetno kako za jedan, tako i za drugi fakultet. DEMOKRACIJA ILI DEMAGOGIJA “Nije riječ o integraciji dvaju fakulteta nego o njihovoj suradnji, a za sam upis na KBF neće biti potreban krsni list niti potvrda župnika. Smatramo kako takva suradnja ide u korist obama fakultetima”, rekao nam je Ante Mateša, član SZ-a KBF-a. Događaje na FF-u promatraju kroz dimenziju demokracije. “Nju svakako podržavamo, ali ono što

se tamo zbiva najmanje izgleda poput nje”, kaže Mateša i dodaje kako se na tribini i plenumu koji su problematizirali ovu suradnju, nije raspravljalo o onome o čemu je trebalo “nego se provodila demagogija te skretanje pozornosti na položaj i ulogu Crkve u društvu”. Nakon prvog plenuma priopćenjem se oglasio i Dekanski kolegij FF-a u kojem ističe kako je “nacrt ugovora između FF-a i KBF-a dio uobičajene akademske suradnje unutar sastavnica istog Sveučilišta”. Tvrde kako se za predložene nacrte ugovora izjasnilo 14 odsjeka FF-a, a šest ih nije prihvatilo. U priopćenju ističu da će svi studenti KBF-a morati položiti razredbeni ispit na FF-u pri upisu, moći će upisati samo one studijske grupe odsjeka koji su prihvatili suradnju s KBF-om, a za upis na kombinaciju studija FF-a i KBF-a neće biti potreban krsni list niti potvrda župnika. “Studijske kombinacije mogu samo pojačati konkurentnost pri zapošljavanju”,

stoji u pripćenju Dekanskog kolegija. Dekan KBF-a Tonči Matulić ne vidi problem u suradnji koja je, kako kaže, poželjna i preporučljiva na Sveučilištu u Zagrebu. AUTONOMIJA FAKULTETA “Najdublje sam očekivao da FF iz dubine svoje kvalitete, dobronamjernosti, znanstvenog i obrazovnog potencijala pozove KBF na suradnju i, zapravo, zaprepašten sam isključivošću i zatvorenošću koje je u ovom slučaju pokazao FF”, izjavio je Matulić. Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras za jednu je komercijalnu televiziju rekao kako “naši fakulteti trebaju surađivati na svim područjima” te dodao da ne strahuje od blokade Filozofskog. Resorni ministar Predrag Šustar za javnu je televiziju rekao da bi ova suradnja trebala pridonijeti dobroj ponudi studentima, no “ovu bih raspravu zaista prepustio autonomiji Filozofskog fakulteta, pa i samog Sveučilišta”.

Studentski se zbor nada boljoj komunikaciji s SC-om

Foto: Marija Gaura

STUDENTSKI CENTAR Imenovano novo vodstvo

Mirko Bošnjak novi je sanacijski upravitelj

Bivšem sanacijskom upravitelju Peji Pavloviću Studentski zbor zamjerao je stalne promjene stavova

Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

ada je Vlada Republike Hrvatske na zatvorenom dijelu sjednice, 6. travnja, razriješila dužnosti dosadašnjega sanacijskog upravitelja zagrebačkog Studentskog centra Peju Pavlovića, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu službeno je pobijedio u svojoj borbi. Novim je sanacijskim upraviteljem imenovan Mirko Bošnjak koji je prije sadašnje obnašao dužnost pomoćnika ravnatelja za prehranu. “Nakon smjene predsjednika i članova Sanacijskog vijeća Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, Studentski zbor je očekivao razrješenje dužnosti sanacijskog upravitelja i vodstva Studentskog centra zbog nesavjesnog i za studente štetnog poslovanja. Konstantno smo pritiskali Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta i nakon dva mjeseca dužnosti razriješeni su Sanacijsko vijeće i sanacijski upravitelj”, komentira Mate Vukšić iz SZ-a. “Novom upravitelju, gospodinu Mirku Bošnjaku, čestitamo na izboru, a podržavamo i njegovu inicijativu za sastanak sa studentskim predstavnicima”, dodaje Vukšić. Sanacijskom upravitelju zamjerali su stalne promjene stavova, od toga da se Studentski zbor nema pravo miješati u formiranje cijena, da studentski predstavnici nisu kompetentni, da nije potrebno sagledati mogućnosti i potrebe studenata pa do promjena cijena i odugovlačenja s donošenjem odluke o domovima. Studentski se zbor nada boljoj komunikaciji i sudjelovanju Studentskog centra u studentskom standardu, a početak toga je sastanak koji je sazvao Mirko Bošnjak, na kojem će razgovarati o budućoj suradnji. MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

LEAP SUMMIT Od 5. do 7. svibnja u Zagrebu

Uz vrhunske predavače i prigoda za kontakt s poslodavcima! Ovaj najveći međunarodni događaj u Hrvatskoj za mlade okupit će oko tisuću sudionika Balun G Kristina kristina.balun@gmail.com

agreb će na tri dana postati domaćin svjetski poznatim predavačima iz multinacionalnih kompanija kao što su Andrew Grill i Harriet Ruff iz IBM-a, Seema Aggarwal, koja je zadužena za digitalni marketing u Walt Disneyu, Liat Aaronson, jedna od vodećih osoba izraelske startup scene te mnogi drugi. Ovaj najveći međunarodni događaj u Hrvatskoj za mlade održat će se u Zagrebu od 5. do 7. svibnja 2016. godine u Studentskom centru. LEAP Summit okupit će oko tisuću sudionika, odnosno mladih poduzetnika, studenata, profesionalaca i međunarodnih lidera iz više od 30 zemalja svijeta. Su-

dionike očekuju vrhunska predavanja iz područja inovacija, poduzetništva, uspjeha i razvoja osobne karijere. Sudjelovanjem na LEAP Summit konferenciji sudionici će moći ostvariti izravan kontakt s potencijalnim poslodavcima te doznati kako postati praktikant u nekim od vodećih kompanija kao što su IBM, Metro, HEP, Microsoft i Imago. Također će moći potencijalnim poslodavcima ostaviti svoj životopis, a po završetku summita dobit će certifikat koji mogu upotrijebiti za međunarodne natječaje. Svi čitatelji Globala unošenjem promo-koda “Global” na stranici http://www.leapsummit.com/tickets/ ostvaruju pravo na dodatni popust na cijenu ulaznice.

Studentski život

Travanj 2016.

FPZG Održana prva radionica istraživačkog novinarstva

‘Zbog ovakvih stvari vrijedi dolaziti na faks!’

PREDSTAVLJAMO DOBITNIKE REKTOROVE NAGRADE

Intenzivan rad bio je strukturiran u dva dijela, a studenti su grupno obrađivali teme na istraživački način Šipušić G Antonija antonija.sipusic@gmail.com

to je to istraživačko novinarstvo, zašto je potrebno i koje su metode istraživačkih novinara, samo je dio pitanja na koja je predavačica s dugogodišnjim iskustvom na BBC-u, dr. Janet Harris sa Sveučilišta u Cardiffu, odgovorila polaznicima radionice istraživačkog novinarstva koja je održana na Fakultetu političkih znanosti. Intezivan rad bio je strukturiran u dva dijela - teorijski i praktični dio u kojem su studenti, podijeljeni u grupe, u pet dana imali prigodu odabrati temu i pristupiti joj istraživački. Sve se to događalo pod budnim okom dr. Harris koja kaže da je studentima iznimno zadovoljna i napominje kako je tjedan dana kratak rok za procjenu uspješnosti konačnog proizvoda.

“Istraživanje traži vremena, a ono što se često događa jest da novinari počnu s jednom idejom, a onda tijekom istraživanja, zbog određenih prepreka, moraju promijeniti fokus priče i krenuti u drugom smjeru”, dodala VELI je cINA JE VAzNA dr. Harris. Svaka grupa imala je mogućnost odabrati svog mentora ovisno o tome za koji je medij novinarski rad predviđen. Studentica druge godine novinarstva Kristina Vrdoljak zadovoljna je radionicom i kroz smijeh dodaje kako je “zbog toga zapravo vrijedno dolaziti na faks”. Posljednja dva dana radionice pridružili su im se i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković i povjerenica za informiranje Anamarija Musa. Svojim savjetima i dodatnim Dobitnice nagrade upozorile su na problem odnosa roditelja zatvorenika s djecom informacijama pomogli su studentima u daljnjem radu.

Foto: Privatna arhiva

PRIZNANJE Studentice prava u fokus rada stavile položaj djece zatvorenika

EDUCATION USA Predstavljena američka učilišta

Nakon istraživanja pozvale Ministarstvo na promjene

Ana Krakan i Doroteja Jačmenica Pušenjak u središte istraživanja stavile su životne okolnosti djece čiji su roditelji u zatvoru, te mogućnost napretka s obzirom na to da su odvojeni od onih koji bi im trebali biti uzor i podrška Horvat G Tamara thorvat1997@gmail.com

Cilj je upoznati učenike i roditelje s mogućnostima studiranja u SAD-u Foto: Anja Zojčeska

Fleksibilan sustav obrazovanja privlači Hrvate

Pauković G Donatella donatella.xx@hotmail.com Treću godinu zaredom u sklopu EducationUSA sajma visokog obrazovanja predstavljeno je studiranje u SAD-u, najpoželjnijem studentskom odredištu. Predstavljeno je 11 visokih učilišta i američka sveučilišta sa sjedištem u tri europske zemlje. Organizator sajma je Institut za razvoj obrazovanja u suradnji s američkim veleposlanstvom u Zagrebu i EducationUSA mrežom. Osim predstavnika učilišta, na sajmu

su zainteresirane informirale i maturantice koje idu studirati u SAD. Iva Ružić, koja je primljena na Harvard, ističe kako se odlučila za studiranje u SAD-u jer joj se sviđa sustav obrazovanja koji je znatno fleksibilniji od hrvatskoga, jer se istodobno može baviti i fizikom i filmom. Izabelu Đurasović, koja će na jesen krenuti na New York University, zanima biologija, a studiranje u SAD-u omogućuje joj ljetnu praksu u različitim laboratorijima. “Za znanost poput biologije to je važno, a u Hrvatskoj su takve mogućnosti još, nažalost, rijetke”, tvrdi Izabela.

ovjek koji mora odslužiti zatvorsku kaznu ne prestaje biti roditelj samo zato što više ne može viđati dijete kao prije. Studentice prava Ana Krakan i Doroteja Jačmenica Pušenjak u svojemu radu “Društveni i pravni položaj djece čiji su roditelji na izdržavanju kazne zatvora” odlučile su istražiti hrvatsku situaciju vezanu uz položaj djece zatvorenika. U središte istraživanja stavljaju životne situacije djece čiji su roditelji u zatvoru te mogućnost napretka s obzirom na to da su, bez njihova pristanka, odvojeni od onih koji bi im trebali biti uzor i podrška. KOMUNIKACIJA SKYPEOM Cijelo istraživanje vezano uz život djece zatvorenika specifično je jer su Ana i Doroteja održale dvije radionice s djecom Osnovne škole u Kutini

te im objasnile probleme odnosa djece i roditelja zatvorenika. Treba istaknuti da su Ana i Doroteja organizirale volonterski projekt doniranja stvari s ciljem poboljšanja uvjeta prilikom dječjih posjeta roditeljima. Tijekom prezentiranja svojega rada pred Ministarstvom pravosuđa predložile su neke promjene. Kao primjer, zatvorenici bi, ako ne postoji mogućnost telefonskog komuniciranja, trebali moći koristiti Skype. Ako se dogodi da zatvorenik nije u mogućnosti komunicirati s djetetom, trebalo bi se omogućiti ostavljanje glasovne poruke roditelju zatvoreniku jer se u suprotnom krši dječje pravo na ostvarivanje emotivne povezanosti s roditeljem koji nije prisutan. Glavni problem koji su autorice uočile kao razlog zašto djeca ne posjećuju roditelje u zatvoru temeljiti su pregledi. To je iznimno osjetljiva situacija s obzirom na dob adolescenata i osjećaj srama te poniženja. One predlažu temeljni tjelesni pregled

roditelja prije i nakon posjeta djeteta što bi zaštitilo djetetovo dostojanstvo, što su i prije predlagale civilne udruge. Ističu da je bilo prepreka tijekom istraživanja, ali uvelike im je pomoglo vodstvo mentora prof. dr. sc. Davora Derenčinovića te izv. prof. dr. sc. Irene Majstorović. LEPOGLAVA KAO PRIMJER Autorice ovoga rada mnogo su puta istaknule kako je važno omogućiti kvalitetno provedeno vrijeme tijekom dječjeg posjeta roditelju zatvoreniku. To se omogućava uređenjem prostorije za posjet djece, ali bi u praksi te prostorije trebale biti prilagođenije dječjim potrebama. Kao primjer dobro opremljene prostorije izdvajaju onu u Kaznionici Lepoglava. “Prostor je ispunjen didaktičnim i zabavnim materijalima za djecu te ukrašen prigodnim sitnicama koje su ručno izradili roditelji zatvorenici”, govore.

SIGURNOST NA RAZMJENI U ozračju terorističkih napada u Europi ispitali smo iskustva studenata

Erasmus neće stati jer ‘ne može se živjeti u strahu’ Puljević G Ivona ivona.puljevic@gmail.com

Studente nije tako lako zastrašiti Foto: Ivan Gundić

tudent Fakulteta političkih znanosti, Filip Milić, koji je u Bruxellesu proveo mjesec dana kao stažist u Europskom parlamentu, jedan je od hrvatskih državljana koji su svjedočili terorističkim napadima iz neposredne blizine. “Iskustvo je vrlo teško opisati. U trenutku dolaska na posao čitate o eksploziji bombe na aerodromu i samo se nadate da to neće utjecati na vaš let, da biste za pola sata vidjeli vijest o eksploziji na stanici podzemne željeznice pored koje prolazite svaki dan i koja je 500 metara od zgrade Parlamenta”, kazao je Filip.

Fakulteti su u redovnom kontaktu sa studentima, sveučilištima, pa i s hrvatskim veleposlanstvima, te informiraju studente s preporukama za pojedine zemlje

Ana Šalinović bila je na razmjeni u Nancyju, gradu u kojem je također bilo nekoliko intervencija. “Jedan od napadača na Pariz prepoznat je u mom gradu prije i poslije napada, pa je dan nakon samog napada središte grada bilo prazno”, rekla je Ana. Dodaje kako su joj se nakon napada javili iz matičnog odjela te iz Ureda za međunarodnu suradnju i ponudili joj pomoć ako je zatreba. Svi koji se odluče na Erasmus “dužni su izraditi europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja, ili se osigurati zdravstveno, od nezgo-

de i od odgovornosti u nekoj od osiguravajućih kuća u Hrvatskoj ili u državi u koju idu”, objašnjava Toni Kliškić iz Ureda za međunarodnu suradnju na Fakultetu političkih znanosti. Nadodaje i kako je Ured u stalnom kontaktu sa studentima kako bi u alarmantnoj situaciji u što kraćem roku nastojali uspostaviti kontakt i informirati njihove obitelji. Studenti su informirani o državama u koje mogu ići, najčešće se to tiče kvalitete stranog sveučilišta, programa koji nude i birokratskih informacija ali, kaže Kliškić, u posljednje vrijeme stu-

dentima se skreće pozornost na moguće opasnosti. “Primjerice, imamo velik broj ugovora potpisanih s turskim sveučilištima, ali s obzirom na trenutačnu situaciju i naputak sa Sveučilišta, preporučili smo studentima da razmisle o promjeni preferencija ako kao prvi izbor planiraju odabrati Tursku.” Erasmus Student Network (ESN) jedna je od najvećih interdisplinarnih studentskih udruga u Europi. Mihovil Sić, student komunikologije na Hrvatskim studijima i bivši predsjednik udruge, kaže kako se susreo s nekoliko studenata koji su izrazili očekivanu nesigurnost, no da je ipak kod većine studenata izražen stav kako se “ne može živjeti u strahu”.

Studentski život

Travanj 2016.

STUDENTSKE MENZE U Zagrebu se dnevno proizvede oko 20.000 obroka

I SC želi bolju hranu, ali zakon nalaže da se kupuje - najjeftinije! Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

rana koju jedemo u menzama Studentskog centra nabavlja se prema načelu “tko ponudi jeftinije njegovo”. Naime, prema Zakonu o javnoj nabavi, biraju se najjeftinije ponude, a to može utjecati na kvalitetu. “Ono što ponekad može utjecati na kvalitetu jest to da je zakon o javnoj nabavi prilično nedorečen jer prolaze najjeftinije ponude. Najjeftinija ponuda narušava kvalitetu proizvoda”, objasnio je Mirko Bošnjak, novi sanacijski upravitelj SC-a i bivši pomoćnik ravnatelja za prehranu. STUDENTI KONTROLORI Bošnjak u razgovoru za Global ipak govori da se u menzama pokušava ostvariti nutritivna raznovrsnost te da hrana zadovoljava sve higijenske uvjete. Također, Bošnjak dodaje kako je pravi dokaz kakvoće to što “u posljednjih 20 godina nije bilo ozbiljnog slučaja trovanja hranom”. Menze Studentskog centra u Zagrebu na trinaest su lokacija, a svakodnevno se proizvede oko 20.000 obroka. “Nikad se ne dogodi da hrane nestane. Svi uvijek dobiju obrok”, objašnjava Bošnjak. Studenti ipak moraju djelovati kada uoče nepravilnosti. Slobodni su podnijeti prigovor osobno u SC-u ili na e-adresu prehrana@sczg.hr. Projekt studenata kontrolora osigurava studentima da i sami provjere kako funkcioniraju menze. Na svakoj lokaciji nekoliko je studenata koji odlaze u kontrole kada dođe prigovor. I sam podnositelj prigovora poziva se da bude u kontroli. “Studenti se moraju više uključiti. U cijelom je svijetu normalno da konzument ocjenjuje ono što konzumira. Tako sam htio od studenata kao korisnika dobiti informaciju da vidimo misle li da smo dobri ili umišljamo da smo dobri”, objasnio je Bošnjak. Najviše žalbi upućeno je hladnoj hrani. Dotrajalost opreme uzrok je za takva iskustva. Nema nade da će se menze uskoro obnavljati ili da će se dio opreme obnoviti, zbog financijske situacije SC-a koji je trenutačno u postupku sanacije, rekao je Bošnjak. REAGIRAJU NA KRITIKE “Smatram da mnogo studenata nije upoznato s postupkom i mogućnostima koji im stoje na raspolaganju u slučaju da podaci na izdanom računu nisu točni; ako nisu dobili račun nakon konzumacije; ako registracija konzumacije na računu ne odgovara stanju na pladnju; ako stanje visi-

Najviše žalbi upućeno je hladnoj hrani, a uzrok za to je dotrajalost opreme u menzama

Studenti moraju djelovati kada uoče nepravilnosti

Foto: Petra Ignjatić

Studenti mogu podnijeti prigovor na studentsku prehranu osobno u Studentskom centru ili na e-adresu: prehrana@sczg.hr ne prava na X-ici ne odgovara; ako uoče nedostatke u hrani; ako se ne poštuje odluka o radnom vremenu restorana; ako je dobiveni meni preskroman u odnosu prema normativu i slično”, kazao je studentski pravobranitelj Matija Kikelj. I Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu kvalitetu menzi pokušava dovesti na višu razinu. “Domski odbori redovito primaju kritike na račun menzi u studentskim domovima, na koje mi reagiramo izlaskom na teren, ali više kao SZZG, a nerijetko u suradnji s lokalnim povjerenstvom. Konkretno, Studentski odbor SD Cvjetno naselje upravo radi na poboljšanju rada menze. Napravljena je anketa koju ispunjavanju stanari SD Cvjetno naselje i konzumenti menze u istom naselju s ciljem poboljšanja kakvoće hrane, a već je promijenjeno radno vrijeme menze na Cvjetnom naselju kako bi se izašlo u susret studen-

tima”, objasnio je potpredsjednik Mate Vukšić. Studentski zbor ostvario je kontakte s resornim ministarstvom te je održano nekoliko sastanaka s pomoćnikom ministra Srećkom Tomasom, inače profesorom na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku. “Izmjena Pravilnika o prehrani jedan je od glavnih ciljeva SZZG-a za ovu godinu uz izmjenu Pravilnika za smještaj i Zakona o studentskom zboru”, dodao je Vukšić. TREĆINA STUDENATA NEZADOVOLJNA Potkraj prošle godine Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH provelo je istraživanje javnog mnijenja o studentskoj prehrani. Zaključeno je da je gotovo trećina studenata nezadovoljna higijenskim uvjetima u menzama diljem Hrvatske. “Uz razne pohvale studentskim re-

Postupak kontrole Studentski pravobranitelj Matija Kikelj objasnio je postupak kontrole u menzama: - o prigovoru se obavještava predstavnik studenata za kontrolu restorana; - studenta koji je dostavio prigovor poziva se ako želi biti prisutan provedbi kontrole kvalitete; - kada se uskladi vrijeme nenajavljene kontrole u restoranu SC-a, studenti kontrolori dolaze u dogovorenom terminu u ured pomoćnika ravnatelja; - pomoćnik ravnatelja donosi odluku i imenuje iz SC-a osobe (u pravilu je u povjerenstvu tehnolog koji je u dotičnoj smjeni i poslovođa u smjeni restorana) koje će biti sa studentima u povjerenstvu; - povjerenstvo (studenti odijevaju bijele kute i provodi se dezinfekcija ruku) ulazi u termički blok restorana; - kontrolira se sve što student želi, a posebno namirnica na koju se prigovorilo; - kontrola se provodi vaganjem porcija ili provjerom/procjenom količine hrane u porciji; - nakon kontrole piše se zapisnik koji potpisuju svi članovi povjerenstva za kontrolu i zapisnik se dostavlja u Ured prehrane; - prema nalazima (zatečenom stanju) kontrole traži se pisano očitovanje odgovornih osoba ako ima negativnosti u poslovanju. storanima i zaposlenicima, nažalost, bilo je dosta kritika zbog raznih neugodnih iskustava u studentskim restoranima. Te se stvari moraju mijenjati”, kazala je Ivona Rebrović, voditeljica Ureda za studentski standard i kvalitetu. “Za početak je potrebno ozbiljno shvatiti rezultate ankete koji su kod pojedinih činjenica zaista zastrašujući i raditi na ozbiljnoj edukaciji. Također, ozbiljno shvatiti primjedbe i sve žalbe studenata bilo na hranu, samu uslugu ili higijenu. Potrebno je staviti fokus i na studentske restorane u manjim gradovima gdje redovitih i detaljnih kontrola dosad nije bilo”, dodala je. Hrvatska i u kvaliteti studentskih restorana i studentskog standarda kaska za susjednom Slovenijom i ostalim zemljama Euopske unije. “Naša istraživanja i suradnja s institucijama donose rezultate, no za iskorak su potrebna veća ulaganja u studente i standard, a ne rezanja. Studenti napokon moraju postati fokus visokoobrazovnog sustava i politike u obrazovanju”, zaključila je Rebrović.

ANKETA PATRICIA ŽUPAN, Pravni fakultet: Smatram da je hrana previše nekvalitetna. Stavljaju pet litara ulja na sve što mogu, što definitivno nije zdravo, a da ne kažem da ne znam odakle izvlače onu rižu jer je gadna da ne može biti gadnija.

JOSIP ANTIĆ, Medicinski fakultet: Definitivno ima prostora za napredak, ali na kraju, ne mislim da je hrana pretjerano loša i mislim da to naša jetra može podnijeti, mladi smo. Jedino ako baš svaki dan jedeš pljeskavicu, onda si sam kriv.

MARKO MARIĆ, Znanosti o okolišu - PMF: Mislim da su menze super za studente. Ušteda vremena, jeftine cijene, blizina. Što se tiče zdravlja, ne čujem da se itko razbolio, naprotiv, ponuda je raznolika pa možeš izabrati što hoćeš.

ANTONELA REŽAN, Nutricionizam - PBF: Iako se zna dogoditi da naletimo na komad mesa pun ulja ili nedovoljno pečen, većinom je hrana dobro pripremljena. Svakako bih voljela da svakodnevno imamo riblje proizvode na jelovnicima.

PROJEKT NA FPZG-U

Upisne kvote fakulteta prilagođavaju tržištu

Fakultet političkih znanosti u suradnji s GONG-om i Hrvatskim novinarskim društvom provodi projekt Unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a. Budući da su fakulteti društvenih znanosti deficitarni u pogledu prakse i zapošljivosti nakon studija, na osnovi rezultata projekta napravit će se revizija i prilagodba upisnih kvota FPZG-a prema potražnji tržišta rada. (M.G.)

USPJEH NA NATJECANJU

Studenti prava briljirali na Oxfordu

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu može se pohvaliti izvanrednim rezultatima na natjecanju Price Media Law Moot Court koje se održalo potkraj ožujka u Oxfordu, a naša se ekipa plasirala među šesnaest najboljih timova u završnici. Studentica Matea Perica proglašena je najboljom govornicom natjecanja. Na natjecanju su nas predstavljale studentice četvrte i pete godine Mirta Horvat, Valentina Jakopec, Tihana Krajnović i Matea Perica. Ovogodišnje natjecanje temeljilo se na slučaju vezanom uz granice slobode izražavanja i prava na privatnost na društvenim mrežama te uz moguća ograničenja tih prava u svrhu sprečavanja i sankcioniranja od govora mržnje te terorističkih aktivnosti. (K.B.)

HKO PROJEKT

Organizirana dodatna edukacija nastavnika

U sklopu HKO projekta na Fakultetu političkih znanosti održan je kolegij napredne analize kvalitativnih podataka. U kolegiju je sudjelovalo dvadesetak istraživača i nastavnika FPZG-a i suradničkih organizacija. Polaznici su kroz predavanja, vježbe u programu NVivo i individualne konzultacije usavršavali svoje predavačke i istraživačke kompetencije u području kvalitativne analize sadržaja, tematske i komparativne analize i utemeljene teorije. Predavanja i individualne konzultacije održala je Marie-Hélène Paré, stručnjakinja u području kvalitativne metodologije iz Španjolske. (D.K.)

Foto: HKO

ZAGREB AUTO SHOW

U ‘raju’ autobrendova predstavio se i FPZ

U sklopu izložbe automobila Zagreb Auto Show 2016. Fakultet prometnih znanosti predstavio je svoju znanstvenu djelatnost. Cilj je bio upoznati javnost s postignućima znanstvenih istraživanja FPZ-a iz područja planiranja, projektiranja i razvoja prometnog sustava kao i sigurnosti cestovnog prometa. FPZ je također, u suradnji s Odjelom psihologije Hrvatskih studija, prezentirao i uređaj za mjerenje kognitivnih funkcija - reakciometar CRD4. Uređaj se koristi za mjerenje brzine i točnosti reakcije čovjeka. Ovakvo testiranje indikator je sposobnosti za upravljanje vozilom u cestovnom prometu, ali i indikator sposobnosti za upravljanje vozilom u odnosu prema psihofizičkom stanju testirane osobe. (K.B.)

Studentski život

Travanj 2016.

Pokrovitelj stranice Ekonomski fakultet Trg John F. Kennedya 6 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 2383 333 www.efzg.unizg.hr

SPORTSKO-OBRAZOVNA INICIJATIVA Integracija i senzibilizacija studenata Sveučilišta

Na Ekonomiji predstavljen goalball, sport za slijepe koji proširuje perspektive

reća u nizu konferencija o sportskom turizmu i održivu razvoju, koju organizira International Research Network in Sport Tourism (IRNIST) u suradnji s nekom od znanstveno-obrazovnih institucija u svijetu, održana je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prva konferencija održana je u prosincu 2013. godine u Francuskoj, a druga je održana u prosincu 2014. u Portugalu. Osnovna je ideja organizatora povezati znanstvenike i osobe iz prakse iz svih znanstvenih područja kojima je fokus interesa područje sportskog turizma.

‘Goalball je sport za slijepe i slabovidne osobe te izrazito zahtjevan paraolimpijski sport, ali ga mogu igrati i osobe zdrava vida’, objasnila je doc. dr. sc. Kristina Bučar, koja vjeruje da će se u njega uključiti studenti svih sastavnica zagrebačkog sveučilišta

DIO REDOVNE NASTAVE U sklopu održane međunarodne i interdisciplinarne znanstvene konferencije o sportskom turizmu pod nazivom Sport tourism: Red, Green and Blue Strategies (STC´16) u organizaciji Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i pod pokroviteljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora predstavljena je inicijativa Sport za slijepe proširuje perspektive – goalball. “Goalball je paraolimpijski sport za slijepe i slabovidne osobe, ali ga mogu igrati i osobe bez oštećenja vida”, objasnila je doc. dr. sc. Kristina Bučar. Pokretač projekta i osoba zaslužna za uvođenje goalballa kao dijela redovitoga fakultetskog programa na Sveučilištu u Kaliforniji, Berkeley, u Sjedinjenim Američkim Državama, profesor Derek Van Rheenen, zainteresiranim je studentima održao predavanje na kojem ih je upoznao s ovim zanimljivim sportom. “Ova je sportska aktivnost prvotno osmišljena kako bi se, nakon Drugog svjetskog rata, pomoglo ratnim veteranima s oštećenjem vida te ih se tako integriralo u društvo”, istaknula je doc. dr. sc. Bučar. Goalball je s vremenom prerastao u natjecateljski sport te je od 1976. godine u kategoriji paraolimpijskih sportova. “Ideja o uvođenju goalballa kao dijela nastavnog procesa u Hrvatskoj došla je s mojim upoznavanjem s profesorom Van Rheenenom”, ispričala je doc. dr. sc. Bučar.

U goalballu mogu ravnopravno igrati slijepe i slabovidne osobe te osobe bez oštećenja vida

VELIK INTERES Zahvaljujući konferenciji, Ekonomski fakultet je u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim i Kineziološkim fakultetom krenuo s prezentacijom goalballa studentima te u ostvarivanje ciljeva implementacije ove aktivnosti na razini Sveučilišta koja će dovesti do šire senzibilizacije studenata prema osobama s invaliditetom. “Uvođenje takvog kolegija u redoviti nastavni proces na fakultetima omogućio bi fizičku aktivnost slije-

Foto: Mia Musulin

U SAD-U VELIK ODZIV “S obzirom na to da postoji službeno devet razina vidljivosti, u ovom su sportu svi igrači izjednačeni jer su ključna oprema upravo naočale čija je funkcija igračima dati istu razinu nevidljivosti”, objasnila je doc. dr. sc. Bučar. Težina lopte u goalballu je kilogram i 24 grama, a profesionalni igrači loptu mogu baciti i više od 40 kilometara na sat. “Na sveučilištu Berkeley, koje je po broju studenata slično Sveučilištu u Zagrebu, postoje je već tri različite ekipe po sposobnostima od početničke i srednje pa do onih naprednih koji se već dugo natječu. Pola studenta ima oštećenje vida, a druga je polovica studenata bez ošte-

Prema prepunim tribinama vidi se koliko raste interes za ovaj sport

pim i slabovidnim osobama”, istaknula je doc. dr. sc. Bučar i dodala kako je ideja takvog kolegija da u njemu sudjeluju i da ga upisuju studenti sa i bez oštećenja vida. Tako studenti koji nemaju oštećenje vida senzibilizirali bi se prema studentima koji su slijepi i slabovidni, ali i prema svim ostalim studentima koji imaju neki oblik invaliditeta. Kolegij je i osmišljen kako bi poticao senzibilizaciju i kako bi istodobno integrirao studente s oštećenjima vida u sportske aktivnosti na fakultetu. “Prvi je korak pri uvođenju takvog kolegija vrlo jasan nastavni program, nakon čega bismo ovaj projekt željeli prijaviti za fondove Europske unije i tako riješiti njegovo financiranje”, objasnila je doc. dr. sc. Bučar i dodala kako je u planu i prijava kolegija kao redovitog i na razini Sveučilišta te se nada

ukupno osam igrača. “Iznenadila sam se slabom razvijenošću udruga koje pružaju sportske aktivnosti slijepim i slabovidnim osobama. Smatram da je to zato što je dosta teško osmisliti takve aktivnosti”, objašnjava doc. dr. sc. Bučar i dodaje kako je ovo jedini sport koji se može aplicirati na fakultetu, a da ga mogu igrati slijepe i slabovidne osobe i osobe bez tih teškoća. U prezentaciju se tog sporta dosta aktivno uključio i Hrvatski paraolimpijski odbor kako bi dobili više igrača, a posebno igračica jer ne postoji niti jedna ženska ekipa.

Na predavanju se govorilo i o američkim iskustvima

Doc.dr. sc. Kristina Bučar i prof. Derek Van Rheenen

‘Ova je sportska aktivnost prvotno osmišljena kako bi se, nakon Drugog svjetskog rata, pomoglo ratnim veteranima s oštećenjem vida te ih se tako integriralo u društvo’, istaknula je doc. dr. sc. Bučar. Goalball je s vremenom prerastao u natjecateljski sport te je od 1976. godine u kategoriji paraolimpijskih sportova

da bi uvođenje goalballa u redoviti nastavni proces u Hrvatskoj moglo zaživjeti akademske godine 2017./2018. Temeljna je ideja goalballa integracija studenata s oštećenjem vida, ali i senzibilizacija studenata i nastavnika prema osobama s invaliditetom kako se ti studenti ne bi osjećali izolirano. “Iznenadio nas je velik interes studenata na čiju su se inicijativu postavili golovi i oprema kako bi se mogli okušati u goalballu”, rekla je doc. dr. sc. Bučar. U Zagrebu postoji samo jedan klub za goalball s

ćenja”, ispričala nam je doc. dr. sc. Bučar. Zbog velikog odziva studenata, na sveučilištu Berkeley neke su čak morali i odbiti jer način izvođenja kolegija zahtijeva manje grupe, a grupe se sastoje od 18 do 20 studenata. “Prema samoj ideji bolonjskog sustava, plan nam je uključiti i studente ostalih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu”, istaknula je doc. dr. sc. Bučar. Goalball će se također prezentirati na Danima sporta koji će se održati u svibnju u Studentskom domu “Stjepan Radić”.

Studentski život

Travanj 2016.

STRUČNA PRAKSA Koliko ima koristi, a koliko praznog hoda?

‘Želimo raditi, a ne tratiti vrijeme’

Vrankulj G Josipa vrankulj.josipa@gmail.com

ojam stručna studentska praksa u studenata izaziva dvojake reakcije. Dok su neki oduševljeni prilikom koja im se pruža, drugi je smatraju gubljenjem vremena na nešto što je daleko od onoga što bi trebalo biti. Na Sveučilištu u Zagrebu nemaju svi fakulteti određeno trebaju li studenti obaviti stručnu praksu za vrijeme studiranja ili ne. Dok je na nekima praksa obvezna tijekom studiranja, na drugima nije, te studenti sami biraju žele li se prije zapošljavanja okušati u svojoj struci.

MIT ILI PRILIKA Neki su se studenti susreli s neugodnim situacijama kada se praksa pretvorila u sjedenje i čekanje da vrijeme prođe upravo zato što im njihovi mentori ne bi zadali nikakve zadatke ili ih uputili u rad njihove struke. U sličnoj situaciji našla se Bernarda Selihar, studentica novinarstva s Fakulteta političkih znanosti, koja je od 40 sati prakse u PR agenciji zaista radila možda deset. “Ostalo sam vrijeme provodila dosađujući se, radeći osobne stvari”, objasnila je i dodala da se mentorica uopće nije potrudila približiti joj posao, niti ju je zanimalo radi li ona išta. “Smatram da sam mogla bolje iskoristiti tri tjedna koja sam provela tamo ne radeći ništa”, rekla je Bernarda. Manuela Šola, direktorica Komunikacijskog laboratorija, istaknula je važnost praktikanata. “Praksa studentima omogućava stjecanje novih iskustava, radnih navika i kontakata, dok su se nama praktikanti pokazali kao sjajna pomoć u svakodnevnom djelovanju te izvrstan

izvor mladih kreativnih snaga, a rado ćemo posegnuti i javiti se praktikantima koji su ostavili osobito pozitivan dojam te im pružiti priliku i zaposlenje”, rekla je Šola. Dok s jedne strane postoje studenti oduševljeni stručnom praksom i žele učiti što više, s druge su oni koji više ne znaju što bi o njoj mislili s obzirom na vlastita iskustva. “Trenutačno idem na praksu u Muzej suvremene umjetnosti. Jako sam je lako našla i zadovoljna sam donekle. Korisno je biti u kontaktu s ljudima iz struke i vidjeti kako se neke stvari rade, ali smatram da nismo dovoljno upućeni u ono što ćemo raditi kad se zaposlimo”, rekla je studentica muzeologije na Filozofskom fakultetu, Ena Katalinić. Rješenje bi takve situacije moglo biti bolje kontroliranje ustanova i tvrtki u kojima studenti mogu obavljati svoju praksu, ali i studenata od strane profesora da bi se došlo do obostrana zadovoljstva. Iako studenti na kraju obavljanja prakse moraju predati dnevnik u kojem je opisano ono što su za vrijeme prakse radili i naučili, on ne mora biti dokaz da je i sama praksa bila korisno iskustvo u struci za studenta koji ju je obavljao.

Neugodno je kada se praksa pretvori u ništa osim sjedenja i čekanja da vrijeme prođe jer studente mentori ne upućuju u rad Erasmus+ stručna praksa Studenti se mogu prijaviti na Erasmus+ program koji im pruža mogućnost obavljanja stručne prakse izvan granica Hrvatske.

PRIRODA VS. DRUŠTVO Kada je riječ o humanističkim i društvenim fakultetima u većini je slučajeva praksa obvezna. Primjerice, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisao je sporazum o suradnji s Hrvatskom odvjetničkom komorom koji uređuje okvire obavljanja prakse u odvjetničkim uredima, a praksa je namijenjena isključivo studentima viših godina. Također, praksu mogu obavljati i u sklopu Pravne klinike u kojoj besplatno pružaju pravnu pomoć. Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imaju moguć-

Foto: Tin Bedenko

nost obavljanja studentske prakse, ali uvjeti o kojima ona ovisi razlikuju se od smjera do smjera na kojem je student. Slično je i s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom na kojem je stručna praksa obvezna na diplomskom studiju te čini poseban kolegij. “Ako ne nađemo, odnosno ne odaberemo sami, fakultet nam daje na izbor nekoliko ustanova i od navedenih moramo jednu odabrati te obavljamo praksu onoliko dugo koliko zahtijeva fakultet“, objasnila je Iva Mrvica, studentica logopedije. Za razliku od društvenih i humanističkih, svi prirodoslovni fakulteti ne zahtijevaju obavljanje prakse nego pružaju studentima mogućnost izbora. SUSRET S REALNIM SEKTOROM Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu praksa je obvezna i regulirana Pravilnikom o stručnoj praksi studenata preddiplomskih i diplomskih studija Agronomskog fakulteta. Na kraju obavljene stručne prakse student se ocjenjuje te se ocjena čuva u studentskom dosjeu. “Bez obzira na različite promjene u studijskim planovima i programima, stručna je praksa uvijek bila obvezna, te bez obavljene prakse student nije mogao diplomirati. Ocjenjuje se te joj je dodijeljeno nastavno opterećenje od 3 ECTS boda”, objasnila je prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić, prodekanica za nastavu Agronomskog fakulteta i dodala kako je to prvi susret budućih mladih stručnjaka s realnim sektorom, ali i prigoda da se predstave svojim potencijalnim budućim poslodavcima. Studenti Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije na stranici fakulteta mogu pronaći popis ustanova u kojima su studenti obavljali praksu, što olakšava njezino obavljanje.

SVEUČILIŠTE U MOSTARU Spas za studente koji ne upišu fakultet u Hrvatskoj

Jeftin smještaj, ali bez menzi i poslova

Vranić G Marija marijavranic96@gmail.com Planinčić G Mia miaplanincic@hotmail.com

Studiranje u Mostaru jeftinije je i pristupačnije studentskom proračunu od onoga u Hrvatskoj, a sustav obrazovanja jako je sličan našem

rvatski maturanti koji ne uspiju zadovoljavajuće napisati državnu maturu, kao i oni koji zbog upisnih kvota ne dobiju mjesto na željenom fakultetu, kao sve češću alternativu razmatraju Sveučilište u Mostaru. Blizu je, jeftino je, poznat je jezik, i drukčiji su kriteriji upisa. Svake ih je godine sve više takvih koji svoje želje o studiranju ostvaruju na jednom od najvećih sveučilišta u Bosni i Hercegovini. U Mostaru je iz godine u godinu sve više studenata. U tekućoj akademskoj godini Sveučilište ima više od 12.000 studenata, od čega je više od 2200 stranih. U broj stranih studenata uključuju se i studenti iz Hrvatske čiji se udio neprestano povećava i danas čine 99 posto u brojci svih stranih studenata. Kako navode, sve raznolikiji broj smjerova je ono što ih privlači. Hana Pleština, studentica logopedije, kaže da je njezin razlog za dolazak u Mostar bio nemogućnost upisa na studij logopedije u Zagrebu, a jedini drugi, te ujedno i najbliži izbor, bio

Svi smo mi ‘tu negdje’ s predznanjem

Zgrada Rektorata Sveučilišta u Mostaru

Foto: Ivana Rajič

je upravo Mostar. “Mislim da je sustav obrazovanja jako sličan i da mogu dobiti sve što bih dobila da sam upisala fakultet u Zagrebu. Mostar je sredina koja mi odgovara, sve je jako blizu, ali ću se sigurno nakon fakulteta vratiti u Hrvatsku”, tvrdi Pleština. Većina studenata koji su iz Hrvatske došli u Mostar dijeli njezino mišljenje i smatraju kako sustav u Mostaru može

konkurirati onom u Hrvatskoj. Studenti su manje-više zadovoljni svime što Mostar nudi, ali Sveučilištu ipak zamjeraju jedno, a to je neorganiziranost kad je riječ o pravima studenata a to uključuje i postojanje studentskih iskaznica, što je u Hrvatskoj provedeno već odavno, ali i nemogućnost nalaženja studentskih poslova. Studenti ističu kako je dobra strana

Mostarci nemaju predrasuda o svojim kolegama iz Hrvatske, smatraju kako su to vrijedni i talentirani mladi ljudi koji su u Mostar došli zbog želje za znanjem i stjecanjem novih iskustava i prijatelja. Kažu da se vrlo brzo uklope u novu sredinu, ali većina njih ipak ima želju za povratkom u Hrvatsku. Na pitanje razlikuje li se njihovo predznanje od predznanja kolega iz Hrvatske, odgovaraju kako nema veće razlike. života u Mostaru to što su cijene prikladne za studentske džepove. Život u studentskim domovima zadovoljava studentske kriterije, ali i oni koji ostanu bez prava na studentski dom u Mostaru mogu naći stan prema pristupačnoj cijeni. Ono što najviše oduševljava studente iz Hrvatske su kolege iz Mostara za koje navode kako su, prije svega, jako dobri prijatelji koji su uvijek

pristupačni, srdačni i spremni pomoći. Još jedna od negativnih strana studiranja u Mostaru jest to što fakulteti nemaju menze, za razliku od Hrvatske gdje gotovo svaki fakultet ima jednu. Jedina je menza u studentskom domu koju mogu koristiti svi, ali ne po istim cijenama. Studenti ističu da im je važno da imaju topli obrok koji je uz to prikladan za njihov proračun, a ne da se moraju hraniti po pekarnicama i restoranima brze hrane. Otvaranje menzi u sklopu fakulteta riješilo bi taj problem, ali studenti navode kako je upitno koliko je takav pothvat ostvariv jer o tome nitko i ne govori. O odnosu sa studentima iz Hrvatske, kolege iz Mostara većinom imaju riječi hvale. “Svi smo mi različiti po nečemu, ali smo svi tu zbog istog cilja, znanja i iskustva. Uvijek postoje pojedinci koji se ponašaju superiorno, ali to su samo pojedinci koji nisu reprezentativan primjer. Nekoliko takvih kolega iz Hrvatske sam upoznala, ali ih redovno ‘spustim na zemlju’ time da su u Mostar došli jer nisu upisali željeni fakultet u svojoj zemlji i da se ne mogu ponašati kao da su pokorili cijeli svijet”, navodi Ivana Rajič, studentica logopedije.

Srednja

Travanj 2016.

KURIKULARNA REFORMA Ministarstvo nije apliciralo za sredstva iz Europskog socijalnog fonda

MZOS će novac iz EU tražiti kad budu spremni, kreće li provedba u rujnu?

Domitrović G Irena domitrovic.irena@gmail.com Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

rvatsku je stručnu javnost ovih dana opet uznemirilo pitanje - guši li se Cjelovita kurikularna reforma? Razlog za takav pesimistični stav u indikativnom je godišnjem planu poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2016. godinu u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. Indikativni godišnji plan ima 19 stavki pod nazivom obrazovanje, ali nedostaje najvažnija - Cjelovita kurikularna reforma. ČEKAJU SVE DOKUMENTE Izostanak Cjelovite kurikularne reforme u Indikativnom planu znači da Vlada neće aplicirati reformu za bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda. Naime, očekivalo se da će u 2016. godini Vlada povući 50 milijuna kuna iz EU-ovih fondova za edukaciju nastavnika potrebnu za eksperimentalno provođenje kurikularne reforme u 60 škola. No iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta tvrde kako nema gušenja reforme i da ona ide dalje. Poručuju kako objavljena indikativna lista koja je podigla prašinu nije finalna nego da je podložna promjenama, i to što na toj listi trenutačno nema kurikularne reforme ne znači da će je Ministarstvo ugušiti. Ministarstvo tvrdi da će kurikularna reforma biti prijavljena za sredstva iz EU onda kada se završe kurikularni dokumenti, definiraju zaduženja stručnih agencija u području stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika te precizno odredi dinamika provedbe navedenih aktivnosti. Kada će to točno biti, Ministarstvo nije naglasilo, ali ukratko tvrde da reforma ide dalje kad se za to ispune svi uvjeti. “Sredstva za rad vezano za Cjelovitu kurikularnu reformu, MZOS je osigurao u ovogodišnjem proračunu u iznosu od 6,316.004,00 kn, a nakon eksperimentalne faze uslijedit će nastavak provedbe

reforme koji će se financirati sredstvima Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020. (Europski socijalni fond)”, poručuju iz Ministarstva. OKUPLJANJE PRED SABOROM S druge strane mnogi stručnjaci smatraju da je neuvrštavanje kurikularne reforme u Indikativni godišnji plan znak da se neće ni provoditi. Nikola Baketa, doktorand na Fakultetu političkih znanosti, smatra da je, bez obzira na kasnija objašnjenja i opravdanja iz MZOS-a, “ovim činom ipak poslana određena poruka”, i dodaje da je nejasno zašto je reforma koja je isticana kao jedna od najvažnijih stvari u obrazovanju izostavljena. “Smatram da bi aktualnoj vlasti najpovoljniji ishod bio kad bi ekspertna skupina, potaknuta ovakvim potezima, sama dignula ruke od projekta. Tada bi mogli reći da je pružena podrška, ali da očito nije bilo volje za suradnju”, naglasio je Baketa. Građanski odgoj i obrazovanje (GOOD) inicijativa okuplja pripadnike organizacija civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima. Pripadnici inicijative iznimno su brzo reagirali na novonastalu situaciju i dva dana nakon što je u medijima izašla priča o navodnom gušenju reforme, okupili su se ispred zgrade Hrvatskog sabora, dijelili pisma zastupnicima, te ih tražili da podrže reformu. Okupili su se oko ulaza držeći plakate na kojima je pisalo “Bacate li uloženi trud i novac?”, “Umjesto gušenja, smrtonosna injekcija” i “Kol’ko para, tol’ko reformi”. Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko pokušao je umiriti situaciju tvrdeći kako okupljeni “kucaju na otvorena vrata”. SVI PODRŽAVAJU REFORMU? Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar stalno tvrdi da reformu nitko ne guši i da se ona nastavlja. Nakon sjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, djelovalo je kao da su svi akteri zapravo

Nikola Baketa s FPZG-a smatra da je, bez obzira na kasnija opravdanja iz MZOS-a, ‘ovim činom ipak poslana određena poruka’

na istoj strani i da podržavaju reformu, međutim, nisu svi suglasni o tome kada se ona treba početi provoditi. Ministar Šustar rekao je da nema šanse da kurikularna reforma propadne. Bivši ministar Željko Jovanović zauzeo se za to da se eksperimentalna provedba reforme započne već u rujnu ove godine. Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje reforme, istaknuo je kako ima podršku i prošle i sadašnje vlade, ali i da ne vidi problem ako se njeno uvođenje odgodi za godinu dana, prenio je HRT. Ministar Šustar objasnio je daljnji tijek događanja. Trenutačno traje stručna rasprava koja bi trebala završiti po-

Došlo je i do okupljanja pred Saborom, a Tomislav Karamarko pokušao je umiriti situaciju tvrdeći kako okupljeni ‘kucaju na otvorena vrata’

O nužnosti reforme govori se godinama...

Foto: Ivan Gundić

Baketa: Lakše je kritizirati nego mijenjati “Za hrvatsko obrazovanje neprovođenje kurikularne reforme znači da ostajemo tamo gdje jesmo, zadržavanje statusa quo koji se već godinama kritizira, ali kada netko nudi rješenje, tada ne postoji politička i financijska podrška. I dalje će učenici ‘štrebati’ gradivo koje im neće koristiti pri izlasku iz škola, javnost će se zgražati nad lošim rangiranjima na raznim međunarodnim testovima, sveučilišta će govoriti o nekvalitetnim studentima, a poslodavci o radnicima koji ne posjeduju vještine potrebne u 21. stoljeću. Na kraju, uvijek je lakše biti kritičan prema sustavu nego raditi na njegovoj promjeni”, objasnio je Nikola Baketa.

četkom svibnja, a nakon stručne, uslijedit će javna rasprava koja je ključna i trajat će najmanje mjesec dana. Primjedbama i prijedlozima iz rasprave doradit će se dokumenti i realno je moguće da eksperimentalna provedba započne u rujnu. Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za praćenje i provedbu Strategije, na sjednici Odbora je izrazio mišljenje da sada nemaju podršku koju bi trebali imati. “Imali smo problema s prošlom vladom, pa tri mjeseca tehničke vlade, pa sad tri mjeseca se ništa ne događa. Dakle, već šest mjeseci se ništa ne događa”, rekao je Budak, a prenio GOOD. Berto Šalaj s FPZG-a smatra da najnovija događanja sugeriraju kako najava o odustajanju od reforme koju smo mogli pronaći u programskim smjernicama nove vlade ipak nije bila slučajna pogreška. “Pod pritiskom javnosti Vlada je odustala od radikalnog reza i prekida reformskog procesa i odlučila se za postupno ‘gušenje i izgladnjivanje’ kurikularne reforme, no rezultat će u konačnici biti isti - reforma će ostati mrtvo slovo na papiru”, smatra Šalaj.

NEPRIMJERENO PONAŠANJE Što kada profesor prekorači granicu profesionalnog ponašanja?

Dok neki profesori vrijeđaju, učenici šute

Brečak G Paula paula.brecak@hotmail.com

ugerirati učeniku da se ubije ili da je njegov izbor fakultet koji je za retardirane samo su fragmenti onoga što pojedini profesori izgovore učenicima i što svakako prelazi granicu profesionalnosti. Maturantica jedne zagrebačke gimnazije otkriva da je u osnovnoj školi imala profesora tjelesnog odgoja koji je učenice ismijavao zbog izgleda, težine, visine, i slično, dok je u srednjoj školi pedagoška radnica rekla učenici kako je fakultet na koji ona želi ići za retardirane. Slušajući učenike srednjih škola nije teško zaključiti kako ovo nisu izolirani slučajevi. Pojavljuju se opaske profesora poput: “Kako bih te ispljuskala da si moj”, ili: “Glasnim djevojkama potreban je seks”. Seksualno uznemiravanje ozbiljna je štucavica društva, no kada ga provodi profesor nad učenicima, problem je nužno hitno rješavati.

Neki vrijeđaju i psuju, a neki učenicima nameću svoju vjeru, ideologiju i političke stavove

Škole su zadnja mjesta na kojima bi trebalo biti vrijeđanja i olako izgovorenih riječi

Osim seksualnog uznemiravanja, vrijeđanja i psovanja učenika, neki si profesori dopuštaju da tijekom nastave učenicima nameću svoju vjeru, ideologiju te političke stavove. “Profesori bi učenicima trebali objek-

tivno prenijeti potrebne informacije kako bi oni sami mogli doći do vlastitih zaključaka i ideala”, govori gimnazijska profesorica politologije, sociologije i filozofije Marijana Stojanov, ističući tako da bi svaki učenik trebao imati

slobodu da donese osobnu odluku. Škola je institucija koja, nakon obitelji, ima ulogu odgoja mladih, a profesori bi trebali poučavati djecu i dati im primjer ponašanja i ophođenja u društvu. Ali seksizam, rasizam te općenita nesnošljivost prema drukčijima još nisu nestali iz govora nekih ljudi. Profesori koji nisu dovoljno osjetljivi i razboriti mogu se naći u gotovo svakoj školi. “Budi pravi muškarac, digni se sa stolca!”, rekla bi profesorica jedne zagrebačke gimnazije, ne shvaćajući da njezine riječi podupiru seksizam i rodne uloge kojih se današnje društvo pokušava riješiti. “Taj problem nije tako lako riješiti, jer nije stvar samo u profesorima nego i u svima drugima koji takve stvari ne žele prijaviti i ne žele se time zamarati”, mišljenje je ravnateljice X. gimnazije Željke Frković. Učenici na seksualne šale profesora reagiraju smijehom, isto kao i na neozbiljnu i nonšalantnu uputu jedne profesorice učeniku da mu

je “sad najbolje da se ubije”. Čak i kada učenici sami shvate da je profesorovo ponašanje problematično i neukusno, najčešće će odlučiti da taj problem nije vrijedan borbe, a i nitko se ne želi zamjeriti profesoru. Profesorica Marijana Stojanov i ravnateljica Željka Frković misle kako bi učenici na ovakvo ponašanje uvijek trebali reagirati. Prvi bi korak bio razgovor s profesorom o kojem je riječ, razrednikom i ravnateljem. Ravnateljica Frković govori kako se nada da “bi nakon pisanog upozorenja i prijetnje otkazom profesor promijenio svoje ponašanje, a ako to ne uspije, pozvala bi se prosvjetna inspekcija”. “Većina profesora opravdava svoju titulu, ali uvijek ima iznimaka koje treba ispraviti. Rješenje tog problema obveza je niza službi. Građanski odgoj, odnosno poštovanje i pristojnost trebali bi se poučavati kroz sve predmete u školi, ali i kroz kućni i socijalni odgoj, tamo sve počinje”, misli Frković.

Društvo

Travanj 2016.

VLADE I MEDIJI I nakon 25 godina demokracije vode se iste bitke

Je li vlast za novinare otvorena samo kad ih treba prije izbora?

Istraživanje u kojem je sudjelovalo 27 novinara pokazalo je da je vlada Zorana Milanovića s ocjenom 3,53 od 2000. godine bila najotvorenija za komunikaciju, ali su otvorenosti najvjerojatnije ‘pomogli’ nadolazeći izbori. Najnižu prosječnu ocjenu - 2,5 dobila je vlada Ive Sanadera

Foto: Jozo Jozipović

Vlasti nikad nisu voljele ‘teška’ pitanja

Jakovina G Petra petra.jakovina@gmail.com

ez slobodnih, nezavisnih i kritičkih medija nezamislivo je razvijati demokraciju. Novinari istražuju i upozoravaju, otvoreno i kritički, na sve nepravilnosti s ciljem da se isprave. Nitko, pogotovo vlastodršci, ne voli da ga se kritizira, a još manje da se javno objavljuje njegovo prljavo rublje. Stoga se javljaju tenzije između političara i medija - piše Stjepan Malović, jedan od najvećih medijskih stručnjaka u Hrvatskoj. Te su se tenzije tijekom godina javljale u većoj ili manjoj mjeri, a zategnut odnos medija i vlasti opet je u središtu pozornosti. NEDOSTATAK VOLJE I KRITIČNOSTI Kako je funkcionirao odnos bivših vlada i medija, odlučili su istražiti studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Visoke škole Edward Bernays, Marko Božac i Maro Alavanja. Ovo je prvo istraživanje takvog tipa, a u njemu je sudjelovalo 27 novinara koji su pratili vladin rad i sektor politike od 2000. godine. Rezultati su pokazali da je vlada Zorana Milanovića s ocjenom 3,53 dosad bila najotvorenija za komunikaciju s medijima i javnošću. Najnižu prosječ-

nu ocjenu - 2,5 dobila je vlada Ive Sanadera. “Rezultati me nisu previše iznenadili jer je 2015. bila izborna godina i bilo je očekivano kako će zbog većih komunikacijskih projekata Vlada sigurno biti nešto više otvorenija, a tome u prilog najbolje idu rezultati istraživanja”, govori Alavanja. Da je u radu dosadašnjih hrvatskih vlada uglavnom prevladavao princip zatvorenosti i nedostatka volje da se poboljšaju uvjeti rada novinarima koji prate vladu, slažu se i u GONG-u. “Nedostajalo je i odgovarajućih novinarskih formi koje bi omogućile novinarima kvalitetno i kritičko informiranje javnosti kao i preispitivanje odluka vladajućih poput, na primjer, redovnih konferencija za novinare”, kaže Dragan Zelić iz GONG-a. POLITIČKI PRITISAK Aktualna vlada svojim je potezima prema medijima razljutila i profesiju i javnost. Prvi šok bio je iznenadno raspuštanje Povjerenstva za neprofitne medije, a zatim su uslijedile promjene na čelu HRT-a te prijedlog za raspuštanje Vijeća za elektroničke medije. Naime, Vlada nije prihvatila izvješća o radu tih tijela. Ovi događaji protumačeni su kao pritisak Vlade na javni servis i slobodu medija. Lošem dojmu nije pridonijelo ni HRT-ovo raskidanje ugo-

‘Studenti, borite se!’ Sve nepovoljniji uvjeti u kojima naši mediji djeluju natjerali su i strane stručnjake da obrate pozornost na Hrvatsku. Tako je u Zagrebu boravio i Tom Henheffer, izvršni direktor udruženja Kanadski novinari za slobodu govora (CJFE). Odgovarajući na pitanja studenata o njihovu položaju, ohrabrio ih je na borbu za slobodu govora. “Studenti imaju pravo glasa, a kada se okupe i djeluju protiv odluka, to straši vlade. No to je i pitanje vašeg posla. Kad stvari krenu loše, novinari moraju postati još odlučniji, izvještavati još poštenije, pitati još teža pitanja. Tada će ih javnost podržati, a to je ono bitno. Nemojte biti realni, budite idealisti”, govori Henheffer. vora s News Barom i ukidanje njihove satirične emisije “Montirani proces”. Ti su događaji pokrenuli lavinu reakcija civilnog sektora i Hrvatskog novinarskog društva, no i javnosti koja se simbolično, prvog travnja, okupila na velikom prosvjedu u Zagrebu. GONG smatra kako je na djelu srozavanje dosegnutih demokratskih standarda otvorenosti rada Vlade i odnosa prema medijima koje su izgradile bivše vlade.

Kad članovi Vlade komuniciraju preko medija Kako funkcioniraju komunikacijski odnosi među članovima aktualne Vlade pitali smo komunikologinju Smiljanu Leinert-Novosel. “Dosadašnja praksa upućuje na dvije dominantne komunikacijske ‘linije’, onu između premijera i njegovih potpredsjednika te na onu drugu, između dvojice potpredsjednika“, pojašnjava ona. U prvom odnosu, prevaga je zasad na strani premijera. Što se tiče komunikacije između Karamarka i Petrova, smatra da nije ni uspostavljena. To se može vidjeti u kontradiktornim izjavama i upućivanjem poruka onom drugom putem medija. “Početničke pogreške, veliki raspon različitosti i ‘testiranje važnosti’ u koaliciji, mogu još samo zakratko biti izgovor neadekvatnoj komunikaciji s javnošću i sporosti djelovanja”, zaključuje Leinert-Novosel.

Foto: Slavko Midzor/Pixsell

“Vladajući trenutačno žele ovladati medijskim prostorom u korist elegantnijeg vladanja i održanja na vlasti gdje će svaka kritika biti suvišna. Takvo shvaćanje medija vladajućih ne priliči zemlji članici EU-a i nadamo se da će Europska komisija poslati jasne kritičke poruke Hrvatskoj s konkretnim posljedicama”, kaže Zelić. Alavanja smatra kako su komunikacijski pristupi u kriznim situacijama, kao onim vezanim uz ministre Crnoju i Hasanbegovića bili vrlo amaterski, ali je ipak nešto optimističniji. “Stječe se dojam kako su ipak svjesni problema i kako su počeli raditi na komunikaciji te da će određeni glasnogovornici i savjetnici utjecati na bolje upravljanje odnosima s javnošću”, ističe Alavanja. PROFESIONALNE POGREŠKE Na pitanja o toj sveprisutnoj temi odgovor nije mogao izbjeći Zoran Šprajc. Gostujući na predavanju na Fakultetu političkih znanosti, studentima novinarstva rekao je kako u doba svog rada na HRT-u nije osjećao politički pritisak. Trenutačne programske poteze HRT-a ne smatra politički uvjetovanim. “To je profesionalno loša promjena. Nema smisla da radite emisiju za sebe ili za svoju svjetonazorsku opciju jer to onda nema efekta ni za koga. Krajnji cilj svih treba biti ostvarenje javnog interesa s velikim brojkama”, govori Šprajc. Recentnim potezima Vlada je privukla pozornost inozemnih medijskih organizacija i same Europske komisije koja je poručila kako pomno prati nedavne događaje u Hrvatskoj. Upitno je kako će se stvari dalje razvijati, no ne može se reći da je ova Vlada dobro započela svoj odnos prema medijima. Sloboda medija demokratska je vrijednost koju se ne smije dovoditi u pitanje.

MEDIJSKA PISMENOST

‘Novinarstvo mora i mlade natjerati na kritičko razmišljanje’ Jakovina G Petra petra.jakovina@gmail.com

vana Sučić, Franjo Lepan i Josipa Pletikosić pokazali su se najvećim ovogodišnjim medijskim promotorima obrazovanja. Oni su, naime, dobitnici treće Godišnje nagrade za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja, koju dodjeljuje udruga Pragma. Pobjednici su se birali u kategorijama tiskanih/online članaka te radijskih i televizijskih priloga. Pobjednike su, kako i priliči nazivu nagrade, birale obrazovne ustanove prema pravilu “jedna škola – jedan glas”. Medijska pismenost danas je važan aspekt života, a to je udruga i prepoznala. Pragma je obrazovnim ustanovama poslala prijedloge pitanja za raspravu među učenicima, roditeljima i profesorima. Željelo se vidjeti kakve poruke nominirani radovi šalju, koje vrijednosti promoviraju te koje osjećaje bude među publikom. “Sva ova pitanja i mnoga druga koja su smislili nastavnici i roditelji, pokazala su nam da se kroz obrazovni sustav može raspravljati o medijima, novinarskim radovima i koliko su djeca i mladi važni”, kaže Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme. Ove godine moto je bio “Misli obrazovanje”, no nije bio usmjeren samo prema publici. Njime se potiče i novinare da veću pozornost daju obrazovanju, posebno strateškoj važnosti koju ono ima u formiranju mladih. Josipa Pletikosić, dobitnica nagrade za televizijski prilog, smatra da su kandidirane

Dodjela je održana u kinu Europa Foto: Pragma

priče primjer kako bi novinarstvo trebalo potaknuti na kritičko mišljenje. “Biti informiran danas je imperativ, ali informacije treba filtrirati. Pojave poput nasilja na internetu ili krađe identiteta mogu se dogoditi i mladima te je i zbog toga potrebna medijska pismenost”, smatra Pletikosić. Franjo Lepan, dobitnik u kategoriji tiskanog/online članka, slaže se i smatra da “od najranije dobi u obrazovnim ustanovama mladima treba približiti sve medije te ih upozoriti na njihove prednosti i nedostatke”. Da se o obrazovanju nedovoljno govori u medijima, osim u iznimnim situacijama poput trenutačnog upitnog stanja kurikularne reforme, slaže se i Ivana Sučić, čiji je radijski prilog osvojio nagradu. “To nije atraktivan sektor kao, na primjer, unutarnja politika ili sport pa novinari koji prate obrazovanje nisu toliko ni u fokusu. No nije toliko važan novinar ili priznanje novinaru koliko je važno da se stvori više medijskog prostora za obrazovni sadržaj jer ga obrazovanje zaslužuje”, smatra Sučić. Inače, za Pragminu nagradu jedna od nominiranih novinarki bila je i Globalova Dina Ćevid.

Društvo

Travanj 2016.

PROJEKT ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

ŽENA U BIZNISU Ivana Matić, osnivačica portala Women in Adria

I zaposlenice i poduzetnice trebaju jednake uvjete kad postanu majke

Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

ako živimo u novom dobu koje krasi i napredna tehnologija i mogućnost da žene rade takozvane muške poslove, ženama u poduzetništvu i dalje trebaju potpora i zaštita, ali i polje gdje će jasnije i glasnije izraziti svoje zanimanje i znanje. Ivana Matić, osnivačica portala Women in Adria, svojim primjerom i radom upozorava javnost na važnost uloge žena u svijetu poduzetništva. Osim organizacije speed networking događaja, kojima je cilj povezivanje velikih tvrtki i malih poduzetnica, ova organizacija svojim članicama omogućava certifikaciju te povezivanje s velikim tvrtkama na lokalnom i svjetskom tržištu. To čini kroz partnerske organizacije čiji je Women in Adria službeni predstavnik u Hrvatskoj, ali pruža i savjetodavne usluge i certifikaciju tvrtkama koje žele u svoj proces nabave implementirati najbolje prakse raznolikosti dobavljača. Ivana je majka troje djece i, iako ima prepun raspored, svoje slobodno vrijeme posvećuje upravo svojim najmilijima. KORPORATIVNI SVIJET “Na vlastiti sam se posao odlučila kad sam shvatila da radeći za druge nikad neću biti zadovoljna”, kaže Matić. “Prije prelaska u korporativni svijet bila sam bez posla i tu sam shvatila važnost networkinga odnosno koliko su žene tu slabije. Tada sam ostala drugi put trudna pa sam odlučila napraviti LinkedIn grupu Women in Adria, da se žene u regiji malo povežu. Tako sam polako ušla u svijet žena u biznisu i vidjela da to može biti biznis te istodobno shvatila da korporativni svijet nije za mene”, ističe. Ivana je prvi događaj organizirala u siječnju 2012., a do danas njezin je portal ostao jedini medij u Hrvatskoj i regiji za žene u bi-

‘Na vlastiti sam se posao odlučila kad sam shvatila da radeći za druge nikad neću biti zadovoljna’, kaže Ivana

‘Pitanje diskriminacije trudnica već smo osvijestili, ali se još ne zna dovoljno što to znači biti trudna poduzetnica’, kaže Ivana Matić Foto: Privatna arhiva

znisu. Iako joj posao uzima dosta vremena Ivana nije nikada dvoumila između karijere i obitelji. Ima i jedno i drugo. “Nisam imala dvojbi jer je poduzetništvo, odnosno vođenje biznisa od kuće kako puno poduzetnica radi, najbolji način da i posao i obiteljske obveze lakše obavljaju”, objašnjava Ivana koja smatra da je upravo to razdoblje majčinstva velika prekretnica u životu svake žene. Dodaje da mnoge žene na rodiljnom dopustu pokreću vlastite biznise jer tad imaju vremena za razmišljanje i rad te im je rodiljni zapravo izlazna strategija iz korporativnog svijeta. Kao majka, svoju djecu uči odgovornosti kroz igru pa tako dok mama radi, djeca se igraju da rade u svojoj sobi.

Skandinavske zemlje ženama u javnom sektoru omogućuju veliku fleksibilnost radnih mjesta što izravno utječe na to da manje žena pokreće vlastiti biznis. S druge strane, u SAD-u, zato što nema rodiljnog dopusta, žene lakše pokreću vlastiti biznis “Budući da mi nismo zemlja s tradicijom u poduzetništvu, moja je generacija otišla u poduzetništvo unatoč svojim roditeljima, a naša djeca će otići u poduzetništvo zbog svojih roditelja, i

to vrlo rano, mislim i nadam se”, sretno će Ivana. Ipak, osvrnula se i na pitanje trudnica u svijetu poduzetništva, koje je i dalje bez odgovora, ali je i obilježeno pečatom diskriminacije. DISKRIMINACIJA TRUDNICA “Pitanje diskriminacije trudnica već smo osvijestili, ali se još ne zna dovoljno što to znači biti trudna poduzetnica. To znači da nemate rodiljni dopust, da radite do zadnjeg dana, i rijetko prestajete raditi kad rodite. Vaš biznis i egzistencija su ugroženi, a također vas često i diskriminiraju klijenti jer ne percipiraju da biste trebali prestati raditi čak i kad rodite. Tako da trudne poduzetnice često gube poslove, čak i ako imaju tim od deset ljudi koji će bez problema odraditi posao

ako vas ne bi bilo”, žustro komentira Ivana. Upravo se iz ovog problema proteže i pitanje kako država pomaže ženama u poduzetništvu, posebno onima koje su majke. Naime, država ne pomaže ni na koji način dodatnim bodovima ili sredstvima. “Ne pomaže im nikako, osim što tu i tamo postoje posebni bodovi/natječaji za poticaje poduzetnicama. Ovaj problem postoji svagdje u svijetu. EU mnogo ulaže u žene, ali griješi jer zaposlenice i poduzetnice gleda odvojeno”, kaže Ivana i nastavlja, “Recimo, skandinavske zemlje su ženama u javnom sektoru omogućile veliku fleksibilnost radnih mjesta što izravno utječe na to da manje žena pokreće vlastiti biznis. S druge strane u SAD-u, zato što nema rodiljnog dopusta, žene lakše pokreću vlastiti biznis”, objašnjava Ivana. POMOĆ DRŽAVE Smatra da je rješenje da se korporativna karijera i poduzetništvo izjednače u pogledu potpore države. Odnosno, poduzetnice bi trebale dobivati neki pandan rodiljnog dopusta u obliku subvencija za čuvanje djece, održavanje kućanstva jer su to troškovi koji su ženama izravno povezani s poslovanjem. Odnos države prema ženama poduzetnicama odražava se i u samoj statistici i općem shvaćanju žena u tom svijetu. Poduzetnice su u daleko lošijem položaju od korporativnih žena svagdje u svijetu, “osim u SAD-u gdje je i jednima i drugima jednako loše, jer tamo korporativne žene imaju minimalni rodiljni dopust”, kaže Ivana i zaključuje da “kad pogledate koji se potencijal u poduzetnicama krije za otvaranje novih radnih mjesta, naši političari se igraju decimalama gospodarskog rasta, umjesto da ulože u žene. Tada im ne bi trebale decimale”.

Tekst je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugama Legalina i VIMIO te Gradom Zagrebom. Projekt sufinancira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.

EKOLOŠKA OSVIJEŠTENOST Akademska zajednica kaska za osnovnim i srednjim školama

‘Želimo odvajati otpad, ali nemamo gdje’

Anić G Andro andro.anic5@gmail.com

snovne i srednje škole u Hrvatskoj na samom su vrhu kada je riječ o brizi za zaštitu okoliša. S druge strane studenti u ekološkoj osviještenosti zaostaju, bez projekata i inovativnih ideja kako zbrinuti otpad. Studentske skripte, bilježnice, materijali za učenje, role papira i novine nisu dio navike recikliranja, a ni mnoge akademske ustanove još nemaju prihvaćene projekte aktivnog zbrinjavanja otpada, kako bi se potaknuo održiv razvoj i odgovorna uporaba prirodnih resursa. Da se u zbrinjavanju otpada studentska populacija ponaša neodgovorno, dokazuju i iskustva studenata iz domova, ali i prostora fakulteta, menzi i sportskih objekata. “Ne razvrstavamo otpad u studentskim

domovima, ne razumijem zašto”, rekla je Ivana Baričević, studentica treće godine ekonomije, smještena u novoobnovljenom dijelu studentskog naselja Stjepan Radić. U njezinu rodnom Gospiću svakodnevno razvrstavaju otpad. “Moja obitelj zbrinjava svaki otpad, shvatili smo to kao obvezu i s vremenom je postalo navika”, objasnila je Ivana. Dodala je i kako smatra da su mjere razvrstavanja otpada u Hrvatskoj još u fazi dobrovoljnog odvajanja. Slična iskustva sa “Save” ima i Mia Budić, studentica pete godine kineziologije. “Živim već nekoliko godina u domu i još se nisam susrela s razvrstavanjem otpada”, kazala je Mia. U njezinu Đakovu - drukčije stanje, otpad se zbrinjava svakodnevno. “Uz kantu dobijemo i žutu vrećicu u koju ide plastika. Postoje i posebni spremnici na papir”, rekla je Mia.

Dok se akademske ustanove muče i s tipiziranim kartonskim kutijama za papir, u osnovnim i srednjim školama uspješno se provodi projekt Eko-škole

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja već 25. godinu zaredom u više od 150 Foto: Darjan Fiolić zemalja diljem svijeta

Udruga Lijepa Naša u Hrvatskoj nacionalni je koordinator i voditelj projekta Eko-škole. Provode se projekti s jasno definiranim ciljevima, a prati se realizacija te ocjenjivanje zadataka zaštite okoliša u djelokrugu ustanove. Gašenje računala i svjetla u prostorijama, kutije za otpadni papir, kontejneri za ambalažni karton, operativni nadzor ekopatrola, spremnici za otpadne baterije, tekstil i plastičnu ambalažu, samo su neke od mjera koje se, uz nastavni dio, provode u sklopu projekta. Nedostatak tipiziranih kartonskih kutija za odlaganje papira problem je koji muči većinu akademskih ustanova. Pojedine tvrtke u Hrvatskoj nude modele zbrinjavanja otpadnoga papira bez dodatnih naknada. Stoga je studentima i fakultetima dovoljan samo jedan telefonski poziv i motiv za zbrinjavanje otpada kao najvećeg neprijatelja Majke Prirode.

Intervju

Travanj 2016.

RAZGOVOR Svjetski poznati filmski producent i dvostruki oskarovac Branko Lustig za Global

Naša je mladost dovoljno pametna da prepozna i odbije neonacizam

Sedlar G Emili esedlar.aisz@gmail.com

ranko Lustig filmski je producent koji je u svojoj dugoj karijeri ostvario mnogobrojne projekte, od kojih su neki, poput filmova “Schindlerova lista” i “Gladijator”, ostavili neizbrisiv trag u povijesti filma. S 84 godine i dalje se bori za ljudska prava, upoznaje mlade generacije s problemima nesnošljivosti te na različite načine promovira humane teme koje imaju snažnu poruku za globalnu publiku. Pokušava biti glas razuma i nade u doba terorizma, netolerancije i mržnje, a isto tako, bez obzira na to što je svjestan svega negativnog u današnjem vremenu, još je idealist i vjeruje u glas mladeži. Svojim nas djelovanjem podsjeća koliko umjetnost može promijeniti svijet i koliko odgovora na društvena pitanja može donijeti. •Zašto ste Festival tolerancije, koji je ove godine u travnju proslavio 10. obljetnicu, utemeljili baš u Zagrebu? Zašto u Zagrebu? Zato u Zagrebu jer ne mogu u Sarajevu. Živim u Zagrebu. Najprije je tu bio Festival židovskog filma i pitali su me prije deset godina bih li ga htio preuzeti. Rekao sam - zašto ne, i tako je sve počelo. Evo sada, ovih je dana deset godina i uvijek privuče mnogo ljudi. Zagrepčani su jako zainteresirani za ovakve događaje, zanimaju ih filmovi koji se bave tolerancijom, pogotovo prema manjinama. Važno je da su ljudi znatiželjni i trajat ćemo dokle god bude tako. A i ove je godine u programu bilo odličnih filmskih ostvarenja. •Danas je u svijetu mnogo mladih koji proživljavaju niz različitih religijskih, rasnih i etničkih predrasuda. Kako umjetnost može promijeniti ekstremne poglede na svijet? Obilazim škole i dajem satove edukacije o toleranciji. Govorim o holokaustu. To također radim već deset godina. Već samo to što mladi slušaju ta predavanja, što ne galame i što su pažljivi, mnogo znači. Odlično je što postavljaju pitanja i vidim da se zanimaju. Mislim da smo time postigli velik uspjeh, vidim da svake godine idemo dalje i da se mijenjamo. Na neka predavanja dolaze i oni koje su bili i prošle godine. Imam dosta dobru moć zapažanja pa pamtim lica i čini mi se da mladi zaista vole ta predavanja. •Često se čuje fraza da se povijest ponavlja. Mislite li da je, s obzirom na današnju situaciju, moguće da nam se ponovi neka vrsta totalitarizma kakav je bio nacizam? Ako je tlo na kojem ljudi siju neonacizam, kao, recimo, sada u Bruxellesu, gdje se pojavilo 500 njih koji su na jednom malom trgu protestirali protiv policije i koji su tako željeli sudjelovati u lovu na teroriste, onda je to loše. Treba se boriti protiv takvih. Trebamo se boriti protiv svega što je slično fašizmu, totalitarnim režimima, neonacizmu. Naši su mladi dovoljno pametni da mogu prepoznati i odbiti neonacizam. Nadam se da postoje mnogi ljudi koji se bore protiv njega i koji će se boriti da se to zlo ne ponovi. •No ima li tu ipak neke razočara-

Trebamo se boriti protiv svega što je slično fašizmu, totalitarnim režimima, neonacizmu, ističe Lustig uz nadu da postoje ljudi koji će se boriti protiv ponavljanja takva zla

Uvijek postoji budućnost za one koji imaju talent i upornost. I strast, bez toga ne ide, ističe Lustig

nosti svijetom u kojem danas živite? Imate nesreću što ste rođeni u ovom razdoblju kada su svi oko nas u nekoj vrsti nesreće. Gledate ove atentate i terorističke napade u tim zemljama koje nas okružuju. Ne mogu zamisliti kako mladi mogu živjeti s ovakvim stvarima koje se zbivaju. Užasno je kako danas postoji strah da, ako idete u kazalište ili na utakmicu, postoji šansa da vam netko za osvetu, neka budala, postavi bombu. Uglavnom se te osvete događaju na pogrešnim mjestima pogrešnim ljudima, kradu nevine živote. Mnogi koji su stradali u avionima, aerodromima ili na raznim sličnim događajima su djeca. Što su djeca skrivila? Zato je terorizam najstrašnija stvar koja se danas može dogoditi u svijetu. I zato je potrebna borba protiv terorizma. Ne znam na koji način, ali je potrebno poduzeti sve što je moguće. •Svima je poznata vaša velika suradnja s redateljem Stevenom Spielbergom. Koliko njegova zaklada Shoah može utjecati na današnju mladu generaciju? Spielberg je upravo mene odabrao da u njegovo ime napravim prve proračune za tu zakladu. Zaklada Shoah udruženje je koje ne uzima samo

gole ispovijesti i priče bivših logoraša nego i njihove opise što su sve doživjeli i kako su sve doživjeli. Smisao je te zaklade i uključivanje studenata koji među sobom raspravljaju o onome što su čuli, a o tome nemaju konkretna iskustva. Preko takvih dijaloga i razmjena mogu se prenijeti mnoge spoznaje i time možda spriječiti da se tako nešto ponovi. •Kako filmovi danas mogu utjecati na mlade? Na mlade može utjecati nekoliko stvari; može utjecati knjiga, ako je znaju čitati i ako je dobra. Čitatelj ima moć zamisliti ono što je autor stvorio. Film djeluje vizualno. To znači da gledatelj zapravo gle-

Imate nesreću što ste rođeni u ovom razdoblju kada su svi oko nas u nekoj vrsti nesreće. Gledate atentate i terorističke napade u zemljama koje nas okružuju. Ne mogu zamisliti kako mladi mogu živjeti s ovakvim stvarima koje se zbivaju

U nas ima cenzure, ali u glavama pojedinaca Je li, prema vašem mišljenju, budućnost hrvatske kulture optimistična ili ne? Ne volim ništa gledati crno. Nije lagano, kao ni u svijetu, ali optimističan sam. Mislite li da u Hrvatskoj danas ima cenzure? Ne, cenzure nema, barem ne one institucija. Možda cenzure ima u glavama pojedinaca, ali o tome je teško govoriti. Je li cenzura pogubna za kulturu jedne zemlje i može li se stvoriti krug intelektualaca koji su uvijek u opoziciji? Cenzura je uvijek pogubna, u njoj nema ništa dobro. Intelektualci su s druge strane uglavnom u opoziciji, to je normalno stanje za intelektualce. Tako je i kod nas u Hrvatskoj.

Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

da kako se sve događalo. Ako mladi čovjek zna gledati film i ako se uživi te emocionalno poveže s junacima i pričom, to mnogo znači. To znači da, ako dođe u sličnu situaciju, jednog će dana on pokušati napraviti nešto kao što je to junak filma napravio. To je pozitivno. Filmovi utječu na to da se popravimo i da se ne dogode loše stvari. •Postoji li neki film uz koji ste posebno vezani? Sada, u kasnim godinama, jako mi se kao nešto posebno vraća Schindlerova lista jer sam to i sam doživio u logoru i dio te priče sam ispričao Spielbergu, tako da je koristio neke dijelove. Na mene je dosta utjecao i film Ben Hur, zato što je židovski junak bio glavni junak filma. U to me doba uzbuđivala ona poznata utrka konja. Ali i Tarzan! •Koji biste film svakoj mladoj osobi preporučili? Mnoge bi filmove mladi trebali pogledati, zaista mnoge, teško je odabrati, ali ako baš moram onda bi to bili Schindlerova lista i Cabaret. •U današnjim je filmovima ponovno aktualizirana problematika izbjeglica... Filmovi o izbjeglicama i nisu toliko česti. Naime, mnogi nisu baš napravljeni kao priče o današnjoj situaciji. Prije 40 godina radio sam na filmu Guslač na krovu. To je priča o Tevyn i njegovim kćerima. Taj film završava jednim pogromom u Rusiji u kojemu je spaljeno selo, a cijelo židovsko stanovništvo iz toga sela ide u zbjeg. To mi je bilo prvo iskustvo s izbjeglicama. Kad sam nedavno vidio kako izbjeglice prelaze preko rijeka, sjetio sam se našega filma. Mislim da je strašno ovo što se trenutačno događa. Ostati bez doma i ići nekamo, a ne znate kamo idete, mora da je strašno. Kad sam bio mali, imao sam takvo isku-

stvo da sam s devet godina išao od Osijeka do Čakovca Dravom. Bio sam u malom čamcu s mamom i tatom. Mogu zamisliti kako se sada osjećaju ti jadni ljudi iz Sirije i Afganistana. Moraju napustiti svoje kuće i idu nekamo noću i još naiđu na prepreke kojekakvih žica. Nadam se da će ti jadni ljudi negdje naći smještaj, a poslije i posao te će tako moći nastaviti sa životom. Naročito je potrebno da njihova djeca nastave sa školom. •Vi ste s 23 godine završili glumu na zagrebačkoj akademiji, da biste nakon toga postali asistent redatelja u Jadran filmu. Koliko vam je to životno iskustvo utjecalo na rad? Ipak uvijek kažem da sam životno iskustvo stekao u logoru. To sam besplatno dobio od kolega iz Njemačke. Odveli su me u logor i tamo su me naučili mnogo čemu. Mogu reći da je to bilo vrlo bogato iskustvo i baš zahvaljujući iskustvu odonda guram. Uglavnom, iskustvo je volja. Čovjek mora imati volju da nešto postigne. Volja da ostanem živ bila je dovoljna da se održim. •Danas životno iskustvo mladih uvelike ipak oblikuje tehnologija. Uništava li ona kreativnost i volju da se nešto postigne? Tehnologija se može koristiti na nekoliko načina, među njima i na pozitivan način. Dobra je tehnologija koja utječe pozitivno, gdje se nalaze novi strojevi, novi i bolji uvjeti rada, nova iskustava. Jako je loše ako mladi gledaju onu lošu stranu gdje kopiraju gangsterske pokrete, ubojstva... Nažalost, postoje oni koji te sve negativne aspekte doživljavaju na pozitivan način. Nadam se da će mlada generacija koristiti tu sjajnu tehnologiju i njezine mogućnosti, i to tako da mogu pomoći ljudima. •Vratimo se filmu. Mislite li da je hrvatski film nekad bio više integriran sa svjetskom kinematografijom nego danas? Druga su vremena. Nekad je bilo mnogo više koprodukcija. S njima smo i mi rasli jer su nam dolazili mnogi veliki svjetski umjetnici. Ipak, polako se koprodukcije vraćaju i pozitivno gledam na budućnost hrvatskoga filma. Jadran film je povijesno velika kuća i bilo bi dobro da se vrati na stari kolosijek. •Što to nedostaje hrvatskoj kinematografiji da se bolje nametne u svijetu? To nije jednostavno. Najvažnije je imati dobar film, bez toga ne ide. A dobar film nije lako napraviti, mora se mnogo toga poklopiti, od scenarija, režije, glume, a onda i marketinga. Film je vrlo kompleksan. •Mogu li se tu nametnuti i naši mladi glumci, redatelji, ljudi koji završavaju akademiju? Uvijek postoji budućnost za one koji imaju talent i upornost. I strast, to je jako važno, bez toga ne ide. Tako je svagdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj. •Kako ljudi danas mogu stvoriti nove, pozitivnije vrijednosti koje potiču na humanost i mir? Moramo se okrenuti sebi, biti humaniji, imati više empatije prema bližnjima i prema svima kojima je potrebna pomoć. Nikad dosta dobrote. Svojim primjerom uvijek možemo potaknuti druge da budu bolji.

Kolumne/komentari/mišljenja

Travanj 2016.

Brexit bi bio velik udarac za Britaniju i EU

Vuk Vuković

vuk.vukovic@zsem.hr

ritanski je referendum sve bliže, a, prema posljednjim anketama, nacija je podijeljena te je konačni ishod referenduma u ovom trenutku potpuno neizvjestan. Takva neizvjesnost već šteti britanskoj ekonomiji. Funta pada u odnosu prema ostalim svjetskim valutama, londonski burzovni indeks FTSE je oko 12 posto ispod svog vrhunca iz svibnja prošle godine, dok u poslovnom sektoru vlada dosta zabrinjavajuća atmosfera zbog poslovnih očekivanja za ovu i iduću godinu. Neizvjesnost u Britaniji već sada ozbiljno nagriza njihovu ekonomsku konkurentnost, u trenutku kada su realni pokazatelji gospodarstva prilično stabilni. Upravo to najbolje svjedoči o tome da su u ekonomiji najvažnija očekivanja. Zašto mogućnost potencijalnog izlaska Britanije, ili bilo koje druge zemlje, iz Europske unije toliko utječe na gospodarstvo? Zašto se u poslovnom svijetu formiraju negativna očekivanja u osvit takvih mogućih događaja? Prije svega, zbog kratkoročna šoka koji stvara izlazak. Izlazak iz bescarinske unije podrazumijeva skuplji uvoz, ali i pad izvoza na dosad lako dostupna tržišta. Prvi kratkoročni učinak je neizbježan pad trgovinske razmjene. Slično kao što i ulazak u EU ima nedvojben pozitivni učinak na trgovinsku razmjenu. Hrvatska je najbolji primjer. Učinak ulaska u EU 2013. osjetio se najviše na rastu izvoza. Rast BDP-a koji se Hrvatskoj dogodio u 2015. vođen je prije svega značajnim rastom izvoza. S druge strane jeftiniji uvoz također ima svojih prednosti, u pravilu može značiti veću potrošnju, još jednu kategoriju koja je povećala domaći ekonomski rast. Izlazak iz takvog zajedničkog tržišta, na kojem su trgovinske prednosti očite, eksplicitno smanjuje blagostanje zemlje koja odluči izaći. Osim ekonomskih posljedica, izlazak Britanije

U trenucima kada se EU suočava s najozbiljnijim problemima u svojoj 60-godišnjoj povijesti, izlazak bilo koje od članica bio bi udarac od kojega se Europa možda nikada ne bi oporavila ili bilo kojega drugoga jednako moćnog gospodarstva zadao bi težak udarac objema stranama – i zemlji koja izlazi (izravno ekonomski) i samoj Uniji (tj. ideji ujedinjene Europe). U trenucima kada se EU suočava s najozbiljnijim problemima u svojoj 60-godišnjoj povijesti, izlazak bilo koje od članica bio bi udarac od kojega se Europa možda nikad ne bi oporavila. No ne mora značiti da će se najgori scenarij i dogoditi. Niti glas za izlazak na referendumu ne mora značiti eksplicitni izlazak Britanije iz Unije. Neki britanski političari u sklopu Vote Leave kampanje ističu da bi glas za izlazak zapravo značio još bolju pregovaračku poziciju za Veliku Britaniju u odnosima s EU-om. Nešto poput norveškog scenarija. U svakom slučaju, čak i da Europa uspješno prebrodi izlazak Britanije iz Unije, što je svakako moguće u srednjem roku, kratkoročne posljedice bit će problematične. Gotovo sigurno će doći do rasta radikalnih političkih opcija u brojnim državama širom Unije. Ekonomska kriza vratila je takve opcije na političku scenu, izvukla ih iz marginaliziranosti, a politička kriza mogla bi nekoj od njih dati vlast (ili sudjelovanje u vlasti). Tu bi tek počela katastrofa. Što to znači za perspektivu Hrvatske u EU? Hrvatska je iznimno osjetljiva na događanja u Europi. Bilo kakav ekonomski šok u EU brzo se prelijeva i na nas (što smo dobro osjetili 2009.). Nova kriza u EU uništila bi krhki rast koji trenutačno ostvarujemo te nas ponovno gurnula u recesiju iz koje taman polako izlazimo. Daljnja radikalizacija političkog spektra u Europi otvorila bi prostor daljnjoj radikalizaciji i kod nas. Za Hrvatsku, stoga, novi šokovi iz Europe nikako nisu dobrodošli. Vuk Vuković predavač je na Katedri za ekonomiju Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

Hrvatska teorija političke moralne relativnosti

omislav Karamarko, prvi potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik najsnažnije hrvatske političke stranke, izjavio je u povodu ostavke ministra branitelja Mije Crnoje: “Pustimo kategoriju moralnoga, nemoralnoga. To je jako relativno. Ja se pitam koliko u ovom momentu građana živi u zoni prekršaja”. Pokušao je Karamarko tako obraniti čovjeka koji je prethodno sam priznao da je najmanje četiri godine svjesno kršio hrvatske zakone. Time je Karamarko izazvao zgražanje dijela javnosti, ali i ponovno potaknuo rasprave o odnosu politike i morala u hrvatskom društvu. Odnos politike i morala već stoljećima je tema kojom se bave brojni društveni i politički mislioci, ali ovdje nas zanima hrvatski kontekst. Kakav bi trebao biti odnos politike i morala? S jedne je strane jasno da se u suvremenim društvima, zbog brzog izmjenjivanja društvenih, ekonomskih i političkih procesa i kompleksnosti problema s kojima se politički akteri susreću, politika ne može potpuno poistovjetiti s moralom. Međutim, s druge strane, što dobivamo ako politiku, kako zagovara Karamarko, potpuno ispraznimo od morala? Politička povijest nas uči da u najboljem slučaju dobivamo različite vrste tehnokratskih politika, a vrlo često to rezultira promoviranjem partikularnih interesa, klijentelizma i korupcije, uz zanemarivanje javnog dobra i javnih interesa. Suvremena demokratska društva pokušavaju naći prikladnu poziciju na kontinuumu u kojoj se na jednoj strani politika u bitnome utemeljuje u moralu, pa tako, na primjer, u skandinavskim državama ministri podnose ostavku jer su jedan mjesec zaboravili platiti televizijsku pretplatu. Na drugoj su strani države u kojima politika, potpuno “očišćena” od morala, postaje sfera promoviranja i ostvarivanja osobnih i partikularnih interesa nauštrb javnog dobra. Hrvatska je pozicija, nažalost, odlično opisana Karamarkovom izjavom s početka teksta. Nije ta Karamarkova izjava iznimka nego pravilo hrvatske politike. Dovoljno je prisjetiti se lutanja i glavinjanja bivšeg premijera Zorana Milanovića koji je letvicu moralne i političke odgovornosti podizao i spuštao u skladu

Zašto dizati paniku što je satira otjerana s javne televizije? Živimo u svijetu u kojem nam govore da je u redu što nam se smanjuju proračuni za znanost i kulturu, u kojem se pljačkaju policijske postaje, a kad pomisliš - zemljo, otvori se, i to se dogodi usred Zagreba. Ne treba nam satira na TV-u. Izađimo van, satira je svagdje oko nas. (Global)

Šalaj G Berto bsalaj@fpzg.hr

Za većinu hrvatskih političara osvajanje vlasti postaje krajnji cilj političkog djelovanja jer se osvajanje vlasti promatra kao sredstvo ostvarivanja osobnih ili grupnih partikularnih interesa, a ne kao sredstvo da se politička zajednica oblikuje i uredi u skladu s određenim načelima i vrednotama sa samo njemu poznatim kriterijima. Drugim riječima, SDP-ova politika odbacila je moralna načela te se temeljila na političkom voluntarizmu svoga lidera. Drukčiju politiku obećavao je Most, ističući kako će etablirati načela stručnosti i moralnosti. Međutim, vrlo brzo se pokazalo, imenovanjem na ministarsku poziciju osobe koja ne vidi ništa politički i moralno sporno u tome što daruje stvari koje su tuđe vlasništvo i pritom krivotvori službene dokumente, kako ni od te nove političke opcije ne trebamo u vezi s moralom i političkom odgovornošću očekivati nikakva poboljšanja. Za većinu hrvatskih političara osvajanje vlasti postaje krajnji cilj političkog djelovanja jer se osvajanje vlasti promatra kao sredstvo ostvari-

vanja osobnih ili grupnih partikularnih interesa, a ne kao sredstvo da se politička zajednica oblikuje i uredi u skladu s određenim načelima i vrednotama. Ovdje opisano stanje sugerira prilično pesimističnu sliku, ali situacija postaje još gora kada u hrvatsku političku jednadžbu uključimo i građane. U slučaju Hrvatske pokazuje se, naime, kako klasičan mehanizam koji je u demokratskoj teoriji predviđen za rješavanje problema neodgovornih i nemoralnih političara, a to su izbori, nije djelotvoran. Izbori su situacija u kojoj građani imaju prigodu kazniti neodgovornost i nemoral političke klase. Hrvatski građani kontinuirano na izborima za nacionalni parlament najveću političku potporu iskazuju upravo HDZ-u i SDP-u, a na lokalnim razinama za čelnike svojih županija, gradova ili općina vrlo često biraju političare protiv kojih postoje optužnice ili čak i pravomoćne presude za političku korupciju. Takvi političari i stranke osvajaju vlast, dakle, kroz demokratsku proceduru, na temelju glasova građana. Kakvi smo mi to građani kada kontinuirano, 25 godina, biramo HDZ i/ili SDP koji su takvi kakvi jesu? Jasno je da veći dio odgovornosti za aktualno stanje počiva na strani političkih elita, ali izborni rezultati sugeriraju da se ni građane ne može ekskulpirati od dijela krivnje. Pokazuje li, dakle, hrvatski slučaj da je izreka, prema kojoj “svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje”, potpuno opravdana, pa onda ništa bolje i ne trebamo očekivati, ili nam postojeće stanje treba poslužiti kao poticaj da kroz aktivni građanski angažman tražimo nove prigode za razvoj demokratske političke kulture koju će obilježavati postojanje velikog broj aktivnih, informiranih i na javna dobra usmjerenih građana koji će, uz izravno sudjelovanje u politici, na izborima birati sebi slične političare? Odgovor se čini jednostavan, ali ne treba imati iluzija da će politička borba za poboljšavanje postojećeg stanja biti kratka i jednostavna. Berto Šalaj izvanredni je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje predaje na kolegijima Demokracija i civilno društvo i Politička socijalizacija i političko obrazovanje. Također, član je Vijeća GONG-a.

Foto: Ivan Gundić

Svijet/EU

Travanj 2016.

MAINZ Globalova reporterka ispitala stavove mladih u Njemačkoj o imigrantima

‘Ako ti netko tko ne govori tvoj jezik ukrade posao - što to govori o tebi?’

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

Mainz je studentski gradić u Njemačkoj i njegovi su mladi stanovnici prilično angažirani na pomaganju izbjeglicama - bilo volonterski ili profesionalno

ekaj, zaista postoji takva grupa? Gdje se mogu prijaviti, pitala me Steffi Hecht, studentica iz Mainza kad sam joj spomenula da na sveučilištu Johannes Gutenberg postoje volonterske studentske skupine koje izbjeglice i azilante besplatno poučavaju njemački te im pomažu s fakultetskim obvezama. Kako bi se pouka podigla na višu razinu, prije osam mjeseci s radom je počela škola stranih jezika koja također nudi besplatne pouke. Projekt je inicirala država, a polaznike se dodatno pokušava motivirati kartama za prijevoz na kraju “semestra” ako su bili prisutni na više od 50 posto nastave. VOLONTERSKE INICIJATIVE “Redovito se družim s petero Sirijaca. Jučer sam pozvala njih desetero na druženje. Igrali smo Pictionary! Bila sam jako sretna što su uspjeli pogoditi gotovo sve riječi, posebno zato što ne razumiju jezik”, sa smiješkom je ispričala Jaqueline Gelbert, jedna od predavačica iz škole. Neki se mladi imigranti utorkom rado okupljaju u baru “Inter II” u sklopu jednog od studentskih domova. “Mislim da od toga mogu mnogo profitirati - jačaju svoje znanje njemačkog jezika, upoznaju nove ljude i time se lakše integriraju u društvo”, rekao je Lars Henke, volonterski angažiran u studentskoj organizaciji Erasmus Team. Iako se Erasmus Team ne bavi organizacijom događanja s “imigrantskim” predznakom, otvoreni su za pomoć. Tako su svim Erasmusovim studentima poslali newsletter u kojem su pozvali na Flashmob. Događaj je okupio više od tisuću ljudi koji su u glas pje-

Mladi Nijemci odlučni su u tome da pomognu izbjeglicama

Kako bi se pouka podigla na višu razinu, prije osam mjeseci s radom je počela škola stranih jezika koja također nudi besplatne pouke. Projekt je inicirala država, a polaznike se dodatno pokušava motivirati kartama za prijevoz na kraju ‘semestra’ ako su bili prisutni na više od 50 posto nastave vali pjesmu koju je započeo pijanist na svom glasoviru. Ovu je akciju organizirao pokret građana Campact, a organizatorica Anna-Lena von Hodenberg

bila je oduševljena masovnim odzivom, priznavši kako nije očekivala toliko ljudi. “Flashmob je bio pokazatelj da njemačko društvo nije ksenofobno i da su sve izbjeglice dobrodošle. Odnosno, pokušalo se pokazati da je to mišljenje većine”, objasnio je student Jan Koloska. S druge strane, lokalna organizacija Save Me Mainz stvorena 2009., kontinuirano inicira razne aktivnosti za izbjeglice. Od prikupljanja elementarnih potrepština, pribavljanja računala i učenja njemačkog do organiziranja prijateljskih nogometnih utakmica. STRAH HRANI RADIKALE Iako nisam upoznala nijednog mladog Nijemca koji gaji negativno mišljenje prema izbjeglicama, Dresden je postao kolijevka radikalne desničarske organizacije PEGIDA koja javno promovira

mržnju prema imigrantima. “Iako su brojčano vrlo slabi, njihove aktivnosti snažno odjekuju svijetom. Zato su potrebne inicijative poput Flashmoba kako bi se na neki način osvjetlao obraz njemačke nacije”, pojasnio je Jan. “Zaista mi je teško za njih pronaći riječ koja nije uvredljiva. Mislim da svoj strah usmjeravaju u pogrešnom smjeru i da su to tužni i usamljeni ljudi”, nadodao je. U moru argumenata zašto izbjeglice ne bi trebale ostati na njemačkom tlu, najčešći je onaj da će mladi teže nalaziti posao jer će tržište postati prezasićeno priljevom radne snage. Trebaju li se mladi zabrinuti? “Što više ljudi dolazi, tržište je veće, a samim time i ponuda poslova. Uostalom, ako ti netko tko ne govori tvoj materinski jezik uspije ukrasti posao - što to govori o tebi?”, zaključio je Jan.

TERORISTIČKE SKUPINE Analitičari na Bliskom istoku vide slabost - razjedinjenost

Zajednička ideologija bez zajedništva Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

‘ISIS koristi etničke i vjerske podjele, baš kao i Boko Haram u Nigeriji i Al-Shabab u Somaliji’, ističe Igor Tabak

asakr u Parizu i Bruxellesu, bombaški napadi po Iraku, te česti napadi na civile i djecu u Africi imaju nedvojbeni zajednički nazivnik, a to je islamski terorizam. Iako ujedinjeni pod zajedničkom ideologijom, zbog stalnog pojavljivanja novih organizacija, teroristi postaju razjedinjeni, i to zbog posebnih ciljeva svake male skupine koja, iako se identificira s krovnom terorističkom organizacijom, ima vlastite interese. Prema riječima Mirka Bilandžića, profesora kolegija Terorizam i društvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, generički ne postoji dogovor o definiciji terorizma. TRAŽENJE SLJEDBENIKA “To je oblik ponašanja koji se različito interpretira i naziva, u određenim okolnostima mnogi teroriste nazivaju borcima za slobodu i nacionalnim osloboditeljima. No sigurno je da svaki terorizam ima duboke društvene i političke uzroke u želji za promjenom postojeće države ili uspostavom nove”, kaže Bilandžić.

Terorističke organizacije sljedbenike u pravilu traže internetom

S time se slaže i Igor Tabak, analitičar portala Obris, i dodaje da se posljednjih godina pod imenom međunarodnog terorizma svijet susreće s organizacijama čiji fokus nije samo na rušenju određenoga političkog režima nego nastoje proširiti djelovanje tražeći sljedbenike po ideološkoj bazi, propagandom putem interne-

Foto: Marija Gaura

ta i slično. Naime, američki odgovor na napade 11. rujna 2001. godine u obliku pokretanja vojne kampanje na Bliskom istoku značio je slabljenje Al-Kaide, te njenu postupnu decentralizaciju, pa tako danas postoji čitav niz njenih manjih i većih ogranaka. Američko svrgavanje Saddama Husseina dovelo je do kaosa i ne-

stabilnosti u Iraku gdje je djelovao ogranak Al-Kaide. Mirko Bilandžić zaključuje da, iako mogu postojati određene organizacijske razlike i konflikti između franšiza Al-Kaide, ISIS-a i Al-Nusre, ideologija tih skupina je jedna - ideologija islamske države. NESPOSOBNI ZA KONTROLU “Baš kao što ISIS koristi etničke i vjerske podjele u narodu, jednako islamističke skupine Boko Haram u Nigeriji i Al-Shabab u Somaliji uz korištenje sile dovode argument uvođenja reda u stanje političkog kaosa i brigu za muslimanske zajednice kako bi dobile legitimitet”, ističe Tabak. Te skupine, dodaje, teže za očuvanjem vlastitog identiteta i ne utapanjem u širi pojam moćnije podružnice kakva je nekoć bila Al-Kaida, a danas je ISIS. “Međutim, teško je pomisliti da tako radikalne, a manje političke organizacije budu u stanju preuzeti kontrolu i nad većim teritorijima uspostaviti svakodnevni život i privredu”, kaže Tabak. Moguće je da upravo iz tog razloga navedene grupe teže spajanju, podčinjenu većima, te im iskazuju privrženost.

by Hanan Nanić ESKALIRALI SUKOBI IZMEĐU ARMENIJE I AZERBAJDŽANA Početkom travnja obnovio se krvavi sukob primiren 1994. godine u spornoj separatističkoj regiji Nagorno Karabah, koja je od primirja nakon rata između Armenije i Azerbajdžana za to područje, samoprozvana i nepriznata enklava Republika Nagorno Karabah, pod vlašću armenskog stanovništva. U kratkom obnovljenom sukobu poginulo je najmanje 77 ljudi, civila i vojnika na obje strane, a ovaj je rat u prvoj polovici 1990-ih godina odnio 30.000 života, te su stotine tisuća izbjegle, većinom Azerbajdžanci. Ovaj naglo obnovljen, te na isti način u roku od nekoliko dana smiren konflikt, izazov je međunarodnoj zajednici, zbog ruske podrške Armeniji i turske podrške Azerbajdžanu. ODRŽAN REFERENDUM U NIZOZEMSKOJ U Nizozemskoj se početkom travnja održao referendum o sporazumu EU-a i Ukrajine o jačanju političkih i ekonomskih veza, a birači su sa 64 posto glasova izglasali referendum (iako je izlaznost bila niska). Ovakve inicijative pokazuju stavove dijelova društava u EU o politikama koje se kose s njihovim nacionalnim interesom, a, kako ističu birači na referendumu, problem leži i u EU-ovim politikama poput onih ekonomskih ili vezanih uz migrantsku krizu. NOVA GLOBALNA AFERA OBJAVLJENI PANAMA PAPERS

Panama Papers slučaj je dosad neviđena curenja informacija, i to 11,5 milijuna dokumenata iz baze podataka četvrte najveće svjetske offshore odvjetničke tvrtke, Mossack Fonseca. Do dokumenata je putem anonimnog izvora došao njemački list Süddeutsche Zeitung, koji ih je podijelio s međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ), a koji ih je potom podijelio s mrežom međunarodnih partnera i medija. Promatrano razdoblje je ono od 1977. do 2015. godine te upućuje na tvrtke registrirane u tzv. poreznim oazama, koje su se koristile za trgovinu drogom i oružjem, pranje novca te utaju poreza. Panama Papers raskrinkala je mnoge javne ličnosti, svjetske političare i ljude povezane s njima, sportaše te velike kompanije. POČELO VRAĆANJE IZBJEGLICA U GRČKU Iako mnoge međunarodne nevladine organizacije i protivnici sporazuma EU-a i Turske o migrantima upozoravaju na probleme provedbe vraćanja izbjeglica u Tursku, početkom mjeseca dogovoreni proces je započeo. Naime, upravo je vraćanje izbjeglica poanta sporazuma, i to kako bi se zaustavio nekontrolirani val izbjeglica i migranata u europske zemlje. Tako svi koji ilegalno uđu iz Turske u Grčku nakon 20. ožujka, slat će se natrag u Tursku (nakon zahtjeva za azil i obrade podataka).

Kultura

Travanj 2016.

MINISTARSTVO KULTURE Između ‘borbe’ s kriterijima za d

Prepuštanje medija tr Gordana Vilović, profesorica i medijska stručnjakinja, kaže kako je ministar ‘ukidanju Povjerenstva za neprofitne medije prišao skandalozno brzo što ostavlja gorak dojam ishitrene odluke’

Kad se male dramske ruke slože, lakše se promovirati može

Foto: Anđela Vidić

GAVELLA Održani 2. dani Ogranka mladih HDDU-a

Mladi kazalištarci u potrazi za poslom u struci

Nova generacija dramskih umjetnika željnih rada u kazalištu dobila je prigodu pokazati koliko zna i što može Sedlar G Emili esedlar.aisz@gmail.com

granak mladih Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU) u suradnji s GDK Gavella održao je manifestaciju 2. dani Ogranka mladih HDDU-a. Manifestacija koja je trajala puna tri dana imala je bogat program s različitim predavanjima, predstavama, razgovorima, te koncertima čiji je cilj bio pokazati talent i mogućnosti današnjih mladih umjetnika. Festival je otvoren izložbom “Od skice do kostima” Tee Bašić i Anamarije Filipović Srhoj gdje se moglo vidjeti kako izgleda proces izrade jednog kazališnog kostima, a završio koncertom Filipa Šovagovića. Poanta manifestacije bila je promocija kazališnih djelatnika - mladih glumaca, redatelja, dramskih pisaca i kostimografa. “Drugi dani ogranka mladih bili su, kao i prvi dan, osmišljeni kao komunikacija mladih dramskih umjetnika do 35 godina sa starijim kolegama”, pojasnila je redateljica Frana Marija Vranković, ujedno i jedna od organizatorica. Štoviše, Dani Ogranka mladih služe studentima dramske umjetnosti u Hrvatskoj kao izvanredno perspektivna, ali i zabavna praksa gdje studenti imaju slobodu prikazati svoje najomiljenije radove. Jedan od razloga za pokretanje ovih dana problematična je si-

tuacija sa zapošljavanjem kazalištaraca mlađih od 35 godina. “Nedavno je na Akademiji održana tribina dijaloga na temu perspektive mladih umjetnika na kojoj sam baš spomenula statistiku da od 227 predstava koje su postavljene u Zagrebu od 2010. do 2015. u devet javnih kazališta, samo je 37 predstava imalo redatelje mlađe od 35 godina”, rekla je Vranković. Publika je također imala mogućnost vidjeti kako umjetnici danas rade na svojim projektima, te sudjelovati u razgovorima o situaciji mladih i njihovim mogućnostima u kazališnom svijetu. Ondje se spomenulo i različite opcije za umjetnike koji su motivirani radom i željom da iskažu slobodu na pozornici. Jer jedino glas slobodnog umjetnika sa stavom ima priliku biti prepoznat kao onaj koji je razumljiv i kojega se slijedi.

‘Od 227 predstava koje su postavljene u Zagrebu od 2010. do 2015. u devet javnih kazališta, samo je 37 predstava imalo redatelje mlađe od 35 godina’, požalila se redateljica Frana Marija Vranković

Ozmec-Ban G Tina tina.ozmecban@gmail.com Kruljac G Ivor ivorzk@gmail.com

rošla su dva mjeseca otkako je ministar kulture Zlatko Hasanbegović raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije. Stručno povjerenstvo za neprofitne medije osnovano je 2013. godine u mandatu ministrice Zlatar Violić, na temelju preporuke stručne službe Ministarstva. Njegovo zadnje djelovanje bilo je 2015. godine, a razriješenim članovima mandat je trebao trajati do rujna ove godine. Povjerenstvo je godišnje dodjeljivalo nepovratna sredstva 21 neprofitnom mediju u iznosu od tri milijuna kuna. Gordana Vilović, profesorica na FPZG-u i medijska stručnjakinja, kaže kako je ministar “ukidanju Povjerenstva za neprofitne medije prišao skandalozno brzo i tu ostaje gorak dojam da je odluka donesena ishitreno i da je nemoguće biti analitičan u tako kratkom roku”. S njom se složila i Dina Vozab, asistentica i predavačica na FPZG-u. SUKOBI INTERESA? “Ništa nije istraživano jer se sve jako brzo događalo, a objašnjenja su bila štura, s mnogo neodgovorenih pitanja”, kazala je Vozab. S druge je strane istaknula i žalbe nekih medija, koji nisu uspijevali proći na natječaju, na same kriterije natječaja, ali smatra da raspuštanje Povjerenstva nije dobar

Jednima problem, drugima nova prilika Neizvjesnu budućnost neprofitnih medija različiti mediji ove sfere drukčije vide. Tako, na primjer, u Kulturpunktu smatraju da će neprofitni mediji raditi u sve težim uvjetima, bez plana poboljšanja situacije, a Ziher.hr ima ideju ujedinjenja neprofitnih medija u svojevrsno savezništvo, jer upravo je njihova slaba umreženost i manjak suradnje njihov najveći nedostatak.

2014. i profesor Sveučilišta u Zadru. “Nisam siguran koliko se može ime i prezime u impressumu okarakterizirati kao sukob interesa, to više što Hromadžić nije godinama aktivan član H-altera. Čak i da postoji naklonost jedne osobe, potrebno je dobiti glasove i bodove drugih šest članova povjerenstva”, izjavio je Krolo i dodao kako je sukob interesa nemoguć, s obzirom na to da se, prema pravilima natječaja, u Povjerenstvu nije moglo postati članom ako bi postojao profesionalni odnos s medijem koji bi se mogao prijaviti za sredstva. No ako se sukob interesa stavi na stranu, ipak se nameće pitanje dosljednosti i valjanosti kriterija prema kojima su se bodovali određeni neprofitni mediji jer mnogima se ne može poreći relevantnost, ali ih je novac “zaobilazio”. Kriteriji su se, prema proceduri, donosili na javnim raspravama na kojima su mogli sudjelovati svi medijski radnici. Tom logikom kriteriji bi trebali biti jasni i razumljivi medijima koji se žele prijaviti. PRISILJENI IZAĆI NA TRŽIŠTE Zrinka Kunić, glavna urednica portala Ziher.hr koji nije financiralo Ministarstvo, izjavila je o kriterijima da su “na prvi pogled omogućavali širokom spektru neprofitnih medija da se prijave na natječaj, no nakon toga postalo je jasno da su oni definirani tako da samo određeni mediji mogu dobiti potporu”. Njezin kolega Vatroslav Miloš, izvršni urednik portala Kulturpunkt, kriterije je definirao kao “nešto na

GLAZBA Hrvatski kralj drum and bassa Filip Motovunski izdaje dvos

Nakon desetljeća konc

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

Ilustracija: Matina Tenžera

način rješavanja tog problema. Neposredno prije raspuštanja Povjerenstva, ministar je dobio pismo udruge U ime obitelji koje upućuje na moguće sukobe interesa koji su se događali u njemu. Portal narod.hr, koji drži U ime obitelji, a koji se već godinama neuspješno prijavljuje za bespovratna sredstva Ministarstva, objavio je kako se sukob interesa pojavio upravo između člana Povjerenstva Hajrudina Hromadžića i portala H-alter, koji je sve tri godine bio visoko rangiran po bodovima, a postavlja pitanje i poveznice između Mime Simić, koja je tih godina redovno bila članicom Povjerenstva. Toni Gabrić, glavni urednik portala H-alter, demantirao je poveznice s Mimom Simić, dok je za Hromadžića kazao kako bi i sam njegov komentar na tu situaciju bio sukob interesa. S njime se slaže i Krešimir Krolo, jedan od članova Povjerenstva

ilip Vrtarić, hrvatskom narodu poznatiji kao Filip Motovunski, ove je godine proslavio desetljeće “razbacivanja” publike na raznim koncertima. U to ime odlučio je fanove počastiti čak dvostrukim CD-om. Prvi CD sadrži Filipove autorske pjesme te pojedina nova ostvarenja, dok je drugi zasićen svakojakim remixima. Ipak, kako ne bi sav trud ispucao kroz dvije okrugle pločice od plastike, prije nekoliko dana javno je objavio ime novog singla - “Shamboozzie”. Ovo je jedan od nekoliko glazbenih noviteta koji će se pojaviti na Filipovu CD-u naziva “Ten Years Making Beats” koji će svjetlo dana ugledati početkom svibnja. •Što je bilo prvo - kokoš ili jaje? Jaje, kako bi moglo snijeti kokoš. •Gdje si bio 2006.? Tada mi je bilo 16 godina i živio sam u Motovunu. I već sam tada polako zaboravljao na ‘devesprvu’. A što se tiče začetka moje karijere... Tada sam bio potpuno zaluđen hip-hopom i svojim PCP bendom za koji sam radio beatove i repao. Polako sam uplovljavao u drum and bass pa bih često na gažama, nakon odrepana koncerta, nastavio i drum and bass DJ set. Tada sam sve

‘Shamboozzie’ je najavni singl i jedna od nekoliko najnovijih pjesama koje će se naći na ovom CD-u. Još jedan dojmljiv party banger sa zaraznom melodijom i nabrijanom bass linijom češće imao dvostruke gaže pa se PCP polako spontano gasio, a ja sam nastavio s DJ svirkama u nadolazećim vremenima. Tada sam već napravio nekoliko remixa i autorskih pjesama što je ubrzo urodilo plodom. Krenule su prve gaže i izvan granica Hrvatske. Mislim

da sam baš 2006. prvi put otišao u Sarajevo na svirku, na svoju prvu međunarodnu svirku! •Tko je inicirao objavljivanje dvostrukog CD-a u povodu desetljeća rada i kako to da si nakrcao toliko puno pjesama?

Filip na svojim partijima svakako zna podići atmosferu

Kultura

Travanj 2016.

dodjelu novca i ‘konačne’ presude neprofitnim medijima

ržištu napada civilno društvo žištu”, rekao je Miloš i napomenuo kako mediji ne bi trebali biti “prepušteni divljini tržišta”. Osim što je neprofitnim medijima ukinuta potpora Ministarstva, ove godine ostat će i bez financijske potpore Europskih fondova, za što mediji ponovno krive Ministarstvo kulture. No iz njega su demantirali da je Hasanbegović “uzeo” novac neprofitnim medijima, te odgovorili da je novac bio predodređen za program Razvoj medija zajednice koji je predviđen za 2017. godinu s ukupnim iznosom od više od 30,5 milijuna kuna.

Hoće li se neki od neprofitnih medija bez sredstava Ministarstva kulture ugasiti?

čemu se trebalo raditi, razvijati ih i dopunjavati”. Vozab pak ističe kako iznos koji je Ministarstvo dodjeljivalo nije toliko velik da bi bio dovoljan kao jedini izvor financiranja, ali je ukidanje Povjerenstva bila snažna poruka kako neprofitnim, tako i ostalim medijima. Kunić i Miloš slažu se kako su zadaci i misije neprofitnih medija jedinstveni, ali i kako je njihova budućnost upitna. Osim javljanjem na natječaje Ministarstva kulture, neprofitni mediji mo-

‘Nema smisla da mediji potpadaju pod bilo koje drugo ministarstvo nego pod Ministarstvo kulture, s obzirom na to da mediji jesu i uvijek će biti dio kulture’, ističe Dina Vozab, asistenica i predavačica na FPZG-u

Foto: Matina Tenžera

gli su dobiti dio sredstava iz Fonda za pluralizam, Europskih fondova, proračuna Grada Zagreba (na koji se mogu prijaviti samo mediji registrirani u Zagrebu), raznih natječaja, ali i od oglašivača. “Ideja iza ovog natječaja - proisteklog iz programa Razvojna suradnja u području neprofitnih medija Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva - bila je omogućiti rad medijima koji prema svome etičkom i političkom habitusu nemaju šanse za opstanak na tr-

GUBITAK SVRHE Kad bi neprofitni mediji bili prepušteni isključivo tržišnim uvjetima, izgubili bi svoju svrhu - da informiraju i potiču svjesno razmišljanje o manjinama, intelektualnim pitanjima, zaštiti okoliša, rodnoj ravnopravnosti te medijskoj pismenosti. Upravo je zato država primorana Zakonom o medijima omogućiti pluralizam medija koji se osigurava, među ostalim, i kroz neprofitne medije, a za tu praksu odgovorno je mjerodavno ministarstvo. Vozab ističe kako “nema smisla da mediji potpadaju pod bilo koje drugo ministarstvo nego pod Ministarstvo kulture, a s obzirom na to da mediji jesu i uvijek će biti dio kulture”. “Kad čitate te portale u kojima se istinski navija za bolju i suvremeniju Hrvatsku kao članicu Europske unije, shvaćate da su pomaknuti standardi u obrađivanju tema koje samo naoko ne zanimaju široke čitatelje publike. Upravo suprotno, velik se broj nove medijske publike sasvim okrenuo tim sadržajima”, rekla je Vilović i dodala da je ukidanje financijske pomoći takvim medijima napad na civilno društvo i demokraciju.

struki nosač zvuka

cerata jedva čeka svoj prvi CD Sve se odvilo promptno i učinkovito u nekoliko koraka. Najprije sam prije nekoliko mjeseci, iz vedra neba, došao na ideju da bih snimio DJ mix/set samo sa svojim pjesmama u velikoj znatiželji imam li uopće dovoljno pjesama za jedan cijeli DJ set. Kad sam ih na papiru izbrojio četrdesetak i odmah snimio cijeli set, ostala je znatiželja koja je najstarija pjesma. Shvativši da je od moje prve pjesme do danas prošlo točno deset godina, sinula mi je ideja da sve te pjesme tim putem promoviram. Najprije sam ga planirao samo uploadati na internet. Srećom, prije uploadanja u glavi mi se pojavio Vedran Meniga. Višegodišnji suradnik i prijatelj, te jedan od naših najžešćih promotora alternativne i bass glazbe koji stoji iza Seasplash i Outlook festivala, ali i iza PDV Recordsa. Nazvao sam ga i rekao mu da imam gotov DJ mix te da usput slavim deset godina svirke i da bih volio mrvu jači promo od samog uploada na internet. Stvarno sam imao ideju da mi njegova izdavačka kuća to internetski malo još pogura, i to je to. No Meniga se vrlo brzo javio sa željom da izdamo CD, i to dvostruki. Jedan na kojem je taj DJ mix, a drugi best of s 15 starih i najnovijih traka. Nakon tog dogovora krenuli smo u akciju i sad nestrpljivo čekam da vidim to svo-

je prvo fizičko izdanje. Svoje prvo jaje. •Predstavi nam novi singl ‘Shamboozzie’. ‘Shamboozzie’ je najavni singl i jedna od nekoliko najnovijih pjesama koje će se naći na ovom CD-u. Još jedan dojmljiv party banger sa zaraznom melodijom i nabrijanom bass linijom lijepo se slaže s ponekim mojim starijim trakama kao što su Sound of da Police ili Obidayah. Riječ je o uplifting jump up drum and bassu, u čemu sam se od tih podstilova drumbe nekako najviše pronašao. Definitivno najenergičniji stil. Uživajte! •Dosta si posvećen promociji drum ‘n’ bassa po Istri. Kad planiraš nešto slično po ostalim hrvatskim regijama? Uz ovaj svoj ‘Drama’ party u Pazinu i Rijeci te ostale svirke po cijeloj Hrvatskoj i okolici, za sad nemam potrebu za tim. Ostale regije već imaju odlične d’n’b evente na koje ću rado doletjeti. •Kakva je d’n’b scena u Zagrebu? Kao i svagdje, ima svoje fazice. S obzirom na veličinu Zagreba u odnosu prema drugim gradovima, tu je malo više crewova koji organiziraju svoje partije pa je u tom smislu drum and bass vrlo živ. Istaknuo bih Dirty Beats Crew, Chew The Fat! i Confusion jer dovode najbolja drum and bass imena sa svjetske scene i partiji su im uglav-

nom bomba. Primjećujem i da je nešto više godina unatrag drum and bass bio posjećeniji. Ali ponavljam, sve su to faze. Sad, kad izađe moj CD, sve će opet biti krcato. •U kojem bi se slučaju prestao baviti glazbenom produkcijom i DJ-ingom? Primjerice, u tvojem slučaju. Da sam se slučajno rodio kao Matina koju zanima

novinarstvo. Ili ne! Da sam slučajno ostario i da imam 77 godina. •Koji je tvoj glazbeni guilty pleasure? Evo, priznajem da si nekad pustim Alena Vitasovića, Danijelu Martinović ili recimo Gigija D’agostina, ali isključivo zbog nostalgije. Koristim je kao neki vrijemeport, iako, nažalost, samo u prošlost.

O kulturi kulturno

Tisuću mu skalpova! Ferri je umro! Kruljac G Ivor ivorzk@gmail.com

agora nisam čitao već godinama i možda me baš zato vijest o smrti njegova tvorca toliko dirnula. Bonellijevi stripovi, čijoj nakladi pripada i Zagor, imali su veliki utjecaj na mene kad sam bio dijete. Iako se ne bi moglo reći da sam generacija Zagora, jer sam rođen više od trideset godina nakon njegova nastanka, ipak me uspio dostići s mojih deset godina i zauvijek osvojiti. Kad ti život nije nešto posebno opasan ili zanimljiv, a dijete si nesvjesno negativnosti takvog života, onda taj život sanjaš i proučavaš preko stripova. Ovisno o preferencijama, čitaš vestern, horror, ZF... Ono sjajno kod Zagora upravo je mješavina žanrova, za svakog ponešto, koja prikazuje nepredvidivost života. Druga stvar je i njegov humor. Zagor svoje brojne avanture proživljava uz pomoć svojih znanaca i time čitatelje ostavlja bez daha. Chico, Zagorova desna ruka, kojem zbog ograničena prostora ne mogu spomenuti sva prezimena, pravo je komično osvježenje po-

Iako postoje i novi kvalitetni stripovi, klasici kao što je Zagor polagano tonu u zaborav novih generacija. Ipak, nadam se da će se Zagor vratiti u modu i zainteresirati nove generacije u jednom novom vremenu kraj ozbiljnog i opakog Zagora. Debeo, hvalisav, nespretan, uvijek gladan i namrgođen kad nema hrane ili sa Zagorom juri u pogibelj. On je nezaobilazan element humora ovog stripa koji bi neki mogli smatrati i malo grubljim. Primjerice, Zagor i Chico su u epizodi “Priča o Wandering Fitziju” bili u posjetu plemenu Hopa, koji su poznati po svojoj gostoljubivosti i pacifizmu. Međutim, Chico se našalio s jednom Indijankom iz tog plemena, udanoj za Nakaia, koji nije Hop nego Navajo, pa je stoga Zagor upozorio Chica da on nije toliko miroljubiv kao Hopi. S obzirom na to da je sam Chico Meksikanac, dobar dio humora se svodi na to da je nespretan, a ljudi ga zbog toga upravo doživljavaju kao “bedastog” Meksikanca. Ipak, da sada neupućeno čitateljstvo ne bi mislilo da je Ferri promovirao rasizam, jasna je distinkcija između prijateljske šale i uvrede. Primjerice, kada je jedan bahati čovjek Chica nazvao Greaserom, pogrdnim imenom za Meksikance i još izazivao tučnjavu, Zagor mu je “grubo objasnio” njegovu nekorektnost. To su samo neki od razloga zašto sam obožavao Zagora i što žalim da nas je kreativni Ferri napustio. Iako postoje i novi, kvalitetni stripovi, klasici kao što je Zagor polagano tonuo u zaborav, u što sam se sam uvjerio. Sumnjam da ću ih ovim putem ja ili bilo tko drugi uspjeti nagovoriti da mu daju prigodu. Možda je normalan proces da taj kultni strip završi u ropotarnici kulture, u sekciji rezerviranoj za znalce, gdje će ga vrednovati povjesničari umjetnosti. Ipak, nadam se da će se, kao što to zna biti slučaj, Zagor naglo vratiti u modu i zainteresirati nove generacije u jednom novom vremenu. A za poklonike stripa poput mene ne preostaje drugo doli pročitati pokoji broj, stari ili novi te maštati o nekoj ludoj pustolovini u Darkwoodu.

Novac

Travanj 2016.

SPONZOR RUBRIKE

OVRHE I zbog minusa u banci studentima se može blokirati račun

Studentima zakon ne omogućuje zaštitu zarade na zaštićenom računu Naslijeđeni dugovi, neplaćeni računi, kašnjenje s uplatama, neplaćene kazne ili jednostavno izgubljeni račun, najčešći su razlozi za pokretanje postupka ovrhe Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com Bujdo G Nikolina nikolinabujdo@yahoo.com

ti samo prihodi prema osnovi stipendija i pomoći učenicima, odnosno studentima.

prošloj je godini 35.800 studenata koristilo usluge Student servisa kako bi uz studiranje nešto i zaradili vlastitim radom. No malo njih zna da bi, u slučaju da se protiv njih pokrene neka ovrha, na primjer, zbog nedopuštenog minusa u banci, mogli ostati bez zarađenog novca. Naime, prema zakonskim propisima, od ovrhe su izuze-

ŠTO JE OVRŠNI POSTUPAK? I dok radno stanovništvo dio svojih plaća može zaštititi od ovrha, prema trenutačno važećim zakonskim propisima, prihodi koji se ostvaruju putem Studentskog servisa nisu izuzeti od ovrhe. To je zato što ti prihodi nisu zakonski izjednačeni s plaćom da bi se mogao otvoriti zaštićeni račun na koji bi se isplaćivao dio takvih prihoda. Ovršni je postupak proces u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostva-

Studentici je zbog ovrhe iz novčanika ‘iscurilo’ 900 kuna

Prisloni karticu i pojačaj uživanje na INmusicu

ahvaljujući OTP banci plaćaj beskontaktno i uživaj u INmusic festivalu - za to su ti dostupne MasterCard contactless prepaid i debitne kartice OTP banke te INmusic festivalska kartica koje ti omogućavaju jednostavno i brzo plaćanje tijekom sva tri festivalska dana od 20. do 22. lipnja. I ove godine OTP banka brine se da ti uživanje u glazbi i drugim sadržajima na INmusic festivalu bude na prvom mjestu! Ako koristiš MasterCard contactless prepaid karticu, a nisi je napunio prije festivala, to možeš učiniti putem mobitela, korištenjem m-banking aplikacije OTP banke ili uplatom na top up pointu OTP banke na samom festivalu. Koristiš li pak festivalsku karticu, uplatu možeš izvršiti na jednoj od brojnih lokacija na jarunskim otocima. Ako ne potrošiš sve s festivalske kartice, dođi na neku od top up lokacija i zatraži povrat, a u tjednu nakon festivala povrat možeš zatražiti i u jednoj od poslovnica OTP banke, na više od 100 lokacija diljem Hrvatske. Pitaš se možeš li ugovoriti MasterCard contactless prepaid karticu i ako nisi klijent banke? Naravno, ova je svestrana kartica dostupna

svima i nije namijenjena samo plaćanjima na INmusicu, a zbog prepaid modela koji ti omogućuje stalnu kontrolu troškova idealna je za internetsku kupnju. Ako odlučiš svoju ulaznicu za INmusic uplatiti u nekoj od poslovnica OTP banke, nakon 15. travnja možeš predati zahtjev za besplatno izdavanje MC contactless prepaid kartice s pologom od 50 kuna! Ako pak želiš okušati sreću i znanje i pokušati osvojiti ulaznicu za INmusic, i za to ima rješenja: tijekom svibnja OTP banka će najbrže i najupućenije u povijest INmusic festivala nagraditi s 20 ulaznica u svom Facebook kvizu “Upadni na INmusic”. Prigodne nagrade možeš osvajati i ako pratiš Facebook stranicu OTP banke i točno odgovoriš na pitanja koje će se, svakog tjedna do samog festivala, “vrtjeti” u “OTP-ovu vodiču kroz INmusic festival”. Čeka nas izvrstan lineup na 11. INmusicu: Florence + The Machine, PJ Harvey, Gutterdämmerung featuring Henry Rollins, Wilco, Skunk Anansie, The Kooks, Django Django, The Coral, Yeasayer i mnogi drugi. Vidimo se na INmusicu!

ruje svoju tražbinu. Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, od 1. siječnja 2011. godine Financijska agencija provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, prema svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti. Ovrha se ne provodi na prihodima, naknadama i iznosima koji su izuzeti zakonom, na primjer, na primanjima prema osnovi zakonskoga uzdržavanja, tjelesnoga oštećenja, socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, dječjega doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima. Ovršenik tim novcem može slobodno raspolagati. Iz FINA-e savjetuju studentima da na njihovim službenim stranicama prouče pravila i sam postupak, s obzirom na to da se često događa da i njih iznenadi ovrha. Tako je ovrha iznenadila i studenticu Ivonu. Kada joj je s računa nestalo 900 kuna, 2010., nije niti pomišljala da je još kao učenica srednje škole ušla u postupak ovrhe. “Na kućnu mi je adresu došao ispis za minus u banci od oko 300 ili 400 kuna. Nakon prvotnog šoka dogovorila sam otplatu banci od 50 do 100 kuna na mjesec, važno je samo da s vremena na vrijeme nešto sjedne na njihov račun. Prva dva mjeseca sam plaćala, a zatim mi je na račun banke sjela ovrha u iznosu od 900 kuna. Na upit zašto ovrha, a i zašto nikad nisam dobila opomenu pred ovrhu, rekli su da je poslana na kućnu adresu. Naravno, od pošte nije bilo niti papira na kojem piše da će se provesti ovrha”, prisjeća se Ivona. A kako je došlo do iznosa ovrhe od 900 kuna, nije joj bilo lako objasniti. “Kronološki je to izgledalo ovako - do 900 kuna minusa postojala je posebna naknada, zatim se tu ubrojila i kamata na minus, zatim kamata na kamatu na minus, zatim naplaćenih 300 kuna za token za internet-bankarstvo iako mi nikada nije rečeno da

Foto: Marija Gaura

Kada se ne provodi ovrha Prema Ovršnom zakonu, ovrha se ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima: - primanjima prema osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja; - primanjima prema osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju; - primanjima prema osnovi socijalne skrbi; - primanjima prema osnovi privremene nezaposlenosti; - primanjima prema osnovi dječjega doplatka; - primanjima prema osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima; Ovršni članak 173. kaže da se nad studentskim primanjima može provesti ovršni postupak ga trebam vratiti. I onda su tu još bili troškovi FINA-e. Na kraju - 900 kuna”, kaže Ivona. BEZ KARTICA Studentske prihode, kako je vidljivo, nije moguće zaštititi od ovrha. Premda prema zakonu svaki građanin ima pravo na zaštićeni račun, čini se da je netko propustio u tu “računicu” uvrstiti i studente. Naslijeđeni dugovi, neplaćeni računi, kašnjenje s uplatama, neplaćene kazne ili jednostavno izgubljeni račun, najčešći su razlozi za pokretanje postupka ovrhe, a nakon toga slijedi blokada računa i ukidanje korištenja kartica. Cilj ovršnih postupaka je jasan - da se vjerovniku naplati ono što dužnik duguje, a upravo zbog toga trenutačno ne postoji način na koji se studenti mogu zaštiti od ovrhe.

Ako pak želiš okušati sreću i znanje i pokušati osvojiti ulaznicu za INmusic, i za to ima rješenja: tijekom svibnja OTP banka će najbrže i najupućenije u povijest INmusic festivala nagraditi s 20 ulaznica u svom Facebook kvizu “Upadni na INmusic”. Prigodne nagrade možeš osvajati i ako pratiš Facebook stranicu OTP banke i točno odgovoriš na pitanja koje će se, svakog tjedna do samog festivala, “vrtjeti” u “OTP-ovu vodiču kroz INmusic festival” SPONZORIRANI ČLANAK

Studenti nisu zaštićeni od ovrhe

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Foto: Marija Gaura

TEHNOLOGIJA

Travanj 2016.

GADGETERIJA Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

KREATIVNA ZABAVA Zbog popularne igre organizirano je natjecanje u SC-u

Minecraft vole jer nema kraja

ENTER JOULE Ne da vam se trošiti vrijeme na kuhanje kave? Rješenje je narukvica Enter Joule koja ubrizgava kofein izravno u organizam. Narukvica djeluje uz pomoć flastera, ali i dalje postoji opasnost od predoziranja kofeinom. Zasad su dostupni samo flasteri s oko 65 grama kofeina, što odgovara jednoj šalici kave. Cijena Enter Joulea je dvjestotinjak kuna, a uz nju dobivate i 30 flastera.

Iako mnogi ljudi još ne znaju za Minecraft, koji je osvojio šest nagrada, uključujući nagradu za najbolju obiteljsku igru prošle godine, broj igrača povećava se iz dana u dan Henec G Mateo mateo.henec@gmail.com Zorović G Sara sarazorovich@gmail.com

igrao sa mnom”, kazao je učenik 4. razreda. Jedanaestogodišnja učenica prokomentirala je pak drukčiju stranu Minecrafta. “Jako volim graditi kuće, mama je impresionirana onima koje sam sagradila. Sviđaju mi se životinje u igri jer kod kuće ne smijem imati ljubimce pa barem mogu unutar Minecraft svijeta. Kada dođem k prijateljima mogu im pomoći graditi kuće i odijevati životinje, na primjer - konja. Jedino mi smeta što se plaća, a mojem je tati preskupo”, rekla je ova jedanaestogodišnjakinja.

inecraft je računalna igra koja već pet godina osvaja srca igrača svih uzrasta, daje im potpunu slobodu stvaranja te potiče njihovu kreativnost i razmišljanje. Večernjakova Radost i Udruga virtualnih igara organizirali su natjecanje za one najkreativnije. Prijavljeni imaju dva dana kako bi osmislili i izgradili umjetničku strukturu unutar igre, a osam najboljih dobiva prigodu biti u završnici uživo, koja se održava potkraj travnja u zagrebačkom Studentskom centru, te osvojiti 17.000 kuna. SMETA IM PLAĆANJE Voditeljici projekta Meliti Redžić Savičić ideju za turnir dala su njezina djeca koja su, uz to što su veliki zaljubljenici u Minecraft, obožavatelji poznatih regionalnih YouTube komentatora te videoigre. Upoznavanje s komentatorima organizirano je za završnicu natjecanja, a posjetitelji i natjecatelji moći će s njima razgovarati i tražiti ih autograme. Ovo natjecanje je tako najviše zaokupilo pozornost djece iako nema gornju dobnu granicu. Psihologinja Neva Ćapin prokomentirala je s učenicima nižih razre-

Minecraft je prilično ‘zarazan’ iako grafika nije impresivna

Najigranija u dobi od 12 do 13 godina Dobna granica za igrače Minecrafta kao da ne postoji, ali ipak je najigranija među djecom u dobi od 12 do 13 godina. Adolescenti su također mnogobrojni te je broj igrača ekvivalentan onome u djece od pet do devet godina. S porastom godina smanjuje se broj igrača, ali to ne znači da je namijenjen isključivo mlađoj populaciji.

da osnovne škole privlačnost Minecrafta te mogućnosti same igre. Fascinirani su sadržajima poput gradnje svega što mogu zamisliti, mogućnosti napredovanja i oblikovanja mapa, igranja s prijateljima preko mreže i borbe s raznim čudovištima. “Volim ga zato što ima početak, ali ne i kraj. Gradiš, kopaš, boriš se i preživljavaš. Zabavno je, trodimenzionalno te sliči pravom životu, samo s kockom. Sadrži mape i modeme servere koji su najbolji na svijetu i resource packove. Preporučujem svima da ga igraju jer potiče kreativnost i maštu. Moj tata je

UČINAK NA KREATIVNOST Računalne igre često su u očima roditelja i učitelja nepotrebne, nasilne, štetne i oduzimaju previše vremena, ali ova se razlikuje. Iako mnogi ljudi još ne znaju za Minecraft, koji je osvojio šest nagrada, uključujući nagradu za najbolju obiteljsku igru prošle godine, broj igrača raste iz dana u dan. Roditelji i nastavnici govore o učinkovitosti koju ima na kreativnost, strpljenje, timski rad i razvijanje strateških sposobnosti, a podjednako ga vole i djevojčice i dječaci. Više od 2500 škola u SAD-u uvrstilo ga je u svoj nastavni program povijesti, biologije, geografije i matematike, a u umjerenim količinama preporučuje se svakome tko želi stvoriti ono što lego-kockama nekada nije mogao.

HACKATHON Prvo 24-satno natjecanje u programiranju organizirano u Zagrebu

Studenti pod ‘pritiskom’ kreirali aplikacije

Balun G Kristina kristina.balun@gmail.com

nteres studenata bio je iznad svih naših očekivanja. Iako smo inicijalno u natjecanje htjeli primiti samo 12 timova, zbog odlično riješenih selekcijskih zadataka, odlučili smo u natjecanje uključiti ipak njih 15 - istaknuo je Mladen Maras, direktor Hackathona try{code}catch i tehnički direktor Sektora razvoja i integracije aplikativnih rješenja u COMBISu. Hackathon try{code}catch je 24-satno natjecanje u programiranju, odnosno u izradi web-aplikacija. Na prvo ovakvo natjecanje u Hrvatskoj prijavilo se 38 timova, a mogli su se prijaviti samo redovni i izvanredni studenti. Studenti su imali mogućnost prijaviti se pojedinačno ili u timu. “Sudjelovanje na ovakvom natjecanju pomoglo nam je steći iskustvo rada u timu i rada pod pritiskom te je dodatna motivacija za prijavu na slična natjecanja i razvoj vlastitih projekata“, istaknuo je Andrija Miličević, student Medicinskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Prijavljeni timovi mogli su birati između dvije ponuđene teme i za jednu od

Za najbolje ponuđeno rješenje prvu nagradu osvojili su Andrija Miličević, Matija Milišić, Matej Šerbec i Herman Zvonimir Došilović, članovi tima DeepWeb

Hackathon je okupio 38 timova mladih programera

njih morali su kreirati kvalitetno rješenje. Teme koje su studenti mogli izabrati bile su izrada sustava za upravljanje tehnološkim procesom prerade maslina, odnosno proizvodnjom maslinova ulja, te izrada sustava za automatizaciju izrade rasporeda smjena i formiranje timova djelatnika u Zavodima za hitnu

Foto: Luka Šatara

Jedna od tema koje su studenti mogli izabrati na natjecanju bila je izrada sustava za upravljanje tehnološkim procesom prerade maslina

medicinu. “Cilj natjecanja bio je kreirati rješenja za konkretne neprofitne organizacije iz Hrvatske, a zajednički im je bio društveno korisni karakter“, objasnio je Maras. Za najbolje ponuđeno rješenje prvu nagradu osvojili su Andrija Miličević, Matija Milišić, Matej Šerbec i Herman Zvonimir Došilović, članovi tima DeepWeb, drugo je mjesto osvojio tim Neće snaša frontendaša, a na trećem je mjestu završio Team_1234. „Ovo nam je bio dokaz da odlično funkcioniramo kao tim te planiramo nastaviti raditi zajedno i razvijati projekte“, rekao je Matej Šerbec, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Andrea Župarić, voditeljica COMBIS hackathona try{code}catch, naglasila je zadovoljstvo idejnim rješenjima koje su natjecatelji kreirali u 24 sata te istaknula kako to nije kraj natjecanja jer će žiri odabrati i dva tima koja će biti primljena u program Neostartup. “U našem programu Neostartup želimo timove koji donose nove ideje. Želimo podržati strast za eksperimentiranjem i novim znanjima te omogućiti mladim ljudima finalizaciju svojeg idejnog rješenja uz pomoć stručnjaka”, objasnio je Maras.

NIKE HYPERADAPT 1.0 Nike je inspiriran filmom “Povratak u budućnost 2” stvorio tenisice koje se same vežu. Futuristički model HyperAdapt 1.0 ima sustav koji se aktivira pri ulasku stopala u tenisicu. Uz to, možete podesiti i udobnost tenisica s pomoću dva gumba sa strane. Iako su prototipovi ovog modela stvoreni još u listopadu prošle godine, HyperAdapt 1.0 naći će se u prodaji tek potkraj godine, i to samo za članove Nike+ kluba. Redovita prodaja očekuje se nedugo nakon toga. Cijena još nije poznata.

D-LINK DAP-1320 Ako nemate jednako kvalitetan Wi-Fi signal u cijelom stanu ili sobi, rješenje je pojačivač signala. D-Link nudi nekoliko modela pojačivača, a DAP-1320 se odlikuje jednostavnom instalacijom. Dovoljno ga je uključiti u utičnicu i instalirati ga na računalo, tablet ili pametni telefon jednako kao da se spajamo na novu Wi-Fi mrežu. Ako je to iz nekog razloga nemoguće, instalacija se može obaviti i s pomoću aplikacije QRS Mobile. Može se nabaviti u prodavaonicama elektroničkom opremom po cijeni od 145 do 235 kuna.

BONTON ZA DRUŠTVENE MREŽE

Ne spamaj, napravi snapchat!

Kada imaš dobar outfit, jedeš finu hranu ili jednostavno uživaš u kavi na suncu – želiš to podijeliti s drugima. Slika govori tisuću riječi pa se najčešće odlučiš za fotografiju koju tog trenutka šalješ prijateljima na WhatsApp, a naravno i oni tebi. U svega nekoliko dana nakupi ti se toliko nepotrebnih selfija, fotografija sunca, kućnog ljubimca ili pak jako fine hrane od koje samo ogladniš. Ako nekim čudom dosad nisi čuo/la za Snapchat, brzo se informiraj i riješi svoje muke i muke drugih ljudi. Zapamti, nitko ne voli spamanje! (Hrvoje Šoljić)

Poduzetništvo

Travanj 2016.

DVOSTRUKO OPOREZIVANJE Važan razlog zašto se naše tvrtke sele

Najatraktivnije tržište, SAD, još nema interesa za Hrvatsku

Završna konferencija natjecanja održala se na Ekonomskom fakultetu

‘Hrvatske tvrtke problem pokušavaju riješiti tako da osnivaju tvrtke u SAD-u ili posluju preko svog poduzeća u nekoj drugoj europskoj zemlji koja ima sporazum sa SAD-om o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja’, kažu u Američkoj gospodarskoj komori

BUSINESS PLAN Pobijedio tim Escape the Life

Konkurenciju ‘pomeli’ aplikacijom za opuštanje

Pobjednički tim za igru virtualne stvarnosti dobio je i šest mjeseci predinkubacije u Tehnološkom parku Zagreb

Musulin G Mia miamusulin2@gmail.com

sklopu projekta Postani/ostani poduzetnik Razvojna agencija Zagreb organizirala je studentsko Business Plan natjecanje kako bi studentima koji često imaju briljantne ideje, ali nisu sigurni kako i odakle krenuti u njihovo ostvarivanje, olakšali put u poduzetničke vode. Završna konferencija studentskog natjecanja održala se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je proglašeno pet najboljih timova koji su osvojili naprednu edukaciju, a to su: Plant growth and domestic use, Schola (eSch), Iskopavajući budućnost, Gilenium i Escape the Life. Kao najbolji od najboljih istaknuo se tim Escape the Life koji je za nagradu dobio i šest mjeseci predinkubacije u Tehnološkom parku Zagreb. “Escape the Life je aplikacija za opuštanje u virtualnoj stvarnosti namijenjena uređajima poput Oculus Rifta i HTC Vivea. Korisnik pri pokretanju aplikacije bira okruženje u kojem se želi opustiti po-

Cilj projekta je zadržati studente u poduzetništvu Razvojna agencija Zagreb nositelj je projekta, a partneri na projektu su Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet u suradnji sa SEECEL-om. Cilj projekta je uspješno promovirati mogućnosti za ulazak i ostanak u poduzetništvu na području Grada Zagreba kroz učenje za poduzetništvo i kampanje za promociju studentskoga i startup poduzetništva te učenja za to. Ukupna vrijednost projekta iznosi 242.196,58 kuna od čega je iznos EU-ove potpore 218.865,26 kuna. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

put plaža, šuma i slapova snimljenih u 360 stupnjeva, vrijeme koliko se želi opuštati u datom trenutku (od pet do 30 minuta) i način na koji to želi ostvariti, s blagim kretanjem ili bez, svaka je lokacija snimljena na dva do tri načina”, ističe Petra Grubišić, jedna od članica tima i studentica vizualne komunikacije na Studiju dizajna. “Ta je aplikacija namijenjena ljudima kojima se tijekom ili nakon radnog dana teško opustiti i osloboditi stresa. Uz Escape the Life korisnik može u bilo kojem trenutku i bilo gdje iskusiti umirujući učinak prirodnog okruženja”, nadodaje Grubišić. Osim nje, na projektu je radio i njezin prijatelj Matija Drniković, student filmske produkcije na Akademiji dramskih umjetnosti, a projekt je započet kao ideja za njegov diplomski rad. “Kada me prije gotovo osam mjeseci zamolio da mu pomognem vizualizirati ideju, još nismo bili svjesni punog potencijala projekta, ali znali smo da odskače od uobičajenih diplomskih projekata na Akademiji dramske umjetnosti. Sudjelovanje na natječajima poput POP-a pomoglo nam je definirati ideju i prepoznati mogućnosti za razvoj, a osvajanjem prvog mjesta dobili smo vjetar u leđa”, kaže Petra. Još su tu i dva člana tima Ivan Mrđen i Luka Matić, obojica s Akademije dramske umjetnosti. Kao planove za budućnost ovaj mladi tim ističe rad na optimizaciji snimanja sadržaja u 360 stupnjeva, a očekuju uskoro snimiti nekoliko osnovnih opuštajućih krajolika na lokacijama u Hrvatskoj te usporedno kreću s razvojem prve verzije aplikacije. “Savjetujemo svima da se ne boje sanjati i raditi, te da razvijaju svoje ideje i ne odustaju. Ne treba čekati da završite fakultet, možete sami sebe zaposliti jer za dobre ideje uvijek ima mjesta na tržištu”, zaključuje Petra.

Business Plan natjecanje potiče studente da ostvare svoje poduzetničke snove

Poduzenicima će ponekad dio ‘kolača’ uzeti svaka od država s kojima posluje

Pavić G Ivan ivan.pavic.kt@gmail.com

konomska i trgovinska globalizacija svakog dana uzima sve više maha pa se tvrtke nerijetko šire i u države na drugim kontinentima. Tako i mladi sve češće svoje prve poslovne poteze više ne povlače u samo u Hrvatskoj nego se, zahvaljujući novim tehnologijama, odmah otiskuju u svijet, najčešće na zapadna tržišta, među kojima prednjači SAD. No širenje poslovanja na druge države zna biti i problematično i mnoge neupućene nerijetko dočeka hladan tuš. Najčešći problem s kojim tvrtke i pojedinci muku muče jest dvostruko oporezivanje, a ono je uz sporu i neučinkovitu birokraciju u Hrvatskoj jedan od glavnih razloga zašto sve više Hrvata tvrtke seli u inozemstvo. BILATERALNI SPORAZUMI Što je to zapravo dvostruko oporezivanje provjerili smo u Institutu za javne financije. “Dvostruko oporezivanje nastaje kada se na isto oporezivo dobro više puta plati porez, to jest kada su usporedivi porezi propisani u dvije ili više država na istog poreznog obveznika”, kažu iz Instituta. Najjednostavnije objašnjenje dvostrukog oporezivanja bila bi situacija u kojoj tvrtka iz jedne države svoj dohodak ostvaruje u drugoj, a primorana je objema državama platiti porez. U Poreznoj upravi kažu da “takvo oporezivanje nije način oporezivanja nego posljedica činjeničnog slučaja” u kojem dvije države oporezuju dohodak iste osobe. Najveći problem kod dvostrukog opo-

rezivanja je to da vam porez plaćen u drugoj državi neće biti uračunat u vašoj državi. Zato postoje bilateralni sporazumi kojima se takve situacije žele izbjeći, to jest države potpisuju ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Kako takvi ugovori funkcioniraju objasnio je savjetnik za porezne i regulatorne usluge Hrvoje Jelić. “Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili unilateralno oporezivanje definira prema kojim

Najjednostavnije objašnjenje dvostrukog oporezivanja bila bi situacija u kojoj tvrtka iz jedne države svoj dohodak ostvaruje u drugoj, a primorana je objema državama platiti porez će kriterijima i koja država oporezivati dobit tvrtke. Postoje dvije metode izbjegavanja takvog oporezivanja. Svaki ugovor u sebi nosi metodu uračunavanja, koja je najčešća, ili metodu izuzimanja, koja se koristi samo u nekoliko ugovora,” pojašnjava Jelić. Međutim, čak i postojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne znači da ćete porez platiti samo jednoj državi. “Na primjer, vaša tvrtka je iz Hrvatske čiji je porez na dobit 20 posto, a djelatnost obavljate u drugoj državi koja ima porez na dobit 10 posto. Vi platite porez u toj drugoj državi po stopi 10 posto, ali to znači da vam Hrvatska može uzeti još 10 posto”, dodaje Jelić. Hrvatska je sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezi-

Foto: Luka Vrdoljak

vanja sa 60 država svijeta te to znači kako će samo jedna strana oporezivati dohodak tvrtke. Iako je 60 ugovora poželjan broj, Hrvatska još nema sklopljen ugovor o dvostrukom oporezivanju s ekonomskom i trgovinskom velesilom kakva je SAD. PRENISKA TRGOVINSKA RAZMJENA U Američkoj gospodarskoj komori Hrvatska kažu kako je trgovinska razmjena između ove dvije države jednostavno preniska da bi se uopće pokrenuli pregovori o sklapanju ugovora, ali priznaju kako nepostojanje ugovora ipak više pogađa hrvatske tvrtke jer američke u Hrvatskoj posluju najčešće preko svojih europskih centrala. Međutim, dodaju kako, bez obzira na nepostojanje ugovora o dvostrukom oporezivanju, hrvatske tvrtke, pogotovo IT sektor, uspješno ulaze na tržište SAD te i one na isti način kao i američke tvrtke pokušavaju izbjeći dvostruko oporezivanje. “Hrvatske tvrtke problem pokušavaju riješiti tako da osnivaju poduzeće u SAD-u ili posluju preko svog poduzeća u nekoj drugoj europskoj zemlji koja ima sporazum s SAD-om o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja”, kažu u Komori. Što se tiče slučaja sa SAD-om, Hrvoje Jelić kaže da se “s hrvatske strane pokazao interes za sklapanje ugovora o dvostrukom oporezivanju, ali Amerikanci nisu baš zainteresirani. Naše tvrtke zapravo neće previše osjetiti posljedice dvostrukog oporezivanja jer Hrvatska će im priznati porez plaćen u SAD-u. Tako da je tu najviše oštećena sama Hrvatska, a ne naše tvrtke”, zaključio je Jelić.

tko kaže da ne mogu za 0 kn.

Paket za mlade Dođi i razgovarajmo o tome što Zaba može učiniti za tebe. Paket za mlade rješava tvoje financijske dileme za 0 kn jer dobivaš: • • • • • •

Kunski tekući račun s beskontaktnom Maestro karticom Kunski žiroračun s Visa Electron karticom MasterCard Student karticu ili go!card MasterCard karticu m-zaba – mobilno bankarstvo e-zaba – internet bankarstvo Podizanje gotovine 4 puta mjesečno bez naknade na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska uz Maestro i Visa Electron kartice • Podizanje gotovine bez naknade na bankomatima UniCredit Grupe u inozemstvu uz Maestro i Visa Electron kartice • Bez naknade za obradu zahtjeva kod podizanja studentskih kredita.

www.zaba.hr /ZagrebackaBanka

SA ZABOM MOGU

Sport

Travanj 2016.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

by Mislav Lugonjić

Foto: Sportingnews.com

1991.

COACH K OSVOJIO PRVI NCAA NASLOV Američki košarkaški trener Mike Krzyzewski je 2. travnja 1991. godine osvojio prvi od svojih pet naslova sveučilišnog prvaka (NCAA) s Dukeom. U finalu je Duke pobijedio Kansas rezultatom 72-65. Popularni Coach K naslove je osvajao i 1992., 2001., 2010. i 2015. godine, a svoju je momčad vodio i do 12 nastupa na Final Fouru. Kao trener Dukea, Krzyzewski je najplaćeniji sveučilišni trener, a zarađuje oko 7,5 milijuna dolara na godinu. Osim Dukea, poznat je i kao trener američke košarkaške reprezentacije, koju je vodio do dva olimpijska zlata (2008., 2012.) i dva svjetska zlata (2010., 2014.).

1997.

Foto: Golfandroll.pl

PRVI MAJOR TIGERA WOODSA Jedan od najboljih golfera svih vremena Tiger Woods 13. travnja 1997. godine osvojio je svoj prvi major - Masters u Georgiji, jedan od četiri najvažnija golferska turnira. Nakon toga je Woods osvojio još 13 majora te je pred njim samo Jack Nicklaus s 18 naslova. Woods je na poziciji prvog igrača svijeta proveo rekordna 683 tjedna, a godinama je bio najplaćeniji sportaš svijeta. Prvi sportaš u povijesti sa zaradom većom od milijardu dolara postao je 2009. Zanimljivo je da se Woods prvi put pojavio na televiziji kada su mu bile samo dvije godine, pokazujući svoj golferski talent.

FSB RACING TEAM Voditelj tima Nikola Čegec o problemima projekta

Entuzijazam ih vratio na noge nakon gubitka sponzora

Koren G Tin tin.koren@live.com

ok su pripreme novog bolida u punom jeku, a aktivnosti jače nego ikad, malo tko bi mogao zaključiti da je FSB imao i svoje teške dane. Početkom gospodarske krize, 2008. godine, nastupila je i kriza u FSB Racing Teamu. Projekt je doživio trogodišnju stanku. Stariji su članovi diplomirali, a novi su se priključili timu. Mnogi su sponzori ili zaboravili na projekt ili zbog financijske krize izgubili interes za sudjelovanje. Kako se novi tim snašao u toj situaciji ispričao nam je voditelj tima Nikola Čegec, za vrijeme konstrukcije trećeg bolida. PONOVNO NA POČETKU Nakon položene prve dvije godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, napokon je dobio prigodu da radi u ekipi. “Priključio sam se timu 2011. godine. Ideje za novi bolid postojale su, ali kako ekipa tri godine nije imala sreće pri proizvodnji, niti je išla na natjecanja, izgubila su se sva sponzorstva”, govori Nikola. Godinu poslije, zahvaljujući njegovu entuzijazmu, Nikola dolazi na mjesto voditelja tima. “Novi bolid Likos trebao je mnoge izmjene zbog nesretnih tehničkih rješenja, a kako bi se to postiglo, trebali smo podršku sponzora. Bilo je teško ponovno dobiti njihovo povjerenje, što zbog financijske krize, što zbog ponovna pregovaranja. Ali bez obzira na sve, uspjeli smo stati na noge”, kazao je voditelj tima. Mnoga rješenja za bolid morali su razvijati bez podrške članova koji su radili na prijašnjim bolidima jer su oni odavno diplomirali. Dvije i pol godine su prošle od početaka kon-

2014.

BARCELONA OSVOJILA PRVU LIGU PRVAKA MLADIH Mlada momčad Barcelone osvojila je premijerno izdanje UEFA-ine Lige prvaka mladih 14. travnja 2014. godine, slavljem protiv Benfice 3-0. Iako su u natjecanju prvotno sudjelovale samo 32 momčadi koje su izborile seniorsku Ligu prvaka, UEFA je ove sezone to proširila na još 32 nacionalna prvaka. Drugo izdanje turnira osvojila je ekipa Chelseaja 13. travnja prošle godine, a u finalu su bili bolji od Shakhtara 3-2. Liga prvaka mladih idealna je prigoda talentiranim igračima da se dodatno razvijaju u utakmicama protiv najboljih momčadi svijeta. Zanimljivo je da se finale uvijek igra u sjedištu krovne organizacije europskog nogometa, švicarskom Nyonu.

Foto: Privatna arhiva

Likos na Silverstoneu u Engleskoj

FSBRacing

fsb-racing.com

@fsbracingteam

U Hrvatskoj je mnogo sposobnih inženjera i iz godine u godinu to sve više dolazi do izražaja, ističe Nikola Čegec strukcije Likosa do spremnosti za natjecanje. “Nastupili smo na slavnoj stazi Silverstone u Velikoj Britaniji. Vrlo samo brzo shvatili kako sve funkcionira, ali bila bi nam velika prednost da smo imali nekoga tko je već bio tamo. S obzirom na to da nismo imali velika očekivanja, i više smo nego

zadovoljni rezultatima. Prošli smo sve testove i postavili tada najbolji rezultat u regiji. Od 103 tima, završili smo 24., čak smo bili bolji i od Italije”, govori Nikola. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je mnogo sposobnih inženjera i iz godine u godinu to sve više dolazi do izražaja. KORIST RADA U PROJEKTU Nikola voli istaknuti kako mu rad u projektu nije pomogao samo u daljnjem zaposlenju nego još i pri studiranju. “U nekoliko sam slučajeva bio primoran naučiti se raditi na strojevima u obiteljskoj tvrtki. To je bilo prvi put da sam na njima konkretno nešto radio i da sam naučenu teoriju s fakulteta primijenio u praksi. Stekneš osjećaj koliko je teško doći od nacrtana modela do gotovog proizvoda. Kada

to kreneš primjenjivati u praksi, mnogo bolje počneš razumijevati teoriju, što uvelike pomaže pri daljnjem studiranju”, napominje Nikola. “Osim toga, kroz takav projekt upoznaš mnogo ljudi koji su se zaposlili u tvrtkama s kojima danas surađujemo. Mnogo je lakše ostvariti takvu suradnju i poslovati kad se već poznaješ s nekime na taj način”, rezimirao je “arhitekt” bolida Likos. Bez obzira na to što se projekt shvaćao kao ozbiljan posao, navodi kako je bilo važno druženje i stečeno iskustvo. “Cijeli dani provedeni u prostorijama fakulteta i radionici u razgovorima i traženjima najboljih rješenja za određene probleme, neprocjenjivi su. Ne žalim za provedenim vremenom u projektu jer smatram da se ovakvo iskustvo ne može nigdje kupiti”, zaključuje Nikola.

SNOOKER Sport sličan biljaru postaje sve popularniji u Hrvatskoj

Oko stola se nadmudruju i do pet sati

Budi G Tin tin.budi@hotmail.com

Foto: Uefa.com

‘Mnoga rješenja za bolid morali smo razvijati bez podrške članova koji su radili na prijašnjim bolidima jer su oni odavno diplomirali’, kaže Čegec i ističe da su u natjecanjima imali trogodišnju stanku

nteligentno, genijalno i jako teško, riječi su kojima Filip Vidmar opisuje snooker. Igra potječe još iz 19. stoljeća, a naziv su joj dali britanski vojnici u Indiji. Sama riječ snooker potječe iz vojnog žargona, a znači neiskusno osoblje. Izrazito je popularna u zemljama engleskoga govornog područja i Kini, a od tamo i dolaze najbolji svjetski igrači. BODOVI OVISE O BOJI KUGLE “Moja priča o snookeru vrlo je čudna”, nastavlja Filip. Igrati ju je počeo u običnom biljarskom klubu i tamo plaćao dva termina kako bi imao dovoljno kugli. To je primijetio i vlasnik kluba te ga je uputio na Ksaver 195, u snookerski Klub Pot. “Tamo sam napravio svoje prve korake u tom sportu, i sada sam među 20 najboljih igrača u državi”, govori Filip. “U početku se snooker čini jako kompliciranim, ali kada pohvataš pravila, vrlo je jednostavan.” Za igru su potrebni stol za snooker, 15 crvenih i šest šarenih kugli, štap i bijela kugla. Cilj je

‘U početku se snooker čini jako kompliciranim, ali kada pohvataš pravila, vrlo je jednostavan’, ističe snookeraš Filip Vidmar

Filip Vidmar među 16 je najboljih hrvatskih snookeraša

igre skupiti više bodova od protivnika. Bodovi se skupljaju napucavanjem kugli u rupe, a igru otežava redoslijed spremanja kugli. Igrač mora “pospremiti” jednu crvenu, pa zatim jednu šarenu. Crvene kugle donose po jedan bod, a šarene od dva do sedam, ovisno o boji. Bodovi se mogu ostvariti i tjeranjem protivnika na prekršaje. Snooker

Foto: Tin Budi

se igra na frameove, čiji se broj dogovori unaprijed. Da bi igrač osvojio frame, mora skupiti 74, od maksimalnih 147 bodova. KONDICIJSKA SPREMNOST “Snooker je igra nadmudrivanja protivnika jer igrači neće svaki put pokušati “spremiti” kuglu, ponekad će odigrati

tako da protivniku otežaju, a to se zove safety”, govori Filip. Safety je, zapravo, skrivanje kugle protivniku, a najbolji način za to je onemogućiti ravnu putanju do određene kugle. Svatko tko se našao u blizini stola za snooker zna da stol nije mali. Cijena prosječnog stola je 20.000 kuna. “Treba ti dosta kondicije da hodaš oko stola i do pet sati, koliko znaju trajati mečevi”, ističe Filip. Osim stola, za igru je potreban i štap. Štapovi su najčešće napravljeni od drveta, javora ili jasena, a cijene su im od 1000 kuna pa i do nekoliko tisuća eura. Uz štapove dolaze razni dodaci koji olakšavaju udarce, poput nastavka štapa, kukastog ili pauk-štapa. Snooker je u Hrvatskoj dugo zaostajao za biljarom, ali u posljednje vrijeme postaje sve popularniji. Iako nema mnogo naših igrača, svake se godine održavaju turniri i prvenstvo Hrvatske. Daleko najbolji snooker igra se na Svjetskom prvenstvu i na Masters turniru u Londonu, gdje igraju najbolje rangirani svjetski igrači. Kako bi se izbjegli dugački mečevi, napravljena je Premier liga, na kojoj sudjeluje osam najboljih igrača s pozivnicom.

Sport

Travanj 2016.

INTERVJU Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša očekuje žetvu medalja u Riju

‘U nas se uporno promiče vjerovanje da je sport trošak’

Mauro Paliska

ma.paliska@gmail.com

Talijan Ivan Origone postavio je novi svjetski rekord u brzom skijanju. Postigao je 254,958 km/h te je tako srušio rekord od 252,632 km/h koji je do tada držao njegov stariji brat Simone.

Prvu rukometnu utakmicu u Hrvatskoj odigrali su učenici Državne realne gimnazije u Varaždinu 29. svibnja 1930. godine. Japanski maratonac Yuki Kawauchi pretrčao je polumaraton u Saitami za sat i šest minuta, a sve to u odijelu, kravati i košulji. Danci uvode inovaciju u rukomet. Kako bi se spriječile česte ozljede sportaša, danski je savez odlučio uvesti mogućnost nošenja specifičnih kaciga u svim ligama osim u prvom rangu. Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija od nacionalne je samostalnosti nastupala na svim ljetnim Olimpijskim igrama osim u Barceloni 1992. godine.

3. 4. 5.

Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Olimpijske igre vodimo kao četverogodišnji projekt, kaže Mateša

Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

o Olimpijskih igara u Rio de Janeiru ostalo je još 108 dana. Hrvatska se tijekom olimpijade (razdoblju između dvaju olimpijskih igara) s ponosom prisjećala Londona 2012. godine i rekordnih šest medalja. Ipak, novi izazovi i prepreke na sportskom putu nagnali su hrvatski sport na velike pripreme za nove uspjehe u Brazilu. Tim je povodom predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša dao intervju Globalu. •Kako teku pripreme HOO-a za nadolazeće Olimpijske igre u Riju? Kao i sve ostale olimpijske igre, vodili smo ih kao četverogodišnji projekt. U te se četiri godine financiraju pripreme, stipendije, treneri i sve ostalo što može pridonijeti uspjehu u Riju. Najveći dio sredstava od oko 43 milijuna kuna predviđen je za ovu godinu. Što se tiče logističkog dijela, sve je riješeno. U sportskom dijelu sada imamo 85 potvrđenih, odnosno evidentnih ili potencijalnih putnika za Rio. Još predstoje kvalifikacije za veliki dio sportova. Ako se košarkaši plasiraju na Igre, u što mi vjerujemo, onda bi to bilo na razini Londona. •Jeste li zadovoljni trenutačnim brojem sportaša koji su osigurali nastup u Riju? Da, zadovoljni smo brojem, a još smo zadovoljniji kvalitetom. Imamo mnogo sportašica i sportaša koji svojom trenutačnom formom i rezultatima bude nadu da bi mogli biti u najužoj konkurenciji za medalje. •Može li Hrvatska nadmašiti rekord od šest olimpijskih medalja iz Londona 2012. godine? Sa šest medalja u Londonu bili smo među 25 najboljih od 204 zemlje sudionice. Ako naše sudionike posluži zdravlje, ne znam hoće li biti devet medalja kao što najavljuje poznati portal Infostrada, ali ih sigurno može biti

‘Apsolutno je neprihvatljivo da javna televizija ne prenosi Paraolimpijske igre zato što su naši paraolimpijci iznimno uspješni i zato što je taj događaj potpuno ravnopravan Olimpijskim igrama’, ističe Mateša više od šest. •Hoće li HOO preporučiti sportašima da ne idu u Rio ako se nastavi epidemija virusa zika? Pratimo razvoj situacije tako da gledamo kako su se postavili Međunarodni olimpijski odbor i Svjetska zdravstvena organizacija. Zasad nema nikakvih naznaka da zbog toga netko ne bi išao u Rio. Ako bi to eskaliralo, onda je to prijelomna točka preko koje se ne ide. •HOO je u 2014. godini za Sportsku televiziju izdvojio više sredstava nego za 81 savez pod svojim okriljem. Kakva je budućnost i rentabilnost SPTV-a? Sportska televizija je najgledaniji sportski kanal u Hrvatskoj, prema Nielsenu. Nekome je jako stalo širiti priču o slaboj gledanosti SPTV-a. Ta je televizija osnovana voljom većine nacionalnih saveza i zato što je HTV tada imao stav da ne želi vlastiti sportski program. To je bio razlog pokretanja Sportske televizije, kako bi osigurali svima dostupan sportski kanal. Njen je proračun sedam milijuna kuna na godinu, niži od proračuna nekih radijskih postaja. Nadam se da će taj projekt postojati i dalje, te postoji veliki niz malih sportova koji su isplivali uz pomoć SPTV-a. •Kako komentirate vijest da HRT neće emitirati niti minute sadržaja s Paraolimpijskih igara u Riju? Apsolutno je neprihvatljivo da jav-

na televizija ne prenosi Paraolimpijske igre zato što su naši paraolimpijci iznimno uspješni i zato što je taj događaj potpuno ravnopravan Olimpijskim igrama. Teško je razumjeti motive da se to ne prenosi, a neki se komercijalni događaji emitiraju. •Jesu li uvjeti i financije hrvatskih paraolimpijaca niži ili viši od svjetskog prosjeka? Što se tiče financiranja, u nas je sve niže od svjetskog prosjeka. U nas se uporno promiče vjerovanje da je sport trošak. Hrvatski paraolimpijski odbor je napravio veliki iskorak pametnom promocijom svojih najvećih zvijezda koje su na svjetskoj razini postigle velike rezultate. •Treba li hrvatskom sportu vlastito ministarstvo uslijed postojeće situacije? U megaministarstvu kao što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, sport je samo promil u fokusu vašeg interesa. To je resor koji ima 90.000 zaposlenih. Sport je sa 120 milijuna kuna, koliko dobiva od Ministarstva, na razini proračunske pogreške. Voljeli bismo da sport pronađe neko drugo adekvatno mjesto, a zauzimamo se za to da sport bude u sklopu Ministarstva turizma. Najviše zbog sinergije promidžbenog dijela. •Kako komentirate projekt Europskih sveučilišnih igara koje se u srpnju održavaju u Zagrebu i Rijeci?

Sport je sa 120 milijuna kuna, koliko dobiva od Ministarstva, na razini proračunske pogreške. Voljeli bismo da sport nađe neko drugo adekvatno mjesto, a zauzimamo se za to da sport bude u sklopu Ministarstva turizma

Mislim da je to iz sportskih razloga te zbog uređenja infrastrukture i studentskih domova pozitivan događaj. Rijeka i Zagreb imaju sve potencijale da to dobro organiziraju. Ipak, ako se barem finalna natjecanja ne prikažu na HTV-u ili SPTV-u, kao da se ta manifestacija nije niti dogodila. •Stvara li nemar obrazovnog sustava za sportske aktivnosti studenata i učenika velike probleme akademskom sportu? Nama u tom kontekstu nedostaje doza fleksibilnosti koja nije nauštrb kvalitete školovanja ili studiranja nego ona koja uz pomoć novih tehnologija može omogućiti mladim sportašima da usuglase te dvije tendencije. •Hoćete li, kao što je najavljeno, pokušati srušiti nove izmjene i dopune zakona o sportu na Ustavnom sudu? Prošlo je devet godina od kada je nacionalna strategija sporta trebala biti donesena, u tom bi se razdoblju i ustav uspio dva puta promijeniti. Bez strategije se ne može napraviti smisleno rangiranje sportova što se traži i očekuje jer država nikad nije rekla koji su njeni prioriteti. Izmjene i dopune zakona ne narušavaju rad HOO-a, sa zakonom nemamo problema i s njim smo usklađeni. Prema našem mišljenju, treba donijeti novi zakon za dulje razdoblje. Nemamo niti jedan drugi kriterij pri financiranju osim trenutačna rezultata. Bez kriterija je jako teško sve posložiti. U inozemstvu je dopušteno da javna poduzeća financiraju i sponzoriraju klubove te nacionalne reprezentacije, u nas je to gotovo pa zabranjeno. To bi trebalo biti dijelom društvene odgovornosti tih poduzeća. •Koliko HOO ulaže u mlade nade hrvatskog sporta? U svojim razvojnim programima imamo mlade sportašice i sportaše od njihove 12. godine i sve ih financiramo u jednom dobrom dijelu. Sada ih je oko 300. Naravno da bi trebalo biti više novca, ali HOO je u funkciji saveza i djeluje prema njihovoj potrebi.

Babe Ruth osvojio je samo četiri naslova MLB prvaka u 15 sezona s New York Yankeesima. Katie Ledecky, 19-godišnja američka plivačica, trenutačno drži svjetske rekorde na 400, 800 i 1500 metara slobodno. Korfball je jedini sport u kojem sudjeluju miješane ekipe, četiri muškarca i četiri žene. Kareem Abdul-Jabbar, koji je odigrao 20 sezona u NBA-u, drži rekord od 38.387 postignutih koševa u karijeri. Craig MacTavish zadnji je igrač koji je igrao bez kacige u NHL-u. Jamie Vardy je u studenome 2015. godine srušio rekord Ruuda van Nistelrooya po uzastopnim utakmicama u Premierligi u kojima je postizao pogotke. Engleski je napadač mrežu tresao 11 puta uzastopno.

7. 8. 9.

10. 11.

12.

Shaquille O’Neal je promašio 5317 slobodnih bacanja tijekom svoje NBA karijere. Većina NASCAR timova u gume stavlja nitrogen umjesto zraka.

13.

Reportaža

Travanj 2016.

TRST Grad kojim su nekad vladali Rimljani, Habsburgovci, Napoleon i - naši roditelji

Mjesto nostalgičnih sjećanja postalo centar kineskih prodavaonica Kos G Borna borna.kos20@gmail.com

ada mojoj generaciji spomenete Trst, prvi je odgovor “tamo su naši starci kupovali traperice“. I ne samo traperice – čizme, rižu, kavu, jakne tankerice, prašak za rublje, majice Fruit of the Loom koje bi zamirisale kad bi pogrebao naljepnicu, Coca-Colu u limenkama... Mojoj je generaciji prilično neshvatljivo da po kavu treba odlaziti u drugu državu. Nije li jednostavnije kupiti je u obližnjoj prodavaonici? Pa sad, netko voli Nescafe, netko Jacobs, netko Franck, netko Illy, netko Meinl... i tako biraj do kraja polica. Svega ima. Još je jednostavnije naručiti kavu u kafiću i žaliti se da konobar nije napravio dobru pjenu. CRVENI I ZELENI MOST No ja sam na kavu ipak pošao u drugu državu, gdje drugdje nego u Italiju, u Trst, i kako drukčije nego autobusom rano ujutro. Trst je pogranični grad koji je državnom granicom posve odijeljen od svog zaleđa koje pripada Sloveniji, a s Italijom je povezan samo uskim pojasom kopna. Autoceste ga vežu s ostatkom Italije i sa Slovenijom, ali nedostaje cestovna poveznica s Hrvatskom. U oštroj konkurenciji Rijeke i Kopra, Trst je najveća luka na Jadranskom moru, a najviše se razvio pod upravom Habsburgovaca. Nakon Drugog svjetskog rata, kad je Italija vratila Istru Hrvatskoj, izbio je ozbiljan sukob zbog Trsta i iz toga je doba ostala parola “Trst je naš” (reklo bi se da je poslije dobila drugo značenje, mnogo veselije). Posebna, međunarodno priznata država nazvana Slobodni teritorij Trsta osnovana je 1947. i postojala je do 1954. go-

Ponte Rosso je upisan u kolektivno pamćenje kao zborno mjesto jugošopinga, tu se kupovalo, isprobavalo, cjenkalo, trpalo u vrećice, preodijevalo, čekalo autobus...

Foto: Borna Kos

Današnji Trst sigurno više ne izgleda kako je izgledao kad su u njega ‘hodočastili’ naši roditelji, pa i djedovi i bake

dine. Tada je potpisan Memorandum o razumijevanju između Jugoslavije i Italije kojim je Slobodni teritorij Trsta podijeljen na Zonu A (koja obuhvaća sam grad) i nad kojom je upravu dobila Italija i Zonu B (današnje Slovensko primorje i Istra do rijeke Mirne) kojom je upravljala Jugoslavija. Takvo razgraničenje je definitivno potvrđeno Osimskim sporazumima 1975. godine. Kada sam iz autobusa vidio Trst, pomislio sam: “Gle, jako velika Rijeka”. Spustivši se s brda u grad, imali smo osjećaj kao da smo došli kod nas na more. Otišli smo do Crvenog i Zelenog mosta, na Ponte Rosso i Ponte Verde. TIPIČAN ŠOPING-DAN Ponte Rosso je upisan u kolektivnu memoriju kao zborno mjesto jugošopinga, tu se kupovalo, isprobavalo, cjenkalo, trpalo u vrećice, preodijevalo, čekalo autobus... Ruku na srce, bilo je finijih

dijelova Trsta sa skupljim i kvalitetnijim prodavaonicama, zalazili su naši ljudi i u takve. Postojala je i posprdna uzrečica “odijeva se na Ponte Rossu”. A danas su se u taj dio grada uselili Kinezi i otvorili svoje prodavaonice s tipičnom ponudom i cijenama. Profesorice talijanskog jezika s VERN-a Marta Račić i Ana Bačić, koje su putovale sa mnom i prijateljima, uživjele su se u priču i uspomene, bilo je to vrlo simpatično slušati. Meni je bilo najzanimljivije umijeće odijevanja nekoliko džempera, jakni, kaputa, hlača... jedno preko drugoga i u ljetno doba da bi se nekako izašlo na kraj s carinicima. Nije da se u Trstu danas nema što vidjeti. Obišli smo glavni gradski trg, Trg ujedinjenja Italije na kojem je Gradska vijećnica, a osim raskošnih pročelja zgrada, zanimljiva je fontana inspirirana stranama svijeta. Razgledali smo i kaštel Miramare, sa-

građen za Maksimilijana Habsburškog i njegovu ženu Charlotte od Belgije. Iako je Maksimilijan Habsburški izgubio život u državnom udaru u Meksiku, a njegova se žena ponovno udala, kaštel je ostavljen gradu Trstu. Unutrašnjost je slična ostalim habsburškim dvorcima, ali kažu da je to bio najdraži ljetnikovac carice Sissy. DVOJAK ODNOS Na povratku u Zagreb zanimalo me pak kako je izgledao jedan dan kupnje u Trstu osamdesetih. U razgovoru s profesoricama doznao sam da su tada bile popularne kuhane belgijske levisice 501 (moj tata bi svakako dodao i wranglerice). Obvezni shopping suveniri bile su žvakaće gume Brooklyn, mirisne gumice i bilježnice. Profesorica Bačić se prisjetila kada je prvi put probala Coca-Colu, to “piće kapitalizma”. Profesorica Račić se pak kroz smijeh

sjetila kako su Tršćani imali dvojak odnos prema “Jugovićima”. Bili su im dragi zbog novca koji su ostavljali i mrski zbog vrećica, smeća i odbačene odjeće koju su također ostavljali za sobom, sve kako bi u slojevima nove odjeće prošli carinu. Jedan od starijih putnika u autobusu sjetio se kako su njega ipak carinili kada je pokušao skriti 10 VHS kaseta. Uz doživljaj današnjeg Trsta i priče iz nekih drugih vremena, proveo sam ugodan dan. Putem nisam pojeo sve kekse, žvakaće i sokove koje sam ponio sa sobom, a za te “delicije” koje sam ujutro prije puta kupio u svom kvartovskom dućanu, nekad se išlo “preko grane”. Nisu me boljele natečene noge, nisam u Trstu ostavio ni novac, ni živce, ni hrpu smeća. Vratio sam se iz Trsta u jednoj majici, jednim hlačama, jednoj ljetnoj vesti i jednim cipelama, baš kako sam i pošao iz Zagreba. A carinika ni na vidiku.

FLASH FOOD REPORT Španjolsko jelo iz 15. stoljeća danas je popularnije nego ikad

Zadatak do kraja Erasmusa: kušati svih sto vrsta montaditosa Batur G Anamaria anamariabatur14@hotmail.com

edjelja je, vrijeme ručka. Sjedim u prepunom baru u Elcheu, gradu na jugu Španjolske, i razmišljam što naručiti. Na jelovniku montaditosi, čak sto različitih vrsta. Punjeni raznovrsnim mesom, šunkama, sirevima iz svih krajeva svijeta, povrćem, čokoladnom kremom s keksima. Zvuči primamljivo, ali što su montaditosi? Prije odlaska na Erasmus program u Španjolsku dobila sam mnoge preporuke o izvrsnim španjolskim tapasima i paellama, no za mene su pravo otkriće bili montaditosi. Najjednostavnije bi ih bilo opisati kao male sendviče.

Postoje od 15. stoljeća, a koncept prodaje u barovima nastao je prije 15 godina u Huelvi, gradu na samom jugu Španjolske. Danas se prodaju u više od 350 barova i pivnica diljem svijeta. Njihovo ime dolazi od španjolske riječi montar, što znači penjati se, i odgovara njihovu izgledu, jer dodavanjem sve više sastojaka postaju male planine pune okusa. No još zanimljiviji od njihova izgleda i okusa je način na koji se naručuju i pripremaju. Nakon što nađete mjesto u uvijek prepunim montaditos barovima i na papiru za narudžbe ispišete što želite, konobar vam uruči spravu nalik na Gameboy, koja svijetli i vibrira kada su vaši montaditosi gotovi. Svi sastojci, od kruha do umaka, pripremaju se svježe i poslužuju na dr-

venim daskama. Uz montaditose najčešće se jede čips, prženi krumpirići ili pohani sir uz kriglu pive. Njihove se cijene većinom kreću od 50 centi do dva eura u barovima do šest eura u skupljim restoranima. Iako su mnogim Španjolcima poput španjolske verzije fast fooda, ti su mali zalogaji određena tradicija. “Odlazak na pivo i montaditose za mene je postao gotovo svakodnevica. Kada nisam raspoložena za kuhanje samo odem do najbliže pivnice i najedem se za nekoliko eura. Jeftini su, ukusni i zabavan način za druženje”, kaže Bea, Španjolka prema čijoj sam ih preporuci i probala i koja mi je dala zadatak - do kraja razmjene probati svih sto!

Lifestyle

Travanj 2016.

UNGENDERED Više nije čudno da žene kupuju na muškom odjelu trgovina i obratno

Svijet se navikava na uniseks modu

Vujčić G Nina nina.vujcic@gmail.com

romatrajući modu kroz povijest do danas, uvijek je pratila ono što se u društvu događa. Davno prije civilizacije odjeća je služila kako bi zaštitila tijelo, renesansa je bila doba raskošnih košulja i haljina, krzna i perja, vrijeme Prvog svjetskog rata doba je kada su žene počele nositi hlače i kad su se javile jersey tkanine. Razdoblje poslije Drugog svjetskog rata obilježio je Christian Dior sa svojim new lookom, koji je vratio raskoš i ljepotu u depresivno doba. Poslije 2008. godine, za globalne krize, koristili su se jeftiniji materijali, pa je tako očekivano da moda i danas prati sve društvene promjene. Jedna od tih promjena je način na koji se shvaćaju rod, spol i seksualnost te sve veće otvaranje društva LGBTIQ zajednici. OD TABUA DO OZBILJNE TEME U medijima i u društvu općenito pitanje roda i toga kako se pojedinci identificiraju postaje sve važnije, a mnoge javne osobe podižu svijest o važnosti prihvaćanja i podržavanja svih pojedinaca. U posljednjih je nekoliko godina vidljivost transrodnih osoba u medijima sve veća, a osobe kao što su Laverne Cox, Caitlyn Jenner, Andreja Pejić, Lea T, Alexis Arquette, Chaz Bono i mnogi drugi sve su prisutniji u medijima. Uz sve slobodnije govorenje o problemima s kojima se suočavaju transrodne osobe, a i svi pripadnici LGBTIQ zajednice, mnogi su poznati počeli govori-

‘Ne vidim mušku odjeću i žensku odjeću, samo vidim prestrašene ljude i one koji su samopouzdani’, izjavio je Jaden Smith ti o svojoj seksualnosti, pa je tako Miley Cyrus izjavila da je pansexual, Lily Rose Depp da je sexually fluid, Morrissey aseksualan, Ruby Rose kao gender fluid. Sve ove, a i mnoge druge termine prihvaća sve više ljudi, a seksualnost i rod postaju sve manje tabu, a sve više ozbiljna tema o kojoj treba govoriti. Modna industrija, naravno, priključila se ovom razgovoru, uzela je u obzir sve ove termine i čini svoj dio kako bi pomogla promicanju vidljivosti i rješavanju problema LGBTIQ zajednice. Prošlih godina na modnim pistama velikih tjedana mode jasno je vidljivo da je granica između razlikovanja muške i ženske odjeće sve tanja i gotovo nepostojeća. Dizajnerske kuće kao Prada, Coach i Burberry u svojim revijama za muške kolekcije imali su ženske modele. Acne Studios u kampanji za žensku jesen/ zima kolekciju 2015. kao modela koristili su 12-godišnjeg dječaka koji je nosio tu kolekciju. J.W. Anderson u svojim muškim kolekcijama ima i haljine, Riccardo Tisci, dizajner za Givenchy vrlo često u svojim muškim kolekcijama ima kiltove, a najnovija reklamna kampanja za žensku kolekciju Louis Vuitton kao glav-

ZGRABI

SENZACIJU!

nog modela ima Jadena Smitha koji nosi tu kolekciju. Jaden Smith poznat je kao osoba koja svojim stilom preispituje što to uopće znači “ženska” i “muška” moda. “Ne vidim mušku odjeću i žensku odjeću, samo vidim prestrašene ljude i one koji su samopouzdani”, izjavio je za britanski GQ Style. RAZLIKA U VELIČINI DŽEPOVA Public School, Hood by Air i Telfar neki su od brendova koji nude gender neutral odjeću. Vrijeme koje je Hedi Slimane proveo kao dizajner za Dior Homme također je bilo ispunjeno odjećom koja je mogla biti muška i ženska. “Ponekad je razlika između muške i ženske odjeće samo u veličini ili arbitrarnoj funkciji kao što je veličina džepova”, u razgovoru za Racked izjavio je Louis Terline, jedan od osnivača brenda OAK. Uz to, odavno je poznato da žene često kupuju na muškom odjelu i obratno. Tom masovnom pokretu promicanja tolerancije, ravnopravnosti, otvorenosti i prihvaćanja, nedavno se priključila i Zara. To je vrlo snažan dokaz toga koliko je to pitanje važno za društvo općenito jer se širi na sve slojeve društva. Nisu više samo skupi brendovi oni koji proizvode takvu odjeću, sada i brendovi koje svi mogu priuštiti shvaćaju važnost priključivanja tom pokretu i proizvodnje onoga što se sve više traži. Potaknuta ovim društvenim promjenama, Zara je nedavno predstavila ungendered kolekciju, odnosno kolekciju čiji su svi komadi odjeće namijenjeni muškarcima i ženama.

1234567

od 15.04. do 15.05.2016.

31X 1X2 1X2 1X2

N K 0 0 0 OSVOJAI K1I DAN SV

rada g a n IH N L A N CIO š 500 SENZA

I jo

1000kn Avio karte / Europa Avio karte / Hrvatska ULTRA festival Split

3X2 Justin Bieber u Areni ZG 5X iPhone6 5X StarWars Droid / BB8 1X MacBookAir

1X iPad

Pronađi kod ispod bijelog čepa i pošalji SMS na 60221 ili posjeti

Granica između toga što je ‘muška’ a što ‘ženska’ odjeća sve je tanja Foto: Nika Mokos

VELIcINA JE VAzNA Travanj 2016. 24

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK PJ HARVEY - THE HOPE SIX DEMOLITION PROJECT

EVERYBODY WANTS SOME!

25. DANI HRVATSKOG FILMA

PJ Harvey ovog lipnja dolazi na jedanaesto izdanje festivala INmusic, koji se održava na već provjerenoj lokaciji, Jarunu. No vjerni fanovi to već vjerojatno znaju. Ono što vjerni fanovi također najvjerojatnije znaju, ali je svakako vrijedno na to skrenuti pozornost, novi je album britanske glazbenice prepoznatljivog eksperimentalnog rock-zvuka. Novi album “The Hope Six Demolition Project” predstavljen je dvama singlovima. “The Community of Hope” i “The Wheel” dvije su skladbe koje djelomično otkrivaju kako će zvučati nova PJ. Možemo reći da je broj 11 obilježio ovaj album jer je toliko pjesama Harvey izdala na ovom jedanaestom studijskom albumu koji predstavlja na INmusic festivalu s istim rednim brojem.

Skupina igrača bejzbola jednog fakulteta pronalazi svoj put kroz slobode i odgovornosti koje donosi život odraslih bez nadzora. Film je to scenarista i redatelja Richarda Linklatera koji je prije dvije godine oduševio svojim filmom “Odrastanje” (Boyhood), koji se snimao punih 12 godina i tako se zauvijek zapisao u povijest filmske produkcije. “Everybody Wants Some” je, kako Linklater kaže, duhovni nastavak filma “Dazed and Confused”, koji je svojedobno oduševio publiku. Taj se film događao u sedamdesetima, dok se radnja novog filma događa u idućem desetljeću i likovi su nepovezani s onima iz njegove prijašnje komedije. U glavnim ulogama su Blake Jenner, Juston Street te Ryan Guzman.

Svi ljubitelji filma, pogotovo domaćeg, znaju kamo će pretposljednji vikend u travnju, budući da se od 21. do 24. toga mjeseca održavaju 25. Dani hrvatskog filma. Projekcije će se održati u kinima Europa i Tuškanac te baru Vinyl. U kinu Europa traju od 16 do 22 pa će ljubitelji domaćih igranih, animiranih, dokumentarnih i eksperimentalnih filmova imati prigodu uživati u našoj kinematografiji od kasnog popodneva do ponoći. Zanimljivo je da će se posljednji dan festivala u kinu Tuškanac u 17 sati prikazivati program Reklama iz Zagreb filma, a oni koji pokretnu sliku vole pratiti uz glazbu moći će uživati u Vinylu gdje će u petak, u 22 sata početi prikazivanje cjelokupne konkurencije glazbenih spotova iz natjecateljskog programa.

AUTOR: TIBOR TRUPEC

Vjekoslav Kaleb (27.IX.1905. – 13.IV.1996.) Novelist i romanopisac Vjekoslav Kaleb, rodio se u Tisnom. Učiteljsku školu završio je u Šibeniku, a na Višoj pedagoškoj studirao je u Zagrebu. Učiteljevao Ilustracija: Pierine je uglavnom po selima Dalmatinske zagore dok se 1940. godine nije zaposlio u Prosvjetnom odjelu Banovine Hrvatske u Zagrebu. Nedugo poslije toga priključuje se partizanima, a u izbjegličkom logoru El Shatt bavi se pitanjima prosvjete. Pred kraj rata postaje voditelj Prosvjetnog odjela ZAVNOH-a u Šibeniku, ali opet odlazi u Zagreb, na mjesto tajnika Društva književnika Hrvatske i Matice hrvatske. Bio je urednik u mnogim časopisima i umjetnički direktor Zagreb filma. Tijekom obavljanja učiteljske prakse dobro je upoznao običaje, odnose i živote ljudi dalmatinskog krša što mu je poslije pomoglo u stvaranju proznih djela “Na kamenju” i “Izvan stvari”. U poratnim novelama i romanima opisuje sudbinu pojedinca u najtežim i najsvjetlijim ratnim trenucima. Iz tog vremena poznata je zbirka novela “Brigada” i romani “Ponižene ulice”, “Bijeli kamen” i “Divota prašine”- koji slovi za jedan od najuspjelijih u hrvatskoj književnosti. Pisao je reportaže, književne kritike, prikaze, članke i filmske scenarije. Okušao se i u pjesništvu. Njegova najpoznatija i najranija pripovijetka “Gost” objavljena je 1940. godine u “Novostima”. Djela su mu prevedena na albanski, engleski, francuski, njemački, talijanski, češki, poljski, ruski, slovenski i makedonski jezik, a sam je prevodio s ruskoga i talijanskoga. Bio je redovit član JAZU od 1961. i predsjednik DKH 1956. Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 1986. Ovaj istaknuti suvremeni hrvatski prozaist umro je u Zagrebu. (Dina Ćevid)

Metoda slikanja izravno u prirodi

Ljiljan

by Tibor Trupec

Japan i Rusija tehnički su još u ratu jer nakon Drugog svjetskog rata nisu uspjeli postići dogovor i potpisati mirovni sporazum.

Osobna zamjenica

"European Coastal Airlines"

Pakistanski igrač šaha Murshed (rođ. 1966)

Otegnuto pjevati naglašavajući i duljeći "oj"

Egipatski bog Sunca

"Kamerun"

Žrtva ljevanica u čast bogovima (ant. Rim)

RECEPTI

TIBOR TRUPEC

"Litva" NIk Titanik i Felix

Rod ptica grabljivica lunje (množ.)

Korejska dvorska glazba

"Kurt Elling"

Planinski vrh u Sloveniji

Mezimče

"National Estuarine Research Reserve"

Utvrda, tvrđa

Globalove proljetne rolice

"Zimbabve" Pita, kiš, quiche

HBO serijal

Hitna služba

"Rusija"

Proizvodnja, prijenos i distribucija el. energije

tibortupec.tt@gmail.com

Red ptica ronilica, gnjurci (množ.)

Varaždinska televizija

Križanac, polutan "Morris Garages" Područje na rubu Sinjskog poluotoka

Pokretni dio kacige, obrazina

Najtanje slovo Pogodbeni veznik

Kem. dobivena materija koja oponaša snijeg

Neesencijalna aminokiselina

Loš, ružan čin (Gen. množ.)

"Alliance for Zero Extinction"

Volt Amper

Associated press

Otis Redding

Upiši O

Okruglo slovo

"The Lord of the Rings"

"Uganda"

"Kuba"

"User interface"

Poljski narodni ples u tročetvrtinskom taktu

ŠOK I VJEVERICA

tibortrupec.tt@gmail.com

Preko, više

Družba je družba, a služba je služba ili pomozi sirotu na svoju sramotu? Debbie Stevens, velikodušna majka dvoje djece, svojoj je šefici 2012. godine donirala bubreg na što ju je ova za nagradu, otpustila jer je njezin oporavak od operacije navodno trajao predugo. Stevens je bubreg tražila natrag.

Google je 2013. osnovao kompaniju koja za svoj glavni cilj ima borbu protiv starenja i bolesti povezanih sa starenjem. Glavni postulati rada te tvrtke temelje se na zdravlju, dobrobiti i dugovječnosti čovjeka, a sama tvrtka stremi k tome da se izliječi čovjekova smrtnost.

Emily Blunt Živac Naslaga Područje koje pokriva veći dio Sjeverne Azije

"Southeast"

"Liam Neeson"

"Oman"

"Isabel Lucas# "I tako dalje" "Uganda"

Glumica Roberts

Budući da je proljeće uvelike počelo, možemo se posvetiti ovom ukusnom jelu koje je kao stvoreno za druženje s prijateljima. Proljetne rolice su tradicionalno jelo kineske kuhinje i označavaju blagostanje. Mogu se pripremiti na bezbroj načina, a ja sam se odlučio za iduću kombinaciju: 300 g mljevenog purećeg mesa, tanki listovi za pite i savijače, 1/3 glavice svježeg kupusa, veliki poriluk, 2 veće mrkve, đumbirov korijen, luk i 3 režnja češnjaka, suncokretovo ulje, jaje, mješavina začina za wok, crvena ljuta paprika, curry, soja sos, 2 dl bijelog vina, med. U woku ili dubokoj tavi na malo ulja popržite luk i češnjak nasjeckan na sitne komadiće, te ih pirjajte dodajući polovicu bijelog vina i žličicu začina za wok. Kada vino ispari, a luk požuti, dodajte nasjeckano mljeveno meso. Posolite ga te prelijte žlicom meda, a zatim dodajte još žličicu začina za wok te žličicu curryja i ljute paprike, u wok zatim izlijte ostatak vina. U meso dodajte mrkvu nasjeckanu na tanke štapiće, a potom i poriluk i kupus koji ste prethodno nasjeckali na sitne komadiće. Povrće dodajte u trenutku kada je meso potpuno smeđe boje, a vino je isparilo. Izmiješajte ga s mesom te dodajte naribani đumbir. Komadić đumbira koji ribate neka bude veličine palca. Kada je sadržaj woka spreman, njime punite rolice. Listove je potrebno izrezati u komade 17x17 centimetara i rubove premazati razmućenim jajetom. U jedan kut stavljajte sadržaj iz woka te svijajte rolicu do pola. Bočne krajeve rolice zatim preklopite preko dijela rolice s mesom i povrćem. Rub rolice dijagonalan onome na koji ste stavljali meso ponovno premazujte jajetom i motajte do kraja. Kada su rolice spremne stavite ih u prethodno zagrijano ulje, pržite sa svake strane dok ne pozlate i višak masti uklonite odlaganjem rolica na kuhinjski papir ili salvetu. Napomena: Rolice se poslužuju uz slatko-kiseli umak, a za povrće je važno da ga pripremate na naglo kako bi ostalo hrskavo. Na internetu postoje razne video-upute kako pravilno sviti rolicu.