Global broj 18, lipanj 2016.

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 18 / Godina 3 / lipanj 2016.

Foto: Nika Mokos/Global

BORBA ZA STIPENDIJE

INTERVJU: BORIS JOKIĆ

EURO 2016.

Prosvjednici se vraćaju ako MZOS ne ispuni obećano

‘Nikada ne bismo odustali da nismo bili primorani’

Ante Čačić: Volio bih da ova generacija izađe iz sjene Vatrenih

Str. 3

Str. 13

Str. 21

2

Studentski život

Lipanj 2016.

IMPRESSUM GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača izv. prof. dr. sc.

Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Zamjenica glavnog urednika Dora Kršul dora.krsul@gmail.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Irena Domitrović, Silvija Vuković (Studentski život, Srednja), Tina Ozmec-Ban, Matina Tenžera (Kultura), Tibor Trupec (Tehnologija, Reportaža, Zadnja), Marija Gaura (Novac, Poduzetništvo), Filip Ožbolt, Mislav Lugonjić (Sport), Dora Kršul (Intervju, Kolumne/ Komentari/Mišljenja), Hanan Nanić (Društvo, Svijet/EU), Nika Mokos (Fotografija) Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Community manager Hrvoje Šoljić hrvojesoljic95@gmail.com

Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis atlantis@atlantis-design.hr

Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com

ISSN 1849-4722

REKTOROVA NAGRADA Dodijeljeno priznanje Sveučilišta u pet kategorija

Najvrednijima - 183 priznanja Horvat G Tamara thorvat1997@gmail.com

D

odijeljena je Rektorova nagrada za akademsku godinu 2015/2016. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras 17. lipnja dodijelio je 183 nagrade u pet kategorija. Dekani, profesori te studenti i drugi uzvanici koji su nazočili dodjeli priznanja na Ekonomskom fakultetu pridonijeli su važnosti ovoga događaja.

Na početku dodjele Rektorove nagrade, rektor Boras je rekao da je priznanje 183 studentska rada dokaz da “Sveučilište promovira znanost kroz znanje i obrazovanje”.

Istaknuo je kako je svjestan da će mnogi studenti prigodu za usavršavanje svojega rada potražiti u inozemstvu, ali ih poziva da se vrate s novim iskustvima kako bi pridonijeli napretku sustava hrvatskog obrazovanja. Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje najviše priznanja i nagrada studentima i učenicima te rektor ističe njegovu važnost i dodaje kako je dodjela Oskara znanja, koja se održala dan prije dodjele Rektorove nagrade, također vrijedna.

Ove je godine ukinuta dodjela novčane nagrade od 1500 kuna studentima dobitnicima. Boras je rekao da će se potruditi u budućnosti pronaći sponzore koji će omogućiti studentima novčanu nagradu u iznosu koji je primjeren takvoj vrsti priznanja za studentska postignuća.

Bruno Rukavina, jedan od dobitnika, ukidanje novčane nagrade studentima dobitnicima ne smatra velikim problemom jer bi studentima glavna nagrada trebala biti priznanje za njihov rad i mogućnost dodatnog usavršavanja. Njegov kolega, Marijan Crnjak, pak govori da to dovodi do općeg trenda smanjenja poticaja i rada te općenito ulaganja u napredak studentskih generacija.

Na početku je dodjele rektor Damir Boras rekao da je nagrada dokaz da ‘Sveučilište promovira znanost kroz znanje i obrazovanje’ Dobitnici s Fakulteta političkih znanosti

Svečana dodjela održana je u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta Foto: Petar Glebov/Pixsell

Studosfera: mjesečno objave i 300 članaka U kategoriji posebnih natjecateljskih uspjeha pojedinaca ili timova nagrađena je i Studosfera. Stručnjaci za medije i profesori Fakulteta političkih znanosti, dr.sc. Nenad Prelog i dr.sc. Domagoj Bebić, započeli su inicijativu blogerske Foto: Frane Basioli platforme koja je kao projekt namijenjena studentima novinarstva. Na drugoj godini novinarstva studentima je omogućeno da sami odaberu za koju rubriku žele pisati, a mjesečno se na Studosferi objavi otprilike 300 članaka. Neke od rubrika u kojima studenti mogu pokazati svoje znanje i sposobnosti su vijesti, sport, kultura, moda i tehnologija. Cilj ovoga projekta je omogućiti studentima novinarstva uvid u ono čime će se baviti u budućnosti te praksa i razvijanje talenta.

Bruno Rukavina i Florijan Bašić nagradu su primili za rad “Politički diskurs i konstrukcija stereotipa o migrantima među studentima Sveučilišta u Zagrebu”. Fokus je na tada aktualnoj temi o kojoj se i danas raspravlja - migrantima. Bruno napominje da su ozbiljan rad zbog metodološke zahtjevnosti započeli u siječnju, ali su se informirali od lipnja kada su donijeli odluku na kojoj će se temi temeljiti istraživanje.

Marijan Crnjak dobio je priznanje za rad “Fluidnost granica na mikrorazinama; geopolitika regija i regionalizacija Republike Hrvatske”. To mu je potvrdilo da “kontinuirani kvalitetni rad, predanost i inovativnost ipak jesu prepoznati na razini fakulteta i sveučilišta”. Ističe da je na temelju stručnog mentorstva, mnogo truda i predanosti očekivao priznanje.

Ana Rogić i Nikola Šimić svoju su Rektorovu nagradu zaslužili za dokumentarni film “Creating Erasmus Guide”. Osim što se dotiče pitanja razvoja multikulturnog društva u Hrvatskoj nakon ulaska u EU, film je poseban i na tehničkoj razini po tome što je potpuno ostvaren snimanjem putem mobilnih uređaja.

Primjer je da se uporabom jednostavnih i svakodnevno korištenih mobilnih uređaja, umjesto konvencionalnom televizijskom opremom, može stvoriti cijeli dokumentarni film, pokazujući tako mogućnosti mobilnog novinarstva, kao jednog od najnovijih trendova u području novinarstva i medija.

Televizija Student: priznanje im dolazi i s HRT-a Ovogodišnje priznanje u kategoriji ‘Nagrada za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici’ pripalo je TV Studentu, mediju Fakulteta političkih znanosti. TV Student prva je studentska televizija koja od svoga nastanka 2012. godine svakodnevno emitira sadržaj koji su proizveli isključivo studenti fakulteta. Ideja je započela sa željom da se studentima novinarstva omogući kvalitetna praksa te je ona i realizirana uz upornost studena-

ta i mentora da u podrumu fakulteta proizvode najkvalitetniji sadržaj. Također, priznanje za kvalitetu i važnost njihova djelovanja dolazi i s HRT-a gdje se emisija “TV Student” prikazuje na dnevnoj bazi od ponedjeljka do četvrtka. Jozo Jozipović kaže da je za njega Rektorova nagrada zapravo priznanje “za rad, trud, nebrojene sate koje je ekipa TV Studenta ostavila u podrumu fakulteta, kvalitetu, upornost i predanost”.

Foto: Rebeka Lesac

PROJEKT Pokrenut internetski portal medijskapismenost.hr

U 21. stoljeću ne možemo naprijed bez kritičkog promišljanja medija

Sedlar G Emili esedlar.aisz@gmail.com

D

jeca u Hrvatskoj gledaju televiziju do deset sati na tjedan bez prisustva odrasle osobe. Uz to, istraživanja pokazuju da djeca i mladi u prosjeku provode pet sati dnevno na internetu. Istovremeno, svega 22 posto mladih u dobi između 15 i 18 godina smatra da medijska pismenost uključuje kritičko promišljanje medijski posredovanih informacija.

Kako bi se potaknula edukacija i razgovori o medijima te sigurnom korištenju tehnologija, te kako bi se podigla

Foto: Nika Mokos/Global

razina medijske pismenosti, Agencija za elektroničke medije i UNICEF, u suradnji s Fakultetom političkih znanosti, Akademijom dramske umjetnosti i Hrvatskim audiovizualnim cen-

trom, pokrenuli su internetski portal medijskapismenost.hr, koji je predstavljen na FPZG-u 20. lipnja.

“Medijska pismenost posebice je važna za djecu i mlade, s obzirom da živimo u svijetu okruženi brojnim ekranima na kojima svakodnevno komuniciramo, informiramo se i zabavljamo. Treba imati vještinu kritičkog promišljanja onoga što smo vidjeli, čitali ili gledali, da bismo se znali zaštiti od štetnih sadržaja”, rekao je Robert Tomljenović, član Vijeća za elektroničke medije.

O važnosti ove problematike i znanja bez kojih ne možemo napredovati u 21. stoljeću govorili su i Gorana Dojčino-

vić, voditeljica komunikacija iz hrvatskog ureda UNICEF-a, zatim prodekanica Akademije dramske umjetnosti Tatjana Aćimović, voditelj Projekta filmske pismenosti Hrvatskog audiovizualnog centra Uroš Živanović te tajnica Hrvatskog filmskog saveza Marija Ratković Vidaković.

Prodekan Fakulteta političkih znanosti Igor Kanižaj nadodao je kako je portal pokrenut s ciljem da pruži dodatnu pomoć i potporu učiteljima, roditeljima i svim drugima koji su zainteresirani za medijsku pismenost, kako bi naučili kritički vrednovati, analizirati, ali i proizvoditi nove medije i informacije.

Studentski život

Lipanj 2016.

3

STIPENDIJE Dvije studentice, jedan šator, borba za stečena prava, upornost i - pobjeda

Prosvjednici se vraćaju pred MZOS ako se ne ispoštuje što je obećano Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com

U

pornošću i velikom požrtvovnošću studenti su se izborili za svoja prava. Nakon što su pet dana provele u šatoru ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, studentice Dorotea Šušak i Espi Tomičić uspjele su u svom naumu. Ministar Predrag Šustar razmotrio je njihove zahtjeve kojima se predlažu izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju te ih prihvatio.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) u cijelosti je prihvatilo navedene zahtjeve i tvrdi da će ispoštovati zatraženi rok kako bi do 15. srpnja mogli provesti javnu raspravu o nacrtu Pravilnika o uvjetima i načinu dodjele državnih stipendija. ’KAMPIRANJE’ Tom uspjehu mladih studentica prethodio je prosvjed studenata pred MZOS-om koji se održao 30. svibnja. Na prosvjedu se okupilo malo ljudi, a sve je prisutne primio pomoćnik ministra Srećko Tomas.

Budući da taj susret nije urodio plodom, Dorotea Šušak i Espi Tomičić odlučile su se na radikalnije poteze.

Prvi dan lipnja postavile su šator ispred Ministarstva u kojem su danonoćno boravile. U međuvremenu su im se pridružili i drugi studenti koji su im pružali materijalnu i moralnu pomoć.

“Prvi dan smo prespavale na betonu, potpuno same, ali već sljedeći pridružili su nam se dečki s Politologije i Filozofskog, pomalo su se svi aktivirali, osim Ministarstva koje je to trebao učiniti”, ističe Espi Tomičić.

Nakon dvije noći provedene u šatoru ministar im se još nije obratio. Shvatile su da moraju ići dalje u svom na-

‘Prvi smo dan prespavale na betonu, potpuno same, ali već sljedeći pridružili su nam se dečki s Politologije i Filozofskog, pomalo su se svi aktivirali’, ističe Espi Tomičić

Zahtjevi na koje je ministar Šustar pristao Studentice su u svom zahtjevu tražile:  smanjivanje bodovne granice za stipendiju za socioekonomski ugrožene studente/ice sa 45 na 37 bodova;  povećanje broja bodova kao dodatak za studente koji studiraju izvan mjesta prebivališta;  da se prihodi od studentskog servisa ne uzimaju u prihod kućanstva;  jasno i precizno određivanje rokova za provedbu natječaja i dodjelu državnih stipendija;  usuglašavanje natječaja s akademskom godinom i početak isplate stipendija do kraja siječnja;

Studentice su dobile i podršku, a u šatoru ispred MZOS-a ostale su pet dana

umu, pa su 3. lipnja organizirale velik prosvjed pred Ministarstvom.

Okupilo se stotinjak ljudi, a zamjenik ministra ponudio im je razgovor u svom uredu, što su organizatorice odbile. Htjele su sve raspravljati jav-

‘Unatoč tome što nam je mnogo ljudi dalo podršku, mnogo je više mladih koji još ne vide ništa osim svijeta na koji su se navikli i iz kojeg se boje izići’, kazale su Dorotea i Espi

no, pred svim zainteresiranim i medijima, što je zamjenik ministra odbio.

Sutradan je nakratko došao ministar koji je razgovarao s djevojkama, ali se ništa konkretno nije dogodilo.

Jaka kiša koja je padala tih dana nije ih omela čak ni u kolektivnom učenju koje su organizirali.

BORBA UČENJEM “Imali smo ondje samo šatore i vrijeme koje smo koristile razgovarajući o filozofiji, umjetnosti, politici, povijesti, odnosima”, prisjeća se Tomičić i dodaje kako su u razgovoru došli na Stilinovića i njegov rad “Umjet-

Foto: Luka Šatara/Global

nik pri radu” u kojem je izlagao svoju fotografiju gdje leži, prikazujući tako način na koji se društvo odnosi prema umjetnicima, smatrajući ih parazitima koji ništa ne rade.

“S obzirom na to da smo tih dana više puta slušali dobacivanje i komentare kako ništa ne radimo, organizirali smo akciju ‘Student/ica pri radu’ kako bismo pokazali da je studentski posao učenje”, objašnjava Tomičić.

Nakon što su studenti pet dana proveli u šatoru pred Ministarstvom, ministar Šustar je došao, uzeo prijedlog, razmotrio ga i prihvatio. Tim je događajem prosvjed studenata službeno

DOMOVI Zbog ESI 2016. Sava se mora isprazniti do 30. lipnja

 dodatak kojim pravo na državnu stipendiju ostvaruju i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. završio, ali prosvjednici ističu da se vraćaju pred Ministarstvo ako se ministar ne bude držao dogovora.

Iako sretne zbog vlastitoga, ali i uspjeha cijele studentske zajednice, Dorotea i Espi upozoravaju da je u našem društvu stanje zabrinjavajuće “unatoč tome što je bilo mnogo ljudi koji su dali podršku, koji su bili ondje s nama, mnogo je više mladih koji još ne vide ništa osim svijeta na koji su se navikli i iz kojeg se boje izići.”

Ipak, sretne su što postoje i oni koju su počeli glasno vikati što im smeta, što postoje oni koji su se odlučili pokrenuti za neki bolji svijet.

STUDENTSKI PRAVOBRANITELJ

Studenti ljutiti: vijest o iseljavanju SC im ‘priuštio’ tri tjedna prije roka!

Horvat G Tamara thorvat1997@gmail.com

O

bavijest o iseljenju studenata iz Studentskog doma Stjepan Radić došla je samo tri tjedna prije nego što iseljavanje mora biti završeno. Prema njoj, studenti imaju pravo koristiti smještaj do 30. lipnja, kada će morati otići.

Jedan od studenata koji je uspio položiti sve ispite na vrijeme, a u Zagrebu ostaje zbog posla, student novinarstva Domagoj Grebeš, smatra da Studentski centar nije obavio dobar posao te da su “studente trebali mnogo prije obavijestiti o domovima kako bi si organizirali smještaj na vrijeme, a ne u posljednji trenutak’’.

Kao najveću zabrinutost ističe to da je ljetni smještaj organiziran od 15. srpnja, a studenti će biti prisiljeni iseliti se već 30. lipnja. Postavlja se pitanje koji će najmodavac dopusti-

Student Domagoj najviše se brine zbog toga što je ljetni smještaj organiziran od 15. srpnja, a iz doma mora izaći dva tjedna prije. Koji će mu najmodavac dopustiti korišenje stana samo dva tjedna?

Foto: Sczg.unizg.hr

ti studentima korištenje stana samo dva tjedna?

Pomoćnica sanacijskog upravitelja Studentskog centra za smještaj, Ružica Rajšić, na upit o tome je li postojala mogućnost da studenti o odluci o premještaju budu prije obaviješteni odgovara da je “odluka o iseljenju do 30. lipnja 2016. donijeta sukladno odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu o izmjeni akademskog kalendara”.

Razlog iseljavanja studenata su Europske sveučilišne igre koje će u Zagrebu primiti oko 5000 studenata s europskih sveučilišta. Oni će biti smješteni u Studentskom domu Stje-

pan Radić te će zbog toga redovni stanovnici Save morati promijeniti mjesto stanovanja.

Za njih će biti omogućen premještaj u domove SD Lašćina, Cvjetno naselje i Ante Starčević. S obzirom na ograničene kapacitete, studenti se moraju zabilježiti u upravu svoga doma.

Neki fakulteti pomaknuli su datume ispitnih rokova da bi olakšali studentima ispunjenje svojih obveza, no ne i svi. S obzirom na to da su ograničeni kapaciteti za primanje studenata koji će izlaziti na ljetne rokove, dio njih bit će prisiljen koristiti drugu vrstu smještaja.

U studentskom domu Cvjetno naselje organizirat će se ljetni smještaj u razdoblju od 15. srpnja do 31. kolovoza, a plaćat će se 900 kuna. Kako bi ostvarili pravo na korištenje, studenti se također moraju zabilježiti u upravi svoga doma.

Ured pojačan s 15 novih suradnika

S

tudentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu Matija Kikelj svoj je Ured pojačao s 15 novih suradnika.

Natječaj je bio otvoren do 5. svibnja, a mogli su se prijaviti svi studenti Sveučilišta (redovni ili izvanredni, neovisno o razini studija). Novi suradnici bit će podijeljeni u pet odbora - za pitanja kvalitete studija, pravna pitanja, odnose s javnošću, suradnju te za studentski standard. Suradnici pravobranitelja u odborima će se podrobnije baviti studentskim pravima u sklopu pojedinih područja, a ovaj model jedan je od koraka jačanja institucije studentskog pravobranitelja. (D. Kršul)

4

Studentski život

Lipanj 2016.

RADNO LJETO Mnogi traže angažmane na obali kako bi ‘besplatno’ ljetovali

HIGIJENA U DOMOVIMA

Idiličan posao lako se pretvori u smjene od 12 sati bez odmora Musulin G Mia mia_1610@hotmail.com

S

unce, more, zabava i posao, to je ljeto većini studenata, a studentima s kontinenta ljetni je posao prigoda za “besplatno” ljetovanje. Iako zvuči idilično, posao na moru nerijetko se pretvori u smjene od 12 sati, s malo slobodnih dana, zbog čega i oni najizdržljiviji jedva dočekaju završetak ljeta i povratak u fakultetske klupe.

MORE VIDIŠ, A NE OSJETIŠ Monika Frišt, studentica Učiteljskog fakulteta, prošlo se ljeto odlučila otići u Istru. “Radila sam u Poreču, prodavala sam fast food na štandu. Došla sam bez ikakva iskustva i u dva dana sam radila ‘kao prava’, snašla se brzo, a i gazde su bile susretljive”, svoju priču započinje Monika. Tvrdi da s poslom nikad nije bilo problema, ali radilo se mnogo i osim dva, tri dana kad nije bila udarna sezona, slobodnih dana nije bilo. Put do tamo nije joj bio plaćen, ali smještaj i hrana jesu, osim režija, koje su iznosile stotinjak kuna na mjesec.

“Teško je, treba stajati deset sati, ponekad i više, uz to biti ljubazan, ali se isplati. Kad gledam ljude da rade cijelu godinu ovdje uz studiranje, a ja uživam dok odradim sezonu i ne moram svoje tražiti 20 kuna za kavu - super je. Ostalo, vrućine, bolove u nogama, umor, gledanje mora svaki dan, a da se ne stigneš kupati, zaboraviš čim odeš s mora. Rekla sam prošle godine da se neću vratiti, ali hoću”, rekla je Monika.

Sve popularniji među studentima posao je animatora, jedan od najveselijih, ali i najzahtjevnjih sezonskih poslova u turizmu zbog sve viših kriterija tržišta koje je u posljednjem desetljeću u Hrvatskoj višestruko poraslo. Procjenjuje se da kroz hrvatske hotele godišnje prolazi 500-tinjak animatora koje educiraju ili sami hoteli ili nekoliko animatorskih tvrtki koje svoje zaposlenike iznajmljuju turističkim tvrtkama u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Lucija Markić, studentica ekonomije,

‘Preporučila bih svima da se dobro raspitaju među ljudima koji su radili na tom poslu, da im ispričaju o iskustvu i uvjetima u kojima su radili pa da tek onda odluče’, ističe Lucija Markić, studentica ekonomije Foto: Tin Bedenko/Global

I čistačice nekad gube bitku s neurednim studentima Kopić G Božica bozicakopic@gmail.com

Č

Foto: Tin Bedenko/Global

Ljetni studentski poslovi ponekad se pretvore u 12 i više radnih sati dan uz lošu plaću

Iskustvo: U nehumanim uvjetima 15 sati na dan za 100 kuna “Prije dvije godine bila sam na moru i mama je čula oglas na radiju da netko traži radnike za sezonski posao pečenja palačinki i kokica u Zadru. Došla sam na razgovor i bilo je rečeno da ćemo raditi po feštama i koncertima u okolici Zadra, ali da bi samo jednom išli do Metkovića na dva dana”, prisjeća se Petra Z. Iako je u početku zvučalo dobro, na kraju su zaposlenici radili po 15 sati na dan za 100 kuna, a spavali su “pola vremena ili na plaži ili u kombiju”, tri je mjeseca radila kao animatorica u gradu Krku, gdje je bila smještena u sobi u hotelu.

VRIJEME ZA IZLASKE “Posao je dobar, radi se dvokratno, ujutro dva sata, pa popodne tri, nije fizički teško i zanimljivo je jer stalno

ispričala je Petra. “Desetak puta bi došli u noći u kuću, gdje smo zapravo trebali spavati, otuširali se i odmah išli zauzeti mjesto za feštu sljedeći dan. Nigdje nismo bili prijavljeni. Pored svih tih stvari, neprospavanih noći, spavanja na plaži, nehigijene, šef je bio bolestan. Trebala sam raditi oko 35 dana, na kraju sam otišla pet dana prije jer je šef cijelo vrijeme provodio seksualni mobing” svoje neugodno iskustvo podijelila je Petra.

upoznaješ nove ljude. Imali smo dosta slobodnog vremena u danu za izlaske. Jedina zamjerka je bila plaća koja je bila relativno niska, s isplatom se kasnilo, a nismo smjeli primati napojnice.

Preporučila bih svima da se dobro raspitaju među ljudima koji su radili u tom poslu, da im ispričaju o svom iskustvu

i uvjetima u kojima su radili pa da tek onda odluče”, ističe Lucija.

Njezin savjet ponavlja i Petra, studentica pedagogije, koja se uvjerila u to da nekad nije dobro otići raditi posao, a da se dobro ne raspitamo. Jer, osim nepodnošljivo teškog posla i loših uvjeta, ona je doživjela i seksualni mobing.

NEOBIČNI STUDIJI ‘Skriveni’ smjerovi najvećeg hrvatskog sveučilišta

Studirati robotiku ili ukrasno bilje?

Bošnjak G Nives nives.bosnjak@gmail.com

I

ako različitost zanimanja u Hrvatskoj još nije velika, a studiji su kreirani kao odgovori na najdraže nam pitanje iz djetinjstva - što želiš biti kad odrasteš - liječnik, odvjetnik ili veterinar - čini se da na Sveučilištu u Zagrebu ipak ima i studija koji šire horizonte. Tako, primjerice, na Šumarskom fakultetu možete upisati studij lovstva, na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu možete postati food manager, na Akademiji likovnih umjetnosti restaurirati i konzervirati umjetnine, a na Fakultetu strojarstva i brodogradnje studirati mehatroniku i robotiku.

Dvadesetčetverogodišnji Hrvoje Brezak pri kraju je studija robotike i na pitanje jesu li se drugi čudili kada bi spomenuo da studira robotiku odgovara: “Rekao bih da u ljudi izjava ‘studiram robotiku’ izaziva mnogo više zanima-

Moguće je obrazovati se i za food managera, restaurirati umjetnine ili pak studirati visoku modu nja nego čuđenja”. Kaže da je najzanimljiviji dio studija to da može stvoriti nešto stvarno i opipljivo i nešto što će u konačnici ljudima olakšati život.

“Iz hrpe dijelova i programskog koda izrađujemo nešto stvarno, nešto što diže automobile s pokretne trake kao pero, samostalno izbjegava prepreke, ili zrakom dostavlja pakete. Za mene bolje od toga ne može”, govori Brezak. “Čuđenje dođe poslije, kad im kažem kako mislim da će za manje od deset godina svi kod kuće imati svog robota. No tad ih podsjetim da smo prije deset godina svi koristili fiksne telefone (kad vam je on trebao posljednji put?) i da je robotika - the next big thing”, zaključuje.

Ivan Hozjan, dvadesettrogodišnji student ukrasnog bilja na Agronomskom

fakultetu, ima drukčije iskustvo.

“Bilo je reakcija poput smijeha, čuđenja i oduševljenja. Ali ne bih rekao da je to jako čudno. Ipak je riječ o studiju koji se temelji na nečemu što se stoljećima prakticira u Europi, a u Japanu, Kini i Indiji još dulje te ima svoje tržište i većini građana naše zemlje je svakodnevno vidljivo, jedino je pitanje koliko pozornosti tome pridaju”, dodaje. Njegov će mu studij omogućiti da se bavi uređenjem gradskih zelenih površina, radi u vrtnim centrima ili poljoapotekama, kao tehnolog u cvjećarskoj proizvodnji ili organizator uređenja privatnih vrtova.

Postoji još čitav niz studija koji zvuče neobično. I dok Brezak i Hozjan izazivaju blago čuđenje, možemo samo zamisliti kakve reakcije doživljavaju studenti visoke mode na Tekstilno-tehnološkom fakultetu ili studenti predidplomskog studija crkvene glazbe na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.

ini se da nije rijetkost da se studenti često nemarno odnose prema higijenskim obvezama, otežavajući život sebi i svojim sustanarima u domu. Upravo su zajedničke prostorije, poput WC-a, tuševa i kuhinje, mjerilo odgovornog ponašanja studenata i pokazatelj kvalitete suživota. Novoobnovljeni paviljoni u najvećem studentskom domu Stjepan Radić sada odaju dojam stalne čistoće. No to ipak ne znači da se tamo ne može zateći loše higijensko stanje.

Za razliku od starih paviljona, u novima od sada čisti servis za čišćenje, i to svaki dan od ponedjeljka do subote.

To je nužno jer samo u jednom paviljonu živi oko 450 studenata i postoji velika mogućnost nastanka raznih bolesti. Čistačica iz servisa za čišćenje upozorava kako nije pametno sjedati na školjke.

“Dezinficiramo WC školjke, ali svakako nije dobro sjedati na njih, jed-

‘Nastojim svaki put ostaviti čisto za sobom, no neke sustanarke s moga kata uporno ostavljaju neuredne tuševe, neoprano posuđe u kuhinji te otpatke tamo gdje im nije mjesto’, požalila se studentica Marija nako kao u kafiću”, kazala je. Na upit jesu li neuredniji momci ili djevojke, čistačice nisu sigurne.

“Ne možemo točno reći tko je neuredniji. I dečki i cure imaju svoju vrstu nereda u podjednakoj mjeri.” Pitali smo studenta Ivana koliko drži do čistoće svoje sobe.

“Redovito čistim svoju sobu jer ne mogu funkcionirati u neredu. Svaki dan obrišem svoj radni stol kako bih mogao početi raditi, a prašinu s polica i pod obrišem jednom na tjedan”, kaže Ivan.

Studenti uglavnom nemaju prigovora na rad čistačica nego više na nemar svojih sustanara.

“Smatram da problem higijene u studentskim domovima ne nastaje zbog toga što čistačice ne čiste dovoljno nego zbog studenata. Osobno nastojim svaki put ostaviti čisto za sobom, no neke sustanarke s moga kata uporno ostavljaju neuredne tuševe, neoprano posuđe u kuhinji te, općenito, svoje otpatke tamo gdje im nije mjesto”, požalila se studentica Marija koja već treću godinu živi na Savi.

O T V A R A S E N O V I K R U G N AT J E Č A J A Z A V I P A L U M N I

Vip zapošljava mlade diplomirane stručnjake tehničkoga, informatičkoga i prirodoslovno-matematičkog usmjerenja

V

ipnet drugi put otvara vrata mladim visokoobrazovanim stručnjacima i nudi prigodu za jednogodišnji profesionalni razvoj unutar jedne od vodećih kompanija na tržištu. Podsjetimo, prva generacija Vip alumni programa 2014./15. obuhvaćala je 11 polaznika iz različitih područja, od kojih je većina po završetku programa zaposlena u Vipnetu.

Potaknuti uspjehom prve generacije Vip alumni programa, Vipnet je ove godine objavio natječaj za drugu generaciju, odnosno zaposlit će 24 mladih visokoobrazovanih kandidata koji su diplomirali tijekom 2015. i 2016., zaključno sa srpnjem 2016., a u tijeku je natječaj za 11 polaznika Vip alumni programa za pozicije koje su većinom u sklopu Tehničkog sektora Vipneta.

Odabrani polaznici dobit će prigodu steći prvo radno iskustvo kroz proširen jednogodišnji program plaćenoga profesionalnog i poslovnog razvoja u Vipnetu.

U godinu dana Vipnet će u svakog kandidata uložiti više od 100.000 kuna kroz plaću koja će iznositi 6000 kuna bruto, edukacije, program međunarodne razmjene i ostale pogodnosti.

Alumniji će imati konkretan opis poslova te će biti uključeni u kreiranje i razvoj relevantnih projekata. Tijekom cijele godine Vip alumni programa razvoj kandidata pratit će Vipnetov odjel za upravljanje ljudskim potencijalima, mentor dodijeljen svakom alumniju kao i nadređeni koji će usmjeravati njihov napredak te će imati potporu članova prve generacije programa Vip alumni, od kojih će moći zatražiti savjete.

Zašto sudjelovati u programu?

Ulaskom u program, kandidati će, osim razvoja poslov-

nih i organizacijskih vještina, postati trajnim članovima Vip alumni zajednice te dugoročno sudjelovati u njenim aktivnostima. Alumni će u svakom trenu moći zatražiti savjet svojih mentora, a uz stečeno

iskustvo, znanje i pismo preporuke, svi polaznici će dobiti i certifikat za uspješno završen Vip alumni program.Osim uvida u rad Vipneta, ovaj program pruža prigodu polaznicima za internacionalno isku-

Nije mala stvar sudjelovati u razvoju velikog projekta!

‘Na natječaj za Vip alumni program prijavio sam se radi prigode za stjecanje iskustva u odabranom zanimanju i prigode za radni odnos. Znanje je nešto što se može naučiti iz literature, a iskustvo je kada se to primijeni u radu i kad sve nakon toga ima smisla.

Kroz Vip alumni program stekao sam iskustvo rada u velikoj kompaniji te bih izdvojio rad na mrežnoj opremi i sudjelovanje u razvoju projekata. Budući alumniji, iskoristite prigodu da naučite što više’, rekao je Ivan Zgurić, polaznik prvog Vip alumni programa i specijalist za prijenosnu i IP telekomunikacijsku mrežu u Vipnetu.

stvo upoznavanjem neke od članica Telekom Austria Grupe. Svi razvojni programi koje prolaze polaznici Vip alumnija krojeni su prema najvišim poslovnim standardima i provode se u suradnji s najboljim

internim i vanjskim predavačima.

Zainteresirani kandidati koji su diplomirali tijekom 2015. i 2016., zaključno sa srpnjem 2016., te nemaju radnog iskustva, mogu se detaljnije informirati o uvjetima natječaja i procesu prijave koji osim standardnog slanja životopisa uključuje druge izazovne i zabavne oblike predstavljanja. Pozivamo vas da pročitate iskustva prve generacije Vip alumni programa i prijavite se do 15. srpnja 2016. godine na Vipnetovim stranicama: http://www.vipnet.hr/vipalumni.

Nakon selekcijskog procesa, najuspješniji kandidati dobit će prigodu sudjelovati u Vip alumni programu, a u rujnu 2016. mogu očekivati svoj prvi radni dan u Vipnetu.

SPONZORIRANI ČLANAK

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a Pri zapošljavanju oni s iskustvom u velikoj prednosti

NOVINARSTVO Vještine koje poslodavci traže kod medijskih stručnjaka

Idealan novinar: fleksibilan timski igrač koji podnosi stres

Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

Z

amislite televiziju bez slike, radio bez tona ili film bez radnje. Za cjelokupno funkcioniranje elektroničkih medija se, uz novinare, brinu i medijski specijalisti, odnosno snimatelji, montažeri, realizatori, producenti, redatelji... No kakva je potražnja na tržištu rada za tim zanimanjima i što potencijalni zaposlenici moraju znati?

Istraživanje provedeno u sklopu projekta Daljnji razvoj standarda zanimanja uz primjenu HKO-a otkrilo je s kakvim znanjima studenti raspolažu, a što od njih očekuju poslodavci. Tako se od budućih zaposlenika u najvećoj mjeri očekuje poznavanje postupaka, tehnika i sredstava za snimanje i montažu slike i tona te poznavanje procesa rada i rada u organizaciji, pri čemu se osobito ističe profesionalnost i pristup radu. Sudeći prema izjavama poslodavaca, fakultetsko obrazovanje to ne pruža.

“Ako radimo ozbiljan projekt onda tražimo potpuno iskusnu i formiranu osobu. Nekoliko smo puta uzimali ljude koji su manje iskusni, i pokazalo se da, bez obzira na to što ti ljudi imaju završen fakultet, nisu sa strane učili i vježbali nego su došli potpuno nespremni za rad“, kaže Vedrana Mikez, direktorica produkcijske kuće Selena Pro. Studenti su sve više svjesni nedostataka formalnog obrazovanja. Matea Petrović studentica je novinarstva na FPZG-u. Uz zadatke na Televiziji Student, želi i dodatno obogaćivati svoje znanje.

“Nemoguće je biti dovoljno kvalitetan radnik u struci samo sa znanjem s fakulteta. Treba se nadograđivati cijeli

život jer takva je i naša struka. Potrebne su daljnje edukacije i usavršavanje“, napominje Matea i dodaje kako je znanje dobiveno na FPZG-u “vrlo ograničeno i velik je dio neiskoristiv u stvarnosti.“ Neki poslodavci nude mogućnost daljnjeg usavršavanja. Tako je u istraživanju pet poslodavaca odgovorilo kako je potrebno dodatno stručno usavršavanje unutar organizacije, a još četiri poslodavca to zahtijevaju na inicijativu svojih djelatnika.

“Velika prednost kamermanskog posla je što imamo organizirane edukacije na poslu, gdje nas se upoznaje i osposobljava za rad na posebnim uređajima i teorijskom dijelu. Na poslu sam naučio nove vještine i snalaženje u emisijama uživo, u suradnji s kolegama kamermanima, režiserima te u radu s mnogo više ljudi“, kaže Tomislav Dmejhal, kamerman HRT-a, koji je posao dobio nakon dva mjeseca na “burzi rada“.

Koliko je teško dobiti posao medijskog specijalista pokazuju i podaci HZZ-a, prema kojima je tijekom prva četiri mjeseca 2016. zaposlen po jedan snimatelj zvuka i slike te 17 montažera slike, iako su ponuda i potražnja mnogo veće. Razlog za to je, dijelom, i to što se produkcijske kuće okreću već provjerenim kadrovima.

Značajan postotak poslodavaca prihvatljivim Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com smatra stjecanje vještina na samom radnom mjestu Trupec G Tibor tibortrupec.tt@gmail@gmail.com

N

ovinarski posao postao je sve samo ne jednostavan. Poslodavci od svojih novinara zahtijevaju pravi multitasking u punom smislu riječi. Ključne poslove za zanimanje novinar i njihova bitna obilježja prikazalo je istraživanje nekoliko segmenata koji ujedinjuju sva znanja koja bi današnji novinar morao imati, a koje je provedeno na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Mora znati provesti istraživanje i prikupljati informacije, jednako tako mora znati pisano izvještavati o novinarskim vrstama, pisati agencijske vijesti i reportaže, znati televizijsko i radijsko izvještavanje.

“Tražim predanost, poznavanje materije, odgovornost, brzinu, razmišljanje vlastitom glavom, upornost, istraživački duh te naravno, strast za posao”, kaže Ana Pavić, glavna urednica portala Buro24/7.

O POSLU RAZMIŠLJATI ZA VRIJEME FAKULTETA Koliko je uistinu teško zadovoljiti sve te standarde te se istaknuti među konkurencijom, pitali smo mladog diplomiranog novinara Kristiana Došena, koji je studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti završio prema bolonjskom procesu. Kristiana je najviše privuklo televizijsko novinarstvo pa je od samog početka fakulteta krenuo tim putom. Trenutačno radi kao vanjski suradnik na Hrvatskoj radioteleviziji.

“Ne mogu procijeniti je li bilo lako ili teško doći do ovog posla, iako se prilika otvorila na vrijeme, tijekom posljednje godine studija. Tomu je prethodio praktični rad i trud izvan okvira

Novinari danas moraju znati raditi u više medija

same nastave”, kaže Kristian te dodaje da “nije teško doći do posla ako se zagrize za ono što radiš.”

Kako bi došao do svojeg trenutačnog angažmana na području televizijskog novinarstva, Kristian je razvijao određene vještine za vrijeme fakulteta. Što

‘Tražim predanost, poznavanje materije, odgovornost, brzinu, razmišljanje vlastitom glavom, upornost, istraživački duh te naravno, strast za posao’, kaže Ana Pavić, glavna urednica portala Buro24/7

Foto: Nika Mokos/Global

se pak samih sposobnosti tiče, on stavlja naglasak na predanost poslu, što je odlika koju cijene svi poslodavci, bez obzira na to o kojem poslu bila riječ.

“Najtraženije su vrline, prema mom sudu, kapacitet za višesatni rad, i to kvalitetan, visoka komunikativnost, pouzdanost, sposobnost nošenja sa stresom i mogućnost da se posao obavi u roku”, zaključuje Kristian.

Anketom se ispitivalo koliko za rad na radnom mjestu novinara trebaju biti razvijene ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje dio su generičkih vještina za koje se smatra da su potrebne u širokom spektru zanimanja, a koje je EU 2006. definirao kao kompetencije koje su potrebne svim ljudima

za aktivno uključivanje u društvo, zapošljavanje i daljnje učenje.

Osim tih kompetencija, anketom su se ispitivale i ostale generičke vještine, i poslodavce su pitali koliko su potrebne navedene vještine za novinara. Timski rad najviše se cijeni, odgovornost, prilagodljivost, emocionalna samokontrola, empatija, upravljanje ljudima i prezentacija važni su segmenti na koje poslodavci paze.

S druge su se strane anketom provjeravala znanja i vještine koje poslodavac očekuje prije te nakon zapošljavanja. Iz podataka ankete zaključuje se da značajan postotak poslodavaca prihvatljivim smatra stjecanje vještina na samom radnom mjestu. S ovim se slaže i Ana Pavić kada govori o znanju rada u redakcijskom sustavu portala. Kaže da je to znanje važno, ali ne i presudno.

“Sve ovisi o sposobnostima osobe i volji da nešto svlada. Nepoznavanje rada na portalu može usporiti početnu fazu, ali ako je osoba uporna i želi naučiti, onda se ta prepreka ubrzo otkloni”, kaže Ana. Ipak, organizacija i upravljanje sadržajem karakteristika je koju 41,7 posto poslodavaca smatra izrazito potrebnom vještinom za novinare.

SEKTORSKO USMJERAVANJE Razina obrazovanja važna je za daljnji rast i razvoj novinara kao individue, ali i medija za koji radi. Ipak, poslodavci ne ističu velike razlike između novinara ovisno o njihovoj razini obrazovanja. Najviše se zapošljavaju osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij, a najmanje oni koji su završili samo preddiplomski. Novinarstvom se bave uglavnom osobe koje su završile novinarstvo, politologiju, sociologiju, ali i pravo i ekonomiju. Pa tako 8,3 posto poslodavaca danas traži osobe koje su iz područja ekonomije i prava kako bi se bavili sektorskim novinarstvom.

HIT ZANIMANJE Za stručnjake za odnose s javnošću ima posla ako znaju raditi

Fakultet ambicioznima nudi i dobru praksu Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

K

reativnost i razmišljanje izvan okvira nešto je što se ne može naučiti preko noći, ali se može razvijati, tvrdi Gloria Mage, asistentica u odnosima s javnošću, te ističe da, ako imate odlične mentore, onda su uspjeh i ambicija za više i bolje svaki dan sve veći. Odnosi s javnošću su u prošlih pet godina postali hit zanimanje u Hrvatskoj. Upravo zbog tog trenda, provedena su razna istraživanja o zapošljavanju stručnjaka iz tog područja, te o kvalitetama koje oni moraju imati. Tako je FPZG proveo ankete studenata i poslodavaca u sklopu projekta Unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a, čime se upozorava na važnost obrazovanja, znanja i vještina u ovom sektoru.

Gloria je od početka prakse do danas u agenciji koja se pretežno bavi kriznim komuniciranjem.

“Postoje klijenti koji svi istodobno žele tvoje vrijeme za sebe i moraš uvijek

Ilustracija: Hrvoje Šoljić

MEDIJSKI SPECIJALISTI

biti spreman da se nešto može dogoditi”, ističe Gloria. Na tu ju je dinamiku, kaže, fakultet donekle pripremio. “Naučila sam osnove, ali za sve drugo zaslužni su mentori i to koliko ti kao osoba želiš naučiti i znati.”

Smatra da bi svi tijekom fakulteta trebali pronaći praksu u nekoj od agencija za odnose s javnošću, “jer je to nepro-

cjenjivo iskustvo i stječu se vrijedna poznanstva za karijeru”, dodaje Gloria.

“Najvažnije je na samom početku otkriti u čemu si ‘tanak’ i na tome raditi kako bi bio što bolji”.

Dodatno obrazovanje je obvezno, pa su tako HUOJ seminari, razne konferencije, mnogo čitanja i istraživanja preporučljivi, zaključuje ova mlada asisten-

tica. Stručnjaci za odnose s javnošću koji su diplomirali na FPZG-u zapošljavaju se u korporacijama, političkim institucijama i agencijama za odnose s javnošću, a neki pokreću i vlastiti posao, kaže profesor i stručnjak za odnose s javnošću Božo Skoko te ističe kako je dobro čuti da im koriste znanja koja su stekli tijekom studija i da su poslodavci s većinom njih zadovoljni.

“Sukladno rezultatima istraživanja provedenima putem HKO-a, još ćemo više moći unaprijediti kvalitetu njihova obrazovanja i prilagoditi ih izazovima tržišta”, ističe Skoko. Tako je već sada, uz teorijsko znanje, prisutno i stjecanje onih praktičnih te uvid u tržišne prakse. To se provodi gostovanjima priznatih stručnjaka na seminarskoj nastavi, studijskim posjetima ili praksom, koja je na kolegijima iz odnosa s javnošću fakultativna. “Oni koji su temeljito svladali naše kolegije te bili uključeni u sve mogućnosti koje im studij pruža, već nakon diplome mogu funkcionirati u praksi, što nam je potvrdio niz iskustava”, zaključuje Skoko.

Tekst je nastao u sklopu projekta Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a, koji provodi Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Projekt sufinancira Europska unija.

Studentski život

Lipanj 2016.

7

GO-GO Neobični posao studenticama donosi zaradu od 500 do 1000 kuna po gaži

Borba protiv predrasuda upakirana u zavodljiv ples

‘Većina misli da smo prljavice ili prostitutke koje uz ples još naplaćuju seksualne usluge, što je stvarno žalosno’, kaže studentica Ana

P

etra studira diplomaciju u Dubrovniku, a Ana sociologiju u Zagrebu i obje su uspješne i redovne studentice koje jednog dana žele raditi u struci. Ono što ih spaja jest jedan neobičan studentski posao - go-go ples.

Ples koji se temelji na improvizaciji i senzualnim pokretima tijela u društvu ostavlja dojam prljavog plesa koji nakon gaže podrazumijeva i druge “usluge” koje se odrade u “fušu”. Ipak, istina je drukčija.

STEREOTIPI SU NORMALNI “Predrasude nisu urođene, one se uče i ‘usađuju’ prema modelu, s obzirom na okolinu koja nas od malih nogu okružuje. Kako postoje predrasude prema dobi, spolu, izgledu, obrazovanju, ponašanju, materijalnom statusu i slično, tako postoje predrasude i o profesijama pa se stvaraju i određeni stereotipi”, objašnjava sociologinja Ira Alaburić.

“Jedan od uobičajenih stereotipa s kojim se svakodnevno susrećemo jest taj da slabije plaćene poslove rade slabije obrazovani ljudi. U Hrvatskoj se ljudi vole uspoređivati prema stupnju stečenog obrazovanja, često zanemarujući vrline i osobine čovjeka te put koji ga je pratio do posla kojim se danas bavi”, kaže Alaburić.

Problem profesije go-go plesačice leži u višestrukim predrasudama: predrasude prema mjestima na kojima se radi, prema ljudima koji obilaze takva mjesta, prema odjeći koju taj posao traži, prema načinu na koji se dobiva plaća i slično. Uvijek je teško bilo ljudima prihvatiti kao normalnu profesiju koja nije široko rasprostranjena pa će tako uvijek biti predrasuda ne samo prema go-go plesačicama nego i prema osobama koje se bave, primjerice, tetovi-

ranjem ili radom u cirkusu.

“Mislim da se takvi poslovi nikad neće prihvatiti kao ‘normalni’, ali tu je zapravo i ljepota njihove profesije - među rijetkima su koji posjeduju te vještine i neka se ne obaziru na predrasude kojih je u svakoj sferi društvenog života”, kaže sociologinja.

čas smo postali prepoznatljivi u cijeloj Hrvatskoj”, ponosno će Nina.

Honorari se uglavnom kreću od 500 do 1000 kuna po angažmanu, ovisno o tome plešu li cure improvizirano ili koreografirano. Plaća se preko studentskih ugovora, novac “na ruke” ne dolazi u obzir. Bitno je istaknuti da, ako se želite baviti ovim plesom, trebate biti visoki minimalno 170 centimetara, imati fit tijelo i dobar osjećaj za ritam.

Hrabrost, odvažnost i kreativnost opis su ovog posla jer kostimi koji se nose nisu za svakoga.

“Počela sam se baviti plesom sa svojih 16 godina, a go-go plesom nešto poslije”, kaže Petra. “Ali kada sam se počela baviti ovim plesom čula sam razne komentare, i pozitivne i negativne.

Ipak, nije me obilježio u negativnom smislu. Dobro se zaradi, a ako volite ples kao ja, onda se i dobro zabavi, kao što sam imala prigodu uživati na stageu na Ultri u Splitu”, dodaje ona.

Petra se prošle godine prestala baviti ovim plesom jer se posvetila učenju i novom poslu u struci.

NIŠTA “NA RUKE” Go-go ples u Hrvatskoj obilježile su dvije agencije koje svojim angažmanom pariraju svjetskima što svojim nastupima obilježavaju najveća događanja u svijetu zabave.

First Entertainment agencija jedna je od najstarijih u Hrvatskoj, a vodi je diplomirana ekonomistica Nina Bujevac.

Go-go plesačice koriste najbolju šminku koja mora biti postojana tijekom nastupa

Go-go plesačice krasi gracioznost koja se često tumači kao eksplicitno ponašanje

“Te 2011. prvi put sam otišla u Ameriku i uvidjela koliko se plesači vani drukčije tretiraju od onih u Hrvatskoj.

Ponukana time htjela sam promijeniti stanje u Hrvatskoj, da se i u nas plesači počinju cijeniti na pravi način. Po povratku sam osnovala agenciju, šivala kostime i radila frizure djevojkama kako bi izgledale kao profesionalna skupina. Klijenti su to prepoznali i za-

Foto: Ivan Klekar

Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

Kostimi su nekada oskudni, ali su ručni rad i odraz kreativnosti ovog posla

‘Vjerovanje u stereotipe znači odustajanje od inteligencije’ Predrasude i stereotipi posljedica su mentalne inercije ljudi, sklonosti generaliziranju i sklonosti da svijet promatraju u kategorijama “crno-bijelo” umjesto u tisuću nijansi. Vjerovanje u stereotipe nepogrešivo upućuje na to da je osoba koja to čini odustala od aktivne primjene vlastite inteligencije i sposobnosti opažanja i da je krenula “linijom manjeg otpora”, objašnjava Nebojša Buđanovac, diplomirani defektolog i socijalni pedagog.

PRIJETNJE NA FAKULTETU Problem je s fakultetom imala Ana. Ova je studentica sociologije doživjela razne prijetnje zbog studentskog posla koji radi. “Dobila sam nekoliko upozorenja da ću biti izbačena s fakulteta ako se ne prestanem time baviti, a neki su profesori imali neugodne komentare”, kaže Ana koja se jednog dana želi baviti socijalnim radom.

“Većina misli da smo prljavice ili prostitutke koje uz ples još naplaćuju seksualne usluge, što je stvarno žalosno”, govori ona. “Svaki posao vas može dovesti na loš glas ako ga radite pogrešno, ali ako malo bolje pogledate, ovo je studentski posao kao i konobarenje na moru, samo što za go-go ples možete reći još koju negativnu riječ iz neznanja”, zaključuje Ana.

STOP MRŽNJI Mladi protiv netolerancije između Hrvata, Srba i Bošnjaka

Filmom žele potaknuti bolje odnose u regiji

Kopić G Božica bozicakopic@gmail.com

G

ranice ne smiju biti prepreka upoznavanju ljudi i sklapanju novih prijateljstava - misao je koju žele prikazati članovi regionalnog udruženja Balkanac. Okupljaju mlade iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Makedonije, Crne Gore, Slovenije i Albanije, a nastali su s ciljem smanjenja mržnje i nesnošljivosti među mladima na ovim prostorima. Svoje ideje planiraju izložiti javnosti snimanjem dokumentarnog filma “Zar nije bolje ovako’’.

A sve je pošlo od ideje srbijanskog studenta međunarodne ekonomije, Nemanje Cvetkovića, koji je pozvao na suradnju sve mlade, posebno studente.

Zajedno s kolegama iz Srbije, Zagreba, Sarajeva i Tuzle pokrenuo je projekt pod nazivom “Zar nije bolje ova-

‘Naš je stav da povijest treba pamtiti i poštovati, ali da se u njoj ne može živjeti’, kaže Ante Pereza, glavni organizator projekta u Hrvatskoj

Dokumentarni film snimat će se do sredine rujna, a javnosti će biti predstavljen Foto: Milan Rajkić potkraj godine

ko”, kojim žele poručiti da mržnji ne bi trebalo biti mjesta u odnosima između te tri regije.

“Naš je stav da povijest treba pamtiti i odnositi se prema njoj s poštovanjem, ali da se u njoj ne može živjeti. Tu su i mediji u sve tri zemlje koji dodatno pogoršavaju stvari. Prikazuju se samo politička prepucavanja i druge loše stvari, rijetko kad u medijima možemo čuti neke pozitivne priče o odosima naših naroda. Zato smo tu mi, i nadamo se što većem odzivu javnosti”, priča student Ante Pereza, glavni organizator projekta u Hrvatskoj.

Odziv onih koji se žele priključiti svakim danom sve je veći, a njihova vrata i dalje su otvorena za sve. Ipak, kako kaže Ante, susretali su se i s ljudima koji su ih osuđivali zbog njihova djelovanja, no nisu dopustili da ih to obeshrabri.

U sklopu projekta u tijeku je snimanje

dokumentarnog filma. Protagonisti filma bit će dvoje do troje mladih iz svakog grada - Zagreba, Tuzle, Beograda i Sarajeva, koji će ići od grada do grada te voditi priču uz pomoć ostalih mladih koji se priključe. Velikom trudu i ulaganju ovih mladih svjedoče njihove višemjesečne pripreme snimanja, organiziranja smještaja i prikupljanja mladih iz svih gradova.

“Uz birokraciju, jedan od većih problema su bile financije. Dosad smo uspjeli skupiti više od pola potrebnih sredstava te vjerujemo da ćemo skupiti i ostatak u naredno vrijeme”, rekao nam je Ante.

Unatoč velikoj udaljenosti, članovi se uspijevaju dogovarati o svim aktivnostima preko društvenih mreža te dogovaraju sastanke u jednom od gradova.

Snimanje filma trajat će otprilike do sredine rujna, a kako će izraziti svoje ideje, moći ćemo vidjeti potkraj godine.

8

Srednja

Lipanj 2016.

BEZ MILOSTI Državna matura ima striktna pravila koja vam ne idu na ruku ako se razbolite

Ispit pišite bolesni ili riskirate da se ne upišete na željeni fakultet

Škreblin G Željka zeljkaskreblin6@gmail.com

V

ečer prije najvažnijeg događaja u životu maturanta, državne mature, Luka Čanić završio je na hitnoj.

Maturantu Prve gimnazije u Zagrebu stvari nisu išle baš kako je planirao, ali unatoč visokoj temperaturi i strašnim bolovima u trbuhu ipak je odlučio pisati maturu. Tvrdi da mu nema smisla čekati jesenski rok kada je većina fakulteta popunjena, a i ako sad ne izađe na ispit, za svaki je obvezan platiti 175 kuna.

ZA ISPIT 175 KUNA U početku se ispite državne mature nije trebalo pisati ako si bio bolestan. Gledao se prosjek ocjena iz tog predmeta u trećem i četvrtom razredu srednje škole. No fakulteti i srednjoškolci ubrzo su se pobunili, jer je to bila prigoda za srednjoškolce s odličnim ocjenama da tu opciju zloporabe. Zašto biste pisali ispit i riskirali dobivanje lošije ocjene, ako jednostavno možete dobiti ocjenu iz srednje škole pretvarajući se da ste bolesni?

Danas to više nije moguće. Ako je osoba zaista bolesna ili se nađe u izvanrednoj situaciji, ona državnu maturu može pisati tek na jesenskom roku, ali ljetni rok ne gleda se kao “potrošen”.

Iako poštenije od prvotnog rješenja, i ovo ima svoje mane. Pisanje državne mature na jesenskom roku može ugroziti upis na željeni fakultet. Srednjoškolci koji zbog bolesti ili izvanredne situacije ne mogu

Maturant Ivan svoj je prvi ispit na državnoj maturi pisao ozlijeđenom rukom uz bolove jer nije na vrijeme dobio asistenta

Makar i nisu krivi za izvanrednu situaciju u kojoj su se našli, bolesni maturanti na kraju ispaštaju

pisati državnu maturu na ljetnom roku, imaju iste mogućnosti kao i oni koji su državnu maturu već jednom pali.

Makar nisu krivi za izvanrednu situaciju u kojoj su se našli, oni ispaštaju. Ipak, pozitivno je da osobe s opravdanim razlogom za neizlaže-

nje na ispite ne moraju platiti 175 kuna koje je Lovro spomenuo. O opravdanosti razloga pak odlučuje ispitno povjerenstvo.

Ivan Bilušić netom prije državne mature ozlijedio je ruku kojom piše. Slao je molbe kako bi mu omogućili pisanje državne mature

Ako je osoba zaista bolesna ili se nađe u izvanrednoj situaciji, ona državnu maturu može pisati tek na jesenskom roku

uz asistenta, no nije ga odmah dobio.

“Prvi ispit morao sam pisati sam, uz bolove u ruci. Desetak minuta skidao sam longetu tako da nisam niti imao dovoljno vremena”, razočaran je Ivan. Sada nastavlja pisati državnu maturu s asistentom, zadovoljan što je neće trebati pisati na jesenskom roku.

MOŽE I DOGODINE Osim jesenskog roka postoji i opcija pisanja mature godinu dana poslije, ali ako do toga dođe, maturant je dužan platiti svaki ispit koji prijavi. To otvara bolje izglede za upis na fakultet jer se opet piše na ljetnom roku, i osoba dobije dodatnih godinu dana za pripremu.

Učenica jedne zagrebačke gimnazije koja je prošle godine doznala da boluje od autoimune kronične bolesti, podijelila je s nama svoja iskustva.

“Mnogo sam izostala iz škole, te me je bilo strah državne mature.

Stoga sam odlučila da je neću pisati ove godine. Srećom, prijatelji, roditelji i profesori su me odgovorili pa sam ipak izašla na ljetni rok i zasad nema problema”, kaže ona.

Usprkos polaganju državne mature, fakultet planira upisati tek nagodinu jer nije sigurna što želi studirati.

Dakle, opcija ako se maturant razboli nema baš mnogo jer preostaje ili pisanje ispita u nezgodnim uvjetima ili čekanje jesenskog roka ili sljedeće godine, a maturanti ispaštaju jer bolest i izvanredne slučajeve nisu mogli isplanirati.

KURIKULARNA REFORMA Započela javna rasprava, što dalje?

Reforma stala, a trebala je biti važnija od svih političkih previranja u zemlji ‘Zanimljivo je da je Srbija tek nedavno krenula u izradu novog kurikuluma Informatike, i to slijedeći naše primjere, i oni su spremni već ovu jesen primijeniti te kurikulume u školama’, kaže Lidija Kralj Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

K

Foto: Tin Bedenko/Global

urikularnoj je reformi 40.000 ljudi pružilo podršku na hrvatskim trgovima početkom lipnja, a sad već bivša vlada ih je ignorirala. Ministarstvo obrazovanja znanosti i sporta nastavilo je po svome te je inicijativa Hrvatska može bolje organizirala još jedan prosvjed, ovoga puta na Markovu trgu.

“Prosvjed se održao jer su mjerodavni ne samo ignorirali nego i omalovažavali te podcijenili građane. Postavljeni zahtjevi su također ignorirani, a nastavljeni su netransparentni postupci i ad hoc rješenja”, objašnjava Nikola Baketa iz inicijative Hrvatska može bolje.

“Ako nam tijela državne uprave ne funkcioniraju prije izbora jer se nitko ne usudi donositi odluke, zatim nakon izbora dok se nova vlast ne

ustroji, i u konačnici u ovakvim trenucima, onda je jasno koliko stranke utječu na provedbu ovakvih reformi koje bi trebale biti važnije od političkih kretanja”, komentira Baketa.

Iako ove vlade više nema, ministar Šustar polako je uspio u kratkom vremenu zaustaviti proces reforme.

Još je u svibnju Ekspertna radna skupina zatražila razrješenje zbog loših postupanja MZOS-a i saborskog Odbora za obrazovanje. To razrješenje stiglo je sa zaključenjem ovog broja Globala, 17. lipnja, dok je 1. lipnja ugovor prestao vrijediti pripravnicima. Članovima stručnih radnih skupina ugovor je istekao 15. lipnja te trenutačno na Cjelovitoj kurikularnoj reformi formalno ne radi nitko, govori Lidija Kralj, članica stručne radne skupine za izradu nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informatika.

“Nama, 47 učitelja, koji smo bili izuzeti iz nastave, ugovor je istekao i mi smo se vratili u svoje škole, radimo na produžnoj nastavi, maturama, upisima, popravnim ispitima i sređivanju pedagoške dokumentacije”, dodaje.

Samo dan prije nego im je ugovor istekao, iz Ministarstva su im poslali dopise. Problem je nastao jer su poslali poziv samo za onih 47 učitelja koji su izdvojeni iz nastave, a oni ne pokrivaju svih 55 dokumenata reforme nego samo 13.

“Svi smo na poruku odgovorili da smo zainteresirani za daljnji rad i suradnju te ih zamolili za detaljnije informacije kako bismo znali što taj aneks ugovora uključuje” objašnjava Kralj.

“Nisam dobila nikakav odgovor, niti je ravnateljica škole dobila ikakvu informaciju o produljivanju ugovora.

Naime, taj ugovor potpisuju ministar,

ravnatelj škole i djelatnik”, dodaje.

U sporazumu nije jasno naznačeno ni koje poslove on obuhvaća.

Ministarstvo je objavilo i priopćenje iz kojeg nije moguće shvatiti što će se dalje događati s reformom. Najavili su početak javne rasprave koja je počela 16. lipnja, ali koja će skupina to poslije provesti i što će se dalje događati nije jasno. Iz MZOS-a nisu odgovorili na naše upite.

“Da se proces normalno nastavio, sad bismo već završavali s javnom raspravom, provodili edukacije učitelja za primjenu novih kurikuluma i pripremali eksperimentalne škole.

Zanimljivo je da je Srbija tek nedavno krenula u izradu novog kurikuluma Informatike, i to slijedeći naše primjere organizacije i suradnje, i oni su spremni već ovu jesen primijeniti te kurikulume u svojim školama, a naši su samo odloženi u nekim ladicama”, zaključuje Kralj.

Društvo

Lipanj 2016.

9

PODSTANARSTVO Većina studenata ne može očekivati da će unajmiti stan uz pravnu zaštitu

Ako želiš ugovor i prijavu, plati više ili traži drugi stan!

Broj legalno iznajmljenih stanova povećao bi se kad bi se smanjila birokracija i porez, te ojačala pravna sigurnost za obje strane, smatra stanodavka Matea. Tu je i visoka cijena ovjere ugovora kod bilježnika Jakovina G Petra Adriana Karas Hanan Nanić

P

očetkom ljeta i potkraj akademske godine počinje i “novi krug” studentske potrage za stanovima za najam, koja će potrajati do jeseni.

No većina studenata može očekivati da ugovor o najmu ipak neće niti vidjeti niti potpisati. Što zbog poreza na najam, troškova javnog bilježnika koji najmodavci prebacuju na najmoprimce, što zbog inertnosti i neznanja i jednih i drugih, o ugovorima se najčešće i ne razgovara. Htjeli - ne htjeli, mnogi studenti tako svoje studentske dane žive “na crno”.

NEUGODNA PRIČA O IZNAJMLJIVANJU BEZ UGOVORA Studenti prednjače u populaciji koja unajmljuje stanove. Uzimajući u obzir da stanodavci traže višu stanarinu u slučaju potpisivanja ugovora, studenti polupraznih džepova pristaju na što nižu stanarinu pa tako i najam bez ugovora. Da to može otići u lošem smjeru, svjedoči i Martina Baričević, nedavno diplomirana pedagoginja. Tražeći dvosobni stan, naišla je na smještaj u samom središtu Zagreba. Sve se činilo sjajno dok joj dečko na hladnjaku nije primijetio žohara.

“Kako sam išla na odmor, stvari sam rješavala na svoju ruku i sama sam zvala deratizaciju. Kada sam se odlučila reći stanodavcu, najprije je tvrdio da nema žohara, a zatim da smo žohare donijele iz prethodnog stana”, prepričava Martina neugodno iskustvo.

U smještaj su sustanarka i ona ušle bez potpisana ugovora jer je stanodavac ustrajao da one plate troškove javnog

bilježnika. Kako su obje u to vrijeme bile bez stalnih prihoda, trošak jednog potpisa i parafa bio je prevelik te su odlučile naći novi stan. “Kad smo našle novi smještaj i kriomice se iselile te mu naknadno rekle da odustajemo, nastala je još gora situacija jer je lagao da nas je već prijavio i kako to nije moguće”, govori Martina. Prijetio je policijom i raznim nelegalnim kanalima, čak ih je i zvao mjesecima poslije. Prema podacima iz 2011., u oko 35.000 kućanstava žive podstanari, a procjenjuje se da je samo 15 posto njih prijavljeno. U drugim europskim gradovima postotak prijavljenih kreće se između 60 i 70 posto. Sivo tržište otvara mogućnost prijevare i za jednu i za drugu stranu, ali i velike gubitke za državni proračun. Isplati li se više najmodavcima i najmoprimcima iznajmljivati, odnosno unajmiti stanove legalno ili ilegalno, kada regulacija na razini države gotovo da ne postoji?

ODUSTAJANJE OD LEGALNOG IZNAJMLJIVANJA Stanodavac Tihomir je pak dugo svoj stan u Zagrebu iznajmljivao studentima koji bi nenajavljeno odlazili, radili nered i štetu. Zbog svega toga Tihomir je odustao od iznajmljivanja nekretnine.

“Ugovor nisam nikad sklapao jer smatram da me ne bi štitio. A zašto da onda plaćam porez državi svaki mjesec, zbog jednog bezvrijednog papira?”, odlučno kaže. Ističe da bi iznajmljivao pod ugovorom samo kad bi taj cijeli postupak bio jednostavniji te kada bi mu potpisani ugovor davao neku realnu sigurnost.

A bez obzira na to što, za razliku od mnogih, uvijek sklapa ugovor o najmu, stanodavka Matea i nakon deset

Koliki je porez?

Izračun iznosa poreza na iznajmljivanje: Poreznu osnovicu čini stanarina umanjena za 30 posto. Na taj se iznos izračunava porezna stopa od 12 posto te se od tog iznosa računa prirez (za Zagreb 18 posto). Porez i prirez zbrojeno čine iznos koji plaćate kada iznajmljujete pod ugovorom.

Na primjer: Stanarina:

1000 kn Porezna osnovica:

700 kn Porez:

84 kn Prirez:

15,12 kn Ukupno za uplatu poreza i prireza:

99,12 kn Za mnoge studente ljeto je vrijeme traženja smještaja

godina iznajmljivanja ima loša iskustva. Unatoč potpisanu ugovoru gotovo da nema podstanara koji joj nije ostavio neplaćene režije, a česta je i materijalna šteta u stanu.

Zakon o najmu Zakon o najmu stanova donesen 1996. godine i dalje je u uporabi.

Na njegovu zadnju dopunu i dalje se čeka.

Najmodavac je dužan:  Predati stan za stanovanje najmoprimcu na način i u vrijeme kako je ugovoreno, odnosno u stanju pogodnom za stanovanje.  Održavati stan pogodnim za stanovanje te snositi troškove nužnih popravaka u stanu i na zajedničkim dijelovima zgrade.  Odgovarati za materijalne i pravne nedostatke iznajmljena stana.

Najmoprimac je dužan:  Plaćati najamninu.  Koristiti se stanom bez oštećenja.  Izbjegavati preinake bez suglasnosti najmodavca.  Dopustiti najmodavcu ulazak u stan radi izvođenja nužnih radova i kontrole načina korištenja stana.  Po završetku najma predati stan najmodavcu u stanju u kojem ga je primio, uzimajući u obzir promjene zbog redovitog korištenja.  Odgovarati za prouzročenu štetu (odgovaraju najmoprimac i članovi domaćinstva).

Prije potpisivanja ugovora treba dobro pročitati sve stavke Foto: Igor Weidlich/Global

Pričuvu mora plaćati najmodavac, a ne podstanar!

Kako ovu situaciju komentira struka, pitali smo predsjednika udruge Pragma, Nedjeljka Markovića, socijalnog radnika. Ova udruga bavi se pitanjima socijalne države i trude se omogućiti što kvalitetnije uvjete života hrvatskim građanima. Marković ističe da je nesigurnost velika, a kako su studenti brojni među iznajmljivačima, stanodavci ovo često koriste te ističe konkretan primjer: “Što se pričuve tiče, to je često pitanje - najmodavci često trošak pričuve samo prebace na podstanare ili povise cijenu najma za taj iznos.” Kako u režijske troškove pripada i stavka pričuve, stanodavci koji taj trošak zaračunaju najmoprimcima izravno krše zakon.

“Ljudi se u iznajmljenu stanu osjećaju kao da mogu raditi što god zažele.

Ostavljaju štetu koju mi najmodavci moramo popravljati”, kaže Matea.

Razočarana je jer ugovor sam po sebi daje nisku dozu sigurnosti. Pokretanje postupka nadoknade štete na temelju samog ugovora dugotrajan je proces zbog sudskog sustava te, bez obzira na ispravnost papirologije, uvijek ostavlja dozu nesigurnosti. I sudski troškovi predstavljaju dodatnu štetu najmodavcu.

Najsigurniji način za iznajmljivanje bio bi ugovor o najmu ovjeren kod javnog bilježnika, koji tako stječe status ovršne isprave. Takav ugovor omogućuje automatsko pokretanje ovrhe i naplatu počinjene štete, no cijena mu je previsoka. Naime, stoji oko 500 kuna.

UGOVOR KAO DOZA SIGURNOSTI Matea smatra kako bi se broj legalno iznajmljenih stanova povećao kad bi se smanjila birokracija vezana uz iznajmljivanje stanova, kad bi se smanjio porez te, najvažnije, ojačala pravna sigurnost iznajmljivanja za obje strane. Ana Miculinić u tri je godine studija i života u Zagrebu živjela u dva stana u najmu, oba na ugovor.

“Ugovor potpisujem jer smatram da se osiguravam na neki način – odnosno pravno i zakonski imam pravo biti ovdje i u slučaju kontrole bilo kakve vrste imam papir koji dokazuje da redovito plaćam stan i imam svako pra-

Foto: Nika Mokos/Global

vo boraviti u njemu”, kaže Ana. Uz to ugovor joj omogućava boravište u Zagrebu te ona potpisom ugovora ne snosi dodatne troškove jer je najamnina fiksna od početka, a za porez se brine stanodavac.

Ivana, najmodavka u gradu Zagrebu, stan iznajmljuje uglavnom studentima već osam godina, i to uvijek na ugovor.

“Svakoga sam prijavila, odnosno na svakoga sam plaćala porez, te smatram da mi je to daleko najsigurnije i najjeftinije u odnosu prema financijskim kontrolama”, ističe Ivana.

Uglavnom je riječ o procjeni rizika kazne ako ste “uhvaćeni na djelu”, no ona tvrdi da jedino ovako mirno spava, a osoba u najmu ne mora strepjeti od eventualne kontrole. Što se tiče kontrole, u posljednjih osam godina iznajmljivanja nikad je nije imala.

Smatra da je to najsigurnije za oboje - primjerice, ugovor koji Ivana potpisuje sa svojim najmoprimcima štiti obje strane: ona kao najmodavac najmoprimcu daje sve ovlasti korištenja stana, s time da Ivana ima ključ za hitne slučajeve. Ivana u stan ne ulazi bez znanja najmoprimca, a ugovorom je propisan i otkazni rok koji mogu pokrenuti obje stranke. Vrlo je važno sve navesti u ugovoru, kako bi se sve dogovorilo i svaku stranu osiguralo, a na najmoprimcu je da prihvati stavke ugovora.

“Najjeftinije je platiti ono što ste svakako dužni platiti i biti mirni”, zaključuje Ivana.

10

Društvo

Lipanj 2016.

PROJEKT ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

TRŽIŠTE RADA Spolna diskriminacija i dalje je sveprisutna u našem društvu

Žene pred izborom: djeca ili karijera?

Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

J

este li trudni i planirate li uskoro djecu, pitanja su koja se često upućuju ženama na razgovoru za posao ili tijekom radnog odnosa. One na takva pitanja, prema Zakonu o radu, ne moraju odgovarati, ali unatoč tome mnogo se žena danas ipak susreće s diskriminacijom na tržištu rada. Na žene se još gleda prije svega kao na one koje se kod kuće brinu za obitelj pa se često očekuje da biraju između obitelji i karijere. ŽENA, MAJKA, KUĆANICA Situacija na hrvatskom tržištu rada općenito nije povoljna za žene. Iz Hvatskog zavoda za zapošljavanje govore da, prema izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ono “ostaje spolno segregirano jer je od ukupno 19 područja djelatnosti na tržištu rada samo osam djelatnosti uravnoteženo”.

Ističu da je u sklopu provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja predviđen paket od “čak 17 mjera u kojem su jedna od ciljanih skupina žene”. Učinkovitost svih mjera procjenjivala se u sklopu projekta Vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada 2010. - 2013. koju je HZZ proveo u suradnji s agencijom Ipsos Puls.

U zaključku istraživanja istaknuto je kako se čini da su mjere prilično učinkovite, ali je “potrebno shvatiti kako su mjere APZ-a dobar zamašnjak, ali ne mogu riješiti probleme tržišta rada u smislu povećanja zaposlenosti ili trajnijeg i značajnijeg smanjenja nezaposlenosti”.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, svake godine najveći broj pritužbi dobije za diskriminaciju na temelju spola ili obiteljskog statusa u području zapošljavanja i rada i socijalne sigurnosti

Na žene se još gleda, prije svega, kao na one koje se kod kuće brinu za obitelj

I na HZZ-u smatraju da je najveći problem što se “od žena još očekuje preuzimanje brige o djeci i kućanskim obvezama, pa one imaju kraću karijeru ili veće prekide zaposlenosti u odnosu prema muškarcima”.

Dodaju da je nužno za svu djecu osigurati mjesto u javnom sustavu subvencioniranih dječjih vrtića jer bi to uvelike pomoglo ženama da ne moraju birati između obiteljskih obveza i profesionalne karijere.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, svake godine najveći broj pritužbi dobije za diskriminaciju na temelju spola ili obiteljskog statusa u području zapošljavanja i rada i socijalne sigurnosti.

TRUDNA, PA ŠTO? Često se na adresu pravobraniteljice javljaju upravo trudnice koje imaju probleme na poslu za vrijeme trud-

noće ili kad se vrate s rodiljnog dopusta.

“U 80 posto slučajeva žene se tuže na diskriminaciju pri zapošljavanju ili povratku na posao nakon rodiljnog dopusta”, objašnjava Ljubičić.

Istraživanje o položaju trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada, provedeno 2012. godine, pokazalo je da “je čak 40 posto žena koje su bile trudne u određenom trenutku svoje zaposlenosti ili traženja po-

sla bilo izvrgnuto nepovoljnom postupanju poslodavca zbog trudnoće odnosno korištenja rodiljnih prava”, ističe Ljubičić.

Ispitanice su odgovarale da se ta diskriminacija očitovala neproduljivanjem ugovora o radu, otkazom, premještanjem na lošije radno mjesto ili skraćivanjem trajanja godišnjeg odmora. Neke od njih navodile su da su im plaće snižene te da im je bilo uskraćeno napredovanje na bolju poziciju. Ljubičić ističe da ni danas stanje nije ništa bolje.

Osim pravobraniteljice tim se problemom bave i razne udruge, a jedna od njih je i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).

Oni se, među ostalim, bave pitanjem jednakih mogućnosti u svijetu rada i rodnom diskriminacijom. Zagovaraju primjene nacionalnog i EUova zakonodavstva te rade “na konkretnim aktivnostima grupa podrške i edukacije za nezaposlene žene, na edukaciji za žene koje žele pokrenuti svoj posao kao i na pružanju besplatnih pravnih savjeta putem portala Radnica.org”, govori Anamarija Tkalčec, voditeljica programa Socijalna pravda i jednake mogućnosti.

KRŠENJE ZAKONA Na portalu žene imaju prigodu progovoriti o diskriminaciji koju su doživjele, a traže i pravna rješenja.

“Najviše pitanja, prema podacima baze Radnica.org, dobivamo upravo na temelju kršenja Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova, a zbog prestanka ugovora zbog trudnoća, usklađivanja privatnog i poslovnog života ili zbog nedopuštenih pitanja na razgovorima za posao”, dodaje Tkalčec.

Tekst je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugama Legalina i VIMIO te Gradom Zagrebom. Projekt sufinancira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.

FILM Studenti FPZG-a u SAD-u snimili edukativni dokumentarac

Super Tuesday za ‘početnike’

Tošić G Lucija lucija.tosic10@gmail.com

P

remijera tridesetominutnog dokumentaca naziva “Primary elections 2016”, koji je uz mentorstvo profesorice Tene Perišin izradilo četvero studenata novinarstva, održana je početkom lipnja na Fakultetu političkih znanosti. Naime, riječ je o poprilično kompleksnoj tematici američkih predizbora koji su hrvatskoj javnosti nepoznati, a čiji su proces ovi studenti željeli prikazati na što je moguće jednostavniji način.

Potkraj veljače i početkom ožujka bili su u američkoj saveznoj državi Tennessee gdje su dvadesetak dana svakodnevno snimali apsolutno sve događaje i ljude koji su na ovaj ili onaj način povezani s politikom i izborima za predsjednika. Skupovi Teda Cruza, Marca Rubija, Johna Kasicha, intervjui s kongresnikom i raznim političarima obiju stranaka, razgovori s novinarima, dopisnicima i profesorima koji su izravno povezani s ovogodišnjim izborima – prošli su gotovo sve kako bi uz pomoć dobrog materijala složili edukativan dokumentarac.

Riječ je o najpraćenijim i najzanimljivijim izborima do sada – od ekscentričnog Donalda Trumpa do socijalista Bernieja Sandersa

FOTODANI MLADIH Od 22. do 27. kolovoza 2016.

Natjecanje fotografa u kolovozu u Karlovcu

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

O

tvorene su prijave za šesto izdanje Fotodana mladih, koji će se održati od 22. do 27. kolovoza 2016. godine u Karlovcu. Od ove godine prijaviti se mogu mladi fotografi za edukativni te za natjecateljski program. Edukativni program bez sudjelovanja u samom natjecanju uključuje druženje i učenje kroz radionice. “Mislim da mi vokabular nije dorastao izražavanju oduševljenja prema cijelom događaju, svim ljudiVeleposlanica SAD-a Julieta Valls Noyes (u sredini) s autorima dokumentarca Ivanom Bašić i Lanom Bene te Jozom Jozipovićem i Lucijom Tošić Foto: Nika Pereš

Budući da je američki sustav predsjednički, sama dužnost predsjednika najvažnija je ne samo u državi nego i u svijetu. Zbog svoje složenosti, skupoće i dugotrajnosti riječ je o najpraćenijim i najzanimljivijim izborima do sada – od nereda koji je nastao kandidaturom ekscentričnog Donalda Trumpa pa do Bernieja Sandersa, socijalista kojeg se neki konzervativci boje više nego Putina.

Studenti su se zatekli tamo na Super Tuesday – dan kada dvanaest ame-

ričkih saveznih država paralelno odabire republikanskog i demokratskog kandidata u procesu predizbora. Sam izborni dan čini jednu od četiri glavne cjeline dokumentarca. Uz financijsku pomoć američkog veleposlanstva u Zagrebu imali su prigodu posjetiti i Washington D.C., centar SAD-ove političke moći, u kojem su također nastavili sa snimanjem za izradu dokumentarca. Na premijeri je prikazana engleska verzija, dok će hrvatska vrlo brzo uslijediti.

ma i atmosferi. Ovo je nešto najbolje što mi se dogodilo, ovaj događaj je primjer onih stvari koje obogaćuju život”, rekla je Ana Šutej, koja je na Fotodanima mladih sudjelovala prošlih godina. “Toplo preporučujem svima koji su željni srdačne ekipe, mnogo smijeha, fotografiranja i zabave da nam se dogodine pridruže jer ovo je bio naš mali raj!”, kazala je pak Jana Vukmanović, također jedna od sudionica. Svi zainteresirani prijaviti se mogu putem maila: info@fotodanimladih.com.hr ili Facebook stranice: facebook.com/fotodanimladih.

Društvo

Lipanj 2016.

TOLERANCIJA Bez nemira održan petnaesti Zagreb Pride

11

KOMENTAR S POVODOM

Svijest o različitosti širi se povorkom, ali i kućnim odgojem I

Mora se čuti glas onih koji se bore za snošljivost

Sedlar G Emili esedlar.aisz@gmail.com

Z

agreb je ove godine proslavio 15. Zagreb Pride, na kojem je sudjelovalo više od 2500 ljudi.

Iako su na taj dan mnogi slavili i isticali veća prava za LGBTIQ zajednicu, u Orlandu (SAD) je jedan napadač u masovnoj pucnjavi u noćnom gay klubu ostavio 49 mrtvih i više od 50 ranjenih. Ljudi iz čitavog svijeta posvetili su nekoliko minuta tišine onima koji su nastradali i onima koji su danas ugroženi zbog raznih predrasuda. Isto tako, mnogi komentiraju da je ovakvo isticanje sloboda LGBTIQ zajednice potrebno zbog osvještavanja različitosti i potrebe priznavanja određenih prava, a drugi misle da je to nešto nepotrebno jer ne može utjecati na mišljenje pojedinca.

DVOSTRANA NARAV PRIDEA Ivana Tomić, studentica novinarstva u Zagrebu, rekla je da ljudi zaslužuju slobodu kako bi radili što žele, te da se politika nikako ne smije miješati u tuđe živote, pogotovo na polju sloboda pojedinca. Objasnila je da Pride ima svoje dobre i loše strane, a to uvijek ovisi o individualnom gledištu.

“Smatram da može imati različit utjecaj - pozitivno da osvijesti ljude, a negativno jer mnogi o tome razmišljaju kao o nepotrebnom nametanju jednog načina života”, kaže Ivana. Istaknula je kako situacija u Orlandu nije samo problem Amerike nego i svjetski problem.

“Jasno je da je taj klub odabran jer je gay klub, što samo pokazuje da i u većim zemljama nije ništa bolje nego u nas”, ističe studentica. Zaključuje da su pojedinci jednostavno nesnošljivi i ograničeni, i dok je društvo takvo “ne možemo očekivati ništa bolje nego kako nam je.”

Riječanka Una objasnila je da je u Hrvatskoj stanje i dalje loše zato što ne postoje kompletna prava za LGBTIQ zajednice u smislu da imaju sve slobo-

‘Smatram da Pride može imati različit utjecaj - pozitivno da osvijesti ljude, a negativno jer mnogi o tome razmišljaju kao o nepotrebnom nametanju jednog načina života’, kaže studentica Ivana

Dok se u svijetu pripadnike LGBTIQ zajednice napadaju, u Zagrebu je bez incidenata održana Povorka ponosa Foto: Nika Pereš/Global

de kao i ostatak društva, te kako postoje još neprijateljski pogledi kada neki ljudi vide Pride.

“Postoji sloboda, ali ne onakva kakvu LGBTIQ zajednica želi, njihova pra-

Studentica engleskog jezika u Chicagu, Claire, objasnila je kako i ona u Americi ima određene strahove povezane s ovom problematikom, pogotovo ako se u obzir uzme potencijal širenja neonacističkih ideja

va u Hrvatskoj nisu usporediva s nekim državama u svijetu”, smatra Una. Dodaje da uz mnoge države koje imaju uređena prava za LGBTIQ zajednicu, postoje i zemlje poput Rusije koje u tim pravima ili stagniraju ili čak nazaduju.

Studentica engleskog jezika u Chicagu, Claire, objasnila je kako i ona u Americi ima određene strahove povezane s tim problemom, pogotovo ako se u obzir uzme potencijal širenja neonacističkih ideja.

“U samo nekoliko mjeseci primijetila sam koliko je ljudi počelo idealizirati neke ekstremne ideje Donalda Trumpa”, rekla je Claire. Tako je ovo što se dogodilo u Orlandu, istaknula je, svojevrsna oportuna prigoda za političare

da šire ekstremnu retoriku i tako dobiju glasove. Claire je objasnila da ona nije jedina koja strahuje od rastućeg ekstremizma i radikalizacije te nesnošljivosti.

Na fakultetu redovito imaju rasprave o problemima koji se zbivaju u čitavom svijetu.

SNOŠLJIVOST DOLAZI OD KUĆE S druge strane Luka, student ekonomije, smatra da je Pride nepotreban događaj koji ne može utjecati na pojedinca.

“Meni definitivno ne pomaže da budem tolerantniji.” Tvrdi da tu ulogu ima kućni odgoj, a mnogi ljudi vide Pride kao trošak za porezne obveznike, tako da njegovo održavanje, kako kaže, ima negativnu konotaciju.

ako je ovogodišnji Pride prošao vrlo mirno, bez ikakvih problema, mnogi misle kako ovakva događanja nisu potrebna. Naime, ljude je teško promijeniti u smislu da budu snošljiviji prema drukčijem mišljenju. Neki i ne žele mijenjati taj stav. Za nesnošljivost u društvu jedni krive politiku, drugi neke religijske ideje koje uvjeravaju da biti drukčiji znači biti neprirodan i u krivu, dok neki misle da svi ti stavovi dolaze od roditelja i od odgoja. Ali biti drukčiji nije ništa loše. A sa svakim Prideom koji se održava u svijetu prepoznaje se glas onih koji skrivaju identitet jer su suočeni s netolerancijom u društvu.

Miroljubivim aktivnostima Pride nudi prigodu svima koji žele prenijeti svoju poruku bez straha, da iskažu sve ono što jesu i način kako razmišljaju. Ono što je važno istaknuti jest da hrvatsko društvo danas ima mnogo hrabrih i pametnih ljudi koji i svojim drukčijim idejama, ne nužno samo drukčijim načinom života, mogu doprijeti do mnogih građana, pogotovo miroljubivim i jasnim porukama s kojima se svi mogu identificirati.

Isto je tako vrlo važno da ovako prakticiramo demokraciju i slobodu govora, jer je to dobra prigoda da kroz medije vidimo kako različiti ljudi razmišljaju, te kako se, bez obzira na različitosti, ipak mogu razvijati i razmjenjivati različita stajališta i mišljenja. Potrebno je čuti dvije strane priče jer je bit svega toga shvatiti i zaključiti u kakvom svijetu živimo, te kako ga edukacijom učiniti boljim i snošljivijim. Samo otvoren i jasan dijalog može dovesti do razumijevanja.

Različiti sugovornici iz različitih sredina mogu nam dosta toga reći o svome stavu i o tome što je za njih demokracija, sloboda, obrazovanje i tolerancija, pogotovo sa stajališta mladih koji su nerijetko izloženi konfuznim medijima, a iz kojih svaki dan nešto novo upijaju.

(Emili Sedlar)

RAZBIJEN MIT Zašto se svaka deseta mlada osoba u Hrvatskoj učlani u neku političku stranku?

Istraživanje pokazalo - u stranke ulaze da bi mijenjali društvo, a ne iz vlastite koristi Šipušić G Antonija antonija.sipusic@gmail.com

Č

esto čujemo frazu “na mladima svijet ostaje”, a istodobno se mlade u Hrvatskoj percipira kao pasivne i nezainteresirane za aktualne događaje u društvu. Postoje različiti oblici sudjelovanja mladih, a ono koje se tiče političkih stranaka i nije toliko popularno.

Sudeći prema rezultatima istraživanja prof. dr. sc. Vlaste Ilišin, učlanjivanje mladih u političke stranke posljednjih godina ipak se povećalo.

Točnije, 2013. godine 10,7 posto mladih bilo je učlanjeno u političku stranku što je dvostruko više nego 2004. U trenutku dok pola ispitanika iskazuje potpunu nezainteresiranost za bilo koju političku opciju, takvi se rezulta-

Čak 10,7 posto mladih 2013. bilo je učlanjeno u političku stranku što je s obzirom na 2004. godinu dvostruko više

ti čine nevjerojatnima.

“Mladi izjavljuju da se u političke stranke i udruge civilnog društva učlanjuju jer se žele mijenjati na bolje u suradnji s drugima, da se njihov glas čuje, a vrlo malo njih izjavljuje da želi sebi osigurati vlastitu korist”, komentirala je Ilišin.

“Uvijek je postojala manjina mladih zainteresiranih za politiku i iz te manjine regrutiraju se oni koji će se uključiti ili u političku stranku ili u civilno društvo da svoj interes i angažman još pojačaju”, dodaje.

Kaže da ljudi općenito imaju sposobnost samouvjeravanja, pa sami sebi pripisuju motive za koje znaju da bi bili poželjni, “ali opet s druge strane

Foto: Luka Šatara/Global

ako vam se politika gadi, onda je to preveliki teret za vas da se aktivirate, pa sigurno postoji mješavina i jednih i drugih motiva. Ako i vidite da biste time mogli osigurati korist, sigurno da to postane vrlo važna dodatna mo-

tivacija”, zaključuje. Najbrojnije mladeži su Mladež HDZ-a i Forum mladih SDP-a. Forum mladih SDP-a ima oko 8000 članova, dok se u Mladeži HDZ-a broj penje i do 60.000. Član možete postati sa 16 godina, a dio te zajednice možete biti, u HDZ-u do 35, a u SDP-u do 30 godina.

Tomislav Cikojević član je Mladeži HDZ-a.

“Motivaciju za učlanjenje stekao sam prateći političke emisije i očekivanja su se djelomično ostvarila”, kaže Tomislav.

Dodaje da se trude potaknuti mlade na ostanak u domovini i lokalnoj zajednici, traže različita idejna rješenja, žele prije svega pospješiti gospodarstvo.

“Nije lako, ali se borimo”, dodaje.

U Forumu mladih SDP-a je Nika Obučina, studentica novinarstva. Situacija je slična.

“Svako malo imamo različite akcije. Bavimo se uglavnom aktivnostima na lokalnoj razini. Smatram da je aktivnost u strankama mnogo veća na lokalnoj razini nego na državnoj”, objašnjava. Dodaje da joj je članstvo omogućilo brojna prijateljstva i dobre kontakte.

Predsjednik Foruma mladih SDP-a grada Zagreba Matej Mišić kaže da “poseban naglasak stavljaju na edukaciju novih članova organiziranjem godišnje Akademije kojom ih uvode u politički život i način funkcioniranja stranke”.

Solidarnost i socijalnu osjetljivost ističe kao temeljne vrijednosti.

12

Okupiraj i strpljivo pričekaj G

Kolumne/komentari/mišljenja

Lipanj 2016.

Karlo Kralj

karlo@mmh.hr

N

edavna prosvjedna akcija koju su postavljanjem šatora ispred zgrade Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pokrenule dvije studentice Akademije dramskih umjetnosti vrijedan je primjer studentskog aktivizma. Espi Tomičić i Dorotea Šušak svojom su hrabrošću i odlučnošću potpuno spontano uspjele pridonijeti uređivanju sustava državnih stipendija.

U moru pragmatizma i apatije “šatorovanje” je za mnoge od nas bilo uzbudljivo i inspirativno iskustvo. Bez velikih resursa, usred medijske blokade uzrokovane raspadom vladajuće koalicije, prosvjednice i prosvjednici uspjeli su u nekoliko dana primorati Ministarstvo da prihvati njihove zahtjeve.

Ipak, specifičnost ove prosvjedne akcije upravo su zahtjevi koje su prosvjednice i prosvjednici postavili pred ministra Predraga Šustara. Naime, ako ovaj protest stavimo u kontekst nekih drugih studentskih prosvjeda, poput studentske blokade 2009. godine, jasno je da su zahtjevi “šatoraša i šatorašica” bili relativno specifični. Radilo se o zahtjevima za samo malo funkcionalnijim sustavom i poboljšanjem procedure.

Vrijedi zapitati se kako je uopće došlo do toga da se ciljevi moraju izboriti petodnevnom prosvjednom akcijom.

Zar postoji nešto kontroverzno ili diskutabilno u zahtjevu poput onog o usklađivanju kalendara stipendiranja s akademskim kalendarom ili zahtjevu za poštivanje rokova Ministarstva koje rokove samo postavlja?

Ostat će zapamćena scena u kojoj nakon pet dana prosvjedovanja i demonstracija, koje su okupile oko 150 ljudi, ministar izlazi iz zgrade i bez ikakvih uvjeta, s osmijehom na

Ostat će zapamćena scena u kojoj nakon pet dana prosvjedovanja i demonstracija, koje su okupile oko 150 ljudi, ministar izlazi iz zgrade i bez ikakvih uvjeta, s osmijehom na licu, prihvaća zahtjeve licu, prihvaća zahtjeve. Pitanje je samo gdje je bio pet dana?

Nažalost, problem nije samo u ministru i ostalim dužnosnicima. Zašto službe ministarstva već godinama ne uspijevaju riješiti besmislene proceduralne probleme? Sličan primjer duboke inercije sustava je i višemjesečna drama vezana uz Nacionalnu zakladu za potporu učeničkom i studentskom standardu, koja nije funkcionirala zbog neimenovanja člana upravnog odbora. Manjak profesionalnosti (čitaj: ignoriranje telefonskih poziva) i nepostojanje koordinacijskih vještina (čitaj: nepoštivanje rokova) u zgradi Ministarstva spojeni su s otužnim primjerima neodgovornosti i politikantstva (čitaj: ministrovi pozivi na dijalog). Spomenuto ministarstvo samo je javno izloženi simbol navedenih problema.

Teško je otkriti put kojim se može izaći iz tog začaranog kruga na koji promjena vlasti ionako nema velik utjecaj. Uz, naravno, neizostavnu reformu javnog upravljanja, prilika možda postoji u poboljšanju studentskog predstavništva, koje treba temeljito reformirati, osigurati ga od stranačkih utjecaja i omogućiti mu stvaran utjecaj na sustav. Također, treba razmisliti o ozbiljnijem poticanju rada studentskih organizacija. Prije takvih rješenja, međutim, izgleda da nas čeka još mnogo šatora, a vjerojatno i blokada.

Barem se drugi put nakon 2009. godine pokazalo da je najbolja logika – okupiraj i strpljivo pričekaj.

(Karlo Kralj predsjednik je Mreže mladih Hrvatske.)

Naša reforma, naš ponos!

C

jelovita kurikularna reforma medijska je vijest posljednjih 12 mjeseci, no promišljanja i pripreme za nju krenule su mnogo prije. Gledamo li, na primjer, Povijest, Ministarstvo je već u lipnju 2012. godine organiziralo okrugli stol gdje nas se dvadesetak okupilo na raspravi pod znakovitim naslovom: Nastavu povijesti osloboditi od dnevne politike.

Najvažniji je korak za reformu bilo kreiranje i prihvaćanje Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije. Taj strateški dokument Hrvatski je sabor prihvatio u listopadu 2014. godine. U Strategiji se predlažu mjere usklađene s predviđenim EU-ovim strategijama i ciljevima, čije se postizanje očekuje do 2025. godine. Strategija omogućava fleksibilnost i prilagodljivost sustava obrazovanja i istraživanja te je istodobno podložna stalnom preispitivanju i periodičnim revizijama.

Strategija uvodi cjeloživotno učenje kao načelo na kojem se zasniva cjelokupno obrazovanje, a sastavni dio strategije je cjelovita kurikularna reforma.

Prije godinu dana završen je proces prijava na javni poziv kojim su odabrani stručnjaci za pedesetak radnih skupina. Osnovna grupa zadataka svake stručne radne skupine je izraditi kurikulum, sudjelovati u stručnoj i javnoj raspravi te nakon dorada ponuditi konačan prijedlog kurikuluma. Na sastanku u rujnu 2015. većina je budućih “reformatora” upoznala Borisa Jokića, voditelja Ekspertne radne skupine i reforme. Ono što mi se urezalo kao nit vodilja Jokićeva je misao: “Cjelovita kurikularna reforma iskren je i pošten pokušaj boljeg”. Prošlih smo devet mjeseci većinu vremena radili svih 25 sati na dan i svih osam dana u tjednu. To je podrazumijevalo konstantan rad online na Google Docsima, višesatne vikend internetske sastanke te česte susrete u podrumu Planinske i potkrovlju Berislavićeve. Valja istaknuti da članovi radne skupine dolaze iz raznih dijelova Hrvatske, što je iziskivalo mnoge kilometre putovanja, mrvice od sendviča na autobusu, masne mrlje od hamburgera u stankama i velika izolacija od obitelji kako bi se maksimalno

Hajdarović G Miljenko miljenko@hajdarovic.com

Prošlih smo devet mjeseci većinu vremena radili svih 25 sati na dan i svih osam dana u tjednu. Intenzitet rada doveo je do toga da smo od neznanaca ili samo znanaca u radnoj skupini postali proširena obitelj koncentrirali na rad. Intenzitet rada doveo je do toga da smo od neznanaca ili znanaca u radnoj skupini postali proširena obitelj. Još nas je više povezao stres kada smo morali braniti svoj rad od često zlonamjernih “kritičara”.

U nas kurikulum nikad nije razvijen, a mnoge su države taj proces odradile u prošlih 15 do 20 godina. Stoga smo uz domaću literaturu proučili 30 stranih kurikuluma povijesti, od Kanade, preko Europe, do Australije i Novog Zelanda.

Već smo u rujnu presudili da razvijanje kritičkog povijesnog mišljenja mora imati prioritet pred sadržajem. Gotovo je nevažno enciklopedijsko učenje napamet imena, godina i događaja kada naši učenici ne znaju osnove povjesničarskog rada od istraživanja povijesnih izvora, traženja uzroka i

posljedica do toga da se povijesni izvori mogu različito interpretirati i kreirati višestruke perspektive o nekom povijesnom događaju ili procesu.

U osnovnoj školi je predviđen kronološko-tematski pristup u kojem učenici u svakom razredu imaju po šest velikih tema od prapovijesti do 21. stoljeća. Osnovnoškolci dobivaju cjelokupni pregled razvoja čovječanstva uz veliku promjenu načina rada. U neke se teme može ući dublje, a generalna je preporuka da se kod svih tema, gdje je to moguće, uzimaju lokalni i zavičajni primjeri. Najveći dio kurikulumskog dokumenta su ishodi i njihova razrada što učiteljima daje pregled što učenici u kojem ciklusu obrazovanja moraju svladati. U srednjoj školi se izbacuje dosadašnje ponavljanje svega iz osnovne škole i uvodi se tematski pristup za dublje ulaženje u pojedine teme i bolji razvoj predviđenih vještina.

Provedba stručne rasprave među učiteljskom populacijom pokazala je nekoliko zanimljivih i, moram istaknuti, očekivanih rezultata. Gotovo da nema učitelja povijesti koji se ne slaže s nužnošću reforme. Posebno u dijelu rezanja ili izbacivanja sadržaja. Ne gledajući problematiku plaća u prosvjeti, mnogi su zabrinuti što se reforma provodi a da se najprije nije provelo poboljšanje pedagoškog standarda jer su škole u prosjeku nedovoljno ili loše opremljene. Zabrinuti su i zbog toga što se ne vidi hoće li se napokon unaprijediti sustav usavršavanja i cjeloživotnog učenja.

Ono što se pokazuje kao znatan izazov je pitanje slobode, tj. autonomije učitelja. U sustavu gdje su viši savjetnici Agencije za obrazovanje prije svega nadzornici i gdje javnost prati “uči li se istinita povijest”, učitelji se boje autonomije. To je zabrinjavajuće. Stručna skupina za povijest je čvrsto uvjerena da će vrijeme pokazati kako je kurikulum napisan stručno, suvremeno i bez ikakvih ideoloških usmjeravanja.

(Miljenko Hajdarović nastavnik je povijesti, sociologije, politike i građanskog odgoja u Srednjoj školi Čakovec i Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec. Također je član stručnih radnih skupina za Povijest i Politiku i gospodarstvo u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.)

Na vodenu maturu s državnim kozicama... Šalić G Gabrijela gabrijela.salic@gmail.com

S

ad kad se bacim u razmatranje tog jutra, nisam osjećala pretjerani entuzijazam. Prvi ispit mature, izborni predmet o kojem mi ovisi upis na željeni faks. Pa, hajmo reć, lagana panika. Doduše, nisam bila sretna ni zato što je bilo brutalno prerano i lice me boljelo od spavanja, kao i sve, zapravo... Jer imam vodene kozice.

U 18. godini života, tjedan dana prije mature, natekne mi limfni čvor; ništa zato, antibiotik i idemo u nove pohode. Ali ne, zašto bi bilo tako jednostavno, morala se višednevna temperatura uplesti, zatim posjet Zaraznoj zbog čudnog osipa… Subota, podne, dolazim kući s dijagnozom vodenih kozica, tri kutije tableta od kojih deset moram popiti svaki dan, uplakana i suludo nesretna. Nije da mi o maturi ovisi budućnost, ma ne. Čovjek bi rekao, dječja zarazna bolest, ništa strašno, ali meni jest. Nikad nisam imala pubertetske teškoće s licem i hvatao me plač svakih pola sata kad sam iznova shvatila da mi je ljepota ugrožena kao država. Kritično. I tako u cijeloj muci zbog mature, uz učenje sam proživljavala patnju, svrab i vrućicu, no sad ću ispasti hrabra i reći da me to nije pokolebalo. Učila sam ja uz

Prvi ispit mature, izborni predmet o kojem mi ovisi upis na željeni faks. Lagana panika definitivno je prisutna. Doduše, nisam bila sretna ni zato što je bilo brutalno prerano i lice me boljelo od spavanja, kao i sve, zapravo... Jer imam vodene kozice propisane tablete i jedan neofenčić, svakih nekoliko sati.

I išlo je, dok nisam ušla u učionicu. Nakon predavanja osobne iskaznice i sažaljiva pogleda drage profesorice samo što nisam proplakala od panike, mučnine i stresa. Ušla sam sa skriptom u rukama, izvadila bočicu vode i sedam kemijskih olovaka, jednu tehničku i gumicu i započela s tihom “molitvom” svakom svecu koji sluša da bude više politike nego gospodarstva. Pola sata čitanja uvoda u ispit mature postupno se pretvara u tiraniju, obrazi mi počinju gorjeti i samo čekam da

nam dopuste otvaranje ispita. Jeziva tišina u učionici valjda me još više isprepadala. Grčila sam se čekajući trenutak da napokon napišem ispit i skinem barem jednu muku s vrata. Kad nam napokon dopuste da otvorimo ispit, obrazi mi već gore od vraćanja temperature i od, generalno, posljedica stresa.

I onda onaj val olakšanja kad shvatiš da prvo pitanje znaš. Jako, jako divan osjećaj. Pola sata poslije bila sam gotova. U skladu s pravilima, profesorica me izvodi iz učionice i usput me, majčinski, tješi kako će mi lice biti bolje i da se ništa ne brinem. Prilikom izlaska sam izdahnula, za sve tjedne učenja i sve godine školovanja u kojima nam se ta matura predstavljala kao opasnost. Riješila sam se jednog od pet ispita, ne kažem da je prošlo savršeno – bilo je dvosmislenih pitanja bez kojih naš obrazovni sustav ne bi bio isti, ali barem bez kamena na srcu, tj. jednog od mnogih.

Samo da još preživim ožiljke koji, nadam se, neće biti pretjerani (iako uopće nisam bila dobar pacijent) i ostatak mature pa da dođem do fakulteta koji želim i godina neće biti tako strašna...

(Gabrijela Šalić maturantica je zagrebačke I. gimnazije.)

Intervju

Lipanj 2016.

13

RAZGOVOR O Cjelovitoj kurikularnoj reformi za Global govori razriješeni voditelj ERS-a

Boris Jokić: Nikada ne bismo odustali da nismo bili primorani

Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

P

rije tri tjedna, točnije 25. svibnja, Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme sa svojim je timom zatražio razrješenje od resornog ministra Predraga Šustara, zbog, kako je tada rekao, nedostatka podrške cijelom procesu. Politički utjecaji su, kako se čini, ako ne zaustavili, onda barem odgodili reformu koja je, kako je Jokić na samom početku rada rekao, bila iskren i pošten pokušaj boljeg. Na dan zaključenja ovog broja, 17. lipnja, Jokić je sa svojim timom razriješen. Za Global govori o problemima koji su zakočili provođenje reforme, pojašnjava sam proces provedbe i osvrće se na kritike upućivane reformi obrazovanja.

• Što će biti dalje s Cjelovitom kurikularnom reformom? Ministar je najavio da će razriješiti Ekspertnu radnu skupinu, što je i učinio 17. lipnja. Dva dana prije istekao je mandat članovima stručnih radnih skupina, a potom je 47 njih ponuđeno produljenje rada.

Osobno ne znam što će biti dalje s reformom. Znam da i dalje stoje naša pitanja koja smo postavili te pitanja desetaka tisuća građana koji su izašli na ulice ove zemlje. Na njih nije odgovoreno i jedino što smo mogli očekivati, u situaciji bez odgovora, jest da se to razrješenje prihvatilo. Što se tiče članova stručnih radnih skupina, radi se samo o njih 47 i to iz 13 stručnih radnih skupina. Sukus svega je da reforma, kakva je bila osmišljena, vođena i rađena, zapravo više ne postoji.

• Kako razmišljate o cjelokupnoj situaciji sa suradnicima u Ekspertnoj radnoj skupini?

Držimo se zajedno. Nikada ne bismo odustali od ovoga projekta da nismo zapravo bili primorani zbog različitih stvari. Dvije su ključne - nedostatak stvarne podrške cjelokupnom procesu i politički utjecaji na sam proces.

• Dio javnosti i struke nadao se da ćete odustati od zahtjeva za razrješenjem. Jesu li mogli postojati uvjeti u kojima bi se to dogodilo?

Apsolutno ne. Bez adekvatne podrške, povjerenja i bez jasnog jamstva da se politika neće miješati u proces, nismo mogli nastaviti svoj posao.

• Na jednoj od konferencija za novinare spomenuli ste kako bi vam novi suradnici (ne u smislu odluke Saborskog odbora za obrazovanje) u ERS-u svakako dobro došli. U čemu su vam mogli pomoći?

Mi smo organizirali i vodili proces.

Novi ljudi u ERS-u, prema mom mišljenju, bili bi više usmjereni prema osposobljavanju samih nastavnika i izradi materijala. Naš posao nikad nije bio da izrađujemo kurikulume, osim Okvira, niti da govorimo koju primjedbu bi netko trebao prihvatiti, a koju ne. To su uloge cenzora, ljudi koji zbog veza s određenim političkim strukturama, trebaju ispunjavati nečije zadaće. Ovaj proces od početka nije bio takav, on je bio demokratski, transparentan i javan.

• Na predstavljanju organizacije rada na CKR-u u siječnju 2015. rekli ste da se redovno uvođenje kurikuluma planira u školskoj godini 2017./2018., a da bi eksperimentalna faza trebala krenuti godinu prije.

‘Naš posao nije bio da izrađujemo kurikulume, osim samog Okvira, niti da govorimo koju primjedbu bi netko trebao prihvatiti, a koju ne.

To su uloge cenzora, ljudi koji ispunjavaju nečije političke zadaće...’

‘Cijeli proces reforme iscrpno je osmišljen, a bizarno je u što je zapravo pretvoren’, govori Jokić Foto: Marija Gaura/Global

Zašto na kraju neće biti tako?

Da biste ušli u eksperimentalnu provedbu, trebate imati jak operativni potencijal. Mi ga zapravo u posljednjih šest mjeseci nismo imali. Na prvom sastanku, 29. veljače, u Vladi s Tomislavom Karamarkom i Predragom Šustarom, iznio sam ideju da sam, ako je Hrvatskoj potrebna još jedna godina pripreme, osobno spreman izaći pred javnost i to reći. Politika u Hrvatskoj trenutačno nema odlučnost, pa se nakon toga sve svelo na odugovlačenje procesa.

• U kojem su krajnjem trenutku trebali biti ispunjeni svi preduvjeti da eksperimentalna provedba krene u školskoj godini ‘16./‘17.? Čak i da se tog 29. veljače, dakle, s danom objave samih dokumenata, krenulo vrlo operativno, Hrvatska je mogla stići s eksperimentalnom provedbom.

Svako daljnje odgađanje i prepreke pred nama, to su činile manje vjerojatnim.

• Jesu li te prepreke proizlazile iz vas ili su dolazile izvana?

Unutarnji problemi poput operativnosti Ministarstva, problema s agencija-

ma, odgađanje, nemar, uzrokovali su da nije bilo očekivane razine operativnosti. Kada se politika umiješala svojim jasnim pritiscima, tada to više nije imalo nikakvu šansu.

• Ministar Šustar na tiskovnoj je konferenciji 3. lipnja prvi put spomenuo mogućnost stranih recenzenata dokumenata. Poslije ste rekli da nemate ništa protiv toga. Zašto se o toj mogućnosti govorilo tek tada, a ne u nekom ranijem trenutku?

Nikad nisam govorio o stranim recenzentima nego sam rekao da je moguće

imati još jednu, dodatnu provjeru samih dokumenata. O toj sam ideji razgovarao s ministrom i on je iskazao osobnu želju za nečim takvim. Nisam imao ništa protiv da se napravi recenzentski postupak kako bi se došlo do tog destilata idealnog proizvoda, koji nikad nije idealan dok ga ne isprobate u razredu.

Cijeli proces iscrpno je osmišljen, a bizarno je u što je zapravo pretvoren.

• Prije objave dokumenata, evaluirali su ih tzv. konzultanti. Tko ih je birao i na koji način?

Oni su bili kritički prijatelji, odabrale su ih stručne skupine i nikada nije bio cilj da ih bira netko izvana. Dobile su naputak da izaberu pet ljudi iz Hrvatske, za koje su smatrali da će im dati najbolju kritiku onoga što su radili i upozoriti ih na stvari koje trebaju promijeniti.

• Jesu li učenici nekako bili uključeni u proces?

To nam je bilo vrlo važno od početka i učenici su bili uključeni kroz Nacionalno vijeće učenika RH. “Ispod radara” je prošlo da smo u prijedlogu poziva za škole, osim nastavničkog vijeća, školskog odbora i vijeća roditelja, odredili da je za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi potrebna privola i vijeća učenika svake škole.

• Zašto reforma nije obuhvatila visoko obrazovanje, odnosno, one koji trebaju obrazovati buduće nastavnike, primjerice učiteljske fakultete?

Sveučilište je još tromiji sustav odlučivanja od ministarstva. Da biste promijenili studijske programe na sveučilištu, potrebno je mnogo koraka. Mi smo, pomalo subverzivno, htjeli uključiti ljude sa samih fakulteta u proces izrade te da oni iznutra, organski promijene sveučilište. To će se i dogoditi.

• Iz Instituta Ivo Pilar upućena je kritika kako su dokumenti napisani “laboratorijski”, bez sagledavanja stvarnog stanja u školama. Jesu li u pravu?

Tristo nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja iz prakse radilo je na izradi dokumenata. Oni su sigurno ti koji znaju stvarno stanje u vrtićima i školama.

• Kakva je bila komunikacija s MZOS-om tijekom cijelog procesa?

Velika zasluga za Cjelovitu kurikularnu reformu ide Vedranu Mornaru, on je bio svjestan od početka da proces treba prepustiti struci, na neki ga način vezati uz ministarstvo, a opet ga odmaknuti od Ministarstva. Sama operativna potpora Ministarstva nije bila adekvatna, ali kad je proces uspostavljen, on je

Entuzijazam ljudi i ideje kao vjetar u leđa Jesu li svi članovi ERS-a bili volonteri?

Do 11. ožujka ove godine Tomislav Reškovac, koji je izdvojen iz nastave, primao je plaću i dodatak, a mi ostali nismo dobili niti jednu kunu. Od 11. ožujka Ružica Vuk, Zrinka Ristić Dedić i ja odrekli smo se naknade, a ostali su imali pravo na naknadu do 2000 kuna na mjesec, premda nisu ništa dobili.

Do koje mjere je moguće raditi na ovako velikom, zahtjevnom projektu, bez ikakve naknade?

Moguće je zato što živiš na entuzijazmu drugih ljudi, na entuzijazmu ideje.

Dok to nije kompromitirano, može se. Ali troši te to, ne samo financijski nego i ljudski. S druge strane, kao psiholog kažem, novac nikad nije motivator.

učinio mnogo da to uspije. Inače, moj odnos s oba ministra bio je zapravo jako dobar, a “grijeh” ove administracije je u tome što niti u jednom trenutku nije stala iza reforme s punom potporom.

• Politizacija reforme ide u dva smjera – jedan je opstrukcija, a drugi je kada političke opcije prisvajaju reformu.

Apsolutno! Neke političke opcije me uopće ne iznenađuju, ali zbilja smatram neprimjerenim i ispod svake razine da opcije koje su bile na vlasti i imale prigodu dati podršku reformi, u trenutku kad mogu dobiti dva politička boda, idu prisvajati ne samo procese nego i ljude.

• Što je sa sredstvima iz Europskog socijalnog fonda za reformu? Je li taj novac izgubljen ovogodišnjim neprijavljivanjem?

U ovoj godini apsolutno da. Dugo smo zahtijevali od ministarstva da pokrene proces povlačenja sredstava za reformu iz ESF-a. Pozitivno je da je Europska komisija procijenila ovaj proces zbilja pozitivnim i smatra ga, što je opet paradoksalno, primjerom najbolje prakse reformskog procesa u obrazovanju u

Kad gledam zašto sam bio jedini na javnom pozivu, malo tko je vjerovao da je moguća promjena ovog sustava i nitko nije za to htio žrtvovati sebe. Na kraju, ja sam isto tako i tata Europi. Dakle, Europa je za to dala novac, a Hrvatska ga ne raspisuje.

• Može li reforma uopće uspjeti za vrijeme konzervativne vlasti?

Može, u nekim društvima takva bi vlast bila i sklonija tome. Ako gledamo stereotipe da su takve vlasti operativnije, u tom smislu je ova reforma mogla i prosperirati. Štoviše, ja sam to i očekivao. U reformu su bili uključeni i konzervativni i liberalni svjetonazori, ona je od početka pokušaj kompromisa u ovom društvu.

• Jedini ste se javili na javni poziv za voditelja ERS-a. Što mislite, zašto ste bili jedini?

Kad gledam zašto sam bio jedini, malo tko je vjerovao da je moguća promjena ovog sustava i nitko nije za to htio žrtvovati sebe. Na kraju, ja sam isto tako i tata.

• Vaš komentar na prosvjede podrške reformi? Više od 40.000 ljudi izašlo je na ulicu zbog obrazovanja.

To je najljepša stvar koja se dogodila Hrvatskoj u mnogo godina i tako će ostati zapamćena. Jedino mogu zahvaliti svima koji su došli na taj prosvjed.

• Kako bi trebalo izgledati obrazovanje u Hrvatskoj?

Trebalo bi biti usmjereno potencijalima učenika i studenata. Trebalo bi, na što bolji način, odgovoriti na ono u čemu je netko dobar i pokušati ispraviti ono u čemu nije. To je ideal, ali smatram da Hrvatska ima šansu da se pomakne prema tome. To je put koji Hrvatska treba proći, u suprotnome, ishodi za ovu zemlju su dosta negativni. Međutim, sve ono što smo mi ovdje radili, reakcija koju je izazvao naš rad, zapravo pokazuje da ova zemlja fakat može bolje.

14

Svijet/EU

Lipanj 2016.

BRAZIL Održavanje Ljetnih olimpijskih igara u sjeni krize

by Mario Guvo MASAKR U ORLANDU POKRENUO PITANJE KONTROLE ORUŽJA U onome što se naziva najgorim masakrom u modernoj američkoj povijesti, u pucnjavi u noćnom gay-klubu poginulo je 49, a ranjeno više od 50 ljudi. Policija taj čin tretira kao domaći terorizam i napad na pripadnike LGBTIQ zajednice. Napadač, 29-godišnji Omar Mateen, ubijen je u odgovoru policije, te još traje istraga o zločinu. Ovaj je napad već 182. masovna pucnjava u SAD-u samo u 2016. godini, a nakon događaja u Orlandu, u samo tri dana dogodilo se još šest pucnjava. Tako se ponovno pokrenula jedna od najvažnijih debata u toj državi - ona koja se tiče kontrole oružja, koje je vrlo lako dostupno. ŠVICARCI SE ODREKLI OSNOVNOG DOHOTKA U Švicarskoj je uobičajeno da se najvažnija politička pitanja postave građanima na referendumu. Određeni švicarski akademici zagovarali su uvođenje osnovnog dohotka pod argumentom da je zapravo većina posla, poput brige za obitelj ili volonterskog djelovanja, neplaćena i da se osnovnim dohotkom svim građanima osigura minimum potreban za život. Predloženo je da se svakom građaninu isplaćuje 2500 franaka na mjesec, a djeci 625. Protivnici su govorili da je prijedlog utopijski i da bi potaknuo ljude da ne rade. Prijedlog je odbačen sa 77 posto glasova protiv.

OBAMA U POSJETU VIJETNAMU

Foto: Official White House

Američki predsjednik Barack Obama posjetio je Narodnu Republiku Vijetnam. Osim formalnih državnih sastanaka glavni je fokus ovog posjeta bio na povijesnoj odluci podizanja embarga na uvoz oružja Vijetnamu. Ova odluka dolazi u svjetlu SAD-ova pokušaja da okupi države istočne Azije u široku koaliciju usmjerenu protiv Kine koja sve agresivnije brani svoje teritorijalne pretenzije. To je također Obamin pokušaj da se pomiri s još jednim tradicionalnim ideološkim neprijateljem, Vijetnamom, nakon što je došlo do zatopljenja odnosa s Kubom i Iranom.

EKONOMSKE I POLITIČKE TURBULENCIJE U JAPANU Japan je, unatoč rastu BDP-a, odgodio još jedno povećanje poreza s osam na deset posto nakon što se za abenomics pokazalo da ne pokazuje očekivane rezultate. Povišenje poreza nužno je zbog galopirajućeg deficita koji je trenutačno na 220 posto BDP-a ili, točnije, na 11 trilijuna dolara. S druge strane japanski premijer uputio je kritike Kini zbog kršenja japanskog zračnog prostora i sve snažnije kineske aktivnosti. Vanjski pritisak Kine, unutarnji pritisak opozicije i ekonomski pritisak zbog sve starije populacije i sve slabije ekonomije stavljaju Japan na neizvjestan put u budućnosti jedne od najrazvijenijih svjetskih država.

Napetosti među nacijama lako se mogu preseliti na sport i ulice

Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

D

ok najveći sportski događaj godine kuca na vrata Brazila, sve je više pitanja hoće li se doista i održati kako je dogovoreno. Naime, ovogodišnje Ljetne olimpijske igre trebale bi se održati u kolovozu u državi koja je u posljednje vrijeme opterećena raznovrsnim problemima zbog kojih uranja u opću krizu. Kao da nestabilnost vlasti nastala zbog otkrivanja dugogodišnjeg korupcijskog skandala u političkom vrhu nije dovoljna, javljaju se i novi problemi poput recesije i epidemije virusa zika.

KORUPCIJSKI SKANDALI Kako je uopće moguće da zemlja BRICS-a, najjača ekonomija Latinske Amerike koja je od početka ovog stoljeća bilježila konstantni gospodarski rast od četiri do šest posto na godinu, postane ekonomska i politička oaza nestabilnosti i usporavanja? Stručnjakinja s FPZG-a za Latinsku Ameriku, izv. prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić, upozorava na narav Radničke partije, stranke umjerene ljevice koja je u Brazilu na vlasti posljednjih 12 godina.

Njezino “zlatno” razdoblje trajalo je pod predsjednikom Lulom da Silvom od 2003. do 2010. godine, čija je vlada drastično smanjila stopu siromaštva i osnažila gospodarstvo.

S obzirom na to da je Radnička partija time pridobila javno mnijenje, ona se nakon Lule zadržala na vlasti s novom predsjednicom Rousseff. Tijekom njezine vladavine, od 2011., zbog nepromišljena trošenja novca došlo je do negativne promjene i značajnog gospodarskog pada uz povećanje deficita s dva posto u 2010. na deset posto u 2015. godini. To je već dovoljno da se razviju nove ideološke i društvene po-

‘Otkazivanje igara moguće je jedino odlukom na globalnoj razini i posredovanjem tijela poput UN-a, što bi se dogodilo u slučaju neke smrtonosnije epidemije’, kaže stručnjak za sigurnost Mate Laušić

Hoće li se i na sportska natjecanja u Brazilu preslikati nesigurnost koja vlada u zemlji?

djele i okretanje dijela građana od ljevice i status quo, a to je dodatno potpirila javna spoznaja o istragama o umiješanosti Rousseff i 60 posto zastupnika kongresa u niz korupcijskih skandala.

Nakon što je prema predsjednici pokrenut opoziv koji gotovo 70 posto građana podržava, na privremenu poziciju predsjednika došao je konzervativni Michel Temer, te je najavio nužne rezove kako bi se gospodarstvo preporodilo.

U Brazilu pak postoji i opasnost od epidemije virusa zika, zbog čega je

WHO izdao upozorenja, no stručnjak za sigurnost Mate Laušić smatra da će se uz pomoć drugih država svijeta poduzeti širok spektar mjera kako bi se smanjila ugroza. Tako je “otkazivanje igara moguće jedino odlukom na globalnoj razini i posredovanjem tijela poput UN-a, što bi se dogodilo u slučaju neke smrtonosnije epidemije”. Što se tiče drugih pitanja sigurnosti, Laušić ističe i specifičnost Brazila u pogledu visoke stope kriminaliteta i kombinacije s terorističkim opasnostima, zbog čega treba biti na posebnom oprezu.

S druge strane, s obzirom na novona-

Najjača ekonomija Latinske Amerike, koja je od početka ovog stoljeća bilježila konstantni gospodarski rast od četiri do šest posto na godinu, postala je ekonomska i politička oaza nestabilnosti i usporavanja

stalu ekonomsku i političku krizu i prijetnju radikalnim prosvjedima, ne smije se isključiti mogućnost nasilja na ulicama kakve doživljava Francuska na Europskom prvenstvu, što bi bio dodatan udarac za nestabilnu državu.

No i na druge sigurnosno-organizacijske zahtjeve s kojima se suočava Francuska, treba biti spreman i Brazil.

STALNA PRIJETNJA TERORISTA “Sukobi navijača u Francuskoj pokazuju kako se obnova političkih napetosti među europskim nacijama može preseliti i na ulice gradova, kao što je bio primjer Engleza i Rusa”, ističe prof. dr. sc. Siniša Tatalović s FPZG-a te navodi i stalnu prijetnju od terorista kojima su velika okupljanja uvijek atraktivna zbog količine ljudi, a pogotovo na međunarodnim događanjima.

REGIJA Javni RTV servis Bosne i Hercegovine privremeno će prekinuti emitiranje

Mediji u BiH između etničkih nesnošljivosti i osrednjeg sadržaja

Velagić G Ruba velagic.ruba@gmail.com

U

pravni odbor Bosanskohercegovačke radio-televizije (BHRT) u lipnju je donio odluku da od 30. lipnja privremeno prekine produkciju i emitiranje programa. Ova je odluka izravna posljedica financijskog duga entitetskih emitera od 25 milijuna KM: Radio-televizije Federacije BiH 16,5 milijuna i Radio-televizije Republike Srpske 8,8 milijuna KM. Postavlja se pitanje realnih posljedica i okolnosti koje će nastati nakon prekida programa, a koje nijedna institucija u toj državi nije uspjela spriječiti.

Javni RTV servis Bosne i Hercegovine prolazi dramatično razdoblje i krizu koja bi, prema novim odlukama, rezultirala gašenjem BHRT-a. Nedostatak političke volje da se pitanje financiranja javnog servisa riješi, ostavlja ovu instituciju u statusu quo.

Bosanskohercegovačko društvo prolazi krize, fobije i pesimistične slike stvarnosti. Tako su ekonomska neizvje-

Nemoćni da se izbore s etnocentričnim medijskim divovima, objektivni novinari ostaju na marginama snost, neadekvatan obrazovni sustav i nepostojanje pravne države plodno tlo za medijske manipulacije.

Potpuno nemoćni da se izbore s etnocentričnim medijskim divovima, objektivni novinari ostaju na marginama ne tako čitanih časopisa i blogova.

Zakon o javnom RTV servisu podložan je kritikama i novim idejama za njego-

Po novoj odluci, BHRT 30. lipnja će privremeno prekinuti program i emiFoto: Bakir Ganić tiranje

vo poboljšavanje, međutim opet su se sve inicijative svele na pitanje službenih jezika televizijskih i radiokanala i nova etnička usitnjavanja, a pitanja niske kvalitete sadržaja programa i objektivnog istraživanja, kao i problem financiranja u medijskom prostoru, guraju se u drugi plan.

Borba protiv takvih oblika cenzure možda nije glasna i masovna kao što je to bilo u Srbiji, gdje je problematiziranje medijske kontrole rezultiralo prosvjedima, ali postoji. Na primjer, Omladinska novinska asocijacija u BiH radi na uspostavljanju bolje kvalitete medija i povjerenja građana u medije. Tako Ahmed Hodžić iz ove asocijacije tvrdi da ga kao mladu osobu, koja je svoje polje interesa okrenula izučavanju ponašanja i stanja medija u BiH, medijska slika u BiH ne ostavlja uvjerenog u svijetlu budućnost objektivnog izvještavanja i pouzdanih medija.

“Aktualna događanja u vezi s javnim RTV sustavom u BiH dodaju nepouzdanju, jer, uzevši u obzir da se pored trenutačno vrlo niske kvalitete sadržaja, entitetske podijeljenosti i novčanog deficita, razgovara o dodatnim segregacijama, nacionalnim jednačenjima i lošim sustavima funkcioniranja i naplate, što je dodatni poticaj za nove gubitke javnog RTV servisa”, kaže Hodžić.

Prema World Press Freedom Indexu, Bosna i Hercegovina zauzima 68. poziciju, s liberalnim zakonima o medijima, ali je problem u nedostatku implementacije.

“Situacija u medijima u BiH nikad nije bila gora i samo je refleksija stanja u državi”, ističe Rubina Čengić iz časopisa START i ističe velik broj medija, a nikakvu odgovornost.

“Nezavisni mediji, oni koji iza sebe imaju vlastiti medijski proizvod, u jako su teškoj situaciji”, ističe Čengić. No nije nevažno istaknuti da sve ankete pokazuju da ljudi u BiH još najviše vjeruju medijima, ali mediji nikako da kapitaliziraju to povjerenje, zaključuje.

Kultura

Lipanj 2016.

MEDIJSKI SUSRETI Predstavljena je ideja medijskog muzeja

Na jednom mjestu novine, ideologije i načini izvještavanja

G esedlar.aisz@gmail.com Emili Sedlar

O

Muzej ne vidimo kao skladište prošlosti nego kao interaktivnu instituciju, rekla je Nada Zgrabljić-Rotar u Matici hrvatskoj

no što bih htjela pokazati jest kako izgleda hrvatska povijest u dimenziji novinskog diskursa, odnosno novinskoga i medijskog diskursa. Vjerujem da je to nešto sasvim specifično od svih drugih muzeja i drugih oblika pamćenja o našoj povijesti - pojasnila je pročelnica Odjela za komunikologiju Hrvatskih studija, dr. sc.

Nada Zgrabljić-Rotar. Na šestim Medijskim susretima koji su se održali u Matici hrvatskoj (MH), Zgrabljić-Rotar je predstavila projekt muzeja medija, interaktivnu kulturnu instituciju koja bi mogla educirati o tome kako su se u povijesti mijenjale ne samo novine nego i ideologije, ideje te načini izvještavanja.

TISKANI MEDIJ KAO INSPIRACIJA “Muzej ne vidimo kao skladište prošlosti nego kao interaktivnu instituciju koja će se baviti suvremenom tehnologijom”, izjavila je Zgrabljić-Rotar, objasnivši kako je cilj prikazati sve što se u novinarstvu promijenilo, ne samo u tiskanom obliku nego i u audiovizualnom smislu. Iako bi se muzejski korpus podijelio na tri dijela - televiziju, radio i tisak, upravo je potonje inspiralo Zgrabljić-Rotar za taj projekt. Naime, njezin časopis “Medijska istraživanja” prije dvije godine je proslavio dva desetljeća života, a time je postala jasna razlika od njegova izdanja iz 1995.

“To su nevjerojatne promjene, ne samo u pristupu znanstvenika u istraživanjima nego čiste fizičke promjene od toga da nije bilo e-pošte nego smo poštom slali časopise”, rekla je Zgrabljić-Ro-

Branko Lovrić prvi je puta predstavio svoju rijetku novinsku kolekciju

‘Ljudi prekopavaju tavane, podrume, tone i tone odbačenog otpada. Spašavaju stvari koje su za reciklažu, te pronalaze prve brojeve prve godine različitih novina, što je jako rijetko’, kazao je Branko Lovrić

tar. Pročelnik Odjela za medije MH, Branko Lovrić, istaknuo je da je upravo timski rad najvažniji za stvaranje muzeja medija. “To ne može pojedinac skupiti, to je cijeli tim ljudi koji, naravno, sve to rade uz neku financijsku naknadu. To su ljudi koji prekopavaju tavane, podrume, koji prekopavaju tone i tone odbačenog otpada. Spašavaju stvari koje su za reciklažu, te pronalaze ono što mene zanima, a to su prvi brojevi prve godine različitih novina, što je

Foto: Mirko Cvjetko

jako rijetko.” Muzej bi pokazao povijesni razvoj određenih novina te javnosti približio sve ljude koji su u njima napravili značajne promjene.

Lima Otero G Carmen carmina_95@hotmail.com

W

ouldn’t it be great to drink a mojito just in front of the beach or to party with some famous actors? I’m sure now you can’t restrain yourself, this last fact was too tempting. San Sebastián (called “Donosti” in the Euskarian language) is located in the north of Spain in the autonomous community of País Vasco.

Its main economic activities are trade and tourism, including attractions such as “La Concha” beach, an aquarium, “María Cristina” bridge, and the “Igueldo” mountain. San Sebastián also hosts many international events, such as the San Sebastián Film Festival, which has garnered attention to this beautiful city worldwide. The festival takes place every September and the city receives some of the most outstanding figures in cinema. But if you don’t like cinema at all, don’t worry - there are activities for all tastes. Would you enjoy a more natural experience such as the aquarium? Great! It is placed in an exceptional area of town, in the quay next to the maritime promenade. The aquarium owns a huge historical collection apart from a new enlargement of a corridor under a fish tank. And if you love stu-

Culture fans, welcome to - WrocLove!

Senese G Beatrice beatrice.senese@gmail.com

W nning views, “Igueldo” mountain is the perfect place for you to go and enjoy the beauty of nature. How good is it to breathe fresh air? The best place is up on a hill that reaches 413 metres, from which you can see exceptional panoramic views of Concha Bay. And if you want to travel with your family to the mountain, there is a recreation area with several rollercoasters and children’s games, allowing the kids to play on their own, and give the adults some alone time. Wasn’t this enough to convince you to come to this beautiful region in Spain? Don’t allow people to tell you, prove it by your own!

(Carmen Lima Otero studentica je španjolskog Sveučilišta Vigo.)

rocław, also called the city of a thousand bridges, is the beautiful capital of the Lower Silesia region. With its colorful green and yellow houses with pointy roofs, each and every district of the city has something which is worth seeing: a bridge, a cathedral, the ruins of a mighty palace…or even an abandoned wall covered in artful graffiti. In the last few years, one of its poorest districts, Nadodrze, has seen a blossoming of subcultures and urban graffiti activity. The district is being populated by young artists on a quest for a place of inspiration, where they are free to express themselves. In the past few years, Nadodrze has grown to become a real tourist attraction, offering an authentic view of the young Polish generation’s emerging creativity, as well as glimpses of the slowly disappearing Socialist society. However, even the most infamous or, as they say, most dangerous street, Tragutta, is still breathtaking with its beautiful buildings in the German Empire style of the 1930s. In fact, this street appears in several famous movies, including “Schindler’s list”!

The creativity of the city finds expre-

O kulturi kulturno

Najgore je doba da se bude plesač u Hrvatskoj Ozmec-Ban G Tina tina.ozmecban@gmail.com

D

o kraja ovog mjeseca trebali bismo dobiti prvu generaciju diplomiranih plesača s Akademije dramskih umjetnosti. Nakon dugih godina iščekivanja tog događaja, ipak se čini kako će ta perspektivna generacija izaći u surovu pustoš hrvatske plesne scene. Zbog nejasne situacije u kojoj je trenutačno Zagrebački plesni centar, diploma plesačima dolazi u najgore moguće vrijeme.

Naime, jedna od svrha ZPC-a je da plesačima i koreografima u svojim prostorima omogućava svojevrsnu “rezidenciju”, što znači da svaki umjetnik koji želi raditi koreografije i predstave ima osiguran prostor u kojem to može raditi. Također, ZPC-ove dvorane služile su za raskošan i sveobuhvatan program edukacije od najmlađe dobi nadalje. To su već dva sigurna posla koje plesni umjetnici i koreografi mogu obavljati.

S obzirom na to da je nedavno pripojen Zagrebačkom kazalištu mladih, koliko će biti otvoren za nove plesne predstave, a koliko nova pozornica za predstave ZKM-a, to nitko još ne zna. Iskreno, za što bi, osim za ples, služila pozornica ZPC-a? Naime, za razliku od mnogih kazališta, pozornica je smještena niže od publike jer plesne predstave (koje se dobrim dijelom događaju i na podu)

MEDIJSKA EVOLUCIJA Zgrabljić-Rotar je istaknula koliko je važno skupljati i cijeniti novine da bi se vidjelo kako smo medijski evoluirali.

Unutar rasprave se pojavila i ideja o potrebi otvaranja muzeja stripa i karikature. No najprije - muzej medija!

EUROPEAN CAPITALS OF CULTURE 2016: WROCŁAW & SAN SEBASTIAN

Experience the Paris - in Spain!

15

ssion in the communitarian dimension as well: in the occasion of the European initiative in 2016, theaters and cinemas have launched a non-stop show which takes place in different spots of the city. On different evenings, for several weeks, singing groups, improvisation, and performances of many kinds fill the city with a creative energy. A trip to Wrocław is now made even easier by the “Kulturzug” (Culture Train), a train which drives from Berlin directly to Wrocław on the weekends. With pleasant weather around 20 degrees, a couple of days spent walking around in the city is time well spent. This year more than ever, Wroclaw is a “miasto spotkan”, a city of meetings, as John Paul II himself used to call it.

(Beatrice Senese studentica je poljskog Sveučilišta Opole.)

Koliko je suludo stanje s plesačima u Hrvatskoj govori i to da je Odjel za suvremeni ples pri ADU otvoren tek prije tri godine, nakon što se o tom otvorenju govorilo prethodnih deset! nema mnogo smisla gledati ako je pozornica smještena više od vas. Još jedan problem s kojime bi se našle mnoge dramske predstave jest ta što nema “ulica”, odnosno prostora između zastora gdje glumci čekaju svoj red nego postoje samo vrata kroz koje glumci/plesači mogu ulaziti i izlaziti.

Koliko je suludo stanje s plesačima u Hrvatskoj govori i to da je Odjel za suvremeni ples pri ADU otvoren tek prije tri godine, nakon što se o tom otvorenju govorilo prethodnih deset, a plesna umjetnost u Hrvatskoj postoji više od sto. Na akademiji je otvoren samo preddiplomski studij, a nove generacije upisuju se svake druge godine. Imamo desetak plesnih škola i nebrojeno plesnih studija, a bez obzira na naše svjetski prepoznate plesne umjetnike, ples se i dalje ignorira. Bez obzira na prosvjed plesnih umjetnika i koreografa, bez obzira na plenum te silne umjetnike koji ih podupiru - ostaje gorak osjećaj da će ZPC biti sve, samo za plesače ne. Šteta, jer takva jedna institucija treba služiti za buduće generacije koje bi obogaćivale hrvatsku scenu i sa svakom novom generacijom je iznova potvrdile kao jednu od svjetski prepoznatih.

16

Kultura

Lipanj 2016.

RASPRAVA Je li Osječka akademija samo zamjena za Akademiju dramske umjetnosti?

Gdje god studirali, glumci se danas moraju pobrinuti sami za sebe Perošević G Lara lara.perosevicc@gmail.com

N

akon dugog toplog (ili malo manje toplog) ljeta, dio maturanata i mladih ljudi iz cijele Hrvatske, s izraženom umjetničkom crtom, krenut će put Osijeka ili Zagreba. U rujnu će se, prema običaju, održati prijamni ispiti glumačkih odsjeka Akademije dramske umjetnosti (ADU) i Osječke umjetničke aka-

Mnogo razočaranih kandidata prijamnim ispitom za glumu na ADU u Zagrebu ‘utješnu nagradu’ pronalazi u upisu na osječku umjetničku akademiju. Umanjuje li to važnost UAOS-a?

demije (UAOS). Iako Hrvatska ima dvije dramske akademije, čini se da kandidati za prijamne ispite ozbiljno razmatraju samo onu zagrebačku. Znači li to da osječka akademija nema što ponuditi? Ili pak skriva neka drukčija znanja i pristup koji

ima svoje prednosti. Na čelu Akademije dramskih umjetnosti od 1. listopada na mjesto sadašnjeg dekana Borne Baletića zasjest će iskusna kazalištarka Franka Perković.

“Rješavanje problema prostora za izvođenje nastave i nastavne produk-

TENA PATAKY

cije, prvi je zadatak kojemu ću se posvetiti. I razvoj naših programa u kojem vidim veliki potencijal”, izjavila je Perković nedavno za jedan portal.

Koliko će njezin budući dekanski angažman na ADU pomoći ili odmoći kod preferencija kandidata za prijamni ispit, vidjet će se uskoro.

Global je odlučio rasvijetliti trenutačnu situaciju u “dramskom” obrazovanju u nadi da će od iduće akademske godine studenti jednako vrednovati obje akademije.

ROBERT RAPONJA

1. godina preddiplomskog studija glume i lutkarstva

izvanredni profesor glume na Umjetničkoj akademiji u Osijeku

• Koliko često studenti koji ne upišu akademiju u Zagrebu odlaze u Osijek?

Mislim da je mnogo onih koji su završili ili trenutačno studiraju na osječkoj akademiji prvotno pokušalo upisati u Zagrebu. To je sasvim normalno jer Zagreb je kao glavni i najveći grad mladim ljudima najprimamljivije mjesto za studiranje, bez obzira na to za koji se studij odlučili. Meni je osobno Osijek bio plan B, čisto zato što sam iz Zagreba i htjela sam ostati kod kuće.

• Jesu li studenti u Osijeku na bilo koji način zakinuti u odnosu prema studentima u Zagrebu?

Eventualni nedostatak je taj što nismo u vidokrugu mladih režisera, snimatelja, producenata i dramaturga budući da na Umjetničkoj akademiji nema drugih odsjeka za dramsku umjetnost osim glume i lutkarstva te Kazališnog oblikovanja.

Ipak, to se do sada nije pokazalo kao prepreka mladim glumcima da nađu posao po završetku studija.

Na kraju krajeva to može biti i vrlo korisno za osobu ako se mora malo više potruditi da se nametne na tržište.

• Što Umjetnička akademija u

• Jesu li studenti u otkrivanja njegova umOsijeku na bilo koji jetničkog identiteta.

• Imamo li hiperpronačin zakinuti u odnosu prema studentidukciju glumaca u Hrma u Zagrebu? vatskoj? Gdje će svi oni naći posla?

To je pitanje koje treba uputiti studentima.

Svaki sposoban, Foto: Davor Javorović/Pixsell poduzetan, otvoren, Mi ih kao Umjetnička akademija sustavno upućujemo i energičan mladi čovjek dobro došao je u svijet kazališta, filma i otkrivamo im alate za studiozno bavljenje glumom i lutkarstvom. televizije, još ako je autentičan, Motiviramo ih da rade na sebi i šire jedinstven, radišan i odgovoran svi će ga dočekati raširenih ruku, i dijapazon svojih izvođačkih moneće imati problem u pronalaženju gućnosti, te im omogućujemo da umjetničkih angažmana. Deset dodatno stječu znanja preko raznih generacija je Umjetnička akademija međunarodnih projekata.

• Neki mlađi redatelji i kazališ- u Osijeku obrazovala do sada, to je ni djelatnici znaju reći da se vidi oko 100 mladih ljudi. Profesionalnih da su glumci završili akademiju u lutkara u Hrvatskoj nedostaje, a Osijeku. Vidite li vi razliku? mnogi naši bivši studenti osnovali su svoje umjetničke organizacije, Mnogi mi govore da se vidi razlika podosta ih i vrlo aktivno snima TV između osječkih i zagrebačkih igrane produkcije, dakle, veoma su studenata. Smatram da se gluma prisutni na hrvatskoj kulturnoj sceni. studira na vlastitu odgovornost, i Vrhunskih glumaca hrvatska kultura onaj glumac koji preuzme istinsku čini mi se da nema mnogo, ali zato odgovornost prema svom talentu, imamo mnogo vrlo sposobnih bez obzira na to koju je školu završio, ako časno i pošteno, posvećeno mladih glumaca, neki od njih će dobiti prigodu da razvijaju svoje i predano misli i radi za kazalište, izvedbene potencijale, i postat će za umjetnost, svojim umjetničkim vrhunski. Ovisi o faktoru sreće, kao i radom afirmira i školu koja mu je u svim ostalim profesijama. pomogla u procesu obrazovanja i

Osijeku može ponuditi studentima?

Umjetnička akademija posebna je po tome što je jedina akademija u Hrvatskoj na kojoj se uz glumu mora studirati i lutkarstvo.

Smatram da je to velik bonus jer se te dvije umjetnosti uvelike prožimaju i nadopunjuju jedna drugu - lutkarstvo ne može bez glume, a njime se opet mogu izraziti stvari koje samo glumom možda ne bi bilo moguće izraziti. Također, studiranje lutkarstva zahtijeva jako mnogo bavljenja dramaturgijom koja je izrazito korisna i u glumi. Što se tiče studiranja glume, Akademija obrazuje svoje studente prema sustavu koji je utemeljio Konstantin Sergejevič Stanislavski, glasoviti ruski glumac, redatelj i kazališni pedagog. Na tom sustavu temelje se mnoge poznate glumačke metode i velike svjetske škole, pa tako i naša Akademija.

GORAN GRGIĆ

glumac i kazališni stručnjak

BORNA BALETIĆ • Mislite li da su stunaći posla? denti u Osijeku na bilo Da. Previše je studenata koji način zakinuti u glume i bojim se da odnosu prema stuneće moći naći posla. S dentima u Zagrebu? druge strane, da se na Mislim da i Zagreb državnoj razini donese strategija koja bi na i Osijek imaju svoje Foto: Sanjin Strukić/Pixsell neki način rasporedila prednosti. Zagreb je, nažalost, mnogo veće kulturno zadatke akademijama, moglo bi središte i više je kulturnih događase naći posla. Naime, kreativna industrija jedna je od najjačih u nja. Kažem nažalost jer to može za Europi, a ujedno i brzo rastuća. Kad mladog glumca biti sirenin poziv bi se rasporedilo na neki način da gdje će on prerano ući u profesionalne tokove, dok se još nije se jedna akademija usredotoči na uži pojam glume, druga na lutkarformirao ili pronašao kao glumac, što često bude pogubno. Studiranje stvo, treća na kazališnu i glumačku u Osijeku ima svoju prednost jer je pedagogiju, siguran sam da bismo grad u kojem se mnogo više možeš imali mnogo bolju zaposlenost i koncentrirati na studij i svakodiskorištenost mladih glumaca. nevne zadatke. Osim toga osječka • Što mislite koji je najveći problem hrvatske dramske umjetakademija ima izniman Odsjek lutkarstva koji vode vrhunski pedagozi nosti? što su diplomirali u inozemstvu. Za Provincijalizam. Potreba za tuđim to se vrijeme na ADU ne može o mišljenjem. Ako su vani na nekom lutkarstvu ništa naučiti. festivalu nešto pohvalili, tek je • Imamo li hiperprodukciju glu- onda dobro. Nemamo svoje maca u Hrvatskoj? Gdje će svi oni mišljenje.

Ilustracija: Matina Tenžera

dekan ADU-a

• Mislite li da su stublem u promoviranju denti u Osijeku na hrvatske dramske umbilo koji način zakijetnosti? nuti u odnosu preOsobni angažman i ma studentima u privatna inicijativa je ono što nama još nije ishodište Zagrebu?

Nisam siguran. stvaranja. Vrlo lako prepuFoto: Anto Magzan/Pixsell štamo inicijativu instituciVjerujem da bi i studenti imali na to pitanje razlijama i očekujemo da se netko drugi čite odgovore. Naravno da, ako pobrine za nas. Pritom polazim i govorimo u kontekstu Hrvatske i od sebe, ali i društva općenito. Još Zagreba kao većeg grada, moženas na mnogim školama ne uče što mo reći da osječki studenti nisu u znači poduzetništvo i ostvarivanje središtu većine događanja i da im je vlastite ideje. Imamo što pokazati, vjerojatno teže doći do prve šanse. samo moramo pronaći način skreNo bez obzira na to što je mladim tanja pozornosti na naše talente. glumcima sve teže naći svoje mjesto • Treba li ograničiti otvaranje pod reflektorima, ipak je dramska akademija ovog tipa? scena živa i uvijek željna novih Trenutačno mislim da ne treba. lica. No to neke studente i prerano Ako ima onih koji se žele upoznati povuče u odmicanje od akademije s dramskom umjetnošću, isprobati i gube oazu u kojoj mogu relativno svoje granice i naučiti nešto o tom bezbrižno istraživati to što su upisali. zanatu, treba im to i omogućiti. Neki S druge strane, svi oni koji ne završe od njih će možda spoznati da nisu akademiju u Zagrebu mnogo prije za to, da su glumački zanat drukčije shvate da moraju aktivno skretati zamišljali, ali će kroz dobru školu pozornost na sebe i da ne mogu dobiti uvid u dramsku umjetnost i u čekati kraj telefona da ih se netko krajnjem slučaju biti idealna publika. sjeti.

Neuspjeh nije tragedija, porazno je • Što mislite koji je najveći pro- ako nismo ni pokušali.

Poduzetništvo

Lipanj 2016.

17

OBRAD U Zagrebu održana prva konferencija pod nazivom Obrazovanje i rad

U biznis krenite za vrijeme studija Musulin G Mia mia_1610@hotmail.com

O

no čime ćemo se baviti u životu ovisi i o našem stečenom znanju, a kako znanja na što učinkovitiji način usmjeriti prema tržištu rada, korisno je učiti i od iskusnijih prijateljskih zemalja te tuđih iskustava.

Pod organizatorskom palicom Veleučilišta VERN’, Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge poslodavaca održana je tako početkom lipnja prva konferencija OBRAD (Obrazovanje i rad), a okupila je domaća i strana imena iz područja visokog obrazovanja i gospodarstva te stručnjake iz Hrvatske i zemlje partnera - Izraela.

I IZRAEL REFORMIRAO OBRAZOVNI SUSTAV Veleposlanica Izraela u Hrvatskoj, Zina Kalay Kleitman, istaknula je da vjeruje kako će upravo izraelska iskustva s reformom obrazovanja i implementacijom znanja na tržište rada u svrhu rasta gospodarstva pomoći Hrvatskoj za razvijanje u istom smjeru. Osim niza predavanja, panela i radionica hrvatskih stručnjaka, tu je bilo i mnogo gostiju iz Izraela, među kojima i prof. dr. sc. Ada Yonath, dobitnica Nobelove nagrade iz područja kemije s Weizmannova instituta. Ujedno je i prva Izraelka koja je osvojila Nobelovu nagradu, a na svom predavanju istaknula je važnost znatiželje za razvoj pojedinca i društva. Gošća je bila i Moran Nir, izvršna direktorica Zell Entrepreneurship programa, te Dafna Schwartz, voditeljica MBA programa poduzetništva i inovacija na Sveučilištu Ben Gurion.

Izrael je u nekoliko godina reformama obrazovanja, ali i poticanjem izvoza svojih proizvoda u Europu i svijet, danas dostigao titulu razvijene zemlje s jasnom perspektivom za daljnji rast.

U ovoj je zemlji razvijena tradicija izvrsnog obrazovanja s naglaskom na prirodnim i tehničkim znanostima, a kombinacija visoko osposobljenih i educiranih profesionalaca posvećenih izvozu visoke tehnologije, potaknula je izvrsno okruženje za razvoj napredne hi-tech industrije.

Konferencija je okupila domaća i strana imena iz područja visokog obrazovanja i gospodarstva te stručnjake iz Hrvatske i Izraela

Konferencija je početkom lipnja održana pod organizatorskom palicom Veleučilišta VERN’, Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske Foto: Krasnodar Peršun udruge poslodavaca

Veleposlanica Izraela u Hrvatskoj

Izrael je, osim toga, postavio financijske i zakonske sustave koji promiču i potpomažu poduzetništvo, paralelno sa sve prisutnijim tržištem rizičnog kapitala, dijeleći teret rizika te tako dopuštajući promašaje i postavljajući državnu politiku koja ohrabruje poduzetništvo.

NE PRATIMO TRENDOVE Osim tema kao što su ekonomska potreba za poduzetništvom ili binarnost

‘Za studente zna biti poprilično ograničavajuće što se školovanje fokusira gotovo isključivo na teorijska znanja, bez isprobavanja tih znanja i vještina u praksi’, kaže poduzetnik Luka Sučić u hrvatskom visokom obrazovanju spominjao se i danas neizbježan razvoj startupa, s naglaskom na ulazak u biznis još za vrijeme studija, kada je takvo iskustvo dragocjeno.

“Mislim da naše školstvo, generalno gledajući, ne prati brze trendove razvoja globalne zajednice. O poduzetništvu bi se trebalo učiti već u završnim razredima osnovne škole, dakle, aktivna nastava s praksom bi trebala početi mnogo prije”, kazao je Davorin

Prva konferencija znanja i rada

Štener, mladi poduzetnik iz Hrvatske.

“Prvu tvrtku pokrenuo sam s 20 godina, davne 2002. u Zagrebu. Oduvijek sam htio biti samostalan u biznisu i nisam mnogo razmišljao, u poslu se više vodim intuicijom”, ističe Davorin Štetner i dodaje da je “volontiranje vrlo važno. U tvrtkama koje su u mojem vlasništvu te u Hrvatskoj mreži poslovnih anđela CRANE surađujemo sa studentima. Primjer kako se student nametne volontiranjem jedan

je djelatnik moje televizije. Došao je kao volonter 2013. godine, postupno se dokazivao i najprije je dobio honorarne ugovore, nakon toga ugovor na određeno, a danas je zaposlen na neodređeno vrijeme kao novinar. Uvijek ću rado razgovarati sa studentima koji se žele dokazati i vidjeti kamo ih možemo uklopiti.”

Taj uspješni poduzetnik ističe i kako je vrlo važno razmišljati globalno i kreativno, posao ne ograničiti samo na Hrvatsku nego gledati cijeli svijet kao dvorište.

UČITI ‘ U HODU’ Jedan je od poznatijih poduzetnika u digitalnom svijetu i u medijima Luka Sučić, koji smatra da naše školstvo daje odličan temelj znanja, ali u većini slučajeva previše se posvećuje formi i teoriji nego praktičnim primjenama tog znanja.

“Za studente to zna biti poprilično ograničavajuće i usporava njihov osobni razvoj jer se tijekom školovanja fokusira gotovo isključivo na teorijska znanja bez isprobavanja tih znanja i vještina u praksi”, kaže Luka koji je rano odlučio da su mu osobni razvoj i edukacija prevažni u životu da bi ih ostavio državi i samom sustavu pa je znanja i vještine uglavnom skupljao sa strane.

“Ono što me vodilo u većini slučajeva jest iznimna znatiželja pa sam uglavnom učio tako što bih započeo neki posao i ‘u hodu’ pokušavao pohvatati sve, što ponekad zna biti poprilično naporno i završi u teškim situacijama koje nisu uvijek rezultirale pozitivnim financijskim ishodom” ističe Sučić. Njemu je godina dana rada na startupu pružila znanje koje bi stekao u nekim drugim “normalnijim” firmama nakon tri, četiri pa čak i pet godina.

“To je ono što bih preporučio svima, pogotovo studentima, da jednostavno isprobaju kako je to biti poduzetnik, voditi ili raditi u startupu. U trenutku kada ne postoji hrpa obveza kojima se moraju posvetiti, osim naravno studija, daleko je lakše i komotnije (a i jeftinije) učiti na pogreškama koje su neizbježne”, zaključuje Sučić.

INOVATORI Na izložbi INPEX u SAD-u nastavljena je tradicija međunarodnih uspjeha

Zlata i poslovne ponude našim genijalcima Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

M

eđunarodni ocjenjivački sud INPEX-a, najveće američke izložbe inovacija i novih proizvoda, nagradio je osam hrvatskih inovacija i novih proizvoda s ukupno 12 odličja, osam zlatnih medalja, prestižnom nagradom Humanitarian Award i trima posebnim nagradama. Veličinu tog novog hrvatskog uspjeha čini i niz poslovnih kontakata i konkretni interesi nekoliko američkih i azijskih kompanija.

Mag. pharm. Mirjana Brlečić iz tvrtke Priroda liječi za inovaciju NIKEL, zaštita od štetnih učinaka UV-zraka biljkama i antioksidansima koji obnavljaju, umiruju kožu i čuvaju je od prijevremena starenja, nagrađena je zlatnim odličjem uz značajni poslovni interes za izvoz na američko tržište.

Slobodan Rajić iz tvrtke Telecor Za-

Veličinu ovog novog hrvatskog uspjeha čini i niz poslovnih kontakata i konkretni interesi nekoliko američkih i azijskih kompanija

Hrvatski inovatori osvojili su zlatne medalje u Americi

greb za inovaciju antiteroristička brava za šahtove nagrađen je prestižnom posebnom nagradom Humanitarian Award i zlatnim odličjem. Vjekoslav Majetić iz tvrtke

Foto: Privatna arhiva

DOK-ING za inovaciju lamelna potopna elektrana nagrađen je odličjem Britanskog sajma inovacija i zlatnom medaljom. Almir Karabegović iz tvrtke Adleja za inovaciju

kontracepcijska spirala za pse nagrađen je zlatnom medaljom i posebnom nagradom najveće tajvanske asocijacije inovatora TIA. Dijana Karačić sudjelovala je na natjecanju s osnovnoškolcem Romanom Lastrićem što je rezultiralo velikim uspjehom. “Radili smo na projektu ‘dizalo budućnosti’ koji bi se ugrađivao s vanjskih strana nebodera kao u San Francisco ili na stijenama Bailonga u Kini”, prepričava Dijana te dodaje da je princip rada takav da bi, u slučaju nestanka električne energije ili kvara, sunčevi kolektori na vrhu dizala prikupljenu energiju Sunca koristili za njegovo spuštanje, što je u velikim gradovima čest problem.

“Projektima se bavim od 2002. godine i ovo mi je već treći put da

je nagrađeni rad išao na INPEX”, kaže ona. Ovogodišnja ju je nagrada ugodno iznenadila jer je rad radila s učenikom 8. razreda, što je bio još veći izazov.

Zlatnim medaljama izložbe Inpex nagrađeni su Tomislav Juratovac iz tvrtke Pro-Hepro za inovaciju helloquent, Tomislav Bronzin iz tvrtke Citus za inovaciju C@N PersonRecog – Gender & Age Group Recognition Software i Tomislav Marjanović iz tvrtke Foscrot za inovaciju GRYNCO – SAVE THE PLANET. Roman Lastrić iz osnovne škole Antuna Mihanovića Zagreb za inovaciju dizalo budućnosti osvojio je zlatnu medalju i posebnu nagradu Poljske akademije znanosti. Hrvatsko izaslanstvo predstavilo je 41. hrvatski salon inovacija INOVA koji će se održati u studenome u Zagrebu, na koji su svoj dolazak najavili inovatori iz svih vodećih svjetskih inovacijskih velesila.

18

Novac

Lipanj 2016.

UŠTEDE Bezbrižno ljeto uz studentske popuste za brojne sadržaje

SPONZOR RUBRIKE

Na put uz iksicu u džepu

Autoprijevoznici nude popust od 20 do 50 posto, a željeznica karte u pola cijene uz važeću studentsku iskaznicu Pavić G Ivan ivan.pavic.kt@gmail.com

P

redavanja i ispiti se polako privode kraju, ali nakupljeni studentski stres ostaje.

A kako ga drukčije riješiti nego dugim ljetnim provodima, kupanjem i odmorom na mnogim turističkim odredištima Hrvatske. Neki studenti ljetovat će u svojim kućama i apartmanima, u privatnom smještaju, a neki će odsjesti kod prijatelja.

PRIJEVOZ I SMJEŠTAJ U svakom slučaju, financije će biti jedna od važnijih stvari na koje će studenti morati pripaziti i ovoga ljeta. I dok u fakultetsko vrijeme financije olakšavaju stipendije, studentski domovi

i “blažena” studentska iskaznica, pitanje je koliko te stvari mogu pomoći za vrijeme turističke sezone.

Studentska iskaznica, prije svega, može pomoći s prijevozom. Tako autoprijevoznici nude popust od 20 do 50 posto, a željeznica nudi karte u pola cijene uz važeću iskaznicu. Nakon prijevoza potrebno je pozabaviti se smještajem. Tu veliku ulogu u olakšavanju ljetovanja za studente igraju i Studentski centri turističkih gradova koji se u ljetnoj sezoni pretvaraju u hostele za studente.

“Studentski dom koji od 20. srpnja do 30. kolovoza posluje kao hostel te je tako pogodan izbor za studente, ponajviše zbog pristupačnijih cijena od onih u privatnom smještaju ili u hotelu”, kaže Antonia Batur iz Turističke zajednice grada Zadra. No osim studentskih domova, u ponudi su i

‘Aktivirajmo’ Hrvatsku

L

judsko je tijelo stvoreno za kretavježbalo više od stotinu mladih vježbača nje i potrebna mu je redovita tjelekako bi upozorili na problem neaktivnosti sna aktivnost da bi optimalno funkmeđu mladima. Sredinom travnja projekt cioniralo. Aktivnost istodobno djeluje na koji predvodi mladi trenerski tim pokretjelesno i mentalno zdravlje, stoga odvonuo je Slavoniju; Slavonci su zajedničkim jite barem sat vremena na dan, zaboravite treningom i do posljednjeg mjesta ispunjenom sportskom dvoranom Vijuš u Slavonna mobitele i računala, prošećite ili vježbajte - dokazano je da ćete postići bolje reskom Brodu poslali jasnu poruku kako su zultate u učenju. svjesni velikog nacionalnog problema – Zemlja smo na začelju Europske unije po neaktivnog i nezdravog načina života. aktivnosti. Imamo toliko vrhunskih sportaProjekt je nastavljen u svibnju u Vodicaša i poznati smo po njihovim sjajnim doma, gdje je više od stotinu vježbača ispustignućima, ali hrvatski nilo Trg hrvatskih mučesu građani ipak većinom Sljedeća druženja bit nika, a atraktivan trening neaktivni, a prijete im će u Dubrovniku 4. predvodio je mladi tim bolesti koje se zdravijim zagrebačkog Kineziosrpnja, u Falkensteiner načinom života mogu loškog fakulteta. Nakon hotelu & spa Ladera u prevenirati.

Vodica slijedilo je vježOTP banka je spon- Petrčanima 23. srpnja banje na plaži splitskog zor nacionalnog prohotela Radisson Blu 18. te u Zagrebu 10. rujna, jekta Aktivna Hrvatska, lipnja, gdje je trening vokoji je prije četiri godi- u sklopu Europskog dila poznata trenerica pine pokrenuo kampanju tjedna sporta. Za vježlatesa. osvješćivanja Hrvatske banje u gradovima moSljedeća druženja bit o što aktivnijem i zdraće u Dubrovniku 4. srpvijem životu te uključio žete se prijaviti putem nja, Falkensteiner hotelu tisuće vježbača u broj- službene web-stranice & spa Iadera u Petrčaninim hrvatskim gradovi- www.aktivnahrvatska.hr ma 23. srpnja te u Zagrema na kontinentu i obali. bu 10. rujna u sklopu EuPod pokroviteljstvom predsjednice Kolinropskog tjedna sporta. de Grabar-Kitarović, projekt je ove godiZa vježbanje u gradovima možete se prine započeo u veljači i trajat će do rujna, javiti putem službene web-stranice projeka tim kineziologa i nutricionista u sedam ta www.aktivnahrvatska.hr na kojoj moće hrvatskih gradova poticati na aktivnost žete dobiti i besplatne savjete stručnjaka te držati edukativna predavanja i zajedničuključenih u projekt. Partneri i pokrovitelji ke treninge. projekta trud vježbača nagrađuju darovima Nova je sezona počela u Krapini, gdje je koji pomažu u vježbanju i higijeni.

SPONZORIRANI ČLANAK

I studentski centri turističkih gradova nude jeftiniji smještaj uz iksicu

drugi hosteli s cijenama već od 120 kuna po noćenju, a i studentska iskaznica će vam donijeti pogodnosti i ako želite posjetiti neke muzeje, događaje ili znamenitosti.

Turističke zajednice trude se što više surađivati sa studentima kako bi im olakšale ljetovanje.

Tako Turistička zajednica grada Zadra surađuje s međunarodnom studentskom udrugom kako bi poboljšala kvalitetu ponude. “Aktivno surađujemo sa studentskim udrugama pri sveučilištu te je jedna od njih i međunarodna studentska udruga AISEC”, rekla nam je Batur. Dodala je da se grad s Turističkom zajednicom trudi studentima priuštiti kulturne i zabavne sadržaje, pa su tako pokrenuti različiti projekti koji bi se u skorijoj budućnosti trebali realizirati te i tako pridonijeti kvaliteti turističke ponude za studente i studentice.

No još veću prednost na ljetovanju može donijeti članstvo u nekoj od studentskih udruga koje posljednjih godina sve češće organiziraju domaća i međunarodna ljetovanja studenata. Tako međunarodna studentska udruga AEGEE nudi dvotjedno ljetovanje u svom projektu Summer University.

“Projekt se temelji na načelu da studenti organiziraju za studente, što ga čini jednim od najprivlačnijih načina putovanja uzmu li se u obzir cijene. Prosječna cijena cjelokupnog Summer Universityja (uključeno je uglavnom sve, smještaj i hrana, osim prijevoza do početne lokacije i odlaska sa zadnje) je između 150 i 200 eura, što je za desetak dana do dva tjedna iznimno primamljivo” rekla nam je Nika Alujević iz AEGEE Zagreba, koji u svom projektu omogućavaju odmor, zabavu pa čak i učenje.

“Aktivnosti koje se obavljaju tijekom Summer Universityja variraju od akademskih, poput učenja stranih jezika i raznih drugih tečajeva, preko multikulturnih aktivnosti: upoznavanja kulture i povijesti pojedinog grada, zemlje, ponekad i po-

Foto: Marija Gaura/Global

Grupna i individualna osiguranja Osiguranje ugovaraju odgojne i obrazovne ustanove kao grupnu policu, ali svaki roditelj može ugovoriti individualnu policu za svoje dijete po uvjetima jednakim grupnom osiguranju. Roditelji mogu osigurati svoju djecu i uz prošireno pokriće i više osigurane iznose od onih koje ugovaraju vrtići, škole i fakulteti. Postoje razni paketi osiguranja od nezgoda kao što je, na primjer, individualno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja ili pak kolektivno osiguranje. litike, do sportskih aktivnosti, a katkad i humanitarnih akcija”, istaknula je.

MISLITI I NA SIGURNOST Međutim, ponekad je teško izdvojiti novac čak i uz sve studentske pogodnosti. Alujević kaže kako u Hrvatskoj postoji problem jer cijene “nisu pristupačne studentima, pogotovo posljednjih nekoliko godina otkad su se, zbog sve većeg turističkog booma, jako povisile.”

No ako već morate izdvojiti nešto novca, treba razmisliti i o osiguranju svog ljetovanja. Na ljetovanju se bježi od fakultetskog stresa, ali teško je pobjeći od roditeljske brige koja se tijekom godine svodi na pitanje jesi li jela/o, a tijekom ljetovanja na - pazi na sebe!

Dok s jedne strane roditelji žele mirno spavati za vrijeme dok im djeca vjerojatno ljetuju bez spavanja, većina osiguravajućih društava nudi niz polica kojima je moguće osigurati ljetovanje.

Tako neke tvrtke nude dodatna osiguranja od automobilske odgovornosti, osiguranje od krađe, putna zdravstvena osiguranja, SOS telefone pa čak i pomoć na moru.

Ljetni popusti i pogodnosti za studente diljem Jadrana

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

TEHNOLOGIJA

Lipanj 2016.

VIRTUALNA STVARNOST Danas još u povojima, uskoro tehnološki mainstream

Tržište ne pokreće znanost, nego igre i filmovi za odrasle

Henec G Mateo mateo.henec@gmail.com

G

otovo nam svaki dan tehnološka postignuća olakšavaju život prijeko potrebnim ili manje potrebnim spravicama- gadgetima. Tako je i virtualna realnost u posljednjih nekoliko mjeseci dospjela u središte pozornosti, nakon što su tvrtke poput Oculus Rifta, HTC-a, Samsunga, i neizostavna Googlea plasirale svoje headsetove za virtualnu stvarnost na tržište.

“Kako je i u inozemstvu to tržište tek u nastajanju, tako ne iznenađuje da su u nas takvi primjeri još rijetki”, rekao nam je Dragan Petric, novinar i urednik informatičkog časopisa BUG. BROJNE MOGUĆNOSTI Zamislite virtualnu šetnju Grand Canyonom, ulicama New Yorka, skok u najdražu računalnu igru u prvom licu (u pravom smislu riječi), simulaciju leta u svemir ili vježbanje kirurških zahvata kod kuće. Upravo to nam omogućuje ova nova tehnologija.

Virtualna stvarnost zapravo je kombinacija i radni sklad računala, senzora za praćenje kretnje koji podatke o

‘To je tehnologija koja će oblikovati daljnja informatička dostignuća.

Svi tehnološki magnati moraju svoje planove i tehnologije polako podređivati virtualnoj stvarnosti jer je novca koji se danas u tom poslu okreće sve više’, kaže Dragan Petric, novinar i urednik informatičkog časopisa BUG

VR zapravo je kombinacija i radni sklad računala, senzora za praćenje kretnji koji podatke o kretnji šalje na računalo i ‘naočala’ koje simuliraju virtualni prostor

Milijarde za hardware i software Do 2020. godine očekuje se porast od gotovo 37 milijardi dolara od prodaje hardwarea i softwarea koje koristi virtualna stvarnost. Točnije, 16 milijardi dolara trebalo bi se odnositi na računala, gotovo isto toliko na igrače konzole te 8,5 milijardi na mobilnu primjenu virtualne stvarnosti. kretnji šalje na računalo, te “naočala” koje simuliraju virtualni prostor.

Taj virtualni svijet može nam pomoći pri uštedi materijala i vremena izgradnje određenog projekta, a da ga pritom u stvarnosti ne realiziramo.

Svijet i Hrvatska zasad se blago razlikuju u ponudi tehnologija i projekata vezanih uz virtualnu stvarnost, ali u idućih nekoliko godina možemo očekivati da će sve to biti tehnološki mainstream. Kao i sva tehnologija, virtualna stvarnost postat će dostupnija većem broju ljudi.

Također se očekuje poticanje nastanka tržišta umjetne inteligencije što bi se moglo

primijeniti u vojne i medicinske svrhe.

O tržištu i rasprostranjenosti virtualne stvarnosti Petric kaže da “postoji nekoliko istraživanja koja se bave ponudom marketinških usluga utemeljenih na virtualnoj stvarnosti ili kreiranjem tih sadržaja, no kako je i u inozemstvu to tržište tek u nastajanju, tako ne iznenađuje da su u nas takvi primjeri još iznimno rijetki”. Dodaje da su “računalne igre glavni pokretač tržišta, ali isto vrijedi za filmove, pogotovo za one ‘za odrasle’.”

TOČKA BEZ POVRATKA Kada dolazimo do primjene u znanosti, umjetnosti, trgovini i ostalim granama, urednik BUG-a upozorava na to da će “one u svijetu i u nas tržište poticati u manjim omjerima. Postaje sve jasnije kako je cjelokupno tržište virtualne stvarnosti prešlo točku bez povratka. Kod te točke želi se reći kako je to jedna od tehnologija koja će tu ostati i oblikovati daljnja informatička postignuća. Svi tehnološki magnati moraju svoje planove i tehnologije polako podređivati virtualnoj stvarnosti jer je novca koji se danas u tom poslu okreće sve više”, zaključuje Petric.

19

GADGETERIJA Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

PAVLOK Pavlok je narukvica kojom ćete se riješiti svih poroka, ali i buditi se na vrijeme. Naime, ova narukvica ispaljuje slabe, ali osjetne elektrošokove svaki put kad ne možete ustati ili suzbiti želju za nekim porokom, bio to alkohol, slatkiši ili surfanje internetom. Dovoljno ju je namjestiti s pomoću gumba ili byremote opcije na mobilnoj aplikaciji. Uz narukvicu dobivate i modul koji sadrži bateriju, “šoker“ i Bluetooth te USB punjač i nekoliko uputa o suzbijanju ovisnosti.

Sve je to moguće nabaviti za otprilike 180 dolara.

BROADCAST WEARABLES Indijska tvrtka Broadcast Wearables lansirala je majicu osjetljivu na dodir. Radi uz pomoć niza LED lampica koje su spojene na bateriju i matičnu ploču povezanu s mobilnom aplikacijom s pomoću koje upisujete željeni tekst ili simbol te ga dijelite s drugim korisnicima. Kad taknete logotip na majici, tekst se pali ili gasi, a ako kliznete, tekst će se promijeniti. Sve je otporno na tjelesne tekućine i vodu. Majica se može kupiti putem IndieGoGo crowdfunding kampanje po cijenama od 49 do 1009 dolara ovisno o vrsti majice, panela i broju komada.

Virtualna stvarnost postaje sve pristutnija MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

OMGcommerce Okupili se stručnjaci digitalne i poslovne ekonomije

Budućnost donosi načine plaćanja krojene prema željama korisnika

Trupec G Tibor tibortrupec.tt@gmail.com

U

Govornici su istaknuli i da se velike kompanije ne boje konkurencije jer ih tjera na inovacije

sustavima plaćanja u sljedećih pet godina čekaju nas pro- veliki brendovi teško prihvaćaju jer ih ona tjera na inovacije. mjene kakve se nisu dogodile su, zbog svojih navika, nefleksibilni. O trendovima i budućnosti ecomu posljednjih 50 godina, a u sredi- Govornici su istaknuli i da se velike mercea u svom je predavanju govoštu tih promjena bit će korisnik, nje- kompanije ne boje konkurencije jer rio Damir Dujić, stručnjak iz tvrtke gove potrebe i želje, rekao je Damir Hozdić, voditelj poslovnog razvoja u MasterCardu Hrvatska, na OMGcommerce konferenciji koja se održala u organizaciji Netokracije. Konferencija se sastojala od predavanja, panela i okruglih stolova na temu tržišta digitalne ekonomije i trgovine, a nazočilo joj je petstotinjak posjetitelja te priznatih stručnjaka digitalne i poslovne ekonomije, predstavnika uglednih kompanija kao što su MasterCard, SAP, Allianz, Zepter, Criteo, BlaBlaCar i drugi.

Hozdić je istaknuo važnost velikih inovacija u platnoj industriji koje Konferencija je uz panele i predavanja trajala tri dana Foto: Luka Travaš

Ceneje.si. Istaknuo je važnost razbijanja mitova o tome da je niska cijena najvažnija za web-shopove.

“Sama cijena jednostavno nije dovoljna da bi neka online prodavaonica bila više konkurentna nego zajedno s atraktivnom cijenom valja postojati i cijeli ‘paket’ drugih usluga i pogodnosti koje su privlačne kupcu. One mogu biti jednostavne, poput boljeg isticanja informacija, do nešto zahtjevnijih, poput uključivanja mogućnosti za ocjenjivanje proizvoda na stranici, kao što to čini Amazon”, rekao je Dujić.

Drugi dan konferencije donosio je poslovne edukacije o digitalnoj ekonomiji za trgovce, marketingaše, IT-jevce i djelatnike u turizmu, a trećeg dana održavao se ekskluzivni Ecommerce Executive Forum koji je okupio najbolje lidere kako bi raspravljali o ključnim pitanjima domaće digitalne ekonomije.

BONTON ZA DRUŠTVENE MREŽE Svatko od nas susreo se s barem jednom osobom koja je deaktivirala svoj Facebook zato što jednostavno “ima pravi život”. Ipak, nakon kratkog vremena apstinencije i prvog pada na ispitu, većina ih se vrati u velikom stilu, shvativši da neće moći završiti fakultet ili srednju školu bez te društvene mreže. Nerijetko se taj proces ponavlja nekoliko puta na godinu, dok jednostavno ne shvate kako virtualni život ne mora nužno utjecati i na “pravi” život. Dragi (ne)aktivni korisnici, znate kako naši stari kažu: Prvo skoči pa reci: “hop”! (Hrvoje Šoljić)

20

Sport

Lipanj 2016.

ESI 2016. Iščekivanje početka igara koje bi mogle nadmašiti Univerzijadu

by Mislav Lugonjić

Foto: Express.co.uk

1972.

GRAHAM HILL POSTAO KRALJ MOTOSPORTA Dvostruki svjetski prvak u Formuli 1, Graham Hill, 11. lipnja 1972. ostvario je pobjedu na legendarnoj utrci 24 sata Le Mansa i velikim se slovima upisao u povijest motosporta. Britanac je tom pobjedom postao prvi vozač u povijesti koji je osvojio takozvanu “Trostruku krunu motosporta“ – utrke Indianapolis 500 (1966.), Monaco Grand Prix (5 puta) i 24 sata Le Mansa. Hill tu titulu nosi do danas, što dokazuje koliko je grandiozan uspjeh ostvario. Naslov svjetskog prvaka F1 osvajao je 1962. i 1968. godine, a u najelitnijem motonatjecanju ostvario je 14 pobjeda. Njegov sin Damon osvojio je F1 naslov 1996. godine te su oni jedini otac i sin kojima je to uspjelo. Graham Hill, znan i kao Mr. Monaco, poginuo je u zrakoplovnoj nesreći 1975. godine i tada mu je bilo 46 godina.

Foto: Haberbosnak.com

1993.

ŽIVOT LETI, KAPETANE...

Ponajbolji europski košarkaš svih vremena, Dražen Petrović, tragično je preminuo u prometnoj nesreći pored Ingolstadta 7. lipnja 1993. godine. Košarkaški Mozart u bogatoj je karijeri dvaput osvojio i Euroligu i Kup pobjednika kupova, a u finalu KPK-a 1989. godine Dražen je u pobjedi Real Madrida protiv Caserte zabio nevjerojatna 62 poena. Reprezentativna karijera bila mu je još uspješnija, pa je tako s reprezentacijom Jugoslavije osvojio po dvije olimpijske, svjetske i europske medalje (zlata na SP-u ‘90. i EP-u ‘89.). Reprezentaciju Hrvatske vodio je do olimpijske bronce protiv legendarnog Dream Teama na OI u Barceloni 1992. Draženova veličina ostaje i u tome da je “otvorio“ vrata NBA lige Europljanima i dokazao da mogu biti ravnopravni američkim košarkašima, a preko bare je nastupao za Blaizerse i Netse te je četvrti najuspješniji tricaš u NBA povijesti. Goran Ivanišević posvetio mu je naslov u Wimbledonu 2001. godine, a samo godinu dana poslije Dražen je postao “član” košarkaške Kuće slavnih.

Nikad prežaljeni kapetan, danas je uzor mnogim klincima i jedan od rijetkih sportaša koji su ostali veći od sporta.

Zagreb i Rijeku ‘okupirat’ će više od 5000 mladih sportaša ‘Treniramo dosta intezivno, imamo treninge gotovo svaki dan i želimo ponoviti rezultat i igru koju smo pokazali na UniSport Final fouru u Poreču’, ističe članica sveučilišne futsal ekipe Ivona Mikulčić

Petković G Danijela danijela.lela.petkovic@gmail.com

N

upitan do zadnjeg trena, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ipak je uplatilo novac za kotizaciju svih naših predstavnika.

ZAVRŠNA FAZA PRIPREMA Da je sve spremno potvrdio nam je i predsjednik Hrvatskoga akademskog sportskog saveza Zrinko Čustonja.

“U globalu je sve spremno za Igre.

Ostalo je još mnogo detalja koje treba napraviti, ali to je ono fino poliranje organizacije koja sada ulazi u završnu fazu. Radi se o pripremi dolaska sportaša, smještaja, akreditacija, sigurnosti, prijevoza pa do osiguravanja vode u svim natjecateljskim objektima”, ističe Čustonja.

Iako je nastup hrvatskih sportaša bio

“Sva su otvorena pitanja o uplaćivanju kotizacije za naše sportaše riješena.

Nastupit će više od 800 hrvatskih sportaša s desetak hrvatskih visokoškolskih institucija, sveučilišta, veleučilišta i samostalnih visokih škola”, govori Čustonja.

“Sve što je planirano za ovu sportsku priču je i napravljeno, čak i više od toga. Ostvarena je dobra suradnja sa svim ključnim partnerima, prije svega, s državom te zagrebačkim i riječkim sveučilištem”, naFoto: Tin Koren/Global

akon Španjolske i Nizozemske, Hrvatskoj je pripala čast da bude domaćin trećih Europskih sveučilišnih igara koje će se ovog ljeta održati u Zagrebu i Rijeci. U 15 dana više od 5000 studenata iz 45 europskih zemalja, s 300 različitih sveučilišta pokazat će svoje znanje i vještine u 21 sportu. Kao uvertiru organizatori su pripremili mnoge sadržaje poput predstavljanja himne Igara, riječke utrke, Water ballon challengea u Zagrebu i Rijeci, a uskoro nas očekuje i izložba na temu Univerzijade ‘87. te promocija poštanske marke koju su Hrvatske pošte izdale upravo za ovaj događaj.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

FSB RACING TEAM Tehnologija nije presudan faktor

pominje predsjednik HASS-a. Isti odgovor dolazi i od voditeljice Odbora za volontere Ivane Aničić, zadužene za osposobljavanje 1700 volontera.

“Na edukacijama radimo od travnja do početka srpnja. Organizirat ćemo i volonterski kamp gdje će volonteri koji su izvan Zagreba i Rijeke u nekoliko dana proći cijelu edukaciju”, ističe Aničić.

Osim hrvatskih volontera, za pomoć u organizaciji prijavilo se oko 200 stranaca iz cijelog svijeta. Trenutačni broj volontera je oko 1300, a očekivanja rastu.

“Cilj je cijele organizacije da svi mladi koji će biti dio našeg volonterskog programa steknu nova znanja i nova iskustva, doznaju nešto novo o sebi i pokažu svojim vršnjacima sve što naša država nudi jer to je ono čemu težimo od početka”, zaključuje Aničić.

ESI 2016. mogle bi nadmašiti i veliku Univerzijadu

iz 1987. godine kada je u Zagrebu bilo oko 3800 natjecatelja, a ove ih se godine očekuje mnogo više.

VISOKI CILJEVI HRVATSKIH SPORTAŠA “Očekivanja su nadmašena u svakom smislu jer se broj sudionika gotovo udvostručio i u odnosu na prethodne Igre održane u Rotterdamu u Nizozemskoj prije dvije godine”, ponosno ističe Čustonja.

Uzbuđenja i pozitive ne nedostaje ni kod samih sportaša. Pero Kri-

‘Ostalo je još detalja koje treba napraviti, ali to je ono fino poliranje organizacije koja sada ulazi u završnu fazu’, ističe predsjednik Hrvatskoga akademskoga sportskog saveza Zrinko Čustonja stić, student FER-a već se 16 godina bavi judom, a osvajanjem studentskog prvenstva Zagreba i Hrvatske u kategoriji do 100 kilograma osigurao je svoje mjesto na Igrama.

“Iako trenutačno pripreme teku uz knjige i ispite, očekujem prije svega dobru zabavu i nadam se dobrom plasmanu, zlato bi bilo idealno”, optimističan je Pero koji će nastupiti sredinom srpnja u Rijeci.

“Treniramo dosta intenzivno, imamo treninge gotovo svaki dan i želimo ponoviti rezultat i igru koju smo pokazali na UniSport Final fouru u Poreču gdje smo osvojili prvo mjesto pobjedom nad ekipom iz Osijeka”, otkriva pak Ivona Mikulčić, studentica FPZG-a i jedna od najmlađih članica ženske futsal ekipe Sveučilišta u Zagrebu.

VOLODERSKA JESEN Moslavina 16. put okuplja trkače

Ekonomisti i novinari u raljama inženjerstva

Koren G Tin tin.koren@live.com

F

SB Racing team ima mnogo mladih i talentiranih inženjera, ali kako bi njihove ideje bile ostvarive, timu su potrebni i članovi koji će se baviti financijama i odnosima s javnošću. Treba uzeti u obzir kako je procijenjena vrijednost projekta oko pola milijuna kuna i to se mora opravdati otprilike svake dvije godine, koliko je potrebno da bi se izradio novi bolid.

Zagrebački studenti ekonomije i novinarstva zaduženi su za navedeni dio u timu. Kada studenti tehničkih fakulteta započnu s konstrukcijom novog bolida, studenti ekonomije i novinarstva počinju pripremati financijski plan za sljedeću godinu.

To uključuje predviđanje mogućih troškova te njihovo pokrivanje sponzorstvima i donacijama. To se obavlja tako da studenti postižu usku suradnju s privatnim i javnim sektorom te dogovaraju kako mogu pomoći timu putem sponzorstva,

Start 15. utrke ‘Voloderska jesen’ Kutina-Voloder FSBRacing

fsb-racing.com

@fsbracingteam

a da i oni imaju koristi od toga.

Vrlo često nije riječ samo o financijskom sponzorstvu nego i materijalnom te o posudbi strojeva za proizvodnju.

Velik udio u projektu imaju i studenti koji se bave odnosima s javnošću. Njihov zadatak je da pravodobno obavještavaju sponzore i potencijalne sponzore o daljnjem napretku. To se ostvaruje putem društvenih mreža i medija, internetske stranice te odlaskom na događanja slične tematike.

Bolid na Gold Point auto showu u Foto: Tin Koren Crikvenici

Foto: kt-volrunning.com

Utrka u spomen na proslavljenog Franju Mihalića Novčani fond ove će godine iznositi 7000 kuna Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

M

oslavački će kraj 11. rujna biti domaćin 16. međunarodne trkačke utrke Voloderska jesen Kutina-Voloder. Utrka dužine 15 kilometara, osim gradovima na startu i cilju, proći će i mjestima Repušnica i Gornja Gračenica.

Uplate kotizacije od 100 kuna počele su tri mjeseca prije starta u Kutini, a organizator Danijel Kepe je najavio kako svi prijavljeni studenti dobivaju 30 posto popusta.

Od 2015. godine utrka je svom nazivu dodala ime Franje Mihalića, proslavljenog jugoslavenskog maratonca

i osvajača srebrne olimpijske medalje u Melbourneu 1956. godine. Mihalić je jedno od najzvučnijih imena koje je nastupilo na utrci od njenih početaka 1981. godine, a rodom je iz Ludina pored Kutine.

Glavni pokrovitelji utrke su gradovi Kutina i Popovača uz Sisačko-moslavačku županiju, dok utrku organizira atletska udruga Moslavina u pokretu.

Novčani fond utrke ove će godine iznositi 7000 kuna, a svi će natjecatelji, bez obzira na plasman, dobiti spomen-medalju i majicu s logom utrke. Uz to, datum utrke se preklapa s posljednjim danom manifestacije Voloderske jeseni, a organizatori su osigurali dobru zabavu te hranu i piće za sve natjecatelje.

Sport

Lipanj 2016.

21

EURO 2016. Razgovor s izbornikom reprezentacije Antom Čačićem Anamaria Miloš anamaria.milos19@gmail.com

1.

Caddy ili caddie je u golfu naziv za osobu koja nosi torbu golferu. U profesionalnom svijetu golfa, caddy zarađuje i do deset posto nagrade na turnirima. Caddy koji je najviše zaradio jest Steve Williams, nosač torbi najpoznatijem golferu svih vremena, Tigeru Woodsu.

2.

‘Prolazak skupine za nas je prvi cilj, ali ne vidim niti jednu reprezentaciju kojoj bismo trebali unaprijed priznati da je bolja’, kaže izbornik Čačić

Foto: Igor Kralj/Pixsell

‘Volio bih da ova generacija izađe iz sjene Vatrenih’

Foto: www.zimbio.com

Američki atletičar Ray Ewry, nije mogao hodati, a osvojio je deset zlatnih olimpijskih medalja.

Unatoč dječjoj paralizi i prognozama o invalidnosti do kraja života postao je najbolji skakač s mjesta u povijesti olimpizma. Osvojio je deset zlatnih olimpijskih medalja u tri discipline: skok u dalj s mjesta, skok u vis s mjesta i troskok s mjesta.

Tijekom natjecateljske sezone 1905. godine na ragbi terenima diljem SAD-a poginulo je čak 18 igrača, a 159 ih je ozbiljno ozlijeđeno. Bila je to posljedica gruba načinu igranja i nepostojanja zaštitne opreme. Ragbiju je ozbiljno prijetilo gašenje i prestanak igranja tog sporta u SAD-u.

3.

‘Nema sumnje da je svakoj momčadi potpora navijača iznimno važna, a Hrvatskoj posebno jer smo prošlih godina zbog huligana znali na tribinama imati teret, a ne potporu’, ističe izbornik

Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

J

edan od najvećih sportskih događaja godine u punom je jeku.

Francusku su okupirale 24 reprezentacije Starog kontinenta među kojima je i hrvatska nogometna selekcija. Nakon četvrtfinala Europskog prvenstva 2008. godine u Austriji i Švicarskoj te ispadanja u grupi na EP-u 2012. i SP-u 2014. godine, Hrvatska traži iskorak na velikoj pozornici, a na tom je putu vodi izbornik Ante Čačić koji je svoja razmišljanja podijelio s Globalom.

•Jeste li zadovoljni igrama hrvatskih reprezentativaca u aktualnoj klupskoj polusezoni?

Mislim da svi možemo biti i više nego zadovoljni. Imamo dvojicu igrača u klupskom prvaku Europe, u prvacima Španjolske i Italije, a niz igrača okrunio se još domaćim i kupskim titulama. K tomu, nismo imali ni težih ozljeda, gotovo svi su redovito nastupali i to u dobroj formi.

•U pripremama za europsku smotru Hrvatska je snage odmjerila s reprezentacijama Moldavije i San Marina. Postoji li poseban razlog za testiranje vlastitih mogućnosti protiv tih nacionalnih vrsta?

Nakon teške i naporne klupske sezone, kakva je iza naših nositelja igre, smatrali smo da nema potrebe za dodatnim iscrpljivanjem u naizgled “jakim” provjerama protiv reprezentacija iz europskog vrha. U takvim susretima ne možemo mnogo dobiti jer ne možete u prijateljskom susretu “odglumiti” pritisak, napetost, okolnosti, atmosferu i intenzitet utakmica kakve nas čekaju na Euru, a s druge strane, možete se nepotrebno potrošiti fizički i emocionalno. Imajući na umu da nam se dobar dio stožernih igrača ionako kasno priključio te ih ne bismo mogli testirati u takvoj utakmici, smatrali smo da je važnije

kroz prijateljske utakmice dobro se rastrčati, razigrati, isprobati neke pojedince i neke varijante te u pobjedničkom raspoloženju otići u Francusku.

•Hrvatska je na Euru u jednoj od najtežih skupina. Kako ocjenjujete snagu Turske, Češke i branitelja naslova, Španjolske?

Iz svake smo jakosne skupine dobili najjačeg protivnika, što dovoljno govori o snazi skupine. Španjolci su dvostruki uzastopni prvaci Europe, a na Euro dolaze nakon neuspjeha na Svjetskom prvenstvu, što znači da su gladni uspjeha, posebno jer

Foto: Goran Stanzl/pixsell

‘Imamo dvojicu igrača u klupskom prvaku Europe, u prvacima Španjolske i Italije, a niz igrača okrunio se još domaćim i kupskim titulama’, kazao je izbornik Čačić o izvrsnoj klupskoj sezoni Vatrenih

je izbornik uveo i dosta novih igrača koji nisu osjetili slast osvajanja Eura.

Kada pogledate kostur njihove momčadi, to su sve dokazani igrači koji su osvojili apsolutno sve i protiv kojih nitko ne može biti favorit. S Turskom imamo brojna i različita iskustva. Čehe pak nitko ne smije podcijeniti, bili su prvi u vrlo jakoj kvalifikacijskoj skupini, dva puta su pobijedili Nizozemsku, dobili su Tursku u gostima, što su rezultati za respekt.

•S kojim biste plasmanom Vatrenih na Europskom prvenstvu bili zadovoljni?

Rekao sam mnogo puta kako bih volio da ova generacija izađe iz sjene Vatrenih jer vjerujem da za to ima kvalitetu. Mislim da je prolazak skupine za nas prvi cilj, ali ne vidim niti jednu reprezentaciju kojoj bismo trebali unaprijed priznati da je bolja. Na ovakvom natjecanju mora vas poslužiti i faktor sreće jer u jednoj utakmici može odlučiti i jedna pogreška, trenutak inspiracije, sudac, stativa ili promašeni jedanaesterac, no mi moramo učiniti sve da tu sreću isprovociramo svojim angažmanom, pristupom, izvedbom na terenu.

•U medijima se najavljuje invazija hrvatskih navijača u Francusku.

Očekujete li osobno veliku podršku navijača i koliko ona pomaže u atmosferi reprezentaciji?

Nema sumnje da je svakoj momčadi potpora navijača iznimno važna, a Hrvatskoj posebno jer smo prošlih godina zbog huligana znali na tribinama imati teret, a ne potporu. Vjerujem da oni koji dolaze u Francusku dolaze podržati Vatrene, uživati u nogometnoj fešti kakva će Euro sigurno biti, a takvi navijači mogu nam biti itekakav motiv i poticaj da ostvarimo dobar rezultat.

•Koju reprezentaciju vidite kao favorita Europskog prvenstva i zašto?

Krug favorita na ovakvim natjecani-

ma uvijek je sličan jer je riječ o reprezentacijama koje znaju igrati ovakve turnire, koje imaju širok kadar kvalitetnih igrača i pobjedničke navike. Istaknuo bih, uz već spomenutu Španjolsku, svjetskog prvaka, Njemačku, koja u kontinuitetu redovito dolazi do završnice, Francusku, koja ima odličnu momčad, a igra kod kuće, te Belgiju, koja ima vrlo moćnu momčad gladnu uspjeha.

•Prošlo je 18 godina od povijesnog osvajanja bronce na Mundijalu u Francuskoj. Smatrate li aktualnu reprezentaciju kvalitetnijom od slavne generacije iz 1998.?

Oni to mogu dokazati jedino na terenu. Ne smijemo zaboraviti da je ta generacija zaista bila satkana od svjetskih vedeta, predvođena Šukerom, koji je u tom trenutku bio među najboljim napadačima svijeta. I dio današnjih reprezentativaca egzistira na toj najvišoj razini kao što su tada to činili Šuker, Boban, Prosinečki, Bilić, Jarni, Stanić i drugi, no da bismo danas napravili opet takav rezultat moramo poput brončanih pronaći pravu momčadsku formu i dobru kemiju u svlačionici. Vjerujem da smo na dobrom putu da to i učinimo.

•Jeste li u pripremama za nadolazeću ‘akciju Francuska’ kontaktirali neke od bivših izbornika kako bi dobili pokoji savjet za vaše prvo veliko natjecanje s reprezentacijom?

Uvijek sam u karijeri razgovarao s drugim trenerima, nisam se promijenio ni kada sam izbornik. Mislim da svatko tko želi uspjeti treba učiti i od drugih iz svoje profesije. Stoga sam rado popio kavu u prvom dijelu priprema s Ottom Barićem i Brankom Ivankovićem. Ali isto tako, ostvario sam prilično dugačku i uspješnu trenersku karijeru bez velikog igračkog zaleđa jer sam vjerovao u sebe i svoja razmišljanja. Tako sam pristupio i izborničkom poslu.

4.

Foto: www.rugbyworldcup.com

Jedan od najstarijih sportova na svijetu konjičke su utrke.

Prva natjecanja u ovom sportu održana su prije 6500 godina, a već su se tada bilježili rezultati utrka.

Prije prvog finala Svjetskoga nogometnog prvenstva održanog 1930. godine u Urugvaju, sudac je zahtijevao da se prije početka pretraži 60.000 fanova. Osiguranje je tijekom pretrage našlo 1600 revolvera.

Jean Genevieve Garnerin prva je žena padobranac. Skočila je iz balona 1799. godine.

Sin Saddama Husseina, Uday, mučio je reprezentativce Iraka kada se nisu kvalificirali na Svjetsko prvenstvo. Igrači su završavali u zatvoru ako bi propustili trening, a nakon poraza bi ih bičevali ili kupali u kanalizaciji.

Max Woosnam, nekadašnji kapetan Manchester Cityja, bio je jedan od najboljih vratara u Engleskoj, a osim toga je držao gomilu rekorda u kriketu, osvojio je Wimbledon u paru i olimpijsko zlato u tenisu.

Trener San Antonia Spursa, Gregg Popovich zatražio je time out u 42. sekundi meča protiv Dallasa jer nije bio zadovoljan što njegov igrač već u prvoj obrani nije preuzeo Dirka Nowitzkog.

5.

6.

7.

8.

9.

Foto: www.upi.com

22

Reportaža

Lipanj 2016.

AMERIČKI PREDIZBORI Reporterka Globala i Televizije Student posjetila birališta u SAD-u

‘Trumpove ideje nisu važne, važno je da ima zgodnu suprugu!’

Bašić G Ivana ivana.0basic@gmail.com

N

aše putovanje u SAD trajalo je punih 17 dana. Kao predstavnici Televizije Student pripremili smo opremu za snimanje dokumentarnog filma o američkim predizborima.

“Mislim da je naša zemlja već neko vrijeme u stanju da ne znamo tko smo.

Pokušavamo to shvatiti”, rekla nam je mlada glasačica sedmog dana našeg putovanja po SAD-u.

SUPER TUESDAY “Postoji nekoliko faktora prema kojima odlučujem kome će ići moj glas.

Prvo, tko je bio najglasniji u kampanji, to je Donald Trump, a drugo - tko ima najzgodniju suprugu. To je isto Donald Trump, te ću stoga glasati za njega”, rekao je naš drugi sugovornik na biralištu. Razmijenila sam kratak pogled s kolegicom koja je nastavila s pitanjem o idejama Trumpa kao kandidata, na što je sugovornik odgovorio da “njegove ideje nisu važne, morate gledati suprugu.”

Ovo je jedna od izjava koja me začudila, zapitala sam se jesu li stereotipi o Amerikancima donekle točni. Snimajući intervjue, ankete i debate, naišli smo na šarolike svjetonazore te upoznali žestoka zagovaranja preferiranih kandidata, a nas Hrvate inače nazivaju ekstremnima. Ali da ne bih generalizirala previše te stavljala sve Amerikance u isti koš, morala sam uzeti u obzir da smo ove izjave čuli u saveznoj državi Tennessee tijekom izbornog dana, Super Tuesdayja. Cijelu situaciju pratili smo s kolegama s kanala WBIR, koji je podružnica kanala NBC sa sjedištem u Knoxvilleu.

Super Tuesday je dan na kojem odre-

Amerikanci ne poznaju koncept predizborne šutnje, a prosječni tamošnji birač uz osmijeh staje pred novinare i TV kamere

Foto: Anja Picelj Kosak

Mjesto za biranje - early voting, snimamo izborno mjesto i tražimo sugovornike

đene grupacije država diljem SAD-a biraju željenog stranačkog kandidata za predsjednika. Zbog veličine američkog teritorija nemoguće je održavati izbore nalik na one u našem parlamentarnom sustavu te je zbog toga njihov izborni proces iznimno kompliciran, skup i dugotrajan. Zbog mnogo ljudi koji taj dan glasuju, biračima je omogućeno sudjelovanja na tako zvanom early votingu. To je mogućnost izlaska na glasačko mjesto unaprijed, kako bi se izbjegla višesatna čekanja u redu na sam dan izbora. Toga su dana Amerikanci iz dvanaest južnih država u kojima se gla-

sovalo izašli na birališta podržati svog predsjedničkog kandidata.

RAZLIČITA PRAVILA Misleći da na dan izbora Amerikanci imaju slična pravila kao i mi, grdno sam se prevarila. Naime, Amerikanci ne poznaju koncept predizborne šutnje.

Nama novinarima je to jako zanimljivo jer pruža mogućnost zaustavljanja slučajnih prolaznika s pitanjima te razgovor s bilo kim u redu na biralištu o tome za koga će glasovati i slično. Upitana će vam osoba odgovoriti kao da ste je tražili da vam opiše vrijeme.

Na našu sreću, spremnost na odgovaranje na pitanja nije ograničena samo na birališta. Velike kulturološke razlike primjećuju se i kod stava prema javnom izražavanju mišljenja. Dok je u Hrvatskoj nesretnom novinaru od birača prava igra na sreću iskamčiti izjavu, a kamoli tek odgovore na nekoliko pitanja, američki će novinari ovakav zadatak ispuniti s lakoćom. Prosječan Amerikanac uz osmijeh staje pred kameru i odgovara na sva pitanja koja je novinar za njega pripremio, a k tome je i zadovoljan što će se pojaviti na televiziji.

Zanimljiv aspekt cijelog putovanja bilo

FLASH FOOD REPORT Poboljšana verzija pizze?

Alzaški specijalitet s lakoćom ‘zapalio’ njemačke kuhinje

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

N

ajvažniji dio je vrhnje. Ako vrhnje nije pravo francusko, jelo neće imati okus kakav bi trebalo, neovisno o najboljim prilozima s kojima se servira - pojasnila je Marinka Atacan, vlasnica jednog restorana u Njemačkoj.

“Vrhnje”’ o kojemu je riječ jest crème fraîche - francuska mliječna verzija mnogo bogatijeg okusa, ali i teksture.

Upravo je ono osnovni sastojak poznatog istočno-francuskog jela, flammkuchena, koje je na velika vrata ušlo i u njemačke restorane. Prema originalnom receptu, na vrlo tanko tijesto osim crème fraîchea stavljaju se luk i slanina, a zatim se peče na otvorenoj vatri. Otuda i naziv plameni kolač.

“Ukusno je zbog specifičnog vrhnja te tankog tijesta. To je gotovo kao pizza, ali bez umaka od rajčice i sira!”, rekla je francuska stu-

dentica Sarah Mezerette. Budući da je flammkuchen mnogo lakši od prave pizze, ovo jelo jedu sve dobne skupine u svim prigodama. Od mladih Francuza koji flammkuchen jedu uz alkohol subotom navečer, preko Nijemaca koji ga jedu kao lagani ručak, do Hrvata na Erasmusu koji požele isto jelo kušati u obje zemlje.

Razlika u kvaliteti gotovo je neprimjetna - osim ako nije riječ o instantnom flammkuchenu koji samo treba podgrijati u pećnici.

je medijsko praćenje izbornog dana.

Gotovo svi stručnjaci i novinari s kojima smo razgovarali složili su se s mišljenjem da su na ovogodišnjim predizborima najveću ulogu odigrale društvene mreže poput Twittera, Facebooka i Instagrama, na kojima su kandidati iz obje političke stranke bili iznimno aktivni. Naime, najveća se snaga društvenih medija pokazala u privlačenju mladih biračkim mjestima.

PRVO TWEET, PA VIJEST Važnost društvenih mreža prepoznali su i američki novinari, poput naših kolega s WBIR-a te njihove urednice vijesti Marthe Jennings, koja kaže da će “društveni mediji biti najbrži alat. Mnogo ćemo sadržaja učiniti dostupnim na internetu, katkad i prije negoli dođe na televiziju. Ali bit će vrlo dinamično i na telefonima i na internetu.”

Naravno, ni tiskani mediji neće zaostati pa tako novinari iz Tennesseana (novine sa sjedištem u Nashvilleu) najprije tweetaju neku dojmljivu izjavu kandidata ili rezultat pa tek onda šalju tekst svojoj redakciji na objavljivanje. S druge je strane potrebno provjeriti sve navode koje kandidati iznose, ovdje uskaču novinari PolitiFacta koji danonoćno provjeravaju svaku izjavu, govor ili bilo kakav navod koji kandidat iznese te onda upozoravaju javnosti na neke moguće neistine.

Cijeli izborni dan proveden na biralištu te u stožerima stranaka bio je zaista posebno iskustvo, što zbog golemih razlika među našim društvenim strukturama, što zbog profesionalnog uvida u stanje koji smo dobivali od naših američkih kolega i domaćina. Iako Amerika i u današnje vrijeme slovi kao “obećana zemlja”, njihov izborni sustav mi sigurno neće ostati u sjećanju kao njihov najbolji ili najjednostavniji izum.

Reportaža

Lipanj 2016.

23

KUBA Zemlja na razmeđi političkih promjena i smjena generacija

Pljuska borbi protiv imperijalizma ili racionalno ulaganje u budućnost? Škare G Tena tena.skare93@gmail.com

I

spod debeloga sloja smoga i prašine dekadentne, ruševne fasade nekadašnjih imperijalističkih rezidencija odišu svom svojom velebnošću. Promatrajući ih u kontrastu s nestvarnim plavetnilom neba, nemoguće je ne zamisliti njihovu nekadašnju raskoš.

Pored njih jurcaju automobili stari više od pola stoljeća čiji motori proizvode zabrinjavajuće zvukove logično povezive s raspadnim stanjem.

Avenijom Malecón, koju je sagradio američki kapital početkom 20. stoljeća, šire se mirisi goriva, oceana i trule ribe. Ona je omiljeno mjesto za druženje svim generacijama Kubanaca i ondje se danonoćno čuje miks najrazličitijih glazbenih žanrova – pjesme legendarnog Buena Vista Social Cluba nakon nekoliko metara hoda pretaču se u zvukove američkog hip-hopa, reggeatona ili aktualnih kubanskih hitova na tragu trendova s MTV-a. Sve to s uzvisine promatraju golemi plakati s likom i citatima Fidela Castra, Che Guevare i Joséa Martíja, idejnog začetnika kubanske revolucije. Je li odviše fantastično vjerovati kako će se uz njih uskoro naći i “bilbordi” koji re-

klamiraju novi McDonald’s sendvič ili Nike kolekciju?

PODIJELJENA MIŠLJENJA Odnedavno na Malecónu ponovno vijori američka zastava. Simbolično su je podignuli isti oni, sada već umirovljeni marinci, koji su je daleke 1961. spustili. Potkraj srpnja službeno je otvoreno američko veleposlanstvo u Havani. Time je prekinuto polustoljetno političko neprijateljstvo dviju država. No SAD i Kuba i dalje se bore s brojnim nerazriješenim pitanjima. Američki trgovinski embargo koji je oštetio kubansko gospodarstvo za višemilijunske iznose i dalje je na snazi. Tu je i pitanje zloglasnog američkog zatvora Guantanama, smještenog na kubanskom teritoriju. Istina, Amerikanci za njega plaćaju najam, no riječ je o smiješnoj cijeni, ekvivalentnoj mjesečnom najmu malo boljeg stana na Manhattanu. Na rješavanje tih problema nedavno je pozvao i papa Franjo tijekom svojeg posjeta Havani.

Oštro je kritizirao američku politiku te zatražio povratak kubanskog teri-

Mnogi stariji Kubanci strahuju od ponovnog imperijalističkog djelovanja Amerikanaca. Mladi su, čini se, otvoreniji promjenama...

Kuba je i dalje zemlja siromaštva u kojoj nove generacije ne vide svijetlu budućnost

Foto: Tena Škare

ther day in paradise” britanskog izvođača Philla Collinsa. Još važnije, za svoj nastup nisu tražili novac, svirali su isključivo za svoj gušt.

ca, Rusa ili Kineza, svejedno. Ovako dalje ne može. Zemljom nam upravljaju senilni starci koji smrtno ozbiljno vjeruju u odavno propale ideje”, zaključio je Marcus.

Dodao je kako ga najviše pogađa manjak osnovnih ljudskih prava, poput prava na informiranje. Kubanci-

torija i prekid trgovinskog embarga.

Kubanci su prilično podijeljeni o novonastalom diplomatskom stanju.

Mnogi stariji strahuju od ponovnog imperijalističkog djelovanja Amerikanaca. Mladi su, čini se, otvoreniji promjenama. Tako i Marcus, dvadeset i petogodišnji akademski obrazovan violinist.

Marcusa i njegove prijatelje zamijetila sam dok su svirali na zidinama Malencóna. Razlikovali su se od drugih svirača po dvije ključne odrednice. Izvodili su pjesmu “Ano-

NA ‘CRNOJ LISTI’ Primijetili su kako ih s divljenjem promatram i pozvali me da sjednem pokraj njih. Marcus je za razliku od ostalih tečno govorio engleski. Kako se sljedeći dan obilježavao 26. Julio, nacionalni praznik i dan sjećanja na početke revolucije, zanimalo me slavlje i karneval o kojemu sam čitala na internetu. “Ne nasjedaj tim glupostima”, upozorio me Marcus, ”rekao bih ti što stvarno mislim o tome, ali ne želim ostati skraćen za glavu!”. Kad je shvatio da me potpuno zbunio, odlučio mi je sve ispričati, pritom pripazivši na ton glasa.

Prije nekoliko godina, kazao je, našao se u velikom društvu na gradskoj plaži Miramar. Povela se velika rasprava o budućnosti mladih u zemlji, na što je on u jednom trenutku povikao: “Zašto ova država mora biti tako prokleto arhaična”. Netko ga je čuo i prijavio njegova razmišljanja Partiji. Sljedećega dana policija mu je pokucala na vrata roditeljske kuće, a sljedeća tri dana proveo je u zatvoru, izložen stalnim psihičkim i fizičkim napadima. Zauvijek je obilježen kao disident i kao takav je na “crnoj listi”. Smatra da nikada neće moći pronaći redovan posao profesora glazbe za koji se školovao, pa je osuđen na životarenje i sviranje po privatnim restoranima za bijedne novce.

“Pitaš me smatram li amerikanizaciju prijetnjom? Prijetnjom smatram održavanje ovog sustava, pranje mozga i socijalne tragedije na svakom su koraku. Ovo nije zemlja budućnosti, dok sam ja živ sigurno i neće biti. Podržavam promjene, dogodile se one uz pomoć Amerikana-

‘Ovo nije zemlja budućnosti, dok sam ja živ sigurno i neće biti. Podržavam promjene, dogodile se one uz pomoć Amerikanaca, Rusa ili Kineza, svejedno’, kaže mladi glazbenik Marcus

ma je potpuno onemogućeno korištenje privatnog pristupa internetu, a ETESCA, državna telekomunikacijska kompanija, signal pušta samo nekoliko sati na dan i pritom ga skupo naplaćuje.

SANTERIZAM Jasno, postoje ljudi čije je mišljenje potpuno suprotno Marcusovu. Na primjer, moj domaćin iz grada Trinidada, Obi iznimno je veseo i pozitivan čovjeku koji prakticira santerizam, staru religiju afričkih korijena temeljenu na spiritualizmu, vrlo za-

stupljenu na Kubi. Obi je 2011. godine uspio pokrenuti privatan biznis - iznajmljuje dio svoje kuće, jedan je od prvih kojima je to pošlo za rukom. Naravno, riječ je o potpuno drukčijem obliku privatnog poslovanja jer većina njegove zarade ipak ide državi. No ostaje mu dovoljno za pristojan život.

“Svjestan sam da je socijalno stanje u zemlji kaotično. Moji roditelji, prijatelji, susjedi… svima njima je loše.

Ali Amerikanci nam neće donijeti dobro. Ponovno ćemo biti njihovi robovi, potrošna roba. Fidel Castro moj je prijatelj. Dopustio je prakticiranje santeríje. Ranije je to bilo nemoguće, optuživali su nas da smo vračevi i vještice. Neće nam Amerika pomoći, imamo sve potrebno”, zamišljeno je odgovorio Obi. Ipak, stidljivo priznaje, nešto zamjera režimu.

“Moja strast je ribolov. Prijatelj i ja sami smo sagradili veliki ribarski brod od drva. Nismo ga niti dovršili, a već smo ostali bez njega – uz pojašnjenje da nije dopušteno posjedovanje tako velikog broda. Shvatio sam da se boje da bismo mogli ilegalno isploviti u Ameriku. Uvjeravao sam ih da mi to nisu namjere i molio da mi ostave brod – ali uzalud.”

STIGLI AMERIČKI PROIZVODI Znanac koji je posjetio Havanu nekoliko mjeseci prije mene kazao mi je da Kuba jedno od rijetkih mjesta na svijetu u kojima nema golemih plakata s reklamama. Gotovo jedina zemlja na svijetu u kojoj je nemoguće popiti coca-colu. Zanimljivo je da se u tih nekoliko mjeseci mnogošto promijenilo. Iako, osim sveprisutnih komunističkih propagandnih plakata s natpisima poput “revolucija je neizbježna”, velikih reklama i dalje nema, američki proizvodi već su naveliko preplavili kubansko tržište. U jednom trgovačkom centru naišla sam na promociju coca-cole, fante i spritea, groteskno poslaganih poput “svetog trojstva” na najvidljivije mjesto u prodavaonici.

Otvaranje američke ambasade, posjet pape Franje, slabljenje embarga i pristizanje prvih robnih artikala američkih kompanija…Jasno je da se na Kubi nakon više od pola stoljeća stvari počinju micati s mrtve točke. Pitanje je samo – hoće li se zbog karipskih vrućina i nadolazeće promjene ulijeniti, pa će Kubancima još barem jedno desetljeće biti potpuno neosjetne, ili će Amerika požuriti s ukidanjem trgovinskog embarga i izravno prodrmati kubansko gospodarstvo. Na njegovu štetu ili korist, tek ćemo vidjeti.

VELIcINA JE VAz2016.

NA Lipanj 24

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK TOM ODELL - WRONG CROWD

THE BFG - BIG FRIENDLY GIANT

LJETO U MSU: PAVEL

Engleski glazbenik i tekstopisac nedavno je izbacio novi studijski album. Riječ je o tvorcu hita “Another Love”, Tomu Odellu, koji je prošle godine nastupio pred posjetiteljima Exit festivala u Novom Sadu. Ovaj 25-godišnji kantautor poznat je po svojim nastupima tijekom kojih mirno sjedi za klavirom, a bez obzira na to uspijeva natjerati publiku da njegov nastup doživi energičnim i zanimljivim. Novi album imena “Wrong Crowd”, sastoji se od 11 skladbi od kojih je neke napisao i sam, a to je mladom glazbeniku drugi album nakon debitantskog “Long Way Downa”, koji je izdao 2013. godine. Album “Wrong Crowd” najavljen je istoimenim singlom, a turneja koju je najavio u travnju potpuno je rasprodana!

Ako se sjećate nizozemskog crtanog filma o velikom dobrom divu iz 1989. godine, onda ćete sigurno znati što možete očekivati od novog Disneyjeva uratka. Ovoga puta, redateljsku palicu preuzeo je sam Steven Spielberg, a u glavnim su ulogama Bill Hader, Rebecca Hall te Ruby Barnhill, koja tumači lik djevojčice Sophie koja u filmu susreće velikog dobrog diva koji, bez obzira na svoj zastrašujući izgled, na kraju ispadne dobrodušan. S druge ga strane ostali divovi izopačuju jer za razliku od njih, odbija jesti djecu. Priča je nastala prema romanu Roalda Dahla, autora romana “Charlie i tvornica čokolade” prema kojem su snimljena dva filma te roman “Matilda” čija je istoimena ekranizacija također snimljena još 1996. godine.

Muzej suvremene umjetnosti već treću godinu opravdava svoj naziv i priprema za posjetitelje pravi multimedijski, audiovizualni program. Ciklus pod naslovom Ljeto u MSU otvara odličan zagrebački bend Pavel. Koncert počinje u subotu, 25. lipnja u 21 sat, a održat će se na krovu MSU-a. Za ulaznicu će posjetitelji izdvojiti 85 kuna, a za tu cijenu će moći pogledati i film “Savršeni dani”. Nakon tog dana, događaj će se održavati svake subote, zaključno s 23. srpnjem, a uz Pavel nastupit će i Pips, Chips & Videoclips, Let 3, TBF te Psihomodo Pop, a od filmskih naslova, tu će se naći filmovi kao što su Mladost, Zvizdan, Lijepi dani i Vikendi. Uz sve to, posjetitelji će moći uživati i u suvremenoj umjetnosti!

AUTOR: TIBOR TRUPEC

NA Božena Begović (18.III.1901. – 10.VI.1966.)

Božena Begović, književnica, glumica, prva direktorica Drame HNK, osnivačica Zagrebačkog pionirskog kazališta, predsjednica Društva hrvatskih književnica i aktivna antifašistkinja, Ilustracija: Matina Tenžera cijelog života vodila se onom kako prije svega treba biti čovjek.

Od ranog djetinjstva živjela je u Hamburgu i Beču gdje je diplomirala na glumačkoj akademiji 1919.godine. Iako su joj kazališni kritičari predviđali blistavu karijeru, napustila je kazališne daske i posvetila se književnosti. Svoj prvi tekst u prozi “Oslobođenje” objavila je sa šesnaest godina u bečkom časopisu Muskete.

Rođena je u Splitu, ali hrvatski jezik potpuno je svladala tek po povratku u domovinu. Prve glumačke uspjehe postigla je u Dubrovniku 1922. godine. Godinu poslije u zagrebačkom HNK igra glavnu ulogu u drami “Svadbeni let” čiji je autor njezin otac, književnik Milan Begović. Iste godine izdaje pjesme na materinskom jeziku “Valovi” i “Povratak u Domu i svijetu”. Uz pjesme je pisala i kazališne kritike, prikaze, prozne crtice i kazališne komade objavljujući ih u brojnim periodicima. Gotovo cijelog života borila se sa siromaštvom te je noćima prevodila tekstove kako bi preživjela, a posebno teško razdoblje proživljavala je između 1923. i 1939.

U tom je razdoblju postala i prva spikerica Radio Zagreba, izgovorivši u eter riječi koje su i 90 godina nakon, svima dobro poznate. “Halo, halo, ovdje Radio Zagreb. Pozdravljamo svoje prve slušaoce i molimo da nam odmah telefonom javite kako nas čujete”, začulo se s Markova trga tog 15. svibnja 1926. Njezina životna partnerica bila je feministkinja i ljevičarka iz plemićke obitelji Joelle Vuković. Veliko prijateljstvo vezalo ju je i uz Miroslava Krležu, Augusta Cesarca i Ivana Gorana Kovačića, što je na nju utjecalo u političkom i književnom smislu. (Dina Ćevid)

Disanje

Rukometaš Raúl (Esp.)

Grad na SZ Makedonije

Egipatski bog sunca

Vrsta psa, poljski gonič (gen.)

Izmet

Dvojac, duet

Koji se odnosi na Jadran

by

TIBOR TRUPEC

Biv. Am. predsjednik Jimmy

"Speech to text"

"Recreational vehicle"

Eng. skladatelj Ronald

Mađ-franc. slikar Victor

Sumpor Iridij

Pokrajina u Jugoist.

Francuskoj

Oman Okruglo slovo Brazilski gradić u Paraibi

Adam

Gamberi u roza umaku s brandyjem

Plesačica Ana (pok.)

Plemeniti plin Al Pacino

Ashley Tisdale

Marcel Duchamp ili ...Selavy

Ford Model...

Prvo slovo Tal. liker od badema

Argon

Tomislav Nikolić Ginger Rogers

Trzalački instrument, vrsta lire (kitra)

"Sjeverozapad"

Lord protektor

Urugvaj

"United

Franc. književnik Eugène (Ćelava pjevačica)

Kingdom Navy"

Kitnikez Laos

Julia Stiles Kuvajt

Ribonukleinska kiselina

India Allen Makedonsko kolo

"Gana"

SUDOKU

Tunis

Ozzy Osborurne

Norveški DJ (Firestone)

"United Parcel Service"

Uzvik omalovažavanja

Morski pas

Glumica Goldberg Upiši Nj

Belgiska skupina na Euru 2016.

"Entertainment UK"

Sažetak glavne vijesti

Član m. roda (njem.)

Natrij

Jedinica udjela zlata

Island i Farski Otoci jedine su dvije zemlje na svijetu u kojima uopće nema komaraca.

Sofia Vergara

Osijek

Huizingina knjiga: Homo...

Djevojku u Etiopiji tukla su sedmorica muškaraca dok ih krdo lavova nije rastjeralo. Lavovi su zatim ostali pokraj djevojke dok nije došla pomoć.

Donald Unger je, kako bi dokazao da se od tzv. pucanja kostiju ne dobiva artritis, “lomio” kosti samo na lijevoj ruci. Činio je to 50 godina i na kraju, 2009. godine dobio Ig Nobelovu nagradu - nagradu za trivijalna znanstvena otkrića.

RECEPTI

Gimnastičar Filip

Deveterokutnik

Švicarska skupina na Euru 2016.

Svojstvo čega potpuno uništenog

tibortupec.tt@gmail.com

tibortrupec.tt@gmail.com

Najveća zabilježena temperatura neke osobe je 46,5 stupnjeva Celzijevih

Albanska skupina na Euru 2016.

Koji nazaduje ili se vezuje uz prošlost

ŠOK I VJEVERICA

by Tibor Trupec

Rachel Nichols

Mount Everest ili vrh svijeta, kako ga vole ljubitelji prirode nazivati, mogao bi postati ozbiljna prijetnja zdravlju za lokalno stanovništvo. Naime, otpad i izmet koji ondje ostavlja više od 700 penjača, koji ondje provedu po nekoliko mjeseci svake godine, postaje pravo leglo bakterija i zaraze te je ova pojava izazvala ozbiljnu zabrinutost lokalne vlasti.

Prije ljeta prijat će još jedan morski recept. Ovog je puta riječ o gamberima. Jelo je odlično za nadolazeće vrućine jer je vrlo zasitno pa ga nije potrebno pojesti mnogo da biste bili siti, a i vrlo je jednostavno za pripremu pa nije potrebno dugo stajati za štednjakom.

Za pripremu jela za četiri osobe potrebno je: maslinovo ulje, luk, češnjak, sol, 500 g smrznutih gambera, 500 g zelene tjestenine, decilitar brandyja, origano, bosiljak, peršin.

300 g pasirane rajčice i 300 g vrhnja za kuhanje.

Najprije u dubokoj tavi, na maslinovu ulju propirjajte luk i češnjak te ih pospite peršinom. U dubokom loncu skuhajte zelenu tjesteninu. U taj lonac dodajte malo ulja i soli. Nakon toga stavite u tavu smrznute gambere čija voda treba ispariti prije daljnje pripreme. Gambere zatim pospite bosiljkom, a kada omekšaju, dodajte većinu brandyja. Sve to radite na jačoj vatri.

Kada brandy ispari, u tavu dodajemo pasiranu rajčicu i origano. Nakon miješanja u tavu dodajemo i vrhnje za kuhanje. Nakon što umak poprimi roza boju, u njega dodamo preostali brandy. Iz dubokog lonca potrebno je ocijediti tjesteninu te je vratiti u duboki lonac. Nakon toga sadržaj tave pomiješajte s tjesteninom u loncu i jelo je spremno. Dobar tek!