Global 19, rujan 2016.

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 19 / Godina 3 / rujan 2016.

Foto: Nika Mokos

STRUČNJACI O STANJU NAKON IZBORA

INTERVJU: KARLO KRALJ, predsjednik MMH

ESI 2016.

Obrazovanje napokon u fokusu, ali bez konkretnih brojki i planova!

‘Bolje i aktivnije organiziranje mladih ključ je promjena u društvu’

Čustonja: Studentske igre vjetar su u leđa sveučilišnom sportu

Str. 3

Str. 7

Str. 13

2

Studentski život

Rujan 2016.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

IMPRESSUM GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača izv. prof. dr. sc.

Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Zamjenica glavnog urednika Dora Kršul dora.krsul@gmail.com

Izvršna urednica Matina Tenžera tenzera.tenzera@gmail.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Silvija Vuković (Studentski život, Srednja), Tina Ozmec-Ban, Matina Tenžera (Kultura), Marija Gaura (Novac, Poduzetništvo), Filip Ožbolt (Sport), Dora Kršul (Intervju, Kolumne/ Komentari/Mišljenja), Hanan Nanić (Društvo, Svijet/EU), Matina Tenžera (Reportaža, Zadnja), Nika Mokos (Fotografija) Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Community manager Hrvoje Šoljić hrvojesoljic95@gmail.com

Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis atlantis@atlantis-design.hr

Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com ISSN 1849-4722

SAJAM STIPENDIJA I VISOKOG OBRAZOVANJA Manifestacija 11. i 13. listopada

Obrazovanje svima, bez obzira na ekonomske ili socijalne razlike!

Šipušić G Antonija antonija.sipusic@gmail.com

S

početkom nove akademske godine mnogi studenti počinju intenzivnije razmišljati o nastavku studiranja u drugoj državi.

Kako bi im pomogao u daljnjem napredovanju i potaknuo ih na širenje vidika, Institut za razvoj obrazovanja u Zagrebu i Rijeci već dvanaestu godinu organizira Sajam stipendija i visokog obrazovanja. Studenti će moći birati između 5000 stipendija koje će predstaviti 50 izlagača iz Hrvatske te 12 iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Sajam će se u Zagrebu održati 11. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te u Rijeci 13. listopada u kampusu tamošnjeg sveučilišta.

Studenti će u Zagrebu i Rijeci moći birati između 5000 stipendija koje će predstaviti 50 izlagača iz Hrvatske te 12 iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije

NJEMAČKA NAJPOŽELJNIJA ZA ERASMUS+ “Ono što naš Sajam stipendija i visokog obrazovanja čini jedinstvenim upravo je naglasak na stipendijama koje pridonose širenju pristupa visokom obrazovanju. Institut za razvoj obrazovanja (IRO) u svom je radu posebno usmjeren na podzastupljene i ranjive društvene skupine u ostvarivanju Sajam su lani posjetile tisuće mladih u potrazi za stipendijama Foto: IRO njihovih obrazovnih ciljeva. Upravo s tim ciljem pokrenut je i Sajam stipen- program Erasmus+, Njemačka se po- izabrati između 17.000 studijskih prodija i visokog obrazovanja, kao jedin- kazala kao jedna od najpoželjnijih ze- grama, a uz sve to Njemačka njegustven nacionalni događaj neprofitnog malja za studiranje i praksu u inozem- je dvojni sustav obrazovanja čime se karaktera”, kaže koordinatorica komu- stvu. Za to je mnogo razloga. Statistike učinkovitije pripremaju za tržište rada. pokazuju da su školarine vrlo niske u Studenti će tako moći na jednom mjenikacija Anja Zojčeška.

Ove godine naglasak je posebno stav- usporedbi s ostalim europskim zemlja- stu čuti iskustva drugih kolega koji su ljen na Njemačku, koja je zemlja par- ma ili ih nema, troškovi života su ta- tamo nastavili obrazovanje. Također, tner. Otkako je u Hrvatskoj pokrenut kođer niski, studenti su u mogućnosti potporu projektu pružilo je Velepo-

slanstvo Savezne Republike Njemačke u Zagrebu i suradnja s Institutom je ostvarena. Što se tiče ostalih zemalja, iz Instituta ističu da najviše upita dolazi za studijske programe u SAD-u, Danskoj i Velikoj Britaniji. No trend je pomalo drukčiji. Najviše studenata ipak odlazi u BiH, zatim Njemačku i SAD, Austriju i Italiju. ’HRVATSKI KUTAK’ Nije riječ samo o studijskim programima i stipendijama u inozemstvu. Novost u ovom cijelom projektu je takozvani Hrvatski kutak, poseban odjel u kojem će studenti imati prigodu informirati se i o stipendijama za hrvatski obrazovni sustav.

“Prvi Sajam organizirali smo davne 2005. godine kada u Hrvatskoj još nije postojalo ni jedno slično događanje s vizijom da učinimo informacije o mogućnosti studiranja u Hrvatskoj i inozemstvu dostupne svima. Studenti uglavnom znaju za stipendije koje dodjeljuju pojedina visoka učilišta i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te eventualno jedinice lokalne i regionalne samouprave, no postoje i mnoge druge organizacije koje nude različite programe i oblike financijske pomoći za studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu”, objašnjava mr. sc. Ninoslav Šćukanec, direktor Instituta za razvoj obrazovanja. Kao glavnu viziju ovog projekta ističe dostupnost obrazovanja svima, bez obzira na ekonomske ili socijalne razlike.

VODIČ ZA BRUCOŠE Nema razloga za zabrinutost zbog studiranja u velikom gradu

Od iksice do prijevoza: trikova ima, samo ih treba znati pronaći

IKSICA – KARTICA KOJA ŽIVOT ZNAČI Iksica je studentska iskaznica koja služi kao službeni identifikacijski dokument studenta i kao takvu je koriste različiti sustavi koji provjeravaju studentski status.

MENZE – JEFTINO I/ILI FINO Iksica se najčešće koristi u menzama, gdje se za 6,50 kuna može pojesti ručak s desertom.

Najveći studentski restorani su onaj u sklopu Studentskog doma Stjepan Radić (popularan i pod imenom Sava) i onaj u Studentskom centru u Savskoj ulici. Za studente u potrazi za višom kvalitetom ili većom gastroponudom, tu su menze u sklopu pojedinih fakulteta. Najpoznatije su PBF-ova, FER-ova i ona u sklopu Ekonomskog fakulteta.

Ratko G Jelena ratko.jelena@gmail.com

D

ošavši iz manjih gradova, studenti prve godine često u moru mogućnosti koje Zagreb kao studentski grad nudi na kraju ne znaju što (ne) mogu ili (ne) smiju, pa zbog

neinformiranosti ostaju zbunjeni i nerijetko nezadovoljni. Ako nešto ostane nejasno, uvijek se odgovor na pitanje (pa i ono najčudnije) može pronaći u nekoj od mnogih grupa na Facebooku putem kojih kolegijalni studenti dijele savjete onima koje tek očekuju prvi studentski problemi.

ZET I ZET-ovi KONTROLORI Iznos cijene za mjesečnu ZET-ovu pokaznu kartu sa studentskim popustom iznosi 100 kuna. Nerijetka je, doduše, praksa kupnje jednokratne karte po cijeni od 10 kuna i njeno spremanje u novčanik uz objašnjenje “da imam ako dođe kontrola”. U slučaju kada je student nema, kazna je 250 kuna. Ako se ne podmiri u roku osam dana nakon nesretnog događaja, moguće je da se iznos povisi na 500 do 1000 kuna. U Facebook grupi “Studentski dom Stjepan Radić – Sava” kolegijalni studenti ponekad obavještavaju o lokacijama pojedinih kontrolora.

UGOVOR O RADU – ZA DŽEPARAC U zagrebačkom SC-u se, osim ručka, može nabaviti i studentski ugovor o radu. Za učlanjenje je potrebno imati otvoren žiroračun, a prilikom prvog posjeta donijeti dvije fotografije, osobnu iskaznicu i iksicu. Za one kojima dodatni džeparac ne bi bio na odmet, a ne znaju kako do njega, postoji Facebook grupa Tražim/nudim studentski posao, gdje se uz malo strpljenja može za nekoliko sati pronaći novo radno mjesto.

ŽIVOT U STUDENTSKOM DOMU U Facebook grupi “Studentski dom Stjepan Radić – Sava” moguće je naći najraznovrsnije objave. U opisu grupe stoji “Za sve one koji su živjeli, žive ili će živjeti u ovom studentskom domu, kao i za one koji su boravili kao ilegalci” (što više nije tako čest slučaj, zahvaljujući novom sustavu legalne zamjene soba među studentima).

Od onih koji prodaju vino i rakiju po neviđeno niskim cijenama, preko bespomoćnih studenata koji se javljaju u nadi da će im netko napisati seminarski rad u zamjenu za čokoladu, do ljutitih susjeda kojima smeta buka tijekom učenja pa javno pozivaju na tišinu, grupi se pridružuju novi članovi iz godine u godinu. Danas ih je gotovo 17.000.

Studentski život

Rujan 2016.

3

OBRAZOVANJE Stručnjaci za Global govore što možemo očekivati od nove vlasti

Neke teme napokon u fokusu, ali bez konkretnih brojki i planova

Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

O

brazovanje je napokon došlo na red u politici - barem u predizbornoj kampanji.

Potakle su to brojne rasprave i događanja koja su se događala za bivše vlade, počevši s problemima vezanim uz Cjelovitu kurikularnu reformu. Ministra Šustara mnogi su svrstali negdje na vrh ljestvice najgorih ministara obrazovanja koje je Hrvatska imala. Nije problem bila samo reforma školstva. Kašnjenje stipendija, prijevoz učenika, zaboravljanje nagrade Luka Ritz, problemi s radom Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu...

Za glasove su se nakon toga stranke odlučile boriti uzevši u obzir i obrazovanje i znanost. Za to se našlo mjesta i u programima stranaka, a tijekom predizborne kampanje često smo slušali o planovima za obrazovanje. Stoga smo odlučili nezavisnim stručnjacima Bertu Šalaju, profesoru Političke socijalizacije i političkog obrazovanja na FPZG-u te Nikoli Baketi, doktorandu na FPZG-u te članu GOOD Inicijative, postaviti nekoliko pitanja o tome što možemo očekivati nakon sastavljanja nove vlade.

• U kampanji se nakon 20 godina napokon moglo čuti i ponešto više o obrazovanju. Je li i samo to pozitivan pomak i možemo li očekivati da će se pozitivno kretanje nastaviti što se cjelokupnog obrazovanja tiče, barem u obliku rasprava? Šalaj: Ovo je, barem koliko mene sjećanje služi, bila prva predizborna kampanja u kojoj su se gotovo sve političke stranke učestalo referirale na obrazovanje i zaklinjale se da će im upravo znanost i obrazovanje biti u središtu pozornosti. Takvo ponašanje stranaka primarno je reakcija na veliki građanski prosvjed održan u lipnju

Najistaknutija tema iz područja visokog obrazovanja u kampanji su bile studentske stipendije, ulaganje u znanost i podržavanje STEM-a.

To upućuje i na to da se stranke nisu htjele miješati u ozbiljnija pitanja

Kao i za svakih izbora, pred obrazovanjem se samo otvaraju nova pitanja, a stranke ne nude konkretne odgovore Foto: Nika Mokos/Global

na kojemu su građani jasno iskazali svoju potporu pokušajima unapređivanja hrvatskog obrazovnog sustava.

Riječ je o pozitivnom pomaku jer su građani pokazali da, barem u određenoj mjeri, mogu na politički dnevni red postavljati probleme koje smatraju važnima.

• Kakva smo obećanja mogli čuti u predizbornoj kampanji i koliko je realno očekivati da se ona ostvare?

Među ostalim, obećano je i povećanje izdvajanja za obrazovanje, a prema Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije bi se do 2020. trebalo izdvajati šest posto BDP-a.

Baketa: Problematično je što HDZ u svojem predizbornom programu niti u jednom trenutku nije spominjao Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, a uz to je taj program bio poprilično općenit i načelan, bez brojeva, postotaka i rasporeda aktivnosti tijekom mandata. Iz tog je razloga teško predvidjeti u kojem smjeru će ići kreatori obrazovne politike.

• Najviše se rasprave vodilo o kurikularnoj reformi. Kakvu joj budućnost predviđate? Šalaj: Mislim da je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati budućnost kurikularne reforme i odnos nove vla-

de prema reformi. Moguće je da nova vlada odluči proces kurikularne reforme staviti pod svoju političku kontrolu i provoditi ga u skladu s vrijednostima i stavovima koje oni smatraju važnima. S druge je strane sasvim moguće da nova vlada potpuno odustane od tog procesa i pokuša drukčije konceptualizirati reformu obrazovanja u Hrvatskoj.

• Informatizacija školstva također se često spominje, ali na kraju se uvijek čini da za nju nema novca. Što bi se u Hrvatskoj moglo i trebalo napraviti s tim u vezi?

Baketa: Trebalo bi osigurati sredstva

za jednak razvoj škola u području informatizacije u svim krajevima. Često se događa da manje razvijeni krajevi nemaju potrebnu opremu te se time ne osiguravaju jednaki uvjeti svim učenicima što u konačnici smanjuje njihove šanse u obrazovanju. U nekim školama često nedostaju i osnovna pomagala u nastavi i materijali tako da je potrebno raditi na jednakom razvoju škola u svakom pogledu.

Na sve to pokušava se odgovoriti pilot-projektom E-škole koji provodi CARNet. Projekt je krenuo 2015. godine i najozbiljniji je projekt informatizacije škola u Hrvatskoj. Vrlo je važno da ga buduća vlada ozbiljno shvati i učini sve što je potrebno da bi nakon pilot-faze projekt nastavio s ciljem informatizacije svih škola u Hrvatskoj te proizvodnje digitalnih sadržaja.

• Je li i kakve je promjene moguće očekivati u visokom obrazovanju? Šalaj: Ni HDZ niti Most nemaju razrađenu obrazovnu politiku, pa tako niti politiku visokog obrazovanja, što znači da je vrlo teško prognozirati kakav će biti njihov odnos prema sustavu visokog obrazovanja. To će dijelom ovisiti i o budućem ministru pa se tako, na primjer, može očekivati da će se, ako novi ministar bude Đuro Njavro, pojačati procesi privatizacije sustava visokog obrazovanja.

Baketa: Promjene u visokom obrazovanju se događaju sporo i teško je očekivati revolucionarne promjene. Mogući su inkrementalni pomaci, ali prije svega u pogledu studentskog standarda.

Najistaknutija tema iz područja visokog obrazovanja u kampanji su bile studentske stipendije, ulaganje u znanost i podržavanje STEM-a. To upućuje i na to da se političke stranke nisu htjele miješati u ozbiljnija pitanja u visokom obrazovanju, ali u djelovanju u tom području ih priječi i autonomija sveučilišta.

KARIN DOOLAN, docentica na Sveučilištu u Zadru (područje znanstvenog interesa: obrazovne politike - visoko obrazovanje) Kakve bi se promjene mogle dogoditi u visokom obrazovanju?

Poglavlje o obrazovanju u predizbornom programu HDZ-a započinje (a poslije se i nastavlja) konzervativnim diskursom tzv. tehničkog instrumentalizma (koji se često kritizira u kritičkoj obrazovnoj literaturi): obrazovanje i znanost su u funkciji gospodarstva. Njihova je primarna uloga shvaćena kao ekonomska pa ne iznenađuje što

prema jednom od prijedloga u programu poslodavci zajedno sa strukovnim školama određuju upisne kvote. U tom pogledu bi ključna promjena na tragu povezivanja visokog obrazovanja s “potrebama gospodarstva” mogla biti vezana uz povećanje studenata u STEM područjima, a smanjivanje u manje “tržišno poželjnim” područjima kao što je humanističko.

Mnogi smatraju da bolonja u Hrvatskoj nije

uspjela, je li je moguće popravljati?

U izbornom programu HDZ-a najavljuje se “temeljita i kritička analiza” bolonjskog procesa.

Revizija bolonje najavljuje se i u Mostovu izbornom programu za 2016. godinu. To daje naslutiti da bi se MZOS mogao baviti tim pitanjem. Što se tiče uspjeha odnosno neuspjeha primjene bolonjske reforme u Hrvatskoj, rekla bih da je forma bolonjske reforme uspješno ostvarena,

na primjer svim kolegijima su dodijeljeni ECTS bodovi, imamo trociklički sustav studiranja, uspostavljen sustav osiguranja kvalitete. Imamo i veću mobilnost studenata. No valja poraditi na poboljšanju tih aspekata, ali i adresirati probleme kao što su nepotizam pri zapošljavanju ne samo akademskog nego i administrativnog osoblja, a što se onda reflektira i na kvalitetu visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

FILOZOFSKI FAKULTET Studenti pripremaju plenum za 3. listopada

‘Stvara se neugodna atmosfera straha’

Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com

N

a plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu odlučeno je da se kreće u blokadu fakulteta ako do idućeg plenuma, koji je dogovoren za 3. listopada, dekan Previšić ne podnese ostavku ili ako ga rektor Boras ne smijeni. Prihvaćen je i prijedlog o smjeni rektora Borasa, a dogovoreno je sprečavanje sjednice Fakultetskog vijeća. Profesori članovi Fakultetskog vijeća podržali su

studente odbivši sudjelovati u sjednici ako na njoj nisu prisutni i studenti, tako da sjednica na kraju nije održana jer nije postignut kvorum.

Do organizacije plenuma došlo je nakon što je dekan Vlatko Previšić prijavio Studentski zbor Filozofskog fakulteta Upravnom odboru Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Problem je u tome što je u Fakultetskom vijeću 13, umjesto 14 studenata, što znači da studenti čine 14,6 umjesto 15 posto ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća, iz

čega proizlazi da je odluka Vijeća o pokretanju dekanova razrješenja nevažeća, točnije, nelegalna. Time je dekan Previšić doveo u pitanje sve odluke vijeća donesene od listopada 2015. godine.

Rektor Damir Boras najavio je da će ispitati funkcioniranje Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta, istaknuvši da za smjenu dekana FF-a Vlatka Previšića moraju postojati statutarni razlozi.

A Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti stalo je uz studente i

profesore FF-a te su pismom reagirali na događaje tijekom posljednjih tjedan dana: “Vijeće Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izražava zabrinutost zbog stanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojim se ugrožava autonomija sveučilišta. Posebno želimo istaknuti zabrinutost potezima kojima su dovedena u pitanje temeljna prava studenata i profesora, poput ograničavanja slobode kretanja, zabrane korištenja pojedinih prostorija za

rad i učenje, legitimiranja zaposlenika i boravka naoružanih osoba na Fakultetu. Tako se onemogućava rad studentima i profesorima te se stvara neugodna atmosfera straha. U slobodnoj akademskoj zajednici za takve prakse nema mjesta. Tražimo, stoga, od mjerodavnih institucija da reagiraju te da studentima i profesorima s Filozofskog fakulteta osiguraju normalne uvjete za rad i ostvarivanje prava zajamčenih temeljnim aktima i dobrom akademskom praksom.”

4

Društvo

Rujan 2016.

MEDIJSKA ŠKOLA

Raste interes mladih za film i medije G

Z

Ivor Kruljac

ivorzk@gmail.com

animanje djece za medijske sadržaje mnogo je veće od onoga što im pružamo, ali je pogrešno pretpostaviti da djeca o medijima sve znaju, riječi su Marine Zlatarić, jedne od 70 polaznika medijske škole dr. Ante Peterlića, koja se 18. put održala ovog ljeta u Trakošćanu. Ta profesorica hrvatskog jezika u osnovnoj školi Bartola Kašića i autorica radne bilježnice za medijsku kulturu “Medijski izazovi” ima veliko iskustvo u radu s djecom. Dajući primjer dječjeg interesa, prisjetila se zadatka u kojemu su djeca trebala napisati priču za animirani film. Međutim, također su “sami kod kuće radili predmetnu animaciju. Rezultat je film koji ove godine odlazi na državnu reviju u Makarsku”.

Program medijske škole, koji, među ostalima, sponzorira i Medijski portal, namijenjen je školskim nastavnicima kako bi se što bolje pripremili za predavanje o medijskim sadržajima svojim učenicima, ali i bilo kome drugome tko je zainteresiran. Nastava nudi teoretska, ali i praktična znanja iz fotografije, ani-

PROJEKT ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

NAKON IZBORA Mladi su skeptični prema većini stranačkih programa

‘Djeci ne želimo dati neizvjesnost, nego sigurnu budućnost’

Ozmec-Ban G Tina tina.ozmecban@gmail.com

N

akon što smo prvi put u povijesti suvremene hrvatske države svjedočili prijevremenim parlamentarnim izborima, vlada koja će tek doći na vlast suočit će se s vrlo teškim zadacima. Jedan od gorućih problema odlazak je mladih intelektualaca i stručnjaka izvan države u potrazi za poslom. Odlazak mladih ističe i sve veću prosječnu starost hrvatskih građana koja, prema posljednjem mjerenju, iznosi oko 42 godine. S obzirom na to da ili starimo ili odlazimo, nije začudilo kada su se brojne stranke tijekom predizbornih kampanja usmjerile upravo na taj problem. Govorilo se tako o punoj plaći svih 12 mjeseci tijekom rodiljnog, mjerama usklađivanja profesionalnog i obiteljskog života, jednokratnim naknadama, usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta i mnogim drugim idealnim mjerama koje bi Hrvatsku trebale pretvoriti u “zemlju iz snova”.

POTREBNA JE DOZA KRITIČNOSTI “Iz dvadesetpetogodišnjeg iskustva demokratskih izbora u Hrvatskoj, mjere navedene u programima političkih stranaka treba čitati s dozom kritičnosti”, rekao je Marko Kovačić iz GOOD inicijative. “Dosad su gotovo sve političke stranke u Hrvatskoj koje su ikad sudjelovale u kreiranju vlasti pokazale kako su predizborni programi više pamfleti nego policy dokumenti”, nadodao je. No nisu samo stručnjaci skeptični prema navedenim mjerama.

‘Da imamo siguran i stalan posao mislim da bi se mladi sigurno odvažili imati djecu i ne bi odlazili’, kaže Lucija, studentica ERF-a

Trbuhom (do zuba) za kruhom

“Generalno ne mislim da će se mjere poduzeti, a ponajviše ona o usklađivanju obrazovanja s tržištem”, rekla je Lucija, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Upravo tu mjeru, kao ključnu za ostanak mladih u državi, predlaže HDZ koji ponovno, nakon nepunih godinu dana, slaže vladu. “HDZ zaboravlja da je riječ o kompleksnoj tematici koja uključuje koordiniranje cijele obrazovne vertikale, brojnih organizacija civilnog društva (prije svega strukovnih udruga) te privatnih poduzeća”, kaže Kovačević i dodaje kako se bez jasnih dogovora između određenih sektora ne može postići ništa vezano uz taj gorući problem.

Foto: Tina Ozmec-Ban

Tu je i pitanje djece. Mladi nisu financijski sposobni uzdržavati ni sebe, kamoli još i dijete i nikakve jednokratne isplate od tisuću eura neće pokriti troškove brige o djetetu.

“Obitelj možeš uvijek zasnovati, samo što smo mi više osviješteni - djeci ne želimo dati neizvjesnost

Mladi nisu financijski sposobni uzdržavati ni sebe, kamoli još i dijete, i nikakve jednokratne isplate od tisuću eura neće pokriti troškove brige o djetetu

nego sigurnu budućnost”, kaže Ivan, tehničar za elektrostrojarstvo. Umjesto da se pritišće mlade, smatra on, razne udruge i institucije trebale bi pritiskati da se donese zakon o zabrani otpuštanja tijekom rodiljnog dopusta, što je u posljednje vrijeme također postao problem, naročito u privatnim tvrtkama.

“Da imamo siguran i stalan posao s prosječnom plaćom mislim da bi se mladi sigurno odvažili imati djecu i ne bi odlazili”, slaže se Lucija. Ostale mjere pronatalitetne politike poput smanjenja cijena vrtića, pune plaće svih 12 mjeseci rodiljnog te dječji doplatak hvalevrijedne su mjere, ali većina se njih odnosi isključivo na zaposlene roditelje koji su u situaciji u Hrvatskoj više iznimka nego pravilo.

NE VJERUJU POLITIČARIMA Sve češće istraživanja pokazuju kako mladi sve manje vjeruju političarima.

“Mladi jednostavno ne vjeruju da će ikad biti prioritet”, kaže Kovačić i dodaje kako hrvatski političari nisu naviknuti da budu politički odgovorni nego misle da je dovoljno davati dobra obećanja. Mladi nisu spremni izdvojiti čak ni malo vremena kako bi otišli na izbore i dali svoj glas nekome, a još su manje spremni proučiti programe.

“Dok god političari obećavaju brda i dolina ne uzimajući u obzir realnost te ne ispunjavaju obećanja iz predizbornih kampanja, dok god korupcija bude inherentno obilježje političkog sustava te dok god strateški način razmišljanja ne prevladava u političkom mišljenju - imat ćemo niske razine političkog povjerenja”, rekao je Kovačić.

Tekst je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugama Legalina i VIMIO te Gradom Zagrebom. Projekt sufinancira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.

Foto: Mateja Ilijašev

miranog, eksperimentalnog, igranog i dokumentarnog filma. Voditeljica škole Vera Robić Škarica tvrdi da je odziv veći nego lani, ali manji od onih prethodnih, što pripisuje ekonomskim teškoćama.

“U posljednjih nekoliko godina imamo razvijen sustav, a produkcija postaje sve kvalitetnija, što se vidi po brojnim međunarodnim festivalima i nagradama”, komentirala je Škarica moderni hrvatski film. Također je istaknula i veliku popularnost dokumentarnog filma koji oslikava ono što nas okružuje, ali i zbog Zagrebdox festivala koji je zaintrigirao publiku za ovaj žanr.

Premda fotografkinja i snimateljica Mateja (20) smatra da bavljenje filmom u Hrvatskoj znači “odreći se novca i slave te uživati u stvaranju”, njezini kolege se s time ne slažu. Bruno Borovec, koji je medijsku školu posjetio kao usavršavanje za animirani film, tvrdi kako je čuo mnogo priča da se u Hrvatskoj može živjeti od filma. S tim se slaže i njegov kolega, polaznik radionice zvuka, Matej Benić. “Postoje mogućnosti. Hrvatski film postoji i postojat će”, zaključio je.

“Optimističan sam. Vjerujem da nas sve očekuje bolja budućnost”, poručila je za kraj Vera Robić Škarica.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

KARLOVAC Održana 21. filmska revija mladeži i 9. Four River Film Festival

Učenike ‘zarazila’ žuta groznica

Ravbar G Barbara barbara.ravbar17@gmail.com

P

Filmska revija mladeži središnje je mjesto hrvatskoga srednjoškolskog filmskog stvaralaštva

očetkom rujna grad na obali četiri rijeke bio je zahvaćen “žutom groznicom” – otvorena je 21. filmska revija mladeži i 9. Four River Film Festival. Festival se u Karlovcu održava već deset godina, a kao i do sada organizatori su Kinoklub Karlovac i Hrvatski filmski savez.

“Riječ je o srednjoškolskim filmovima autora od 14 do 20 godina, a njihovi se filmovi ove godine natječu u čak sedam natjecateljskih kategorija”, objasnila je Ksenija Sanković iz Kinokluba Karlovac i dodala kako je svečano otvaranje ove godine prvi put održano na vodenom zidu. U sklopu Revije i Festivala dodjeljivale su se nagrade za najbolji animirani, igrani, dokumen- Rudolfa Ravbara pobjednički scenarij odveo je na putovanje u Los Angeles Foto: Demjan Rozman tarni i film slobodnog stila. Žiri mladih dodijelio je nagrade za najboljeg stava (nagrada za promicanje nenasilja žirija iz Makedonije, Hrvatske, Sloveglumca i glumicu, redatelja, scenari- na filmu) i Nagrada za najbolji antiko- nije, Velike Britanije, Srbije i Sjedinjesta, snimatelja i montažera, a dodje- rupcijski film. Stručni ocjenjivački sud nih Država. ljivale su se i četiri posebne nagrade: činili su Anna Eriksson, Marc Price i ”Jedna od najtežih stvari u filmu je naGrand Prix, Nagrada publike, Žuta za- Joe Stephenson, te 19 članova Malog smijati ljude. Nasmijati ih i to tako da

ne izgubiš smisao svega drugog važnog za film je nevjerojatno rijetka vještina. Pobjednički film ima savršeno tempirane šale, odličnu kemiju među glumcima, likove koji se ponašaju prirodno i uvjerljivo bez obzira na to kako se vrckavo ponašaju te profesionalnu razinu produkcije”, istaknuo je Joe Stephenson, član stručnog žirija.

Osim nagrada u sklopu Revije i Festivala, mladi sudionici dobili su priliku usavršiti svoje filmske vještine izvan granica Hrvatske. Matija Benić, pobjednik u kategoriji najboljeg antikorupcijskog filma dobio je prigodu sudjelovati na Plural+ Film Festivalu u New Yorku, a osim Matije, priliku za putovanje u SAD dobili su i Luka Pisačić te Rudolf Ravbar. Luka odlazi na tjedan dana u Prodigy camp u Seattle, gdje će sa drugih 20 najboljih mladih filmaša snimiti vlastiti film, dok je Rudolf napisao najbolji scenarij i osvojio trotjedni boravak u Los Angelesu gdje će sa studentima škole filma Relativity school razraditi i snimiti vlastiti film.

4G točka koju svatko može pronaći

Zgrabi 30 GB za samo 159 kn/mj.

Uz tarifu Mobilni internet XL, koja svim CARNet korisnicima donosi 30 GB za samo 159 kuna mjesečno, surfaj na brzini 4G+/LTE bilo kad i bilo gdje. Navrati u Vip i ubaci u višu brzinu.

Alcatel Plus 10 3u1

9 kn

+ 20 kn/mj. uz Mobilni internet XL

Više informacija na www.vipnet.hr ili na 0800 091 091.

ZTE bežični modem MF910V

9 kn

uz Mobilni internet XL

6

Svijet/EU

Rujan 2016.

PRESLAGIVANJE SNAGA Svijet se opet suočava s ‘igrama’ geopolitičkih moćnika

by Hanan Nanić PROPALO PRIMIRJE U SIRIJI Iako je sporazum o primirju u Siriji zaključen 9. rujna, te je primirje stupilo na snagu tri dana poslije, ono je propalo nakon ponovnog uspostavljanja sukoba i proglasa sirijske vojske o sporazumu, koji ga je označio nevažećim. Provladine snage i pobunjenici bore se na glavnim linijama bojišnice (Alep i Hama), pa je iluzorno govoriti o prekidu vatre. Uz sve to, javile su se nove napetosti između SAD-a i Rusije, s jedne strane zbog stradanja desetaka sirijskih civila u napadu američke koalicije u Deir al-Zoru, i s druge strane zbog napada na humanitarni konvoj 19. rujna, za što SAD optužuje Rusiju.

SJEVERNA KOREJA TESTIRALA SVOJE NAJJAČE NUKLEARNO ORUŽJE DO SADA

Nakon što je 8. rujna zabilježena seizmološka aktivnost na Dalekom istoku, dan poslije utvrđeno je da je potres uzrokovan eksplozijom do deset kilotona energije koju je izveo Pyongyang. Bio je to njihov peti i dosad najsnažniji pokus nuklearnog oružja. To je izazvalo snažne osude međunarodne zajednice. Pojavila se i zabrinutost zbog toga što bez obzira na sankcije, Sjeverna Koreja nastavlja po svom, a s druge postoji ozbiljna bojazan da bi se rakete s nuklearnim glavama mogle lansirati kako u susjedstvo, tako i prema SAD-u.

NAKON DEVET MJESECI U BRAZILU SMIJENJENA PREDSJEDNICA

Foto: Wilson Dias - Agência Brasil

Brazilski senat potkraj kolovoza smijenio je predsjednicu Dilmu Roussef u kontroverznom procesu koji je dodatno rascijepio zemlju zbog raznih korupcijskih i proračunskih skandala. Sa 61 glasom za i 20 protiv proglašena je kazneno odgovornom zbog nezakonitog korištenja novca državnih banaka, a zbog prikrivanja proračunskog deficita u 2014. godini te odobravanja tri dekreta o potrošnji bez odobrenja parlamenta. Roussef je prije izglasavanja opoziva izjavila da je žrtva državnog udara koji dovodi u pitanje budućnost Brazila.

Zastrašivanje na globalnoj razini odgovara svim velikim igračima

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

U

z kontinuirane konflikte, ratove i terorističke napade, svijet danas svjedoči intenziviranom naoružavanju, porastu atmosfere straha uz osjećaj “zakuhavanja situacije” na svjetskoj razini. Trenutačna je situacija iznimno pogodna za atmosferu straha, tvrdi Marta Zorko, docentica s odsjeka za međunarodne odnose i sigurnosne studije na Fakultetu političkih znanosti, zato što velike sile izigravaju svoje pozicije moći.

Postoji cijeli niz aktera koji nisu državni i koji siju moć i geopolitiku straha na više razina, što je dovelo do promišljanja o svijetu zahvaćenom apokalipsom i kaosom. Navodi kako to uglavnom pogoduje upravo velikim silama koje tako, zbog proizvedenog straha mogu realizirati svoje agende i akcije, a s druge strane pogoduje nedržavnim igračima koji sijanjem straha mogu dobiti dio pozicije moći koji inače u međunarodnoj zajednici ne bi imali.

ZAUZIMANJE ULOGA Prijeti li doista nešto veliko ili je jednostavno riječ o promjeni savezništava i nekoj vrsti prirodnog tijeka repolarizacije?

Govoreći o glavnim zonama utjecaja, Petar Popović, također docent na katedri međunarodne politike na FPZG-u, smješta početak repolarizacije u međunarodnom sustavu između 2006. i 2009. godine između tri bloka: SAD/EU, Rusija/Euroazija te Kina.

“Tada je došlo do dovršetka Putinove ‘privatizacije’ energetskog sektora i postupnog prodora ruskih energetskih divova na istočno i srednjoeuropsko tržište”, ističe Popović. Tako, dok je Rusija širila svoj utjecaj na zapad, proces euroatlantskog širenja nastavio se prema istoku, i u sudaru dviju sila stradala je Ukrajina, navodi Popović i dodaje kako je podijeljena Ukrajina, kao Njemačka nekad, novi hladnoratovski front.

Nakon sukoba interesa zbog Ukrajine, nova runda započela je u Siriji gdje SAD i Rusija podržavaju sukobljene strane i time svojim potezima oživljavaju hladnoratovsku atmosferu. U okruženju Sirije, SAD ima jake saveznike, a to su Izrael, Saudijska Arabija i Turska, međutim nji-

Nakon sukoba interesa zbog Ukrajine, nova runda započela je u Siriji, gdje SAD i Rusija podržavaju sukobljene strane i time svojim potezima oživljavaju hladnoratovsku atmosferu

Je li novopečeno partnerstvo Rusije i Turske brak iz interesa, nastao u čistoj nuždi?

hovi interesi na rješavanju sirijske krize, a i nekih drugih političkih pitanja nerijetko se kose s američkim pa Washington strahuje da će izgubiti primat nad ovim državama u korist Rusije.

SAD se stoga trudi obnavljati savezništvo s tim bitnim akterima, aktualna je vijest kako je sklopljen sporazum gdje se navodi da će SAD Izraelu pružiti vojnu pomoć od 38 milijardi dolara. Značajan pak ustupak dobila Turska kojoj se toleriraju napadi na položaje sirijskih Kurda, dosadašnjih američkih saveznika.

Ipak, status Turske kao prozapadne zemlje sve više blijedi.

TURSKA KAO NOVI IGRAČ Ta je država geografski i u Europi i u Aziji, te se sve više javlja kao neovisni akter. Uz to, nakon burne godine za njihove odnose, kristalizira se obnova tursko-ruskog prijateljstva.

Tu se postavlja pitanje je li riječ o ruskom prikupljanju partnera tzv. Zapada. Ako jest, je li na pomolu neka nova vojna organizacija s Rusijom u

središtu? Predsjednik Erdogan vodi mnoge bitke, s jedne strane protiv terorizma i vojne opozicije unutar države, a s druge je akter na vojnom polju u Siriji.

Uz to, izbjeglička kriza koja prolazi kroz Tursku posljednjih nekoliko godina, kamen je spoticanja u odnosima s EU-om, zbog različitih stavova i zahtjeva. Nakon neuspjelog pokušaja vojnog puča u srpnju ove godine, predsjednik je ojačao kako svoju poziciju, tako poziciju države u međunarodnim odnosima.

“Novopečeno partnerstvo Rusije i Turske brak je iz interesa, nastao u čistoj nuždi”, zaključuje Popović i dodaje kako je nakon općeg procvata koji joj je omogućila globalizacija (zasluživši mjesto u G20), Turska danas u golemim problemima i izvjesnom gospodarskom padu. Trgovinski, Turska ovisi najviše o EU i Rusiji.

U vezi sa zaoštravanjem odnosa s EU-om, Popović vidi razloge za dodatno zahladnjenje odnosa u migrantskoj krizi te “uvođenju Erdo-

Foto: Kremlin.ru

ganove otvorene diktature nakon neuspjelog puča.” Prema njegovu je mišljenju okretanje Rusiji za Tursku nužno zlo, kako bi gospodarski opstala. S druge strane, u slučaju Rusije, tvrdi kako je za njih svaka prilika za podrivanje NATO-va saveza dobrodošla, ako ne strateški, onda barem psihološki (kao što je upravo slučaj zbližavanja s Turskom).

AKUMULACIJA MOĆI Ipak, zaključuje kako u geopolitičkom i strateškom smislu, od ovog ‘savezništva’ ne treba mnogo očekivati, jer se “glavni sukob vodi u Siriji, a tu Turska i Rusija imaju fundamentalno oprečne stavove”; Turskoj je Assadov režim glavni problem, a Rusima ključni saveznik.

Na tragu toga Borna Zgurić, docent s FPZG-a, navodi da je cilj svake države, pogotovo velike i moćne, akumulirati još više moći, što Turska i radi.

“No istodobno kako je i Rusija velika sila, to partnerstvo ne mora nužno dugo trajati” jer je u naravi velikih sila da se međusobno konfrontiraju.

Geopolitička igra na Balkanu ne jenjava, nego samo poprima drukčije oblike Raznovrsne trzavice i prijetnje koje upućuju države i predstavnici naroda u balkanskim zemljama, poput kontroverznih referenduma u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini i jačanja retorike na relaciji Hrvatska - Srbija, u posljednje vrijeme glavne su regionalne teme. U sjeni političke igre na svjetskoj sceni, velika geopolitička igra na Balkanu ne jenjava, nego samo poprima drukčije oblike u različitim razdobljima, navodi Marta Zorko.

Tako interesi sila poput SAD-a, Rusije i Turske nisu novost nego svjedočimo promjeni modaliteta djelovanja, “a današnji interesi i utjecaji vidljivi su prije svega kroz parametre financiranja projekata, ideja ili akcija koji države na ovom prostoru stavljaju

u podređeni položaj i potvrđuju politički interes spomenutih sila.” U slučaju naglih promjena u savezništvima i suparništvima (primjerice nedavno Rusija i Turska), podređene su zemlje u problemu kako se postaviti i na unutarnjem i vanjskom planu, dodaje te zaključuje kako u tom smislu utjecaji EU-a i potencijalno članstvo mogu djelovati kao protuteža i kompas za orijentaciju u geopolitičkom metežu. Ipak, napominje Zorko, ova su neprincipijelna savezništva vrlo često kratkog vijeka, tako i proeuropske silnice gube na svojoj važnosti čim se odnos moći vrati u izvorne okvire.

Petar Popović tvrdi kako tradicionalna savezništva postoje, ali su sekundarne važnosti jer se geopoli-

tička struktura promijenila. “Zapad radi na približavanju Srbije EU kako bi se smanjio ruski utjecaj na tom području; pritom Srbija vodi svoju regionalnu politiku koja uključuje zone utjecaja u BiH (preko Republike Srpske), u Crnoj Gori (preko Srpske Pravoslavne crkve) i na sjeveru Kosova.”

Zaključuje kako Srbija s jedne strane uživa pomoć Rusije, s druge se formalno približava EU, te koristeći tu ‘dvostruku’ igru pokušava ostvariti svoje regionalne interese. Popović dodaje kako se Hrvatska ne smije naivno zanositi idejom da zato što je članica EU može riješiti svoje probleme sa Srbijom; “jer taj isti EU će pogaziti sve hrvatske interese kako bi na širem geopolitičkom planu pridobio Srbiju.”

Intervju

Rujan 2016.

7

RAZGOVOR Za Global govori Karlo Kralj, predsjednik Mreže mladih Hrvatske

Bolje i aktivnije organiziranje mladih ključ je promjena u društvu

Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

P

osljednjih godina mladi postaju sve važniji dio društva, za što još vode dugotrajnu i iscrpljujuću bitku kojoj se još ne nazire kraj. Jedan je od kotačića tog procesa i Mreža mladih Hrvatske, savez 66 udruga mladih i za mlade iz cijele Hrvatske. Mreža se bavi političkim pitanjima mladih, radom s mladima kao i područjem prava mladih koja se uglavnom odnose na socioekonomske aspekte, poput prava na rad i prava na obrazovanje.

Savez se najvećim dijelom financira iz EU-ovih fonda, većina projekata provodi se na nacionalnoj razini, a česta je i međunarodna suradnja koja se možda najbolje ističe projektom “Bolje strategije za mlade, mladi za bolje strategije”. On je obuhvatio sedam partnera iz cijele Europe, a bavi se osmišljavanjem nacionalnih strategija za mlade. O problemima mladih danas i aktualnim obrazovnim i akademskim temama, razgovarali smo s predsjednikom Mreže mladih Hrvatske Karlom Kraljem.

• Mislite li da će studenti uspjeti u svojim nastojanjima da uvedu promjene na Filozofskom fakultetu?

Siguran sam da hoće. Ova je situacija rezultat dugotrajnog procesa propadanja institucije koji je eskalirao, ali ne bih rekao da se taj proces ne može zaustaviti. Nadam se da će ova događanja na Filozofskom fakultetu podići razinu pozornosti onog dijela Filozofskog fakulteta koji ne preuzima odgovornost. Time mislim da skupinu profesora koji bi bili vrhunski upravljači, samo što se ne kandidiraju za te položaje, a to treba mijenjati. Nadam se da će ti ljudi prepoznati da je žalosno da jedan fakultet, na kojem ima vrsnih ljudi u Vijeću, uspije izabrati pojedinca koji ne vidi interese sveučilišta, fakulteta i studenata.

Ono što je također jako važno jest da se sustav studentskog predstavništva promijeni jer je ovaj trenutačni potpuni promašaj, što najbolje pokazuje priča s 15, odnosno 14,6 posto studenata u Vijeću.

• Što treba mijenjati u studentskom predstavništvu i u Zakonu o studentskom zboru da bi bilo funkcionalno?

Postupak izbora vrlo je složen, loše postavljen. Potrebno je zakonom osigurati da studentski predstavnici imaju stvarnu moć u fakultetskim vijećima. Fakultetska vijeća studente koriste uglavnom kao privjesak i vrlo često se događa da se studentski zbor zbog toga mnogo ne zabrinjava.

Osim izbora i djelokruga, treba raditi na poticanju studentskog organiziranja jer ako nemate razvijene studentske organizacije, ne možete imati ni funkcionalan studentski zbor. Potrebno je imati studentske organizacije koje će kandidirati ljude za zbor.

Dakle, bolji izbori, jasniji djelokrug proširen sa stvarnim ovlastima i poticanje studentskog organiziranja stvari su koje treba napraviti sustavnije i konkretnije.

• Događaji na Filozofskom podsjećaju nas na buru koja se u stručnoj i široj javnosti podigla zbog Cjelo-

‘Dana 15. listopada organiziramo marš kojim novoj vlasti želimo poručiti da mladi nisu samo simpatičan simbol koji se koristi u predizbornoj kampanji, nego ljudi sa stvarnim pravima’, najavio je Kralj

Država se mora prestati ponašati kao da smo mi, mladi, isključivi krivci za to što ne možemo pronaći posao, kaže Kralj Foto: Rebeka Lesac

vite kurikularne reforme.

Istina. Žalosno je da jedna osoba može uzdrmati temelje cijele institucije kao što je MZOS. Šustar je samo imao hir, to nije bila ozbiljna agenda. Žalosno je da istu osobu koja upravlja institucijom mogu na tako prizemne načine ucijeniti različiti akteri, kao što su stranke iz koalicije koje su zapravo potpuno irelevantne. Uspjeli su postići da ministar odustaje od reforme s kojom se inicijalno slagao.

• Izbori su prošli i čekamo formiranje nove vlade. Što od nje očekujete kad je riječ o mladima?

Imamo cijeli popis zahtjeva, a ja sam

Imamo cijeli niz mjera koje mlade trebaju osnažiti i osposobiti ih za pronalazak posla, a funkcioniraju kao mjere eksploatacije koje poslodavci mogu jednostavno koristiti sve pesimističniji, sve je teže vidjeti neki tip perspektive, s obzirom na to da stranke mlade i dalje spominju samo partikularno u svojim programima. Sve stranke koje su sudjelova-

le na ovim izborima, ako su i govorile o mladima, govorile su o pitanjima poput nezaposlenosti. Općenito, vidljivo je da se više govori o mladima u politici, ali je isto tako vidljivo da, posebno u strankama desnog spektra, mlade doživljavaju na patronizirajući način, odnosno, u državi ih se pokušava zadržati domoljubljem, što nam jako smeta jer mi, mladi, ne možemo jesti domoljublje.

• Što mislite, hoće li se stvari mijenjati na bolje ili gore za mlade s novom vladom?

Prošla je vlada bila jako loša i teško je očekivati išta gore od toga. Ali kako

Mladi radnici, pogotovo žene, kao igračke poslodavaca S kojim se problemima najčešće susrećete kao Mreža i kao mladi?

Veliki problem s kojim se Mreža susreće nesustavna je podrška države. Ne postoji jasna ideja kakve udruge mladih i za mlade želimo imati i kako ih želimo poticati kao država, a onda i kao društvo. Najveći problem koji mlade danas muči vezan je uz zapošljavanje. Slijedi ga kršenje prava

mladih koji rade. Radnička prava mladih osoba danas su na teškoj vjetrometini upravo zbog toga što je tržište rada postalo kompetitivno, potražnja za radnim mjestima je relativno mala i onda se poslodavci mogu poigravati radnicima, što se posebno odnosi na žene. Tom problemu se već godinama pokušava stati na kraj, ali u osnovi cijeli problem proizlazi iz preslabog državnog nadzora poslodavaca.

biste rekli, ništa nas ne smije iznenaditi. Prošla vlada ne samo da je narušila ljudska prava, ne samo da su potpuno monopolizirali državu za svoje partikularne ciljeve i za neki tip osvete ljevici nego je još k tome uspjela potpuno urušiti sustav financiranja civilnog društva u Hrvatskoj koji postoji već 15 godina. Taj sustav koji je urušen još će se dugo ponovno graditi i obnavljati. Nadam se da će nova vlada u tome pomoći.

• Borite se i za veće zapošljavanje mladih. Kako se to može postići?

Treba promijeniti pristup, država se mora prestati ponašati kao da smo mi, mladi, isključivi krivci za to što ne možemo naći posao. Prvi i osnovni krivac za to sustav je u kojem živimo, kapitalizam. On ide prema smanjenju broja radnih mjesta, prirodno retroaktivno utječe na bilo kakvu mogućnost održivosti u ekonomiji. Živimo u državi koja je mnogo sklonija tome da se taj sustav i dalje deregulira umjesto da se regulira i održi pod nekim tipom kontrole. Čini mi se da je najvažnije pri zapošljavanju mladih prije svega kvalitetnije poticanje zapošljavanja mjerama aktivne politike zapošljavanja koje podrazumijevaju stvarno osposobljavanje. Ono što mi sad imamo stručno je osposobljavanje koje je to samo u nazivu. Imamo cijeli niz mjera koje mlade trebaju osnažiti i osposobiti ih za pronalazak posla, a funkcioniraju kao mjere eksploatacije koje poslodavci mogu jednostavno koristiti.

• Što činite u vezi sa stručnim osposobljavanjem, koje promjene zahtijevate?

Stručno osposobljavanje treba podrazumijevati kvalitetniji proces učenja, s jasnim planom učenja i kvalitetnijim sustavom mentorstva, a ono što je najvažnije, treba prestati biti dostupno samo visoko obrazovanim mladima iz urbanih sredina. Mjere aktivne politike zapošljavanja trebaju ciljati prije svega na mlade koji nisu niti u obrazovanju, niti u osposobljavanju, niti su zaposleni. Ti mladi, kojih u Hrvatskoj ima oko 150.000, ostali su daleko od mjere stručnog osposobljavanja. Još je važnije da se dopusti njena regionalna jednakost i ravnopravna zastupljenost u svim županijama.

• Na koje se sve načine borite za prava mladih?

Mreža je prije svega zagovaračka organizacija, ali aktivno sudjelujemo u javnim akcijama i u protestnim aktivnostima. Dana 15. listopada organiziramo marš mladih radnika i radnica u Zagrebu na kojem bismo htjeli okupiti nekoliko stotina mladih koji se osjećaju nezadovoljno i potlačeno trenutačnom situacijom. Tim maršem želimo poručiti novoj vlasti da mladi nisu samo simpatičan simboli koji se koristi u predizbornoj kampanji, nego smo ljudi sa stvarnim pravima.

• Kakva je, prema vašem mišljenju, budućnost mladih u Hrvatskoj, postoji li perspektiva?

Postoji, zato što sve ove teme o kojima smo razgovarali nekoć nisu bile u medijima i nisu bile na dnevnom redu u institucijama. Tim se temama političari počinju više baviti, a država i društva svjesniji su koliko su mladi sadašnjost, a ne neka apstraktna budućnost.

8

Kolumne/komentari/mišljenja

Rujan 2016.

Brucoši, svijet vam je na dlanu G

P

Igor Weidlich

kontakt@igorweidlich.com

očetak nove akademske godine brucošima je početak novog života. I mi u Globalu govorimo o tome da damo pokoji savjet svim tim ljudima koji ulaze u svijet „odraslih“. A onda se sjetim – ima tome već neko vrijeme, ali i ja sam bio brucoš.

I sad kad se osvrnem, vjerojatno sam za vrijeme studija više živio ono što ne treba nego ono što treba. Zato sam vjerojatno i studirao predugo. Ali ako bih se sad vratio u tu poziciju, a gledam mlade kolege kako iz dana u dan dobivaju nove bitke sa svojim studijem, ponešto bih ipak malo drukčije.

Jer što se savjeta tiče – nema tu filozofije.

Ukratko – svijet vam zaista jest na dlanu. Ali ono što s njim napravite neće pasti s neba. Vraćaju se mladi kolege s Erasmusa i trudim se ne slušati kako im je bilo. Jer sam pomalo ljubomoran, toga u moje vrijeme nije bilo. A iskustva koja donose su neprocjenjiva. Idite. Iskusite. Kažem – svijet na dlanu.

S druge strane gledam brucoše kako na upis dolaze s mamama i tatama, ne znaju ni uplatnicu ispuniti. Hoćete li ih voditi i na prvi ispit da mole profesore za višu ocjene? Odgovornost, bacanje u vatru, ali prije svega učenje, to postaje vaša svakodnevica. Što prije počnete, bit će vam lakše. Bojite se pogrešaka? Stisnite zube i odrastite, vidjet ćete da može biti i prilično zabavno.

Gledam kolege koji polaze razne prakse, nešto čega je još prije desetak godina nedostajalo. Zbog prakse nekad padnu ispite. I nije im žao. Zato

Hoćete li mame i tate voditi na prvi ispit da mole za višu ocjenu?

Odgovornost, bacanje u vatru i učenje postaju vaša svakodnevica... što za ispit postoji drugi rok, a neposredna znanja i vještine upijaš sada i odmah, ne propuštaj prigodu. Petice u indeksu zaista nisu svrha života. Da se poslužim novinarskom analogijom – uzalud ti i pravopis i sva medijska teorija, ako ne znaš otići na tržnicu i donijeti dobru priču.

Pa opet, gledam mlade kolege kako se žale na razne nepravde, žicaju propuštene potpise, mole za prolaz… A na pitanje jesu li proučili svoja studentska prava, pravilnik svog fakulteta, jesu li na vrijeme ispunili obveze, jesu li išta poduzeli, pitali, informirali se – s druge strane samo muk. Igranje žrtve je simptom našeg društva, ali ako ikakav savjet mogu više istaknuti onda je to – punoljetni ste, vi ste odgovorni za sebe i svoje postupke. a svijet se osvaja samo ako hrabro uhvatiš sve konce.

Ali nitko ne voli pametovanje, pa vjerojatno i ovaj komentar nema veću svrhu od nekog šuma u kanalu. I nije to loše. Jer treba učiti na vlastitoj koži, odgovorno stati iza svojih pogrešaka i uspjeha. A iz iskustva ipak znam jedno – tko hoće i želi, tko razmišlja izvan okvira i uzima ono što mu je ponuđeno (a studiji danas nude toliko toga), svijet mu zaista jest na dlanu.

Jer uvijek imamo i drugu opciju. Svi mi negdje imamo neku strinu ili ujaka koji znaju nekog u nekom ministarstvu koji nam možda može srediti da se uhljebimo. Da. Može se i tako. Ali odrasli ste, smijete i sami odlučiti želite li to od života.

S

Oda sportu, taocu politike, loše infrastrukture i podfinanciranja

vake četiri godine sportski zaljubljenici nestrpljivo čekaju ljeto u kojemu se održavaju europsko prvenstvo u nogometu i olimpijske igre. Svaka čast godini kada gledamo nogometni mundijal i zimske Olimpijske igre, ali moramo priznati kako je velika razlika u popularnosti zimskih i ljetnih Igara, dok kod nogometnih prvenstava velike razlike nema, na oba se natjecanja lopta kotrlja jednako.

Za Hrvatsku je sportsko ljeto bilo poput vlaka smrti. Mnogo pozitivnih i negativnih osjećaja, a bili smo i domaćini Europskih sveučilišnih igara koje su Zagrebu tijekom ljetnih mjeseca dovele brdo mladih turista, a Rijeci potrebnu infrastrukturu koja nije mijenjana godinama.

Počeli smo s Europskim nogometnim prvenstvom u Francuskoj. Tricolori su drhtali u strahu od terorističkog napada, a HNS od huligana. Sramotno ponašanje dijela navijača na utakmici protiv Češke danima je punilo medijski prostor, ali bitka je to u kojoj nema pobjednika.

S jedne su strane “huligani” koji izgredima žele naštetiti vrhuški HNS-a, a u toj krovnoj nogometnoj instituciji su ljudi protiv kojih su pokrenuti sudski postupci i koji godinama narušavaju ugled hrvatskog sporta, a ne samo najvažnije sporedne stvari na svijetu.

Nogometaši su igrama na terenu ponovno ujedinili naciju, a za nesretnim porazom od Portugala možemo samo žaliti. Ispadanje u osmini finala je neuspjeh, ali nećemo se baviti onom - što bi bilo, kad bi bilo.

Reprezentativno nogometno ljeto završilo je pobjedom nogometne dekadecije. Drugim riječima, okrunjen je europski prvak koji nije ispalio nijedan metak. Portugal je zasjeo na nogometni tron poput Grčke prije 12 godina a da nije slavio u susretu nakon 90 odigranih minuta sve do polufinala i susreta protiv Walesa.

No zato valjda i volimo nogomet te mu svi tepamo kako je upravo on “najvažnija sporedna stvar na svijetu”. Završetak Eura značio je povratak u realnost za hrvatske nogometne sladokusce. Dinamo je izborio Ligu prvaka, Hajduk i Lokomotiva su došli na prag ulaska u Europsku ligu, no što nam sve to znači kada brojke govore kako su u posljednjih devet sezona Lokomotiva i Dinamo među sobom odradili rekordna 124 transfera.

Da, i to je moguće. Postoje i oni koji vjeruju kako klubovi poput Osijeka i Rijeke mogu skinuti “maksimirskog diva” s trona hrvatskog nogometa, no onda u petak navečer dođemo kući, pogledamo s kim je

Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

I onda se medaljaši vrate u domovinu, mi, novinari, pohrlimo na dočeke, presretne obitelji grle i ljube svoje heroje jer znaju kolika su odricanja s njima prošli, a tu su i političari koji skupljaju bodove. Ne one koje su skupljali odlični košarkaši u Riju, nego političke, jer, eto, izbori su nam kucali na vrata, a u međuvremenu je i ta farsa završila igrao Dinamo i čim smo vidjeli njegova protivnika, znamo tko je izašao kao pobjednik ishoda. Za one koji nisu shvatili, radi se naravno o Lokomotivi i gradskom derbiju, kako mu neki vole tepati. Ipak, od silnog kukanja i pesimizma nema kruha. Možda bolje da hrvatski klupski nogomet ostane u sjeni onoga što su hrvatski reprezentativci napravili u Francuskoj. Jer, naposljetku, većina igrača nogometne repke plod je hrvatskih klubova, ma kakvi oni bili.

Ponosnima, ako ne i još ponosnijima učinili su nas hrvatski olimpijci u Riju. Igre su za Hrvatsku bile za deset, ne samo po broju medalja, nego i po broju sportaša koji su konkurirali za odličje. Ne valja nikoga posebno isticati niti kuditi jer znamo kako su u ostalim sportovima (barem što se Hrvatske tiče) financije mnogo manje nego u nogometu.

Fantela i Marenić bez sponzora ne bi imali dovoljno sredstava za pokriti putovanja i opremu, Sara Kolak

živi kod trenerove majke u Celju kao podstanar, Filipu Hrgoviću ne može se subvencionirati ni prijevoz na svakodnevne treninge, a Josip Glasnović bez pomoći roditelja ne bi mogao kupiti metke za “ubijanje golubova”. Pametnome dosta.

I onda se medaljaši vrate u domovinu, mi, novinari, pohrlimo na dočeke, presretne obitelji grle i ljube svoje heroje jer znaju kolika su odricanja s njima prošli, a tu su i političari koji skupljaju bodove. Ne one koje su skupljali odlični košarkaši u Riju, nego političke, jer, eto, izbori su nam kucali na vrata, a u međuvremenu je i ta farsa završila.

Jednaku su nam radost donijeli i paraolimpijci koji su iz Rija donijeli pet medalja. Malena delegacija ostvarila je vrijedan uspjeh koji uvelike ovisi o volji i financijama njih samih. Ponekad im ni financije nisu toliko važne. Primjerom to pokazuje Velimir Šandor, osvajač brončanog odličja u bacanju kugle. On je uzeo četiri mjeseca neplaćenog dopusta kako bi se mogao pripremiti za Rio, i isplatilo se, ili možda nije.

Jer divno je oko vrata imati olimpijsku ili paraolimpijsku medalju, ali onda se ti isti sportaši vrate iz Rija, stanu za govornicu i jedna od njih hrabro progovori: “Postoji velika mogućnost da od 1. listopada ove pa do siječnja 2017. godine izađemo iz programa stipendija, odnosno ostat ćemo bez novčane pomoći, novca za vitaminizaciju, fizioterapeute i treninge”, hrabro je u inat svim okupljenim političarima i dužnosnicima izjavila zlatna stolnotenisačica Sandra Paović. Pa nek si misle.

Da se vratim na prethodnu misao. Lijepo je imati medalju, ali što ako ti država sutra okrene leđa, baci na cestu i ne pomogne u normalnom treningu. Istina, sportaši su sami odabrali svoj put, ali isto su napravili i političari, ekonomisti, odvjetnici, pa za svoj rad ili nerad dobivaju naknadu, dok sa sportašima to nije uvijek slučaj. No opet se treba okrenuti pozitivnim događanjima, i to sportskima, pa još u Hrvatskoj!

Europske sveučilišne igre su događaj najavljen bez mnogo pompe, ali proveden s mnogo uspjeha. Barem sportskih. Hrvatski predstavnici bili su najbrojniji, a domaća delegacija osvojila je najviše medalja. Obećanja o infrastrukturi nisu posve ispunjena, ali u razgovoru sa stranim sportašima da se zaključiti kako je Hrvatska organizirala najbolje sveučilišne igre u povijesti. I to je dovoljno za prolaznu ocjenu, možda i više od toga.

Sportska jesen počinje, olimpijski heroji padaju u zaborav, nogomet ponovno dolazi u prvi plan, a političari će se i dalje pojavljivati onda kada bude medalja, ili izbora. Njima je svejedno. Neka je kruha i igara, a novac će oni podijeliti među sobom.

U Abu Dhabiju me uče da je dobro sve preispitivati i mijenjati mišljenje

Brečak G Paula paula.brecak@hotmail.com

M

oji srednjoškolski kolege još se izležavaju na plaži dok se ja već pripremam za prve ispite na fakultetu i pokušavam se snaći među 40 knjiga koje sam dobila za prvi semestar koji obuhvaća samo četiri predmeta. Na New York Universityu sam u Abu Dhabiju i polako shvaćam kako bi mi bilo mnogo lakše da sam ostala studirati u Hrvatskoj gdje se predavanja markiraju, skripte kopiraju i mama pere rublje, ali da bi bilo zanimljivije i edukativnije teško je priznati.

Nakon što sam drugi razred srednje škole proživjela na razmjeni u Meksiku, teško mi je bilo zamisliti život u jednom mjestu. Čvrsto sam odlučila da želim polaziti američki fakultet, putovati i ne zadržavati se nigdje predugo, iako su mi se svi smijali i zaključili da su to samo moji pusti snovi.

Američki fakulteti nevjerojatno su skupi pa sam, kako bih te snove ostvarila, morala ciljati visoko, na fakultete koji mi mogu pružiti više i od pune stipendije. Na NYUAD za mene to znači pokrivene troškove školarine, literature, smještaja, hrane, “špreceraja”, zdravstvenog osiguranja, letova kući tijekom zimskih i ljetnih praznika te na semestre u inozemstvu i dodatni džeparac za slobodno trošenje. Takvih fakulteta vrlo je malo te traže visoke

ocjene, zanimljiv životopis, ambiciozna motivacijska pisma i oduševljena pisma preporuke, kao i ono nešto. Za NYUAD ono nešto je biti nadasve željan za upoznavanjem novih stvari, ljudi, jezika, kultura.

Sveučilište trenutačno ima manje od tisuću studenata i ne planira pretjerano prelaziti taj broj. Razlog za to poseban je način predavanja koja se zasnivaju na raspravama umjesto na pukom poučavanju činjenica kao u Hrvatskoj. Od studenata se očekuje

Na New York Universityu u Abu Dhabiju gdje studiram polako shvaćam kako bi mi bilo mnogo lakše da sam ostala studirati u Hrvatskoj gdje se predavanja markiraju, skripte kopiraju i mama pere rublje, ali teško da bi bilo zanimljivije i edukativnije da se za predavanje pripreme isto kao i profesori, nitko ne daje skripte te je na nama samima da zaključimo što je ono važno što bi moglo biti u ispitu.

Mnogo je lakše kampanjski učiti i štrebati iz tuđih skripti, što je ustaljena praksa u Hrvatskoj, nego aktivno razmišljati o materijalu i sudjelovati na predavanjima od desetak ljudi, pogotovo kada to sudjelo-

vanje nosi 25 posto završne ocjene.

Jasno je da je u Hrvatskoj obrazovanje samo sredstvo kojim se želi postići određen cilj (uspjeh, novac, zaposlenje), a ne uživanje u stjecanju novih znanja i promišljanju o svijetu oko nas. NYUAD ne želi usaditi statičke činjenice u glave studentima, nego ih želi natjerati da činjenice preispituju.

Mnogo mojih vršnjaka ni pred samu maturu nije bilo sigurno što točno žele upisati niti čime se žele baviti. Rezultat toga već je dobro poznata izmjena studenata na fakultetima nakon prve godine. U Hrvatskoj se takve studente gleda s visoka sa zaključkom kako su lijeni i osuđeni na neuspjeh. Na NYUAD takve bi norme izazvale zgražanje.

Ovo je Liberal Arts School – sveučilište na kojemu se student za određen studij izjašnjava tek na kraju druge godine. Cilj je potaknuti studente da istraže sebe i svoje interese, da uzmu predavanja koja ih plaše, iz područja koja ih ne zanimaju ili o kojima ne znaju ništa.

U tom duhu ja u prvom semestru uzimam dva predavanja iz sociologije, jedno iz filozofije te jedno iz ekonomije. Ovdje nema osobe koja od prvog dana predavanja nije promijenila mišljenje o željenom životnom zvanju barem tri puta, i to se smatra dobrim. Ali NYUAD se trudi i više, pokušava svoje studente pretvoriti u globalne ljude s nadom da će taj utjecaj prenijeti i na ostatak svijeta.

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a

ISTRAŽIVANJE Koliko znanja s fakulteta novinarima i politolozima koriste u poslu

Na fakultetu osnova, ‘pravo’ učenje počinje tek na radnom mjestu

Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

F

Foto: Nika Mokos

akulteti često nude previše teorije, a premalo prakse. Nakon diplome mladi na tržište rada dolaze neiskusni i nije rijetkost da se zapitaju što su točno učili pet godina na fakultetu. Znanja i vještine koje studenti politologije i novinarstva stječu na Fakultetu političkih znanosti najčešće donekle i koriste u radu. To je jedno od rezultata istraživanja provedenog među studentima FPZG-a. Istraživanje se provodilo s pomoću anketa, a sve to u sklopu projekta Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a, čime se upozorava na važnost obrazovanja, znanja i vještina u tom sektoru.

Da im znanja i vještine s fakulteta uopće ne koriste u poslu smatra 6,70 posto novinara i 9,95 posto politologa. Jednako malo je i onih koji naučeno na fakultetu potpuno koriste.

Takvih je novinara 9,38, a politolo-

ga 7,21 posto. Anja Pletikosa diplomirala je novinarstvo te se zaposlila na Novoj TV. “Znanje stečeno na fakultetu mi je pomoglo toliko da poznajem zakonitosti struke. Međutim, ipak sam najviše naučila radom na Novoj TV i u različitim situacijama. Biti dio tima za odnose s javnošću najgledanije televizije u Hrvatskoj, posebice u samom početku izgradnje karijere, ne samo da je neprocjenjivo iskustvo nego i najbolja škola”, objašnjava.

Neke tvrtke nude formalnu ili neformalnu obuku na poslu u razdoblju uvođenja u rad. Ovo istraživanje pokazuje da nešto više takve obuke prolaze politolozi. Novinari najčešće imaju neformalne obuke ili ih uopće nemaju, a politolozi pak uglavnom prolaze neformalne obuke.

Pletikosa je na Novu TV došla još kao studentica na praksu tako da je, kaže, već tada mnogo stvari naučila. “Kada sam počela raditi, stečeno znanje sam postupno nadograđivala”, dodaje.

PRVO ZAPOSLENJE Samo s teorijom studenti ne mogu daleko dogurati

ODNOSI S JAVNOŠĆU

Za posao sve češće traže i certifikat

N

a tržištu je velika ponuda različitih programa obrazovanja te je teško bez konkretnih podataka reći koliko se ulaže u stručna usavršavanja i dodatno obrazovanje, objasnila je Maja Vela, glavna tajnica Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ).

Anketa koju je proveo Fakultet političkih znanosti u sklopu projekta Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a pokazala je da čak 88,2 posto poslodavaca smatra kao je za zanimanje stručnjaka za odnose s javnošću važno redovito stručno usavršavanje unutar organizacije, dok 11,8 posto poslodavaca smatra da zaposlenik mora uz završenu školu imati certifikat o osposobljenosti za posao odnosno Certifikat stručnjaka za OSJ. Kako bi potaknuli dodatno obrazovanje stručnjaka za odnose s javnošću, HUOJ je pokrenuo program HUOJ Edu, ali i program certificiranja te je dosad dodijeljen 31 certifikat.

“Status certificiranog stručnjaka za OSJ strukovna je potvrda najviše razine profesionalne izvrsnosti”, istaknula je Vela.

Trenutačno je u pripremi i novi ciklus certifikacije kojemu će moći pristupiti osobe koje zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom o certifikaciji stručnjaka za OSJ. (Kristina Balun)

Za posao je najvažnija osobna inicijativa Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

Č

esto se čuje da već tijekom studija “treba početi tražiti posao za svaki slučaj”. S obzirom na rastući broj medija, posebice portala, studentima nije teško pronaći zaposlenje. Ipak, nešto je teže zadržati ga kad prestanu vrijediti studentska prava.

“Na početku treće godine zaključila

sam da je vrijeme za praksu jer s teorijom neću daleko dogurati. Prijavila sam se u Manjguru, agenciju za odnose s javnošću, postala praktikant, a šest mjeseci nakon toga dobila i ponudu da ostanem za stalno”, ispričala je novinarka Dora Čolaković, koja je kao svoju prvu medijsku ljubav odabrala odnose s javnošću. Ona je jedna od rijetkih koja je u 13,58 posto novinara koji uspiju dobiti ugovor na neodređeno. Njezinu sretnu sudbinu dijeli Ela Naranđa, politologinja koja

je pretraživanjem internetskih oglasa vrlo brzo nakon diplome uspjela postati projektna menadžerica u Centru za mirovne studije. Trenutačno je zaposlena u Adris grupi kao poslovna tajnica na ugovor na određeno.

“U Upravi sa mnom su još tri politologinje te kolega politolog, glavni za korporativne komunikacije”, rekla je Ela. Ipak, većina politologa može se pouzdati gotovo samo u stručno osposobljavanje, što potvrđuje i podatak da njih 36,97 posto nakon studija

kreće upravo tim putem, a onda - ili burza rada ili što bude. Hrvatski zavod za zapošljavanje prije nekoliko je godina uveo dodjelu poticaja za samozapošljavanje. Iako ni Dora ni Ela nisu ozbiljno o tome razmišljale, u slučaju da kod poslodavaca izostanu željeni ugovori o zasnivanju radnog odnosa, možda ipak postoji svjetlija budućnost za 13,18 posto politologa odnosno 14,74 posto novinara koji od diplome još nisu uspjeli zaploviti “tržišnim vodama” Hrvatske.

NEZAPOSLENOST Jesmo li prezasićeni nekim profesijama?

‘Na malom hrvatskom tržištu rada previše je medijskih profesionalaca’

Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

Ilustracija: Hrvoje Šoljić

N

ezaposlenost je u Hrvatskoj jedan od gorućih problema, a u poslovnom svijetu novinara i politologa slična je situacija. Mala je ponuda, a velika potražnja. Anketa među završenim studentima na FPZG-u pokazala je da kao najvećim razlog vlastite nezaposlenosti diplomirani studenti novinarstva i politologije vide to što poslodavci ne traže zaposlenike s njihovom razinom obrazovanja. Ipak, taj se podatak pokazao upitnim jer su nam iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) dali potpuno oprečne informacije.

“Budući da je riječ o zanimanjima u kojima je za obavljanje poslova u načelu potrebna visoka stručna sprema, poslodavci u natječajima za radna

mjesta u kojima ističu potrebne kvalifikacije politologa i novinara kao uvjet navode visoku stručnu spremu”, što u prijevodu znači da poslo-

davci najviše traže diplomirane novinare i politologe. S tim se razlogom kao gorućim problemom nezaposlenosti nije složio završeni student no-

vinarstva Matej Knežević, koji je trenutačno nezaposlen.

“Možda bih drukčije gledao na ovu stvar, a to je prezasićenost tržišta rada. Naime, FPZG godišnje završi oko 200 ljudi, a ako tome dodamo broj ranije završenih i nezaposlenih dolazimo do vrlo velikog broja koji se ne usuđujem izgovoriti. Premalo tržište za mnogo medijskih profesionalaca”, ističe Matej, a njegove riječi potkrepljuju podaci HZZ-a prema kojima je potkraj srpnja tekuće godine evidentirano 519 nezaposlenih novinara i 317 nezaposlenih politologa.

“Pritom treba uzeti u obzir da nije samo FPZG tvornica medijskih profesionalaca. Tu su i hrvatski studiji, Vern, studiji medija u Virovitici, Zadru i Dubrovniku, ali i privatni studiji za odnose s javnošću”, zaključio je Matej.

Da je certifikat o osposobljenosti za posao važan smatra 11,8 posto posloFoto: Nika Mokos davaca

PRAKSA ZA NOVINARE

Redakcije očekuju mlade koji već znaju raditi

N

ajviše novinara za rad se osposobljava na studentskoj praksi, njih 37,5 posto, i to su i najzastupljenija očekivanja poslodavaca. Riječ je, dakle, o certifikatima ili dodatnim potvrdama o potrebnom obrazovanju. Tako Lucija Pongrac, diplomirana novinarka, svoju studentsku praksu smatra neprocjenjivim iskustvom koje je, kako kaže, “uvelike oblikovalo moj karijerni put i pružio mi mogućnost upoznavanja sa stvarnim poslovnim svijetom prije završetka studija”. Tako je svoja praktična i stručna znanja stjecala na praksi na RTL-u, HRT-u, Novoj TV, u Večernjem listu, na DeutscheWelleu te na TV Studentu i u Globalu. Prema anketi, nakon osposobljavanja za rad kroz studentsku praksu, slijedi obuka ili obrazovanje za posao unutar namjenskog programa u vlastitoj organizaciji od 33,3 posto, zatim stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa s 20,8 posto i pripravnički staž od 8,3 posto te neprovođenje osposobljavanja unutar organizacije od 4,1 posto. (Hanan Nanić)

Tekst je nastao u sklopu projekta Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a, koji provodi Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Projekt sufinancira Europska unija.

10

Novac

Rujan 2016.

TROŠKOVI ‘Svježi’ studenti trebaju upoznati i svoje financijske mogućnosti

SPONZOR RUBRIKE

I iksica i banke mogu olakšati život, samo se treba informirati

Studentski paketi nude otvaranje tekućeg i žiroračuna uz malu mjesečnu naknadu, ali i mogućnosti podizanja studentskih kredita. U nekim bankama to se odnosi na odlazak u minus

G

Mia Musulin

miamusulin2@gmail.com

G

odišnji proračun koji studenti potroše pozamašan je i uvijek se iznova povećava. Zato je već na početku studija nužno naučiti trošiti pametno, jer studentski život je ipak dovoljno skup: troši se na školarine, smještaj, hranu, a naravno i na zabavu. A da bi se moglo trošiti, treba nešto i uštedjeti, treba početi upoznavati financijski sustav,

treba se odvažiti i ući u “svijet odraslih”, a to znači i informiranje i samoinicijativan posjet nekoj banci uz dobru informiranost što se studentu tamo pruža. A gotovo većina banaka danas studentima nudi neke opcije koje im mogu olakšati život.

KREDIT DO KRAJA STUDIJA Malo je studenata na početku studija upoznato sa studentskim paketima s kojima se danas mogu susresti u gotovo svim bankama. Ono

Foto: Marija Gaura/Global

Nije lako balansirati sa skromnim proračunom

Ugovori besplatni paket OTP Indeks i osvoji iPhone!

P

očinje nova akademska godina, ti trebaš studentski račun, a ni telefon ti više nije najnoviji? Ugovori besplatni paket usluga OTP Indeks do 10. studenoga i naći ćeš se u izvlačenju za jedan od petnaest pametnih telefona Apple iPhone 6 16 GB Silver.

OTP banka ima izvrsnu ponudu za sve studente: ugovaranjem paketa OTP Indeks (besplatnim) dobit ćeš tekući, žiro i devizni račun (besplatno), internetsko i mobilno bankarstvo (besplatno), karticu Visa web-prepaid (da, također besplatno). Visa web prepaid idealna je za internetski shopping jer na računu uvijek imaš baš onoliko koliko želiš potrošiti, a u kombinaciji s internetskim i mobilnim bankarstvom sve možeš kontrolirati on-line i u realnom vremenu - sredstva se s tekućeg računa prebacuju na Visa web-račun trenutno!

Putuješ, posjećuješ festivale, voliš izlaske?

Imamo i beskontaktnu karticu s kojom nema čekanja u redu. Sve to možeš ugovoriti i bez

odlaska u poslovnicu, putem aplikacije na stranici www.otpbanka.hr u samo desetak minuta.

Zato što su svi nabrojeni proizvodi i usluge besplatni za studente, godišnja ušteda od korištenja tog paketa je više od 500 kuna!

Gotovi? Ni izbliza: u paketu OTP Indeks dobivaš i povoljnije uvjete za ugovaranje studentskog kredita te 50 posto popusta za vođenje tekućeg i deviznog računa OTP Dinamik štednje, a ako ti troškovi malo porastu tijekom studiranja i za to imamo rješenje: ovisno o vrsti priljeva na tvoj račun, omogućit ćemo ti korištenje odgovarajućeg iznosa dopuštenog prekoračenja po tekućem računu uz nižu kamatnu stopu.

Još te nismo uvjerili? Uz sve nabrojeno možda budeš i jedan od sretnika koji će dobiti novi iPhone – ako ugovoriš paket OTP Indeks, uz malo sreće Apple iPhone 6 16 GB Silver može biti tvoj jer svi studenti koji to naprave do 10. studenoga ulaze u nagradnu igru za jedan od petnaest pametnih telefona.

SPONZORIRANI ČLANAK

što studentski paketi nude jest otvaranje tekućeg i žiroračuna uz malu mjesečnu naknadu, ali i mogućnosti podizanja studentskih kredita.

U nekim bankama to se ne odnosi na klasično “zaduživanje”, nego na odlazak u minus na tekućem računu, a iznos “minusa” može se podići ili potrošiti pomalo ili cijeli odjednom.

Ono na što studenti vrlo pozitivno reagiraju jest obračunavanje vrlo male kamate na minus, a može se vratiti do zadnjeg dana studija.

“Svoj studentski kredit podignula sam na prvoj godini studija za potrebe studijskog putovanja, sad sam na trećoj godini i još ga nisam vratila. Upravo taj uvjet me i potaknuo da ga podignem jer kredit smijem imati dok god studiram”, ističe Andrijana Štulić, studentica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Ovdje je riječ o manjem iznosu, međutim, postoji sve više kredita koje studenti podižu za potrebe plaćanja studija, što se tiče nešto većih iznosa. Banke tada izlaze u susret, čak i tako da sklapaju posebne ugovore s fakultetima ili daju uvjet da se s otplatom kredita započne tek pri završetku studija.

Uz bankarske usluge, “svježi” studenti trebali bi se što prije upoznati i s pravima i mogućnostima javnog prijevoza. Osim prava na mjesečni ili godišnji pokaz kojim se nesmetano može voziti javnim gradskim prijevozom (tramvajem i autobusom), tu su i popusti na karte za autobuse i vlakove kojima studenti vikendom ili praznicima odlaze svojim kućama u druga mjesta.

Uz prikaz iksice ili indeksa pri kupnji karte popusti su veliki, a nude se i posebne studentske kartice te kuponi uz pomoć kojih se može doći i do besplatnih vožnji.

“U protekloj akademskoj godini autobus mi je (osim tramvaja) bio najčešće prijevozno sredstvo. Kad sam vidjela kakve su cijene karata, nisam ni pomišljala na alternative. Sada ste studenti i imate mnogo povlastica - čim prije skužite sve, to bolje! Napravite si iskaznicu kojom ćete imati još jeftinije cijene

putovanja. Ja sam putovala iz Rijeke do Zagreba povratnom kartom za samo 60 kuna”, ističe Lea Medica, studentica druge godine Fakulteta političkih znanosti.

VIŠE OD OBIČNE KARTICE Iksica (X-ica), identifikacijska kartica studenta odmah na početku akademske godine postaje važan dokument. Osim “najpoznatijeg” popusta, onog na prehranu u menzama, gdje se studenti mogu vrlo povoljno hraniti, iksica nudi i još neke pogodnosti. Na početku svake akademske godine studenti dobiju brošuru u kojoj mogu pronaći kupone za različite vrste popusta, od kina i kazališta, preko frizerskih salona i restorana zdrave prehrane.

“Oduvijek sam voljela odlaske u kazališta, ali prije upisa na fakultet nisam često išla. Kroz brošuru studentskih popusta upoznala sam se

Postoji sve više kredita koje studenti podižu za potrebe plaćanja studija, što se tiče nešto većih iznosa. Banke tada izlaze u susret, čak i tako da sklapaju posebne ugovore s fakultetima ili daju uvjet da se s otplatom kredita započne tek pri završetku studija s mogućnostima koje mi kazališta nude, od popusta na karte uz pokazivanje iksice preko skupljanja kupona koji cijene karata čine vrlo prihvatljivima”, kaže Karmen Miletić, studentica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Svaki student pri upisu na fakultet dobiva iksicu i indeks koji mu postaju identifikacijski dokumenti za izlaske na kolokvije ili ispite, ali i pomoć pri dobivanju različitih popusta kako bi im se olakšala barem ona financijska strana studentskog života.

Kako studenti mogu uštedjeti?

Foto: Helena Pereković/Global

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Kultura

Rujan 2016.

DEMO BENDOVI Zašto su obrade redovito ispred stvaranja autorskih djela?

Recept za uspjeh: na dvije autorske stvari - jedan cover

Kruljac G Ivor ivorzk@gmail.com

P

remda Josipa Kukor najviše voli stvarati filmsku glazbu, dvije se godine bavi pjevanjem. Prije godinu dana imala je svoju prvu gažu u Aquariusu, a nakon toga i u Supercaffeu. “Pjevala sam dosta toga od Disclosurea i pop-pjesme. Sama sam ih birala, u dogovoru s organizatoricom i dečkom koji je svirao”, objasnila je Kukor izbor svojeg repertoara. Bira pjesme koje su joj ugodne i u kojima se dobro osjeća. “Ono što privuče ljude je nešto što već znaju. Ne znaju te kao osobu i pitali bi se što je to kada bi počeo pjevati svoje pjesme”, rekla je Kukor. S tim se slaže i Stjepan Malković koji nastoji snimiti svoju prvu pjesmu.

“To mi je u redu, zato što ljudi ne znaju kako bi zvučao da pjevaš nešto drugo i zato trebaš najprije svaku tuđu pjesmu otpjevati najbolje što možeš. Onda snimiš svoju”, objasnio je Malković.

PRODUCENTI VOLE OBRADE Mladi glazbenik Ivan Mihaljević sa svojim je bendom Chrysalis vrlo brzo shvatio da “obrade glazbeni život znače”. “Uvijek smo na početku svirali obrade, ali bih vrlo brzo počeo forsirati s autorskim stvarima i zato ne bismo došli nikamo”, opisao je Mihaljević svoje “pogreške iz prošlosti”. Sada sa svojim suradnikom Natanom Sudecem, shvativši potrebu za obradama, prearanžira pjesme šarolikog žanra u metal.

“Trenutačno smo u potrazi za našim zvukom, pa smo autorske stvari ostavili po strani i obrađujemo pjesme raznih žanrova u našu verziju. Do toga smo došli pitanjem zašto uopće sviramo. Zato što uživamo u tome, a kada nešto forsiraš, to nije užitak”, zaključio je Ivan.

Anđelko Preradović, voditelj promocije i novih medija u Aquarius Recordsu, posluša najmanje jednu snimku na tje-

‘Bio sam na brucošijadi na kojoj je nastupalo pet bendova koji su pjevali svoje pjesme. Podij je bio prazan’, kaže Anđelko Preradović

Roppongi Red svoju su karijeru hrabro započeli - samo s autorskim pjesmama Foto: Maroje Sabljić

dan koji mu pošalju glazbenici. Tvrdi kako je najbolji omjer poslati tri pjesme, primjerice dvije svoje i jednu obradu. Objasnio je kako i zašto su obrade najlakši način probijanja na scenu.

“Jednom sam bio na brucošijadi Filozofskog fakulteta na kojoj je nastupilo pet bendova koji su u pola sata nastupa pjevali svoje pjesme. Podij je bio prazan”, prepričao je Preradović.

‘Uvijek mi je draže čuti bend koji svira svoje pjesme nego obrade’, priznao je basist Brkova Tomislav Kalousek

“Program mora biti pametno složen. Isključivo sviranje autorskih pjesama novih bendova nije dobar program. Recimo, dobro bi bilo kada bi se sviralo malo obrada, malo svojih stvari. No to organizator događaja treba posložiti”, objasnio je Preradović. “Po obradi mogu vidjeti kvalitetu glazbenika, koliko dobro mogu druge pjesme kopirati, unaprijediti ili čak unakaziti. Mogu obradu svirati na potpuno drukčiji način i time iskazati svoju kvalitetu, a kroz obradu je i lakše procijeniti njihov glazbeni ukus”, ističe Preradović.

No slaže se kako katkad neki bendovi koji rade dobre obrade, ne znaju svirati svoje stvari.

Tomislav Kalousek basist je Brkova,

NOVA SERIJA

‘Novine’ dobile odlične kritike, čekaju se ocjene publike

jednog od najpoznatijih bendova u Hrvatskoj i regiji. Ispričao je kako su počeli s obradama pjesama Nervoznog poštara dok nisu napisali pjesme za svoj prvi album.

USPON S ORIGINALIMA? “Ne znam kako bi bendovi trebali postupiti, ali meni je uvijek draže čuti bend koji svira svoje pjesme nego obrade, mada je zanimljivo vidjeti kada se ubaci pokoja obrada u repertoar, stilski različite od onoga što inače sviraju”, priznao je Kalousek. “Izdali smo i album Brkati gosti, na kojemu regionalni bendovi sviraju naše pjesme. Čuli smo naše pjesme i uživo, što nam je bilo drago, ali i nadrealno”. Preradović je objasnio kako obrade nisu samo za prvotne gaže, nego da ih katkada glazbenici i objave. Za primjer je dao Tainted love Soft Cella, koju su obradili i pretvorili u hit, ali od njega nisu zaradili. Brkovi su poznati po tome što uz svoje pjesme snimaju obrade turbofolk-hitova. “Što se tiče Baneta Bojanića, nikada ga nismo kontaktirali i nadamo se da nas neće tužiti”, šaljivo je prokomentirao Kalousek snimanje obrade Bojanićeve Samo pijan mogu. Ipak, Roppongi Red, postpank-bend koji je dosad odradio nekoliko koncerata, uspio je lagani proboj ostvariti bez sviranja obrada.

“Smatramo da današnja publika ima sluha za autorsku glazbu i nije potrebno nizati obrade da biste pobudili interes ljudi nego upravo suprotno”, kratko su poručili iz benda. Obrade su svakodnevna pojava u glazbenoj industriji. Pomažu da se glazbenici izvježbaju i pokažu svoje umijeće na više načina. Kalousek primjećuje da je to češće u pop-glazbi nego u punku kojime se bavi, ali tvrdi da je to sasvim legitimno, posebno na početku kada novi glazbenici nemaju još dovoljno svojih pjesama i obradama pokazuju gdje se žele stilski svrstati. No koliko je netko uspješan i dobar, prosudit će publika.

11

Ozmec-Ban G Tina tina.ozmecban@gmail.com

N

akon tri godine snimanja završena je dramska serija “Novine” redatelja Dalibora Matanića i scenarista Ivice Đikića, nekadašnjeg glavnog urednika “Novog lista”. Serijom se provlače situacije kakve su iskusili različiti mediji, a ponajviše oni tiskani - privatizacija na čelu koje stoje individualci političkih ambicija te svojom neprofesionalnošću uništavaju vjerodostojnost i reputaciju preuzetih medija. Kritičari seriju nazivaju remek-dijelom i najboljom dramskom serijom od osamostaljivanja. Kvalitetu serije potvrdila je i izraelska tvrtka Keshet International koja je nedavno i otkupila prvu sezonu. Serija bi se od jeseni trebala početi prikazivati na HRT-u.

“U prvoj se epizodi već osjeća jak utjecaj hrvatske politike na medije.

Serija me na momente podsjeća na ‘Kuću od karata’ što je dokaz da napokon napredujemo u pogledu TV serija. Kao mlada studentica glume mogu reći da su glumci napravili dobar posao, što ne iznenađuje jer je napravljen odličan cast”, rekla je studentica glume Iva Šimić. Njezina kolegica, glumica Katarina Strahinić smatra da je prva epizoda bila jako zanimljiva i dinamična. “Mislim da je to nešto što još nismo vidjeli u Hrvatskoj i da će se gledateljima jako svidjeti. Dugo smo čekali na ovakvu kvalitetnu seriju seriju u kojoj su glumci izvrsni, scenarij odličan, a režija genijalna. Jako se veselim početku emitiranja!”, veselo je zaključila Strahinić.

EKOLOGIJA I UMJETNOST Nikola Faller, osnivač udruge Slama i uspješnog land art festivala SLAMA

‘Slamnati’ čovjek u Art parku!

Ljetni festival Art park, među mnogim umjetnicima i umjetninama, ugostio je i osječkog kipara Nikolu Fallera koji je dvoglavim stvorenjem imena Povuci-Potegni izrađenim od slame osvježio lice ‘obnovljenog’ parka Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

O

snivač udruge Slama, ali i uspješnog land art festivala SLAMA, koji se u Slavoniji (trenutačno u Belom Manastiru) održava već 11 godina, Nikola Faller svojski se trudi ekološki osvijestiti svekoliko hrvatsko pučanstvo. I čini to ne samo omiljenim mu materijalom slamom nego snijegom zimi, palim lišćem u jesen te košnjom trave u proljeće. Naime, zanimljiv je to njegov urbani land art projekt Četiri godišnja doba koji tijekom čitave godine promiče– suživot s prirodom. Faller je svoju “ljetnu umjetnost” podijelio i sa Zagrepčanima. Naime, u Art parku je njegovo slamnato stvorenje koje će se, ako ga kiša ne izbriše, moći pogledati do kraja rujna, listopada, a možda i studenoga.

• Ako tvrdite da vam je slama omiljeni materijal, a vrlo zahvalan za rukovanje, koji biste materijal oka-

rakterizirali kao najnezahvalniji?

Plastika kao materijal nije u skladu s prirodom. Naime, umjetnost nije uvijek samo vješto stvaranje forme nego i prenošenje duha, nekakve iskre u ma-

teriju – zvali mi to idejom ili nekako drukčije. Plastika je umjetno stvoren materijal koji je vrlo štetan za okoliš, a pritom ne može primiti umjetnikovu energiju tijekom izrade. A to mogu svi

‘Šteta je što Zagreb nije više u interakciji sa Savom, primjerice, kroz šljunak ili čak pijesak!”

Nikola Faller umjetnik je koji tijekom čitave godine spremno koketira s prirodnim materijalima Foto: Tomislav Silovinac

prirodni materijali poput kamena, drveta, gline... Na primjer, šetajući prekrasnom netaknutom prirodom, svakome će zasmetati prizor odbačene plastične vrećice.

• Radili ste na Osječkoj akademiji kao vanjski suradnik. Koliki je interes studenata za land art?

Interes postoji. Na kraju krajeva, land art je nešto aktualno i suvremeno, ali i domaće! Ljudi se time bave tisućama godina. Pa što je drugo ratarstvo nego oblikovanje krajolika, slaganje stoga

sijena - skulptura ili instalacije? Iako je land art postojao na Akademiji samo godinu dana kao izborni kolegij u sklopu programa u kojemu su se povezali i zajedno stvarali novosadski i osječki mladi umjetnici, studenti i dalje dobrovoljno dolaze na moje radionice grabljanja lišća i košnje trave tako da interes očito postoji.

• Ako je logično da će jedan slavonski umjetnik odabrati slamu kao osnovni materijal, što će odabrati Faller rođen u Zagrebu?

Teško je reći. Pronašao bih nešto tipično za zagrebačko područje. Smjestio bih se na Medvednici i okušao sreću. Baš mi je želja ondje raditi. Priča oko Save mi je također lijepa i šteta je što Zagreb nije više u interakciji s rijekom, na primjer, kroz šljunak, ili čak pijesak.

• Omiljena ekološka hrvatska skulptura za kraj?

Definitivno Bašićeve Morske orgulje u Zadru.

Slamnati dolar izgorio je na festivalu kao upozorenje na razorne učinke kapitalizma

12

Rujan 2016.

Tehnologija/poduzetništvo

VIRTUALNE VIDEOTEKE Sve više ljudi plaća servise poput Netflixa, Hulua, Pickboxa, Amazona...

U borbu protiv ilegale produkcijom vlastitih sadržaja

Zorović G Sara sarazorovich@gmail.com

G

ledanje filmova i serija, iako nije nova aktivnost, sve više oblikuje slobodno vrijeme ljudi. Prošle su godine posuđivanja DVD-a i kaseta pa je danas vrlo zanimljivo postaviti pitanje kako korisnici danas dolaze do svojih šest sezona “Igre prijestolja” ili najnovijeg Marvelova hita. Odgovor?

Uglavnom torrentima. Kazne za piratstvo ovdje nisu tako česte, ali prebacivanje ilegalno skinutog sadržaja na drugu podlogu, njegovo prevođenje, prikazivanje i slično može dovesti do novčane kazne ili zatvora.

S druge je strane tu i legalna opcija.

Postoji mnogo stranica za kvalitetno, ali plaćeno gledanje filmova i serija, kao što su Netflix, Amazon i Hulu, koje se ističu vlastitom produkcijom.

U Hrvatskoj je najpoznatija inačica Pickbox, koji sadrži veliku bazu proizvoda produkcijskih kuća, ali i HBO Go, kao dodatak postojećoj pretplati na HBO kanale. A sve popularniji je i Netflix.

DISKRIMINACIJA PO REGIJAMA Reed Hastings, CEO Netflixa, u siječnju ove godine dao je do znanja da se njihova usluga širi na 190 država među kojima je i Lijepa Naša, i svi oni koji su se tome razveselili pretplatili su se barem na besplatnih prvih mjesec dana. Nedugo nakon toga ljudi su se počeli žaliti, shvativši da Netflix ne nudi jednak sadržaj u Hrvatskoj kakav je, recimo u SAD-u, a plaća se ista cijena. Razlog za to je regionalizacija sadržaja koja onemogućava širenje sadržaja bilo gdje u svijetu, što je poprilično razumljivo uzmemo li u obzir da lokalni distri-

‘Europske potrošačke organizacije procijenile su da bi 80 posto potrošača radije kupilo sadržaj kada bi im bio dostupan po razumnoj cijeni nego posezalo za ilegalnim izvorima’, kaže Biljana Borzan

Iako legalan pristup TV sadržajima nije toliko skup, u Hrvatskoj je mladima ilegalni torrent još najdraža opcija Foto: Helena Pereković/Global

‘Trenutačno Europski parlament raspravlja o direktivi o audiovizualnim sadržajima koja će propisati da pružatelji usluga iz kategorije u koju pripada i Netflix moraju imati bar 20 posto europskog sadržaja na EU-ovu teritoriju’, kaže Borzan

buteri imaju svoj udio u svakom od tih sadržaja. Na Netflixovoj stranici tako ne možete gledati neke od najpopularnijih serija kao što su “Živi mrtvaci”, “Dosje X”, “Sinovi anarhije”, “Igra prijestolja” i “Sherlock”.

Budući da Netflix nije produljio ugovor s EPIX-om, to znači i da ne sadrži Paramountove, MGM-ove i Lionsgateove naslove. Bez obzira na selektivan sadržaj, mnogi ga u Hrvatskoj već koriste.

“Ne mislim da je tako veliki problem što tamo nije sve i što se plaća, mi-

slim da su se ljudi previše opustili i žele sve besplatno i sve odmah i još u HD-u”, kaže student Petar Juričić.

S njim se slaže i studentica Maja Kalem i dodaje da je u svom prvom mjesecu korištenja našla mnoge naslove koji joj se sviđaju i kako joj nedostatak sadržaja ne smeta jer ionako najviše gleda sadržaje Netflixove produkcije.

No europarlamentarka Biljana Borzan poslala je Europskoj komisiji prioritetno pitanje o diskriminaciji u korištenju tog internetskog servisa još

u veljači, ali još nije dobila odgovor.

“Trenutačno Europski parlament raspravlja i o direktivi o audiovizualnim sadržajima koja će propisati da pružatelji usluga iz kategorije u koju pripada i Netflix moraju imati bar 20 posto europskog sadržaja na EU-ovu teritoriju”, rekla je. Mnogi naviknuti na piratstvo te besplatan i beskonačan izvor sadržaja na torrentima požalili su se kako nemaju potrebu početi plaćati ono što su dosada imali besplatno.

NAPLATA RADA UMJETNIKA “Javlja mi se jako mnogo umjetnika i stvaratelja koji se žale na takozvani value gap, odnosno razliku između koliko vrijedi njihov rad i koliko oni za njega dobiju. Te razlike su uistinu šokantne i treba naći način da ti ljudi naplate svoj rad. Europske potrošačke organizacije procijenile su kako bi 80 posto potrošača radije kupilo sadržaj kada bi im bio dostupan i po razumnoj cijeni nego posezalo za ilegalnim izvorima. To je vrlo ohrabrujuće i govori da bi izbalansirana legislativa mogla dovesti do rješenja koje bi zadovoljilo i potrošače i autore”, smatra Borzan.

Iako postoji još od 1997. godine, teško je procijeniti u kojem će se smjeru Netflix i njemu slični servisi dalje razvijati i koje će oblike poprimiti nošeni razvojem tehnologije i potražnje.

Jedno je sigurno, niti jedna slična stranica neće imati toliku količinu raznovrsnog i besplatnog sadržaja kao piratske stranice, niti će ijedna piratska stranica postići praktičnost, jednostavnost i dizajn Netflixa, Hulua, Amazona... Upravo sadržajne preferencije gledatelja morati će presuditi je li ova ili ikoja druga usluga vrijedna plaćanja ili će se radije držati male mogućnosti da zarade veliku kaznu.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

ARCA Međunarodna izložba inovacija u NSK od 20. do 22. listopada

U fokusu trodnevne manifestacije bit će mladi inovatori

Osim Dana inovativnih ideja na izložbi ARCA predviđene su i radionice o intelektualnom vlasništvu za profesore strukovnih škola i radionice za školarce Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

M

eđunarodna izložba inovacija ARCA ove se godine održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 20. do 22. listopada. Izložba se, u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske, održava 14. godinu, a okupit će domaće i svjetske inovatore i inovativne poduzetnike.

“Ova međunarodna manifestacija predstavlja već tradicionalno presjek hrvatskih i svjetskih trendova u stvaranju novih inovativnih proizvoda, usluga i tehnologija. I ovaj će put svoje

inovacije predstaviti pojedinci i istraživački timovi okupljeni oko nacionalnih asocijacija iz Europe i svijeta, a partner ovogodišnje ARCE je Kineska asocijacija inovatora”, kaže glavni tajnik Udruge Zoran Barišić.

Središnje događanje izložbe je Forum “Inovacije-pokretač razvoja” na kojem će o stanju inovativnog poduzetništva u Hrvatskoj u panelu govoriti relevantni sudionici iz mjerodavnih ministarstava, Hrvatske gospodarske komore, HAMAG - BICRO-a, Europske poduzetničke mreže, Sveučilišta u Zagrebu te predstavnici gospodarstva.

Raspravi će prethoditi nekoliko uvodnih predavanja, među njima i preda-

vanje prorektora za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Miljenka Šimprage o ulozi Sveučilišta u komercijalizaciji inovacija nastalih u okruženju R&D. “I ovogodišnja ARCA bit će naglašeno usmjerena mladim inovatorima i aktivnostima koje potiču njihovu kreativnost i inovativnost. Inovacije mladih posebno će se ocjenjivati uvažavajući kriterije primjerene njihovoj dobi” objašnjava Barišić. Za mlade je predviđen i zanimljiv popratni program.

Na Danu inovativnih ideja 21. listopada studenti domaćih fakulteta imat će prigodu doznati sve o institucionalnim potporama za projekte mladih po-

put programa Maria Sklodowska-Curie i NEWFELPRO, ali i uključiti se u realizaciju inovativnih ideja mladih inovatora koji će ih na Danu predstaviti. Osim Dana inovativnih ideja na izložbi ARCA predviđene su i radionice o intelektualnom vlasništvu za profesore strukovnih škola i radionice za školarce.

“ARCA 2016. bit će festival inovacija i mjesto okupljanja izlagača pojedinaca i institucija i posjetitelja svih uzrasta i interesa, okupljenih u zajedničkoj potrazi za novim idejama”, zaključuje Barišić pozivajući studente i profesore domaćih fakulteta da im se pridruže na izložbi.

Foto: ARCA

Sport

Rujan 2016.

13

ZRINKO ČUSTONJA Predsjednik Organizacijskog odbora o velikom sveučilišnom projektu

Studentske igre vjetar su u leđa hrvatskom sveučilišnom sportu

Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

H

rvatska se kao sportska nacija, kako si volimo tepati, ovoga ljeta ne može i ne smije hvaliti samo uspjesima na Europskom prvenstvu u nogometu i Olimpijskim igrama u Riju, nego mora odati počast sama sebi na najbolje organiziranim Europskim sveučilišnim igrama u povijesti. Najviše natjecatelja dosad, najviše medalja hrvatskih sportaša, najviše hrvatskih natjecatelja i još mnogo toga ostvareno je u Zagrebu i Rijeci, koji su se pokazali kao odlični domaćini trećeg najvećeg sportskog natjecanja ovog ljeta.

O Igrama, studentskom sportskom pokretu i budućnosti sporta i obrazovanja u Hrvatskoj razgovarali smo s Zrinkom Čustonjom, predsjednikom Organizacijskog odbora Europskih sveučilišnih igara Zagreb - Rijeka 2016.

• S odmakom od mjesec i pol dana nakon završetka Igara, jeste li zadovoljni postignutim?

Cilj je bio napraviti bolje igre nego ikad. I taj cilj smo ispunili. Postavili smo novi standard u organizaciji Europskih sveučilišnih igara. Željeli smo napraviti ono što je napravila Univerzijada 1987. godine. Ona je također bila prekretnica studentskog sporta na svjetskoj razini. Ovaj je put to učinjeno na europskoj razini i time smo jako zadovoljni. S odmakom od mjesec i pol dana možemo reći da smo zadovoljni.

Projekt još nije završen. Sada ga zatvaramo, u toj smo fazi, a to će trajati do kraja godine. Sve što je planirano je odrađeno, sve što je odrađeno je odrađeno kvalitetno. Sve informacije koje dobivamo od sudionika su izrazito pozitivne, i to nas veseli.

• Što donosi ESI hrvatskom sveučilišnom sportu?

Osvajanje medalja na studentskoj razini mora biti samo vrh sante leda, a ono ispod što se ne vidi sustav je studentskog sporta koji omogućuje da svatko od, na primjer, 70.000 studenata na Sveučilištu u Zagrebu može bez problema zadovoljiti svoje potrebe za bavljenjem sportom ili tjelesnim vježbanjem. To mi, recimo, nemamo. Na našem sveučilištu uključujemo možda 10.000 studenata u različite sportsko-rekreativne aktivnosti, što je vrlo mali postotak u odnosu prema broju studenata i vjerojatno su studenti svjesni da ako žele rekreaciju, moraju je

Planira se gradnja dviju dvorana u sklopu SD Stjepan Radić. Ide se prema europskim fondovima i dvorane će biti sagrađene na prostoru oko Kineziološkog fakulteta za kvalitetnije bavljenje sportom

organizirati u vlastitom aranžmanu što nije dobro, i to bismo htjeli mijenjati.

Većina fakulteta u gradu Zagrebu nema sportsku dvoranu, nema mogućnosti za održavanje predmeta tjelesne i zdravstvene kulture, što je obvezan kolegij na prvoj i drugoj godini. Tu ima prostora za napredak. Uvijek ćemo osvajati medalje jer smo sportska zemlja, ali to je šlag na vrhu torte što nije sama svrha sporta ni studentskog sporta.

• Koliku ulogu u sveučilišnom sportu igra UniSport kao pokret u svojim povojima?

On može biti svjetionik, naš najjači proizvod koji će studenti najbolje prepoznati. S UniSportom smo krenuli kao nazivom, a onda i s onim što on podrazumijeva. Prije dvije, tri godine objedinili smo postojeće sustave natjecanja i sve aktivnosti na polju studentskog sporta pod jednim nazivom koji

Osvajanje medalja na studentskoj razini mora biti samo vrh sante leda, a ono ispod što se ne vidi sustav je studentskog sporta koji omogućuje da svatko od 70.000 studenata na Sveučilištu u Zagrebu može bez problema zadovoljiti svoje potrebe za bavljenjem sportom ćemo nastojati popularizirati među studentskom populacijom. Da se pita većinu studenata, mislim da bi rekli da nisu čuli za studentska sportska natjecanja niti ih prate ili ih zanimaju. To je jedan od prostora gdje se možemo poboljšati, što je isključivo na nama. Da razvijamo sustav i da ga približavamo studentima i putem medija. Što prije to postignemo, to bolje. To nam je cilj. Mislim da smo ESI-jem približili studentski sport studentima i akademskoj zajednici. Sada treba na dobrom imidžu dalje razvijati ono što mi imamo doma, a to je UniSport.

• Koliko su ove Igre napravile u vezi sa studentskom infrastrukturom?

Zrinko Čustonja, predsjednik Udruge Europske sveučilisne igre Zagreb-Rijeka 2016 zadovoljan je cjelokupnom organizacijom događaja Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Ove su igre napravile mnogo u smislu smještajne infrastrukture. Domovi u Zagrebu nisu ozbiljnije dirani 30 godina, a sada su Sava i Cvjetno ugodno uređeni domovi. Igre nisu imale snage, odnosno nije bilo objektivnih okolnosti i mogućnosti da se uhvatimo u koštac s manjkom sveučilišnih sportskih objekata. Vjerujem da ćemo u budućnosti naći prostora da se time pozabavimo, da radimo na tome i da to rješavamo. U planu je gradnja dviju dvorana u sklopu Studentskog doma Stjepan Radić.

Ide se prema europskim fondovima i dvorane će vjerojatno biti sagrađene na prostoru oko Kineziološkog fakulteta što će pomoći da 4500 ljudi ima kvalitetnije prostore za bavljenje sportom. To neće riješiti sve probleme. Nije realno niti da svaki fakultet ima svoju sportsku dvoranu. Možemo imati jedan sportski kompleks koji servisira nekoliko fakulteta.

• Gdje biste u europskim okvirima smjestili hrvatski sveučilišni sport?

Prema nekim parametrima, hrvatski bih sveučilišni sport smjestio u donju polovicu europskih zemalja, a prema drugima u gornju. O donjem smo već govorili, nemamo mnogo toga što nam treba, a u gornjem domu smo prema organizaciji mnogih natjecanja, na turnirima ostvarujemo zavidne rezultate. Kada idemo na određena natjecanja, koristimo klupski sport. Povučemo studente koji igraju u različitim klubovima. Oni se skupe kao reprezentacija i s obzirom na to da su oni vrsni, postižu zapažene uspjehe. Ipak, te medalje, ti uspjesi, nisu nužno rezultat sustava sveučilišnog sporta. To želimo promijeniti. Imamo mogućnosti, moramo biti ti koji će okupiti studente koji će nastupati u studentskom sportu i nacionalnim ligama.

• Obrazovanje često ne prati zahtjeve vrhunskih sportaša. Što se može promijeniti na tom polju?

Hrvatski obrazovni sustav još nedovoljno prepoznaje studente i učenike koji se uz redovno obrazovanje bave dodatnim aktivnostima. Bilo bi dobro da svi tražimo bolju poziciju sportaša unutar obrazovnog sustava i da on prepoznaje potrebe sportaša. Prije svega se tu misli na vrhunske natjecatelje.

Profesori ne moraju popuštati tim ljudima u akademskom smislu, ali mora postojati razina fleksibilnosti. Kao društvo moramo potaknuti sportaše da se školuju i stvoriti im kvalitetne uvjete za to.

‘Nadam se da će biti novca za prvenstvo u Turskoj’

Radonić: Teško je organizirati ovakav događaj

Trener futsal momčadi zagrebačkog sveučilišta Jakov Ungarov nije krio zadovoljstvo odlično organiziranim Igrama.

“Mislim da je fantastično za cijelu Hrvatsku što je opet dobila prigodu za organizaciju ovako velikog sportskog događaja. Ljestvica je podignuta jako visoko u svakom smislu.

Ovo su najbolje organizirane Europske sveučilišne igre dosad, a u Coimbri će biti upola manje sportaša što dovoljno govori kakav je pothvat ostvarila Hrvatska”, otkriva Ungarov i prisjeća se zlata u muškoj i četvrtog mjesta u ženskoj konkurenciji.

“U lijepu će sjećanju ostati i rezultati. Nakon šest je godina zagrebački futsal zasjeo na najvišu stubu europskog sporta. To pokazuje da imamo kvalitetu. Posljednjih smo godina

Luka Radonić je zajedno s bratom Vedranom osvojio prvo veslačko zlato na ovoljetnim igrama, no nije bio potpuno zadovoljan organizacijom s početka natjecanja. Budući da Luka nastupa na mnogo velikih natjecanja, bio je

imali manju krizu rezultata, no objeručke smo iskoristili svoju šansu na ovom turniru.

Cure su završile četvrte, a ja sam prezadovoljan njihovim rezultatom, posebno time što smo u četvrtfinalu izbacili braniteljice naslova”, ističe trener i zaključuje apelom upućenim institucijama.

“Brinem se zbog onog što će ostati nakon Igara. Sljedeće godine Europsko sveučilišno prvenstvo u futsalu je u Turskoj. Nadam se da će institucije pomoći i prepoznati kvalitetu momčadi te kako ćemo uspjeti otputovati na to prvenstvo, jer prošle godine ekipa nije otišla u Poljsku. Dugoročno treba imati volje, ali sportašima treba potpora kako bi se mogli baviti onim što im najbolje ide, a to je sport.”

Luka Radonić slavi osvajanje prvog mjesta na regati Svjetskog kupa u Luzernu Foto: veslanje.hr

mjerodavan u procjeni kvalitete Igara.

“Sportaši koji nisu pravi profesionalci na Europskim sveučilišnim igrama dobiju prigodu iskusiti kakav je to osjećaj biti na velikom sportskom događaju. U početku je organizacija bila na malo lošijoj razini, ali se u nastavku Igara i taj segment poboljšao. Bio sam na stvarno mnogo natjecanja, ali ovdje sam dobio najveću medalju ikada”, kazao je Luka, nastavivši o delikatnosti organizacije ovakvog natjecanja.

“Teško je organizirati ovakav događaj, više je segmenata koji moraju biti posloženi na pravi način. Nije isto kao kada mi veslači organiziramo svoja zasebna natjecanja. Ovdje je potrebno koordinirati i turnire iz drugih sportova, stoga je ovo na jednoj drugoj razini. To su kao Olimpijske igre na mnogo nižoj razini”, zaključuje Radonić.

Reportaža

Rujan 2016.

Foto: Renata Mucić

14

MARATON LAĐA Rivalstvo i natjecanje koje već 19 godina povezuju dolinu Neretve

Za dva sata utrke žive cijelu godinu Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com

‘Uklesano za vike bit će prvakovo ime. Baklje će mistom goriti, zvona sa crkve zvoniti, pisma sa mula će oriti, najbolji smo, najbolji’, kaže jedna stara lađarska pjesma

M

araton lađa na Neretvi manifestacija je koja već 19 godina unosi žar u svakodnevnicu stanovnika doline Neretve. Događaj je to za koji se živi, što dokazuje i to da se lađarske ekipe za maraton pripremaju cijelu godinu. Teško je objasniti koliko je jedan događaj, taj jedan dan u godini, važan svima koji u njemu sudjeluju, kao i svima koji u maratonu uživaju kao navijači dok srčano bodre svoje sinove, muževe i očeve.

“Maraton i pripreme za njega svima nama znače jako mnogo, ponajviše jer je to prigoda za druženje, ali i za življenje sportskim životom. Utrka je borba za prestiž među susjednim mjestima, čije su ekipe sastavljene od ljudi koje susrećemo u svakodnevnom životu, prijatelja iz škole ili s posla”, govori Stjepan Vlahović, koji Maraton vesla od 2001. godine. Prvi Maraton Stjepan odveslao je s 14 godina “iz godine u godinu, Maraton je napredovao, pripreme su postajale sve dulje tako da se sad s njima počinje odmah nakon proslave pobjednika.

Za to je potrebno izdvojiti mnogo vremena pa se često zapostave obveze u školi, na poslu i kod kuće. Sve to dokazuje koliko nam Maraton znači, koliko nam je ušao pod kožu”.

VELIKA POSJEĆENOST Da bi se važnost Maratona lađa mogla potpuno shvatiti, dovoljno je promatrati navijače što cijelom dužinom Neretve kojom prolazi Maraton, 22,5 kilometara, prate i bodre svoje lađare. Neretvom tada plove brojni brodovi koji su došli da bi turistima pružili nezaboravan doživljaj, a Maraton prati i poseban vlak koji bude pun radoznalih promatrača što su došli u dolinu samo zbog Maratona. Uvijek se traži karta više, za brodove i za vlak.

Navijači cijelom dužinom kojom prolazi Maraton, a to je 22,5 kilometara, bodre svoje lađare

Poseban je osjećaj kada Maraton uđe u neko mjesto, čuju se zvona crkve, na radiju se ori himna mjesta kroz koje se prolazi, pale se baklje koje prido-

nose ugođaju, u zraku se osjeti posebna atmosfera koju ispunjavaju usklici prisutnih. Ta dva sata pamte se cijelu godinu, prepričava ih se sve do idućeg

Od Metkovića do Ploča Maraton se održava drugu subotu u kolovozu. Prethode mu Brzinske utrke koje se održavaju u Opuzenu. Tu se prijavljene ekipe na kratkoj stazi bore za startnu poziciju. Maraton kreće u Metkoviću, prolazi kroz sva najveća mjesta uz Neretvu, zatim prelazi u Crnu rijeku koja se ulijeva u more kod Ploča, koje je ujedno i cilj utrke. U Pločama slijedi proglašenje pobjednika i fešta koja traje do ranih jutarnjih sati. Na Maratonu sudjeluje oko 35 ekipa, a prvu postavu čini 11 veslača.

Foto: Zrinka Medak/Global

maratona, a rivalstvo među mjestima ne prestaje nikad. To je ono što Maraton čini posebnim, upravo to rivalstvo koje zapravo povezuje cijelu dolinu. I ne samo dolinu. Svake godine na Maraton se prijavljuju i brojne ekipe koje nemaju posebnu veze s Neretvom, ali imaju sportski duh i veliku želju sudjelovati na jednom tako velikom i važnom sportskom natjecanju.

NEOČEKIVANI POBJEDNIK Nije lako svladati Neretvu, potrebna su brojna odricanja, nužno je bezbroj sati provesti u lađi i vježbati na suhom

da bi se to uspjelo, a to je poseban izazov svim sportašima, i profesionalnim i amaterima.

Tako se ove godine dogodilo nešto neočekivano, usudim se reći i gotovo nezamislivo dosad. Na 19. Maratonu lađa pobijedila je ekipa Argo iz Bjelovara. Prvi se put zlatom nije okitila neka ekipa iz doline Neretve, što je bilo prilično teško prihvatiti lokalnim dosadašnjim favoritima Maratona.

“Trenirali smo jako naporno, odradili smo 250 različitih treninga u godinu dana. Ritam utrke nam je odgovarao, jak vjetar i valovi išli su nam u prilog.

Ovo nam je deseti nastup na Maratonu, iako smo se potajno nadali medalji, nismo očekivali pobjedu”, rekao je Tomislav Smrček, član pobjedničke ekipe.

Ipak, pobjeda ekipe koja nije s Neretve samo potvrđuje veličinu Maratona, koliko je on postao važan u cijeloj Hrvatskoj. Pobijediti na Maratonu lađa najveća je čast koji jedan Neretvanin može dobiti, a kao znak te časti dobiju se medalje i štit kneza Domagoja. Kako kaže tekst jedne lađarske pjesme: “Uklesano za vike bit će prvakovo ime. Baklje će mistom goriti, zvona sa crkve zvoniti, pisma sa mula će oriti, najbolji smo, najbolji”.

Maraton lađa idućih je dana glavna tema razgovora, a slijedila je i Noć prvaka koju pobjednici Maratona organiziraju u svom mjestu i tako svoju pobjedu proslave sa svim ekipama koje su sudjelovale. Dečki se nakon Noći prvaka i kratkog odmora odmah vraćaju u lađu i spremaju za sljedeću godinu. Osim dečka, važno je spomenuti i ženske lađarske ekipe koje svake godine junački odveslaju cijeli Maraton. Iako one zbog više privatnih obveza i nedostatka sponzora manje treniraju, jednako su važni sudionici svakog Maratona. Toliko važni da se od 2014. godine održava i Maraton lađa za žene koji, nažalost, dosad nije dobivao dovoljno pozornosti.

FLASH FOOD REPORT Ruska kuhinja za svačiji džep

Boršč je ipak mnogo više od obične juhe od cikle

Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

P

rije no što se udubim u razgovor o ruskim delicijama valja napomenuti da je hrana ondje uistinu budget friendly. U stolovajama, inačicama menzi koje su otvorene za svakoga a ne samo za studente, tipična ruska jela poput boršča stoje između pet i 10 kuna. Ovo može biti prilično važan faktor nekome za final push da posjeti Rusiju.

Ako pak želite istu hranu u nešto kvalitetnijem izdanju, uz ponešto više cijene, tu je lanac Teremok. Kao i stolovaje, prisut-

Foto: Mihael Gelo/Global

ni su na svakom drugom uglu Moskve i St.Petersburga i, premda su uređeni i funkcioniraju prema načelu fast food restorana, nude autentičnu rusku kuhinju. Govoreći o jelu, najprije se treba osvrnuti na boršč, koji je i najpoznatije tipično rusko jelo. Boršč je juha od cikle, što samo po sebi ne zvuči naročito, no kušavši ga, uvjerio sam se u skromnost ovog opisa. Dakako, moj sud ne bi previše vrijedio da ga nisam kušao na različitim mjestima i gotovo svagdje ta “juha” više odgovara varivu, s obzirom na to da se unutra stavlja meso, vrhnje, povrće i začini. Od tradicional-

nih jela izdvojio bih još pel’mene, valjuške s mesom koji se jedu s hladnim vrhnjem, te popularne slane palačinke koje dolaze u mnogobrojnim vrstama, a ono što mi je posebno okupiralo pozornost, ili da kažem nepce, jest specifičnost okusa jednog dodatka. S obzirom na to da imam manjeg iskustva u kuhanju, a većeg u konzumiranju hrane, nisam se mogao sjetiti koji je to začin, a bio mi je poznat do te mjere da je u meni probudio combrayevsko sjećanje na djetinjstvo i bakinu kuhinju. Naposljetku sam otkrio da je to kopar - ruska kuhinja obiluje njime.

tko kaže da ne mogu za 0kn.

Paket za mlade Dođi i razgovarajmo što ZABA može učiniti za tebe.

Paket za mlade rješava tvoje financijske dileme za nula kuna jer dobivaš: • • • • • •

Kunski tekući račun s beskontaktnom Maestro karticom Kunski žiroračun s Visa Electron karticom MasterCard Student karticu ili go!card MasterCard karticu m-zaba – mobilno bankarstvo e-zaba – internet bankarstvo Podizanje gotovine 4 puta mjesečno bez naknade na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska uz Maestro i Visa Electron kartice • Podizanje gotovine na bankomatima UniCredit Grupe u inozemstvu uz Maestro i Visa Electron kartice • Bez naknade za obradu zahtjeva kod podizanja studentskih kredita.

/ZagrebackaBanka www.zaba.hr www.tkokaze.hr

SA ZABOM MOGU

VELIcINA JE VAz2016.

NA Rujan 16

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK ĐUROLOGIJA PONOVNO NAPADA

TJEDAN (ISPROBAVANJA) RESTORANA

ZAGREB U LISTOPADU U VINTAGE RUHU

Vjerujemo da ne postoji onaj tko nije čuo za Branka Đurića Đuru. Ipak, sigurno ima onih koji još nisu isplakali dušu na njegovim stand-up večerima pod simboličnim nazivom “Đurologija”. Kad ono, Đuro se uskoro vraća na pozornicu i pred mikrofon! Kažu organizatori da je “autorski hit Branka Đurića Đure, “Đurologija”, trenutačno najgledanija predstava u cijelog regiji, a i šire!”. Ako još niste poslušali tog poznatog bosanskohercegovačkog “šaljivdžiju”, imate dovoljno vremena da prikupite nekoliko novčića za ulaznicu. Naime, Tvornica kulture bit će spremna 5. listopada u 20 sati za sve uši željne smijeha otvoriti svoja vrata na punih 90 minuta, jer tamo je Đuro.

Volimo kad “ljubav ide kroz želudac”, a vi? Napokon smo dočekali novi Tjedan restorana. Tjedan kad više-manje svi studenti mogu partnere i partnerice odvesti na romantične večere u fensi restorane - a sve za sto kuna. Uobičajena ponuda od tri slijeda jela uz katkad čak i čašu ukusnog vina od 7. do 16. listopada čekat će vas u nevjerojatno mnogo restorana.

“Rezervacije počinju u petak 30. rujna 2016. godine, točno u podne”, kako su nas obavijestili organizatori na njihovoj internetskoj stranici. Nema žurbe, ovo je samo podsjetnik da sve one mukotrpno izgubljene kilograme prije ljeta jednom treba i vratiti. A kada je idealan trenutak ako ne pred nadolazeće hladne dane?

Budući da koncertna sezona još nije pravo počela, čitateljima Globala predlažemo da idući mjesec prošeću do Trga bana Josipa Jelačića u Zagrebu, i to između 1. i 8. listopada, te poslušaju neke od lokalnih retrobendova i DJ-eva ili i sami zaplešu uz profesionalnu plesačku ekipu Back to Swinga. Ako pak budete raspoloženi za trošenje, na festivalu Vintage Zagreb moći ćete kupiti kojekakve gramofonske ploče, kušati razne gastronomske specijalitete te svoj inventar obogatiti mnoštvom ostalih retrositnica. Za show će, osim plesača i glazbenika biti zaduženi gosti iznenađenja koji će festivalu uz ostatak programa udahnuti dašak četrdesetih, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.

KVIZ

Dino Dvornik Ilustracija: Matina Tenžera

by Tibor Trupec

by

MATINA TENŽERA tenzera.tenzera@gmail.com

Obrazovanje, tak’ imam te rad!

1.

Najstarije svjetsko sveučilište je ono u... a) Bologni b) Fezu c) Oxfordu

2.

6.

Najbogatije svjetsko sveučilište, s više od 30 milijardi dolara zaliha, je.... a) Stanford b) Yale c) Harvard

7.

Da nisu glumci, Brad Pitt i George Clooney bili bi... a) Novinari b) Pravnici c) Liječnici

“Obrazovanje je najmoćnije oružje kojim možemo promijeniti svijet”, rekao je... a) Martin Luther King b) Nelson Mandela c) Mahatma Gandh

3.

S kojim bivšim hrvatskim predsjednikom prezime dijeli prvi rektor zagrebačkog sveučilišta? a) Tuđmanom b) Josipovićem c) Mesićem

8.

Prvo hrvatsko sveučilište osnovano je 1396. godine u... a) Zadru b) Splitu c) Zagrebu

11.

Koliko iznosi udio visoko obrazovanih stanovnika u RH? a) 18% b) 23% c) 26%

12.

Koji je, od ovih tehnoloških genija, jedini završio fakultet? a) Bill Gates b) Larry Page c) Steve Jobs

13.

Jedan od najboljih gitarista svih vremena, a ujedno i doktorirani astrofizičar Imperial Collegea, je... a) Mark Knopfler b) The Edge c) Brian May

4.

9.

14.

5.

Mario Ančić, polufinalist Wimbledona i nekad sedmi tenisač svijeta, doktorirao je pravo na... a) Cornellu b) Columbiji c) Princetonu

Hrvatski dobitnici Nobelove nagrade za kemiju, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, kraj života dočekali su u... a) Švicarskoj b) Austriji c) Njemačkoj

10.

15.

Koliko sveučilišta čini popularni Ivy League? a) Osam b) Devet c) Deset

Na koju se listu najprestižnijih svjetskih sveučilišta nedavno smjestilo i ono u Zagrebu? a) Pekinšku b) Tokijsku c) Šangajsku

Najpoznatija sveučilišna veslačka utrka između Oxforda i Cambridgea, prvi se put održala... a) 1829. b) 1839. c) 1849.

ŠOK I VJEVERICA

tibortrupec.tt@gmail.com

RECEPTI

Wayne Allwine, glumac koji je 32 godine posuđivao glas Mickeyju Mouseu, oženio se Russi Taylor - glumicom koja svojim glasom već tridesetu godinu utjelovljuje Minnie Mouse!

Sve ljubitelje poznatog keksa Oreo, koji je danas dostupan u raznim varijantama, iznenadit će to da izgled i koncept keksa nije originalan. Naime, keks imena Hydrox, prvi je osmislio koncept sendvič-keksa s kremastim punjenjem u sredini. Zanimljivo je napomenuti kako je Oreo svojom popularnošću nadišao Hydrox te se taj keks u današnje vrijeme percipira kao kopija Orea.

Koja zemlja ostvaruje najveću mobilnost studenata u okviru Erasmusa? a) Švedska b) Norveška c) Luksemburg

Prije nego što je izumljena gumica za brisanje, neželjene škrabotine s papira su se brisale kruhom!

Ženka oposuma ima, ni više ni manje - 13 bradavica.

Prvi smješkić odnosno smiley emoticon napisan je 1982.

Hitlerov je nećak 1939. napisao članak pod nazivom “Zašto mrzim svog ujaka”. Nakon toga je otputovao u SAD, služio u mornarici te se potom skrasio na Long Islandu.

Mesni specijalitet za skromne proračune Svi znate da postoje salate koje se miješaju s krumpirom i kuhanim mesom, te se najčešće jedu tople. No budući da smo još u ljetnom modu, prijat će osvježavajuća verzija mesne salate. Budući da ova salata može poslužiti kao zaseban obrok, ali i da ne zahtijeva mnogo namirnica, smatram da je idealna za sve studentske mesojede. Sadrži meso (očito) koje je vitalno važno mnogobrojnim momcima, ali je ujedno i vrlo lagan obrok što bi se više moglo svidjeti djevojkama. U svakom slučaju, mesna salata može se poslužiti s restanim krumpirom ili sličnim dodatkom u slučaju da ponestane. Sve što je potrebno jest kupiti klasičnu kobasicu, odnosno salamu teksturom najsličniju mortadeli, te je narezati na ploške, a potom i na rezance. Od sljedećih šest namirnica pet već sigurno imate u kuhinji. Ulje, ocat, sol, papar i kiseli krastavci. I svježe paprike! Prema želji možete na rezance narezati i sir te ga umiješati s ostatkom ili dodati bilo koje povrće koje vam je milo nepcu. To je jelo jednostavno za pripremanje, a i iznimno jeftino.

Osim toga je zasitno, ali i osvježavajuće. ...Trebam li još što spomenuti ili ste već počeli pripremati mesnu salatu?

SUDOKU

(20.8.1964. - 7.9.2008.)

Dino Dvornik, drugo dijete glumca Borisa Dvornika, Europu je puna dva desetljeća hipnotizirao svojim energičnim pjesmama. S obzirom na promociju funka, već za života zasluženo je ponio titulu kralja funka, a njegove pjesme i danas su sastavni dio repertoara DJ-eva diljem zemlje. Potkraj 20. stoljeća uz početne teškoće kod svojevrsnog uvjeravanja producenata da je upravo njegova glazba ono što nedostaje hrvatskoj sceni, aktivno je zaplivao glazbenim vodama, a već početkom devedesetih postao jedan od najtraženijih izvođača u Europi. Osim toga je doživio i privatni procvat uz rođenje jedinice Elle u braku s Danijelom Kuljiš.

Ipak, karijera u usponu sa sobom je, u mješavini s ratnim stanjem u Hrvatskoj, Dina povukla u svijet droge koji ga je naposljetku nenadano utišao 2008. netom prije izdavanja albuma Pandorina kutija. Bez obzira na fizički odlazak, Dvornik je u 44 godine svojeg života uspješno ostao zauvijek utkan u hrvatsko društvo kroz mnogobrojne aktivnosti osim glazbe. Okušao se u glumi, spisateljstvu, produkciji, kao DJ.... i u svemu bio jednako uspješan! Glazba je unatoč svemu ostala njegova prva i posljednja ljubav što je okrunio osvojivši deset Porina. U velikom razgovoru za Polet 1989. opisao se kao “simpatično razmažen čovjek kojemu je mater oblačila čarape do sedmog razreda osnovne škole”. Rođeni zabavljač, nevjerojatno talentiran, pomalo infantilan, ali u svemu vrlo iskren i predan. I upravo smo ga zbog toga voljeli.

“Manijak, manijak, to ne može biti svak, kad ga vidim moje srce kuca tika-taka”, pjeva Dino. I u pravu je. Jer upravo takav briljantan manijak ne može biti svak. (Matina Tenžera)

by Mislav Lugonjić

Odgovori: 1b, 2a, 3c, 4a, 5c, 6c, 7b, 8a, 9b, 10a, 11a, 12b, 13c, 14a, 15c

NA