Global 20, listopad 2016. by Global novine

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 20 / Godina 3 / listopad 2016.

Foto: Tin Bedenko /Global

NA RUBU KORUPCIJE

INTERVJU: SANDRO GAŠPAR

NOVA DEKANICA ADU

Zašto smo navikli plaćene usluge ‘požurivati’ darovima?

Studentski zbor inzistirat će na trogodišnjem planiranju novca za stipendije

Franka Perković: Nismo društvo koje cijeni umjetnost

Str. 6

Str. 7

Str. 9

Studentski život

Listopad 2016.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

IMPRESSUM

SAJAM STIPENDIJA I VISOKOG OBRAZOVANJA Rekordna posjećenost

Studiranje izvan Hrvatske nezaboravna je životna škola

GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Zamjenica glavnog urednika Dora Kršul dora.krsul@gmail.com

Izvršna urednica Matina Tenžera tenzera.tenzera@gmail.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Silvija Vuković, Zrinka Medak (Studentski život, Srednja), Tina Ozmec-Ban, Matina Tenžera (Kultura), Antonija Šipušić (Poduzetništvo, Tehnologija), Filip Ožbolt, Mislav Lugonjić (Sport), Dora Kršul (Intervju), Hanan Nanić (Društvo, Svijet/EU), Matina Tenžera (Novac, Reportaža), Tina Ozmec-Ban (Lifestyle), Mislav Lugonjić (Zadnja), Nika Mokos (Fotografija) Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Šipušić G Antonija antonija.sipusic@gmail.com

vi studenti koji žele iskusiti obrazovanje u inozemstvu odgovore na svoja pitanja mogli su pronaći na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja. Ovogodišnji Sajam posjetilo je više od 10.000 mladih, a među njima su se našli i prošlogodišnji stipendisti koji su se složili da je studiranje izvan Hrvatske nezaboravna životna škola koju će pamtiti zauvijek. Lovro Dodig student je četvrte godine Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Odlučio se za razmjenu u Frankfurtu gdje je boravio tijekom zimskog semestra.

POSAO TRAŽE U HRVATSKOJ “Kvaliteta obrazovanja u Njemačkoj daleko je iznad one u Hrvatskoj, Ovogodišnji sajam posjetilo je više od 10.000 mladih Foto: IRO sama struktura gradiva je bolja, a kolegiji su jači i kvalitetniji”, govo- bila Njemačka, najviše stipendista Studenti Pravnog fakulteta u Zagreri Dodig i dodaje kako smatra da su i vratilo se upravo s razmjene iz nje- bu, “muku muče” ne bi li položili profesori stručniji. mačkih gradova. Među njima je i određene kolegije, a Maja Benković, Što se tiče iznosa stipendije Erasmu- Krešimir, bivši student Ekonomskog studentica prava, odlazak u Rottersa+ od 450 eura, kaže kako mu nije fakulteta u Zagrebu, koji je odradio dam na razmjenu ističe kao nužno bilo sasvim dovoljno za sve njegove stručnu praksu u Münchenu. osvježenje u svom školovanju. potrebe. S druge strane, ističe da se “Zahvaljujući podršci zaklade, koja “Sve je mnogo logičnije i traži se može zaraditi lako jer postoji “veli- se financijski pobrinula gotovo za više razumijevanja, ne toliko ‘buka mogućnost za zaposlenje, posebi- sve, uspio sam i uštedjeti novac za banja’. Nismo morali učiti samo iz ce ako je riječ o studentskim poslo- putovanje po Njemačkoj. Trenutač- knjiga, nego smo imali dosta prezenvima”. Stalno zaposlen ipak želi biti no tražim posao u Hrvatskoj, a sa- tacija i iščitavanja iz raznih članau svojoj državi, a iskustvo i znanje mopouzdanja mi ne nedostaje”, kaže ka”, kaže Benković. koje stječe na studentskim razmje- Krešimir i dodaje da bi povratak en- “Polagalo se bez previše muke, što nama želi prenijeti na buduće gene- tuzijazma u svoju svakodnevicu ista- i nije baš slučaj u Zagrebu”, prepriracije. knuo kao glavnu značajku boravka u čava te zaključuje da joj takav naBudući da je zemlja partner Sajma Njemačkoj. čin više odgovara jer se koncentrira

MARŠ MLADIH Događaj otkazan, poruka ipak poslana

hrvojesoljic95@gmail.com

Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis atlantis@atlantis-design.hr

Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com ISSN 1849-4722

na snalaženje i razumijevanje gradiva što smatra poantom obrazovanja. Iznos stipendije od 600 eura na mjesec bio joj je prenizak. “Nizozemska ima viši životni standard u odnosu prema ostalim državama pa je to razumljivo”, kaže Benković i poručuje studentima da prije odlaska uštede novac jer uvijek dobro dođe pričuva. Domenika Marlais s Filozofskog fakulteta ima drukčije iskustvo kad su u pitanju financije. Za razmjenu u Poljskoj dobila je 360 eura na mjesec i kaže kako joj je taj iznos bio dovoljan za pokriće svih troškova. Zbog toga studiranje u Poljskoj ističe kao pametan izbor. POLJSKA ZABAVNA I JEFTINA “Cijene smještaja i hrane su zaista pristupačne, mogla sam si priuštiti i putovanje po Poljskoj. Zabave također nije manjkalo, a život u studentskom domu podsjetio me na Zagreb”, prepričava Marlais i dodaje da je razmjena iskustvo koje svakako očvrsne osobu. Organizator Sajma, Institut za razvoj obrazovanja, zadovoljan je s projektom. Posebno su ponosni na velik odziv ne samo studenata, nego i srednjoškolaca. “Cijeli je dan na sajmu bilo mnogo ljudi, atmosfera je također odlična. To su primijetili i novinari iz vodećih hrvatskih medija koji su nas također popratili”, rekla je Anja Zojčeska, koordinatorica komunikacija iz Instituta za razvoj obrazovanja.

FPZG Okupljanje brucoša ‘90./’91.

Zbog iskorištavanja mladih na radu, moguć je i štrajk

Student Nikica Kolar tijekom svojeg se radnog iskustva u tiskari i autopraonici susreo s brojnim problemima - izrabljivanjem, psihičkim nasiljem i kašnjenjem plaća

G ivorzk@gmail.com Ivor Kruljac

Community manager Hrvoje Šoljić

‘Kvaliteta obrazovanja u Njemačkoj daleko je iznad one u Hrvatskoj. Struktura gradiva je bolja, a kolegiji su jači i kvalitetniji’, ističe student Lovro

arš mladih za radnička prava, koji se trebao održati 15. listopada, otkazan je zbog vremenskih uvjeta. Planirao se zbog brojnih, kako organizatori tvrde, nepravdi i iskorištavanja studenata i mladih radnika. Unatoč otkazivanju marša, dobar dio mladih ipak se okupio jer ih nitko nije na vrijeme obavijestio o otkazivanju. Tako je najveće nezadovoljstvo mladih izazvalo samo otkazivanje marša. “Nismo dobili obavijest, niti smo komunicirali s Mrežom mladih”, rekao je dopredsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darko Maras. Organizatori iz Mreže mladih Hrvatske ispričali su se, uz žaljenje što nisu prije otkazali. Nadali su se da će kiša ipak prestati. “Bila je to loša procjena”, priznaju i zaključuju kako održavanje marša po kiši ne bi omogućilo “podizanje vidljivosti problema s kojima se mladi susreću”. Novi datum marša nije dogovoren, ali MMH obećaje da će se on svakako dogoditi. Student Nikica Kolar jedan je od ne-

kolicine onih koji su prekasno vidjeli obavijest o otkazivanju marša. Tijekom svojeg se radnog iskustva u tiskari i autopraonici susreo s brojnim

Marš mladih trebao se održati ispred Hrvatskog narodnog kazališta Foto: Ivor Kruljac/Global

‘Vlada generacijsko nepovjerenje prema sindikalizmu, stisnuti smo sa svih strana u vezi s troškovima, a ponašamo se kao konkurenti jedni prema drugima’, zaključio je Kolar

problemima. Izrabljivanje, psihičko nasilje i kašnjenje plaća samo su neki od problema koje je naveo. “Dva su mi sata trebala da nađem dijelove koji se odnose na mene”, komentirao je dostupnost informacija o zakonskim regulacijama studentskog rada. Njegov kolega Karlo Jurak, premda osobno nije imao problema, od svojih je prijatelja čuo mnogo priča: “U najboljem su slučaju bile neutralne, a najčešće loše”. S obzirom na brojne probleme izrabljivanja mladih, postavlja se pitanje vjerojatnosti štrajka. Predsjednik MMH-a Karlo Kralj nada se da će se štrajk održati uskoro. “Potrebno je ujedinjavanje velikog broja studentskih organizacija, ali i studentskih zborova kao formalnih predstavničkih tijela studenata i studentica”, objašnjava Kralj uvjete štrajka. Ipak, Kolar i Jurak, premda se slažu sa štrajkom, nisu previše optimistični. “Vlada generacijsko nepovjerenje prema sindikalizmu, stisnuti smo sa svih strana u vezi s troškovima, a ponašamo se kao konkurenti jedni prema drugima”, zaključio je Kolar.

Foto: Dorian Višnjić/Global

Generacija dala brojne stručnjake

eneracija novinara upisanih na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu 1990. godine, okupila se nakon 25 godina. Okupio ih je, kako za sebe kaže, vječni student Nikša Martinec, i to njih više od 70 posto. “Sretan sam i radostan, mnogi od nas se već dugo nisu vidjeli”, rekao nam je Martinec. Dekanica Fakulteta prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić, bivše je studente pozdravila u ime uprave Fakulteta i zaželjela im dobar provod. Napomenula je kako je “život nepredvidljiv” što je dokazao i njezin prelazak s Filozofskog fakulteta na FPZG, a i bivši studenti su to mogli i sami potvrditi. Uz novinarstvo ili PR, neki su postali književnici, a Andrija Rudić čak i gradonačelnik Kutine. “Novinarstvo je povezano s menadžerskim poslom i pomoglo mi je razviti menadžerske vještine”, kazala je Jasminka Štajcer, ravnateljica Medicinske škole u Karlovcu. Nakon fakulteta, stari kolege otišli su na večeru i u noćni provod, a iduće jutro, odali su počast jedinom preminulom kolegi iz generacije Ivici Šanteku. koji je poginuo 1999. u prometnoj nesreći. (Ivor Kruljac)

Studentski život

DOMOVI Kolika je razina sigurnosti?

Lopova su studenti uočili kao sumnjivog, ali to nije pomoglo pri sprečavanju krađe

G thorvat1997@gmail.com Tamara Horvat

Sve se vidi, domovi imaju i nadzorne kamere

Manijak je prošle godine vrebao na studentice te im ulazio u tuš-kabine i dočekivao ih same skriven na parkiralištu

Foto: Zrinka Medak/Global

le. Godine 2015. manijak je vrebao na studentice te im ulazio u tuš-kabine i dočekivao ih same, skriven na parkiralištu. Tada su stanovnici “Save” pokrenuli i inicijativu s ciljem pomoći zaštitarima u bržem pronalasku uljeza.

Na primopredaji više o optužbama nego o planovima Kurikularna reforma prva je ministrova briga te je najavio pozvati na razgovor sve koji su radili na njoj Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

ini se da Ministarstvo obrazovanja i znanosti, kako se prema novome zove, nema previše sreće s ministrima. Predrag Šustar odlazi praćen titulom najgoreg ministra obrazovanja, a novi ministar Pavo Barišić na tapetu se novinara našao i prije službenog preuzimanja dužnosti. Barišić je u MZOS-u već bio pomoćnik za vrijeme ministra Dragana Primorca kada je, naveli su mediji, razriješen s dužnosti zbog nekoliko afera. Na primopredaji ministarstva Barišić se stoga samoinicijativno opravdavao nekoliko minuta, ali dodatna novinarska pitanja o spornim slučajevima nisu bila dopuštena. Na primjedbu medija da je 2000. smijenjen s mjesta ravnatelja Instituta za filozofiju izjavio je da je mandat doveo do kraja te je netočno da je smijenjen. Osim toga optuživalo ga se da je sa suradnicom putovao na simpozij u Dubrovnik za što je putne troškove i dnevnice naplatio i od Ministarstva i od organizatora. “Nikad u životu nisam naplatio dvostruki nalog niti dnevnice”, rekao je Barišić na primopredaji. Sporno je i to što je Barišiću 2008. na

Erazmusovci rado izabiru FPZG

akultet političkih znanosti snažno potiče razmjenu studenata. To najbolje potvrđuje suradnja s pedesetak europskih sveučilišta, ali i sve više studenata koji za razmjenu odabiru FPZG. Saida, Inna, Jan i Santiago samo je četvero studenata od 41, koji se ovog semestra odlučio za FPZG. Dolaze iz različitih država, ali imaju nešto zajedničko - Zagreb i Erasmus+. Saida, podrijetlom iz Tanzanije, i Inna iz Ukrajine studiraju na Sveučilištu u Wroclawu. Na tom poljskom sveučilištu obvezno je jedan semestar na petoj godini provesti na razmjeni. Santiago iz Kolumbije dulje je razmišljao o odlasku u Europu. Zanimljivom mu se učinilo to kako je Hrvatska članica Europske unije te to smatra stimulativnim za svoj studij. Jan je u Zagreb došao sa Sveučilišta u Brnu, iz Češke. Dvoumio se između Sarajeva i Zagreba, ali prijava na Erasmus+ bila je mnogo jednostavnija od one za Sarajevo. Kad je doznao za doc. dr. sc. Anu Matan, koja istra-

‘Svaki bi student trebao provesti barem jedan semestar na razmjeni’, ističe Kliškić

žuje mirovne pokrete, temu kojom se on želi baviti, dvoumljenja više nije bilo. Program Erasmus+ na Sveučilištu u Zagrebu započeo je akademske godine 2009./2010. “Po broju ERASMUS+ mobilnosti Fakultet političkih znanosti četvrti je među svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu”, za Global govori doc. dr. sc.

Đana Luša, novoizabrana prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju na FPZG-u. No kad se gleda odnos između ukupnog broja upisanih studenata i broja dolaznih stranih studenata, FPZG je na prvom mjestu. “Za takve iznimne rezultate Fakulteta političkih znanosti, u smislu međunarodne vidljivosti i prepoznatljivosti, uz entuzijazam i rad nastavnika i studenata mentora te ostalog nenastavnog osoblja, zaslužni su, prije svega, vizija, predanost i naporan rad uprave predvođene dekanicom prof. dr. sc. Lidijom Kos-Stanišić i prodekanom za znanost i međunarodnu suradnju doc. dr. sc. Igorom Kanižajem”, objašnjava Luša. “Ono što strane studente privlači na FPZG jest mnoštvo kolegija na engleskom jeziku, mogućnost sudjelovanja u radu studentskih medija, dobra iskustva bivših erazmusovaca te lokacija”, kaže Toni Kliškić, stručni suradnik u Uredu za međunarodnu suradnju, te dodaje da je prednost što studenti mogu proputovati cijelu istočnu Europu dok su na Erasmusu u Hrvatskoj.

Foto: Dora Kršul/Global

sjednici Senata u Splitu odobren subvencionirani kredit za stan. Novi ministar branio se i od toga kazavši da nikad nikakav kredit nije ni tražio. Mediji su, međutim, našli zapisnik sa sjednice, iz kojega je vidljivo da mu je kredit bio odobren. Novosti su objavile i da je Barišić 2011. bio prijavljen Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju za plagiranje u članku iz 2008. objavljenom u časopisu Synthesis philosophica. Ministar se obranio rekavši da je i ta optužba bila lažna te da je odbačena. Međutim, predsjednik Odbora Vlatko Silobrčić za Hinu je izjavio da će prijave koje se tiču Barišića tek biti razmotrene na sjednici Odbora. Ministar Barišić govorio je i o planovima. Kurikularna reforma prva je ministrova briga te je najavio da će na razgovor pozvati sve koji su radili na njoj.

Ivan M.: Zanima me mogu li studenti s redovnim statusom potpisivati autorske ugovore i hoće li se studentska prava i status zbog toga mijenjati? Dragi Ivane, status studenta reguliran je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te drugim općim aktima Sveučilišta i sastavnica kojima su određeni uvjeti koje student mora ispuniti da bi bio redovan, odnosno izvanredan student. Poslovni angažman koji student dodatno obavlja, bilo posredovanjem studentskog servisa (za koji je uvjet status redovnog studenta) ili u nekom drugom obliku radnopravnog (stalnog ili povremenog) angažmana nema utjecaj na njegov status nego obratno, status može odrediti eventualni oblik u kojem će student obavljati posao.

ERASMUS Neprocjenjivo studentsko iskustvo koje se ne smije propustiti

Škreblin G Željka zeljkaskreblin6@gmail.com

NOVI MINISTAR Pavo Barišić preuzeo Šustarovu fotelju

Šuljao se ‘Savom’ i pokušavao provaliti u sobe

natoč tome što zaštitari dežuraju 24 sata na dan u Studentskom domu “Stjepan Radić”, dvije je studentice prije nekoliko dana napao nepoznati počinitelj koji im se ušuljao u sobu i ukrao torbice. Upravitelj doma Boženko Ćosić uputio je zamolbu studentima da zatvaraju protupožarna vrata te, ako primijete nešto sumnjivo, odmah pozovu zaštitare. Stanarka sa “Save” doznala je da je opljačkana tek idući dan, nakon što su je iz uprave doma pozvali na razgovor. Obavijestili su je da joj je pronađen novčanik, za koji nije ni primijetila da je ukraden, te dvije torbe. Iz uprave su joj poručili da sve prijavi policiji, a uz pomoć kamera koje pokrivaju veći dio doma zaštitari su u međuvremenu uhvatili provalnika. Na početku je priznao krađu, ali poslije i da je ukrao i novac. Djevojci su stvari vraćene. Lopova su studenti prethodno uočili kao sumnjivog, no to nije spriječilo krađu. Unatoč preciziranju da je provalio samo u treći paviljon, student Marko Marić kaže da je pokušao provaliti i u njegovu sobu u drugome paviljonu, ali je pobjegao nakon što ga je vidio. Ističe da se u domu osjeća sigurno i podsjeća studente na važnost zaključavanja soba, što može spriječiti razne neugodnosti. S njim se ne slaže studentica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koja smatra da dom nije dovoljno sigurno mjesto te da bi zaštitari trebali bolje raditi svoj posao jer su se slične situacije već događa-

Listopad 2016.

Fakultet političkih znanosti jedinstven je i zbog projekta koji je započet na kolegiju Television News in Multimedia Environment. Erasmus guide projekt je koji su realizirali Erasmus+ studenti za buduće studente programa Erasmus+. “Radi se o projektu koji obuhvaća video i blogove stranih studenata koji su boravili na Fakultetu političkih znanosti, a kojima se olakšava prilagodba na novu sredinu novoj generaciji stranih studenata”, govori Luša. Erasmus nudi prigodu za akademsko usavršavanje na vrhunskim sveučilištima diljem Europe. No Erasmus daje mnogo više od novog akademskog iskustva. “On je prije svega povezan sa životnim iskustvima. Upoznaješ nove ljude, drugu kulturu, stekneš nove prijatelje”, o Erasmusu misli Saida. “Nova poznanstva otvaraju mnoga vrata u budućnosti”, zaključuje Santiago. No biti sam u drugoj državi, okružen nepoznatim ljudima barem je na početku i stresno iskustvo, a tada projekt poput Erasmus vodiča zaista dobro dođe. No, kao što je rekao Kliškić, Erasmus je neprocjenjivo iskustvo i zato bi svaki student trebao provesti barem jedan semestar na razmjeni.

ANKETA SANTIAGO ANDRADE (21): Odlučio sam se za Hrvatsku jer je netipičan izbor. Želio sam upoznati Europu iz drukčije perspektive. JAN KOVAR (28): Smatram kako sam dobro izabrao jer će mi profesorica Matan biti od velike pomoći jer je moj Erasmus orijentiran prema istraživanju, a ne klasičnim predavanjima. SAIDA NDIHAGULE (21): Profesori su sjajni i fleksibilni, ali postoje razlike između mog fakulteta i FPZG-a. Prije svega ovdje se mora čitati mnogo više tekstova. INNA OSTAPENKO (21): Već sam prije živjela u inozemstvu tako da sam se lako snašla, a i ljudi su gostoljubivi te većina govori engleski jezik, čak i starije generacije.

Oglas

Listopad 2016.

Pokrovitelj stranice

Fakultet prometnih znanosti Vukelićeva 4 10000 Zagreb www.fpz.unizg.hr

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Uz Dan fakulteta održan i Dan otvorenih vrata

Bogatim programom i interaktivnim laboratorijima privukli više od 200 učenika

Ozmec-Ban G Tina tina.ozmecban@gmail.com

sklopu Dana Fakulteta prometnih znanosti ove je godine održan i Dan otvorenih vrata, kako bi se motiviralo srednjoškolce za upis, a studente dodatno uputilo u mogućnosti zaposlenja nakon studija. Događaji su se nizali dva dana, 10. i 11. listopada. Prvi je dan svečano obilježen Dan fakulteta uz prezentaciju godišnjeg izvješća dekana Hrvoja Golda te govor rektora Damira Borasa, a podijeljene su i dekanove nagrade za najbolji uspjeh na studiju, najbolji rad te priznanja za izvannastavne aktivnosti. Osim nagrada najboljim studentima, dodijeljena je i nagrada za životno djelo koje su, odlukom Fakultetskog vijeća, dobili prof. dr. sc. Ivan Dadić i prof. dr. sc. Stanislav Pavlin. POVEZANOST S PRAKSOM Dan otvorenih vrata bio je rezerviran za prezentaciju studijskih programa te zanimljivih laboratorija koji su bili otvoreni za razgledavanje. “Taj je program usmjeren dvjema ciljanim skupinama: srednjoškolcima za koje bismo voljeli da nastave obrazovanje na našem fakultetu, te našim studentima koje, uz naš Savjet za gospodarstvo, pokušavamo povezati s tvrtkama kako bi cijeli njihov studij dobio dodanu vrijednost te da vide gdje se sve mogu zapošljavati i koje kompetencije nakon studija moraju imati da bi bili konkurentni na tržištu”, kazao je prodekan Tomislav Josip Mlinarić. U sklopu programa ‘Danas studi-

U sklopu programa ‘Danas studiram, sutra radim’, čak 14 tvrtki koje zapošljavaju inženjere prometa predstavilo se studentima, prije svega, viših godina, a oni su se mogli raspitati o zapošljavanju i stručnoj praksi nu signalizaciju. “Vertikalna signalizacija mjeri se od znaka do znaka na cesti. Mjeri se udaljenost, svjetlina i proizvođač znaka, a horizontalna se mjeri posebnim uređajima koji mjere snagu retrorefleksije i automatski ‘pokupi’ GPS svakog znaka”, objasnio je Mario. Iako voli to što radi i želio bi nastaviti raditi na Zavodu, napominje kako je to ipak odgovoran posao. “U poslu smo stalno na prometnicama na kojima ima i drugih sudionika pa zbog velikih brzina moramo paziti i na izlazak iz automobila, zaustavljanje te posebice stajanje u zavojima”, dodao je Mario.

Dojučerašnji studenti pokazuju kako se radi na Zavodu za prometnu signalizaciju

ram, sutra radim’, studentima viših godina predstavilo se 14 tvrtki koje zapošljavaju inženjere prometa, a oni su se mogli raspitati o zapošljavanju i stručnoj praksi. “Ono što ćemo pokušati napraviti u idućem razdoblju jest da studentima završni, diplomski rad bude povezan s praksom te da rade konkretne teme, upravo one koje tim tvrt-

Studenti su mogli razgovarati s budućim poslodavcima i raspitati se o raznim poslovima

Aerotunel, soba za kontrolu letenja gdje studenti rade na simulatoru prave kontrole, maketa željeznice koja nalikuje na vrlo popularnu igračku i laboratorij za logistiku samo su neke od zanimljivosti koje su se mogle razgledati

Foto: Tina Ozmec-Ban

ZANIMANJA TRAŽENA U EU “Studijem pokrivamo dosta dinamičan i zanimljiv sektor”, objasnio je prodekan Mlinarić. Sve se više ulaže u željeznice, gdje upravo naši studenti dobivaju poslove, kako kaže, a nerijetko odlaze raditi i u druge zemlje Europske unije. Ipak, zbog sve većeg ulaganja upravo u Zračnu luku Zagreb, studente sve više privlači rad u zračnom sektoru.

‘Ono što ćemo pokušati napraviti u idućem razdoblju jest da studentski završni, diplomski rad bude povezan s praksom te da se rade konkretne teme, upravo one koje tim tvrtkama trebaju’, kazao je prodekan Tomislav Josip Mlinarić kama trebaju”, dodao je Mlinarić. Najveći dio organizacije pao je na pridobivanje srednjoškolaca koji su nazočili okruglom stolu na kojem su sudjelovali prodekanica za nastavu i studente Štefica Mrvelj, Dražen Ratković, predsjednik Savjeta Fakulteta, Krešimir Vidović iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla i Vlado Bužanić iz Markiva projekta. Potencijalni studenti mogli su čuti osnovne informacije o fakultetu, njegovim raznim smjerovima i mogućnosti zapošljavanja, te iz prve ruke čuti priče diplomiranih i iskusnih inženjera o vlastitom zanimanju, ali i pokoju anegdotu. OD MAKETA DO SIMULATORA LETENJA Poslije okruglog stola srednjoškolci su odlazili u grupama u razne laboratorije fakulteta, u koji-

Srednjoškolci su prisustvovali okruglom stolu

ma su mogli vidjeti što i oni mogu raditi. Aerotunel, soba za kontrolu letenja, gdje studenti rade na simulatoru prave kontrole, maketa željeznice koja nalikuje na vrlo popularnu igračku i laboratorij za logistiku, samo su neke od zanimljivosti koje su se mogle razgledati. Posebno atraktivna bila su specijalizirana vozila na parkingu kampusa koja služe za mjerenje kvalitete vertikalne i horizontalne signalizacije na svim državnim cestama u Hrvatskoj. Što to zapravo znači, objasnio je Mario Pavić, donedavni student koji je nakon završetka studija ostao raditi na Zavodu za promet-

“Neodlučna sam o upisu na fakultet, ali me najviše privlači zrakoplovstvo”, izjavila je Ivana, učenica Srednje škole Vladimira Preloga, a slične preferencije ima i Valter, maturant Građevinsko-tehničke škole u Zagrebu. “Upravo ovaj profil ljudi koje školujemo u zračnom segmentu, a to su tehnologija zračnog prometa i kontrola letenja, vjerujem da će dobiti radna mjesta, a mi smo u ovom trenutku jedini koji školuju ljude za ova zanimanja tako da vjerujem da će se pojaviti interes i da ćemo još jednu generaciju uspjeti zaposliti”, nadodao je prodekan Mlinarić.

SPONZORIRANI ČLANAK

STUDENTSKI ŽIVOT/SREDNJA

Listopad 2016.

SREDNJE I OSNOVNE ŠKOLE Predloženo vraćanje ocjena na polugodištu

Ocjena malo ima, malo nema promišljen potez ili eksperiment?

Šalić G Gabrijela gabrijela.salic@gmail.com

rije četiri godine profesore osnovnih i srednjih škola, njihove učenike i roditelje dočekala je nagla izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama kojom je ukinuto zaključivanje ocjena na polugodištu. Tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, bez konzultacija sa strukom, donio je izmjenu Zakona, a samo četiri nastavne godine poslije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, iako pod tehničkom vladom, predlaže njegovu izmjenu - ponovno uvođenje zaključnih ocjena na polugodištu. TROM SUSTAV Profesorica likovne umjetnosti u 1. gimnaziji u Zagrebu, Maja Ferček, smatra da bi ova promjena bila iznimno nepromišljena. “Samim time bi se profesorima, kao i učenicima, stvorio dodatan pritisak. Ta bi odluka udvostručila stres i potaknula učenje samo zbog ocjena, a to nikome nije cilj”, objašnjava. Posebno je zgrožena time da se takva odluka razmatra bez konzultacija sa strukom te da se ionako trom i zastarjeli školski sustav pokušava opteretiti. “Kako će se donijeti tako važna odluka bez metodičnog i sustavnog praćenja rezultata, bez znanstvenog i pedagoškog uporišta?”, govori Ferček. Također, kao profesorica predmeta čija satnica ne prelazi jedan sat na tjedan, smatra to gubitkom vre-

‘Kako će se donijeti tako važna odluka bez metodičnog i sustavnog praćenja rezultata, bez znanstvenog i pedagoškog uporišta?’, pita se profesorica Maja Ferček

Neki učenici žele znati kako je ocijenjeno njihovo znanje na polugodištu, a neke to opterećuje

POVRATNA INFORMACIJA “Zadovoljan sam ovakvim načinom zaključivanja jer nisam preopterećen ispravljanjem ocjena i što višim prosjekom više puta na godinu nego samo jednom”, govori Luka iz 11. gimnazije. Loreni, učenici Ugostiteljsko-turističkog učilišta, ipak bi više odgovarala povratna informacija na kraju polugodišta. “Tako bih znala koliko i što bih trebala poboljšati, a te ocjene nisu ništa loše jer ne utječu na konačnu zaključ-

Budući da nijedno istraživanje nakon izmjene Zakona 2012./2013. nije provedeno, pitanje je zašto se i na temelju čega ponovno predlaže promjena mena i oduzimanjem vremena za stjecanje znanja, kao i degradiranjem struke. “To ne može pomoći učenicima, samo ih može ulijeniti i onesposobiti za daljnje stjecanje znanja”, ističe Ferček.

DRŽAVNA STIPENDIJA Zahtjevi tek djelomično ispunjeni

Otvoren natječaj, ali bez određenog datuma isplate Zrinka Medak

zrinka95@gmail.com

a iznenađenje mnogih studenata, natječaj za dodjelu državnih stipendija izašao je na vrijeme, unutar vremenskog okvira koji je dogovoren u lipnju ove godine. Tada je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prihvatilo sve zahtjeve studenata, ali pravilnik i natječaj koju su izašli u prvoj polovici listopada pokazuju drukčije. U Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju definiran je rok do kojeg se natječaj mora objaviti, ali nije određendo kada se moraju objaviti rezultati, odnosno rang-liste. Studenti će, slično kao i prošle godine, morati čekati da se prihvati državni proračun. Natječaj je otvoren 14. listopada i traje do 8. studenoga 2016. godine. Na temelju prijedloga Povjerenstva za provedbu javnog natječaja ministar će u roku od najviše 15 dana od dana zaprimanja prijedloga donijeti Odluku o dodjeli državnih stipendija na temelju rang-liste. Isplata stipendija započinje 15 dana nakon objave odluke ministra ili stupanja na snagu državnoga proračuna u kojem su osigurana sredstva za isplatu stipendija. Od dana objave rezultata studenti će imati osam dana za podnošenje prigovora.

učenički problem je njihova nesvjesnost ocjena do, nažalost, proljetnih praznika kada započinju s učenjem i njihovim ispravljanjem što ne može rezultirati sjajnim rezultatima”, smatra. Budući da nijedno istraživanje nakon izmjene Zakona 2012./2013. nije provedeno, pitanje je zašto se i na temelju čega ponovno predlaže izmjena. Mišljenja učenika također se razlikuju.

Zahtjevi studenata iz lipnja 2016. godine • smanjivanje bodovne granice za stipendiju za socioekonomski ugrožene studente/ice s 45 na 37 bodova - zahtjev nije ispunjen • povećanje broja bodova kao dodatak za studente koji studiraju izvan mjesta prebivališta – zahtjev je ispunjen • da se prihodi od studentskog servisa ne uzimaju u prihod kućanstva – zahtjev je ispunjen • jasno i precizno određivanje rokova za provedbu natječaja i dodjelu državnih stipendija – zahtjev je djelomično ispunjen (određen je rok za provedbu natječaja, ali ne i za dodjelu stipendija) • usuglašavanje natječaja s akademskom godinom i početak isplate stipendija do kraja siječnja • zahtjev je djelomično ispunjen (određen je rok za provedbu natječaja, ali ne i za početak isplate) • dodatak kojim pravo na državnu stipendiju ostvaruju i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti – zahtjev je ispunjen

Njezina kolegica, profesorica biologije i kemije Osnovne škole Josipa Račića, Alenka Cipar, ne dijeli njezino mišljenje. Smatra da izostanak zaključnih ocjena na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju godine.

“Iako je u nekim predmetima nemoguće napraviti dovoljno kvalitetna mjerenja znanja, i iako brojčana ocjena sama po sebi zaista govori malo toga, smatram da se zaključivanje ocjena na polugodištu nije trebalo ukinuti. Iskustveno gledajući, najveći

DOMINO-EFEKT ‘Potres’ na još jednom fakultetu

Studenti svoja prava plenumom traže i na TTF-u

Podrške Inicijativi dolaze od kolega s Filozofskog, ali ne i od Studentskog zbora fakulteta Kopić G Božica bozicakopic@gmail.com

tudenti Tekstilno-tehnološkoga fakulteta (TTF) Sveučilišta u Zagrebu, potaknuti primjerom Filozofskog fakulteta, organizirali su svoj plenum. Prvim plenumom, održanim na kiši ispred Fakulteta, Inicijativa TTF-a zatražila je smjenu dekanice Sandre Bischoff i njezinih prodekana te je javno prozvala fakultetsku upravu za nepravilnosti u radu. Njihove su se žalbe isprva odnosile na oduzimanje indeksa apsolventima u svibnju ove godine, kako tvrde, pod izlikom provođenja istraživanja i upisivanja pada akademske godine bez njihova znanja. Također su zahtijevali objašnjenje zašto školarine, koje su studenti platili, nisu evidentirane u ISVU sustavu nego stoji da se subvencioniraju iz EU-ova fonda. Nezadovoljstvo su izrazili i zbog nemogućnosti biranja teme i mentora na diplomskom radu te zbog niske prolaznosti na kolegijima prodekanice za financije, profesorice Edite Vujasinović. Oglasilo se Sveučilište u Zagrebu koje je zaključilo da Uprava fakulteta ne radi u skladu s propisima. Zbunjeni i ogorčeni studenti organizirali su novi plenum u nadi da će ima-

Foto: Iris Vuksan/Global

ti veći učinak, s obzirom da mnogi zahtjevi izglasani na prošlom plenumu nisu ostvareni, a i dekanica nije dala konkretne odgovore. Tako su drugim plenumom, održanim ovaj put u zgradi fakulteta bez pristupa novinara, najavljene akcije blokade sjednice Fakultetskog vijeća, koja se treba održati 31. listopada te prosvjed pred Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Dogovoreno je i dijeljenje informativnih letaka da bi se ostale studente informiralo o problemima i funkcioniranju pojedinih tijela fakulteta. Podrške Inicijativi TTF-a dolaze od kolega s Filozofskog, ali ne i od Studentskog zbora TTF-a od kojeg zahtijevaju da se raspusti jer smatraju da ne zastupa interese studenata.

nu ocjenu”, objašnjava. Nekima je, pak, svejedno. “Moje učenje daje uvijek jednak učinak, bez obzira na zaključivanje na polugodištu, to potpuno ovisi o meni”, kaže Ana, učenica Upravne škole.

FILOZOFSKI FAKULTET

Dekan otišao, problemi ostali

redinom listopada održan je 212. Plenum Filozofskog fakulteta na kojem su osim studenata FFZG-a sudjelovali i studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Plenum zahtijeva da se nastavi rušiti kvorum ako na sjednici Fakultetskog vijeća ne budu prisutni studentski predstavnici osporeni odlukom Senata. Drugi je to Plenum koji se održao nakon što je na mjesto vršitelja dužnosti dekana, na prijedlog rektora Borasa, Senat imenovao Željka Holjevca. Izabrani su i novi vršitelji dužnosti prodekana iako prethodnima nije istekao mandat. To se dogodilo nakon što je Senat Sveučilišta u Zagrebu potvrdio odluku rektora Borasa kojom je Previšić suspendiran s dužnosti dekana FF-a. Nakon imenovanja novog v.d. dekana, početkom listopada organiziran je 211. Plenum na kojem je iznesen zahtjev da Senat opozove odluku o poništavanju izbora za Studentski zbor. Zatraženo je i da v.d. dekana Holjevac vrati postojeće studentske predstavnike u Fakultetsko vijeće, a naglašeno je da Plenum ne priznaje izbor vršitelja dužnosti prodekana jer prema zakonu i Statutu Sveučilišta, Senat ni rektor nemaju ovlasti birati prodekane. Nedugo zatim, sazvana sjednica Vijeća FF-a nije održana jer je dio profesora napustio prostoriju i tako srušio kvorum, nakon što razriješenim studentskim predstavnicima nije dopušteno glasanje. (Zrinka Medak)

Društvo

Listopad 2016.

MALI ZNAK PAŽNJE Je li nam tradicija nametnula pomisao da ‘hvala’ nije dovoljno?

Na rubu korupcije: plaćene usluge ne ‘požuruju’ se darovima Grego G Sandra sandragrego21@gmail.com

arovanje bombonijera ili boca alkohola u našem je društvu gotovo općeprihvaćen način zahvale za određene usluge, iako su ljudi koji ih primaju za svoj posao već plaćeni. “Mali znakovi pažnje” liječniku ili “teti na šalteru” podsjećaju na skromniju varijantu nekadašnjih punih torbi suhomesnatih proizvoda i domaće rakije za učitelje ili lokalne birokrate. Jesmo li toga svjesni i treba li nam takvo ponašanje uopće? Anamarija, studentica Filozofskog fakulteta s kojom smo razgovarali, u tome ne vidi problem jer nije riječ o nečemu posebno vrijednom niti posebno korisnom, nego samo o zahvali. S druge pak strane student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Tonko smatra da takva praksa stvara pritisak osobama koje prihvate dar. Ipak ističe da ne može zamisliti kakav je osjećaj kad nekome bliskom ispravna dijagnoza ili medicinski zahvat

‘Kada netko od koga se očekuje profesionalna usluga za koju prima plaću, očekuje i dar, moguće je govoriti o počecima korupcije’

spasi život, te vjeruje da u tom slučaju riječ hvala možda nije dovoljna. RAZUM I EMOCIJE Pojavu korupcije na primjeru podmićivanja liječnika, s obzirom na to da su situacije poput bolesti posebno stresne, objasnio je psiholog Dragutin Vučković. “Osoba koja se odluči dati mito kako bi dobila zdravstvenu uslugu, na koju ima zakonsko pravo, vodi se i emocijama i razumom. Ona je primorana počiniti kazneno djelo, kako bi preživjela”, rekao je Vučković. Upozorio je na osobe koje su spremne primiti mito i objasnio ih konceptom inflacije, koji u analitičkoj psihologiji opisuje situaciju u kojoj određena osoba sebe vidi važnijom nego to doista jest. Tvrdi da rad takvih pojedinaca u državnoj ili javnoj službi dovodi do nesagledivih negativnih posljedica. “Onog trenutka kada netko od koga se

CEPIS

Novi istraživački centar na FPZG-u

akultet političkih znanosti bogatiji je za još jedan istraživački centar. Riječ je o Centru za empirijska politološka istraživanja (CEPIS) i iako je utemeljen i djeluje još od svibnja 2016. godine, tek je potkraj rujna imao svečano otvorenje u prostoru fakulteta. Glavni je zadatak Centra rezultatima istraživanja pomoći raznim organizacijama i institucijama u pronalasku odgovora na društveno relevantne teme. Osim toga, pouzdani rezultati istraživanja utemeljeni na znanju mogu biti vrlo korisni medijima. Nit vodilja istraživača bilo je pitanje kojim se društvenim problemima stvarno bave politički akteri. Na predstavljenoj internetskoj stranici Centra mogu se pronaći rezultati projekta Politički prioriteti u Hrvatskoj od 1990. do 2016., koji obuhvaća analizu političkog odlučivanja u Hrvatskoj u prošlih 25 godina. U otvorenim internetskim bazama dostupni su svi stranački programi, zapisnici sjednica Sabora te točke dnevnog reda vlade. Na otvorenju Centra održana je i rasprava na temu Analiza politika tajnosti hrvatskih vlada od 1990. do 2015. Uz Hrvoja Krešića, reportera RTL televizije i moderatora rasprave, prisutni su bili mnogi istraživači, politički znalci, profesori i novinari. Raspravljalo se o učestalosti zatvaranja sjednica vlade, te o oznakama i klasifikaciji tajnosti pojedinih informacija. Profesorica s FPZG-a Danijela Dolenec upozorila je na važnost takvih istraživanja i za studente novinarstva. “Vidim mnogo smjerova u kojima ovakva baza treba i može koristiti. Učenje korištenja baza podataka treba biti predmet novinarstva na ovom fakultetu”, kazala je Dolenec. Istaknula je važnost edukacija za novinare o ovakvim istraživanjima te o korištenju baza podataka kako bi povećali kvalitetu istraživanja raznih tema koje su otvorene. (Donatella Pauković)

očekuje profesionalna usluga za koju prima redovitu plaću počinje primati, očekivati i tražiti dar, moguće je govoriti o počecima fenomena korupcije”, ističe sociolog Renato Matić, dodajući kako se njeni korijeni mogu naći u tradicionalnom društvu u kojem je materijalni dar bio zamjena za novčanu naknadu. Prema njegovu je mišljenju povezanost između korupcije i prestižnih zanimanja očekivana zato što ona podrazumijeva specifične usluge koje ne može ponuditi svatko.

Foto: Sandra Grego/Global

’TAKO JE ODUVIJEK’ Neki su sektori posebno pogodni za razvoj korupcije, a Matić ističe da je riječ o javnom sektoru, ali i bilo kojim poslovima u kojima se davatelja usluge želi na neki način “požuriti”. Ipak, u određenim se slučajevima teško oduprijeti utjecajima okoline, neovisno o tome koliko je pojedinac

pošten. “Bez obzira na to u kojem sustavu radite, ako ste različiti od većine, makar to bilo da više ili bolje radite, da ste pošteniji od drugih, ili ne primate mito, to može dovesti do situacije da vas izoliraju u najboljem, ili zlostavljaju u najgorem slučaju”, ističe Vučković. Dodaje da to hoće li pojedinac pokleknuti pred iskušenjem kao što je mito ovisi ne samo o samopouzdanju i dobrom podnošenju stresa nego i o mnogo drugih faktora. Također upozorava na koncept sjenke, koji u analitičkoj psihologiji podrazumijeva sve one aspekte osobnosti koji se odbacuju zbog određenog estetskoga, etičkoga ili moralnog ideala, ističući da je moć pojedinca da se uvjeri kako ne radi ništa loše iznimno velika. Matić ističe da je jedan od glavnih problema u hrvatskom društvu nedostatak svijesti o tome da je političko upletanje u javne profesionalne strukture osnova korupcije, napominjući da smo kao građani itekako odgovorni za nezainteresiranost i stav “pa tko bi to promijenio, kad je tako oduvijek”.

PROJEKT ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

MAJKE STUDENTICE Nemaju problema s birokracijom, ali imaju s fakultetima

‘Profesorica mi na spomen kćeri rekla da biram prioritete!’ Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

ladim je majkama u moderno doba vrlo teško odgovoriti na zahtjeve koje pred njih postavljaju karijera i obrazovanje s jedne, i obitelj s druge strane. Očekivanja su velika na sve strane. Studentski se život opisuje kao najbolje razdoblje mladenačkog života, a majke koje studiraju imaju mnogo obveza koje je potrebno uskladiti. Jedna od njih je studentica treće godine Fakulteta političkih znanosti Valnea Vrević, koja paralelno studira i brine se o kćerkici Kiari. “Uz sve obveze na fakultetu i brige za Kiaru treba pronaći i vrijeme za sebe”, kaže Valnea. Tvrdi i da joj je bilo mnogo teže dok je bila manja jer je, logično, zahtijevala i veću brigu. No uz dobru organizaciju i pomoć baka i djedova, Kiarinih pet godina i veću samostalnost, Valnea kaže da se sve uspije. Mladim majkama fakultet je obvezan izaći u susret u prvoj godini djetetova života, kada studentica može zamrznuti godinu, ali sve poslije toga je stvar dogovora s profesorima, gdje se Valnea susretala s brojnim situacijama. “U slučaju mog prijašnjeg, Pravnog fakulteta, bilo je profesora koji su bez problema izašli u susret, a bilo je i onih s kojima sam imala proble-

‘Profesorica na Pravnom fakultetu tražila je dokument moje kćeri kako bi se uvjerila da imam dijete’, rekla je Valnea Vrević

ma čak do te mjere da mi je bilo rečeno da biram prioritete”, ističe Valnea. No što se tiče FPZG-a, tvrdi da je bilo nekoliko situacija u kojima su joj profesori “progledali kroz prste” zbog izostanaka vezanih uz Kiaru, a neki su i na spomen djeteta odmah prihvatili njezine molbe. “Moram napomenuti da su svi bili maksimalno korektni - profesorici Skorin jednom sam došla i rekla da moram izostati jer imam dijete, a ona je već mahala rukom da idem što prije bez ikakve potrebe za daljnjim objašnjenjima”, ističe studentica. Unatoč vjerovanjima kako se majke studentice u Hrvatskoj susreću s brojnim birokratskim problemima kao i svekoliki hrvatski puk, to ipak nije istina. Bez obzira na to, Valneu je nebrojeno puta iznenadila okolina koja teško povjeruje u to kako mlada majka paralelno studira. “Nikada nisam imala birokratskih problema jer sam majka studentica, ali su me ljudi čudno gledali jer sam mlada mama”, kaže Valnea. Od toga da se susretala s ljudima koji su željeli vidjeti njezinu osobnu iskaznicu da se uvjere da joj je doista 25 godina, do toga da je profesorica na Pravnom fakultetu tražila Kiarin dokument kako bi se uvjerila da ima dijete. “Nekima je super, nekima čudno, a mene je baš briga jer mi je prekrasno”, zaključila je svoju priču mlada majka i studentica novinarstva.

Tekst je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugama Legalina i VIMIO te Gradom Zagrebom. Projekt sufinancira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.

Intervju

Listopad 2016.

RAZGOVOR Sandro Gašpar, novi predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu

Inzistirat ćemo na trogodišnjem planiranju novca za stipendije

Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

a osmoj sjednici Skupštine Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 21. rujna 2016., izabrano je novo vodstvo SZ-a. Nakon Petra Labrovića, za predsjednika Zbora izabran je Sandro Gašpar, student pete godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Za njegova zamjenika izabran je Marko Lepoglavec, student Prirodoslovno–matematičkog fakulteta. Gašpar u svom prvom intervjuu za Global govori o planovima u mandatu, trenutačnoj situaciji na Sveučilištu što se tiče studentskog predstavništva i aktualnim problemima na Filozofskom i Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Također se dotakao i izmjena Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama kao i problema s preprodajom soba u domovima te isplate državnih stipendija. • Vaš je mandat počeo 1. listopada 2016. i traje godinu dana. Kakvi su vam planovi? Prvi je konsolidacija svih studentskih zborova sastavnica, kako bi djelovali u sklopu zakona. Poslani su dopisi svim studentskim zborovima i dekanima sastavnica, čekaju se podaci i onda ćemo početi djelovati. Dakle, ako je potrebno, provesti nove izbore za studentski zbor na svim sastavnicama, kako bismo osigurali da svi studentski zborovi sastavnica Sveučilišta u Zagrebu djeluju unutar zakona. Trenutačno pripremamo Sveučilišnu brucošijadu, kao dobrodošlicu svim studentima u Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu. Također ćemo nastaviti već prethodno pokrenute projekte, poput SCool Festa, kojima vraćamo centar studentskog života u SC. Namjeravamo uvesti određen broj radionica što se tiče pisanja projekata i informiranja o studentskim pravima. Također, tijekom mandata namjeravam izmijeniti Pravilnik o prehrani. Krajnji mi je cilj zaokružiti mandat s približavanjem studenata i poduzetnika događajima poput sajma karijera, kako bismo stvorili povezanost između tržišta rada i studenata. • Student ste pete godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Medicina je na glasu kao jedan od težih studija; kako usklađujete obveze na fakultetu i u Studentskom zboru? U Studentskom sam zboru Medicinskog fakulteta od druge godine studija, tako da sam već od tada zauzet. Jednostavno sam naučio planirati vrijeme. Nekad je to jako teško iskombinirati, nekad malo lakše, ali uz organizaciju vremena sve se može stići i napraviti. • Prije nekoliko je dana raspisan natječaj za dodjelu državnih stipendija i ostvaren je zahtjev studenata da se natječaj raspiše s početkom akademske godine, ali nije utvrđeno i vrijeme početka isplate stipendija. Može li se vrijeme isplate znati već u trenutku raspisivanja natječaja ili to ovisi o nekim drugim stvarima? Isplata stipendija trenutačno nije definirana Pravilnikom. Ideja nam je bila da se unutar državnog proračuna napravi trogodišnje planiranje za stipendije. Dakle, da se u jednom proračunu izdvoje sredstva za sljedeće tri godine isplate stipendija. Kad bi se napravilo trogodišnje planiranje, imali bismo savršenu situaciju jer bi sve bilo plan-

Ideja je da se u jednom proračunu izdvoje sredstva za sljedeće tri godine isplate stipendija.Tako bismo imali savršenu situaciju jer bi sve bilo planski predodređeno. Ustrajat ćemo na tome, kaže nam Gašpar ski predodređeno. Međutim, s obzirom na proračun Republike Hrvatske, predstavnici Ministarstva dosad nisu bili u mogućnosti osigurati dovoljna sredstva za provođenje navedene ideje. I dalje ćemo nastaviti ustrajati na tome jer mislimo da bi to bio najučinkovitiji način rješavanja pravodobne isplate stipendija. • Što se tiče aktualnih tema na Sveučilištu vezanih uz studentsko predstavništvo – na Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta ruši se kvorum jer dio vijećnika ne priznaje Vijeće bez studentskih predstavnika osporenih odlukom Senata Sveučilišta. Kakvo je vaše mišljenje o trenutačnoj situaciji? Cilj je provesti nove izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta jer u trenutku konstituiranja nisu bili u sklopu zakona. Naravno, to se ne odnosi samo na SZ Filozofskog fakulteta, kao što sam rekao, ušli smo u reviziju ostalih sastavnica. Ako će revizija pokazati da i na drugim sastavnicama izbori nisu odrađeni zakonski, ići će se u isti proces ponovnih izbora. Što se tiče Fakultetskog vijeća, ono je bez studentskih predstavnika na određeni način krnje. U toj situaciji, Fakultetsko vijeće ne smije donositi odluke vezane uz interes studenata. • Pripada li tu odluka o izboru novog dekana, odnosno, može li Vijeće izabrati novog dekana bez studentskih predstavnika? Naravno da ne može i upravo se zato novi dekan neće birati bez student-

Akademsko je pravo svih studenata izraziti svoje nezadovoljstvo na razne načine, pa tako i u plenumu skih predstavnika. Obveza je obnašatelja dužnosti dekana provesti izbore za Studentski zbor, konsolidirati situaciju te provesti izbore za novog dekana, koji se neće birati bez studentskih predstavnika. • Imaju li osporeni studentski predstavnici legitimitet biti u Fakultetskom vijeću? Oni tvrde da imaju, i to do izbora za studentski zbor. Studentski je zbor raspušten. Ako gledamo zakon, Studentski zbor bira studentske predstavnike u Fakultetsko vijeće. Samim tim slijedom, sve je jasno. • Imamo i kompliciranu situaciju na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Jeste li u kontaktu sa studentima koji tvrde da su oštećeni? Sa studentskim pravobraniteljem bili smo na sastanku sa studentima TTF-a.

Prvi korak u mandatu novog predsjednika SZ-a jest konsolidacija studentskih zborova sastavnica Sveučilišta kako bi svi djelovali unutar zakona Foto: Dorian Višnjić/Global

Nastojimo izbalansirati zahtjeve studenata prema upravi fakulteta i njihova zakonska uporišta. Sve mora biti u sklopu zakonskih normi tako da se i na tome isto radi. Jako je važno istaknuti da je važna komunikacija između studentskih predstavnika i uprave fakulteta. • Plenum TTF-a zatražio je razrješenje Studentskog zbora na tom fakultetu zbog, kako kažu, nekomunikacije i nebrige za prava studenata. Jeste li s time upoznati? Studentski zbor jedino je legalno i legitimno tijelo izabrano na izborima. Uloga je Studentskog zbora zastupanje interesa studenata na svim razinama. Kao što sam prethodno već spomenuo, jako je važna komunikacija svih dionika.

• Vidimo da su se studenti počeli organizirati na izvaninstitucionalne načine, putem plenuma. Je li to legitiman način borbe za prava za koja studenti smatraju da su im prekršena? Akademsko je pravo svih studenata izraziti svoje nezadovoljstvo na razne načine, pa tako i u plenumu. Zahtjeve svih studenata, pa tako i onih studenata koji se okupe na plenumu, ako su unutar akademskih uvjeta i zakonskih okvira te u interesu studenata, sigurno će razmotriti studentski predstavnici jer oni zastupaju interese studenata. • Što je s izmjenama Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama o kojima se govorilo tijekom ove godine? Nacrt Zakona koji je Studentski zbor

Izlaznost na studentske izbore niska kao u EU • Često se postavlja pitanje legitimiteta studentskih predstavnika u smislu izlaznosti na izbore i dobivenih glasova. Na primjer, na izborima za SZ Filozofskog fakulteta, od više od 8000 studenata, na izbore je izašlo njih 253. Što dugoročno učiniti da se taj broj poveća? Teško je reći. Napomenuo bih da postoci izlaznosti na studentske izbore na razini Sveučilišta u Zagrebu

ili pak na razini cijele Hrvatske ne odskaču mnogo od postotaka u državama članicama Europske unije. Pozivam kolege na sudjelovanje na izborima, da je što više kandidata i da se javljaju ljudi s novim idejama, to je u biti i cilj cijele priče. Studentski zbor se predstavlja na Smotri Sveučilišta u Zagrebu i radi na povećanoj vidljivosti prema studentima koja će, nadam se, rezultirati povećanjem izlaznosti na studentske izbore.

predložio i koji sam sada naslijedio, priprema se već 18 mjeseci. Mogu reći da je nacrt sada izbrušen do krajnjih granica. • Hoćete li zahtijevati da se što prije ide u izmjene Zakona? Nastojat ćemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u što kraćem roku formira povjerenstvo koje će dovršiti nacrt prijedloga i uputiti ga u saborsku proceduru. • Što Studentski zbor predlaže u svom nacrtu Zakona? Studentski zbor, izmjenom Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, predlaže veću odgovornost studenata u smislu ostvarivanja pravne osobnosti. Pravna osobnost od velike je važnosti radi ostvarivanja mogućnosti samostalne prijave na razne natječaje, kao, na primjer, na EU-ove fondove. Trenutačno to ne možemo jer nemamo pravnu osobnost. To bismo sada trebali raditi putem Sveučilišta, što je komplicirano s obzirom na administraciju. Pravna osobnost bi nam te procese uvelike olakšala, i to je glavna stavka koja bi se promijenila u Zakonu. Na samom nacrtu Zakona zapravo je radio cijeli Hrvatski studentski zbor tako da se radilo o studentima iz cijele Hrvatske, što je činilo jako dobru radnu skupinu. • Postoji li možda ideja da se studentskim predstavnicima koji sudjeluju u radu Studentskog zbora omogući, primjerice, godina mirovanja ili nekakve druge pogodnosti da se posvete ovom dijelu posla? Ne, o tome nismo nikad razmišljali. Prije svega, članovi Studentskog zbora redovni su studenti koji ispunjavaju svoje obveze na fakultetu te kao takvi nemaju pogodnosti. Moram reći da unutar Studentskog zbora djeluju razni odbori u koje su uključeni studenti kako bi se olakšao posao članovima Studentskog zbora. • Kako povećati znanje i informiranost studenata o studentskom predstavništvu? Prošle smo godine napravili video na Smotri Sveučilišta koji je bio simpatičnog, šaljivog sadržaja. Nastavit ćemo organizirati razne interaktivne radionice i edukacije. Naravno, postoje aktivniji, ali i manje aktivni zborovi - njih treba potaknuti da više rade na projektima i informiranju studenata na svojim sastavnicama. Svim bi se tim aktivnostima zaista mogao podići interes za studentski zbor, a u konačnici i za izlaznost na izbore. Riječ je, zapravo, o jednom začaranom krugu. • S dolaskom nove akademske godine i smještanjem studenata u domove po domskim su grupama na Facebooku krenule javno vidljive poruke o kupnji ili prodaji soba. Imate li neku ideju kako to spriječiti? Prošle godine, na prijedlog Studentskog zbora, donesena je izmjena Pravilnika o smještaju. Glavna se izmjena tiče sustava bodovanja pa je tako dodatno istaknut socioekonomski status studenata. Time smo izravno utjecali na prodaju domova. Na društvenim mrežama možemo vidjeti da je promjena pravilnika znatno smanjila preprodaju soba u studentskim domovima. Nastavit ćemo djelovati u istom smjeru kako bismo prodaju domova sveli na nulu. Smatram da je studentski smještaj namijenjen studentima slabijeg socioekonomskog statusa.

Svijet/EU

Listopad 2016.

SJEVERNA KOREJA Svijet stalno ignorira problem režima u Pyongyangu by Mislav Lugonjić GRAĐANI ODBILI SPORAZUM S FARC-om Potkraj rujna kolumbijska je vlada potpisala mirovni sporazum s ljevičarskom gerilom FARC kako bi se okončao 52-godišnji rat u toj južnoameričkoj zemlji i omogućilo uključivanje FARCovih pripadnika u politički život. Ipak, suprotno predviđanjima, građani su na referendumu 2. listopada odbili sporazum i tako zadali nove probleme političkoj eliti. Predsjednik Juan Manuel Santos i vođa gerilaca Rodrigo Londono potvrdili su da će se držati sporazuma, a Santos je 7. listopada nagrađen Nobelovom nagradom za mir zbog doprinosa okončanju sukoba. IRAČKA VOJSKA ZAPOČELA OSLOBOĐENJE MOSULA

Foto: Mislav Lugonjić

Irački premijer Haider al-Abadi objavio je 17. listopada početak vojne ofenzive na Mosul, stari asirski grad koji je pod kontrolom ISIL-a od lipnja 2014. godine. U napadima na uporišta ISIL-a, iračkim i kurdskim borcima pomaže i koalicija predvođena SAD-om, s obzirom na to da Mosul ima ključnu stratešku poziciju. Najveći problem cijele operacije predstavlja više od milijun civila koji i dalje žive u drugom najvećem gradu u državi. OSTAVKA VOĐE ŠPANJOLSKE LJEVICE Lider španjolske Socijalističke stranke (PSOE) Pedro Sanchez podnio je ostavku 1. listopada, kako bi se pokušala riješiti politička kriza koja u toj pirinejskoj kraljevini traje gotovo godinu dana. Sanchez, koji je zagovarao nove izbore, izgubio je potporu članova svoje stranke koji prihvaćaju ideju velike koalicije ili manjinske vlade. Španjolska ima drugu najveću stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji, što dokazuje koliko je važno da se vlada ubrzo formira. UMRO TAJLANDSKI KRALJ BHUMIBOL ADULYADEJ

Foto: Kremlin.ru

Tajland je 13. listopada pogodila vijest o smrti kralja Bhumibola Adulyadeja, koji je u trenutku smrti bio najdugovječniji svjetski lider, s čak 70 godina na vlasti. Rama IX. već je neko vrijeme imao problema sa zdravljem, a zbog njegove smrti proglašena je godina dana žalosti. Za njegove vladavine zemlja je industrijalizirana, ali je svjedočila i napadima na parlamentarnu demokraciju s deset vojnih pučeva, posljednji put u svibnju 2014. godine.

Je li za nuklearnu silu jedino rješenje status quo?

Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

očetkom rujna Sjeverna Koreja potvrdila je provedbu svog petog nuklearnog testa i najavila jačanje nuklearne snage. Čin je to kojim je ta dugogodišnja prijetnja još jednom došla na dnevni red u medijima. Sjeverna Koreja obično postane aktualna kad režim u Pyongyangu ispali balističku raketu ili obavi nuklearni test, na što svjetski političari žestoko reagiraju. Ipak, nakon prvotnog vala rasprave, svijet nekako pod tepih gurne taj problem, kao da ignorira činjenicu da svakim novim pokusom sjevernokorejska tehnologija napreduje. RAT SANKCIJAMA Osim neuspješnom diplomacijom, svjetska je zajednica na prijetnju iz Sjeverne Koreje dosad odgovarala uvođenjem ekonomskih sankcija. Zadnji je krug sankcija u ožujku prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a (jednoglasno su za to glasale sve članice, među kojima i SAD, Rusija i Kina). Odluka je došla nakon što je Sjeverna Koreja u siječnju testirala hidrogensku bombu, a zatim ispalila balistički projektil. Dario Kuntić, stručnjak za azijsku geopolitiku, podsjeća da su posljednjih godina osim UN-ovih, zasebne pakete sankcija uvodili i posebni akteri, primjerice, SAD i EU. “Te se sankcije tiču trgovine, prometa, financijskih usluga, investicija, naoružanja i luksuzne robe, kako bi pogodile vodstvo zemlje”, navodi Kuntić. Pa ipak, ekonomski oslabljeni režim ne posustaje u razvoju svog nuklearnog programa i sijanja prijetnji susjednim državama. Čak i nakon spomenutih UN-ovih mjera iz ožujka, nastavlja s oštrom retorikom i pokusima. Kuntić smatra da bi novo uvođenje

Osim neuspješnom diplomacijom, svjetska je zajednica na prijetnju iz Sjeverne Koreje dosad odgovarala samo ekonomskim sankcijama

je. Iako je mnogo puta osudila režim u Pyongyangu te prihvatila UN-ove sankcije, Kina trgovinom spašava sjevernokorejsku ekonomiju od raspada. “Nametnute sankcije jesu čvrste, ali u tom sustavu postoje rupe koje Kina pronalazi”, navodi Kuntić. Iako su dolaskom Kim Jong-una na vlast odnosi dviju zemalja zahladnjeli, Kini nije u interesu izgubiti vezu sa Sjevernom Korejom. Kuntić i Jakovina objašnjavaju da Kina uglavnom ima loše odnose s državama s kojima graniči, pa joj je u interesu održati bilo kakvo savezništvo. Nadalje, Sjeverna Koreja geografska je tampon zona između Kine i američkih snaga u Južnoj Koreji, pa bi njen krah mogao dovesti Amerikance na granicu s Kinom, a to je nedopustivo Pekingu. To ne želi ni Rusija, koja također graniči sa Sjevernom Korejom. Jakovina pak smatra da ni SAD nema interesa

‘Strože sankcije od postojećih ticale bi se trgovine hranom, a s takvim bi se mjerama više naštetilo narodu Sjeverne Koreje nego samom režimu’, kaže geopolitičar Dario Kuntić sankcija bila promašena taktika. “Strože sankcije od postojećih ticale bi se trgovine hranom, a s takvim bi se mjerama više naštetilo narodu Sjeverne Koreje nego samom režimu”, ističe Kuntić. Povjesničar Tvrtko Jakovina smatra da ni diplomatska opcija i sporazum poput iranskog nije izgledan. “Sjevernoj Koreji takav sporazum na kraju nije u interesu jer se legitimitet tamošnjeg režima temelji na postoja-

nju neprijateljstava stečenih u Drugom svjetskom i u Korejskom ratu”, ističe Jakovina. Treća je opcija rješavanje sjevernokorejske prijetnje vojnom intervencijom, ali Kuntić i Jakovina smatraju da se ni takav scenarij ne nazire jer bi se to suprotstavilo interesima svjetskih sila. INTERESI VELIKIH IGRAČA Prva od njih je Kina, jedini preostali povijesni saveznik Sjeverne Kore-

u destabilizaciji poluotoka i otvaranju novog kriznog žarišta u tom dijelu svijeta. Također, “cijenu rata u Koreji s mogućim nesagledivim posljedicama, žrtvama i izbjeglicama niti jedna od velikih sila nije spremna prihvatiti”. Iako nije najbolja, Jakovina smatra da je status quo najpogodnija opcija za velike sile. Stoga se postavlja pitanje hoće li tek krajnje alarmantna prijetnja izazvati konkretan odgovor na problem Sjeverne Koreje.

AFRIKA Kontinent koji je siromašan zato što je toliko bogat

Korupcija ispred civilnog razvoja

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

rosječni hrvatski građanin na spomen Afrike zamišlja slike gladne djece, kolonijalizam, ropstvo i nepojmljivo siromaštvo. Afrika je iznimno velika, vrlo bogata prirodnim resursima, a s druge strane nepromjenjivo siromašna. Sam bi kontinent mogao primiti cijele SAD, Indiju i Kinu, a, na primjer, DR Kongo veličine je zapadne Europe. Dok neki vode unutarnje i međusobne ratove desetljećima, drugi su uspjeli osigurati mir. Neke zemlje posjeduju zavidne rezerve minerala i prirodnih resursa, neke nemaju ništa. Je li danas ponovno na snazi dodatno siromašenje Afrike, ili ipak putem investicija možemo govoriti o dugoročnim koristima od vanjskih investicija? Tom Burgis, istraživački dopisnik Financial Timesa i bivši dopisnik iz Afrike, te autor knjige “The Looting Machine”, koja opisuje sustavnu pljačku afričkog bogatstva, tvrdi da se o konstanti vanjskog ulaganja u Afriku može govoriti od početka stoljeća. Cijeli je narativ investicija potaknut “svjetskom gospodarskom krizom 2008., a eko-

Stotinama godina Afrika je uništavana ropstvom, eksploatacijom i proxy ratovima

nomski pad na Zapadu otvorio je nova na problem investiranja u slabo razvijepodručja za investicije, koja su mnogi ne zemlje, a to je da ne postoji dovoljno vidjeli upravo u Africi”, navodi Burgis. kapitala za gradnju infrastrukture koja Kao glavni strateški mora postojati za održavanje sustava, razlog ulaganja napa su investicije često nevodi izvore nafisplative. No ističe da su se te i minerala, Kinezi upetljali u vlastite zaključutu, zapadnjačku i lokalnu je da je riječ kleptokraciju i korupcio afričkom ju u resursima paradoksu: bogatim afričAfrika je sikim zemljaromašna zato ma, zbog čega što je bogata. Naime, kontinent su morali promidrži trećinu svjetskog prirodnog jeniti pristup, zakljubogatstva. Stotinama godina Afričuje Burgis. ka je bila uništavana ropstvom, Vedran Obueksploatacijama poput one u Konćina, stručnjak gu koju su provodili Belgija i kralj za Bliski istok Leopold, do proxy ratova u Angoli. i islamski svijet Kina pak u Afriku dolazi s pristupom tvrdi da je u negavrlo privlačnim afričkim vladama. tivnoj percepciji Zapada “Mi smo drukčiji jer vam nuzapravo riječ o skriAfrika je ponovo dimo industrijalizaciju – ceste, poligon za odmjeravanje vanju dobrih odnomostove, luke i infrastrukturu”, sa s “kolonizatorinteresa velikih sila ističe Burgis. No upozorava i skim silama”, stoga Ilustracija: Sven Belak

što takvi režimi znaju točno što žele od donatora i gdje će taj novac potrošiti. Govoreći o motivaciji ulaganja, tvrdi da je manjak odgovornosti sveprisutan te da donatori često žrtvuju ciljeve civilnog razvoja za poveliku militarizaciju afričkog kontinenta. U vezi s Rusijom, Obućina tvrdi da je Putinovim dolaskom na vlast koncept ruske vanjske politike iz 2013., kao i prethodni, Afriku ostavio izvan prioriteta. Na tragu Burgisa, i Obućina tvrdi da je postojeća militarizacija s obzirom na masovne resurse, strateško pozicioniranje. “Kako je Velika Britanija već neko vrijeme jedan od glavnih donatora pomoći afričkim zemljama, može se zaključiti da London financira mnogobrojne autoritarne ili vojne režime u Africi”, kaže Obućina i nastavlja o strategiji Velike Britanije u policijskim i sigurnosnim snagama u Somaliji, DR Kongu, Južnom Sudanu i Maliju. U vezi s Kinom, Obućina tvrdi da je takva politika ulaganja u razvoj i vezivanja uz vlastitu ekonomiju ono što nedostaje Zapadu, te se zbog toga užurbano vodi militarizacija kontinenta, bez obzira na vrijednosti demokracije i održavanja mira.

Kultura

Listopad 2016.

INTERVJU Žena ponovno preuzela ‘vodstvo’ Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu

‘Nismo društvo koje cijeni umjetnost i koje je podržava’

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

ako ne ulazi u povijest kao prva dekanica ADU, Franka Perković ipak je na sebe skrenula pozornost javnosti. S obzirom na njezino bogato iskustvo na umjetničkom polju, ali i na samoj Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, od 3. listopada čekaju je zanimljive dvije godine. • Kakvu situaciju ste zatekli na Akademiji – gdje postoje mogućnosti za napredak? Na većini fakulteta dekanski mandati traju tri godine. U nas mandat traje dvije godine što je jako kratko jer dok shvatiš s kim komunicirati o stvaranju strategije, a s kim u vezi s financijama, te dok napokon uzmeš stvari u svoje ruke, već dođe kraj mandata. Imamo mnogo razvojnih ideja i bez obzira na financijsko stanje u državi koja ozbiljno i sustavno ne podržava visoko obrazovanje ni u kojem obliku, a pogotovo ne ovo umjetničko koje ne razumije, smatram da prostora za razvoj itekako ima. No prije razvoja ključno nam je osigurati opstanak – pobrinuti se da financiranje naše umjetničko-nastavne produkcije uđe u konkretan financijski okvir jer ih zasad financiramo iz materijalnih troškova. Tek nakon toga možemo ozbiljno krenuti u razvoj, a on je nužan - tehnologije se mijenjaju jako brzo i mislim da, ako stojimo na mjestu, zapravo nazadujemo. • Koliko je aktivan Studentski zbor Akademije? Nešto je aktivniji nego do prije nekoliko godina kada su sigurno bili jedni od ‘nemarnijih’ u povijesti Sveučilišta. Nije im se dalo buditi da bi nazočili sastancima akademskog Vijeća u osam ujutro. Nova studentska garnitura svakako obećava, posljednjih su godina pokrenuli neke izvrsne projekte poput PitchADU na kojemu su okupili čelne ljude svih najvećih produkcijskih kuća i predstavili im svoje projekte. Sve se više angažiraju, stječu svijest o tome da su jednako važan dio Akademije kao i

Franka Perković 3. listopada službeno je stupila na dužnost dekanice ADU. ‘Dekansku štafetu’ preuzela je od kolege Borne Baletića

nastavnici i da su njihova prava i odgovornosti iznimno velike. Nadam se da će aktualni događaji na Filozofskom i TTF-u, koliko god grozni bili, pomoći studentima da osvijeste kolike su im snaga i odgovornost. • Hajdemo konačno demistificirati Odsjek glume i priče koje godinama kruže o njemu. Na kojem polju ili poljima treba raditi da bi se on ‘modernizirao’? To je priča stara dvadeset do trideset godina i nema veze s današnjom situacijom. Vi danas na Odsjeku glume imate niz ljudi srednje i mlađe generacije koji pripadaju samom vrhu hrvatske kazališne umjetnosti – Bobo Jelčić, Saša Božić, da ne nabrajam... Riječ je o ljudima različitih estetskih preferencija, ali sigurna sam da je upravo suvremenost njihov zajednički nazivnik. Famu o zastarjelosti Odsjeka glume prenose ljudi koji su ili davno ovdje studirali ili jednostavno nisu uspjeli ovdje studirati. • Što je s hiperprodukcijom glumaca - gdje će svi oni naći posla? Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dopuštalo je da se otvaraju novi studijski programi slični postojećima. Decentralizacija dobro zvuči – zašto Rijeka ne bi imala svoje, a Split i Osijek svoje studije glume i filma. Meni to također logično zvuči, ali ne kad se sjetim da smo zemlja s četiri milijuna stanovnika. To je velik problem i mladim glumcima zaista nije lako. Pratimo situaciju sa zapošljavanjem naših alumna i svi oni većinom negdje rade. Uglavnom su slobodnjaci, ali to se u ovom poslu podrazumijeva. Akademija se ne upisuje da bi se negdje dobilo radno mjesto na kojem ćeš dočekati mirovinu. No nisam sigurna da je sa studentima ostalih akademija situacija takva. • Ispratili ste prvu generaciju studenata plesnog odsjeka. Koliko se po-

Foto: Matina Tenžera/Global

zornosti daje tom odsjeku, s obzirom na to da je najmlađi? Studentice i studenti tog odsjeka imaju fantastičnu prigodu da im predaju vrhunski svjetski koreografi, plesači i baletni pedagozi. Istina, uvjeti im nisu idealni, ali zasad mislim da to dobro funkcionira. Gledala sam neke njihove ispitne produkcije, oduševile su me djevojke s ‘izvedbenog’ – opći je konsenzus da je riječ o umjetnicima

‘Akademija se ne upisuje da bi negdje dobio radno mjesto na kojem ćeš dočekati mirovinu’, ističe nova dekanica

koji mogu plesati na bilo kojoj svjetskoj sceni i predstavljati ne samo Akademiju i zagrebačko Sveučilište nego i Hrvatsku. I zato smo na njih ponosni. Naravno, najveći problem leži u financijama jer su one dogovorene samo načelno. Iako su odsjek pokrenuli Ministarstvo kulture te Ministarstvo znanosti u suradnji sa Sveučilištem, gdje je dogovoreno da će ga ministarstva financirati i studentima osigurati prostor za rad, a ADU provesti program, čini se da nitko od mjerodavnih nije sasvim spreman na sebe preuzeti taj teret. Naime, to je skup studij koji zahtijeva stabilnu financijsku i prostornu infrastrukturu. Mi u Hrvatskoj nemamo dovoljno educiranih profesora

koji bi predavali na takvom studiju, što znači da predaju sve redom inozemni vanjski suradnici, a to je skupo. • Kako ADU stoji u vezi s Erasmusom? Budući da naši studenti često počinju raditi već za vrijeme studija, postoji bojazan od gubitka kontakata koji se stječu projektima. Boje se da će se vratiti u Hrvatsku s odličnim znanjem koje nitko neće htjeti ‘iskoristiti’ te da će naposljetku ostati zaboravljeni. Ipak, studenti sve više odlaze na inozemne studije. To me veseli, jako je važno da se provjere negdje vani, steknu nova znanja i i iskustva, pa da se vrate i primijene ih ovdje. • Što mislite o novoj ministrici kulture Nini Obuljen? Nemam osobno iskustvo suradnje s gospođom Obuljen. Međutim, svi kolege koji su s njom surađivali zadovoljni su i jako podržavaju taj odabir. Također, upravo je Nina Obuljen bila među ljudima koji su svojedobno razumjeli koliko je pokretanje Studija plesa važno za Hrvatsku. Mislim da je vrlo važno što je za odabir presudila njezina stručnost. • Je li status slobodnog umjetnika čast ili samo socijalna komponenta? Definitivno je socijalna komponenta. Do 2009. bila sam slobodna umjetnica kako bih imala osiguran staž te socijalno i zdravstveno, tako da svakako govorimo o socijalnoj kategoriji iako ne bi trebalo biti tako. Ali jednostavno nismo društvo koje cijeni umjetnost i koje je podržava, razvija i čuva, razumijevajući da nam jedino umjetnost, kultura i jezik mogu pomoći da sasvim ne nestanemo kao entitet. Vladajući se uglavnom bave time kako što manje opteretiti proračun nečim tako ‘nevažnim’ kao što je slobodni umjetnik. • Da ste vi ministrica kulture – koji bi bio vaš prvi potez? Izvukla bih iz premijera maksimalan iznos novca i ne bih popuštala. Potom bih skupila stručne ljude i složila, pa zatim i provela kulturnu strategiju.

NOBEL ZA KNJIŽEVNOST 2016. Jesmo li dobili predvodnika nove kulturne ere?

Na nagradi Dylanu slomila su se koplja

dobravali ili ne to što je Bob Dylan proglašen nobelovcem, riječ je o talentiranom kantautoru čija je ostavština velika. Dylan već desetljećima stvara stihove koji su ušli u glazbenu antologiju. No osim dojmljivih glazbenih stihova, Dylan je imao izlet u svijet tiskane književnosti, pa nam je pružio dva književna djela, “Tarantula”(1971.) i “Chronicles: Volume One” (2004). Iako ga karakteriziraju dugačke rečenice, Dylanov stil je vrlo jasan i izravan, uz dašak ironije. Dylan je rušio granice i probijao glazbene barijere samim time što je u prve tri godine stvaralaštva snimio više od 300 pjesama, te je gotovo 30 godina na neprekidnoj turneji. Iako je Dylan svojom glazbom

Velika vijest u svijetu kulture bio je Bob Dylan koji je ušao u prestižno društvo nobelovaca. Ta vijest uzrokovala je lavinu reakcija, oživjela kuloare i podijelila struku pridobio mnogo poklonika, ne smatraju svi da je zaslužio Nobela za književnost. Na primjer, Guardian je komentirao odabir Švedske akademije kao povratak ustaljenom običaju dodjeljivanja Nobela za književnost “bijelim muškarcima bez obzira na formu i sadržaj njihovih djela”. Uz to su

dodali kako je odluka komisije mogla izgledati mnogo radikalnije dodjelom nagrade talijanskoj književnici Eleni Ferrante koja je u svojim djelima progovorila o talijanskom seksizmu i klasizmu 20. stoljeća. Zanimljivo je kako Dylan sebe nije smatrao pjesnikom, niti su drugi pjesnici ostavljali poseban dojam na njega, naprotiv, djelovao je ravnodušno i nezainteresirano prema ostatku svijeta, kako kulturnoga, tako i svakidašnjeg. To potvrđuje i činjenica da se nije odazvao dolasku na svečanost dodjele nagrade. Karakteristika njegova opusa bila je neodređenost te uzastopna promjenjivost apsolutno svih aspekata pjesme, pa je tako gotovo svaka od njih bila priča za sebe. Usudio bih se reći da u njegovoj ostavštini možemo proIlustracija: Matina Tenžera

Šerić G Filip seric.filip10@gmail.com

naći tragove postmodernizma jer je spajao međusobno oprečne pojmove, primjerice visoku i nisku kulturu, nikada se ne povodeći za tim što bi trebalo biti ispravno, a što pogrešno. Bob Dylan rubno je virtuozan umjetnik, koji već desetljećima

Dobivši Nobelovu nagradu za književnost, Dylan je priskrbio veliko priznanje američkoj rock-glazbi uspješno nadilazi granice svakidašnjeg. Dobivši Nobelovu nagradu za književnost, Dylan je priskrbio veliko priznanje američkoj rock-glazbi, a konvencionalnom svijetu književnosti pružio nov, te pomalo pomaknut, pjesnički izraz i ekspresiju - bez obzira na nezadovoljnike.

Kultura

Listopad 2016.

BACHRACH&KRIŠTOFIĆ

Novovalni svijet osvojili dizajnom bez Photoshopa Ozmec-Ban G Tina tina.ozmecban@gmail.com

zložba dizajnerskog dvojca i supružnika, dizajnerice Sanje Bachrach i fotografa Maria Krištofića u Muzeju za umjetnost i obrt, zagrebačkoj je publici prikazala velik dio njihova stvaralaštva, od kojih se onaj najveći tiče upravo oblikovanja omotnica ploča nekad vrlo popularnih bendova. Njihova su specijalnost bili novovalni bendovi, a među njima se posebno ističe Dorian Gray s čijim su dizajnom na omotu ploče postigli svoj prvi kreativni komercijalni uspjeh. “Rad na omotnici za grupu Dorian Gray podrazumijeva jedan svjetonazorski okvir vremena, rano studentsko doba, druženje s članovima tog i drugih bendova, putovanja diljem ex-Yu te koncerte”, kaže Bachrach. Dodaje kako im je upravo izrada tih prvih radova najdraža. Njihov je uspjeh rezultirao trajnim angažmanom u Jugotonu, te je tada njihov umjetnički izričaj postao i njihova najproduktivnija specijalnost. Način na koji su ovi autori izrađivali

svoje radove nije uključivao digitalnu obradu nego ručno interveniranu i naknadno bojenu fotografiju, koja je bila tretirana kao slika. Ipak, iako digitalnu tehnologiju u dizajnu najčešće povezujemo s retuširanjima i prevelikoj upotrebi Photoshopa, Bachrach napominje kako “laž u fotografiji” postoji od analognih tehnologija i nije nastala isključivo tehnološkim napretkom. “To ide pod ruku s društvenim trendovima: plastičnim operacijama, liposukcijama, povećanjima usana i drugih dijelova tijela što su medijski umjetno stvoreni i promovirani standardi ljepote”, nadodala je. Osim lakšeg rukovanja programima za dizajn danas i većih mogućnosti edukacije, makar i one putem YouTubea i ostalih internetskih stranica, digitalizacija fotografije i dizajna donijela je i još neke pogodnosti. “Digitalne tehnologije i programi pružaju korisnicima mnoge mogućnosti rada. Dokumentarna fotografija može se snimiti i poslati u redakciju brže, a vlastite ideje lakše ostvariti programima poput Photoshopa”, kazala je dizajnerica. Kao savjet za ostale dizajnere, Bachrach poručuje da je za dobar dizajn ipak najvažnije znati komunicirati s krajnjim potrošačem u korist ideje, točnije, postići vizualni, komunikacijski odgovor na pitanja: što, kako i za koga.

HURA, NOSFERATU Projekt u kazalištu Vidra poslao edukacijsku poruku

Predstava koja je publiku upoznala s Dravet sindromom Prša G Eugenija genus.98@gmail.com

akon što je započela turneju pred slovenskom kazališnom publikom, predstava “Hura, Nosferatu” zagrebačkom je premijerom oživjela scenu kazališta Vidra sredinom listopada. Redateljica Dubravka Crnojević-Carić uprizorila je dramu nagrađivanog slovenskog pisca Andreja E. Skubica, koja opisuje život četveročlane obitelji čiji najmlađi član, kćer Vida, boluje od rijetkog Dravet sindroma. Oblik epilepsije koji obilježava život mlade Vide popratnim teškoćama pokreće zaplet u međuljudskim odnosima u obitelji. DUGOTRAJNA PRIPREMA Kako bi se predstava realizirala, valjalo je uložiti mnogo rada u izradu projektne dokumentacije, prijavljivanje na natječaje, u prikupljanje donacija i kontaktiranje mjerodavnih institucija, a sve kako bi se proširila svijest o Dravet sindromu. Nakon zagrebačke premijere, predstava se seli u svaki grad u kojemu živi dijete oboljelo od tog sindroma, kako bi dali podršku članovima u njihovoj lokalnoj zajednici. “Redateljica je s nekoliko roditelja imala duge razgovore, među njima sam bila i ja. Zanimali su je osjećaji, odnosi među članovima obitelji, naša djeca. Bilo je to poput psihoterapijskog procesa”, podijelila je svoje doživljaje majka Javorka Jokić koja je kao članica udruge Dravet sindrom Hrvatska sudjelovala u projektu. Tijekom projekta nekoliko je puta prošla “kopanje” po svojim emocijama. Isprva čitajući autorovu dramu, potom razgovorom s redateljicom te na samoj premijeri. “Bilo je teško gledati svoj život kako se događa pred mojim očima. Kao da sam se napokon suočila sama sa sobom. Taj dio nisam očekivala, a dočekao me na sceni”, rekla je Jokić.

Drama prati život obitelji čija najmlađa članica, Vida, boluje od rijetke bolesti koja svojim nuspojavama pokreće zaplet

Foto: Mario Draušnik

Vida zbog svoje bolesti mora neprestano biti zaštićena

Rijedak oblik epilepsije rezultira napadajima dugog trajanja koje je vrlo teško zaustaviti. Okidači tih napadaja su različiti i brojni (od bolesti, visoke vanjske temperature, vizualnih podražaja, emocionalnih uzbuđenja...). Svaki glumac, osim što je imao prigodu iznijeti sociološki i dramaturški snažne poruke, educirao je gledatelje o tim simptomima i uzroku bolesti. Glumci su uspjeli dočarati njihove kompleksne uloge upravo zbog poveznice sa stvarnim likovima. “Vjerujem u art-terapiju, u način na koji umjetnost služi kao vrsta terapije za one koji gledaju i za nas koji radimo”, rekla je redateljica Crnojević-Carić. Napomenula je i da predstava ima simboličnu vrijednost, pa tako i neku

višu dimenziju. Jasno je da nitko ne voli prolaziti gubitke i teške situacije u životu ili se s njima suočavati, ali s druge strane kazalište i umjetnost tome služe. I tu su tvrdnju reakcije na ovu predstavu potvrdile. OBITELJSKO OZRAČJE Simboličan Vidin nadimak je Sedna ime jednog malog planeta koji se kre-

‘Bilo je teško gledati svoj život kako se događa pred mojim očima. Taj dio nisam očekivala, a dočekao me na sceni’, rekla je Jokić

će po Sunčevu sustavu. Malo je u svjetlosti Sunca, a malo u mraku, baš kao i ova djevojčica. Djeca s Dravet sindromom svojim drukčijim pogledom na svijet uvelike mogu djelovati kao učitelji svojim roditeljima, ali i okruženju. “Imala sam osjećaj da trebam napraviti svijetlu predstavu o krivnji, bolesti i bolu. I nakon što smo uspjeli, imala sam osjećaj leta, kao da smo negdje letjeli, i letimo i dalje”, rekla je redateljica. Taj osjećaj se prenio i na publiku, što se očitovalo u razgovorima, druženju i obiteljskom ozračju nakon predstave. Znači da mala Vida nije samo prenijela edukacijsku i sociološku poruku nego i snažno simboličko značenje.

POGLEDALI SMO PRVE EPIZODE SERIJE ‘NOVINE’

Kako su Skandinavci inspirirali stvaranje ‘Novina’ Carić G Kruno kruno.caric@gmail.com

odernu televiziju možemo promatrati iz dvaju kutova - procjenjivati originalnost koncepta (tema, fabula, likovi) i procjenjivati izvedbu (kamera, glazba, montaža). Ako ćemo na taj proizvoljan i manjkav način analizirati seriju “Novine”, možemo odmah reći da nema originalnosti u sadržaju. Rekao bih da to i nije cilj serije. Cilj je da ona bude dobro izvedena, kvalitetno isproducirana i gledana. Odluka koja je, uvjeren sam, svjesno donesena pri stvaranju ove serije jest da se uloži mnogo novca kojim bi se osigurala tehnička i produkcijska kvaliteta, ali da produkcija puca na sigurno, odnosno da nema mjesta za riskiranje u montaži i glazbi. Najbolji recept da se tako nešto postigne jest onaj kineski - uzmi kvalitetan proizvod i kopiraj ga. Tako je, kao preslika svega što ova serija želi postići,

uzet proizvod skandinavskih televizija. Kvaliteta koju su Skandinavci postigli proizvodeći serije u 21. stoljeću iznenadila je mnoge koji su na kvalitetnu televiziju gledali kao na nešto britansko ili američko. To očito nije promaknulo HRT-u koji je već prikazivao takve serije, a koje su u konačnici poslužile kao savršen predložak za seriju “Novine”. Kamera - skandinavska. Glazba - skandinavska. Montaža - skandinavska. Razvijanje fabule - skandinavsko. Naravno, nisu Skandinavci pioniri žanra, ali se način na koji snimaju serije očito svidio našim autorima pa su odlučili kopirati sve učinjeno na sjeveru Europe i staviti to u kontekst hrvatskog jezika. Samo jezika, ne i kulture, jer ne dobivamo ništa više od generičnog zapleta na hrvatskom jeziku. Ipak, promatramo li seriju kao zaseban slučaj, valja zaključiti da je kvaliteta na razini te je možemo uvrstiti među najbolje hrvatske serije koje trenutačno možemo gledati.

‘Novine’ su surov uvod u hrvatsku stvarnost

Ayyash G Azra ayyash.azra@gmail.com

ugo najavljivana dramska serija “Novine” redatelja Dalibora Matanića i scenarista Ivice Đikića počela se prikazivati na prvom programu HTV-a u nedjelju, 16. listopada. Poučena dosadašnjim iskustvom kada je o hrvatskoj produkciji riječ, nisam imala velika očekivanja. No razuvjerila me već prva epizoda. “Novine” nisu jedna od serija kakve smo dosad mogli gledati na domaćoj televiziji. Radnja serije smještena je u novinsku

redakciju i prati život i odnose u jednom utjecajnom dnevnom listu. Ipak, ide i dalje od toga, te prikazuje korupciju, kriminal, povezanost poslovnih, političkih i crkvenih elita, kao i ovisnost novinara i novinarki, a time i cijele medijske scene, o njima. Serija je snimana u Rijeci, gradu koji svojim sivilom i hladnoćom savršeno prati radnju. Živeći svoju svakodnevicu, pomno promišljeni likovi kreću se kroz taj industrijski grad čija turobnost jasno daje do znanja da u datim situacijama nitko nije, niti može biti, potpuno nevin. “Novine” su serija koja daje okrutno realan uvid u stanje na hrvatskoj medijskoj sceni na kojoj se isprepleću brojni interesi čiji je osnovni cilj profit. Iako kreatori ističu kako nisu htjeli koristiti stvarne događaje, neupitno je da su situacije iz serije svuda oko nas. Upravo su zbog toga “Novine” domaće televizijsko ostvarenje koje vrijedi pratiti.

TEHNOLOGIJA/PODUZETNIŠTVO

Listopad 2016. MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

ARCA 2016. Predstavljeno i 19 projekata sastavnica Sveučilišta u Zagrebu

LARA CROFT

U svijetu 70 posto inovacija s fakulteta, u nas triput manje

Šipušić G Antonija antonija.sipusic@gmail.com Musulin G Mia miamusulin2@gmail.com

eđunarodna izložba inovacija, 14. po redu ARCA, koja se održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici od 20. do 22. listopada, još je jednom okupila brojne inovatore iz Hrvatske, regije i svijeta. Jedan od sudionika bilo je i Sveučilište u Zagrebu sa svojih deset sastavnica i čak 19 projekata, a inovatorstvo u Hrvatskoj pokazalo se i ovaj put kao potencijalni pokretač gospodarstva, koje unatoč tome, nema potrebnu podršku institucija.

Čak 44 posto individualnih izumitelja u Hrvatskoj su umirovljenici, a 20 posto vlasnici poduzeća i studenti. Njih 43 posto komercijaliziralo je inovacije, a preostali tvrde da za to nisu imali znanja ni vještina

Najpoznatija videojunakinja slavi rođendan

Ivković G Hana hana.ivkovich@gmail.com

PROBLEMI S ADMINISTRACIJOM “Primarni je cilj ARCE promocija inovacija i njihovih autora s namjerom da se potakne što više izuma, novih proizvoda i radnih mjesta, a time i povisi standard naših građana. Mnogo je teže biti inovator u nas nego u zemljama Europske unije zbog toga što nemamo podršku, nemamo Zakon o inovacijaAkademska zajednica ima potencijal proizvesti mnogo više patenata i postati konkurentna na tržištu Foto: ARCA ma koji bi regulirao odnose između autora inovacije i poslodavca”, rekao je Marko Bubaš, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske. InoIzložbi su se priključili učenici 1. tehničke škole Nikola Tesla u Zagrebu.”Ovvatori, naime, zakon o inovacijadje smo da bismo predstavili svoj program, Tesla 3D za sve. Uz pomoć 3D ma čekaju već punih 16 godina, a printera izrađujemo stvari i pokušavamo ih ukomponirati u nastavu, uglavnužan je jer bi praksu promijenio nom matematike, fizike i kod strukovnih predmeta”, rekao je Filip Marjanou cijelosti. vić, učenik 1. tehničke škole Tesla. Cilj im je promovirati suvremeni način “Na primjer, profesor na fakultetu rada u nastavi i potaknuti druge škole na takvu praksu. mobilizira svoje studente i daje im Prošlost je jednako važna kao i buteme za diplomski rad iz područdućnost, a da ne bude zaboravljena ja razvoja nekog proizvoda. Odreistaknuo je i iscrpnu administraciju pomoći lokomotive, a samim time pobrinula se sekcija RTV mehaniđenom studentu da proračun, drute jaku birokraciju koja je rak-rana troši tri puta manje resursa nego tičara pri Udruženju obrtnika Grada gom konstrukciju tog proizvoda, hrvatskog poduzetništva. pični vagoni. Iz tvrtke se nadaju da Zagreba. Jedan od eksponata bio Čak 44 posto individualnih izumitrećem tehnologiju za izradu, svom će svoju prvu vožnju doživjeti na je Teslin visokonaponski transfortelja u Hrvatskoj su umirovljenici, hrvatskim prugama. kolegi profesoru na Ekonomskom mator, osnova komunikacije koju fakultetu predloži pripremu mara 20 posto vlasnici poduzeća i stu- “Ulaganje u inovativne projekte je poznajemo danas. ketinga... Tek tad je proizvod spredenti. Njih 43 posto komercijalizi- ulaganje u budućnost tvrtke. Oni man za tržište, a profesor je koauralo je inovacije, a preostali tvrde nam mogu otvoriti nova tržišta, a tor sa studentima. Tako bismo iz da za to nisu imali znanja ni vješti- posljedično dolazi i povećanje kaakademske zajednice dobili mnona, no niti sustavne potpore u pro- paciteta proizvodnje i zapošljago više proizvoda zaštićenih pacesu od ideje do komercijalizacije, vanje novih radnika. I dalje ćemo tentom koji bi mogli povećati konpokazalo je to istraživanje poticaj- razvijati inovativne projekte u kurentnost našeg gospodarstva. ne klime za inovacije u poduzetniš- RŽV-u Čakovec jer inovativnost je tvu u Hrvatskoj. jednaka razvoju”, rekao je pri uruPodaci govore da u svijetu 70 posto inovacija dolazi iz akademske čenju nagrade direktor tvrtke Drazajednice, a u Hrvatskoj je postoGRAND PRIX U ČAKOVEC žen Vidović. Inovacija je prvi put tak čak i trostruko manji”, istaknuo Vrhunac trodnevne manifestacije predstavljena na domaćoj izložbi, je Bubaš. obilježen je dodjelom nagrada, a a koliko je važna, govori i to da na ona glavna, Grand Prix, dodijelje- svjetskom tržištu trenutačno ne poTakođer je istaknuo kako u razvijenijim zemljama ovakve manifestana je samohodnom vagonu za ra- stoji takav proizvod. Na projektu cije “vrve” menadžerima koji jedva suti teret Radionice željezničkih vrijednom 900.000 eura sudjelovačekaju na novu poduzetnu prigodu. vozila Čakovec. Jedinstven je po li su i studenti Prometnog fakulteKao jedan od najvećih problema tome što se vagon može kretati bez ta u Zagrebu.

Srednjoškolci na djelu

Povratak u prošlost

FER-ov 3D skener ljudskog tijela Fakultet elektrotehnike i računarstva predstavio je svoju inovaciju – 3D skener ljudskog tijela. Matea Đonlić jedna je od studentica koja na projektu intenzivno radi već dvije godine. “Napravili smo softversku sinkronizaciju kamere i projektora koja omogućava brzu komunikaciju između uređaja i samim time brže snimanje koje je bitno za sam 3D skener. On se koristi za projekte rekonstrukcije tijela te posebno za analizu leđa gdje će se moći lakše utvrditi ima li osoba problema sa zdravljem”, objašnjava Matea. Kaže da se suradnja profesora, doktoranada i studenata pokazala kao pun pogodak.

Električni carting i Marine drone Društvo inovatora Faust Vrančić iz Šibenika izložilo je svoja dva izuma - električni carting i Marine drone, napravljen po uzoru na Fly drone. Posebno se to svidjelo mlađoj populaciji, a posjetitelji su bili u mogućnosti odvoziti koji krug po knjižnici. “Sve izume koristimo svakodnevno, ali najveći problem uvijek je novac. Za ovakav pothvat potrebno je mnogo sredstava koje smo osigurali iz vlastitih prihoda. Komercijalizacija je bitna, a poticaja niotkuda”, rekao je Bojan Cinotti, predsjednik Društva.

vi koji su ikad uzeli kontroler u ruke, pa čak i oni koji nikad nisu, čuli su za nju. Ona je zgodna, pametna, ima seksi britanski naglasak i voli akciju, ali više od toga voli stare grobnice i hrđave artefakte. Ona je - pogodili ste - Lara Croft, i upravo je proslavila 20. rođendan. U listopadu 1996. godine izašao je prvi nastavak videoigre “Tomb Raider” i doživio dotad nezapamćen uspjeh. Snažan ženski protagonist u akcijskoj igri tada je bio revolucionaran potez, zbog čega je snažno utjecala na razvoj videoigara. U dvadeset godina postojanja, ovaj megapopularan serijal imao je 11 nastavaka, dva reboota i nekoliko spin-off igara, i sve se to prodalo u više od 45 milijuna primjeraka i osvojilo obožavanje milijuna diljem svijeta. Samo dva posljednja naslova, “Tomb Raider” i “Rise of the Tomb Raider”, zajedno su osvojila više od 25 nagrada, među njima i onu za najbolju akcijsku igru godine. Seksi arheologinju Croft utjelovila je Angelina Jolie u

U dvadeset godina postojanja, ovaj megapopularan serijal imao je 11 nastavaka, dva reboota i nekoliko spin-off igara, i sve se to prodalo u više od 45 milijuna primjeraka dva igrana filma te su također izdane dvije knjige inspirirane njezinim pustolovinama. Sama Lara Croft drži čak šest Guinnessovih svjetskih rekorda, više od ijednog drugog lika iz videoigre. Lik zgodne arheologinje Croft već je dugo primjer savršeno oblikovanog ženskog lika te je dobio status seks-simbola. Krasila je naslovnice modnih časopisa, a s godinama je mijenjan oblik njezina tijela. Međutim, njezin konjski rep, bujno poprsje, ruksak na leđima i dva pištolja na remenu prepoznatljivi su atributi po kojima je zapamćena. Kao pametna, avanturistična i zgodna protagonistica, Lara Croft je postala prava senzacija i u Guinnessovoj knjizi rekorda 2006. godine spomenuta je kao “najuspješnija junakinja neke videoigre u ljudskom obliku”. Lara je danas ikona pop-kulture i jedan od najprepoznatljivijih likova svijeta videoigara čija popularnost ni danas, poslije dvadeset godina, ne jenjava.

Novac

Listopad 2016.

OVRHE Studentica je zbog loše birokracije zamalo ostala bez svoje zarade

SPONZOR RUBRIKE

Referenti u Fini ne znaju da i studenti mogu zaštititi račune?

U SC-u kažu da studenti pod OIB poslodavca mogu navesti OIB Studentskog centra kako bi se uspješno realiziralo otvaranje zaštićenog računa, čime izlaze u susret studentima

Gabrijela Šalić

gabrijela.salic@gmail.com

ve češće u medijima čujemo o blokiranim bankovnim računima, raznovrsnim ovrhama, od onih HRT-a ili teleoperatera do alimentacija. S ovrhama se, nažalost, sve češće susreću i studenti, a jedna od mnogobrojnih je i studentica (podaci poznati redakciji) kojoj se dogodila ovrha bez prethodne najave, iako obavijest mora doći. Kako in-

formacija o tome kako postupiti u slučaju ovrha ipak manjka, nejasne su ili ih nije tako lako pronaći, ili pak stručnjaci na njih daju pogrešne odgovore, naša je sugovornica zbog manjkavosti zakona zamalo ostala bez zaštićenog računa koji bi joj osiguravao osnovna sredstva za život, koja zaradi putem studentskih poslova. SNAĐI SE SAM Naime, pri posjetu Financijskoj agenciji (Fina) studentica je jasno pitala kako zaštititi svoj ra-

Foto: Designed by Kues/freepik.com

Briga manje uz besplatni paket OTP Indeks – a možda i iPhone!

ema potrebe izlaziti iz pidžame za ugovaranje paketa usluga OTP Indeks; to možeš napraviti i internetski, pokupiti sve najbolje od usluga koje ti banka nudi potpuno besplatno, a možda i odšetati s novim iPhoneom. Kako? Čitaj dalje… Studentski život sa sobom nosi brojne izazove i ponekad je prava umjetnost smisliti kako ga olakšati. Stranica www.otpbanka.hr destinacija je za sve one studente koji trebaju bankarske usluge i žele ih po što nižoj cijeni - OTP banka ti nudi čitav paket financijskih usluga potpuno besplatno.Ugovaranjem paketa OTP Indeks besplatno ćeš dobiti tekući, žiro i devizni račun, internetsko i mobilno bankarstvo, karticu Visa web-prepaid, što će ti donijeti godišnju uštedu veću od 500 kuna! Sve možeš jednostavno ugovoriti popunjavanjem obrasca na stranici banke, gdje ćeš moći pronaći i mali vodič kroz sve usluge koje ti paket pruža. No nije to sve: za one koji uz studij i rade i žele štedjeti, OTP banka je osigurala i 50 posto popusta za vođenje tekućeg i deviznog računa OTP Dinamik štednje, kao i brojne druge po-

godnosti, poput korištenja dopuštenog prekoračenja po tekućem računu uz povoljnu kamatnu stopu te ugovaranje kartice MasterCard contactless prepaid, idealne za beskontaktnu kupnju i kupnju putem interneta uz stalnu kontrolu troškova. Imaš li potrebe za većom svotom za financiranje troškova školovanja, poput školarina i knjiga, životnih troškova poput smještaja ili hrane, ali i studijskih putovanja, OTP banka ti nudi i ugovaranje Studentskog kredita prema posebnim uvjetima; kredit se odobrava u iznosu od 1000 do 10.000 eura uz rok otplate do sedam godina, uz nižu kamatnu stopu za korisnike paketa OTP Indeks i bez troškova obrade kredita. Poslastica za kraj – ugovoriš li paket OTP Indeks do 10. studenoga, ući ćeš u nagradnu igru za jedan od petnaest pametnih telefona Apple iPhone 6 16 GB Silver. Zato trk na stranicu OTP banke, odaberi usluge koje želiš koristiti u svom paketu, svrati do poslovnice s osobnom iskaznicom i indeksom ili potvrdom o upisanoj akademskoj godini i riješi pitanje upravljanja svojim financijama – za nula kuna!

SPONZORIRANI ČLANAK

čun jer za to mora postojati način, referenti su joj rekli da to nije moguće jer obrazac koji je potreban za otvaranje zaštićenog, tj. posebnog računa za studente ne postoji. Međutim, službenica u jednoj od poslovnica Fine rekla joj je da postoji mogućnost zaštite računa ako u Poreznoj upravi traži potvrdu o prihodima, što je studentica i zatražila. S potvrdom o prihodima studentica je tada otišla u drugu poslovnicu Fine u kojoj joj je službenica pak rekla da ta potvrda ne vrijedi i da “ne zna zašto to daju u Poreznoj upravi”, te da službenici tamo ne znaju raditi svoj posao. Jasno je istaknula da u Zakonu o ovrhama zakonodavac studente ne prepoznaje kao ovršene građane jer nemaju stalan prihod, odnosno plaću, te da zato i potvrda o prihodima ne vrijedi. Kada je studentica zatražila da dođe glavna pravnica, referenti Fine to su joj jasno odbili te je ostavili bez ikakve informacije o tome kako da svoj račun zaštiti. Srećom, informaciju je odlučila samoinicijativno potražiti u Studentskom centru. Referentica Studentskog centra objašnjava da se do lipnja ove godine nije moglo ništa učiniti za studente u slučaju ovrha, ali da se sada na zahtjevu za otvaranje zaštićenog računa može navesti OIB Studentskog centra, odnosno SC kao poslodavca, kako bi se uspješno realiziralo otvaranje računa, čime SC ide u susret ovršenim studentima. Naša je sugovornica upravo nakon takve informacije u SC-u opet otišla u Finu i zaštitila svoj račun. NEMA STATISTIKE O STUDENTIMA Nakon što je i Global kontaktirao Finu, nije nam objašnjeno zašto njihovi referenti nisu bili upoznati s precedurom nego nam je skrenuta pažnja na nepostojanje “studentskog” računa kao takvog. Stoga je nemoguće zaštititi račun i isključivo se može otvoriti poseban. Jasno su dali do znanja da ne raspolažu statističkim podacima o studentima sa zaštićenim računima od ovrha “budući da se zaštićeni račun otvara kako bi se od ovrhe zaštitilo određeno primanje, naknade i iznosi za koje je zakonom propisano da su izuzeti od ovrhe, a ne pojedine skupine ovršenika”. Fina također ističe kako je moguće otvaranje zaštićenog računa i od osoba čiji računi nisu blokirani, ako uz obrazac obavijesti dostave i presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njihovim novčanim sredstvima. Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu Matija Kikelj kaže da dosad nije imao upita vezanih uz problem provođenja Ovršnog zakona nad studentskim računima. Objašnjava da je mjerodavno tijelo u ovakvim slučajevima

U Ovršnom zakonu nije predviđeno da se i na studentskim računima provode ovrhe, a, kako se čini, studenti neće biti obuhvaćeni ni promjenama zakona

Kako otvoriti zaštićeni račun? Osoba treba ispuniti obrazac obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe (može se naći na internetskoj stranici Fine ili u svakoj njihovoj poslovnici). Obrazac treba dostaviti u Fininu poslovnicu. Fina obavještava banku i “uplatitelja primanja izuzetih od ovrhe” kako bi se otvorio zaštićeni račun. Dobiva se potvrda te se dvije trećine iznosa plaće izostavljaju od ovrhe. VAŽNO: Studenti u obrascu na mjesto poslodavca unose OIB Studentskog centra *Potpuna zaštita od ovrhe tiče se invalidnine, naknade za socijalnu skrb, naknade zbog privremene nezaposlenosti, dječjeg doplatka, stipendije, alimentacije, naknade za odličja i priznanja, rodiljne i roditeljske novčane naknade... Ministarstvo financija, odnosno Student servis, koji svojim pravilima može urediti područje ovršne moći i jače zaštititi studente, što on smatra nužnim i potrebnim. Budući da je studentska zarada preko Student Servisa prihod kao i svaki drugi, također je izvrgnuta naplati vjerovnika. Problem je, naime, i u Ovršnom zakonu, u kojem nije predviđeno da se i na studentskim računima provode ovrhe. ŠTO JE S IZMJENOM ZAKONA? Sredinom listopada klubovi Mosta i HDZ-a uputili su u saborsku proceduru pet prijedloga promjene zakona, od kojih se jedan tiče promjene Ovršnog zakona. Ta Mostova ideja temelji se na zaštiti socijalno ugroženih građana te zakonskom regulativom želi omogućiti smještaj, barem na određeno razdoblje, tim ljudima. Istodobno se predviđa i povišenje dijela plaće koji se ne može ovršiti s, trenutačno zakonske dvije trećine plaće na tri četvrtine, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće u Hrvatskoj. No prijedlog Zakona opet ne predviđa situacije studenata pod ovrhom.

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Sport

Listopad 2016.

GIMNASTIKA Mladi sportaši uče, treniraju i ostvaruju zapažene uspjehe

Unatoč lošim uvjetima rada, sami kroje put do uspjeha Kušec G Katarina katarinakusec@gmail.com

oš od 1976. godine, od Igara u Montrealu i 14-godišnje djevojčice s mašnicom u kosi koja je svijet zapanjila kada je za svoju vježbu dobila savršenu desetku, gimnastika je postala poželjan sport. Nadia Comaneci tada je promijenila sportski svijet, svijet koji sada mijenjaju neka druga imena, svijet u kojemu se promijenila i gimnastika. Možda nemamo novu Nadiju, ali imamo Tina i Doru – budućnost. Mladost i talent, utkani u klubu Hrvatski sokol, dobro su počeli svoje seniorske karijere. NAUČIO SE DISCIPLINI Dora Kranželić, na Svjetskom kupu u Mađarskoj osvojila je broncu, svoju prvu seniorsku medalju, dok je Tin Srbić na četiri SK-a ove godine bio brončani. Nije to mali uspjeh kada se u obzir uzme da je Dora uz treninge i učenica, a Tin je morao uskladiti i fakultetske obveze. “Obrazovanje mi je važno, a gimnastika mi je samo pomogla pri tome jer sam se naučio radu i disciplini i primijenio to na školu i život”, priča Tin, student druge godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, koji gimnastiku trenira od četvrte godine. “Otkad je počeo fakultet, treniram po dva puta, oko dva sata, više-manje svaki dan osim nedjeljom. Dosta je naporno, ali nije mi to problem. Volim taj sport”, dodaje. Da, u normalnom svijetu to je brz tempo, ali ne i kad ti je 20 godina. No, uz sve to, pronađe se i ponešto slobodnog vremena. “Volim s prijateljima otići na kavu, na nogomet ili pogledati neki dobar film i seriju, a kada nađem slobodan vikend, odem k curi u Split”, govori Tin. “Cilj mi je završiti fakultet pa pronaći siguran posao, ali i nastupiti na olimpijskim igrama i boriti se za medalju”, ističe taj mladi sportaš. VJEŽBE UZ MOGUĆNOST OZLJEDA Olimpijske Igre cilj su svakog sportaša, a dosadašnji ga uspjesi ohrabru-

Dora Kranželić i Tin Srbić tek su počeli svoje seniorske karijere, a već se sa svjetskih kupova vraćaju s medaljama

Dora i Tin smatraju da je obrazovanje izuzetno važno za sportaše

ju da nastavi u tom smjeru. Jedini je problem dvorana. “Uvjeti nisu najbolji, pogotovo za moju spravu, za preču. Izvode se dosta opasni elementi, trebamo imati dobru jamu sa spužvama, ako padnemo, da se ne ozlijedimo, a mi radimo na onoj na kojoj se natječe. Da bismo nešto uvježbali trebamo vježbati, a strah me učiti nove elemente koji su jako teški da se ne bih ozlijedio. Dvorana je premala

‘Sada, kada je počeo fakultet, treniram dva puta na dan, oko dva sata, više-manje svaki dan osim nedjeljom. Dosta je naporno, ali moram trenirati i nije mi to problem. Volim taj sport’, ističe Tin

i više je kao muzej nego kao dvorana”, žali se Tin na uvjete, a osvrnuo se i na stanje u gimnastici u Hrvatskoj. “Nije baš najbolje, iako u posljednje vrijeme, što su bolji rezultati, to je i gimnastika u Hrvatskoj praćenija i bolja. U nas je teško uspjeti u tom sportu jer ne postoji neki razvijeni sustav niti dovoljno stručnih trenera. Sve se svodi na individualnu želju za uspjeh vježbača i trenera”, kaže Tin. Uz bok njemu, sa SK-a iz Mađarske s broncom oko vrata vratila se i nešto mlađa 16-godišnja Dora, koja se gimnastikom bavi od šeste godine. “Roditelji su me najprije upisali na balet, ali je trenerica rekla da imam previše energije pa su odlučili upisati me na gimnastiku”, prisjeća se Dora, koja će nakon Sportske gimnazije upisati fakultet.

TOKIO KAO MOTIV Mijenjati školske klupe za dvoranu nije joj problem, samo da su i uvjeti bolji. “Nemam pravi parter u dvorani, imam samo jednu stazu, manji je nego pravi, tvrd je, star i ne mogu se raditi neki novi elementi na njemu”, žali se Dora, koja smatra da je gimnastika popularan sport kod djevojaka. Naravno, kako iz svakog sporta, tako se i iz gimnastike može svašta naučiti, a osim znanja i vještina i ciljevi su uglavnom isti. Kako bilo, njezin je sportski cilj jasan - olimpijske igre.

‘Prepreke mladih sportaša su u glavi’

nepunih 19 godina, Virovitičanin Maks Luka Šenjug već godinama brani boje svoje domovine po cijelom svijetu. Karateom se bavi od svoje šeste godine, a za ljubav prema ovom sportu, kaže, zaslužna je, prije svega, njegova obitelj. Osim sporta, Maks Luka trenutačno je na studiju medicine u Zagrebu. “Od malih sam nogu pratio stariju sestru Mirnu na natjecanjima, zajedno s roditeljima. Volio sam gledati kako izvodi kate i bio sam njezin najglasniji navijač. Prirodno je uslijedilo da uz nju i oca trenera i ja počnem trenirati karate”, kaže Šenjug. U početku je trenirao borbe, a poslije se sve više okreće katama, tehnici karatea koja se još naziva “borba sa zamišljenim protivnikom”. Prvo natjecanje, kao osmogodišnjaku, bilo mu je prven-

‘Za karate se izdvaja vrlo malo, u promilima’, ističe Darko Šimunec, glavni tajnik HKS-a

stvo regije. Iako nije osvojio medalju, nastavio se baviti ovim sportom, a rezultati su ubrzo uslijedili. “Osvajao sam medalje u regiji, na državnim prvenstvima i međunarodnim natjecanjima. Na državnom prvenstvu u Poreču 2012. godine osvojio sam prvo mjesto u kategoriji kadeti kate. Taj dan me i danas podsjeti na put koji

sam prešao i na onaj koji me još očekuje”, ističe Šenjug. Ovaj mladi reprezentativac tvrdi kako ga sportski uspjesi dižu i kada padne u ostalim sferama života, a svim sportašima koji su tek na početku svog putovanja poručuje da su “najveće prepreke u vlastitoj glavi; kad se to posloži, samo nebo je granica”. Danas je ova mlada nada našeg karatea i član hrvatske reprezentacije. Prvo natjecanje s reprezentacijom, Europsko prvenstvo u turskoj Konyi 2013. godine, pamti kao veliko iskustvo gdje su želja i poklici podrške s tribina prevladali veliki strah. Iste godine nastupio je i na SP-u u Španjolskoj, a dvije godine poslije na popisu natjecanja našlo se i EP u Švicarskoj. Od prošle godine ovaj talentirani sportaš nosi i titulu dr-

1968.

OLIMPIJSKO ZLATO ĐURĐICE BJEDOV Legendarna Splićanka Đurđica Bjedov postala je prva Hrvatica s osvojenim olimpijskim zlatom 19. listopada 1968. godine u Ciudad de Mexicu. Slavila je u disciplini 100 metara prsno, koja je upravo u Meksiku imala premijeru. Četiri dana poslije, Bjedov je osvojila srebro u dvostruko dužoj dionici iste discipline i tako obilježila igre u Meksiku kao jedina osvajačica dviju medalja iz jugoslavenske olimpijske reprezentacije. Potkraj 1968. godine Bjedov je proglašena najboljom sportašicom Jugoslavije i tako okrunila najbolju sezonu karijere. Novo priznanje stiglo je 1987. godine kada je primljena u Kuću slavnih vodenih sportova.

Foto: Hrvatskareprezentacija.hr

“Za to još ima vremena. Obrazovanje je dosta važno za sportaša, pogotovo u mom sportu, zato što gimnastika nije plaćen sport u Hrvatskoj, a i želim imati još nekakvu karijeru uz gimnastičku, kada se više neću baviti njome”, kaže Dora.

KARATE Maks Luka Šenjug državni je prvak u kategoriji mlađi seniori kate

Petković G Danijela danijela.petkovic.lela@gmail.com

by Mislav Lugonjić

žavnog prvaka u kategoriji mlađi seniori kate. Za reprezentaciju i kolege ima samo riječi hvale. “Posebnost je naše reprezentacije što uvijek imamo predstavnike u svim kategorijama, te smo među najvećim reprezentacijama, a isto tako i najboljima”, ponosno ističe. Iako nije previše upoznat s načinima financiranja karatea u Hrvatskoj, sport je, poput mnogih ostalih, u izrazito lošoj situaciji. “Karate je sport na vrlo niskim granama. Za karate se u Hrvatskoj izdvaja vrlo malo, u promilima. U usporedbi s drugim sportovima izgleda dosta siromašno”, napominje Darko Šimunec, glavni tajnik Hrvatskog karate saveza. Šimunec ističe da je jadno da karate danas najviše ovisi o roditeljima djece. “Usudim se reći da je sport postao privilegij, a ne nešto što bi trebalo biti pod normalno, da se sufinancira i plaća”, zaključuje Šimunec.

1992.

GORAN IVANIŠEVIĆ OSVOJIO PRVI TURNIR IZ MASTERS SERIJE Najbolji hrvatski tenisač svih vremena, Goran Ivanišević, 26. listopada 1992. godine u Stockholmu osvojio je svoj prvi turnir iz prestižne Masters serije. Zec je u finalu pobijedio francuza Guya Forgeta rezultatom 7:6, 4:6, 7:6, 6:2. Ovu titulu još impresivnijom čine pobjede protiv velikana teniske povijesti Borisa Beckera u četvrtfinalu i Stefana Edberga u polufinalu. Zanimljivo je da je Ivanišević početkom listopada iste godine osvojio turnir u Sydneyju, a u finalu je “razbio” Edberga s 3-0 u setovima. Goranovu karijeru obilježili su naslov i tri finala u Wimbledonu, dvije olimpijske medalje, Grand Slam Cup te još jedan Masters turnir u Parizu, a ukupno 22 titule.

2011.

REKORD NA SVJETSKOM IRONMAN PRVENSTVU Australac Craig Alexander upisao se u povijest Ironmana 8. listopada 2011. godine kada je postavio svjetski rekord na Svjetskom prvenstvu. Alexanderu je za pobjedu trebalo 8 sati, 3 minute i 56 sekundi. Triatlon Ironman ubraja se među najzahtjevnije sportske discipline, a sastoji se od 3,8 kilometara plivanja, 180 kilometara vožnje bicikla i 42 kilometra trčanja, koje je obvezno završiti u vremenskom roku od 17 sati. Svjetsko prvenstvo u Ironmanu održava se na Havajima (otok Oahu) od 1978. godine, a od 1997. godine nastup je dopušten i sportašima s invaliditetom.

Reportaža

Listopad 2016.

Lice čovjeka koji nakon izgubljenog hladnog rata mora snositi “kapitalističke” posljedice

Ruski suveniri uglavnom su obojeni - nacionalno

Da Rusija nije “zaostala”, dokazuje i restoran u stilu Burtonove Alise u Zemlji čudesa

RUSIJA Duh živahnog Sankt-Peterburga i velebne Moskve

Burger King uz bok srpu i čekiću

Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

otivacija za posjet Rusiji bila mi je činjenica da putujem u sustav koji je oduvijek bio u određenoj mjeri zatvoren. Dojam koji sam o toj zemlji imao prije putovanja formirali su filmovi, pop-kultura, knjige i generalni stereotipi s interneta. S jedne je strane Rusija za mene zemlja osebujnih, ali potlačenih ljudi, a s druge zatvoreni korumpirani sustav sa strahovladom. SIGURNOST PRIJE SVEGA Nakon izlaska iz zrakoplova na sanktpeterburškom aerodromu sagnuo sam se da zategnem vezice na cipelama, na što su se dva naoružana zaštitara okrenula i prostrijelila me pogledima dok nisam ustao i nastavio dalje. Nikad nisam prošao kroz terminal s takvim kompleksom sigurnosnih provjera, rendgena i zaštitara na svakom koraku. Iako lijep i moderan, u njemu je zabranjeno fotografiranje, a građani EU-a pri slijetanju prolaze posebne kontrolne točke u kojima su provjere dokumenata zaista iscrpne. Tijekom boravka u Sankt-Peterburgu i Moskvi uvjerio sam se da je sigurnosni i nadzorni sustav na iznimno visokoj razini. To uključuje veliki broj javnih kamera i policijskih službenika na ulicama te rendgenske uređaje na ulazima u trgovačke centre, dućane te predvorja kolodvora i aerodroma. Ipak, dok Rusi možda takav setting s vremenom sve teže podnose, nama, turistima, boravak čini opuštenijim. Ne samo zbog straha od terorizma nego i zbog straha od krađa i ostalih neugodnosti. I doista, prvi kontakt s Rusijom u obliku provjera i kontrola na aerodromu bio je jedini trenutak u kojemu sam osjetio nelagodu što sam ondje. Svjestan sam činjenice da su Sankt-Peterburg i Moskva “najušminkaniji” i standardom neusporedivi s nekim drugim ruskim mjestima, ali ipak su nadmašili moja očekiva-

Dojam koji sam imao o Rusiji prije putovanja formirali su filmovi, popkultura, knjige i generalni stereotipi s interneta. Međutim, kad sam stigao, brzo sam promijenio mišljenje

Foto: Mihael Gelo

Ruski Versailles itekako može parirati francuskom ‘originalu’

nja. Možda me najviše od svega ugodno iznenadilo što oba grada doista žive 24 sata na dan. Neprestano se nešto događa, sve je puno ljudi, uličnih glazbenika i zabavljača, a nije neobično i da doživite prometni zastoj u utorak u ponoć. Iznenadila me i količina zapadnih brendova. Znam da se u devedesetima Rusija otvorila i da su mnogi nahrupili na ovo tržište, ali nisam očekivao da ću od destinacija u koje sam putovao, najviše McDonald’sa, Burger Kinga, KFC-a i Starbucksa vidjeti upravo u Sankt-Peterburgu. Ovaj grad kao da je raspadom Sovjetskog Saveza povratio ruho kojim ga je odjenuo car Petar Veliki početkom 18. stoljeća. Petar je bio očaran Zapadom, te je odlučio osnovati grad prema uzoru na europske. Stvorio ga je na obalama rijeke Neve blizu Baltičkog mora i premjestio ondje prijestolnicu

Savjet koji bih želio dati svakome, neovisno o tome kamo putuje, jest da prethodno pročita knjigu ili pogleda na YouTubeu dokumentarac o povijesti zemlje u koju ide iz Moskve. Tijekom Petrove prosperitetne i uspješne vladavine, prihodi carstva u velikoj su mjeri odlazili na gradnju palača, spomenika, fontana i crkvi. Tako je mjesto na kojemu je donedavno bila ravnica i močvara u kratkom razdoblju postalo metropola u kojoj će se odigrati važni događaji burne ruske povijesti. Savjet koji bih želio dati svakome, neovisno o tome kamo putuje, jest da prethodno pročita knjigu ili pogle-

da na YouTubeu dokumentarac o povijesti svoje destinacije. Kad zemlja poput Rusije ima tako bogatu povijest i kad znate identificirati palaču u kojoj je otrovan Rasputin, kavanu u kojoj je Puškin pio kavu, mjesto na kojem je Lenjin okupljao revolucionare i ako razumijete aktere i važnost ovih događaja, putovanje je odmah podignuto na višu razinu. Nadalje, najpoznatija ulica u Sankt-Peterburgu je Nevski prospekt. Ona je središte noćnog i zabavnog života, a po čitavoj su njenoj duljini, gotovo pet kilometara, restorani, barovi, robne kuće, dućani, slastičarne i knjižnice. Na sjecištima s drugim ulicama stoje mnogobrojni arhitektonski zanimljivi spomenici i crkve, a na mjestima gdje ulica prelazi rijeku čekaju turistički brodovi koji turistima pružaju drukčiji obilazak ovog grada koji zbog kompleksa rječica zovu Venecijom sje-

vera. Neki od brodova su stacionirani blizu Baltičkog mora pa vas mogu odvesti na 20-minutnu vožnju izvan sanktpeterburškog zaljeva, dalje na rusku obalu u ljetnikovac Peterhof. Njega je sagradio Petar Veliki prema uzoru na pariški Versailles, a ondje su uživali i kasniji carevi Rusije. Ondje je raskošna palača s brojnim spavaonicama okićenim zlatom, ali nije ni približno turistički atraktivna kao vanjski kompleks. U njemu je golem park s paviljonima, labirintom, šetalištima, skulpturama od živice i mramora te velikim, zlatnim fontanama. NAPOKON MOSKVA Iako sam u Moskvi proveo samo dva dana svog putovanja (u Sankt-Peterburgu devet), dobro sam iskoristio vrijeme i posjetio velebni Crveni trg, kompleks Kremlja i katedralu sv. Bazila (poznata moskovska crkva s izgledom slastičarnice). Iznenađujuće, oba grada su prilično različita. Dok je Sankt-Peterburg zbijeniji i arhitektonski sličan Zagrebu ili Beču, Moskva je mnogo prostranija - s više širokih avenija i velikih “socijalističkih” zgrada, čak i u središtu grada. Upravo zbog viška prostora Moskva nudi ono čega u Sankt-Peterburgu manjka, a to su veliki gradski parkovi u širem središtu. Najpoznatiji od njih je park Gorki, koji vrvi mladima i sportskim sadržajima, barovima i fast food restoranima, ali mene je naročito oduševio Muzeon Art Park u kojemu su pobacani deseci skulptura i bista iz sovjetske ere. Ruske suvenirnice, inače, uvelike drže suvenire sa sovjetskim simbolima (postere, magnete i kalendare, majice) jer shvaćaju da je turistima zabavno “donijeti kući nešto iz SSSR-a”. No osim tradicijom, na ulicama Moskve i Sankt-Peterburga mnoge su zgrade iz sovjetskog razdoblja s postojećim simbolima komunističkog režima. Komično je stoga, kada se dogodi da gledate u veliku bijelu zgradu sa srpom i čekićem, a desno i lijevo od nje su Burger King i Nike.

FLASH FOOD REPORT Hrana u Zemlji Izlazećeg Sunca ima dvije dimenzije

Nije sirova riba sve što Japanci nude

Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

apanska je hrana jedna od najcjenjenijih i najspecifičnijih na svijetu, ali je manje poznato da je mnogo više od sirove ribe i algi. Kad sam po povratku iz Japana počeo hvaliti tamošnja jela, pozamašan je broj ljudi automatski izrazio odbojnost, objašnjavajući kako ne vole sirovu ribu. Iako su takva jela svojevrsni trademark, Japan pruža cijeli spektar drugih, jednako sjajnih deli-

cija. Mnogi miješaju sushi, nigiri i sashimi i nazivaju sva tri sushijem, ali taj se naziv tiče samo komadića sirovog mesa (losos, tuna, rak) umotanih u rižu i alge. Nigiri podrazumijeva čist komad sirove ribe položen na rižu, a sashimi je komad sirove ribe bez riže. Ta su tri jela ondje najzastupljenija i može ih se naći u restoranima, marketima i street food izdanjima. Uvjerio sam se da Japanci na dulja putovanja vlakovima i autobusima ne nose sendviče, nego kupuju bento boxeve na kolodvo-

rima. Bento box je plastična kutija koja sadrži mješavinu sushija, sashimija i nigirija, te potrebne dodatke poput umaka, zdjelica i štapića za jelo. Osim sirovih jela svidjela mi se tempura, piletina

ili riba pohana na specifičan način, kao i ramen, gusto jušno jelo s nudlima, povrćem, jajima i pirjanim mesom. Ukusna je i gyoza, set mesnih valjušaka koje se umače u niz umaka od kojih je najpoznatiji tradicionalni sojin umak. U kojoj god od ovih opcija uživali, jedna od najboljih stvari vezanih uz hranu u japanskoj kulturi je to što je namijenjena za doživljaje u dvije dimenzije. Osim što je ukusna, njena vizualna prezentacija oduševljava i kad je poslužena u finom restoranu i u zalogajnici.

Lifestyle

Listopad 2016.

FASHION INCUBATOR Inovativna Ivana Janjić debitirala na modnoj pisti

Mlada dizajnerica publiku i žiri osvojila muškom suknjom Tuzla G Tena tenaktuzla@yahoo.com

vana Janjić pobjednica je ovogodišnjeg Portanova Fashion Incubatora, najutjecajnijeg regionalnog natjecanja za mlade i neafirmirane modne dizajnere. Ta 22-godišnja studentica zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta o natjecanju govori samo u superlativima. “Nakon brojnih pozitivnih komentara kolega i prijatelja, odlučila sam se prijaviti na Portanova Fashion Incubator i tamo predstaviti svoju kolekciju. To se pokazalo kao najbolja odluka koju sam mogla donijeti”, izjavila je Ivana. “Naučila sam mnogo toga što će mi pomoći u daljnjem radu te upoznala divne ljude, od kojih sam dobila potvrdu da sam krenula u pravom smjeru”, nadodala je. Pobjedom je dobila pozivnicu za nastup na nedavno održanom tjednu mode BIPA Fashion.hr, gdje je predstavila svoju pobjedničku kolekciju A+. Odvažnom muškom linijom utemeljenom na suknjama oduševila je zagrebačku modnu publiku. POMICANJE GRANICA “Moja kolekcija nije tipična za hrvatsku modnu scenu niti za hrvatske ulice, ali sam nakon revije dobila mnoštvo pozitivnih komentara, što mi govori da je jedan dio hrvatskog društva ipak spreman za promjene”, kaže mlada dizajnerica. Ivanina je kolekcija dobar primjer izražavanja odjećom i utjelovljenje mode u doba feminizma. Nastala kao reakcija na društveno postavljanje okvira u izražavanju individualnosti putem odjeće, skreće pozornost na problem rodne nejednakosti u modi i društvu. Društvo je spremno u istom trenutku muškarca svrstati u razne društveno neprihvaćene kategorije isključivo zbog vanjskog izgleda, kaže Ivana, dok ženi u tom pogledu daje potpunu slobo-

Ivanina kolekcija primjer je izražavanja odjećom i utjelovljenje mode u doba feminizma. Nastala je kao reakcija na društveno postavljanje okvira u izražavanju individualnosti odjećom

Foto: Tina Ozmec-Ban /Global

Jesen stigla, bučo moja

Pobjednica Ivana Janjić sa svojim modelima nakon pobjede na Portanova Fashion Incubatoru

du. Slovom A u nazivu kolekcije Ivana simbolički predstavlja promjene kritičkog pogleda društva na mušku populaciju, a istodobno preispituje rodne uloge i nametnute ideologije. Rijetko se vidi dizajnerica muške odjeće na svjetskoj modnoj sceni, dok je u Hrvatskoj to potpuno novi koncept. Odvažnu Ivanu muška moda oduvijek je zanimala te upravo ona zauzima veliki dio njezina ormara. “Mislim da tržište odjeće namijenjeno muškarcima nudi uniformiranu odjeću i iz tog se razloga muškarci teže izražavaju putem odjeće nego žene. Upravo

me to potaknulo da krenem dizajnirati odjeću za muškarce”, kaže Ivana. Kao jedina žena u Hrvatskoj koja dizajnira mušku odjeću, ta mlada dizajnerica ima drukčiji pristup od muških dizajnera na koje smo se navikli: “Kao žena koja sam osjetila slobodu kretanja u modi, mislim da pomičem granice koje su postavljene u muškoj modi.” SKROMNA PONUDA Portanova Fashion Incubator natjecanje je koje svake godine iznjedri barem jednog novog dizajnera na modnoj sceni u Hrvatskoj, koja nije najplodnije tlo

Foto: Mateja Vrcković

za mlade nade. Posljednjih je nekoliko godina modni sektor porastao zajedno s interesom za modu, ali je ponuda na hrvatskom modnom tržištu ostala poprilično skromna. Iako je najbolja mlada dizajnerica u Hrvatskoj, Ivana je također realna. “Mislim da Hrvatska ima mnogo dobrih dizajnera i lijepo je što iz godine u godinu sve više ljudi posjećuje modne događaje, ali istodobno mislim da u ovim uvjetima niti jedan dizajner ne može dosegnuti maksimum”, izjavila je i dodala kako je upravo to razlog zašto sve više dizajnera odlazi u inozemstvo.

Brijačnice polako vraćaju reputaciju oaza muškog zdravlja

laj sam se naljubila brada, od veljače pa do listopada, jedna je u nizu izreka koje tematiziraju bradu i brkove, a koji su u prošlosti bili sinonim za bogatstvo i muškost. Izložba “Puna šaka brade” zamišljena je kao ambijentalni prikaz starozagrebačke brijačnice s prijelaza na 20. stoljeće, koja je svoje mjesto našla u Etnografskom muzeju. U sklopu izložbe želi se skrenuti pozornost na zdravlje muškaraca, i to tzv. movember pokretom kojemu je cilj prevencija raka prostate, raka testisa i sličnih bolesti. Nastojeći “uljepšati lice muškog zdravlja” kolektivno se pozivaju muškarci da puste brkove i brade kako bi ojačali svijest o tim bolestima. Koautorice izložbe, Dolores Miličić i Katarina Dimšić, inspiraciju za naslov izložbe “Puna šaka brade” našle

NAMIRNICA MJESECA

Atlija G Ena ena.atlija@gmail.com

ETNOLOŠKI MUZEJ Izložba ‘Puna šaka brade’

Topić G Patricija patricija.topic@gmail.com

U sklopu izložbe želi se skrenuti pozornost na zdravlje muškaraca, tzv. movember pokretom su u staroslavenskoj mitologiji. Stari Slaveni su štovali boga Velesa - boga stoke i žetvenih običaja. “Vjeruje se da ta ‘puna šaka brade’ zapravo sto-

ji za ‘punu šaku Velesove brade’ koja je predstavljala dobru žetvu, odnosno onaj snop žita koji bi ljudi ostavljali na polju u znak zahvale na rodnoj

Preteče modernih zubara i kirurga “Brijači, odnosno barbiri, u slobodnoj su interpretaciji zapravo prvi kirurzi. Oni su bili jedni od onih koji su se znali koristiti britvom i noževima, te nije bila rijetkost da su vadili zube te obavljali amputacije. ‘Brijači liječnici’ koristili su se raznim preventivnim metodama, a jedna od njih je bila puštanje krvi koju su smatrali odličnom terapijom”, ukratko je pojasnila Cvitković.

Mali prostor brijačnice često je služio i kao doktorska ordinacija Foto: Patricija Topić/Global

godini’, objasnila je Anastasija Cvitković, etnologinja i kulturna antropologinja u Etnografskom muzeju. Osim razgledavanja pribora i “upijanja” atmosfere nekadašnje brijačnice, u sklopu izložbe svi su zainteresirani mogli isprobati stare preteče današnjih brijaćih aparata - brijanje britvom, koje posljednjih godina ponovno postaje sve popularnije među muškarcima. U Zagrebu su se brijačnice počele otvarati 1860-ih godina i točno se znalo koja se “klasa” građanstva gdje brije. “Pobornici iliraca su zalazili u određene brijačnice i takve se stvari uopće nisu propitivale. Dapače, bile su samorazumljive”, nadodala je Cvitković. Ako povučemo paralelu između nekad i sad, vidimo da se stvari nisu osjetno promijenile. I danas imamo frizerske salone koji su rezervirani za elite i razne celebrityje i one manje poznate te znatno jeftinije, čija je klijentela “obični” puk.

uča, Slavoncima poznata kao bundeva, a Dalmatincima kao tikva, namirnica je koja prva “nastrada” u naletu rezbarenja strašnih lica za Noć vještica, ali osim svoje strašne svrhe, ona je također zdrava alternativa mnogim namirnicama. Bogata hranjivim tvarima i niskokalorična, buča je ekološki prihvatljiva jer prihvaća samo prirodnu gnojidbu. Svaki dio tog povrća, podrijetlom iz Amerike, moguće je iskoristiti i ukomponirati u našu prehranu - može biti u juhi, pečena, kuhana, kao pita ili pire. Lako je probavljiva, a omjer zastupljenosti nutrijenata je toliko usklađen da je naš organizam prihvaća kao cjelovitu namirnicu. Od buče se radi i ulje koje je odličan izvor esencijalnih masnih kiselina, antioksidanata i vitamina. Ono jača imunitet, poboljšava kožu i uravnotežuje hormone, te je upravo ono što studentima treba u ove sve hladnije i napornije dane. Može se stavljati u salate, variva i razna povrtna jela, a osim kao dodatak hrani, može se izravno stavljati na kosu ili kožu te ih hrani i čini nježnijima. Osim ploda, jestive su i bučine sjemenke koje su visokokalorične te bogate proteinima i aminokiselinama pa su odlična zamjena za uobičajene “grickalice” studenata. Osim kao sitan međuobrok, sjemenke se mogu ubaciti u zobene pahuljice za zdrav doručak ili u salate, a također odlično prijaju uz guste juhe - mogućnosti su razne! Pripremili smo za vas jednostavan recept, za zdraviju varijantu omiljenog jela među studentima. POMFRIT OD BUNDEVE Sastojci: 1 do 2 manje bundeve 2 žličice curryja u prahu 2 žličice češnjaka u prahu 1 žličica luka u prahu 1/4 žličice kajenskog papra 1 žlica maslinova ulja Priprema: Bundevu prepolovite, izvadite joj sjemenke i ogulite koru, a zatim je narežite na deblje trake poput pomfrita. Trake stavite u zdjelu i na njih nanesite maslinovo ulje i začine. Rukama ih promiješajte kako bi se po njima začini ravnomjerno rasporedili. Začinjene trake bundeve rasporedite po limu za pečenje koji ste prekrili masnim papirom. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva. Pecite ih oko 30 minuta dok bundeva omekša. Pomfrit od bundeve poslužite topli, uz umak od jogurta ili vrhnja, kao predjelo ili užinu. Poslužit će i kao izvrstan prilog uz neko mesno jelo. Želimo vam dobar tek i toplu jesen!

VELIcINA JE VAzNA2016. Listopad 16

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK INFOGAMER BY REBOOT

EUROPSKA NOĆ KAZALIŠTA

ZAGREB FILM FESTIVAL

Ako vas fascinira virtualna stvarnost i ludi ste za videoigrama, InfoGamer je mjesto na kojem jednostavno morate biti. Zagrebački velesajam će od 8. do 13. studenoga peti put ugostiti jedan od najvećih gaming sajmova u regiji. Moći ćete se upoznati sa svim novostima gaming industrije, zaigrati igre koje još nisu u prodaji te isprobati više od 100 VR uređaja. Ako vam to nije dovoljno, očekuju vas najveći eSports turniri u regiji kao i najpoznatiji regionalni gaming youtuberi i vlogeri. Važno je reći i da game development studiji cijelog područja čekaju one koji imaju aspiracije za zaposlenje u gaming industriji. Onda, što čekate? Ulaznice su dostupne na internetu, a možete izabrati jednodnevnu (40 kuna) ili petodnevnu (90 kuna).

Scenske i izvedbene umjetnosti bit će u središtu pozornosti 19. studenoga, na osmoj Europskoj noći kazališta. Besplatne izvedbe u čak 11 europskih država pokušat će produbiti vezu između publike i svih onih kojima daske život znače. Glavna misija Europske noći kazališta jest promicanje profesionalnog i amaterskog kazališta, a sve posjetitelje očekuju brojne predstave, razmjene između domaćih kazališnih kuća, čitanja i uprizorenja tekstova suvremenih europskih autora te okrugli stolovi. Pregršt sadržaja za samo jednu noć, ali što je to za ljubitelje kazališta? Prošle se godine manifestacija održavala u čak 41 gradu, a ovogodišnji program dostupan je na službenoj internetskoj stranici. Ne propustite najrazigraniju noć mjeseca!

Nedostajao vam je film ljetos? Sedma umjetnost napokon je došla na svoje u Zagrebu ove jeseni. 14. izdanje Zagreb Film Festivala opet se vraća na stare lokacije poput kina Europa i Tuškanac te Muzeja suvremene umjetnosti, ali i neke druge od 12. do 20. studenoga. Devet dana prepunih dugometražnih i kratkometražnih projekcija idealna su zabava za sve vas koji uživate u otkrivanju novih autora i debitantskih filmova. Na ZFF-u naglasak se stavlja i na domaće filmske koprodukcije rađene u suradnji sa stranim autorima. Ako ste osoba od smijeha, nemojte propustiti program “Komedije s istoka Europe”. Osim filmova, očekuje vas niz radionica, predavanja i panela, a kako do ulaznica doznajte na internetu. (Mislav Lugonjić)

AUTOR: FILIP KARAČIĆ

Ksaver Šandor Gjalski (26. X. 1854. - 9. II. 1935.) Hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski rođen je 26. listopada 1854. u Gredicama nedaleko od Zaboka. Pravim imenom Ljubomir Tito Babić, odrastao je Ilustracija: Matina Tenžera u plemićkoj obitelji, što je znatno utjecalo na izbor njegovih tema. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Varaždinu, a studij prava u Zagrebu i Beču. U službi u Virovitici upoznaje Vilmu Göner, buduću suprugu i, kako sam Gjalski kaže, “u tom će braku mnogo povoda biti da (sam) se latio spisateljskog pera.” Prvi put objavljuje u listu Vienac 1884. godine pripovijetku “Illustrissimus Battorych” pod pseudonimom Ksaver Šandor Gjalski po djedu s majčine strane. Njegovim najpoznatijim djelom smatra se zbirka novela “Pod starim krovovima”, koju već generacije čitaju kao dio obvezne lektire. Svoj prvi roman “Maričon Gjalski” piše 1884., a sljedeće godine “U novom dvoru”. Napisao je i djela “U noći”, “Janko Borislavić”, “Tri pripovijesti bez naslova”, “Bijedne priče”, “Iz vermeđinskih dana” i “Diljem doma”. Posljednji roman “Pronevjereni ideali” tiskan je tek 1994. godine zahvaljujući Matici hrvatskoj. Teme koje Gjalski obuhvaća svojim djelima su društveno-političke, socijalne, metafizičke te okultne. Smatra ga se piscem u čijem se stvaralaštvu isprepliću racionalni pogled na svijet i njegova sentimentalna narav. Poznavao je mnoge strane jezike, volio je putovati, a amaterski se bavio i fotografijom. 1917. godine imenovan je velikim županom Županije zagrebačke i grada Karlovca. Svake se godine potkraj listopada u Zaboku održavaju Dani Ksavera Šandora Gjalskog koji obuhvaćaju izložbe, radionice i promocije književnih djela. (Ana Marmilić)

Studen� imaju problem s �m

Afrička an�lopa

Go-kart

Otok na �jelu

Natuknica u enciklopediji

Šarena papiga

Tricij

Sniženi ton e

Postaja

Žena koja lakira

Prijateljica Pipi Duge Čarape

Kate Furnivall: Konkubinina tajna

Izumitelj iz Smiljana Mjesto stanova nja Osje�la

Neprofesionalac Osoba koja sprema Novinars ka ili pekinška

Gradić u SAD-u Glumac Tonko

Organski radikal

Dio puh. glazbala Kazaški grad

Pjevač Rahimov ski Smiješa�

Izvodi “Ice Ice Baby“ Prvi vokal

Imate viška vremena i volite knjigu? Za vas smo pripremili novu rubriku Bookiranje u kojoj ćemo vam preporučiti naslove koje vrijedi pročitati. Ova je knjiga nastavak “Ruske konkubine” i radnja se seli iz Kine u Staljinovu Rusiju. Doznavši da joj oca nisu ubili boljševici, Lidija, u pratnji svog polubrata, bježi iz Kine u nadi da će pronaći svog oca koji je u jednom od strogo čuvanih ruskih logora. Iako izmišljena, sama se priča temelji na stvarnim epizodama iz djetinjstva spisateljičine majke. Djelo odlično opisuje svakodnevni ruski život u doba Staljinove vladavine i pokazuje što su sve ljudi proživljavali kako bi doznali bilo što o članovima svojih obitelji koji su zatočeni u logorima. Roman ima i romantičnih trenutaka jer Lidija ne samo da traži svog oca, ona traži i svog kineskog ljubavnika. Radnja će vas držati u napetosti od početka do kraja jer se sivilo probija iza svakog tračka nade, a Lidija cijelo vrijeme igra ruski rulet. (Antonija Markulin)

Nogometaš Januzaj Ružni patuljak Barcina legenda

Teksas

Književni ca Nin Budalast (reg.)

Glumac McKellen

Mustafapaša Irakov susjed

Visoravan Jenna Elfman

Kirsten Dunst “Ver�cal In-Line“

Amper Prisvaja�

Rimska jedinica Sirovina za anilinske boje

Staro ime Irske

SUDOKU

PREMETALJKA

TEOREM RASRDI MOZAK

Home Exchange

—————— ———————————

Autor: Xant

Walter Cronkite, jedan od najpoznatijih voditelja svih vremena, objavio je smrt mnogih poznatih osoba, među kojima Johna F. Kennedyja, Johna Lennona i Martina Luthera Kinga. Legendu CBS Evening Newsa također je krasio epitet “osobe kojoj Amerikanci najviše vjeruju”. Novinar New York Timesa William Seabrook, neko je vrijeme živio s plemenom u zapadnoj Africi. Kako nije mogao dobiti odgovor na pitanje kakva je okusa ljudsko meso, za potrebe istraživanja, nabavio je komad mesa osobe stradale u nesreći, skuhao ga i pojeo. Rekao je da je okus bio kao u dobro razvijena teleta.

Britanskog tenisača Robert Dee mediji su proglasili “najgorim tenisačem na svijetu” jer je izgubio 54 meča u nizu bez osvojena seta. Deeja je to “zaboljelo” te je odlučio tužiti sve medijske kuće koje su ga uvrijedile. Dobio je svaku parnicu te su mediji bili prisiljeni objaviti ispriku, a sve ih možete pronaći na njegovoj web-stranici. Članci The Economista gotovo nikad nisu potpisani jer je politika novina da uredništvo stoji iza svih tekstova. Ipak, u rijetkim okolnostima, poput pisanja specijalnih izvještaja ili gostovanja kolumnista koji su svjetski poznati, ime autora može se objaviti.

Ilustracija: Matina Tenžera

by Mislav Lugonjić

Imate vikendicu na moru, u Zagorju ili planinama, a volite putovati? Spremni ste svoj stan ili kuću u kojoj živite zamijeniti s nekim tko živi na posve drugom kraju svijeta? Onda je koncept zamjene domova – Home Exchange prava stvar za vas. Na internetskoj stranici www.homeexchange.com čeka vas više od 65.000 nekretnina u 150 zemalja svijeta, a sve što trebate je registrirati se na spomenutoj stranici, snimiti i ponuditi svoju nekretninu, te dogovoriti zamjenu doma. Moguće je napraviti zamjenu u isto ili različito vrijeme sa suprotnom stranom, a hoće li to biti dani, tjedni ili mjeseci – sve ovisi o dogovoru i mogućnostima. Važno se srdačno i iskreno predstaviti vlasniku vašeg potencijalnog doma i dati mu razlog da baš vas odabere za “zamjenske” stanare. U Hrvatskoj je ovaj koncept prepoznalo 335 članova registriranih na službenoj stranici. Klijenti su većinom pouzdani ljudi, pa nema bojazni da će nešto biti ukradeno ili uništeno, takav slučaj u praksi još nije zabilježen. Obogatite si život putovanjima i novim znanjem, pritom uštedite na smještaju, a možda se baš iz koncepta zamjene domova rodi i pravo prijateljstvo. (Mia Meglić)