Global broj 23, siječanj 2017. by Global novine

ivni z u l k s Ek ju interv

PAVO BARIŠIĆ

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

www.fpzg.unizg.hr

ISSN 1849-4722

Str. 8-9

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 23 / Godina 3 / siječanj 2017.

Foto: Matea Petrović/Global

DRŽAVNI PRORAČUN

PRAVNI FAKULTET

PREPISIVANJE

Jesu li ovoj Vladi puške važnije od znanja?

Platiš 150 kuna i ne moraš na predavanja

Pametni uče, ‘pametniji’ unajme ‘bubice’ i kamere

Str. 2-3

Str. 4

Str. 6

Studentski život

Siječanj 2017.

IMPRESSUM

DRŽAVNI PRORAČUN Za 1,3 posto srezani su troškovi za visoko obrazovanje, Sv

GLOBAL Novine studenata FPZG-a

Izdavač Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb

Za izdavača prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić

Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj

Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Izvršna urednica Matina Tenžera tenzera.tenzera@gmail.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Zrinka Medak (Studentski život, Srednja), Matina Tenžera (Kultura, Reportaža, Zadnja), Tina Ozmec-Ban (Kultura, Lifestyle), Filip Ožbolt (Sport), Hanan Nanić (Društvo, Svijet/ EU), Antonija Šipušić (Tehnologija, Poduzetništvo), Matea Petrović (Fotografija, Fotoreportaža), Dorian Višnjić (Fotografija)

Lektura Snježana Babić Višnjić

Voditeljica promocije Kristina Balun kristina.balun@gmail.com

Fotoagencija Pixsell

Dizajn i prijelom Atlantis

Ivković G Hana hana.ivkovich@gmail.com

ako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u ovogodišnjem rezanju proračunskog kolača dobilo veći dio nego prošle godine, visoko obrazovanje je ostalo zakinuto. Naime, rashodi za visoko obrazovanje općenito srezani su za 300.000 kuna, a sredstva za redovno djelovanje sveučilišta u Hrvatskoj smanjena su za 17 posto, koliki je rez Sveučilištu u Splitu, do čak 32 posto za koliko je zakinuto Sveučilište u Dubrovniku. Zagrebačko sveučilište ostalo je bez 28 posto lanjskog proračuna. Iznos za redovnu djelatnost hrvatskih visokih škola i veleučilišta za čitavih je 50 posto niži. Osim sveučilišta, sredstva za znanstveno-sveučilišni kampus Borongaj također su srezana, i to za 750.000 kn ili deset posto. ISPOD EU-OVA PROSJEKA Jedino sveučilište koje je u plusu ove godine jest Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, koje je dobilo nešto više od milijun kuna državne potpore. Sandro Gašpar, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, nezadovoljan je sa smanjenjem ulaganja u visoko obrazovanje i znanost. “Smatramo da nema adekvatnog razvoja društva i industrije bez adekvatnog ulaganja u znanost, istraživanja i nove tehnologije. Hrvatska je na samom začelju Europske unije po postotku BDP-a uloženog u znanost s manje od jedan posto. Smatramo da u ovom segmentu trebamo težiti europskom prosjeku, odnosno 1,30 posto”, tvrdi Gašpar. Frenki Laušić, financijski stručnjak i novinar Slobodne Dalmacije, komen-

Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka

Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com

ISSN 1849-4722

‘Hrvatska je na začelju EU-a prema postotku BDP-a uloženog u znanost - manje od jedan posto. U ovom segmentu trebamo težiti europskom prosjeku, odnosno 1,30 posto’, tvrdi Sandro Gašpar

Državni proračun u kratkim crtama Ovogodišnja proračunska blagajna uvećana je za pet milijardi kuna, to jest 4,4 posto i iznosi malo više od 121 milijardu kuna. Rashodi, s druge strane, iznosit će 128 milijardi kuna, odnosno za šest milijardi ili 5,5 posto više u odnosu prema prošloj godini. Kraj godine Vlada namjerava završiti s milijardom i pol kuna više u odnosu prema prošloj godini. Taj manjak namjerava nadoknaditi poreznom reformom zajedno s projiciranim gospodarskim rastom BDP-a od 3,2 posto i, posljedično time, brže napuniti državnu blagajnu. Novi proračun donosi nešto više mirovine i plaće, a za oko 150 milijuna kuna rastu i troškovi za više porodiljne naknade, kao i troškovi povezani uz prava hrvatskih branitelja. tirao je preraspodjelu proračuna. Slaže se da bi Hrvatska trebala težiti europskom prosjeku prema ulaganju u obrazovanje, ali u tome vidi dodatne prepreke, i to na samim sveučilištima. “Smatram da se trebaju prihvatiti zakonske izmjene kojima će se visoko obrazovanje i znanstveni sustav modernizirati. Bivše su vlade nekoliko puta predlagale takve zakone, ali je najveći otpor dolazio baš sa sveučilišta, pa stoga smatram da je to jedan od preduvjeta da se poveća izdvajanje za zna-

ANKETA MARTINA ČOHOLIĆ (FPZG): Svi smo svjesni financijske situacije države, ali smanjenje proračuna za visoko obrazovanje je apsurno. Hrvatskoj očito nije u cilju zadržati i iskoristiti potencijale mladih obrazovanih ljudi. NATAŠA GALIOT (PMF): Mislim kako se na pogrešnim mjestima “štedi” te da bismo većim ulaganjem u visoko obrazovanje više ulagali u budućnost. Što nam ovaj potez govori o našim prioritetima? nost i istraživanje”, tvrdi Laušić. Sa Zborom se slaže i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, koji upozorava na činjenicu da je ovogodišnji pobjednik proračunske podjele - vojska. Na Ministarstvo obrane u cjelini država namjerava potrošiti oko 300 milijuna kuna više nego lani, a za oko 500 milijuna kuna povisuju se plaće djelatnika MORH-a. “Hrvatska, prema međunarodnim usporedbama, ne stoji loše kada su u pitanju izdvajanja za vojsku, ali stoji izni-

Ministar Barišić: Nema više slučaja od 100 milijuna nepotrošenih kuna Proračun za 2017. godinu i novac koji je izdvojen za obrazovanje komentirao je za Global i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić: “Obrazovanje je javno dobro strateške važnosti za razvoj društva i ključ za postizanje osobnoga i društvenoga razvoja te gospodarskoga rasta. To ova Vlada prepoznaje. Uspjeli smo znatno poboljšati izvršenje proračuna potkraj prošle godine u odnosu prema prethodnima. Prije je u prosjeku ostajalo nepotrošeno oko 100 milijuna kuna dok je 2016. godina završena s iznosom manjim od 20 milijuna. Predviđeni proračun za

2017. raste u iznosu od 1,57 milijardi kuna, odnosno 11,23 posto u odnosu prema prethodnoj godini. U to su uključeni i fondovi Europske unije i dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije u osnovnim i srednjim školama, kao što su materijalni rashodi, investicijsko održavanje i kapitalni izdaci. Najveći dio planiranoga rasta tiče se rashoda za zaposlene, oko 123 milijuna kuna, nacionalno sufinanciranje fondova Europske unije s oko 53 milijuna kuna te financiranje znanosti i visokoga obrazovanja, kao i daljnje aktivnosti na reformi kurikula.” (Kristina Balun)

mno loše kada su u pitanju izdvajanja za istraživanje i razvoj”, tvrdi Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata. “Jedina smo tranzicijska zemlja koja je u posljednjih deset godina smanjila udio tih izdvajanja u BDP-u te smo od predvodnice pali na samo dno Europe. Ovaj proračun ne donosi promjenu s tim u vezi i pokazuje da politika ne prepoznaje ključne razvojne elemente koji ovu zemlju mogu učiniti učinkovitijom i prosperitetnijom”, kaže Kroflin. IZRAZITO RIZIČNO PONAŠANJE Donošenje hrvatskog proračuna popraćeno je burnim reakcijama i polemikama sa svih strana. Dok aktualna vlada slavi povećanje prihoda svim sektorima upravljanja, zahvaljujući uzastopnom rastu BDP-a, mnogi joj prigovaraju da svoje brojke temelji na projekciji daljnjeg rasta od 3,2 posto do kojeg može, ali i ne mora doći. Drugi veći prigovor je taj što, umjesto da ih smanji, država koristi razdoblje privremenog gospodarskog oporavka za daljnje povišenje svojih rashoda. Upravo to glavni je prigovor ravnateljice Ekonomskog instituta Maruške Vizek u komentaru koji je napisala za T-portal. Ona smatra da je vrijeme gospodarskog rasta najbolje za fiskal-

Na MORH u cjelini država namjerava potrošiti oko 300 milijuna kuna više u odnosu prema prošloj godini nu konsolidaciju, odnosno obuzdavanje državnog deficita. Umjesto toga, primjećuje Vizek, Vlada se odlučila na daljnje povećavanje javnih rashoda, ohrabrena punjenjem proračunske blagajne. Ona to smatra izrazito rizičnim ponašanjem. “Mi smo se time zapravo odlučili za takav proračun kao da sutra, i sve dobro i loše što nam ono nosi, više ne postoji”, kaže Vizek. Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott također smatra da je s rashodovne strane proračun zakazao, upozoravajući da će se rashodi u iduće tri godine nastaviti povećavati.

HRVATSKI STUDIJI Senat na sjednici većinom glasova prisutnih sveučilišni centar ip

Studenti prosvjedovali, ali nisu

atlantis@atlantis-design.hr

Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav

Puške su Vladi važn

Kruljac G Ivor ivorzk@gmail.com

vjestotinjak studenata Hrvatskih studija, okupilo se sredinom siječnja ispred Rektorata Sveučilišta u Zagrebu uoči sjednice Senata. Željeli su potaknuti članove Senata da ne glasaju za proglašenje HS-a sveučilišnim odjelom. Transparenti, pjevanje i parole nisu urodili plodom, odluka da HS postane odjel donesena je s 54 glasa za, jednim protiv i pet suzdržanih. “Barem da pokažemo da ne postoji samovolja nego da će se netko suprotstaviti”, izjavila je Lorena Čempuh, studentica filozofije i komunikologije. Atmosfera na HS-u posljednjih je dana napeta. Mišljenja studenata su podije-

Atmosfera na HS-u posljednjih je dana napeta. Mišljenja su podijeljena, ali čini se da nitko nije siguran što bi promjena statusa mogla donijeti u vezi s diplomama, ulaganjem i kvalitetom

Promjena statusa Hrvatskih studija Sredinom siječnja Vijeće društveno-humanističkih znanosti odlučilo je da Hrvatski studiji postaju odjel, a Senat je potvrdio tu odluku. Dosad su djelovali kao sveučilišni centar Sveučilišta sa statusom podružnice. Sve je započelo još prošle godine kada novim voditeljem Hrvatskih studija imenovan je Mario Grčević. To je izazvalo negodovanje dijela studenata pa su osnovali inicijativu Studenti govore. Iz inicijative su istaknuli kako cilj treba biti zadržati mlade u Hrvatskoj, a kako bi se to ostvarilo mladi moraju biti u mogućnosti vjerovati institucijama. (Matea Jurina)

ljena, ali se čini da nitko nije siguran što bi promjena statusa HS-a mogla donijeti u vezi s diplomama, ulaganjima i kvalitetom. “Ne znam koje su posljedice. To je trebalo biti odgovoreno na sastanku s upravom”, rekla je Čempuh, pridruživši se kritičarima koji tvrde kako im uprava na sastanku večer prije prosvjeda uopće nije omogućila postavljanje pitanja. Uz javno čitanje pisma koje su studenti slali članovima Senata, također su zapaljene svijeće za sedam odjela pokraj osmrtnice Hrvatskih studija. “Postoji mogućnost da će se odjeli ukinuti”, smatra Antea Anđelić, predstavnica studenata komunikologije. S njom se slaže i jedan član inicijative

Studentski život

Siječanj 2017.

Studentsk@psiha

veučilištu u Zagrebu 28 posto manje novca

nije od znanja

Kako se bezbolno vratiti u rutinu učenja

Hrvatsko obrazovanje opet je na gubitku ili u najmanju ruku stagnira, dok je vojska profitirala

“Velika je šteta što Vlada pri planiranju prvog proračuna u prvoj godini mandata nije agresivnije pristupila fiskalnoj konsolidaciji, pa se postavlja pitanje je li riječ o nedostatku političke volje ili je možda sve toliko zadano da to jednostavno nije ni moguće”, tvrdi Ott. ZABRINUTOST I SKEPTICIZAM Ott također smatra riskantnim to što se rast proračunskih prihoda oslanja na domaću potrošnju, odnosno potrošnju kućanstava, s obzirom na to da je ne-

Više novca za stipendije Pozitivno je što je dio novca namijenjen povećanju studentskih stipendija, naročito za studente slabijeg socioekonomskog statusa. Iz Zbora pozdravljaju tu odluku, ali upozoravaju na druge prepreke koje se trebaju prijeći da bi sustav bio sasvim učinkovit. “Smatramo da treba doći do značajnog povećanja izdvajanja i osiguravanja sredstava za trogodišnji ciklus stipendija kako bi se izbjeglo kašnjenje isplata”, kaže Sandro Gašpar.

izvjesno kako će porezna reforma na tu potrošnju utjecati. “Oslanjanje na domaću potrošnju u već visoko zaduženoj državi nije baš najsretnije rješenje, a i pitanje je koliko će se poreznom reformom eventualno oslobođena sredstva uistinu preliti u potrošnju”, nadodaje Ott. Laušić se također slaže s većinom analitičara. “Glavni je rizik za realiziranje ovogodišnjeg proračuna predviđeni gospodarski rast, na koji mogu negativno

Foto: Dorian Višnjić/Global

utjecati različiti međunarodni i geopolitički faktori, ali i strukturne slabosti domaćeg gospodarstva”, tvrdi Laušić. Nije nemoguće da sve prođe bez većih šokova, zaključuje, ali smatra da bi bilo primjerenije da je proračunu utemeljen na nešto konzervativnijem načelu. Iako hrvatski proračun na papiru izgleda obećavajuće i razumno, činjenica je da njegov uspjeh balansira na klimavim nogama gospodarskog rasta zbog čega izaziva zabrinutost i skepticizam mnogih koji ga proučavaju.

Za smještaj i prehranu izdvajanja nepromijenjena Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobilo čak 11 posto, odnosno milijardu i pol kuna više nego lani, proračun za visoko obrazovanje smanjen je za 1,3 posto. Više novca odlazi na financiranje kurikularne reforme, povišenje stipendija, kao i ulaganja za obrazovanje i odgoj darovite djece i djece nacionalnih manjina. No tu je riječ i o izvajanju čak 13 milijuna kuna za izvršenje pravomoćnih sudskih presuda. Iz Ministarstva javljaju da su to sredstva namijenjena za namirenje potencijalnih ovrha ili eventualna zaključenja nagodbi u sporovima koji se vode protiv Ministarstva. Dio novca je dodijeljen razvoju informacijske infrastrukture visokog obrazovanja, a pozitivno je i to što je velik dio otišao na ulaganje u znanstvena istraživanja i projekte. Novac za smještaj i prehranu studentskih središta diljem Hrvatske uglavnom je ostalo nepromijenjen.

pak proglasio odjelom

izborili status fakulteta

Ni transparenti nisu pomogli u borbi protiv odluke

Foto: Marko Prpić/Pixsell

Studenti govore, tvrdeći kako “posljedice mogu biti dalekosežne, pogotovo kada je odjel eksperiment na zagrebačkom sveučilištu”. Također se nada da će, ako se odluka ne spriječi, barem javnost primijetiti kako se nešto događa na HS-u. Ali na sjednici je ipak odlučeno da HS postaje odjel. “Šokirani smo. I pri samom kraju imali smo nade da će Senat odlučiti u korist Hrvatskih studija, ali se to, nažalost, nije dogodilo”, komentirao je isti član inicijative. Ipak, odluka još mora biti potvrđena na idućoj sjednici Senata i Anđelić u tome vidi mogući izlaz. “Sastajat ćemo se i pokušati nešto napraviti”, zaključila je Anđelić, šokirana, ali odlučna kao i njezini kolege.

lagdani su iza nas, ali njihove nuspojave ipak su dugotrajnije od božićnih kolača. Poremećen je ritam spavanja, a euforija zbog druženja s obitelji prešla je u razmirice. Vrijeme je za povratak u dnevnu rutinu i planiranje studijskih obveza. No prvi polet kratko traje, a vi, tjeskobni, shvaćate da vrijeme prolazi dok uvelike zaostajete za planom učenja. Zašto se to događa? Faza 1. Odlaganje akademskih obveza, prokrastinacija, često je potaknuta idejama kako moramo biti u dobrom stanju, odmorni i motivirani da bismo krenuli s obvezama ili da nešto moramo napraviti savršeno. Uz to se počinjemo pitati možemo li mi to ili nas muči nesigurnost zbog rezultata. Ili se jednostavno tješimo da sad nemamo dovoljno energije. Ove ideje privremeno nas rješavaju tjeskobe, ali su zapravo medvjeđa usluga. Faza 2. Nelagoda i tjeskoba jačaju pa bježimo u ugodne aktivnosti ili se okupiramo drugim poslovima. Obećamo si da ćemo početi nakon što pogledamo ovu ili onu epizodu serije (ili sezonu), provodimo sate i dane lickajući plan učenja ili gomilajući literaturu na kojoj bi nam pozavidjela i knjižnica. Vrijeme prolazi, rokovi se primiču, a tjeskoba prelazi u paniku. Terminalna faza. Osjećate se sve bespomoćnije. Pogađate li što ćete učiniti kad treći put odgodite datum početka učenja? Pobjeći na kavu, pasionirano gledati cijeli opus nekog redatelja ili početi s preuređenjem sobe ili stana - raditi sve osim učenja. Tako se vraćate u 1. fazu i krug se zatvara. Teško je prekinuti taj začarani krug, ali evo nekoliko smjernica: Osvijestite koja su vaša pravila i isprike. Malo se preispitajte: Mora li taj seminar zaista biti savršeno napisan? Jeste li i prije mislili da nešto nije dovoljno dobro, a da je ispalo suprotno? Hoćete li tako razmišljati i za tjedan, mjesec? Tako možete “omekšati” odgađajući stil razmišljanja.

prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

Budite voljni ostati s nelagodom koja se javlja prije mrskih ili izazovnih zadataka. Preživjet ćete. Cijepite se od nje na način da je prepoznate, priznate i ostanete s njom. Pratite je kako splašnjava dok se usmjeravate na neku obvezu ili zadatak. Zamislite je kao veliki val koji kreće prema vama dok stojite na obali. Val ispočetka djeluje zastrašujuće, ali s vremenom gubi intenzitet. Ako ne pobjegnete s plaže, na kraju samo ostajete nogu umočenih u plićak, a to i nije tako strašno, zar ne? Pokušajte s nekom od praktičnih tehnika za samomotiviranje. Napravite realistične, vremenski određene planove - nema potrebe da se demotivirate u startu. Odredite prioritete. Razbijte ciljeve i zadatke u manje dijelove. Koristite više kraćih stanki dok se ne “zalaufate” u učenju. Uhvatite se u koštac s obvezom koja vam je najmrskija, nakon toga sve će se ostalo činiti lakšim. Koristite podsjetnike i liste sa zadacima, križajte obavljeno i proslavite svaki korak prema cilju. Ukratko, instantna rješenja prema tipu u “slučaju nužde, razbijete staklo” nema. S druge strane, uz malo truda i nekoliko trikova razdoblje ponovne prilagodbe na redovito učenje i ispunjavanje obaveza možete skratiti i, nadamo se, učiniti podnošljivijim.

Petra: Obranila sam diplomski rad 21. prosinca 2016. godine. Zanima me imam li pravo na limitirano produljenje studentskih prava pri subvenciji prijevoza i obnove članarine u Student servisu? Također, ako imam pravo, kakva mi je potvrda potrebna pri produljenja članstva? Draga Petra, čestitam na diplomi! Završetkom studija prestaješ biti student pa tako i gubiš sva studentska prava, kako pravo na subvencioniranu prehranu, tako i pravo na subvencionirani prijevoz. Međutim, pravo na produljenje članarine i rad preko Student servisa imaš još tri mjeseca od dana završetka studija. Što se tiče dokumenata, potrebno je samo dostaviti kopiju potvrde o završetku studija Student servisu.

EUROPSKI PROJEKT

Započela prva online radionica mobilnog novinarstva u EU

uropski projekt Y-NEX, pod pokroviteljstvom Erasmus+ programa, organizirao je online tečaj za sve zainteresirane za mobilno i građansko novinarstvo. Prvi je ovo projekt ove vrste u Europskoj uniji. Radionica se sastoji od šest modula koji se bave temama medijske pismenosti i ljudskih prava, digitalnog poduzetništva, tehnologije mobilnog novinarstva, kao i pravima intelektualnog

vlasništva. Tečaj je namijenjen mladim zaposlenim osobama i osoblju koje radi u organizacijama koje se bave osnaživanjem mladih, no također je namijenjen srednjoškolcima, studentima, pripravnicima, volonterima i nezaposlenim mladim ljudima koji žele postati mobilni novinari. Tečaj traje do 5. lipnja 2017., a po njegovu završetku sudionici dobivaju certifikat. (Hana Ivković)

Studentski život

Siječanj 2017.

PRAVNI FAKULTET Mnogi studenti koriste mogućnost koje nema na drugim fakultetima

Testiranje semestra: platiš 150 kuna i ne moraš na predavanja

Kopić G Božica bozicakopic@gmail.com

estiranje semestra je opcija na Pravnom fakultetu koja studentu osigurava potpise u indeks iz određenih kolegija ako ih nije prikupio sve u prethodnoj akademskoj godini. Naime, svi su potpisi u indeksu potrebni kako bi se moglo pristupiti ispitu. A studenti koji se odluče za ovu opciju moraju fakultetu platiti iznos od 150 kuna po semestru te se ovom opcijom praktički potvrđuje da su obavili sve fakultetske obveze, uključujući i dolazak na predavanja. Ipak, studenti ne skrivaju da je ovo samo formalnost. Mnogi od njih ne dolaze na predavanja jer kažu da su već dovoljno preopterećeni količinom učenja. ŠTO SE ‘TESTIRA’? Pri upisu u višu godinu studenti Pravnog fakulteta često podnesu molbu za tzv. testiranje semestra. “U slučaju da pri upisu u višu godinu studija student/ica nema sve potpise (nedostaje 1 do 2 potpisa) kao i za testiranje indeksa po proteku propisanog roka, potrebno je uz upisne materijale podnijeti molbu za testiranje semestra bez potpisa, a uz to i uplatnicu na iznos od 150 kuna”, piše u Odluci o naknadama za usluge Fakulteta. Bivša studentica prava smatra kako je to samo jedna stvar koju fakultet provodi radi zarade. “Testiranje je samo pristojan naziv, provjeravaju te jesi li obavljao fakultetske obveze, jesi li bio na predavanju, a znaju da nisi. Zapravo dođe kao opravdanje za tih 150 kuna. Važno je da uplatiš novac i nitko te ništa ne pita”, govori ona. Neki profesori čak sami na početku izlože studentima mogućnost plaćanja potpisa u indeksu. “Kada su nam prvi put rekli za to,

‘Sve bi sastavnice Sveučilišta trebale primjenjivati ista pravila što se tiče dolazaka na predavanja. Ako pravnici ne moraju doći ni na jedno predavanje, zašto bismo mi morali ići na sva?’, požalio se student

zbog naziva smo mislili da će nas ispitati što se radilo na predavanjima ili nešto slično, ali nije tako. U pitanju je čista zarada”, kaže naša sugovornica. No iz dekanata fakulteta dolazi odgovor kako se opcijom testiranja semestra “utvrđuje i potvrđuje ispunjenje svih obveza na predavanjima” što profesor potvrdi potpisom u indeks studenta. OLAKŠANJE ZBOG UČENJA Mnogi studenti smatraju dugosatna predavanja gubitkom vremena zbog čega radije ostaju kod kuće uz knjigu. Čini se kako je opcija testiranja semestra mnogim budućim pravnicima dobro došla, s obzirom na njihovu opterećenost učenjem. O svojim razlozima zašto se odlučila za plaćanje testiranja semestra, govori jedna studentica s četvrte godine prava. “Odlučila sam se na tu opciju zato što mi je nedostajao potpis iz jednog predmeta, a uvjet za potpis bila je stopostotna dolaznost na predavanja, što je meni nemoguće jer putujem i zna se dogoditi da mi vlak kasni ili da budem bolesna”, kaže ona. Također, smatra da nije ništa propustila

‘Kada su nam prvi put rekli za to, zbog naziva smo mislili da će nas ispitati što se radilo na predavanjima ili nešto slično, ali nije tako. U pitanju je čista zarada’, kaže naša sugovornica bivša studentica prava

Za dobivanje potpisa na Pravu postoji legalan ‘lijek’

Foto: Dorian Višnjić/Global

nedolascima na predavanja. “U nas se predavanja većinom svode na čitanje ili prepričavanje knjige, a za ta tri sata predavanja i još dva sata putovanja, naučim barem 15 stranica kod kuće”, ističe ova studentica i dodaje kako misli da su “predavanja na faksu neinspirativna i suhoparna, možda zato što neki od profesora nisu nikad ni radili u praksi, a možda je samo do materije koja se predaje”. S druge strane, Medicinski fakultet, koji je također zahtjevan, s obzirom na količinu učenja, nema opciju testiranja semestra te su dolasci na predavanja obvezni svim studentima za sve kolegije. “Mislim da bi sve sastavnice Sveučilišta trebale primjenjivati ista pravila što se tiče dolazaka na predavanja. Ako pravnici ne moraju doći ni na jedno predavanje, zašto bismo mi morali obvezno ići na sva? Zašto se nama ne bi izašlo u susret? I mi imamo previše učenja. Da imam tu mogućnost, dao bih i više od 150 kuna”, požalio se jedan student s pete godine medicine. NESKLAD S BOLONJOM Svrha predavanja sastoji se u poučavanju studenata što uspješnijem obavljanju njihova budućeg posla. Studenti su obvezni rješavati fakultetske obveze koje, uostalom, podrazumijevaju aktivno sudjelovanje i redovite dolaske na predavanja. Na upit o tome kako je testiranje semestra u skladu s bolonjskim procesom prema kojemu je slušanje predavanja i nastave obvezno za sve studente, prodekanica za nastavu Pravnoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ivana Grgurev odgovara samo da “kao i po predbolonjskom programu tako i po bolonjskom programu predavanja su obvezna za sve studente i u skladu su s izvedbenim planom i programom studija”.

IRO Za studij ili rad u inozemstvu potrebno je polagati standardizirane ispite

Neki ispiti stoje kao pola prosječne plaće, ali isplate se i otvaraju vrata u svijet

Krivačić G Tanja tanja.krivacic@gmail.com

tudenti koji su ikad razmišljali o studiranju ili radu u drugoj državi svjesni su da prije svega treba položiti najmanje jedan standardizirani ispit. Ako ste se odlučili raditi izvan Hrvatske, neke će tvrtke tražiti od vas da položite TOEFIC ili TFI ispit kako bi dokazali svoje sposobnosti. Ako planirate studirati u inozemstvu, morate polagati jedan od akademskih standardiziranih testova – TOEFL, GMAT, GRE ili SAT ispit. Ovisno o željenom fakultetu, polaže se ispit koji fakultet traži. CIJENA UVIJEK ISTA Dobra je vijest što tim ispitima mogu pristupiti svi zainteresirani. Ispiti se prijavljuju on-line putem svojih službenih stranica čije su poveznice stavljene na internetske stranice Instituta

Hrvatski su studenti svojim rezultatima uvrstili Hrvatsku u 20 najboljih država prema bodovima iz ispita znanja engleskog jezika

za razvoj obrazovanja. Ali da bi se mogao prijaviti datum ispita, najprije ga je potrebno platiti. Na stranicama IRO-a mogu se pronaći cijene pojedinog ispita, a one baš i nisu tako niske, barem za hrvatske studente, jer je za neke ispite potrebno odvojiti čak pola hrvatske prosječne plaće. Najjeftiniji ispit stoji oko 600 kuna, a najčešće se polažu dva ili više njih, barem u ovoj najjeftinijoj varijanti, dok najskuplji ispit može stajati čak više od 2500 kuna. Iako se nama čini skupo, cijena ispita je u svim državama ista, pa tako i u državama koje imaju niži standard od našega. Kod takvih ispita treba paziti i na termin pisanja. GRE ispit piše se samo u listopadu i studenome, pa svakako treba voditi računa o terminu jer se lako

može dogoditi da se novi termin mora čekati i do godinu dana. Ostali se ispiti pišu tri ili četiri puta na mjesec. Ovisno o ispitu, postoji različit broj termina ispita, a strogo su propisani i dopušteni

Prvo na ispit, onda na put Foto: Dorian Višnjić/Global

pribor i prostor u kojem se ispit piše. IRO organizira i pripremne tečajeve kojima cijena ovisi o tome je li tečaj u grupi, on-line ili individualan. Osobe koje se odluče na individualan ili internetski tečaj, za tri sata uplaćuju godišnju članarinu od 1000 kuna, a svaki dodatni sat stoji dodatnih 250 kuna. Tečajevi u grupama stoje od 1250 kuna na više, ovisno o složenosti ispita. Jedini uvjet za pristup pripremnom tečaju je napredno znanje engleskog jezika, kako bi svi mogli pratiti predavanje. No studenti ističu kako se pripremati može i samostalno. DOBRI REZULTATI Iako je cijena ispita i priprema visoka, a subvencija nema te su termini nekih ispita rijetki, student Sven iz Zagreba je

rekao da to smatra lijepim iskustvom. “Ispit je skup, ali rezultat može otvoriti brojna vrata”, rekao je Sven i nadodao da se sam spremao. Studentica Julija ističe kako je ispit za nju bio preskup, ali smatra da je iznimno kvalitetno sastavljen i zbilja provjerava konkretno, uporabno znanje jezika. Spomenula je i da se sama pripremala i da se sve može položiti bez problema. Institut za razvoj obrazovanja također je potvrdio dobre rezultate naših studenata. Više od 500 studenata upisalo se na neki od fakulteta u SAD-u, a još ih se mnogo upisalo i na fakultete u Europi. Hrvatski su studenti svojim znanjem na TOEFL ispitu, koji pokazuje razinu znanja engleskog jezika, postigli prosjek od 92 od 120 bodova čime je Hrvatska uvrštena u top 20 država kada je riječ o rezultatima tog ispita. Takvi podaci upozoravaju da mnogi studenti ipak ne štede na onom najvažnijem – svom obrazovanju.

Studentski život

Siječanj 2017.

POREZNA REFORMA Što se to promijenilo za studente koji zarađuju?

Oporezivanja studentskog rada na mjesečnoj bazi ipak neće biti

Curman G Vanessa vanessacurman@gmail.com Kovačićek G Dorotea dorotea.kov@gmail.com

vogodišnja porezna reforma rezultirala je u javnosti općom zbunjenošću. Zbog pogrešne interpretacije novih zakona i pravilnika došlo je i do toga da su studenti podigli uzbunu u medijima i pokrenuli inicijativu za organizaciju prosvjeda. No naknadnim, prema mnogima i nepotrebno zakasnjelim pojašnjenjem iz Porezne uprave razjasnilo se da nova reforma ipak donosi neke pogodnosti za studente. VIŠA OSNOVICA Tako će sada uz neoporeziv iznos od 3800 kuna na mjesec zajamčen svakom građanu, studenti moći zaraditi još 1250 kuna na mjesec. Znači, studenti će smjeti zaraditi 60.600 kuna na godinu, prosječno 5050 kuna na mjesec, i neće na taj iznos platiti niti lipe poreza ni prireza. Ako prijeđu taj iznos na godišnjoj razini i ipak plate određeni iznos poreza, on će im biti vraćen povratom poreza u kolovozu 2018. godine. Studentski je pritisak ipak urodio plodom jer je prvotna namjera bila oporeziti studente na mjesečnoj razini ako unutar tog mjeseca zarade više od 5050 kuna. Ipak, nakon sastanka studenata s ministrom financija Zdravkom Marićem, donijeta je odluka da se studente ipak neće oporeziti na mjesečnoj bazi. Kako studenti uglavnom ne rade redovito, dohodak će se oporeziti na godišnjoj bazi, i to ako prela-

Promjene u iznosu osobnog odbitka Još jedan novitet Zakona o porezu na dohodak jest povećanje osobnog odbitka. On je s dosadašnjih 2600 kuna porastao na 3800 kuna. Ova će promjena pozitivno utjecati na sve zaposlene građane. Studentima koji imaju djecu zanimljivo će biti i povećanje odbitka za djecu. S 0,5, odnosno 1300 kuna faktor se povećao na 0,7, odnosno 1750 kuna za prvo dijete ili uzdržavanu odraslu osobu. Za drugo dijete odbitak se povećao sa 0,7 na faktor jedan, te iznosi 2600 kuna. zi iznos od 60.600 kuna. Ako pak zaposleni student prijeđe prag neoporezivih prihoda, platit će poreznu stopu od 24 posto te prirez, koji u Zagrebu iznosi 18 posto, najviše u cijeloj državi. Važno je napomenuti da će porez plaćati samo na razliku, a ne na cijeli iznos godišnje zarade. Tako će, na primjer, student koji godišnje zaradi 65.000 kuna porez platiti samo na iznos između praga oporezivanja i zarađenog iznosa - u ovome slučaju porezna osnovica iznosit će 4400 kuna. POREZNA OLAKŠICA Za zaposlene studente i učenike važna je i informacija o povećanju praga zarade s kojom pripadaju roditeljskoj poreznoj olakšici. Prag se tako povisio na 15.000 kuna na godinu, za razliku od dosadašnjih 13.000 kuna. Iz Ministarstva napominju da će odredbe novog Zakona o porezu na

Studenti će smjeti zaraditi 60.600 kuna na godinu, prosječno 5050 kuna na mjesec. Ako prijeđu taj iznos na godišnjoj razini i ipak plate određeni iznos poreza, on će im biti vraćen povratom poreza u kolovozu 2018. godine

Ako zaposleni student prijeđe prag neoporezivih prihoda, platit će 24 posto poreza te prirez, ali samo za razliku iznad 60.600 kuna

Studenti moraju sami prijaviti primanja ako žele povrat Iako od prošle godine Porezna uprava samostalno prikuplja podatke te prijave poreza za većinu građana više nisu obvezne, studenti ipak pripadaju skupini građana koji to moraju činiti. Oni pripadaju prvoj skupini poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu

djelatnost. Krajnji rok za prijavu poreza na dohodak u 2016. je 28. veljače 2017. godine, a rok prijave za 2017. godinu je u veljači 2018. godine. Povrat poreza prijavljenog za 2017. godinu studenti će dobiti u kolovozu 2018. godine.

ANKETA HANA PULJIĆ: Smatram da je bilo nedovoljno jasno što je bio cilj te reforme te da je nepovoljna za životni standard ljudi zbog premale olakšice. To naročito pogađa studente koji pokušavaju financijski olakšati svojim roditeljima i omogućiti si dodatno obrazovanje, povećati mogućnost nabavke literature, polaženja dodatnih tečajeva, seminara i ako se pokaže potreba da moraju plaćati studij.

SONJA BATUŠIĆ: Radila sam isključivo kada su bili praznici ili vikendima i nikad nisam prelazila više od 12.000 kuna jer nisam ni stigla raditi više sati zbog faksa. Svaka čast studentima koji mogu i studirati i raditi svaki dan, ali meni se sad tu povlači crta - studiraš li ili radiš? U redu je da je limit viši, ipak ima studenata koji studiraju u gradu u kojem ne žive, pa vjerujem da je njima potrebna svaka kuna.

ASTRID ČADA: Mislim da je 5050 kuna limita na mjesec optimalno za sve studente, bez obzira na to je li riječ o jednom poslu ili više njih. I sama tako primam plaću pa smatram da da mi je iznos prihvatljiv. O reformi sam najdetaljnije doznala iz Dnevnika. Smatram da je pogrešna slika ispala objavljivanjem na internetu, te da bi se informiranje javnosti trebalo bolje organizirati.

Što je s ugovorima o djelu i autorskim ugovorima? Mnogi mladi koji iz raznih razloga ne mogu za neke poslove koristiti studentske ugovore rade određene poslove na ugovore o djelu ili autorske ugovore. Novost je da se i na jedne i na druge ugovore od ove godine plaćaju doprinosi za zdravstveno (7,5 posto) i mirovinsko osiguranje (10 posto) što znači da će u određenom omjeru svi dobivati staž na temelju svog rada. Konkretno, ugovori o djelu bit će povoljniji, dok će autorski ugovori, koji se uglavnom dogovaraju u bruto

iznosima, donositi nižu neto zaradu. Također, valja znati da ni autorski ugovori nisu za sve jednaki - umjetnički autorski honorari za one koji su članovi strukovnih udruga kao i prije donose dodatnu poreznu olakšicu od 25 posto, pa je ona za umjetnike ukupno 55 posto, a ne 30 kao, na primjer, za novinare, prevoditelje... Uz to, umjetnici koji su članovi Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) iz svojih autorskih honorara ne moraju izdvajati za doprinose jer im ih uplaćuje država.

Foto: Matea Petrović/Global

Oporezivanje visokih iznosa stipendija Iz Porezne uprave upozoravaju kako početkom nove godine neoporezivi iznos stipendija iznosi 1750 kuna na mjesec. Iznosi koji prijeđu prag oporezivat će se normalnom poreznom stopom od 24 posto.

Ukida se najniži porezni razred Najveća promjena koja će se provesti u reformi 2017./2018. sigurno je ukidanje najnižeg razreda oporezivanja prema Zakonu o porezu na dohodak. Dosad su se prihodi oporezili u razredima od 12 posto, 25 posto i 40 posto. Novi zakon donosi oporezivanje 24 posto na poreznu osnovicu do 210.000 kuna te 40 posto na iznose više od toga. dohodak biti detaljno razrađene u novom Pravilniku o porezu na dohodak koji je trenutačno u izradi, a potkraj siječnja očekuje se njegovo stupanje na snagu. Zaključak ove porezne zavrzlame jest da će zaposleni studenti moći zaraditi neoporeziv iznos za 10.600 kuna viši od onog lanjskog. Također, moći će ostati porezna olakšica roditeljima ako ne zarade više od 15.000 kuna u 2017. godini. Iako su neke stvari još upitne, jedna je jasna - reforma je za studente u konačnici pozitivna.

Siječanj 2017.

STUDENTSKI ŽIVOT / Srednja

PREPISIVANJE Oglasi puni gadgeta koji akademsko nepoštenje dižu na novu razinu

Pametni studenti uče, ‘pametniji’ unajme ‘bubicu’ ili kameru

Svirčić G Anđela andelasvircic@gmail.com

repisivanje na ispitima među studentima, nažalost, sasvim je uobičajena pojava. Najpoznatiji načini su klasično došaptavanje, skriveni šalabahteri na papiru i preko mobitela. Međutim, kako sugeriraju naljepnice po gradu s natpisom “Student bube”, prepisivanje je tehnološki uznapredovalo u odnosu prema nabrojenim “konvencionalnim” načinima. Stranica bubice-bube.com postoji već pet godina i tvrdi da pomažu studentima u prikrivenoj komunikaciji za polaganje pismenih i usmenih ispita, ali i tijekom sastanaka ili razgovora za posao. Iza stranice stoji tvrtka DanndyBug koja svojim klijentima obećava vrhunsku uslugu i kvalitetne modele uređaja za prepisivanje. ŠALABAHTER SATOVI Posao su proširili i na Srbiju i Crnu Goru. Uređaji koji se najčešće nude elektroničke su ili magnetne “bubice” za uho u kombinaciji s kamericom. “Bubica” se zatim povezuje s mobitelom te se s pomagačem dalje komunicira preko mobilne mreže. Postoje razni modeli i veličine, a cijene najma kreću se od 141 do 198 kuna. Na raspolaganju su i šalabahter-satovi i skrivene kamere u olovkama ili naočalama koji se rjeđe koriste. Na stranici je naveden kontakt broj i e-adresa, a nakon dogovora klijent preuzima pošiljku na dogovorenoj lokaciji. Vlasnici su tajnoviti i stranicu nakon nekog vremena otvaraju na drugoj adresi, a zbog tajnosti odbili su dati izjavu za Global. Stoga je teško odrediti koliko se “bubice” zapravo kori-

Martina s Fakulteta organizacije i informatike ne podržava bilo koji način prepisivanja i kaže da ne razumije svrhu studiranja ako studentu nije cilj naučiti što više o svojoj struci i raditi sa stečenim znanjem

dao da je to jako komplicirano i teško skriti od profesora, ali da je dečko na kraju dobio pet iz ispita. Ne treba posebno isticati da je prepisivanje teško stegovno djelo, a sve napredniji načini trebaju zabrinuti i pripremiti profesore i obrazovne institucije. Razlozi za takvo akademsko nepoštenje mogu biti razni, od obične lijenosti do nedostatka vremena. Mišljenja studenata su podijeljena. TREBA BITI STROŽI “Mislim da su nove tehnologije uzele maha te oni koji se u nju razumiju mogu profitirati od toga. Ali ne postoje opravdani razlozi za takvo prepisivanje, svatko može naučiti ako si da dovoljno truda”, rekla je Iva, studentica pete godine Filozofskog fakulteta. Martina s Fakulteta organizacije i informatike kaže da nikako ne podržava bilo koji način prepisivanja i

Postoje razni modeli i veličine, a cijene najma kreću se od 141 do 198 kuna

‘Bubice’ za prepisivanje u cijeloj regiji postaju sve popularnije

ste. Međutim, to da se sada prodaju na Facebooku i Njuškalu govori da ipak ima studenata spremnih platiti za lagan prolazak na ispitu. Benjamin, stu-

dent jednog privatnog fakulteta u Zagrebu, imao je iskustvo s “bubicom”. “Sjedio sam u predzadnjem redu pokraj jednog dečka i primijetio sam da

Foto: Dorian Višnjić/Global

govori sam sa sobom. Skužio sam da u uhu ima “bubicu”, a u rukavu mikrofon u koji govori ispitna pitanja nekome”, ispričao je Benjamin i do-

kaže da ne razumije svrhu polaženja fakulteta ako studentu nije cilj naučiti što više o svojoj struci i raditi s tim znanjem. Bivša studentica Pravnog fakulteta Vera složila se i dodala kako misli da bi “studente trebalo izbaciti s fakulteta ako ih se uhvati u prepisivanju.” Istina je da studenti imaju mnogo ispita i seminara, a mnogi uz to i rade. Međutim, obrazovanje je još povlastica koja mnogima nije dostupna. U konačnici, rasprostranjeno varanje na ispitima smanjuje broj izvrsnih i sposobnih stručnjaka koji su u stanju znanje s fakulteta primijeniti u poslu.

NA NOGAMA Prosvjedovali jer su ravnatelja optužili za nepotizam

Srednjoškolci traže da o poslovima ne presuđuju stranke i poznanstva

Roksandić G Ana ana.roksandic@gmail.com

čenicima Poštanske i telekomunikacijske škole dosta je, kako su istaknuli, korupcije i nepotizma u hrvatskom školstvu, stoga su 21. prosinca prošle godine organizirali miran prosvjed ispred svoje škole u želji da javnost upozore na probleme kojima svjedoče ne samo u svojoj školi nego u cijelom obrazovnom sustavu. ’NEŠTO JE TRULO...’ “Nama je dosta da se u škole primaju nekvalificirani profesori koji s nama na satovima ne rade ništa, osim praznih priča o politici”, poručio je mladi organizator prosvjeda. Nezadovoljni su profesorima koji im predaju, kažu da previše slušaju o politici, a premalo se pripremaju za fakultete i poslove koji bi mogli obavljati nakon što završe svoje srednjoškolsko obrazovanje.

Ravnatelj Poštanske i telekomunikacijske škole Sviben odbacuje optužbe, a prosvjetna inspekcija provjerit će regularnost provedenog natječaja “Dosta nam je miješanja politike u školstvo, dosta nam je SDP-a, HDZ-a i svih ostalih stranaka. Želimo da školstvo bude samostalno, nezavisno

i da se provodi sve veća demokratizacija školstva”, istaknuo je organizator prosvjeda. Posebice su ih naljutili sumnjivi natječaji za profesorska mje-

Učenici su bili jasni u iznošenju stavova

Foto: Marko Prpić/Pixsell

sta u njihovoj školi i, po njima, neopravdani otkaz dvjema profesoricama. “Ravnatelj je u školu primio čovjeka s kojim je on osobni prijatelj”, ljute se učenici. Na prosvjedu se nisu okupili samo učenici nego je i nekoliko roditelja podržalo prosvjed, jedan od njih je kratko komentirao da je nešto “trulo u zagrebačkim srednjim školama”. Svoje mišljenje izrazili su i studenti Učiteljskog fakulteta koji će jednog dana i sami biti profesori i učitelji. “Smatram da natječaji kojima se dobiva posao profesora često nisu pravedni, tj. konkurentni upravo zbog toga što će na to radno mjesto možda i doći osoba koja ima odgovarajuću stručnu spremu, ali neće se gledati kvaliteta u radu nego poznanstvo”, komentirala je jedna studentica. Ravnatelj škole Zlatko Sviben sve

optužbe o davanju posla prijatelju odbacuje. JAVILO SE 96 KANDIDATA “Na natječaj za nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture javilo se 96 kandidata. Neistina je da su djelatnice dobile otkaz jer im je nakon izbora djelatnika prema natječaju zakonski prestao radni odnos. Kada bi primanje na određeno vrijeme do raspisivanja natječaja jamčilo zaposlenje na stalno, čemu onda natječaj? Kako bi se ostalih 90-tak kandidata osjećalo kada bi znalo da je već netko izabran?”, rekao je ravnatelj u službenom dopisu. Sviben smatra kako je profesorski kadar izabran prema propisima i zadovoljava sve tražene uvjete. Ministarstvo znanosti i obrazovanja također je doznalo za prosvjed te je zatražilo hitno očitovanje ravnatelja škole o događanjima u konkretnom slučaju, a prosvjetna inspekcija provjerit će regularnost provedenog natječaja.

Društvo

Siječanj 2017.

POTROŠAČKO LUDILO Lani se trošilo više nego u 2015., pogotovo u prosincu

Blagdani su prošli, a džepovi prazni, osjećamo li se ispunjenije? Ivić G Patricia patricia.ivic@gmail.com

ecesija u zemlji očito je ostala iza nas jer smo lani bili “rastrošniji” nego godinu prije. Prema podacima Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore, u našoj je zemlji u studenome prošle godine promet u trgovini na malo porastao 2,7 posto na godišnjoj razini. Promet u trgovini na malo raste već 27 mjeseci. Rast se bilježi pod različitim utjecajima, među kojima se ističu rekordna turistička sezona, ali i sve bolji rezultati u postsezoni, blag oporavak i rast optimizma potrošača, još prisutno iako važno manje deflacijsko okruženje te pozitivniji pokazatelji s tržišta rada. UDARNI TJEDAN Već tradicionalno, najudarniji dani prosinačke kupnje su vikend prije samog Božića, odnosno razdoblje od 19. do 24. prosinca. Prema procjenama HGK, potrošnja u prosincu 2016. godine bila je nešto veća od 12 milijardi kuna, dok je godinu prije iznosila 11,5 milijardi kuna. Za vrijeme blagdana najviše se kupuju igračke, kozmetika, odjeća i obuća, a tek nakon toga, na četvrtom je mjestu hrana, navodi HGK. Ivana Mrgan, profesorica psihologije i psihoterapeutkinja u Centru za osobni razvoj Apsiha, tvrdi da mnoga istraživanja pokazuju kako materijalni standard ne utječe na osjećaj osobne dobrobiti, uz pretpostavku da su ispunjene osnovne životne potrebe. Postavlja se logično pitanje zašto onda često trošimo i novac koji možda nemamo na stvari koje, u konačnici, ne trebamo? Mrgan smatra da u blagdansko vrijeme, a sve češće i sve ranije, već početkom prosinca, marketinški nas čarobnjaci kroz medije uvjeravaju kako trebamo kupiti još samo nešto da bi taj “blagdanski feeling” bio potpun, te

Za vrijeme blagdana najviše se kupuju igračke, kozmetika, odjeća i obuća, a tek nakon toga, na četvrtom mjestu, hrana, navodi HGK

ANKETA KRISTIJAN OREŠKOVIĆ (FPZG): Nisam iznenađen brojevima jer mi se čini kako je u blagdansko doba lakše potrošiti više novca na darove, sitnice, mala zadovoljstva. Potrošiš nešto više u to vrijeme što je lako opravdati rečenicom: Pa blagdani su, moram! ANA ĆUĆA (FPZG): Nema mi to baš smisla, kupovati darove uglavnom podložne trendovima. Osobno mi je važnija simbolika, lijepo je dobiti nešto od užeg kruga ljudi koji te poznaju. Iskoristiš popuste i kupiš svojima darove koji neće pasti u zaborav, i koji su iskoristivi.

Građani u prosincu potrošili 12 milijardi kuna

kako trgovački lanci postaju sve bolji u praćenju navika kupovanja i planiranju popusta i akcija baš prema “vašim potrebama”. Taj negativan trend, tvrdi Mrgan, nažalost, sve se uspješnije prelijeva i na naša tržišta. Činjenica je, kaže Mrgan, kako se u blagdansko vrijeme na sve načine i

kroz sve modalitete potiče pojačana, nepotrebna potrošnja, dok s druge strane, nadodaje, kupovanje ne pridonosi osjećaju osobne dobrobiti niti “duhu blagdana”. TROŠENJE VEZANO UZ STRES Baš suprotno, ističe, neka od istraživa-

Marketinški nas čarobnjaci kroz medije uvjeravaju kako trebamo kupiti još samo nešto da bi taj ‘blagdanski feeling’ bio potpun, te kako trgovački lanci postaju sve bolji u praćenju navika kupovanja i planiranju popusta i akcija baš prema ‘našim potrebama’

nja upućuju na zaključak kako je dodatno, pojačano trošenje u većoj mjeri povezano s izvorima stresa u blagdansko vrijeme - višednevne pripreme, velika čišćenja, kupnje i slično. Fokus na znakove prestiža, trošenje, posjedovanje i socijalni status nas, tvrdi Mrgan, paradoksalno udaljuju od iskustava koje pridonose osjećaju sreće i blagostanja. Ono što u vrijeme blagdana pridonosi osobnom zadovoljstvu i sreći je, smatra, bivanje s bližnjima, obiteljske zajedničke aktivnosti, darivanje u koje je uložen trud, a ne samo novac i slično.

LUCIJA PASANEC (Ekonomija): Podaci ne kažu koliko je prosječno jedna osoba potrošila, ali vjerujem da je dosta toga otišlo i na ukrase, hranu i slično. Osobno mi nije žao potrošiti na darove najdražima, no ipak gledam da cijena bude razumna, jer skuplji dar ne jamči veći osmijeh na licu. DUNJA BRKOVIĆ (Hrvatski studiji): Svake se godine tradicionalno potroši vrtoglavo velik iznos novca u blagdansko doba. Iznenadila bih se kada bi situacija bila drukčija jer mediji su se razvili i postupno komercijaliziraju sve, pa i blagdane, čime izvorni smisao blagdana gubi vjerodostojnost.

EMPATIJA Jesmo li u prosincu humanitarniji nego u siječnju, veljači...

Neki oko blagdana ‘peru’ savjest, neki i novac Edita Feldi G Marija edita.feldi@gmail.com

roj humanitarnih akcija, koliko god imale plemenit cilj, tijekom zimskih se mjeseci, a pogotovo u blagdanskom razdoblju, u najmanju ruku udvostruči. Razne udruge apeliraju na pomoć, pozivajući se na doba darivanja i blagdanski duh. Činjenica je to koja pobuđuje pitanje - je li prosinac, razdoblje darivanja, rezerviran za povećanu ljudsku empatiju ili smo jednako empatični i u siječnju, veljači... Bor, kolači i dobro društvo najčešći je način proslave Božića, ali neki u tom razdoblju nesebično troše svoje vrijeme kako bi pomogli drugima. Naime, iako su krizna razdoblja upravo ta u kojima se vidi veliko srce, činjenica je da dobar dio ljudi upravo tijekom blagdanskog razdoblja osjeća veću empatiju nego ostatak godine. Taj fenomen u blagdanskom razdoblju tumači Renato Matić, sociolog i profesor s Hrvatskih studija, i to kroz različite reakcije ljudi - od depresije, do

‘Ljudi su u prosincu više senzibilizirani na to da pored njih živi mnogo onih koji se bore za preživljavanje…’, ističe stručnjakinja Gordana Vilović zanosa i ushićenja. Upravo je ova druga skupina, objašnjava Matić, sklonija kontaktima, druženju i razmišljanju o potrebama drugih. “Naravno da nisu malobrojni oni koji su i inače, a ne samo za blagdane, otvoreniji, pristupačniji i skloni solidarnosti, pomaganju i darivanju” dodaje Matić. Lucija Vogrinc, studentica novinarstva s Fakulteta političkih znanosti, takav je tip osobe. “Najčešće sudjelujem u akcijama koje su u sklopu plesnog centra čija sam bila članica. Ipak, smatram da ne sudjelujem dovoljno, mogla bih više” objašnjava Lucija i dodaje kako je humanitarna cijelu godinu. Uz brojne se humanitarne akcije vežu i mediji, također pojačano u prosincu. S jedne je strane tu činjenica da tako pridobivaju dodatne čitatelje, gledatelje i slušatelje, a s druge i da njihovo uključivanje ima učinka. To je zamijetila i

studentica Tena Fularović s Ekonomskom fakulteta. “Zvala sam nekoliko puta brojeve telefona za npr. malu Noru i te akcije koje se vrte po medijima” kaže Tena. Svoje je mišljenje o uključivanju medija u humanitarne akcije podijelila i medijska stručnjakinja Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti.

“Rekla bih da su to akcije koje pojedini listovi ili mediji provode u želji da pomognu ljudima u nevolji” govori Vilović i potvrđuje kako ih je najviše u prosincu. Tumači kako su tada ljudi “više senzibilizirani na to da uz njih živi mnogo onih koji se bore za preživljavanje, imaju nemoguće uvjete života, beskućnici su…” te da ipak najveći utjecaj imaju djeca. No dok jedni dobivaju veliku količinu medijske pažnje, drugi sami bore svoju bitku. “Same redakcije, mislim, imaju razrađene kriterije koje će ljudske/dječje sudbine obrađivati, a koje neće moći. Selekcija može biti nepravedna, ali tada uskaču društvene mreže”, komentira Vilović. “Sudjelujem u humanitarnim akcijama jer želim pomoći drugima”, poručuje pak studentica Tena, ali ljudi često sudjeluju i kako bi se osjećali bolje sami sa sobom.

“Nekima za blagdane ‘savjest proradi’, ne toliko spontano, koliko trgovački ili, malo vulgarnije rečeno - kalkulantski”, objašnjava Matić. Velikim korporacijama razdoblje blagdana također donosi profit, a doniranje višaka proizvoda rješava ih poreza. Netko bi mogao zaključiti, dodaje Matić, da je njima blagdansko razdoblje “dobro vrijeme za ‘pranje’ ne samo savjesti nego i novca”. Mirna Sipić sa Sveučilišta Sjever shvaća značenje humanosti tijekom cijele godine. “Kad god vidim beskućnika ispred zgrade koji me traži kunu ili dvije, naravno da ću mu dati. Mislim da bi svatko tko ima išta empatije mogao shvatiti značenje te kune”, objašnjava Mirna. “Kao što netko nikad neće biti zadovoljan primljenim i uvijek će tražiti više, pritom i ne pomišljati da išta proslijedi drugome, tako je moguće pronaći i one među nama, kojima će darovani razgovor i topla riječ značiti više nego sva blaga svijeta”, zaključuje Matić.

Intervju

Siječanj 2017.

RAZGOVOR Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić za Global otvoreno govori o studentskim

Hrvatski će studenti dobiti 15.000

Prvi i osnovni razlog za povećani odlazak mladih iz Hrvatske vidim u mogućnosti zapošljavanja i napredovanja u poslu. Nema dvojbe da će biti obeshrabrena svaka mlada osoba koja nema prigodu naći posao za koji se školovala. Ključna je zadaća Vlade načiniti sustavne mjere kako za zadržavanje visokoobrazovanih tako i za privlačenje onih koji su otišli Balun G Kristina kristina.balun@gmail.com

rošla je godina bila jedna od turbulentnijih u hrvatskom obrazovanju - od problema s prijevozom učenika, do kašnjenja isplata stipendija, zaustavljanja kurikularne reforme, prosvjeda na Filozofskom fakultetu... O svim problemima hrvatskog obrazovanja, ali i o trenutačnoj aferi koja puni medijske stupce, popričali smo s ministrom obrazovanja i znanosti te redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu i znanstvenim savjetnikom u Institutu za filozofiju u Zagrebu - Pavom Barišićem. • Kako se čini, umjesto o brojnim problemima s kojima je već dugo suočeno hrvatsko obrazovanje, od početka vašeg mandata mogli smo u javnom prostoru daleko više čuti o aferi i optužbama za plagijat koje vam se stavljaju na teret… Mandat mi je, nažalost, počeo nizom prozirno konstruiranih medijskih optužbi koje su odreda bile neutemeljene i nakon određenog vremena iščeznule su iz medijskoga žarišta. Međutim, premda su mjerodavna etička tijela Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu prijavu za plagijat odmah nakon podnošenja prije šest godina odbacila kao neosnovanu i potvrdila da „nije riječ o plagijatu ili njegovim pojavnim oblicima“, optužba za plagijat izvađena je iz ormara te dospjela u središte medijskoga zanimanja upravo neodmjerenim i spornim javnim istupima bivšega predsjednika Odbora za etiku akademika Vlatka Silobrčića. Da nije riječ o plagijatu nego o nenamjernoj pogrešci koja je naknadno ispravljena, potvrdili su mnogi ugledni znanstvenici svojim elaboracijama. Detalje o spornoj fusnoti, prosudbama, stajalištima i potporama znanstvenika opisao sam na svojoj internetskoj stranici. Posebice bih izdvojio izvrsnu analizu uglednoga stručnjaka i vrsnoga publicista Inoslava Beškera koji je jasno obrazložio kako tu nije riječ o plagijatu nego o propustu. Jako su me ugodno iznenadili i razveselili mnogi znanstveni i akademski djelatnici, brojne ustanove - od Rektorskoga zbora, preko sveučilišnih ustanova do pojedinih fakulteta koji su mi uputili izraze potpore i iskazali ogorčenost na medijski linč kojemu sam izložen. Osobito me pritom ganula potpora i potpisi gotovo stotinu mojih studenata koji su osjetili potrebu svojim potpisom izraziti solidarnost sa svojim profesorom. • Kako vi gledate na cijelu aferu? Slučaj je poprimio razmjere medijskoga mobbinga. Kao što su sjajno uočili i osudili pojedini članovi saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, ovdje je riječ o nezabilježenu slučaju. Naime, čelnik jedne političke stranke, član predsjedništva stranke Pametno, koji je sudjelovao na parlamentarnim izborima i pisao stranački program, pod okriljem saborskoga Odbora za etiku procesuira ministra iz druge političke stranke. Ne bi li saborski Odbor za etiku trebao biti politički neutralno tijelo? Sukobi interesa takvih razmjera podsjećaju na montirane procese koji se susreću u totalitarnim režimima, oni nisu primjereni demo-

kratskim sustavima. Preporučujem studentima političkih znanosti da u svojim istraživačkim seminarima prouče i na tom slučaju opišu zloporabe etičkih tijela u političke svrhe. • Jedan od vrućih problema koji su vam ostavile prošle vlade svakako je kurikularna reforma. Javnost traži jasne odgovore – što će biti s njom? Reforma školstva za Vladu Republike Hrvatske stožerno je strateško polazište te predstavlja osnovu kvalitetnih promjena i procesa modernizacije sustava odgoja i obrazovanja. Započela je prije više od desetljeća radom na izradi Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda. U tom svjetlu reforma će zadržati kontinuitet jer smatramo kako nije dobro da bude politički ili ideološki obojena. Nakana je Vlade uključiti i uvažiti različite pristupe i mišljenja kako bi reforma naobrazbe imala stabilnost, neovisno o preferencijama političkih krugova i interesnih skupina. Zato ova dva mjeseca intenzivno razgovaram sa svim ključnim dionicima u procesu unapređenja školstva. Što se tiče idućih koraka, slijedi imenovanje posebnoga stručnog povjerenstva u novom sastavu koje će pristupiti provedbi daljnjih strateških mjera odgoja i obrazovanja, znanosti i tehnologije. Valja razraditi kriterije i načela ustrojavanja ekspertne radne skupine. Nakon toga slijedi raspisivanje natječaja za izbor članova ekspertne radne

skupine te nastavak rada s ciljem dovršenja rada na kurikularnim dokumentima. To podrazumijeva analizu očitovanja pristiglih u javno savjetovanje te doradu predloženih kurikularnih dokumenata. Iznos za daljnju provedbu aktivnosti Cjelovite kurikularne reforme iznosi 9,5 milijuna kuna što je povećanje od pet milijuna kuna u odnosu prema 2016. Uz to, sredstva Agencije za odgoj i obrazovanje za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika veća su za 856.488 kuna. • Na fakultetima prošle godine svakako nije bilo mirno, ni što se tiče studenata, ni što se tiče profesora. Kakav je vaš stav prema događanjima na Filozofskom fakultetu? Prema informacijama kojima raspolažemo, sjednica Fakultetskoga vijeća na kojoj je donesena odluka o razrješenju v.d. dekana Željka Holjevca nije zakonito sazvana. Uz to se postavlja elementarno pravno pitanje, kako tijelo koje nije imenovalo v. d. dekana, Fakultetsko vijeće, može donijeti odluku o njegovu razrješenju. Njega je imenovao Rektor Sveučilišta u Zagrebu uz suglasnost Senata. Fakultetsko vijeće dužno je poštovati Statut svojega Fakulteta i Sveučilišta, a osobito odredbe zakona. Nadam se da će Filozofski fakultet i vodstvo Sveučilišta, koje se jako dobro postavilo u navedenom slučaju, naći primjeren i zakonit način za rješenje spornih pitanja. Važno je da se u sklopu

Ministarstvo znanosti i obrazovanja bit će nositelj aktivnosti koje će s Gradom Zagrebom, mjerodavnim ministarstvima, Sveučilištem i drugim ustanovama uskladiti daljnji razvoj i gradnju kompleksa kampusa na Borongaju. Uz dodatna financiranja iz državnoga proračuna, nastojat ćemo alocirati sredstva i iz europskih fondova za daljnju gradnju

autonomije sveučilišta poštuju zakon i svi ostali zakonski i podzakonski propisi. To je temelj pravne države i u tome bi trebali u društvu prednjačiti upravo nastavnici i studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao najveće i najvažnije ustanove za humanističku naobrazbu u zemlji. • Nezadovoljstvo je iskazao i dio studenata Hrvatskih studija zbog toga što prerastaju u sveučilišni odjel, a ne u fakultet. Mislite li da je to dobro rješenje? Vjerujem u vizionarski duh i organizacijski kapacitet, kako vodstva Sveučilišta u Zagrebu, tako i vodstva Hrvatskih studija. Za mene osobno, kao jednoga od utemeljitelja Hrvatskih studija, koji je od 1992. odnosno od 1993. do 1995. bio zamjenik voditelja, a poslije i obnašatelj dužnosti voditelja Hrvatskih studija, bila bi to znatna i veličanstvena satisfakcija doživjeti kao ministar da Sveučilište u Zagrebu, upravo u godini kada obilježava svoj prvi četvrtstoljetni jubilej, ta ogledna sastavnica Sveučilišta ispuni svoju prvotnu viziju i dade primjeren ustrojbeni oblik Hrvatskim studijima, kao svojoj istaknutoj sastavnici. Bit će mi čast i zadovoljstvo ako budem mogao sudjelovati u toj plemenitoj zadaći te dati vlastiti doprinos rješavanju odgovarajućih pitanja. • Hrvatski studiji smješteni su u kampusu na Borongaju. Kampus je još jedna velika priča o kojoj su se godinama slušala samo obećanja, a ostao je to studentski ‘grad duhova’. Je li kampus otpisana priča ili će se na njemu ipak nešto napraviti? Iznimno smo zahvalni Vladi i Gradu Zagrebu što su tako važan infrastrukturni kompleks kao što je Znanstveno-učilišni kampus Borongaj stavili na raspolaganje Sveučilištu u Zagrebu i drugim ustanovama za razvoj znanstvene, istraživačke, inovacijske i srodne djelatnosti. Na nedavnom sastanku s predstavnicima Državnoga hidrometeorološkog zavoda, koji je prijavio projekt gradnje svoje zgrade i hidrometeorološkoga parka u tom kompleksu, donijeli smo zaključak da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja biti nositelj aktivnosti koji će zajedno s Gradom Zagrebom, mjerodavnim ministarstvima, Sveučilištem i drugim ustanovama uskladiti daljnji razvoj i gradnju toga kompleksa. Ministarstvo je i nedavno odobrilo sufinanciranje novih djelatnosti u kampusu, a uz dodatna financiranja iz držav-

Bolonja je manjkava, priprema se analiza i usavršavanje  Usklađivanje s europskim obrazovnim sustavom donijelo nam prije više od desetljeća i bolonjski proces, zbog kojeg se do danas u našoj zemlji lome koplja… Bolonjski je proces jamačno donio određena poboljšanja u Hrvatskoj i u Europi. Prvo je i temeljno poboljšanje u pogledu na usporedivost visokoškolskih programa i diploma. Tako danas možete tražiti prepoznavanje diploma stečenih u Hrvatskoj i u drugim zemljama. Bolonja je pospješila i pokretljivost te razmjenu, studenata i nastavnika. U osnovi se također povećala završnost studija i smanjivanje broja onih koji nikad ne završavaju studij.  Ali nije sve samo pozitivno, postoji i druga strana medalje, zar ne? Manjkavosti se očituju u povećanju umjesto smanjenju administrativnih i birokratskih procedura. Znatan je prigovor i što bolonjski proces nije ostvario veću pokretljivost studenata, a isto tako nedovoljna je mobilnost nastavnika. Pogotovu je ona nedovoljna u zemlji. Studenti upisuju i

prelaze na druga učilišta u određenoj mjeri s preddiplomskih na diplomske studije, ali nastavnici znatno manje. Isto je tako nedovoljna prohodnost među različitim studijima, što se u osnovi željelo postići bolonjskom reformom. Na nekim visokim učilištima, posebice ću tu izdvojiti pravne studije na nekim sveučilištima, nije se skratilo vrijeme studija. Prolaznost i završnost izrazito je mala. Jedan je od većih prigovora u tome što tržište rada nedovoljno prepoznaje prvostupnike.  Može li se to popraviti? Kada se zbroje i usporede prednosti i nedostaci, smatram da je sada dvanaest godina nakon usklađivanja studijskih programa sa zahtjevima bolonjske deklaracije dozrelo vrijeme da se u Hrvatskoj provede temeljita analiza postignutoga i poduzmu koraci za uklanjanje nedostataka i unapređenje procesa. Upravo bismo u tom smjeru i s tom zadaćom željeli ponovno ustrojiti stručno povjerenstvo za praćenje i usavršavanje bolonjskoga procesa.

noga proračuna, nastojat ćemo alocirati sredstva i iz europskih fondova za daljnju gradnju. • Vrući krumpir je i Studentski centar u Zagrebu, koji nikako da izađe iz sanacije, a krajem godine u štrajku su bili i njegovi djelatnici. Hoće li biti kraja problemima u SC-u? Veliko je postignuće što je započeti štrajk okončan potpisivanjem prvoga Kolektivnog ugovora sa zaposlenicima Studentskoga centra. Zaposlenici su imali razumijevanja za to što je ta ustanova u postupku sanacije pa su se odrekli povećanja materijalnih prava tijekom ove godine. Ali smo se obvezali do kraja godine dovršiti sanaciju, koja je započela prije četiri godine. U posljednjem kvartalu dogovoren je nastavak pregovora o materijalnim pravima iz potpisanoga sporazuma. Za ovu godinu u državnom proračunu previđena su povećana sredstva za dovršetak sanacije u iznosu od 20 milijuna kuna i nadam se da će odgovarajućim preustrojem i racionalizacijom djelatnosti Studentski centar izaći iz sanacijskoga postupka te nastaviti uspješno djelovati kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. • U sklopu SC-a su i studentski domovi od kojih je dobar dio nedavno renoviran. Ipak, pokazalo se da radovi i nisu bili tako kvalitetni pa su u manje od godinu dana potrebne sanacije. Kako to komentirate? Za obnovu studentskih domova upotrijebljena su znatna sredstva iz državnoga proračuna i iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Načinit ćemo uvid u provedbu obnove te poduzeti potrebne mjere da se ispravi što bude moguće. • Ima li planova za proširenje kapaciteta domova? Odobrena je gradnja novih kapaciteta studentskih domova u Varaždinu, Rijeci, Virovitici, Osijeku. Čakovcu, Dubrovniku, Puli i Vukovaru. Ukupan je broj novih kapaciteta studentskih domova koji je dosad ugovoren 3149 novih ležajeva. Očekujemo da će tijekom 2017. biti odobrena gradnja novih domova i u Šibeniku, Požegi i Zadru, te rekonstrukcija studentskog doma u Splitu. • Sad već govorimo o studentskom standardu, a tu jednu od osnovica čine i stipendije. Lani su one isplaćene tek nakon prosvjeda studenata. Hoće li isplata postati redovitija? Već sada mogu s ponosom reći da je načinjen znatan napredak. Isplata stipendija za ovu akademsku godinu počela je 12. siječnja 2016., što je znatno poboljšanje u odnosu prema lani, kada je kasnila do 24. svibnja 2016., a i u ostalim je godinama uglavnom počinjala tek u travnju. Cilj nam je isplatu stipendija što više uskladiti s početkom akademske godine. • Što se radi s poticanjem tržištu sve atraktivnijih zanimanja? Upravo smo dobili povećan fond europskih sredstava za studentske stipendije. Iz Europskoga socijalnog fonda osiguran je novac za 15.000 stipendija, u iznosu od 400 milijuna kuna u petogodišnjem razdoblju za studente u STEM područjima, te u informatičko-komunikacijskom području i drugim prioritetnim područjima. Za ista je područja osigurano i 100 milijuna kuna za poticanje sudjelovanja studenata u europskim razmjenama u svrhu stručne prakse, odnosno pripravništva i učenja

Intervju

Siječanj 2017.

pitanjima, optužbama za plagiranje, reformi školstva, standardu mladih i projektima

0 stipendija iz europskih fondova li da su ostali u diskriminiranom položaju. Odluka Ustavnoga suda nije diskriminatorna prema stručnim studijima. Njena je osnovna poruka usmjerena prema jasnom razlikovanju sveučilišnih od stručnih studija. Povjerenstvo za izmjene i dopune Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, u kojemu su bili predstavljeni studenti i predstavnici različitih akademskih ustanova i visokih učilišta, na tom je tragu iznašlo dobro rješenje kojim će razine studija s istim brojem europskih kreditnih bodova zadržati u zadanim i jednakim osnovnim okvirima, usporedivim i uskladivim s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Ali će u skladu sa Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju jasno istaknuti razliku vrsta postignutih ishoda učenja i vještina između sveučilišnih i stručnih studija. • Vratimo se na standard. Planirate li u svom mandatu riješiti problem sufinanciranja učeničkoga prijevoza, koji se često znao mijenjati na uštrb učenika? Nastavljeno je i ove godine financiranje učeničkoga prijevoza prema uvriježenu modelu koji nam se čini prihvatljivim i održivim. Učenicima srednjih škola, iz obitelji lošijeg imovinskog statusa, osigurat ćemo besplatan prijevoz, a za sve ostale zadržat ćemo subvencionirani model srednjoškolskog prijevoza. • Je li u doglednoj budućnosti moguće da učenici i studenti rade na tabletima, umjesto da se troši toliko nov-

Reforma školstva za Vladu je stožerno strateško polazište te predstavlja osnovu kvalitetnih promjena i procesa modernizacije sustava odgoja i obrazovanja. U tom svjetlu reforma će zadržati kontinuitet jer smatramo kako nije dobro da bude politički ili ideološki obojena

Foto: Matea Petrović/Global

Vaučerizacija nije uskladiva sa sadašnjim sustavom

kroz rad pa će ovaj program biti svojevrsna dopuna programu Erasmus i dodatno povećati mobilnost studenata. • Jedan od uspješnih projekata koji uključuje studente je program Erasmus. Hoće li se on i dalje adekvatno financirati? Europski program razmjene studenata, znanstvenika, nastavnika i sveučilišnoga osoblja iznimno je vrijedan. Sudjelovao sam prije dvanaest godina kao pomoćnik ministra u osiguravanju pretpostavki za uvođenje toga programa u Hrvatskoj. Svima nam treba biti na ponos što se u međuvremenu taj program tako uspješno razvijao i usavršavao da mnogo studenata i nastavnika odlazi na inozemna visoka učilišta te da naša visoka učilišta ugošćuju sve više inozemnih gostiju. Program Erasmus, kao i obuhvatniji program Erasmus+ čiji je on dio, u programskome će ciklusu od 2014. do 2020. doživjeti porast proračuna od 40 posto u odnosu prema početnoj godini programa. To znači da će kroz Era-

smus+ ukupno oko milijardu kuna u ovom sedmogodišnjem razdoblju biti uloženo u razmjene, europske suradnje i projekte. • Pa ipak, pogotovo nakon što mladi upoznaju druge zemlje i sustave, mnogi od njih nakon školovanja odlaze iz Hrvatske. Je li moguće zaustaviti odljev mozgova? Prvi i osnovni razlog za povećani odlazak mladih iz Hrvatske vidim u mogućnosti zapošljavanja i napredovanja u poslu. Nema dvojbe da će biti obeshrabrena svaka mlada osoba koja nema odgovarajuću prigodu naći posao za koji se školovala i pripremala. Ima, naravno, i drugih razloga, od želje mladih da se potvrde u drugim sredinama i novim izazovima do otvorenosti granica u Europi i svijetu koji postaje sve više povezan i isprepleten globalizacijskim tendencijama. Smatram da je ključna zadaća naše vlade načiniti sustavne mjere kako za zadržavanje visokoobrazovanih tako i za privlačenje onih koji su otišli. Hrvatska je lijepa ze-

mlja za život, samo je treba učiniti još privlačnijom jačanjem mogućnosti inovacija i zapošljavanja. A u tom pogledu velika je uloga i poslanje upravo visokoobrazovanih. Oni mogu ponuditi nove ideje, ostvarivati moderne zamisli i stvarati povoljnu radnu klimu u društvu, koja će gospodarstvo vući prema naprijed. • Jedan od razloga zbog kojeg su mnogi mladi također govorili da će otići iz Hrvatske jest i nedovoljno uređen sustav stručnih studija, a nakon što je zagrebački rektor Damir Boras od Ustavnog suda zatražio i izmjene zakona, ti su studenti istaknu-

Da nije riječ o plagijatu nego o nenamjernoj pogrešci koja je naknadno ispravljena, potvrdili su mnogi ugledni znanstvenici svojim elaboracijama

 Razmišlja li se uopće više o vaučerizaciji u visokom obrazovanju? Zauzimat ćemo se za veću potporu javne uloge visoke naobrazbe putem stipendiranja, subvencija smještaja, prehrane, javnoga prijevoza, gradnje infrastrukturnih objekata visokih učilišta i drugih oblika potpore. Nismo razmatrali koliko bi i kako uvođenje vaučerizacije bilo uskladivo s tim ciljevima. Riječ je o modelu financiranja visokoga obrazovanja koji težište prebacuje na drugu razinu odgovornosti od one koja prevladava u sadašnjem sustavu. ca na tiskanje udžbenika koji se često mijenjaju? Zagovornik sam uvođenja novih tehnologija i nastavnih pomagala u škole. U tom sklopu svakako smatram da su tableti kao i ostali oblici računalnih pomagala korisni učenicima u nastavi. Ali smatram da se još knjige treba zadržati u našoj kulturi općenito pa tako i u nastavi. • Kako gledate na probleme znanstvenih novaka u Hrvatskoj? Izraz ‘znanstveni novak’, nažalost, nestaje iz uporabe. U Zakonu se pod suradničkim zvanjima i radnim mjestima navode asistenti i poslijedoktorandi. Hrvatska zaklada za znanost razvija projekt razvoja karijere ‘mladih istraživača’ i naobrazbe novih doktora znanosti. Tako je godinama usavršavan, a zacijelo prilično uspješan oblik potpore ‘znanstvenih novaka’ ne samo nazivom istisnut nego je i sadržajem promijenjen. Ponajprije su skraćeni rokovi u kojima se mladim istraživačima daje moguć-

nost potpore za postizanje doktorata, s prijašnjih šest na sadašnjih četiri godine. Sadašnjim je načinom financiranja projekata znatno smanjen i broj potencijalnih mentora. Prije deset godina bilo je oko 2000 znanstvenih projekata s isto toliko voditelja. Danas ih je četiri puta manje. Smatram da je nužno temeljito razmotriti sadašnji način potpore mladih istraživača i učiniti određene preinake. Nastojat ću sa suradnicima i predstavnicima Zaklade već ove godine izaći s prijedlozima i poboljšanjima statusa i potpore znanstvenih prinova. Među ostalim, važno je poboljšavati status mladih istraživača stimuliranjem povoljnijih stambenih kredita i stavljanjem na raspolaganje stambenih fondova. Ministarstvo znanosti i obrazovanja obnovit će postojeći fond stanova sagrađenih za tu svrhu, a podupirat će i one znanstvene i akademske ustanove koje će graditi vlastite stambene kapacitete za mlade istraživače. • Kakvi su danas uvjeti s obzirom na uvjete u kojima ste vi završili fakultet? Prvo zaposlenje dobio sam kao ‘mladi istraživač’ 1984. na Fakultetu političkih znanosti. Problemi su tada ipak bili nešto složeniji i teži nego što izgledaju sadašnjim mladim istraživačima. Bilo je manje projekata i mogućnosti da se dobije mjesto. Ugovor se u pravilu trebao produljiti svake godine nakon podnesena izvješća. Mogućnosti za stambene kredite ili za korištenje stanova bile su znatno manje. Dodao bih da je bilo znatno manje mogućnosti za odlaske na međunarodne razmjene i istraživačke boravke u inozemstvu nego što je to omogućeno današnjim studentima i asistentima. Imao sam sreću otići na doktorski studij u Njemačku posredovanjem stipendije DAAD. Ali su to tada bile rjeđe prigode nego što ih danas imamo kao ravnopravna članica Europske unije. • Koje ste si ciljeve zacrtali u mandatu? Među reformskim ciljevima koje bih želio ostvariti stavljam na prvo mjesto nastavak modernizacije strukovnoga obrazovanja. Započet ćemo s izradom novih strukovnih kurikula na temelju standarda zanimanja i standarda kvalifikacija što će omogućiti bolju usklađenost s tržištem rada. Planira se i promoviranje te unapređenje modela učenja na radnome mjestu, uključujući kombinirani dualni model obrazovanja, kao i promocija strukovnoga obrazovanja kao prvoga izbora učenika. Drugi je znatan cilj provedba reforme na temelju kritičke analize i preispitivanja postignuća bolonjskoga procesa. Naglasak će biti i na prilagođavanju potrebama tržišta rada i njihovu redefiniranju u nacionalnim okvirima. Područje znanosti i visokoga obrazovanja uređeno je nizom zakona i podzakonskih akata što je urodilo neusklađenošću normi i prakse. Zato smo već u 2017. predvidjeli niz intenzivnih normativnih aktivnosti na ovim područjima. Također, razvoj znanosti, istraživanja i njihovo povezivanje s gospodarstvom treba biti okosnica pametnoga i održiva razvoja Hrvatske. Stoga ćemo kontinuirano povećavati izdvajanja za znanost i istraživanje. Poticat ćemo financiranje znanstvenih projekata te obnovu i unapređenje istraživačke infrastrukture. Kad je o znanstveno-istraživačkom radu riječ, čeka nas sveobuhvatna reorganizacija prema mjeri razvijenoga svijeta. Posebno je važno osigurati održiv program znanstvenih novaka kako bismo najbolje mlade ljude zadržali u Hrvatskoj.

Tko koga iskorištava na stručnom osposobljavanju? G

Kolumne/komentari/mišljenja

Siječanj 2017.

Zrinka Medak

zrinka95@gmail.com

osljednjih se godina stručno osposobljavanje za rad (SOR) čini kao slamka spasa u ozračju opće nezaposlenosti i mora otkaza. Mjera je to kojom se osobe bez radnog iskustva koje su završile školovanje potiče na ulazak na tržište rada. Glavni cilj je stjecanje radnog iskustva u struci. Kao i u svemu, tako i u stručnom osposobljavanju, ima onih koji ga iskoriste da bi stekli nova znanja, iskustva i kompetencije. Tako barem rade oni koji vole svoju struku i žele nastaviti raditi u njoj. Stručno osposobljavanje trebalo bi biti zadovoljstvo i polaznicima i poslodavcima. Poslodavci ponekad trajno zaposle osobu koja je bila na stručnom. To su idealne situacije kojih, nažalost, nema mnogo. Iako se o tome u javnosti malo govori, postoje situacije kada osoba koja je na stručnom osposobljavanju to iskorištava i dolazi na posao samo da bi dobila zajamčenih 2400 kuna. S druge pak strane gledano, postoje

Problem često leži u velikim očekivanjima mladih nakon završetka školovanja, misle da savršeno radno mjesto čeka upravo njih. Ali dogodi se i da poslodavci imaju prevelika očekivanja od osoba koje su tek izašle s fakulteta i slučajevi kada poslodavac ne poštuje Ugovor o stručnom osposobljavanju koji se potpisuje prije početka SOR-a, a koji u načelu štiti i polaznika i poslodavca. Ako bilo koja strana ima probleme, najprije mora o tome obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje i drugu stranu. Ako se problem nastavi, uz odobrenje HZZ-a može se raskinuti Ugovor. Postavlja se pitanje koliko se ugovora zaista raskine, a koliko zapravo jedna strana šuti i čeka da stručno osposobljavanje završi. Osoba na stručnom u bilo kojem trenutku može raskinuti ugovor i početi stručno na nekom drugom radnom mjestu, dok ne bude zadovoljna poslodavcem. To bi trebalo ograničiti. Možda nekad problem uopće nije u poslodavcu, nego mlada osoba ima nerealnu sliku poslovnog svijeta koju nikako ne može ostvariti, pa krivnju svaljuje na poslodavce. Problem često leži u velikim očekivanjima mladih nakon završetka školovanja, misle da savršeno radno mjesto čeka upravo njih. Ali dogodi se i da poslodavci imaju prevelika očekivanja od osoba koje su tek izašle s fakulteta i nisu imale gdje steći pravo radno iskustvo. Treba biti realan i sagledati situaciju iz šire perspektive. Prema svemu sudeći, trebala bi postojati bolja regulacija, bolje napisani ugovori, neki učinkovitiji način kako zaštititi i polaznike stručnog osposobljavanja i poslodavce. Jer ovako kako je sad, izgleda kao da i jedni i drugi imaju probleme koji ni ne pokušavaju riješiti nego se samo žale.

Tko vjeruje u Borongaj još?

ampus asocira na zelenilo, mnoštvo studenata i fakulteta, sportskih dvorana, studentskih domova. Percepcija tih velikih kompleksa u naše je glave ušla putem američkih filmova, pa i kampuse povezujemo s Amerikom. Na spomen kampusa uglavnom nitko neće pomisliti na pustoš i sivilo, depresiju i daljinu. Osim možda studenata i profesora kampusa na Borongaju. Smješten na istoku grada, Znanstveno-učilišni kampus Borongaj postoji već deset godina. Deset godina u kojima se malo toga pomaklo s mjesta, a pomaknuti se trebalo sve. Druga faza gradnje još se nije realizirala, a samo najveći optimisti još vjeruju da hoće. Ne da se mnogo toga nije promijenilo, nego se na kampusu jače osjeća prisutnost vojske, koja je tu prije bila smještena, negoli studenata. Prvi su studenti došli na kampus 2007, a mnogi su već i otišli. Gradnja koja se trebala nastaviti i dovesti Borongaj do pravog malog studentskog grada, kampusa nalik na one američke, nije se nastavila. Sve je bilo spremno. Arhitekt Hrvoje Njirić i njegov plan samo su čekali zeleno svjetlo, ali nikad ga nisu dobili. Urbanistički plan uređenja, koji je Skupština Grada Zagreba prihvatila kao službeni planski dokument, završili su 2013. godine. Pisali su i Rektoratu, ali nisu primali odgovore, govorio nam je Njirić. Prošlo je više od godinu dana otkada je i Global poslao prvi od brojnih upita Sveučilištu i Gradu, ali odgovori nikad nisu dobiveni. Od odgovora na sasvim realna i jednostavna pitanja za jedan “obični” studentski medij ni traga ni glasa. Ali glasova je u javnosti ipak bilo. Na Smotri sveučilišta održanoj u studenome pročelnik zagrebačkog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić spomenuo je Borongaj. Kazao je da taj projekt treba redefinirati. Zanimalo nas je kako to točno treba redefinirati plan kampusa i kada će se napokon početi s realizacijom druge faze gradnje kampusa. Pitali smo ponovno, ali odgovore opet nismo dobili. A kada odgovora nema, zna se, i to je vrlo važan odgovor.

Vuković G Silvija svuk11@gmail.com Jer što se može zaključiti iz tog sustavnog ignoriranja novinarskih upita? Ili netko u cijelom tom kupusu od spektakularno obećavanog, a već godinama zanemarivanog projekta nešto skriva, ili jednostavno nemaju pojma što uopće reći, jer nemaju nikakvu ideju što i kako dalje? Ili kampus čuvaju kao adut za predizbornu retoriku i čisti populizam. Nije li pomalo čudno što se o kampusu počelo govoriti ponovno u ovo doba kad se spremaju lokalni izbori? Naravno, ništa konkretno, ali naizgled vrlo ozbiljno i odlučno. Misle li zaista da bi to netko, nakon svih

Nije li pomalo čudno što se o kampusu počelo govoriti ponovno u ovo doba kad se spremaju lokalni izbori? Naravno, ništa konkretno, ali naizgled vrlo ozbiljno i odlučno. Misle li zaista da bi to netko, nakon svih ovih godina, mogao progutati?

ovih godina, mogao progutati? U HŽ Infrastrukturi neko su vrijeme u proračunu imali spreman novac, čak osam milijuna kuna, za prometno rješenje, ali na kraju ni od toga ništa. Prometna povezanost s kampusom je vrlo loša. Čak se ni to u ovih deset godina nije riješilo. Pomalo jadno, kad pogledaš. Koga bi privlačilo da dođe studirati na jedan od fakulteta u sklopu kampusa? Tri fakulteta, razrušene zgrade, menza, biocentar i autobus koji svako toliko okruži kampusom. To je sve - to je ta naša najveća investicija u obrazovanje u Hrvatskoj u posljednjih 150 godina. Novac za daljni razvoj trebao se povući iz europskih fondova. No ništa nije išlo. Je li to bio nedostatak volje, neznanje ili nešto treće, nejasno je. U intervjuu za Global, u ovome broju, ministar obrazovanja Pavo Barišić govori o kampusu i povlačenju novca iz europskih fondova te gradnji drugoga dijela, ali tko to više može slušati. Barišić ponavlja riječi koje smo čuli i 2007. godine. Trebat će mnogo više od riječi da bi itko povjerovao u tu priču. Kampus koji bi, da se sagradi, pridonio popularizaciji Sveučilišta, poboljšanju standarda i kvalitete studiranja, mogućnosti da neki fakulteti (FPZG, recimo) dobiju prostor koji im nužno treba i izađu iz stambenih zgrada neadekvatnih za sve studijske aktivnosti. Laboratoriji, istraživački centri, novi studentski dom, sportske dvorane. Grad za studente. Povezanost istočnog dijela sa središtem grada. Bolja inspiracija za učenje. Sve to dovelo bi do boljeg položaja Sveučilišta u svijetu, a onda bi možda i studenti bili cjenjeniji i uspješniji. No tko za to mari. Obrazovanje je, i u ovom slučaju, očito zadnja rupa na svirali. Pa se brane taktikom: polako, ali sigurno. Nažalost, u tom im vremenu sa studija pobjegne deset generacija od kojih smo mogli dobiti mnogo više. Velik broj njih napusti i zemlju, a političari traže način kako zadržati mlade i omogućiti im bolju budućnost. Kad bi se netko, napokon, odlučio uložiti i u njih.

Svijet/EU

Siječanj 2017.

KLIMA Otapanje polarnih kapa olakšava pristup predjelima Sjevernog pola

Globalno zatopljenje donosi geopolitičku borbu za Arktik Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

rktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka Zemlje, stoji u godišnjem izvještaju koji je u prosincu 2016. objavio američki Državni ured za atmosferu i oceane (NOAA). S obzirom na brzinu klimatskih promjena i topljenja ledenih pokrova, lakši pristup Arktičkom krugu već u bliskoj budućnosti mogao bi uzrokovati geopolitičku borbu za to područje. Marta Zorko, stručnjakinja za geopolitiku i docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, navodi važnost kontrole arktičkog prostora u dvama aspektima jer “s jedne je strane to mogućnost uporabe sjevernih plovnih putova za trgovinu i transport, a s druge potencijal za istraživanje arktičkog podmorja u svrhu crpljenja potencijalnih energenata”. NAFTA I PLIN Doista, prema procjeni američkog Geološkog instituta iz 2008., prostor sjeverno od Arktičkog kruga sadrži čak 13 posto svjetskih neistraženih izvora nafte i 30 posto neistraženih izvora plina. Ipak, globalni trend pada cijena nafte unazad nekoliko godina uzrokovao je smanjenje interesa za prodor na Arktik. Tehnički zahtjevi prodora ledolomcima i crpljenja resursa iznimno su skupi, te je takav ulog neisplativ, s obzirom na aktualne niske cijene prema kojima bi se ta nafta onda prodavala. Iz svega toga proizlaze dva faktora koja bi mogla pokrenuti pravu borbu za resurse Arktika. Prvi od njih je lakši pristup tom području, što se već događa topljenjem leda i što će uzrokovati jeftinije eksploatacijske kampanje,

Važne morske putove svojataju Kanada i Rusija, svjesni njihove financijske koristi

a drugi je povratak visokih cijena nafte, što je pak pitanje ekonomskih i političkih uvjeta u svijetu. Topljenje leda uzrokuje i bolju prohodnost morskih putova u arktičkim predjelima koji su važni jer skraćuju trgovinske rute između Europe i Istočne Azije. Profesor Danijel Orešić s geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u tom kontekstu navodi Sjevernozapadni prolaz u ka-

nadskom arktičkom arhipelagu, koji povezuje Atlantik s Tihim oceanom, te Sjevernomorski put koji povezuje europski dio Rusije s njenim Dalekim istokom. Svjesni financijske koristi koju im kontrola ovako važnih putova može donijeti, Kanada i Rusija svojataju te putove usprkos zahtjevima svjetske zajednice da se njih promatra kao međunarodne vode. Rusija ide i korak dalje te, navodi Orešić, nastoji iskoristiti UN-ove konvencije prema kojima država može produžiti svoj suverenitet izvan isključivog

Topljenjem leda do ledenog doba u Europi? Mnogi znanstvena upozorenja o klimatskim promjenama pokušavaju prikazati manje ozbiljnima ili čak izmišljotinama. Profesor Orešić s PMF-a navodi kako glavnu riječ u tome imaju oni kojima nije u interesu prihvatiti postupni prijelaz na manje štetne izvore energije, a to su dakako naftni lobiji. Orešić upozorava i na to da globalno zatopljenje (rast prosjeka svjetskih temperatura) ne mora nužno eskalirati visokim temperaturama u cijelom svijetu. “Postoje čak modeli koji predviđaju da će topljenje leda na Arktiku donijeti novo ledeno doba u Europu - to bi se dogodilo jer bi manjak leda poremetio rad tople morske struje koja bi prestala otjecati prema dijelovima kontinenta”, zaključuje Orešić.

gospodarskog pojasa na moru ako dokaže da se njen kontinentski shelf (potopljeni dio kontinenta) prostire i dalje od utvrđenih teritorijalnih granica. Kontinentski shelf u moru iznad Sibira iznimno je dugačak te se proteže skroz do Sjevernog pola pa Rusija polaže pravo na to područje. PRIGODA ZA RUSIJU Problem je u tome, kaže Orešić, što nije uvijek jasno definirana prijelomnica na kojoj prestaje taj kontinentski pojas i da su u pravnom smislu ovdje moguća drukčija tumačenja. Ruski teritorijalni zahtjevi stoga, zajedno s postojećim zahtjevima Kanade, SAD-a i skandinavskih zemalja jamstvo su za međunarodnopravni kaos u vezi s Arktikom. Ipak, Rusija na Arktiku provodi vojne vježbe, gradi baze i nastoji promovirati Sjevernomorski put pokazujući svoju odlučnost. “Rusija, koja u svojoj geopolitičkoj kulturi ima sadržanu pomorsku hendikepiranost, na ovaj bi način iskoristila svoj dugo željeni i neostvareni potencijal”, smatra Marta Zorko.

IZBJEGLIČKA KRIZA Njemačka uskoro kreće s deportacijama, ali što je s uvjetima?

Udruge: Ne tjerajte migrante u Grčku Linarić G Valentina valentina.linaric@gmail.com

akon terorističkog napada na božićnom sajmu u Berlinu ponovno se više govori o migrantima. “U Hrvatskoj je trenutačno u oba prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite između 600 i 700 ljudi i taj broj većinom stagnira”, ističe Alma Pezerović, iz Save the Children & Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Među njima, tvrdi Pezerović, sve je više obitelji koje su putem Dublinske uredbe, koja funkcionira na temelju otisaka prstiju, vraćeni u Hrvatsku kao zemlju odgovornu za njihovu zaštitu. Njemačka, koja je krajnji cilj najvećem broju migranata, želi sve svoje snage usmjeriti na kontrolu migranata. Kancelarka Angela Merkel tako je najavila da se od 15. ožujka započinje s primjenom drugog dijela Dublinskog sporazuma što znači da će većinom ekonomski migranti biti deportirani u Grčku. Brojne organizacije za zaštitu prava izbjeglica protive se deportaciji i upozoravaju na užasavajuće slike stanja u

Alma Pezerović, koja se svakodnevno susreće s azilantima u hotelu Porin, ističe da je prisilan povratak migrantima novo traumatično iskustvo

Osigurano školovanje, ali manjak pedijatara Država je uz pomoć nevladinih organizacija omogućila da se 12 djece od rujna 2016. upiše u osnovnu školu, a sredinom siječnja krenulo ih je još 28. Prvoj grupi to nije bilo osigurano, ali za drugu će biti omogućena i pripremna nastava kako bi svladali hrvatski jezik, a radi se i na upisu djece u srednje škole. Alma Pezerović smatra da je to najvažnije pravo omogućeno djeci izbjeglicama te da “škola djeluje kao zaštitni faktor, odnosno pruža djeci osjećaj normalizacije u životu”, ali ističe da postoji propust u zdravstvenoj skrbi jer u prihvatilištima nedostaju pedijatri.

Foto: Alma Pezerović

izbjegličkim kampovima, posebno u zimskim uvjetima. Magda Sindičić iz inicijative “Are you Syrious?” poručuje da se zajedno s ostalim udrugama koje se bore za zaštitu prava izbjeglica protive deportacijama, posebno u Grčku, “jer je već preopterećena izbjeglicama i uvjeti smještaja su u velikom postotku ispod svake razine ljudskog dostojanstva”. U Njemačkoj je 62 posto (oko 434.000)

zahtjeva za azil riješeno pozitivno za tražitelje, uglavnom Sirijce i Afganistance. Premda se za vrijeme trajanja procesa azila nikoga ne može prisilno vratiti u domovinu, Alma Pezerović, koja se svakodnevno susreće s azilantima smještenim u hotelu Porin, ističe da je prisilan povratak migrantima još jedno traumatično iskustvo. “Način na koji su ti ljudi vraćeni nazad ne teče uvijek profesionalno te narušava njihovo psihičko stanje jer su najčešće o povratku u Hrvatsku obaviješteni nekoliko sati prije povratka ili provedu nekoliko dana u pritvoru prije vraćanja Hrvatskoj”, upozorava Pezerović. Deportaciju će koordinirati Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama (FRONTEX), koja je već započela s formiranjem tima stručnjaka koji će identificirati migrante i pribaviti dokumente. Sve EU-ove države članice samostalne su donijeti odluke o prisilnu vraćanju migranata u Grčku, a tvrde da će sve nadgledati promatrači kako bi se osiguralo poštivanje svih prava migranata.

by Hanan Nanić TRUMP INAUGURIRAN KAO 45. PREDSJEDNIK SAD-a

Predsjedničku je zakletvu 20. siječnja u Washingtonu položio Donald John Trump, novi čelnik SAD-a. Sa završenim kabinetom i preuzetom dužnosti, sad treba ispuniti obećanje, kako je rekao, da će učiniti Ameriku ponovno velikom. Inauguracija je djelomično zasjenjena Ženskim maršem na Washington, koji se neplanirano proširio na mnoge svjetske gradove. Karakter prosvjeda bio je, među ostalim, protutrumpovski, zbog njegovih neprihvatljivih izjava o ženama. POJAČANE NAPETOSTI U REGIJI Ponovno jačaju tenzije u regiji, kako na relaciji Beograd - Priština i Sarajevo - Banja Luka, tako i na relacijama Zagreb - Sarajevo, nakon izjava hrvatske predsjednice, te između Zagreba i Beograda. Potkraj 2016. u Bosni i Hercegovini govorilo se o “proslavi” Dana Republike Srpske, koji se 9. siječnja ipak održao u Banjoj Luci, bez obzira na neustavnost tog čina. Lagane provokacije između Hrvatske i Srbije, poglavito u kontekstu otvaranja poglavlja pregovora Srbije s EU-om, nisu novost, ali nastavljaju se pričom o naoružavanju. Europski povjerenik za pregovore o proširenju EU-a Johanes Hahn pozvao je Srbiju i Kosovo da ne ugrožavaju ono što je već postignuto u dijalogu, nakon afere s vlakom koji je krenuo iz Beograda. BORBE S ISILOM NA ISTOKU SIRIJE Turska i Rusija su potkraj 2016. dogovorile primirje u Siriji. Najavljeni su multilateralni mirovni pregovori i nastavak ruskog povlačenja snaga iz Sirije. U Damasku je nastupila nestašica pitke vode čiji su izvori na prostoru pod kontrolom pobunjenika. Nakon što su sirijske i Hezbollahove snage pokrenule napade, militanti su se povukli prema provinciji Idlib. U noći na 13. siječnja izraelski zrakoplovi bombardirali su sirijsku zračnu vojnu bazu Mezzeh. Dva dana poslije izbili su sukobi na istoku Sirije kad je ISIL napao grad Deir ez-Zor. Sirijsko-ruske snage su uzvratile udarac, a borbe i dalje traju. ZAVRŠENA KRIZA PREDAJE VLASTI U GAMBIJI Gambijski dosadašnji predsjednik Yahya Jammeh proglasio je izvanredno stanje zbog “strana upletanja” u izbore dva dana prije inauguracije Adame Barrowa, pobjednika predsjedničkih izbora u prosincu. Jammeh koji je vladao Gambijom 22 godine, odbio je prihvatiti rezultate izbora, te je Barrow strahujući od nasilja, izbjegao u Senegal. Na zahtjev Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država, Barrow je primljen u Senegal, gdje je u gambijskoj ambasadi položio zakletvu. Kriza je završena kad je 21. siječnja Jammeh napustio Gambiju.

Kultura

Siječanj 2017.

RECENZIJA

Uspjeli ‘odmetnik’

ilm, bez obzira na to što je nazvan “odmetnikom” serijala, postiže poznatu atmosferu “Ratova zvijezda” na kakvu su gledatelji navikli već 40 godina. No karakterizacija likova daleko je od one koju smo navikli gledati u prijašnjim filmovima. Uz prepoznatljivu glazbenu pozadinu i estetiku nastalu dojmljivim spojem zastarjele i moderne tehnologije, film se savršeno uklapa u serijal. Noviteti proširuju “svemir” “Ratova zvijezda” i dodatno pojašnjavaju nejasnoće, odgovaraju na pitanja koje su obožavatelji tražili desetljećima. Ipak, nerazrađenost većine likova je ono što koči ovaj film. “Rogue One” nije najbolji film u serijalu, ali je vrlo blizu klasiku poput “Imperij uzvraća udarac”, što obožavateljima daje opravdanu nadu u još bolje buduće filmove. (Lovro Belošević)

Film koji je zalutao u daleku galaksiju

“Epizoda VII” pomalo je podijelila mišljenja, a sad je na moje čuđenje, opće mišljenje gotovo pa univerzalno pozitivno, pa čujem čak i komentare kako je “Rogue One” “najrealniji, ako ne i najbolji film o “Ratovima zvijezda” još od originalne trilogije”. Nešto razumijem - mora se priznati da je “Rogue One” ispravio jednu od najvećih pogrešaka franšize (uništavanje najjačeg oružja u galaksiji jednim torpedom), a za goleme fanove tu su i CGI Tarkin i Leia koji niti jednog fana neće ostaviti ravnodušnog, ali sve ostalo čini se kao da je film zalutao u daleku galaksiju. Istina, glavni likovi ovog filma nisu ni predviđeni kao neki veliki heroji koje ćemo gledati idućih deset godina (ipak je spin-off), ali mogli smo i dobiti malo više od žene koja u tri kadra od ravnodušne cure postaje gorljivi vođa pobune, slijepih ali svemogućih kung-fu svećenika i jeftine verzije Hana Sola. (Krešimir Štimac)

SF U knjižare dolazi nova Tolkienova knjiga i nastavak sage Georgea R.R. Martina

Fantastična godina za fantastiku Tolkienova 45. objavljena knjiga kompilacija je priča o ljubavi smrtnika i vilenjakinje, a Martinovi ‘Vjetrovi zime’ donose predzadnje poglavlje u serijalu ‘Pjesma leda i vatre’ Junušić G Tin tinjunusic@gmail.com

vod u novu godinu obilježen je 125. rođendanom britanskog pisca fantastike J.R.R. Tolkiena, čija će se nova knjiga posthumno objaviti početkom svibnja ove godine. Tolkiena se smatra jednim od najvećih pisaca novijeg doba. Pod redateljskom palicom Petera Jacksona, Tolkienova djela postala su predložak nagrađivanih filmova koji su višestruko nominirani za Oscara. Trilogija knjiga “Gospodar prstenova” te djelo “Hobit” tijekom godina postali su klasično štivo svakog ljubitelja fantastike.

spiracija ostalim piscima žanra. George R.R. Martin, autor serijala “Pjesma leda i vatre”, na kojima se temelji hit HBO serija “Igra prijestolja”, oduvijek je bio zaintrigiran Tolkienovim djelima. Dok Martin kritizira neke od elemenata priče, itekako priznaje Tolkienov utjecaj na žanr fantastike. Čitatelji pak već više od pet godina iščekuju “Vjetrove zime”, šesti nastavak Martinova serijala. Srećom, potkraj prošle godine, autor je ponudio novosti o tijeku pisanja te unaprijed objavio nekoliko poglavlja, a napokon objavljivanje “Vjetrova zime” očekuje se ove go-

dine. Zbog širenja priče i pojave nepredviđenih komplikacija, George R.R. Martin priznaje kako će knjiga “Vjetrovi zime”, izvorno zamišljena kao posljednji nastavak sage o “Igri prijestolja”, ipak biti predzadnja, a priču će zaključiti nastavak, “San proljeća”.

‘Vjetrovi zime’ dugoočekivana je Martinova knjiga

DAVNO PRIJE HOBITA Tolkienova četrdeset i peta objavljena knjiga naziva “Beren i Lúthien”, kompilacija je priča o ljubavi smrtnika i vilenjakinje, a bit će objavljena ove godine, objavila je britanska izdavačka kuća HarperCollins. ‘Beren and Lúthien’ četrdeset i peta je Zanimljivo ili ne, knji- Tolkienova objavljena knjiga gu uređuje najmlađi Tolkienov sin Christopher, a ilustrira Alan Lee. “Beren i Lúthien” okupit će materijal razasut u 12 svezaka serijala “Povijest Međuzemlja”. Ljubavna priča postala je ključan element u evoluciji Silmarilliona, mitova i J.R.R. Tolkien u siječnju je legendi “prvog doba svijeta” koji proslavio 125. je osmislio J.R.R. Tolkien, a čija je rođendan radnja smještena nekih 7500 godina prije početka “Hobita” i “Gospodara prstenova”. Može se tvrditi kako je Tolkien definirao fantastiku te da već desetljećima služi kao in-

RAT RUŽA Martinova saga inspirirana je Ratom dviju ruža, građanskim ratom koji se vodio za englesko prijestolje, a prikaz je mračnijeg svijeta dvorskih i političkih intriga, nadmetanja i borbe za moći u kojem mitska bića poput zmajeva i vilenjaka padaju u drugi plan. S druge strane, Tolkienova je nova priča otprije poznata, ali očekuje se potpunije i detaljnije prepričavanje povijesti čije utjecaje na svojoj koži osjeća Frodo Baggins gotovo osam tisućljeća poslije. Tematski vrlo slična, ali sadržajno bitno drukčija djela na police dolaze ove godine. Za svakog obožavatelja fantastike, ali i novopridošlice žanru, objavljivanje tih dvaju djela predstavlja idealnu prigodu za daljnje čitanje, upoznavanje likova te istraživanje mitskih svjetova fantastike.

Nadolazeći naslovi u novoj godini Jezgra, Peter V. Brett Mali problemi, Jim Butcher Nordijska mitologija, Neil Gaiman Pozlaćeni kavez, Vic James Savijači žlica, Daryl Gregory Sjenovito srce, Tad Williams Ubojičina sudbina, Robin Hobb Zmajevi zubi, Michael Crichton Zračenje, C.A. Higgins

COSPLAY Novi oblik druženja među mladim kreativcima

Sami šivaju kostime i nesebično dijele savjete o perikama i šminki Belošević G Lovro lovrobelosevic@hotmail.com

Lovro (AKA Supernaut cosplay), pozira kao Quicksilver iz filma ‘X-Men’ Foto: Marija Edita Feldi/Global

osplay se najlakše može objasniti kao spoj kostimiranja i umjetničkog performansa. Nosimo kostime likova iz stripova, videoigara, filmova, anime serijala i mangi te preuzimamo njihovu osobnost, tj. način njihova ponašanja. Većina cosplayera svoje kostime izrađuje sama, što je jako važno i pozitivno u ovom hobiju. Mnogo više se cijeni kada cosplayer sam šiva kostime i izrađuje predmete nalik na one lika koji utjelovljuje, cosplaya. Mene je ovom hobiju privukla ljubav prema fikciji kao žanru i sloboda koju imam u kreaciji novih kostima, odnosno likova. Ponosan sam na to što mogu radom na kostimu odati počast kreatorima stripova koje volim,

Kostimiranje u razne izmišljene likove polako ali sigurno preplavljuje i hrvatsko tržište a najveće dostignuće dosad mi je kostim Quicksilvera iz X-Men stripova. Mnoge kostime hrvatskih cosplayera i još dodatni sadržaj vezan uz tu tematiku možete pogledati na zagrebačkoj konvenciji znanstvene fantastike SFeraKon, festivalu azijske kulture Pandakon, gamerskom događaju godine Reboot InfoGamer i na nekoliko manjih cosplay događanja tzv. meet-ups. Zanimanje za cosplayom u Hrvatskoj je naglo poraslo u posljednje dvije godine. Mnoštvo konvencija potiče ljubitelje stripova i videoigara da izrade kostime svojih najdražih likova, a i hrvatska cosplay-zajednica raste iz dana u dan.Tako se početkom siječnja održao jedan od događaja koji je okupio mnogo kostimiranih posjetitelja.

“Kao novu članicu cosplay-zajednice, začudila me toplina i dobroćudnost većine hrvatskih cosplayera. Trebaš savjet kako sašiti nešto? Može! Trebaš pomoć pri stavljanju perike? Samo viči! Ne znaš kako se pravilno našminkati? Dobit ćeš odgovor za nekoliko minuta! Mislim da najviše pomaže naša umreženost preko Facebooka. Ne samo što možemo doznati u kojim dućanima je najbolje nešto kupiti, čak si i međusobno posuđujemo i prodajemo stvari koje nekome drugome trebaju za cosplay! Osim toga, sve veći broj konvencija u raznim dijelovima Hrvatske omogućuje da naša cosplay-obitelj ne ostane na samo virtualnom prijateljstvu”, kazala je moja cosplayerska kolegica Marija. I u pravu je!

Marija Edita Feldi (AKA Valera N. cosplay) pozira kao Storm Powers iz crtića Foto: Željko Jovanović ‘X-Men’

Kultura

Siječanj 2017.

INTERVJU Martin Crneković i Dino Bosak donijeli su novi klupski program

Nova Vibra je u gradu

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

artin Crneković i Dino Bosak dobro su poznata imena na hrvatskoj klupskoj sceni. No tko je mogao očekivati da će upravo njihov sudbonosan susret prije dvije godine u Swanky Monkey Gardenu dovesti do klupskog programa koji je uspješno obišao već nekoliko zagrebačkih klubova? Pod nazivom Vibra, cilj im je rasplesati, ali i obrazovati ljude o houseu kao glazbenom žanru te publici pružiti dodanu vrijednost u obliku posebnog vizualnog ruha kroz merchandising i tematske partije. • Sjećaš li se trenutka u kojem ste ti i Dino odlučili – idemo to stvarno realizirati? Bili smo kod mene na moru i bili smo u festivalskom raspoloženju cijelo vrijeme. Već neko vrijeme radimo zajedničke svirke, uz to smo i shvatili da se u Zagrebu nešto doga-

‘Već u srednjoj školi počeo sam puštati glazbu po klubovima pa me mama čekala u šest ujutro ispred kluba da me odveze kući!’ đa, da postoji neka scena. Tako smo odlazili u određene klubove i nailazili na ljude koji se zaista zabavljaju i plešu na tu mjuzu, ali smo našli i neke nedostatke koje smo na našem projektu odlučili promijeniti. Dugo smo mozgali i samo sam jedan dan nazvao Dina i rekao mu da imamo ime i koncept posložen te da ću nazvati svojeg čovjeka kako bismo ugovorili datume – i krenuli smo! • Koji je bio prvi potez nakon toga? Napravili smo vizualni identitet, provjerili koji bi nam datumi najviše odgovarali i tražili smo način kako prvi put pustiti informaciju u javnost. Najprije smo ljude potaknuli da se prijave na naš newsletter ne bi li dobili daljnje informacije. Tako smo u prvih nekoliko dana dobili mnogo pretplatnika i pustili ih da čekaju. Potom smo dogovorili svog berlinskog prijatelja da nastupi na prvoj Vibri kako bismo obuhvatili što veći dio publike jer smo mislili da nas dvojica nismo dovoljna.

Potkraj prošle godine pojavili su se ‘niotkuda’ - i zavibrirali diljem Zagreba, a cilj im je rasplesati, ali i obrazovati ljude o houseu kao glazbenom žanru

Dok neki žele biti liječnici i odvjetnici, ovi momci su odmalena htjeli samo - dobro rasplesati publiku

• Okej, probili ste led. Kako si se osjećao kad si vidio da se vaša velika želja obistinila? Iako smo imali pretprodaju karata koja je prošla prilično uspješno, i dalje nismo znali što očekivati. U jednom smo trenutku shvatili da je klub krcat i da je špica... da je to - to! Shvatili smo da Vibra ima potencijala i da nismo sve napravili bezveze – da se ekipi sviđa. • Imate mnogo kreativnih ideja. Kako se uspijevate dogovoriti za one najbolje? Super je to što imamo iskustvo u organizaciji takvih događanja i prošli smo te dječje bolesti – znamo vrlo brzo prepoznati dobru ideju. Opet radim to s Dinom, a dosta smo slič-

ni i imamo sličnu viziju toga kako bi stvari trebale izgledati. Također imamo iskustva u dizajnu i marketingu. Sve što smo radili za druge klijente, sada radimo – za sebe. • Kakva publika zasad prati Vibru? Šarolika ekipa. Ima klinaca, starije ekipe, ima svega! Većinom su to ljudi koji su prije išli po takvim zabavama i koji su upoznati sa žanrom. Ali okupljamo i super kreativnu ekipu – ljude koji su uključeni u oblikovanje javnog mnijenja. Ideja te cijele glazbe od samog početka je da ne bude određena primanjima ili načinom odijevanja nego da u ljudima potakne vibru koja ih tjera na čaganje – bez obzira na sve razlike.

‘Htjeli bismo poraditi na tome da ljudima malo više približimo kako je nastala elektronička glazba. Čak razmišljamo o tome da počnemo organizirati radionice o tome kako se stvara elektronička glazba s producentima koji koriste te stare ‘mašine’ na kojima se nekoć stvarao house.’

Foto: Goran Telak

• Živiš li s Vibrom svoj dječački san? Da! Radim to i živim već deset godina, koliko se krećem po klupskoj sceni, tako da je ovo sad napokon smjer iza kojeg mogu ponosno stati. Na kraju krajeva, sve je to odraz onoga čime sam se bavio prošlih deset godina. Zaista uživam u ovome što radim iako je nekad stresno zbog financijskog dijela posla. • Što vam kažu roditelji? Moji roditelji su davno odustali od objašnjavanja jer sam već u srednjoj školi počeo puštati glazbu po klubovima pa bi me mama čekala u šest ujutro ispred kluba da me odveze kući. A što da kaže, vidjela je da me to goni, da nisam zastranio i da sve to nekamo i vodi te da dajem neke rezultate. Da je to moj način zarađivanja. • Koji će to biti trenutak u kojemu vi odlučujete da s Vibrom idete u veliki klub? Kad skužimo da ljudi stoje ispred vrata jer nisu uspjeli ući u klub!

MOBILNA APLIKACIJA Više nema brige ‘kamo van’

Sva društvena događanja u džepu Divan.hr pruža jednostavan i praktičan pregled svega što se događa u Zagrebu - na dnevnoj bazi

Tancabelić G Karlo tancabelic.karlo@gmail.com

očetkom prosinca prošle godine službeno je predstavljena mobilna aplikacija koja nudi jednostavan pregled društvenih događanja u Zagrebu. U devet kategorija možete pronaći pokoje događanje dana za sebe - bilo da je riječ o clubbingu, odlasku u kino ili u kazalište - ili posjetu izložbi. “Volio bih da aplikacija postane referentno mjesto za informiranje o društvenim događanjima u Zagrebu. Ideja je da kad ljudi ne znaju što bi sa sobom, da posjete Divanovu aplikaciju i olakšaju si muke”,

Divan.hr aplikacija praktičan je informator o događanjima

Foto: Mihaela Borak

pojasnio je svoja očekivanja njen idejni začetnik Maroje Sabljić. Ipak, aplikacija osim dnevnih najava nudi i opciju u kojoj korisnici mogu dojaviti gdje su zamijetili zanimljiv događaj koji je promaknuo ekipi. “Ono što mi se više sviđa od toga da aplikacija nudi pregled raznolikih događanja jest da svaki događaj ima detaljan opis. Jedino bih voljela više najava za razna predavanja i tribine te poveznice na videosadržaj - na primjer, kad je riječ o koncertima. Ako mi neki izvođač nije poznat, da odmah poslušam o čemu je riječ”, rekla je korisnica aplikacije Jelena Grove-Šupraha.

O kulturi kulturno

Kulturni linč na 2016. Carić G Kruno kruno.caric@gmail.com

ao i uvijek kada umre poznata ličnost, ljudi se počinju deklarirati kao štovatelji lika i djela preminule osobe, kupuju se albumi ili knjige, gledaju se ili čitaju intervjui, citiraju se dubokoumne poruke i pišu se razni srcedrapajući statusi, a kada se već ustaljena procedura “beatifikacije” umrlog potencira većim brojem umrlih nadljudi, stvaraju se mitovi o metafizičkoj zvijeri zvanoj Godina, o moći jednoga proizvoljno izmjerenoga dijela Vremena za koje smatramo da je linearno egzistirajuće i uopće mjerljivo. Javljaju se strah i mržnja prema toj Godini koja želi oduzeti čovječanstvu ono što mu s pravom pripada, a to su ikone, bogovi za koje nas nije briga, ali volimo da su tu, da žive i dišu uz nas. Okomljavanje na nešto jedva-mislivo bez ikakva osvrta na to, bez promišljanja dubljih implikacija i uopće bez ikakvog logičkog smisla savršeno odgovara druš-

‘Kultura nije stala ni s imenima kao što su Nietzsche, Spinoza, Bach, Vivaldi, Michelangelo, Šimić, Desnica, Dostojevski...’ tvenim mrežama koje se sve jasnije etabliraju kao septička jama ljudske misli. Unezvjereni smo i ožalošćeni gubitkom stvaraoca kojeg smo do maloprije povezivali isključivo uz repetitivne playliste u noćnim klubovima, šokirani smo preranim odlaskom glumice koju ne bismo prepoznali na ulici ni da nosi karton sa svojim imenom oko vrata, zabrinuti smo za budućnost visoke kulture čiji je stup srušen smrću imena koje prepoznajemo iz srednjoškolskih udžbenika. Nestanak umjetnika je u srži potpuno irelevantan jer nam umjetnik kao osoba ne znači ništa, samo je ono što se iskazuje kroz njega i iz njega relevantna stvar za kulturu. Koliko god samo djelo bilo uvjetovano stvaraocem kao subjektom, jednom kada je čin otuđenja završen, proizvod zadobiva vlastiti život, vlastiti identitet, te djeluje na nas neovisno o statusu stvaraoca. Okrećući se k samoj osobi stvaraoca tražeći u njoj nešto božansko što možemo prigrliti i pripojiti sebi čista je ikonolatrija. Prema tome, neće kultura ispaštati, niti će današnja masovna proizvodnja umjetničkog i intelektualnog proizvoda zastati niti na trenutak. I dok kruže kuloarske priče o potencijalnom opadanju kvalitete kulture, moramo se zapitati odakle takva kratkovidnost i panika? Kultura nije stala s imenima kao što su Nietzsche, Spinoza, Bach, Vivaldi, Michelangelo, Šimić, Desnica, Dostojevski i drugi, pa sigurno neće s Bowiejem i Cohenom.

Novac

Siječanj 2017.

DRUŠTVO POTROŠAČ Mladi se nedovoljno informiraju o svojim pravima

SPONZOR RUBRIKE

Ljudi naslijepo potpisuju ugovore pa se žale kad im voda dođe do grla

Po savjet dolaze uglavnom ljudi stariji od 35 godina jer su financijski odgovorniji, a mladi se javljaju rjeđe jer često i ne misle na svoja prava

Mia Musulin

mia.musulin2@gmail.com

otovo da ne postoji osoba koja se nije susrela s barem jednim primjerom prevare, vlastite ili tuđe pogreške, ili pak previda pri kupnji nekog proizvoda ili potpisivanja nekog ugovora. Što u tom trenutku učiniti? Pomiriti se sa situacijom ili reagirati? Kome se obratiti? “Putem webshopa jednog našeg većeg teleoperatera naručio sam mobitel uz dvogodišnji ugovor i pretplatu. Kad mi je mobitel došao poštom,

u njemu je bio ugovor koji se razlikovao od onoga što sam naručio, točnije - mjesečna rata bi mi bila čak 100 kuna viša nego što je pisalo na reklami na webshopu. Kako sam već imao iskustava s ‘istjerivanjem’ svojih potrošačkih prava, odmah sam mobitel vratio, svakako prije nego što se naplati prvi račun, kako ugovor ne bi počeo vrijediti jer bi to značilo da mi nema druge nego dvije godine platiti 2400 kuna više od planiranog”, ističe Ivan Batić, student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje kako je srećom imao i printscreen s webshopa i potvrdu koja mu je automatski došla na webshop i koja je potvrđivala da je u pravu i da je

Gledamo li što potpisujemo ili zažmirimo i nadamo se da ništa nije skriveno u malim slovima?

mobitel kupio po mnogo povoljnijoj cijeni od one po kojoj su mu ga poslali. Ipak, za svaki slučaj, zvao je i društvo Potrošač, gdje su ga uputili na to kako da ostvari prava i kako je možda čak riječ o lažnom oglašavanju teleoperatera.

Akcijski plan za zdraviju Hrvatsku

Projekt se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Stručni partneri projekta su Kineziološki fakultet u Zagrebu, Biotrening i Definicija Hrane, a od ove godine i Hrvatska liječnička komora

žurbani ritam i stres pred nas stavdi. Aktivna Hrvatska može se pohvaliti i zaljaju mnoge izazove zbog kojih čevidnim sportskim uspjehom; prošlogodišnji sto zanemarujemo upravo ono najzavršni trening u Zagrebu u povodu Europvažnije – naše zdravlje. Statistike pokazuju skog tjedna sporta okupio je više od 550 da se premalo krećemo i bavimo sportom vježbača i time postavio hrvatski rekord za i rekreacijom te da postajemo sve nezdrazajedničko vježbanje na otvorenom! vija nacija. Nacionalni projekt Aktivna HrPrvi grad nove sezone bila je Požega, u kovatska nastoji to promijeniti, te edukacijom joj je tim Kineziološkog fakulteta u Zagrei primjerom pokazati važnost redovite tjebu organizirao zajednički trening 20. silovježbe i pravilne prehrane. ječnja, a najavljene su edukacije i treninzi Neaktivna i pretila Hrvatska dobila je ošu Murskom Središću 11. ožujka, Vodicama trog suparnika – cilj nacionalnog projek27. svibnja, u Istri će se vježbati 10. lipnja, ta Aktivna Hrvatska 2017. je zdravija HrvatDubrovniku 23. lipnja, Zadru 1. srpnja te u ska! Petu godinu projekt koji Zagrebu 23. rujna, i ove godise održava pod pokrovitelj- Na aktivnost je ne u sklopu Europskog tjedstvom predsjednice Repu- pokrenuto već na sporta. Treninge će provoblike Hrvatske Kolinde Gra- više od 25.000 diti stručni tim Kineziološkog bar-Kitarović zajedničkim fakulteta u kojem su Ivan Anće treninzima diljem Hrvat- ljudi tunović, Anja Bijelić, Lukrecija ske osvještavati o problemu koji nam može Dragić, Marin Ivančić i Goran Kontić, pilapromijeniti život. Projekt se održava pod tes ćemo vježbati s Asjom Petersen, a jogu vodstvom stručnih partnera; Kineziološkog sa Sandrom Petrom Pintarić. fakulteta iz Zagreba, Biotreninga i DefiniciZa zajedničke treninge možete se prijavije Hrane, a od ove godine i Hrvatske liječti putem službene web-stranice projekničke komore. Potporu mu već godinama ta www.aktivnahrvatska.hr, a tamo možete daju i mnoge osobe iz sportskog i javnog dobiti i besplatne savjete stručnjaka o praživota. vilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti. U sklopu projekta održavaju se zajednički Partneri i pokrovitelji projekta, među kojitreninzi i edukativni programi u gradovima ma je OTP banka, trud vježbača nagrađudiljem Hrvatske, a na ovaj način na aktivju darovima koji pomažu u vježbanju i hinost je pokrenuto već više od 25.000 ljugijeni.

SPONZORIRANI ČLANAK

BOLJA JE PREVENTIVA “Iako su svi u službi za korisnike bili bezobrazni i nisu mi željeli pomoći, kad sam teleoperateru uputio konkretan dopis, ‘naoružan’ svime što su mi još i u Potrošaču rekli, na kraju mi je teleoperater morao ponovno poslati mobitel pod uvjetima prema kojima sam ga i kupio. Uz ispriku. Mnogo navlačenja zbog obične kupnje, ali kupac je dobio bitku i 2400 kuna ostalo je u džepu”, ističe Ivan i dodaje kako se upravo zbog takvog slučaja uvijek dobro informira kad bilo što kupuje jer zna da će kad-tad doći neka nova bitka za njegova potrošačka prava. U ovakvim se slučajevima najbolje obratiti društvu Potrošač koje funkcionira kao udruga koja djeluje kroz zakone, ali i kao savjetovalište za pojedince koji se Potrošaču mogu obratiti osobno ili telefonski. “Nacionalno djelujemo kroz zakone, pišemo ih, dajemo amandmane, lobiramo s institucijama da bi se rješavala neka pitanja. To je sve posao udruge, a osobno nam se ljudi mogu obratiti kad nastane problem ili, još bolje, prije nego nastane, na primjer pri potpisivanju ugovora. U našem je uredu pet savjetnika koji uvijek mogu pomoći”, ističe Igor Vujović, član Uprave. Tijekom godina društvo Potrošač realiziralo je niz predavanja, javnih tribina i medijskih nastupa, promičući tako najviše vrijednosti i standarde politike zaštite potrošača Europske unije, a dalo je i svoj doprinos implementaciji tih vrijednosti u praksu hrvatskoga tržišta roba i usluga. Međutim, unatoč inicijativi društva Potrošač, mladi se i dalje vrlo rijetko obraćaju za savjete kad dođe do problema, a još rjeđe djeluju preventivno. Postoji mnogo zamki za potrošače, bilo da je riječ o potpisivanju ugovora, roku reklamacije ili nečem drugom. “Odgovor na pitanje koji je rok reklamacije ne znaju mladi, a ni ljudi općenito. Svi misle da je to osam ili deset dana, ali ono što trgovci govore uglavnom nije istina - Zakonski je rok do šest mjeseci i unutar tog razdoblja možete tražiti novi proizvod ili novac nazad. Mladi, nažalost, to ne znaju niti žele znati”, ističe Vujović. Po savjet dolaze uglavnom ljudi od 35 godina i stariji jer su financijski odgovorniji, a i određeni

ANKETA DEA DERJANOVIĆ: Potpisala sam ugovor s jednim teleoperaterom i nakon nekog vremena ipak nisam bila zadovoljna uslugom pa sam odlučila raskinuti ugovor i prijeći na drugi. Međutim, postojao je niz uvjeta koje sam trebala zadovoljiti. Tada sam slučajno, preko ujaka, doznala za društvo Potrošač, otišla osobno k njima te su me savjetovali o daljnjim koracima. KATARINA BELIĆ: Prije mjesec dana neugodno sam se iznenadila pri povratu skupog sakoa, samo dva dana od kupnje, jer sam shvatila da mi ne odgovara. Prodavačica ga nije htjela uzeti natrag te je tvrdila da je nošen. Samostalno sam kontaktirala upravu prodavaonice, u početku su me ignorirali, ali nakon trećeg pokušaja napokon su me poslušali i riješili problem. postotak njih smatra da im se u nekim slučajevima dogodila velika nepravda i žele je riješiti. Mladi se javljaju daleko rjeđe jer nerijetko i ne misle o svojim pravima ili misle da će se problem sam od sebe riješiti. NE POTPISUJTE BEZ PROVJERE “Mladi nam se uglavnom obraćaju kad je u pitanju neki materijalni nedostatak, a često i kad se nešto nasljeđuje jer ne znaju da se nasljeđuju dugovi isto kao i ‘benefiti’. Ima ih i koji potpisuju razne ugovore pa kad dođe plaćanje nečega misle da lako mogu raskinuti postojeći ugovor i prijeći na drugi, na primjer, pri mijenjanju telekomunikacijskih operatera, ali to nije tako jednostavno”, dodaje Vujović. Savjet svima, ističe Vujović, svakako je da se obvezno informiraju o svim pravima, ali i obvezama i da ništa ne bi trebalo potpisivati bez provjere. Najbolja je preventiva čitanje ugovora koji uvijek dolazi kad je u pitanju neki malo veći iznos. Kad ipak dođe do problema, nema razloga čekati da se dogodi čudo, valja reagirati. Međutim, ljudi se u društvo Potrošač rijetko javljaju ili tek onda kada im je već “voda došla do grla”.

‘Zamke’ se kriju u golemim ugovorima Kada je riječ o ugovorima, Vujović kaže da je najveći problem to što ih mladi uopće ne čitaju. Druga strana to koristi pa stoga i rade goleme ugovore od po pet stranica, pa onda još deset općih uvjeta, dvije stranice cjenika, i to sve sku-

pa naraste do 17 stranica. Kad se toliko stranica ne pročita, naravno da su unutra neke “zamke”. Ugovori se uvijek trebaju čitati jer uz prava, dolaze i odgovornosti, a kad se dogodi problem, on uglavnom proizlazi iz ugovorne obveze.

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Poduzetništvo

Siječanj 2017.

ZAKON O INOVACIJAMA Regulativa oko koje se lome koplja već 17 godina

Gdje da inovator nađe motivaciju, kad na kraju ostane bez novca?

Šipušić G Antonija antonija.sipusic@gmail.com

zumitelj Cedevite Martin Stanković živio je od 4000 kuna mjesečne mirovine, izumiteljici Vegete Zlate Bartl bivše rukovodstvo Podravke plaćalo je smještaj u staračkom domu jer sama za to nije imala financijskih mogućnosti, a izumitelji Sumameda se i nakon prestanka važenja patenta još spore s poslodavcem za kojeg tvrde da im je dužan 80 milijuna kuna naknade. Inovatori u Hrvatskoj žele spriječiti takvu praksu i zbog toga od vladajućih struktura već 17 godina zahtijevaju donošenje Zakona o inovacijama. On bi uredio odnos poslodavca koji u radu koristi inovaciju zaposlenika i plaćao mu naknadu sljedećih pet godina. ZAOSTAJEMO ZA ‘91. U trenutku kada hrvatsko gospodarstvo stoji na klimavim nogama, inovatorstvo, inače nositelj razvoja, postaje skup hobi. O tome svjedoči i Bojan Cinotti, predsjednik Društva inovatora Faust Vrančić iz Šibenika. “Još smo prepušteni sudbini koja nam je svima poznata, a to je zvijezda repatica koja kratko sjaji i brzo se gasi. Zbog toga nam je potreban poseban zakon jer većinom je inovator taj koji ostane kratkih rukava, s jednom večerom i produženim godišnjim”, ističe Cinotti. Zakon o zaštiti izuma, tehničkih unapređenja i znakova razlikovanja, koji je vrijedio do 2000. godine, regulirao je ono što bi trebao današnji Zakon o inovacijama. Prvi je donesen davne 1991. godine, a u Hrvatskoj, nakon prestanka važenja tog zakona, polako, ali sigurno opada broj patentnih prijava. Hrvatska je u razdoblju od 2006. do 2011. godine imala 78 PCT patentnih prijava na milijun stanovnika, dok za isto razdoblje susjedna država Slovenija ima gotovo trostruko više. Ako to pak usporedimo s Finskom, Hrvatska zaostaje 30 puta. Može li se razlog za to tražiti upravo u nepostojanju zakona? U Vladi kažu - ne, ali iz Udruge inovatora se ne slažu. U bivšoj vladi sma-

Umirovljenici nam čine polovicu ukupnih individualnih inovatora, a samo 20 posto vlasnici poduzeća i studenti, suprotno europskoj praksi

Entuzijazam koji pokazuju mladi inovatori brzo može ‘presušiti’ zbog loše regulative u državi

trali su da je donošenje i prihvaćanje Nacionalne strategije poticanja inovacija za razdoblje od 2014. do 2020. dovoljno da bi se Hrvatska pozicionirala više na ljestvici patentnih prijava, dok predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Marko Bubaš govori kako smo trenu-

tačno zadnji u Europskoj uniji po broju patentnih prijava i razlog vidi upravo u zakonskoj podlozi. “Inovatori nemaju motivacije za rad, a i kako bi kad ne znaju hoće li za svoj rad dobiti naknadu. Dovoljno govori to da nam umirovljenici čine polovi-

Europske države nemaju zakone, ali imaju jasne strategije Dodatan argument protiv donošenja Zakona o inovacijama je usporedba hrvatske legislative s onom europskih država gdje, tvrdi, većina njih nema zasebno zakon o inovativnoj djelatnosti. Pristup koji je većina država članica izabrala u razvoju nacionalnog inovacijskog sustava je izrada inovacijske strategije. Dok neke države imaju zajedničke strategije istraživanja i inovacija (Francuska, Grčka, Velika Britanija), druge su razvile posebnu strategiju za razvoj inovacijskog sustava (Njemačka, Austrija, Finska). Hrvatska je pošla putem država jakog gospodarstva i prihvatila svoju Nacionalnu strategiju poticanja inovacija za razdoblje od 2014. do 2020. godine kojoj je osnovni cilj povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

USPJEŠNA PLATFORMA Virtualni ženski poduzetnički centar

U godinu dana do 2000 članica

Musulin G Mia miamusulin2@gmail.com

snovali su ga poduzetnici i poduzetnice i danas je iza Virtualnog ženskog poduzetničkog centra godina puna projekata i sadržaja kojima snaže žensko poduzetništvo, ali i poduzetništvo uopće. Lansiran je kao digitalna platforma za promociju i unapređivanje poslovne aktivnosti poduzetnica, a usmjeren je razmjeni znanja, tehnologija i inovacija. “Prvu godinu rada zaključujemo stalnim rastom ženskog poduzetništva i, što je još važnije, sve profitabilnijim aktivnostima poduzetnica i poduzetnika. Uz njih rasli su i naši projekti i aktivnosti usmjereni jačanju poduzetništva, kao i broj članica i članova. Posebno smo ponosni što se vijest o djelovanju Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, ali i učinak naših djela, osjetio u državama regije”, ističe Sanela Dropulić,

Dosad su organizirali 20 besplatnih edukacija, s više od 400 polaznica i polaznika iz više hrvatskih gradova

osnivačica i voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, koja je nedavno nagrađena i regionalnom titulom “Najžena 21. stoljeća”. Od osnutka, 1. siječnja 2016., organizirali su 20 besplatnih edukacija za poduzetnice i poduzetnike s više od 400 polaznica i polaznika u Zagrebu, Zaprešiću, Novoj Gradiški, Sisku, Osije-

ku i Splitu. Pokrenuli su i projekt BaBIZnjaka, neslužbenih i neformalnih susreta poduzetnica i poduzetnika - članica i članova Loyalty programa Virtualnog ženskog poduzetničkog centra te kraj godine završili s tiskanjem prvog motivacijskog vodiča za poduzetnice i sve žene koje će to biti - knjigu “Ja (ne) mogu biti poduzetnica”.

Foto: Virtualni ženski poduzetnički centar

Foto: Dorian Višnjić/Global

cu ukupnih individualnih inovatora, a samo 20 posto vlasnici poduzeća i studenti”, dodaje Bubaš. Također, zanimljiv je podatak koji se navodi u nacrtu Zakona o inovacijama. U njemu piše da više od 90 posto domaćih patentnih prijava dolazi od fizičkih osoba, a praksa pokazuje da konkuretan proizvod na svjetskom tržištu ostvaruje grupa autora u poduzeću, institutu ili fakultetu, a ne pojedinac. Posljednjih 16 godina inovatorstvo u Hrvatskoj nije pravno utemeljeno kada je u pitanju uređenje odnosa između poslodavca i autora inovacije. Hrvatska udruga inovatora sustavno se bori za uvrštavanje tog zakona na dnevni red, ali političari ne pokazuju interes za njihova potraživanja. Iako je nacrt zakona završen već 2010. godine, rasprave uvijek završavaju na isti način – ignoriranjem. Za vrijeme Milanovićeve vlade, ta-

dašnji zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić, na upit zastupnice Mirele Holy zašto se čeka na uvrštanje prijedloga zakona u saborsku proceduru, odgovara kako se “nastojanje odvajanja razvoja nacionalnog inovacijskog sustava od ostalih usko povezanih resora u prošlosti pokazalo neučinkovitim.” On smatra da, ako se sadašnja potpora inovacijskom sustavu pokaže nedostatnom, jedna od opcija je “pristupanje unapređenju postojećih zakonskih okvira koji uređuje područje inovacija, radije nego da se stvaraju novi posebni zakonski okviri koji bi mogli prouzročiti samo dodatna administrativna opterećenja za inovativna poduzeća.” OBEĆANJA I PRAKSA Bubaš kaže da je jedna od prioritetnih mjera unutar strategije i donošenje Zakona o inovacijama. Međutim, to se još nije dogodilo. Govori da je vlada, nakon prihvaćanja Nacionalne strategije jasno poručila da će zakon morati pričekati. “Ni dandanas ne znamo prave razloge zašto je zakon na čekanju. I u samom nacrtu odvojili smo političare od cijelog posla kako im ne bismo zadali dodatne muke”, kaže. U posljednjih šest godina dolaze im, dodaje, zastupnici i političari svih mogućih orijentacija i obećavaju donošenje zakona, ali se uvijek dogodi šum u komunikaciji. Suprotno ovom, u priopćenju vlade Zorana Milanovića, u obraćanju Leverića jasno je da ne postoji potreba za donošenje Zakona kao jedne od prioritetnih mjera strategije. Bubaš, s druge strane, kaže da to nije istina te da stavka strategije jasno inicira na donošenje zakona kojem je “cilj da se pravičan dio bilo kojih prihoda koji proizlaze iz komercijalnog korištenja intelektualnog vlasništva pripiše njegovu izumitelju.” Unatoč svemu, inovatori vjeruju u bolju budućnost. Pokazuju zavidan stupanj sposobnosti vraćajući se s odličjima s druge strane svijeta gdje njihov rad strani menadžeri rado kupuju vrlo povoljno.

ZNANJE JE MOĆ

by Tonka

Želite li ići na edukacije, ali nemate vremena za putovanje, termin vam nije po volji i imate još mnogo drugih razloga? Podsjećamo vas da je u tom slučaju obrazovanje na daljinu, on-line učenje, idealno za usklađivanje osobnog i profesionalnog života. Za vas smo pripremili besplatne edukacije ostvarene suradnjom portala Moj razvoj s Educentrom koji za prvih 30 prijava osigurava besplatno on-line educiranje, a mogućnost korištenja je godinu dana od prijave na edukaciju.

strani te empatiji koja proizlazi iz naših razgovora. Također, učit će se o načinu “bezbolnog” primanja i davanja kritika.

UMIJEĆE KOMUNICIRANJA Komunikacija je ključ osobnog razvoja, a vrlo često za sebe mislimo kako smo već odavno usavršili tehnike učinkovitog komuniciranja. Većinom se varamo jer su istraživanja pokazala kako često zaboravljamo na najvažnije - aktivno slušati sugovornika. Uz aktivno slušanje na edukaciji će se govoriti i o povratnim informacijama koje trebamo uputiti drugoj

POSEBNA ZNANJA Edukacija koja je vezana uz komunikaciju na intervjuu za posao - kako se predstaviti, što istaknuti, što naglasiti, što činiti, a što nikako. Kada osvijestimo da smo na otvorenom tržištu na kojem vrijede tržišna pravila, uz bogat životopis poslodavca će oduševiti i vještine predstavljanja. Prvi dojam je važan, ali ono što je presudno daljnji je tijek komunikacije.

TEHNOLOGIJA

Siječanj 2017.

GADGETERIJA

ROBOTIKA Hrvatska zaostaje unatoč vrhunski obrazovanim stručnjacima

Šipušić G Silvio silvio.sipusic@gmail.com

GRILLBOT Ako volite roštiljati, ali vam pomisao na čišćenje poslije izaziva glavobolju, robot Grillbot ima rješenje. Pritiskom tipke na kućištu Grillbota uključuje se automatsko čišćenje, a njegove postavke omogućuju namještanje intervala od 10, 20 i 30 minuta. Grillbot ima tri snažna motora koja ga pokreću i tri promjenjive četke koje ribaju površinu roštilja. Cijeli robot pokreće sofisticirani procesor koji kontrolira pokret samog robota i njegovih četki, a snagu sveukupnom procesu čišćenja daje litij-ionska baterija, slična bateriji vašeg pametnog telefona. Svi istinski ljubitelji roštiljanja Grillbot mogu kupiti po cijeni od 135 dolara. GOOGLE HOME

Google Home je kućanski uređaj poput Amazonove “Alexe”, čiji je cilj pomoći korisnicima putem “magije umjetne inteligencije”. Dovoljno je reći: “Bok, Google” i Home odmah reagira na vaš upit. Možete ga pitati koliko je visok Eiffelov toranj, koje su vam namirnice potrebne u kućanstvu, zamoliti ga da uključi svijetla u prostoriji ili čak zaigrati kviz. Sve je to omogućeno putem “Google Assistant” tehnologije, umjetne inteligencije koja se poboljšava svakim upitom i odgovorom. Osim što je vaš asistent, Home može ispuniti sobu zvukom zahvaljujući velikom zvučniku u donjem dijelu uređaja, a njegov minimalistični dizajn pristaje uz svaki interijer jer posjeduje prilagođavajući plastični pokrov u raznim bojama. Ako vam je potrebna treća ruka u kućanstvu, Google Home čini se kao idealno rješenje, a njegova usluga stajat će 129 dolara. BLUETOOTH TOASTER Jeste li ikad pomislili zašto mi toster nije povezan s mobitelom?. Nismo ni mi, ali ako nastojite svoj dom učiniti “pametnim”, svoj stari toster zamijenit ćete ovim novim, Bluetooth tosterom. Povezan je s mobilnom aplikacijom koja pamti sve vaše načine pečenja, a mukama sa zagorenim prepečencima došao je kraj. Jedna mana - kruh morate umetnuti sami. Vrijednost tostera je 100 dolara.

Na SFeraKonu su mladi pokazali da su im roboti blizak oblik ‘zabave’, što pokazuje da kadra za buduće profesionalce ne manjka

Foto: Marija Edita Feldi/Global

Na 10.000 stanovnika samo 13 robota, u Sloveniji čak 100 Edita Feldi G Marija edita.feldi@gmail.com Ivković G Hana hana.ivkovich@gmail.com

mamo volje za rad, obrazovane robotičare, najuspješniju robotičku istraživačku zajednicu u vezi s dobivanjem europskih projekata, novac iz Europe, ali svejedno nemamo - više obrazovanih robotičara, više novca u vlastitoj državnoj blagajni predviđenog za financiranje robotike, čak ni dovoljno robota. Proučavanje trendova robotike u Hrvatskoj pokazuje da zaostajemo u tehnološkom razvoju, što potvrđuje profesor Bojan Jerbić iz Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. SPAS U EUROPSKIM PROGRAMIMA “Uobičajeno se tehnološka razvijenost neke zemlje u proizvodnom sektoru mjeri brojem robota u odnosu prema broju zaposlenih u proizvodnji. Europski prosjek je oko 90 robota na 10.000 zaposlenih. Prema vrlo optimističnim procjenama, u Hrvatskoj je najviše 13 robota na 10.000 zaposlenih. Samo u Sloveniji taj je broj negdje oko 100”, tvrdi Jerbić i zaključuje da je tako nemoguće priključiti se europskim inovacijskim razvojnim trendovima, a bez toga nemoguće je postati uspješno i konkurentno društvo. Osim što smo tehnološki nedovoljno razvijeni, porazno je da su državna ulaganja za istraživanje u znanosti nedovoljna. Podaci Eurostata, statističkog ureda na razini Europe, pokazali su kako je Hrvatska na samom dnu po ulaganju u znanost i jedina zemlja koja je u posljednjih deset godina smanjila svoja ulaganja, umjesto povećala. “U Hrvatskoj se financiranje znanstvenih istraživanja provodi kroz

‘Europska administracija izračunala je da je u posljednjih 20 godina uvođenjem milijun robota istodobno otvoreno tri milijuna novih radnih mjesta. Dakle, robotika nije problem, nego prigoda’, zaključuje profesor Bojan Jerbić s FSB-a

Hrvatsku zakladu za znanost. Državni proračun za 2017. godinu predviđa samo 130 milijuna kuna za financiranje znanstvene djelatnosti, što uključuje i financiranje doktoranada i poslijedoktoranada. U usporedbi s europskim standardima, to je jedva dovoljno za desetak ozbiljnih istraživačkih projekata na godišnjoj razini”, objašnjava Jerbić. No čini se da cijelu situaciju spašavaju Europski programi za financiranje robotike. Zdenko Kovačić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i voditelj istraživačkog laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja LARICS, kaže da takav način financiranja robotičarima u Hrvat-

Podaci Eurostata, statističkog ureda na razini Europe, pokazali su kako je Hrvatska na samom dnu po ulaganju u znanost i jedina zemlja koja je u posljednjih deset godina smanjila svoja ulaganja, umjesto povećala

skoj daje snažan vjetar u leđa te im je omogućio suradnju s vodećim europskim institucijama na području robotike. Što se tiče omjera ulaganja iz europskih fondova naspram domaćih, profesor Jerbić nije siguran koliki su, ali je uvjeren da nisu povoljni za Hrvatsku. “U razvijenim zemljama Europske unije odnos nacionalnih ulaganja u odnosu prema EU-ovim fondovima iznosi 70 naprama 30, što jasno pokazuje stratešku važnost državnog ulaganja u istraživanje i razvoj”, izjavljuje Jerbić. Ne poriče da razvoj tehnologije i robotizacije nužno znači manje radnih mjesta za neke poslove.

Foto: Dorian Višnjić/Global

Nenad Bakić dovodi robotiku u škole! Već iduće školske godine učenici šestih i sedmih razreda u više od 1000 škola, a možda i nekih srednjih škola diljem Hrvatske mogli bi imati praktičnu nastavu u području STEM-a (Science, Technology, Engineering and Mathematics) zahvaljujući crowdfunding kampanji pod nazivom “BBC micro:bit - STEM revolucija u školama” koju je pokrenuo investitor Nenad Bakić. U rekordnom roku prikupljeno je više od 220.000 dolara za kupnju BBC micro:bit kompleta kojim djeca mogu učiti matematiku, programiranje i robotiku. Konačni cilj je prikupiti 250.000 dolara, a u tijeku su i razgovori s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

“Roboti nezaustavljivo istiskuju ljude iz neposredne proizvodnje i taj će se trend, razvojem kognitivnih sposobnosti robota, dalje širiti prema svim onim zanimanjima koja uključuju pojednostavljene i ponavljajuće obrasce rada”, objašnjava. No s druge strane, razvojem tehnologije otvorit će se mnoga radna mjesta u drugim područjima. “Europska administracija je izračunala da je u posljednjih 20 godina uvođenjem milijun robota istodobno otvoreno tri milijuna novih radnih mjesta. Dakle, robotika nije problem, nego prigoda”, zaključuje Jerbić. NEDOSTAJE NAM ROBOTIČARA “Imamo više upita za preporuke robotičara nego što imamo diplomanata u tom području”, objašnjava profesor Jerbić. Tumači kako je, barem u području robotike i automatike, situacija poprilično paradoksalna. Iako želimo zaposliti više ljudi u visokoj tehnologiji kako bismo podigli tehnološku razvijenost, Hrvatska proizvodi nedovoljno tehnički obrazovanih kadrova. Na kraju se stvara taj paradoks da nam nedostaje inženjera, iako zainteresiranost postoji. Činjenica je i ta da studenti robotike, neovisno je li riječ o Hrvatskoj ili inozemstvu, poslove pronalaze u najkraćem mogućem roku, govori profesor Zdenko Kovačić. Iako nije rijetkost da svoje znanje prikupljaju u inozemstvu, profesor Kovačić tumači kako su se mnogi njegovi studenti unatoč radu u stranim državama, vratili u Hrvatsku i ovdje otvorili vlastite tvrtke.

Sport

Siječanj 2017.

ALPSKO SKIJANJE I nakon Kostelića Hrvatska ima potencijal za velike skijaške uspjehe

Staza u središtu Zagreba vratila je pozornost Hrvatske na skijanje

Džindo G Edi dzindo22@gmail.com

anica Kostelić je napustila skijanje 2006., a Ivica Kostelić će ga, nažalost, napustiti vrlo brzo. Istodobno njihov otac Ante Kostelić u svojim godinama nema toliko snage i vremena za mentoriranje. Možemo reći da je obitelj Kostelić za Hrvatsku jednostavno bila - skijanje. Iako većina zna koliko je ta obitelj postigla, nije na odmet spomenuti uspjehe koje su sestra i brat postigli uz očevu maksimalnu predanost - 56 pobjeda u utrkama Svjetskog kupa, 115 postolja, četiri Velika kristalna globusa, 12 Malih kristalnih globusa, osam odličja sa svjetskih prvenstava te deset odličja s europskih prvenstava. Kad ove uspjehe prikažemo u brojevima, gotovo je nemoguće nadmašiti uspjeh te legendarne zagrebačke obitelji, koja lagano zalazi u prošlost, barem što se natjecateljskog dijela tiče. POSEBNOST SLJEMENSKE UTRKE Svjesni su toga svi ljubitelji alpskog skijanja, ali i sporta. Baš iz tog razloga nadmašivanje Kostelića nije ono što je važno za kvalitetnu i zdravu budućnost hrvatskog skijanja. Važno je dati važnost tom iznimno teškom i zahtjevnom sportu. Kako je dati kad na televiziji ne vidimo pobjednike, ne vidimo uspjehe, ne vidimo nešto što će zaintrigirati javnost? Za početak, imamo iznimno posebnu utrku u kalendaru Svjetskog kupa, i za muške i za ženske slalomaše, koja početkom svakog siječnja donese neku novu atmosferu, kako i u Zagreb tako i u cijelu Hrvatsku. I sam Ivica Kostelić je savršeno objasnio zašto je baš utrka na Sljemenu toliko posebna. “Imamo divnu atmosferu i publiku koja se uvijek pokaže u najboljem mo-

‘Imamo divnu atmosferu i publiku koja se uvijek pokaže na najbolji način. Schladming ili Kitzbuehel možda imaju brojniju publiku, ali ni izdaleka tako korektnu kao našu’

Utrka legendi Bakačevom ulicom oduševila je sve natjecatelje i službenike iz vrha FIS-a

gućem svjetlu. Na primjer, Schladming ili Kitzbuehel možda imaju brojniju publiku, ali ni izdaleka tako korektnu kao što je naša”, pohvalio je Ivica domaće navijače, priznavši kako u Svjetskom kupu ipak postoje “gostujući” tereni. “Čak sam i ja osobno imao mnogo loših iskustava s publikom diljem svijeta, ali vidljivo je da na Sljemenu nema

ničeg sličnog. Upravo suprotno, na Sljemenu se navija za svakog pojedinog skijaša koji se spusti tom stazom, bez obzira na to na kojoj razini nastupali”, zaključio je Ivica. Obljetnica 50. godine Svjetskog kupa od svih mogućih mjesta održala se baš u Zagrebu, što je motiviralo Grad Zagreb, Hrvatski skijaški savez i mnoge druge da priušte hrvatskoj, ali i svjet-

Skijaška staza dužine 150 metara, od katedrale do Manduševca, ugostila je najveće legende svjetskog skijanja. Ta naizgled kontroverzna ideja ostvarila se kao potpuni uspjeh te je odzvanjala cijelim sportskim svijetom koji je s oduševljenjem reagirao

Foto: Igor Kralj/Pixsell

skoj javnosti nešto što do tada nije moglo biti viđeno apsolutno nigdje. Skijaška staza dužine 150 metara od katedrale do Manduševca ugostila je najveće legende svjetskog skijanja. Ta naizgled kontroverzna ideja bila je velik uspjeh i odzvanjala cijelim sportskim svijetom, koji je s oduševljenjem reagirao. Jedan od oduševljenih bio je i sin osnivača Svjetskog skijaškog kupa Sergea Langa, francuski novinar Patrick Lang. “Iznimno sam sretan što se obljetnica održala u Zagrebu. Ova priredba mnogo više očiju na sport stavlja time što se provodi u velikom gradu kao što je Zagreb, a ne u malim planinskim mje-

stima poput, na primjer, Adelbodena”, bocnuo je Lang poznato švicarsko zimovalište. Ako je ova ideja odjeknula cijelim svijetom, definitivno odzvanja i cijelom Hrvatskom, što je i potvrdila još jedna bivša skijašica s uspješnom karijerom iza sebe, Ana Jelušić. “Već godinama skijanje uspješno dovodimo bliže gradu utrkama na Sljemenu, ali time što smo imali prigodu skijati u samom središtu grada fantastično je. Posebno se veselim što je ta staza ostala na korištenje mladima koji možda inače nemaju prigodu otići na neko skijalište i skijati, te će im ova prilika definitivno približiti skijanje, a možda će im i pobuditi ljubav za sportom”, pohvalila je Riječanka nesvakidašnju stazu u središtu metropole. RECEPT ZA NOVE USPJEHE Organizacijske poslove i uspjehe na stranu, treba istaknuti da Hrvatska ima odličnu generaciju mladih skijaša i skijašica koji tek dolaze i koji bi mogli postići da u budućnosti važnost hrvatskog skijanja bude u respektabilnom omjeru s drugim sportovima. Trenutačno najbolji hrvatski skijaš Filip Zubčić već bilježi vrhunske veleslalomske rezultate i među 20 je najboljih u toj disciplini. Imamo i svjetskog juniorskog prvaka u slalomu, Istoka Rodeša, koji je počeo skupljati bodove u Svjetskom kupu. Tu su i mlade nade poput Leone Popović, Eliasa Kolege, Mateja Vidovića i Williama Vukelića, koji obećavaju. Uzmimo u obzir Janičinu poziciju glavne državne tajnice za sport i imamo recept za, ako ne ponovljeno zlatno doba, barem srebrno doba hrvatskog skijanja u budućnosti.

ANAMARIJA ČVRK Hrvatska kickboxing senzacija u Dublinu je postala svjetskom prvakinjom

Zdrava bi možda imala i europsko zlato

Džakmić G Vehmir vhmrdz4@gmail.com

aturantica iz Kutine Anamarija Čvrk okrunila je izrazito uspješnu 2016. godinu zlatnom medaljom sa Svjetskog prvenstva u Dublinu. Ovo je definitivno njezina godina, s obzirom na to da u tekućoj sezoni još ne zna za poraz. Kao nagrada za takvu formu došao je hvale vrijedan uspjeh u Dublinu. U razgovoru za Global otkrila je koliko joj je kickboxing važan u životu te nekoliko zanimljivosti iz svog sportskog života i planove za budućnost. “Kako se SP bližio, a intenzitet treninga pojačavao, postajala sam svjesnija da mogu napraviti nešto veliko. U San Sebastianu je bilo moje prvo europsko prvenstvo, prvi nastup na vrhunskom amaterskom natjecanju, izuzevši europske kupove. Nažalost, tada sam bila bolesna, da je moje zdravlje malo poslužilo, tko zna, možda bih imala i europsko zlato”, rekla je Anamarija koja izrazito ambiciozno pristupa svakom nastupu.

‘Kad sam sumnjala u sebe i kad mi je bilo dosta, tu su bili prijatelji iz kluba’, kazala je Anamarija

Anamarija s trenerima

Foto: Privatna arhiva

‘Već dvije godine planiram upisati vojno vođenje i upravljanje, ali i biologiju kao drugi izbor’, ističe Čvrk

Mlada Kutinjanka bila je impresionirana Dublinom i najjačim turnirom koji je imala prigodu iskusiti. “Smještaj je bio odličan. Dvorana i hotel bili su u istom kompleksu tako da sam se mogla sat vremena prije borbe još odmarati i pripremati se psihički. U prvoj sam se borbi susrela s Ruskinjom koja je bila velik izazov jer su Rusi inače uvijek u vrhu i u 90 posto slučajeva pokupe zlatnu medalju”, kazala je Anamarija koja je rusku predstavnicu svladala s uvjerljivih 3:0. “U finalu me čekala djevojka s Muricijusa koja je u polufinalu svladala svjetsku prvakinju. Protivnica je bila dosta viša od mene pa sam morala mijenjati način borbe, a u tome su izrazito pridonijeli moj trener i trener reprezentacije, ali na kraju se isplatilo jer sam hladnom glavom i nju uspjela svladati 3:0”, nastavila je velika nada hrvatskog kickboxinga. Anamarija ističe kako su joj, uz obitelj i trenere, velika podrška bili i prijatelji koji su svjesni njezinih obveza iako je u najljepšim godinama.

“Prijatelji su me podržavali iako su znali da nisam imala mnogo vremena biti s njima ovog ljeta. Kad sam sumnjala u sebe i kad mi je bilo dosta svega, tu su bili i prijatelji iz kluba, kada mi je bilo najteže rekli su mi da uživam u umoru jer će se sve poslije isplatiti.” Kao i većina sportaša u borilačkim sportovima, tako i Anamarija svoju uzore pronalazi u boksačkim legendama. Jedan od njih je pokojni Muhammad Ali, a drugi nam dolazi iz recentnijih boksačkih vremena. “Od sportskih uzora izdvojila bi Mannyja Pacquiaoa. Uz svoje uspjehe on je i dalje ostao skroman i velik borac te njegov put do toga nije bio lak, ali pokazao je da vrijedi.” Anamarija sljedeće godine ulazi u krug studenata, a i sama nam je otkrila gdje se vidi kao vrlo ambiciozna brucošica. “Iako mi je sport jako važan, školovanje je na prvom mjestu. Već dvije godine imam u planu upisati vojno vođenje i upravljanje, ali i biologiju kao drugi izbor”, zaključila je Anamarija.

Sport

Siječanj 2017.

OBRAZOVANJE I SPORT Malo je sportaša s akademskom titulom

Poslije treninga, fakultet dolazi kao odmor i potreba

‘Nikad me sport nije izvlačio iz obveza i nitko me zbog toga nije štedio i gledao drukčije. Već je u srednjoj školi bilo teško uskladiti obveze, ali kada se hoće sve se može’, kaže odbojkašica Valentina Šarin

G Iva_Prpic@hotmail.com Paliska G Mauro ma.paliska@gmail.com Iva Prpić

PROFESORI IZLAZE U SUSRET Iva Radoš, studentica je treće godine VERN-a. Taekwondoom se bavi od trećeg razreda osnovne škole tako da je od rane dobi navikla usklađivati treninge i obrazovanje. Treninge odrađuje dva puta na dan, osim nedjeljom. Jutarnji i večernji treninzi traju sat i pol, što joj omogućava odlaske na predavanja koja su po rasporedu uvijek u popodnevnim satima. “Znam da nije lagano uz ritam treninga i natjecanja uskladiti faks, ali guram. Redovit sam student i vrhunski sportaš. Sama organizacija i, naravno, pomoć svih u lancu, posebno obitelji, pomogli su mi u tome”, rekla je Iva. Intenzivniji treninzi započeli su u razdoblju trećeg i četvrtog razreda srednje škole, ali je uz razumijevanje profesora i odgovaranja prema dogovoru uspješno maturirala. Međutim, prošlu akademsku godinu morala je žrtvovati zbog čestih putovanja. “Obrazovanje ispašta u dijelu da neću moći završiti fakultet za četiri godine, ali hoću za šest. Važno je samo da se držim plana”, izjavila je mlada taekwondašica. Komunikacija s profesorima njezina fakulteta odlična je. Ako Iva izostane s fakulteta, putem e-pošte može se obratiti svakom profesoru koji joj često izlaze u susret. “Čovjek u vrhunskom sportu nauči mnogo raditi i tako modelira karakter i tijelo, ali ne smijemo zaboraviti trenirati um i duh. Zato poslije

Olimpijsko priz su donedavno m

Gudelj G Kate kate.gudelj44@gmail.com

utsal od svojih početaka, kasnih ‘80-ih, polako ali sigurno stječe popularnost i u Hrvatskoj. Kako kaže dugogodišnji igrač futsala Kujtim Morina: “Prije deset godina ljudi su mali nogomet i futsal smatrali istim sportom”. No danas više nije tako. Futsal postaje sve ozbiljniji sport, utakmice su sve posjećenije, a velik vjetar u leđa igračima, trenerima i savezu daju uspjesi naše futsalske reprezentacije. Pomaže i što ga velike sile, poput Njemačke i Engleske, sve ozbiljnije shvaćaju te organiziraju međunarodne turnire.

nogi će pomisliti da profesionalni sportaši odustaju od fakultetskog obrazovanja da bi se potpuno posvetili određenom sportu i treninzima. Naporni treninzi oduzimaju mnogo vremena, što može utjecati na slobodno vrijeme koje bi trebalo posvetiti učenju i studentskim obvezama. Usklađivanje obveza veliki je izazov za sve koji se odluče uz profesionalni sport dodatno posvetiti visokom obrazovanju. Međutim, sve se može kad se hoće, a to potvrđuju i mladi, profesionalni sportaši koji uz svakodnevne treninge uspiju pronaći vremena i volje kako bi se posvetili i odabranim fakultetima.

FUTSAL Unatoč velikoj ekspanziji, malon

Iva Radoš, hrvatska taekwondašica i studentica VERN-a

tjelesnog napora, fakultet dolazi kao odmor i potreba. Nemam nikakvih problema biti vrhunski sportaš i student”, zaključila je Iva. Valentina Šarin, studentica je druge godine nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i odbojkom se bavi deset godina. Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja nije imala problema pri usklađivanju učenja i sporta, međutim, u srednjoj se školi susrela s problemima. “Nikad me sport nije izvlačio iz obveza i nitko me radi toga nije štedio i gledao drukčije. Već u srednjoj školi je bilo teško uskladiti obveze, ali kada se hoće, sve se može”, izjavila je Valentina. NAJVAŽNIJA JE ORGANIZACIJA VREMENA Na fakultetu ne uživa nikakav poseban tretman jer, kako i sama kaže, profesori sportaše i ostale studente gledaju jednako i odnose se prema svima korektno. Također, Valentina

Dekan KIF-a, prof. dr. sc. Damir Knjaz Foto: Borna Filic/Pixsell

Foto: Igor Kralj/Pixsell

smatra da su sportaši sami odabrali bavljenje profesionalnim sportom uz učenje i obrazovanje. “Mislim da mi ne ispaštaju ni obrazovanje ni sport jer od oba imam koristi. U sportu uživam, i uz to što bi htjela da mi još neko vrijeme bude karijera, treninzi me oslobađaju od stresa. Organizacija je ključ svega”, rekla je. Luka Paliska student je prve godine informatike na fakultetu u španjolskom gradu Alicanteu. Iako je trenirao plivanje i atletiku, u triatlon se zaljubio prije osam godina. Tjedno na treninge potroši i do 36 sati te mu intenzitet treninga ovisi o ekipi uz koju trenira. “Najvažnija je organizacija i netrošenje vremena na ono što je u tom trenutku nepotrebno. Naravno, pomoć roditelja je nužna. Najveći je problem definitivno nedostatak vremena, što se uglavnom tiče odmora, a onda i druženja izvan škole i treninga”, rekao je Luka. Razlika između hrvatskih i španjolskih sveučilišta najviše se primjećuje u vremenu provedenom na fakultetu. Kako i sam kaže, u Hrvatskoj bi veći dio vremena proveo na predavanjima, a u Španjolskoj se više može posvetiti napornim treninzima. “U Španjolskoj nemam status profesionalnog sportaša, tako da me se tako i ne tretira. Sustav mi dopušta da radim obje stvari bez većih teškoća. Nikako ne mislim da mi obrazovanje ispašta jer sve ovisi o osobi kako će se organizirati i pripremiti za rad na obje strane”, zaključuje mladi triatlonac.

Sustav kaska za inozemstvom Razgovarali smo i s dekanom Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji misli da svakom profesionalnom sportašu treba omogućiti obrazovanje koje će moći uskladiti sa sportskim obvezama. Cilj uprave KIF-a je što bolja prilagodba vrhunskim sportašima i njihovim obvezama kako bi nakon studija njegovali partnerski odnos i suradnju. “Vrhunskim sportašima na našem fakultetu omogućen je liberalniji režim praćenja nastave, mogućnost prijenosa većeg broja neostvarenih ECTS bodova prilikom upisa u višu godinu studija, mogućnost stavljanja akademske godine u mirovanje zbog sportskih obveza i produženi rok za redovni završetak studija”, izjavio je dekan fakulteta, prof. dr. sc. Damir Knjaz. Prodekan za nastavu, doc. dr. sc. Mario Baić smatra da pri studiranju i paralelnom bavljenju sportom može ispaštati

i jedno i drugo, ovisno o tome kako je usklađeno. Baić je spomenuo i veliku važnost pravilnika koji je 2016. donio Rektorski zbor Sveučilišta u Zagrebu i koji je dao veliki doprinos tome. Prije uvođenja pravilnika predloženi su brojni prijedlozi kako bi se reguliralo ponašanje prema profesionalnim sportašima na fakultetima. “Daleko je to od onoga kako je to riješeno u nekim drugim europskim zemljama i SAD-u. U Europi, bivšim zemljama SSSR-a, postoje fakulteti koji su namijenjeni isključivo vrhunskim sportašima, ne onima koji nisu iz vrhunskog sporta. Tamo postoje kampusi gdje sportaši žive cijeli semestar i gdje je sve podređeno treningu i obrazovanju. Sve im je na jednom mjestu, organizirani su rasporedi treninga i fakultetskih obveza, kako sportaši ne bi morali često putovati”, zaključio je Baić.

Kolumbije ili Tajlanda, baš kako bi se taj sport što više popularizirao. Dodaje kako se danas gubi draž stare Kutije šibica, kada su tu nastupale prave kvartovske ekipe. Smatra da se danas na Kutiji profesionalni igrači okupljaju pod krinkom kvartovskih ekipa čime taj turnir služi za njihovu samopromociju. Dugogodišnji igrač futsala, a sadašnji trener i voditelj akademije za mlade, Kujtim Morina, dodaje kako veliku ulogu u širenju futsala imaju i mediji koji su posljednjih godina sve posvećeniji tom sportu. Također smatra da “veliku ulogu igra i to što futsal još nije priznat kao olimpijski sport te da bi to još uvelike pridonijelo njegovoj popularnosti”.

RAZLIČITA MIŠLJENJA Dugogodišnji organizator i povjereKOJA JE IGRA ATRAKTIVNIJA? Dubravko Klement je od samih početanik malonogometnog turnira Kutija šibica Dubravko Klement ističe da se u ka u organizaciji turnira Kutije šibica, današnje vrijeme teško može govoria o malom nogometu zna mnogo jer je ti o ekspanziji futtijekom života prosala, kako u kva- Boris Durlen ističe kako šao uloge od igrača, liteti igre, tako i u bi se za još veću popu- voditelja momčadi i masovnosti. Kako larnost futsala trebala organizatora. “Futsal je Uefina kaže, vidljivo je da se broj momčadi na javiti neka igračka zvi- igra koja je proizašturniru u usporedbi jezda velikog nogome- la iz malog nogos 2007. prepolovio, ta, kao nekada Robert meta, ali u našem na što je uvelike podneblju ne može utjecala i ekonom- Jarni, koja bi privukla doživjeti popularmedijsku pozornost na nost kao mali nogoska kriza u državi. “Neću ni govori- futsal met”, tvrdi Klement. Dodaje da ljudi, ti o vremenu početkom osamdesetih godina prošlog stoosobito s područja Zagreba, kao i on ljeća kada je na turniru nastupilo i više sam, teško prihvaćaju igru u formi 4+1 od 600 momčadi”, konstatirao je Kleigrač, kako se igra futsal, zbog nedoment.. statka atraktivnosti u igri, što nudi mali No s njime se ne slažu ljudi iz futsala, nogomet u formi 5+1. naročito Boris Durlen, član Uefine koLjudi koji aktivnije prate futsal i u njemisije za futsal. On ističe kako je “futmu su od samih početaka, imaju potsal, prema Fifinu cirkularnom pismu puno drukčije mišljenje. Smatraju da iz 2009. godine, najbrže rastuća dvomali nogomet nije atraktivan jer u njeranska aktivnost na svijetu”. Nadalje, mu možete vidjeti malo golova i utakaže kako Uefa ulaže u ekspanziju futkmice se teško preokreću u korist sala tako što se velika natjecanja orgaonoga koji je do tad gubio. Durlen i niziraju u državama poput Gvatemale, Morina ističu da igra u formi 4+1 za-

RAZGOVOR Plivač Mislav Sever na Svjetsko

‘Sada sve uz

Pavić G Ivan ivan.pavic.kt@gmail.com

rvatsko plivanje ostalo je bez medalje na još jednom velikom natjecanju, ali nam je Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima pokazalo da se imamo čemu nadati u budućnosti. Mislav Sever, mladi hrvatski plivač iz riječkog kluba Primorje, ostvario je rezultat karijere na svom prvom velikom natjecanju. U kanadskom Windsoru otplivao je osobni rekord na 50 i 100 metara slobodno, a za Global je progovorio o počecima karijere, teškim trenucima i o budućnosti hrvatskog plivanja. • Svjetsko prvenstvo u Windsoru bilo je tvoje prvo veliko natjecanje. Jesi li ispunio svoja očekivanja ili ostaje žal jer je malo nedostajalo do finala? Svjetsko prvenstvo u malim bazenima u Windsoru bilo je moje prvo individualno veliko natjecanje. Prvi put sam ostvario polufinale, i to u dvije

discipline - 50 i 100 metara slobodno. Naravno da ostaje žal zbog te desetinke, ali takvo je plivanje. Osobno vjerujem da moje vrijeme tek dolazi pa mi trenutačno ne bi bila velika razlika da sam bio osmi ili deseti. • Kako si se uopće odlučio baviti plivanjem? Igrao sam košarku kao mali, ali sam vrlo brzo shvatio da nisam za timske sportove i da mi je trebao neki sport gdje ću ovisiti samo o sebi, pa sam probao plivanje. Moja plivačka karijera je krenula u Italiji, kada sam imao sedam godina. Tamo sam živio pa sam tamo i počeo. • Dok si bio kadet i junior mogao si gledati kako Sanja Jovanović i Duje Draganja ruše svjetske rekorde. Koliko ti je njihov primjer bio motivacija u mlađim kategorijama? Imao sam plivačke uzore kada sam bio mlađi, ali sada ih sve volim gledati kao konkurente jer mi to pomaže da budem bliži njihovim rezultatima. Međutim, kao kadet i junior bio sam

Sport

Siječanj 2017.

nogometaši ne mogu izbjeći sve probleme koji prate hrvatski sport

znanje pomoglo bi sportu koji miješali s malim nogometom ‘Mladi su pokretači svega, ako nemamo škole u kojoj djeca mogu učiti osnove futsala od malih nogu, nećemo imati ni daljnju popularnost tog sporta’, kaže trener i voditelj akademije za mlade Kujtim Morina

Hrvatski futsal je posljednjih godina doživio rezultatski procvat

Foto: Ivana Ivanović/Pixsell

Nedovoljno novca i promocije Morina i kao veliki problem futsala u Hrvatskoj ističe geografski položaj Lijepe Naše. “Zamislite putovati od Osijeka do Dubrovnika više od deset sati i onda igrati utakmicu. Rijetki su klubovi Hrvatskoj koji mogu igračima omogućiti da dođu dan prije i prespavaju negdje, a ne da umorni od puta ulaze u igru. Klubovi su u financiranju prepušteni sami sebi, savez u htijeva veće sposobnost igrača i taktike u igri te čim jedan igrač ispadne iz igre, događaju se kontre ili polukontre, zbog čega su utakmice zapravo napete i zanimljive. Tihomir Novak, dugogodišnji član hrvatske futsalske reprezentacije, kaže

tome ne pomaže mnogo”, dodaje Morina. Novak smatra da su posljednjih godina klubovi uočili važnost marketinga, ali da je za bolju budućnost hrvatskog futsala “ključno da se kvaliteta lige digne, smanjenjem broja klubova u prvoj HMNL i da se medijski počne bolje pratiti jer bi tako klubovi još lakše nalazili sponzore i privlačili publiku”.

kako “Kutija ima svoju draž ovakva kakva jest, ali, nažalost, sve je manje lijepih poteza zbog premalo prostora i preoštre igre koja se dopušta”. Mali nogomet se igra loptom s reduciranim odskokom (nešto između lopte za veliki nogomet i futsal) što igrači

profesionalnog nogometa bolje prihvaćaju, pa se primjećuje njihov velik odziv na turniru Kutije šibica. Igrači futsala ne nastupaju sa svojim klubovima u Kutiji i sličnim turnirima tijekom zimske stanke u velikom nogometu (prosinac, siječanj) već igraju za neku

sponzorsku momčad jer, kako Klement ističe, “igrati i pobijediti na Kutiji šibica donosi veliku popularnost zbog dugogodišnje tradicije turnira, što je, naravno, mnogim igračima važno.” Durlen i Morina se slažu kako je futsal, kao i veliki nogomet, postao biznis bez ljubavi za igrom. Igrači često ne shvaćaju kako u futsalu, zbog zahtjevne igre dolazi do zamora, nego lete za novcem i investiraju u život i, kako Durlen kaže, “žive od turnira do turnira”. MALO SE MISLI NA BUDUĆNOST Trebale su godine da se futsal dovede na najvišu razinu. Radile su se mnoge izmjene u igri kako bi se ona ubrzala i postala što atraktivnija, a Durlen kaže kako Fifa planira još neke izmjene. Kujtim Morina od 2005. godine u futsalskom klubu Nacional vodi akademiju za mlade. “Mladi su pokretači svega, ako nemamo škole u kojoj djeca mogu učiti osnove futsala od malih nogu, nećemo imati ni daljnju popularnost tog sporta”, zaključuje Morina. Danas je veliki imperativ sadašnji uspjeh kluba, a malo se razmišlja o budućnosti. Ističe kako bi svi klubovi trebali ulagati u mlade i škole futsala, i razmišljati tko će igrati kada ode ova generacija igrača. Boris Durlen apostrofira kako bi se za još veću popularnost futsala trebala javiti neka igračka zvijezda velikog nogometa, kao nekada Robert Jarni, koja bi privukla medijsku pozornost na futsal. “Moje mišljenje je da takve ljude treba dovesti u svijet futsala, ako ne kao igrače, onda u vodstva klubova ili organizirati ekshibicijske turnire na kojima će oni igrati”. Također dodaje kako bi bilo dobro da turniri poput Kutije šibica, koji imaju tradiciju, prihvate broj igrača i loptu kao što je u futsalu i uđu “pod kapu” Hrvatskog nogometnog saveza.

om prvenstvu u Kanadi ostvario je dva polufinala

zore gledam kao konkurente’ ‘Vjerujem da će hrvatsko plivanje vratiti staru slavu zato što dolaze vrlo brzi, mladi i talentirani plivači’, govori Sever

samo solidan plivač, ali ništa posebno. Bilo je u Hrvatskoj mnogo bržih plivača od mene. • Očito je onda trening pomogao u poboljšanju tvojih rezultata.

Sever je u 2016. doživio rezultatski procvat

Da, dosta vremena provodim na treningu. Treniram deset puta na tjedan u bazenu i pet puta u teretani. S vremenom mi je postalo rutina provoditi većinu vremena na bazenu. Moj trener,

Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

Dimitri Bobev, dosta mi je pomogao u rezultatima. Uz dogovor s njim ciljamo da na svakom treningu izrazimo kvalitetu svakog zamaha i svakog pokreta. • Ali nije bilo lako? U 2015. nisi upisivao ozbiljnije rezultate. Da, bio sam izvan treninga cijelu 2015. godinu zbog raznih situacija koje su se događale u mom prethodnom klubu. Uspio sam se vratiti s boljim rezultatima tako da sam vrlo zadovoljan kako sam odradio ovu godinu nakon te stanke. • U 2016. si tri puta rušio svoj osobni rekord. Najprije u Splitu kada si se plasirao u Windsor, onda u kvalifikacijama te na kraju u polufinalu. Možeš li ugroziti rekord Duje Draganje iz 2009. godine? Iz natjecanja u natjecanje popravljam svoje rezultate što mislim da je funda-

mentalno u plivanju tako da bi plivač imao motivaciju da nastavi s treningom. Dujini rekordi ipak su mi još nedostižni zato što je na 50 metara kraul to ipak bio svjetski rekord do prije sedam godina. • Hrvatska je prošlih godina pretrpjela svojevrsnu plivačku krizu. Možeš li ti predvoditi novu generaciju hrvatskih plivača? Da, dogodila se smjena generacije, ali vjerujem da će hrvatsko plivanje vratiti staru slavu zato što dolaze vrlo brzi, mladi i talentirani plivači. Bila bi iznimna čast predvoditi novu generaciju, mislim da bi se mogla stvoriti lijepa ekipa idućih godina. • Što očekuješ od idućih natjecanja? Iduće veliko natjecanje je Svjetsko prvenstvo u velikim bazenima u Budimpešti, na kojem bi, prema rezultatskom značenju, trebao biti bolji nego sad zato što mi bolje leži 50-metarski bazen. Međutim, ne očekujem ništa posebno. Želim samo raditi i trenirati, a rezultati će doći.

SVEUČILIŠNI SPORT U SIJEČNJU

Mlade ekipe već navikle na žestok tempo natjecanja uz studiranje

akon Europskih sveučilišnih igara na red je došlo još jedno Sveučilišno športsko prvenstvo grada Zagreba koje organizira Zagrebački sveučilišni športski savez. Prvenstvo traje od 1. listopada 2016. do 30. lipnja 2017. godine i od 25 sportova siječanj nam donosi natjecanja u najuzbudljivijima: futsalu, rukometu i košarci. Prošlogodišnji pobjednik u futsalu bila je ekipa FER-a koja je porazila VERN 6:4. Najbolji igrač finala bio je Dario Markić s postignuta četiri pogotka. Dario kaže kako mu je to jedna od najdražih utakmica zbog borbenosti i zajedništva koju je pokazala njegova momčad, ali i zbog vlastitog učinka. “Treninge i fakultetske obveze teško je uskladiti, ali smo već dugo na okupu kao ekipa”, kaže Dario i dodaje kako su pokazali da su najbolja “klapa” i da je upravo to ključ njihova uspjeha. U sljedećoj sezoni ekipa FER-a ostaje bez nekoliko ključnih igrača, ali bez obzira na to najavljuju obranu naslova. Najviše osvojenih naslova na sveučilišnim prvenstvima grada Zagreba ima Kineziološki fakultet, a o dominaciji KIF-a svjedoči i povijesni uspjeh njegovih rukometnih ekipa u prošloj sezoni. U ženskoj konkurenciji naslov prvaka osvojile su studentice Kineziološkog fakulteta, dok su obje muške ekipe KIF-a ušle u finale pa je naslov prvaka također otišao u njihove ruke. KF1 poražen je od druge ekipe KF2 s rezultatom 34:36.

Goran Blažević igrao je za “gubitničku” momčad, iako su svi imali razloga za slavlje zbog ostvarena uspjeha. “U finalu je bila odlična atmosfera i veoma natjecateljska utakmica, iako su svi očekivali nešto revijalno”, kaže Goran i u idućoj sezoni najavljuje novi pohod na finale s obje ekipe. Košarkaška momčad VERN-a uvjerljivo je slavila u finalu protiv Medicinskog fakulteta rezultatom 87:58 i tako obranila naslov sveučilišnog prvaka Zagreba iz 2014./2015. Član ekipe u posljednje dvije sezone bio je Filip Šimović. “Studentska liga je zahtjevna jer košarkaška ekipa VERN-a paralelno igra i A2 ligu odnosno 2. hrvatsku ligu. Treniramo svaki dan i teško je uskladiti sve obveze, pogotovo kada igramo utakmicu A2 lige u petak navečer, a u subotu ujutro utakmicu sveučilišnog prvenstva”, kaže Filip, ali dodaje da je cijela momčad navikla na takav ritam te im je cilj u 2016./2017. osvojiti treće prvenstvo Zagreba u nizu i sveučilišno prvenstvo Hrvatske. Svake je godine studenata koji sudjeluju na prvenstvu sve više, a pravo nastupa imaju svi studenti koji su upisali godinu studija ili su diplomirali u prošloj akademskoj godini. u 2015./2016. sudjelovalo je čak 4015 sportaša i 320 ekipa, a za sezonu 2016./2017. već su sada prijavljene 183 ekipe za futsal, košarku, odbojku, rukomet i vaterpolo. Iz ZSŠS-a poručuju kako je organizacija ovako velikog projekta bila uspješna, ali da problem predstavlja nedostatak infrastrukture za sveučilišni sport. (Bruno Imbrišak)

Reportaža

Siječanj 2017.

RECITACIJA Globalovac prihvatio izazov i stao pred publiku u Vinylu

Ne mlatim poezijom praznu slamu, moja je poezija u slamu!

oeziju sam počeo pisati s 15 godina. Ovisno o raspoloženju, mislima, iskustvu i opažanju svakodnevnih događaja, pjesma je poprimala određeni ton. Spletom okolnosti, ta moja poezija je bila sve čudnija, a povremeno i bezobrazna. No nije me bilo briga iz dva razloga. Prvo, pišem pjesme terapijski (analiziram i izražavam svoja mišljenja) i drugo, volim poeziju, ali ono što mi kod nje nedostaje pokušavam upotpuniti vlastitom kreativnošću (za sebe, makar se drugima to nikada ne svidjelo). Pomiren s time da je to samo za mene i moj mir. No jednog sam dana čuo za prvenstvo u slam-poeziji. OD TEKSTA DO NASTUPA Bila je to 2015. i bilo je to prvo “natjecanje” slamera, premda je sama scena prilično anonimno postojala već nekih petnaestak godina. Odmah u opisu slama, shvatio sam da će mi se događaj svidjeti, s obzirom na tematiku, pristup i ideje kakve ovu poeziju obilježavaju. To je, dakako, izražavanje vlastitih misli u svojem stilu. U to sam doba želio događaj popratiti novinarski za svoj blog. Otišao sam, poslušao i oduševio se nastupima ljudi koje ću poslije i malo bolje upoznati (zbilja mi je suludo povjerovati da je isti Siniša Matasović tada bio neki tip dobrih stihova na trećem mjestu natjecanja, a danas poznato lice s Jutra poezije). Napisao sam tekst i odlučio da ću se probati prvom prigodom okušati u recitaciji. Tada sam se i učlanio u grupu na Facebooku koja okuplja slam-pjesnike. Kao što vidite, trebalo je vremena. No u međuvremenu sam počeo svoje pjesme objavljivati po pojedinim portalima i redovno odlaziti na tribinu Jutro poezije. Tamo se okuplja raznoliki soj ljudi, ali i klasični pjesnici na kakve i pomislite pri pomisli na idole profesoricama hrvatskog, koje se ne smatraju dostojnima pisati pjesme. Međutim, redovito znaju svraćati i slameri poput Žarka Jovanovskog ili Matasovića. Sve te različitosti čine pluralizam i sjajnu boemsku atmosferu zbog koje redovito idem tamo. U ugodnom društvu i stihovi-

‘Večer slam-poezije? Ima li zainteresiranih?’, upitao je Dino Tremens statusom u grupi na Facebooku slam-pjesnika. Uz bok Tremensu, Kovaču, Pokojnom Đinđiću i Luketiću stao sam na pozornicu

Foto: Ivor Madžar

Ivor je spremno sjeo uz bok razvikanim imenima

ma, imao sam prigodu i vježbati recitaciju. Malo je na trenutke “frfljava” od treme, ali prolazi. OD ODUŠEVLJENJA DO ZGRAŽANJA U studenome ste u Globalu mogli pročitati tekst o pjesničkoj tribini Poetski striptiz koju vodi Dino Tremens. Intervjuirajući ga, uzeo sam njegov kontakt, među ostalim, kako bih mu mogao i poslati primjerak lista. Malo prije nego mi je javio da je primio broj objavio je status u slam-grupi s početka teksta. Baš dok sam ja pokušavao smisliti neki pametni i nenametljiv način da se priključim nastupu. Upitao sam ga o mogućnosti nastupanja, ali i bi li mogao pogledati nekoliko mojih pjesama, da vidi je li to doista slam. Dino, vrlo otvoren i susretljiv, odmah mi je rekao da se sva-

‘Došao sam pred mikrofon, nisam mogao čitati s papira, pa sam pokušao iz sjećanja, ali više nisam imao sjećanja’ kako mogu priključiti. “Što si više svoj, to bolje”, objasnio mi je princip dobrog slama i kako nastup nije važan ni po teatralnosti ni po ičemu jer ovo nije natjecanje. Međutim, nije htio pogledati moju poeziju, nego me želio čuti Ivor Kruljac, student FPZG-a

uživo, bez očekivanja. Zahvalio sam mu, ali tek sam tjedan poslije, kada je na stranicama Vinyla događaj službeno najavljen, osjetio istinsko uzbuđenje, pogotovo kad sam vidio kolege kojima ću se pridružiti. No čitajući tekst i došavši do dijela u kojemu se ulaz plaća 15 kuna, postao sam malo nervozan. Naime, u svojim sam recitacijama dobivao raznolike reakcije drugih pjesnika. Od oduševljeFoto: Matea Petrović

Kruljac G Ivor ivorzk@gmail.com

FLASH FOOD REPORT Japanci su od hrane napravili umjetnost

nja do potpuna zgražanja zbog mojih riječi. Doduše, tamo me boljela briga, bitno je bilo da, nakon što ja poslušam njih, i oni poslušaju mene. Ali kvragu, sada će netko platiti za program u kojem sudjelujem s deset pjesama. Bilo bi mi malo krivo da im bude loša predstava. Stoga sam prelistavao pjesme i kao kakav liječnik koji miješa lijekove da ubije tumor, želio sam naći neku odgovarajuću mješavinu smijeha, depresije, bijesa i bunta. I želio sam prvu pjesmu u kojoj ću na čudan način opisati svoju “čudnost”. OD KOSE DO SLAMA S obzirom na to da se nisam šišao još od ljeta i ne češljam se, moja kosa je u kaosu koji je dobra poveznica s mojim stihovima. Stoga sam napisao “Uzgoj moje glave” i isplanirao da ću razbarušenu kosu ispod vunene kape otkriti na kraju. Cijela ta ideja nastupa nekako me potakla i da ponovno izvrtim najbolje scene Eminemovih “8 milja” kao inspiraciju. Uzbuđenje i samouvjerenost su međutim bili jači od straha. Bio sam na nekoliko slam-događaja i znao sam kako funkcioniraju i publika i pjesnici, ali i njihovi tekstovi. Relativno slično kao i ja. Ipak, imao sam jednu zanimljivu noćnu moru. Došao sam pred mikrofon, nisam mogao čitati s papira, pa sam pokušao iz sjećanja, ali više nisam imao sjećanja. Ipak, izgovorio sam prvi stih, pa sam pokušao povezati neku nasumičnu rimu. Uspio sam, ali onda više nisam mogao rimovati. I kada sam htio ići u slobodnom stihu, više nisam mogao ni govoriti, ali do tada su me svi već ignorirali, pijući pivo i ne gledajući pozornicu. Na sam dan nastupa, sve je bilo ok. Malo sam “frfljao”, ali ljudima se svidjelo (pogotovo zbog genijalnog Đindića, ali i Kovača te ostalih) i nisu uzalud potratili svoje vrijeme. Ljudi su mi pljeskali, a katkada gledali malo čudno - barem oni u prvim redovima, ali to je i očekivano. No u svakom slučaju, bili su vrlo ohrabrujući i zahvalni. Vrućina pred nastup je odmah popustila, možda i zato što sam nakon prve pjesme napokon skinuo vunenu kapu u vrlo grijanoj prostoriji. “Nadam se da za prvi put nije previše boljelo”, rekao je Kovač meni i Luketiću. Bogme nije i jedva čekam novi nastup, ako ga bude.

Izgled zalogaja jednako je važan kao i okus Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

apan je, bez sumnje, država koju je u velikoj mjeri zahvatila pošast neokapitalizma. Ljudi tamo rade do iznemoglosti, a na prepunim ulicama često se osjeća neugodna užurbanost. Ipak, kad je vrijeme za jelo, Japanci neće u nekoliko poteza slistiti ono što im je u tanjuru, nego će uživati i cijeniti svoju užinu. A kako i ne bi kad se u njihovoj tradiciji hrana ne uživa samo osje-

tom okusa, nego je od iznimne važnosti i vizualan aspekt. Bilo da jedete street food, u jeftinoj zalogajnici ili u skupom restoranu, estetska će vas prezentacija hrane oduševiti i nećete se moći oduprijeti porivu za slikanjem vlastitog tanjura iz nekoliko kutova. Hranu će vam nerijetko servirati na pladnju s nekoliko tanjurića i zdjelica u kojima su razne delicije savršeno raspoređene i dekorirane, pa će vam gotovo biti žao remetiti tu harmoniju prije svakog zalogaja.

Fotoreportaža

ZAGREBAČKIM ULICAMA foto: Matea Petrović

Siječanj 2017.

Lifestyle

Siječanj 2017.

NAMIRNICA MJESECA

VIŠE OD HOBIJA Petra Vuka novo je lice u svijetu modelinga

Zabluda je da svaka lijepa djevojka može biti model

Atlija G Ena ena.atlija@gmail.com

Šenon - jestivo umjetničko djelo Bing G Morana morana.bing@gmail.com

itate se što je šenon? Je li to ime za irsku pop-pjevačicu oku ugodna stasa? Ne. Šenon je povrće. Zdrav zeleni “oblizek” neobična izgleda, dobiven križanjem brokule i cvjetače. Na tržnici ćete ga prepoznati po neobičnim, fraktalnim, pomalo izvanzemljanskim oblicima zelene boje. Teško je njegovu ljepotu opisati riječima… Priroda je još jednom dokazala da joj Picasso, Pollock, Kandinsky te ostale poznate (što mrtve, što žive) umjetničke face nisu konkurencija. Ipak šenon nije samo l’art pour l’art. On je lijep i svrhovit odnosno jestiv i iznimno zdrav! Šenon sadrži vitamin C, K i A, dijetalna vlakna, magnezij, željezo, cink. Okusom podsjeća na svoje manje atraktivne rođake - brokulu i cvjetaču. Mislim da sam vam dala dovoljno razloga da se počastite šenonom. Kako biste se lakše odlučili na “akciju” i krenuli prema tržnici s ciljem da prisvojite najmanje dvije glavice tog neobičnog povrća, donosim vam jednostavan recept za gustu juhu od šenona s komadićima pršuta.

Gusta juha od šenona s komadićima pršuta SASTOJCI 2 glavice šenona glavica luka 4 žlice maslinova ulja ½ šalice slatkog vrhnja 4 lista tanko narezana pršuta 2 šalice pilećeg temeljca papar sol PRIPREMA Pećnicu zagrijte na 300 stupnjeva. Šenon položite na pladanj, prelijte maslinovim uljem i stavite u pećnicu na 30 minuta. Listiće pršuta nasjeckajte na komadiće te ih kratko pržite u tavi dok postanu blago hrskavi. Nasjeckani luk pržite 10 minuta dok omekša. U veći lonac dodajte pileći temeljac, šenon I luk, te kuhajte navedene sastojke na laganoj vatri 15 do 20 minuta. Smjesu potom miksajte štapnim mikserom dok se sastojci potpuno usitne. Smjesi dodajte sol, slatko vrhnje i komadiće hrskava pršuta. Servirajte u zdjelicama. Dok se vaša juha hladi, fotkajte svojih ruku djelo, te sliku uploadajte na Instagram ili Facebook. Kada ste svijetu objavili kakva je delikatesa na vašem stolu, nagradite se juhom od šenona. Dobar vam tek!

odeling u Hrvatskoj je neobrađena tema i ljudi imaju razne zablude o toj profesiji. Tome možda pridonosi i to što se svaku misicu i starletu naziva modelom, pa se onda djevojke koje se zbilja bave tim poslom moraju nositi s ružnim komentarima i predrasudama. Nije istina da modeli ništa ne rade, nije istina da je njihov jedini talent to što su lijepi i nije istina da im je svima jedini cilj udati se bogato, za poduzetnika ili nogometaša. POSAO, A NE HOBI Pravi hrvatski modeli daleko su od očiju i ušiju šire javnosti i o njima se baš i ne govori. Za naše top-modele, koji su nosili revije za legendarna imena poput Balenciage, Diora, Chanela, javnost uopće ne zna, osim možda za Ljupku Gojić. Na Fakultetu političkih znanosti studira Petra Vuka, model u hrvatskoj modnoj agenciji Talia. Progovorila je o svojim iskustvima o hrvatskom modelingu, o javnoj percepciji modela i o izazovima s kojima se morala nositi. U modeling se upustila nakon što joj je okolina dugi niz godina suptilno davala do znanja da bi se mogla i trebala okušati u tome, ali ona to nije baš primala k srcu jer je iz Splita u kojem nema modeling agencija. “Malo kasnije stupila sam u kontakt s Tihanom Harapin-Zalepugin i već dvije godine sam u njezinoj agenciji”, kaže Petra i dodaje da joj je to jedna od najboljih odluka u životu. Odradila je dosta revija, od kojih joj je najdraža prva kada je nosila Anu Bogdan na Bipa Fashion.hr. Međutim, nije joj bilo lako. “Iako mi nije bilo teško uskladiti školu i modeling, obitelj to nije ozbiljno shvaćala, nego je na to više gledala kao na hobi. S obzirom na to da u Splitu nema posla za modele, morala sam

‘U inozemstvu su naši modeli vrlo cijenjeni pa bih i sama voljela ići van’, kaže Petra, ali dodaje da joj je ipak studij na prvom mjestu

ljela ići van”, tvrdi Petra i dodaje da joj je, iako joj je to želja, sada ipak studij novinarstva na prvom mjestu. Smatra da je najveća zabluda javnosti o modelingu da svaka lijepa djevojka može biti model. KOMENTARI O TEŽINI “To nije istina jer ja sebe ne smatram klasično lijepom, ali imam nešto što se može nazvati ‘prisutnost pred kamerom’ i nešto čime se ističem iz gomile. Nije važno imati lijep nos, ili zube, više je riječ o visini i crtama lica”, tvrdi Petra. Hod je, kako Petra kaže, također ključan - jer mora biti energičan, drzak. Modeling joj je uvelike pomogao sa samopouzdanjem. Prije nego što se počela baviti modelingom ima-

‘S obzirom na to da u Splitu nema posla za modele, morala sam često ići u pet ujutro u Zagreb na casting i onda odmah nazad u Split kako bih stigla u školu’, kaže Petra

Petra Vuka svježe je lice na hrvatskoj modnoj sceni

često ići u pet ujutro u Zagreb na casting i onda odmah nazad u Split kako bih stigla u školu”, kaže Petra i nastavlja da su joj najveći oslonac u tome svemu bili prijatelji, koji su joj pomagali i podržavali je. Na pitanje što misli kakva je javna per-

cepcija modelinga, kaže da javnost misli otprilike što i njezini roditelji - da je to više hobi te nešto precijenjeno i nevažno. “Ne znaju da se radi jako mnogo i da je iscrpljujuće. U inozemstvu su naši modeli vrlo cijenjeni, pa bih i ja sama vo-

la je prilično nisko samopouzdanje, ali radom u toj industriji naučila je cijeniti svoju različitost i naučila je voljeti svaki dio sebe. “Uglavnom su svi komentirali moju težinu, govorili mi da trebam više jesti, te zašto ne jedem”, tvrdi Petra i nastavlja da je to normalno u tom poslu, ali da se naučiš ne obazirati na to. Sve te djevojke znaju da se hrane zdravo i zadovoljne su svojim izgledom. Uostalom, najvažnije im je što one misle o sebi i ljudi koji se u taj posao razumiju. S obzirom na to da je ove godine postala brucošica na Fakultetu političkih znanosti, odlučila je posvetiti se fakultetu i obrazovanju, koje joj je sada najvažnije. Sada je u Zagrebu i ako dobije poziv, prihvatit će ga samo ako joj odgovara rasporedu.

IZ PRVE RUKE Kako sam izašla iz ‘zimskog sna’

Nema trikova da se dođe u formu

Topić G Patricija patricija.topic@gmail.com

zimam sportsku naprtnjaču natrpanu novogodišnjim, siječanjskim odlukama, planerima ispisanim za iduća tri mjeseca i ciljevima koji će ovih “365” napraviti posebnima. Odlučna sam složiti puzzle svakog sljedećeg dana i dovesti život u red. Kao svoje mjesto 107. novog početka biram teretanu. Vjerojatno vođena onom “zdrav duh u zdravom tijelu”, jer osim tijela, nakon klasičnog zimskog “uživanja”, valjalo bi detoksicirati i um. Trikovi u ovom slučaju ne postoje. “Isplanirana, umjerena prehrana i kontinuirani treninzi osiguravaju najučinkovitije rezultate”, kaže osobni trener Marko Čavka. Iako sam odlučno krenula u tu pustolovinu, zastala sam na samom ulazu u zgradu “preobraženja’’. Odjednom me netko povuče za rukav i tim potezom dodatno izobliči moju ionako izbezumljenu facu. U tom trenutku ispred mene se stvo-

‘Isplanirana prehrana i kontinuirani treninzi osiguravaju najučinkovitije rezultate’, ističe trener Marko Čavka za detoksikaciju tijela i uma

rio moj Vergilije. Nismo prolazili kroz pakao, nego dvoranu i hodnike koji su nosili uzdahe truda, odricanja i predanosti svih onih koji su tu došli s istim ciljem kao i ja. Moj Vergilije je žena, instruktorica pilatesa, Sonja Jozić.

“Ako već nismo bili aktivni tijekom hladnih dana, a želimo krenuti s nekim aktivnostima, onda bismo trebali početi s nekim laganim vježbama i programima kako bismo potaknuli tijelo na rad poslije ‘zimskog sna’”,

Treba konzumirati kuhano povrće i razno voće te prirodne sokove i biljne čajeve, a najvažnija namirnica u cijelom procesu je voda

Tjelovježba je najučinkovitije buđenje iz zimskog sna

kaže Sonja. Na to se nadovezuje i Čavka, govoreći kako početni treninzi trebaju biti lagani i motivirani te da bi se uz to trebala izbalansirati prehrana koja je neizostavni dio treninga. Upravo detoksikacija, odnosno čišćenje organizma ljudskom tijelu vraća ravnotežu, a uz to i energiju. Kako početi? Treba konzumirati ku-

hano povrće i razno voće te prirodne sokove i biljne čajeve, a najvažnija namirnica u cijelom procesu je voda. Velike količine vode. Neke od preporučljivih namirnica koje potiču odstranjivanje otpadnih tvari su brokula, đumbir, limun, avokado i zeleni ili crni čaj. Moderan način života nas je navikao na ubrzan tempo i prevelika očekivanja. Trebamo se sjetiti da ni Rim nije sagrađen za jedan dan pa tako ni naše tijelo ne može doživjeti promjenu preko noći. Korisni savjeti su ispratili moj izlazak iz krugova korisne fizičke aktivnosti, odlazim po svoju nagradu. Duhovni i tjelesni restart. Psihička rastresenost je vrijedna prednost svakog treninga. Na glavnom ulazu, točnije izlazu, čekao me moj Vergilije uz kratki naputak: “Kada ti padne motivacija, sjeti se zašto si počela”. Glavno oružje u borbi sa samim sobom je volja.

I OVE GODINE ZABAVA S ISKONOVCIMA NA SUPERUHO FESTIVALU!

outique rock/indie festival SuperUho najavio je ovogodišnje datume održavanja, ali i vijest da je proširen festivalski kamp u Primoštenu. On će za nisku cijenu posjetiteljima omogućiti gotovo tjedan dana ljetovanja uz odlične koncerte, glazbene dokumentarce te bogati popratni program za koji se brine generalni sponzor Iskon. Osim datuma (7. do 9. kolovoza 2017.), SuperUho je najavilo prva tri izvođača: Conor Oberst, Shellac i Gracin.

U prodaju su već krenule karte po trenutačnoj cijeni od 220 kuna, koje se mogu kupiti na nekoliko lokacija u Primoštenu, Šibeniku, Splitu, Rijeci te naravno Zagrebu (Dirty Old Shop te glazbena knjižara Rockmark). Kamperske ulaznice se do sredine ožujka prodaju za 90 kuna. Ozračje iz festivalskog kampa prošle je godine bilo zaista odlično. Posjetitelji su rekvizitima poput otirača, lampiona i zastavica ukrasili šumu smještenu između dnevne Superuhe plaže i pozornice na kojoj se održavao večernji program. Sudjelovali su u radionicama Iskonstrukcija, na kojima su izradili festivalske torbe, naočale i krune od perja.

“Kako je upravo kamp okosnica bilo kojeg festivala, i ove ćemo godine spremiti niz aktivnosti s inicijalnom idejom da upravo gosti biraju što bi od sadržaja željeli pronaći u SuperUhom kampu. U razgovorima s festivalcima smo došli do niza ideja vezanih uz praktičnost i udobnost u kampu, ili pak zabavu. Zato ćemo zajedno odlučiti i što ćemo od svega toga realizirati.”, pojasnila je Iva Vukšić, voditeljica sponzorstava iz Iskona. Naravno, cijelo područje festivala će biti pokriveno s besplatnim Wi-Fi-jem za goste. Sada već poznati hashtagovi #iskonovci i #superuho korisnicima društvenih mreža će donositi vrijedne instant nagrade (prošle godine su to bili paketi vinila headlinera festivala), a to su samo prvi poznati detalji festivala. “Nešto moramo ostaviti i kao iznenađenje za kasnije najave”, pojašnjavaju Iskonovci. Ovo će biti četvrto izdanje SuperUho festivala, koje će i u 2017. predstaviti seriju najavnih i after-koncerata u Zagrebu, a čiji će izvođači biti najavljeni tijekom proljeća. Prošle su godine to bili sjajni Calexico, Mac DeMarco, The Tallest Man on Earth, Explosions in the Sky te Swans.

SPONZORIRANI ČLANAK

Siječanj 2017. 24 VELIcINA JE VAzNA

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK PODIGNITE SVOJE MASKE

VALENTINOVO ZA PAMĆENJE

IZLOŽBA POSVEĆENA BOWIEJU

Veljača će i ove godine biti obojena šarenilom raznolikih kostima i maski. Ako još niste u pravom stilu proslavili taj karnevalski mjesec, svakako je vrijeme da barem neki od dana provedete u Rijeci gdje će se tradicionalno i ove godine održati karnevalska povorka uz brojne programe koji će joj prethoditi. “Mali Rio de Janeiro” uslijedit će, dakle, krajem mjeseca i to 26. veljače od podneva kada će 34. povorka sastavljena od impresivnih maškara prohodati i proplesati Korzom. Naravno, osim same povorke, predvečer se karneval zatvara paljenjem lutke pusta koja se potom pušta u more.

Sva sreća da se iz godine u godinu mnogi organizatori (po)brinu kako se nitko ne bi osjećao jadno ako je sam na Valentinovo. Štoviše, ova “utjeha” ide dotle da je s vremenom zapravo postalo kul biti solo brijač na dan zaljubljenih. Jedan od glavnih proklamera takve furke svakako je Let 3 kojem će se na popularnom megakoncertu pod nazivom “Antivalentinovo” 11. veljače pridružiti i Psihomodo pop te Stampedo. Mjesto zbivanja ponovno je Dom sportova, a užarena je atmosfera zajamčena. Koja kombinacija! Osim toga, možda upravo ondje upoznate vašeg profesora Jakova ili Maru Pogibejčić!

Za sve one koji još nisu prežalili smrt rock-velikana Davida Bowieja, 2. veljače u Muzeju za umjetnost i obrt otvorit će se izložba posvećena upravo - Davidu Bowieju. Tako ćete iz objektiva Briana Rašića, a u produkciji Festivala Rovinj Photodays moći pogledati kako je izgledao Bowiejev život iza kulisa. Brian Rašić je, naime, s tom ikonom rocka proveo 20 godina, neumorno dokumentirajući najzanimljivije prizore. No nije samo Bowie onaj koji potvrđuje Rašićev status glazbenog fotografa jer su njegovi objektivi uhvatili još niz kultnih glazbenika - Rolling Stonese, Franka Sinatru, Metallicu, Rihannu, Beyonce, Miley Cyrus, Muse, Coldplay. Ostalo procijenite sami!

AUTOR:

XANT

Ivo Brešan

(27.5.1936. - 3.1.2017.)

Možete li vjerovati da bez Krste Papića i Vinka Brešana njegovi tekstovi ne bi doživjeli nacionalnu besmrtnost? Iako se Ivo Brešan “specijalizirao” za Ilustracija: Matina Tenžera pisanje drama, pravi ljudi u prvom trenutku doveli su njegove tekstove na velika platna diljem zemlje, a potom su ih odveli na putovanje izvan hrvatskih granica - u Njemačku, Austriju, Poljsku, Švedsku, Mađarsku i Bugarsku. Postoji li netko tko ne zna da bi se “Aleksa triba vratit’ kući jer mu je Lucija skuvala paštašutu”? Jedan od najgledanijih hrvatskih filmova “Kako je počeo rat na mom otoku”, nosi upravo Brešanov potpis. Satirična kritika Jugoslavije nije zaobišla ni film “Maršal” u kojem su Ivo i Vinko Brešan ponovno pokazali da djeluju kao fantastičan tandem. Ipak, Ivo Brešan svoje dramske tekstove uglavnom nije “vidio” u filmskom ili televizijskom mediju, a osim književnosti, kazalište mu je bila druga ljubav. “Svi teatri na čija bih vrata pokucao redom su me odbijali. Frustriran tom činjenicom, za dišpet sam odlučio napisati dramu koja se zajamčeno nikad i nigdje neće moći postaviti na scenu”, izjavio je Brešan u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju. Pogađate, riječ je o kultnoj predstavi “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”. Osim što je ovom srednjoškolskom profesoru otvorila prozor u kazališni, ali i filmski svijet, ostala je jednako svježa više od četiri desetljeća nakon njena nastanka, ali i sasvim valjana kritika na današnji sustav. Iako se Brešan potkraj života okrenuo stvaranju kraćih, “malih” pisanih formi, njegov dišpet ostao je jednako velik i zapamćen. (Matina Tenžera)

Naš slikar (Golužin imenjak!)

Češki pisac Šotola

Turska pokrajina (ajalet)

Adam i…

Medijevalni vitez

Nasuprot Južnome polu Pozicija u nogometu (razg.)

Živac Čuveni kipar, Antonio

Ugasli turski vulkan Emilia Clarke Pronalaziti

Bajkovita bića

Kalij Glumica Žaklina (anagram OŠTRI) Biljarski štap, tak Činiti odraz; odbljeskivati „Protuobavještajna agencija“

„Nota bene“

Anion ili kation

Uzgajač pčela

Francuski hiphoper (obrni: ARNO)

Lučki grad u Italiji

Filmska vrpca: koja je vaša veličina?

Glazbena scena Pomelo, čadek (mn.)

Narod u Laosu Dinari (u kartama) Radijus Pisac Delorko

Rimski car (požar!) Uvala, draga

Vođa Argonauta Naš pisac, Predrag

Lena Olin Josip Broz Beotijac, Aonac Čuvena slovenska glumica Nikola Tesla Bilo tko

Na račun čega (akonto)

Prvi vokal

Oku otvoren prostor, čistac

Jaje (grč.)

SUDOKU

tranica koja će vam sigurno pomoći da isplanirate savršeno putovanje definitivno je www.lonelyplanet.com. Čim uđete na stranicu odaberite područje svijeta koje vas zanima (npr. Bliski istok, Azija, Europa...) i istraživanje može početi. Primjera radi, ako odaberete Europu, najprije možete doznati općenitosti o kontinentu, a ispod toga su poredana “top iskustva” posjetitelja (Dubrovačke zidine su, prema Lonely planetu, na 11. mjestu). Ako kliknete na neko od tih iskustava, doznat ćete sve o njemu - gdje je točno, cijene ulaznica

Davanje robe na vjeru

i radno vrijeme - ako ono postoji. Nakon iskustava, slijedi popis najvažnijih znamenitosti koje biste trebali vidjeti u Europi, također s cijenama i radnim vremenom. Naravno, možete pretraživati posebno po državama, ali i gradovima klikom na “countries & cities” te tako smanjiti opsežnost pretra-

PREMETALJKA

MI U PARLAMENT! ———————

ge. Osim što možete doznati sve o svakoj državi i svakom gradu na svijetu, na Lonely planetu možete si pronaći i smještaj, letove, renta-car, razne aktivnosti vezane za određeno mjesto i isplanirati svoju pustolovinu. Važno je znati gdje jesti i što kušati od lokalne hrane na vašim putovanjima, što ćete također pronaći na ovoj stranici. Lonely planet dolazi i u obliku aplikacije za pametne telefone, gdje sve funkcionira offline, čak i karte gradova koje će vam pomoći da se bolje snađete na putovanju. (Mia Meglić)

—————

Autor: Xant

Filmska je vrpca višeslojan materijal koji se prije digitalizacije slike i zvuka upotrebljavao za snimanje filma fotografskim postupkom. Mogla je biti od fotografskoga, celuidnoga, emulzijskog sloja, te različitih formata. Osammilimetarska, 16-milimetarska i 35-milimetarska traka najviše su se koristile u industriji filma. Dok je 35-milimetarski film bio prvi korišteni format u povijesti kinematografije, Super osam se do danas zadržao kao najrašireniji format među amaterima. Prvih pedeset godina 20. stoljeća filmovi su se prikazivali na zapaljivoj vrpci od nitroceluloze iliti na celuloidnim vrpcama. Zbog svoje zapaljivosti i riskantnosti kinoteke, u nekim državama je zabranjena, a u nekima se dandanas pušta na festivalima. Danas se takve vrpce čuvaju u specijalnim uvjetima gdje su zaštićene u kinoarhivima i uz određenu temperaturu. Najpoznatiji filmski arhiv može se vidjeti u prostorijama HRT-a ili Multimedijalnog centra u sklopu zagrebačkog SC-a, koji još ima očuvan laboratorij za analogni film i filmske vrpce pod nazivom Klubvizija SC. Nažalost, ali i očekivano, najveći dio navedenih filmskih formata prestao se upotrebljavati, a više ne postoji ni oprema za reprodukciju i obradu takvih formata filmske vrpce. “Još ima autora koji odabiru snimati na 16-milimetarskoj filmskoj vrpci”, rekla je programska koordinatorica Klubvizije SC Branka Valjin. I upravo u ovome leži važnost čuvanja kinoprojekcijske tehnike, ali i opreme za obradu različitih napuštenih formata. (Lara Perošević)