Global 25, ožujak 2017. by Global novine

Ekskluzivni intervju

Spolna diskriminacija

Walter Robinson: Najbolji protuotrov za lažne vijesti stvarne su vijesti! Str. 10-11

'Žao nam je, ali za posao tražimo samo zgodne djevojke' Str. 3

Broj 25

Godina III, ožujak 2017. NOVINE PO MJERI STUDENATA /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Regija

Na rubu incidenta jer nema trajne suradnje Str. 9

MARKO PRPIĆ/PIXSELL

In memoriam

Str. 18

Ante Perković

SRDJAN ILIC/PIXSELL

Atletika

Teško do medalje kad nema ni grijanja ni Str. 21 dvorane

Str. 5

WAITAPU PHOTOGRAPHY

Izbori? Što? Kada? ZAR ME SE TO TIČE?!

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Startup u dizajnu

Tržište traži kreativne i odvažne Str. 23

impressum

2 Studentski život

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Peticija Student ekonomije zatražio promjene u obrazovnom sustavu NOVINE PO MJERI STUDENATA

Izdavač Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich Zamjenica glavnog urednika Matina Tenžera Izvršna urednica Zrinka Medak Urednik – mentor Zlatko Herljević Uredništvo Studentski život: Zrinka Medak, Hana Ivković, Božica Kopić Srednja: Zrinka Medak, Željka Škreblin Društvo, Svijet: Hanan Nanić Intervju, Reportaža, Novac: Matina Tenžera Kultura: Tina-Ozmec-Ban Sport: Ivan Pavić, Edi Džindo Karijera, Tehnologija: Antonija Šipušić Lifestyle: Patricija Topić Fotografija: Matea Petrović Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun promocija@GlobalNovine.eu

Promocija: Dora Slivar, Nives Jekić, Alen Kozić, Patricija Topić, Lara Lovrek, Ena Atlija, Paula Čuturić, Dora Nizić, Arijana Petek Društvene mreže: Mia Planinić, Natalija Kolar, Nika Romek, Lucija Relić, Nikolina Žužul, Iva Prpić, Ivana Buljan, Katarina Krnčević, Magdalena Pervan Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210, Zagreb Kontakt za čitatelje redakcija@GlobalNovine.eu

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

I izvanredni studenti žele raditi preko Student servisa Iako je prikupljeno čak 7000 potpisa nezadovoljnih izvanrednih studenata, poražavajuće je to da se do inicijative Marka Leskovara nitko nije odlučio žaliti studentskoj pravobraniteljici

u kojim terminima ćemo im biti na raspolaganju", kaže ona. Neki od studenata nezadovoljni su predavanjima u kasnim satima jer nikako nisu u mogućnosti pronaći posao. "Da, mislim da sam zakinut. Imam vremena za pronalazak posla, ali nemam nikakva prava kao izvanredan student", kaže nezadovoljni student Ivan. Ističe da bi htio raditi prije svega da pomogne svojoj obitelji i sam financira svoje fakultetske potrebe.

Tekst: Tamara Horvat Foto: Katarina Šapina/Global

ak 7000 potpisa nezadovoljnih izvanrednih studenata prikupljeno je i, kako se čini, potaknut će Ministarstvo znanosti i obrazovanja na donošenje novih odluka. Naime, izvanredni studenti ne mogu raditi preko Student servisa, pa traže da se to promijeni. Marko Leskovar student je prve godine Ekonomskog fakulteta koji je odlučio promijeniti obrazovni sustav. Teorija u praksi Kao izvanredni student, Marko je odlučio pokrenuti peticiju da bi se i njima, a ne samo redovnim studentima, omogućio rad preko Student servisa. Rad preko tog servisa omogućen je samo za redovne studente jer vrijeme koje oni provedu obavljajući određeni posao, ne ulazi u njihovu radnu knjižnicu kao što je slučaj s izvanrednim studentima koji su prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Obveza izvanrednih studenata je podmirenje troškova školarine koja se kreće od 5000 kuna ako ste student Ekonomskog fakulteta u Osijeku, do 10.000 kuna ako studirate den-

I izvanredni studenti žele raditi preko SC-a da bi smanjili teret roditeljima

talnu higijenu na Medicini. S obzirom na visoke troškove studiranja, podrazumijeva se da su izvanrednim studentima predavanja na fakultetu organizirana u večernjim satima, kako bi svaki dan imali mogućnost odraditi jutarnju ili popodnevnu smjenu. Da situacija nije takva u praksi, uvjerila se studentica dentalne higijene. "Teško pronalazimo posao jer uglavnom imamo predavanja

ujutro i poslijepodne. Često raspored za sutrašnji dan saznamo dan ranije te stoga nismo u mogućnosti obećati poslodavcima

Kao izvanredni student, Marko je pokrenuo peticiju da bi se i njima omogućio rad preko Student servisa

Bez prigovora? Pokretač peticije Leskovar ističe da je na prvoj godine Ekonomije zaposleno samo 15 posto studenata što je, kaže, poražavajuća brojka. Studentska pravobraniteljica Barbara Šimić ističe da unatoč 7000 prikupljenih potpisa, dosad nije zaprimila niti jedan prigovor vezan uz rad izvanrednih studenata preko Student servisa. Iz resornog ministarstva pak ističu da su upoznali članove Radne skupine sa zahtjevima izvanrednih studenata te dodaju da je Ministarstvo otvorilo raspravu da se u prijedlogu zakona proširi mogućnost rada na sve studente koji nisu u radnom odnosu odnosno nemaju ugovor o radu.

Hrvatski studiji Jednima previše studija filozofije, drugima previše osobnih interesa

Upisna kvota za filozofiju - nula

Iako je plan bio smanjiti kvotu za smjer na 15 mjesta, ona se ukida Tekst: Ivor Kruljac Foto: Dorian Višnjić/Global

dluka o ukidanju upisa na smjer filozofije na Hrvatskim studijima dovela je do studentske blokade. Jedan od argumenata bio je postojanje još dva studija filozofije. Iako je plan bio smanjiti upisnu kvotu za filozofiju na 15 mjesta, odluka je pala na to da se kvote usmjere na studente iz dijaspore. Studenti koji su blokirali HS zahtijevaju vraćanje upisa na smjer filozofije i smjenu uprave. "Na mjestima na kojima bi trebali sjediti moralni ljudi, oni

to uopće nisu", rekla je studentica koja želi ostati anonimna zbog straha od najavljenog stegovnog postupka zbog blokade. Ustvrdila je kako su posrijedi sukobi interesa, istaknuvši prorektora Antu Čovića koji je s HS-a izbačen devedesetih. "Solidarni smo sa svojim kolegama, sutra bi to mogla biti psihologija", naveo je student Mateo Štrbić, objašnjavajući zašto i drugi smjerovi HS-a sudjeluju u prosvjedu. Ipak, radi prekida predavanja, dio studenata nije krio nezadovoljstvo spominjali su želju za učenjem i strah od ljetnih nadoknada. Različito misle i profesori. Kad mu je prekinuto predavanje, profesor povijesti Josip Jurčević poručio je prosvjednicima da im "ovo neće mnogo

pomoći". "Prosvjed je legitimna stvar, ali trebaju sustavnije djelovanje. Ovo je ekstremizam", tvrdi Jurčević. Profesor Danijel Labaš, član znanstveno-nastavničkog vijeća koje nije bilo informirano o ukidanju smjera filozofije, dao je ostavku na svoj položaj u Upravi HS-a. Profesor filozofije Pavel Gregorić smatra pak da studenti imaju pravo na blokadu s obzirom na to da su iscrpljena

sva "institucionalna sredstva". Profesori također pripremaju štrajk. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras objašnjava kako će studentima biti omogućeno da završe studij, a profesori "neće ostati bez posla i bit će im omogućeno da se nastave baviti svojim znanostima". Za ukidanje kvota također se proziva i ministra Pavu Barišića. Dio studenata tvrdi da je ukidanje kvota i svojevrsna Barišićeva "osveta" profesorima HS-a koji su ga prijavili za plagijat. Međutim, Barišić navodi kako sveučilište ima autonomiju i samo donosi odluke o studijima. S mogućim štrajkom profesora, ali i daljnjom blokadom, odjel ostaje paraliziran. Prosvjednici poručuju da "ostaju koliko treba".

Studentski život 3

Spolna diskriminacija Često se događa, ali se uglavnom ne prijavljuje

'Žao nam je, ali tražimo samo zgodne djevojke' Mate je oglas za čistača ureda našao u oglasniku. Čim je nazvao, dobio je odbijenicu, bez mogućnosti razgovora za posao. Rekli su mu da traže isključivo djevojke...

Tekst: Hana Ivković Foto: Luka Šatara/Global

Vladavina stereotipa Spolna diskriminacija događa se i izvan društvenih mreža, što pokazuje primjer Mate koji je oglas za čistača ureda našao u oglasniku. No čim je nazvao broj iz oglasa, dobio je odbijenicu, bez mogućnosti razgovora za posao. "Kad sam nazvao za oglas, rekli su mi da traže samo djevojke", svoj fijasko s potragom za studentskim poslom opisuje Mate. Diskriminatorni oglasi na društvenim se mrežama i oglasnicima pojavljuju svakodnevno, iako time krše zakonske propise. "Prilikom oglašavanja potrebe za zapošljavanjem u oglasu mora biti jasno istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe oba spola", jasno piše u Zakonu o ravnopravnosti spolova. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić objašnjava kako se, prema Zakonu, za oglašeno radno mjesto može tražiti osoba određenog spola samo ako obavljanje posla u sklopu tog radnog mjesta uvjetuje posjedovanje određenih karakteristika koje predstavljaju odlučujući uvjet za njegovo

Ime: Matej Ilić Buljan Dob: 27 godina Studij: Psihologija

Najvolonter 2016. godine

raži se pet, šest djelatnica za rad, naravno, da dobro izgledaju, glasi oglas na Facebooku "Tražim/nudim studentski posao". Takav oglas u kojem se traži isključivo osoba ženskog spola, prema mogućnosti dobrog izgleda, jedan je od mnogih koji se svakodnevno viđaju. Na istoj grupi na Facebooku nedavno je došlo do prave lavine komentara nakon što je poslodavka stavila oglas u kojem traži djelatnicu za rad u kafiću. Antonio Švec, bivši student koji traži posao preko te grupe, osjeća se diskriminirano jer ne može dobiti taj posao samo zato što je muškarac. "Takve stvari me ljute. Zašto ja kao muškarac s iskustvom u ponuđenom poslu ne bih mogao dobiti barem šansu za rad? Zašto ja ne bih svoje vrline i sposobnosti mogao pokazati?", pita se Antonio.

students of UniZG MARIJA EDITA FELDI/GLOBAL

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Tko je poželjniji kandidat za posao?

Kako se zaštititi? Sve slučajeve diskriminacije na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa ili spolne orijentacije u području zapošljavanja i rada, uključujući i one koji se odnose na oglašavanje potreba za zapošljavanjem u kojem se radna mjesta namjenjuju isključivo osobama jednog spola, može se prijaviti pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Alternativno, poslodavca se najprije može (poželjno pisanim putem) upitati iz kojeg razloga su za oglašeno radno mjesto isključeni pripadnici/e jednog spola. Ako sve upućuje na diskriminaciju, slučaj treba prijaviti pravobraniteljici. Pritom se pritužba može tretirati kao anonimna radi uklanjanja svake mogućnosti za štetne posljedice po pritužitelja/icu zbog prijave diskriminacije.

obavljanje i ako je inzistiranje na takvim karakteristikama opravdano. "U suprotnom, namjena nekog posla isključivo ženama ili isključivo muškarcima predstavlja diskriminaciju", tvrdi pravobraniteljica. Tihana Bertek iz udruge B.a.B.e. upozorava da, čak i kad se poslodavci drže zakonskih pravila i postave oglas kojim se traži osoba bilo kojeg spola, često ipak zapošljavaju osobu spola koji im odgovara. Takvo se ponašanje objašnjava stereotipima koji su i dalje ukorijenjeni u našem društvu. "Stereotip vezan uz određeno zanimanje je toliko ukorijenjen da se čini nemogućim zamisliti da osoba drugog spola obavlja taj posao (npr. čistačica ili hostesa)", tvrdi Bertek. Iako su spolno diskriminirajući oglasi česti, studenti ne prijavljuju diskriminaciju pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Ljubičić

je dobila samo dvije prijave u posljednjih godinu i pol.

Iako često trpe spolnu diskriminaciju pri zapošljavanju, studenti je ne prijavljuju

Studenti šute Studentska pravobraniteljica Barbara Šimić odgovara kako u svom mandatu "nije primila ni jedan slučaj koji bi se ticao uvjeta određenih prema spolu pri javljanju za rad preko Student servisa". No to ne znači da se diskriminacija ne događa. Ljubičić smatra da je to zbog pritiska građana općenito da rade bilo koji posao i zbog toga pristaju na neodgovarajuće uvjete. "Vrlo je vjerojatno osnovana pretpostavka da dio studentske populacije funkcionira jednako i pristaje na nepovoljne i nezakonite uvjete rada, umjesto da takve poslodavce prijavi mjerodavnim tijelima i tako pridonese suzbijanju diskriminirajućih praksi na tržištu rada", tvrdi, smatrajući da bi se tako poslodavcima odaslala poruka da ne smiju ustrajati na takvom ponašanju.

Matej Ilić Buljan (27) apsolvent je psihologije, ali i volonter na Hrabrom telefonu, organizaciji osnovanoj kao pomoć zlostavljanoj i zanemarenoj djeci. U veljači je zbog svog truda, s iznenađenjem ali i velikim zadovoljstvom, dobio ovogodišnji Volonterski Oskar, nagradu koja se uručuje osobama koje su se prethodne godine najviše istakle u volonterskom radu, i to na samu dvadesetu godišnjicu udruge. "Dva su glavna razloga zašto sam se odlučio prijaviti za volontiranje na Hrabrom telefonu. Prvo, želio sam prikupiti praktično iskustvo u struci jer mi je oduvijek bila želja baviti se savjetovanjem i drugo, želio sam na neki način dati doprinos zajednici i pružiti pomoć i podršku onima kojima je potrebna", prepričava Matej. No, nakon početne nervoze i stresa, posao je postao pravo zadovoljstvo. Bitno mu je, kako kaže, "samo biti tu za ljude kojima treba dati nade ili im pomoći shvatiti da 'Najveća su nada još postoji iako je oni ne mi motivamogu vidjeti u tom trenutku". cija djeca i roditelji koji Matej na svom volonterskom poslu razgovara s djecom zovu našu koja prolaze zlostavljanje u liniju i koškoli i druge oblike zlostavljajima imam prigodu pru- nja, ali ponekad ima i lakše žiti pomoć', zadatke kao pomoć pri učenju skroman je ili jednostavno informiranje djece o Hrabrom telefonu. Matej "Savjetodavne pozive najčešće uzrokuju bullying, cyberbullying, fizičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje, razvod i odgojni savjeti te ostale teškoće koje se nikome ne bi smjele dogoditi", kaže Matej. Takvi razgovori s djecom ostavljaju teške emotivne rane na volonterima, ali Matej ističe da mu mentalno zdravlje održavaju koordinatorice koje ih paze i mjesečno s njima održavaju obveznu superviziju gdje se mogu suočiti s bilo kojom emocijom koju im pozivi uzrokuju. Osim što volontira na Hrabrom telefonu, Matej također već dvije godine volontira u dječjem domu A.G. Matoš, gdje provodi radionice osnaživanja djece koja borave u tom domu. Ne smatra da je zaslužio nagradu i više pozornosti od ostalih volontera i volonterki koji su nominirani iz svojih udruga. "Kao volonteri, podrazumijeva se da ne očekujemo nagrade ili neku vrstu vanjskog potkrepljenja. Najveća su mi motivacija i najveće potkrepljenje djeca i roditelji koji zovu našu liniju i kojima imam priliku pružiti pomoć", skromno komentira. Matej je trenutačno apsolvent psihologije na Filozofskom fakultetu i radi na diplomskom radu, a nakon diplome namjerava ostati u području savjetovanja, upisati psihoedukaciju i tako nastaviti pomagati ljudima kojima je to potrebno. Osim volontiranja, bavi se sviranjem gitare i voli tehnologiju.

4 Studentski život

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Iako su studenti odmah krenuli s gašenjem, požar je ipak uništio dio paviljona

ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Stručno osposobljavanje Nove mjere, ali samo za mlađe od 30

Solidarnost Nakon požara u Cvjetnom naselju

Studenti pokazali da su spremni pomoći

Tekst: Zrinka Medak Željka Škreblin

tudenti su pokazali veliko srce onda kada je to bilo najpotrebnije. Naime, 22. veljače buknuo je veliki požar na drugom katu četvrtog paviljonu Studentskog doma Cvjetno naselje, a u požaru je oštećeno 12 soba. U gašenje požara odmah su se uključili studenti koji su se našli u blizini. "Osjetio sam miris paljevine. Izašao sam na prozor i zatekao otvoreni plamen i gust dim nedaleko od moje sobe koja je na prvom katu", govori Ivan Lončarić i dodaje da je odmah krenuo prema protupožarnom aparatu. "Za to je vrijeme cimer Luka isključio struju u rasklopnoj kutiji naše sobe. Krenuo sam na drugi kat gdje je bilo središte požara. Pogasio sam koliko sam mogao dok me gust dim nije potjerao", prepričava Ivan, koji inače preko ljeta radi kao vatrogasac. "Oko 15 sati čuo sam velik metež ispred doma, ali se nisam previše obazirao dok nisam čuo buku na hodniku. Nije mi bilo jasno čemu tolika strka unutar i izvan paviljona pa sam pogledao kroz prozor i vidio kako četvrti paviljon, koji je odmah preko puta mog, gori", prepričao je student Željko Poljak, dodavši da je prizor bio jeziv. Nitko od studenata nije teže stradao,

no vatrogasno vozilo prilikom intervencije udarilo je stariju gospođu koja je na kraju preminula. Pohvalio je brzu intervenciju vatrogasaca. "Bilo nas je nekoliko koji smo pomogli. Mislim da je u tom trenutku svima u glavi bilo da se požar što prije ugasi kako nitko ne bi stradao", zaključuje Željko. Odmah nakon požara društvene mreže preplavile su ponude za pomoć svima onima kojima su sobe izgorjele, zajedno

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s jednim noćnim klubom organizirao je akciju 'Studenti za studente' te je prikupljeno 5000 kuna sa svom imovinom. Studenti su kolegama nudili smještaj, osnovne stvari potrebne za život i higijenske potrepštine. Tjedan dana nakon požara, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s jednim noćnim klubom organizirao je akciju "Studenti za studente". Tom akcijom prikupljao se novac za studente čije su stvari izgorjele, a ukupno je donirano više od 5000 kuna, koje su podijeljene studentima kojima je uništena sva imovina.

ŠTO TE MUČI, PROUČI!

Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu

Sebastijan: Odobreno mi je mirovanje ove akademske godine pa prema tome, ostvarujem li i dalje pravo na pokriće troškova prehrane? Odgovor: Dragi Sebastijane, uvjete za ostvarivanje i trajanje prava na pokriće troškova prehrane uređuje Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata. Navedenim Pravilnikom propisano je da se upisom mirovanja obveza studenta privremeno obustavlja ostvarivanje prava na potporu, sve do prestanka razdoblja mirovanja kada se ostvarivanje prava nastavlja. Dakle, tijekom mirovanja ne ostvaruješ pravo na pokriće troškova prehrane.

Diskriminacija i manipulacija ići će i na savjest poslodavaca

Sve polaznike SOR-a razveselilo je to da će se naknada za stručno osposobljavanje povećati na 2620 kuna s dosadašnjih 2400 kuna Tekst: Tanja Krivačić Foto: Marija Edita Feldi/Global

očetkom ove godine donesena je odluka da se mijenjaju neke odredbe stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. S promjena u SOR-u doneseni su i novi rokovi. Promijenilo se trajanje SOR-a za mlade sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem te se maksimalno trajanje s 36 mjeseci smanjilo na 24 mjeseca. Da bi mlada osoba stekla pravo na SOR u evidenciju nezaposlenih mora biti prijavljena najmanje 30 dana i ne smije joj biti više od 30 godina. Ta je odredba podigla dosta prašine. Saborska je oporba zatražila ocjenu ustavnosti Zakona o poticanju zapošljavanja zbog diskriminacija osoba starijih od 30 godina. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ne slaže se s tom odlukom. Trebamo i drugi zakon? "To nije diskriminacija jer će dovesti do osiguranja stvarne jednakosti na tržištu rada. Mladi do 30 godina čine gotovo trećinu ukupnog broja nezaposlenih, što znači da su upravo oni skupina kojoj treba osigurati bolji pristup tržištu rada", tvrde iz Ministarstva. S tim se slaže i korisnik SOR-a

Brojni mladi radije prihvaćaju SOR nego da broje dane na burzi

Bruno, koji smatra da se zapošljavanje osoba starijih od 30 godina treba regulirati drugim zakonom. Mreža mladih Hrvatske ipak smatra suprotno. Budući da je za neke poslove SOR postao jedini ulaz na tržište rada, "osobe kojima je onda doslovce zakonski ograničen ulazak na tržište rada u svom zvanju ne samo da su diskriminirane nego možemo i reći da su sva sredstva uložena u njihovo obrazovanje bačena u vjetar", objašnjavaju.

Što misle mladi? Studentica Karla ne zna bi li promjene ocijenila pozitivno ili negativno. Smatra da je odluka o tome da poslodavci plaćaju putne troškove u redu, ali da je upitno predviđeno vrijeme trajanja SOR-a od najmanje godine dana jer za mnoge poslove nije potrebno toliko vremena. Smatra kako je najveći problem ove mjere iskorištavanje te kako bi se trebala ograničiti kvota ljudi koju poslodavci mogu primiti na godišnjoj razini. Mreža mladih Hrvatske smatra da su promjene negativne za mlade ljude zbog toga što nisu riješeni ključni problemi SOR-a. Prvi problem je pitanje što su mladi zaista naučili tijekom SOR-a, odnosno kvaliteta mentorstva za vrijeme trajanja SOR-a. Drugi problem je ciljanje korisnika SOR-a jer mnogi su osobe kojima ta mjera zapravo nije potrebna. "Poanta treba biti - pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Umjesto da se potiču poslovi u kojima mladi mogu zaraditi plaću dovoljnu za dostojanstven život, mlade se tjera u mjere od kojih ne mogu preživjeti i koje im donose upitne koristi za budućnost", ističu.

Nove mjere stručnog osposobljavanja podigle su prašinu u javnosti, ali i Saboru zbog dobnog ograničenja od 30 godina za polaznike

Sve polaznike SOR-a razveselilo je to da će se naknada za stručno osposobljavanje povećati na 2620 kuna s dotadašnjih 2400 kuna. Naime, veći iznos isplaćuje se novim polaznicima SOR-a, ali i onima koji su SOR-u pristupili tijekom 2016. godine, ali nije moguće razliku isplatiti retroaktivno. Troškove stručnog ispita koje je dosad snosio poslodavac ili sam polaznik, od sada nadalje snosi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Isto će tako poslodavci snositi putne troškove onima koji su stručno osposobljavanje potpisali nakon novih mjera. Troškovi prijevoza i ispita Novost je i to što se onima koji putuju automobilom, također isplaćuju putni troškovi, i to 75 lipa po kilometru do 1200 kuna, čega dosad nije bilo. Mreža mladih istaknula je kako je dobro da poslodavci snose dio troškova, ali da već sada vide neke diskriminatorne postupke poslodavaca koji kao kriterij odabira kandidata koriste i blizinu stanovanja da bi reducirali troškove zaposlenika. "S druge strane, neke institucije, kao recimo škole, više si ne mogu priuštiti uzeti osobu na SOR jer nemaju dovoljno novca za pokrivanje troškova prijevoza", smatraju.

Studentski život 5

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Studentsko predstavništvo Studenti iz neznanja ne koriste pravo birati i biti birani

Izbori za zbor? Što? Kada? Zar se to mene uopće tiče?! Za neinformiranost može biti kriva inertnost studenata, ali i zborovi koji često ne obavještavaju studente o izborima. Indikativno, na upite Globala nije odgovorio nijedan fakultetski zbor

skog zbora Filozofskog fakulteta, Lorena Drakula smatra kako među studentskim tijelom postoji izrazito mala politička pismenost te minimalan interes za funkcioniranje Fakulteta i Sveučilišta. Neinformiranost studenata planiraju promijeniti uspostavom neformalnog tijela koje bi trebalo povezati članove Fakultetskog vijeća i svakog studenta putem studentskih predstavnika.

Tekst: Božica Kopić Foto: Dorian Višnjić/Global

Ima li zbor uopće utjecaj? Odlučili smo pitati nekoliko studenta s različitih fakulteta koliko su zainteresirani za to čime se bave studentski zborovi te koliko znaju o njima. Više od polovice anketiranih zna da postoji studentski zbor na tri razine. Od njih 30 ispitanih, 19 ih zna da postoji izborno predstavničko tijelo studenata na svakoj sastavnici, na razini Sveučilišta te koordinativno tijelo visokih učilišta u Hrvatskoj zvano Hrvatski studentski zbor. Jednako tako ih zanima čime se zborovi bave, no opet njih 11 ne izražava interes. Student sa Šumarskog fakulteta govori kako ga ne zanima čime se bavi Studentski zbor na njegovu fakultetu. "Smatram da mi oni i ne mogu previše pomoći niti će meni biti nešto lakše kada bi ih recimo i pratio čime se bave. Uostalom, nisam ni čuo da je zbor u nas

Vanja Uzelac, povjerenik za medije Hrvatskog studentskog zbora, kaže kako se studenti zainteresiraju samo kada zborovi trebaju rješavati probleme, a ne shvaćaju da zborovi mogu utjecati općenito na studentski život

ikad donio neku prevagu ili da je pogodovao studentima", govori on. Većina je anketiranih studenata znala da se mogu kandidirati za članstvo u zboru, ali ne i kada se održavaju izbori. Izgleda da i postoji interes za studentske zborove među studentima, no zbog loše informiranosti oni uglavnom nisu upoznati s radom zborova kao ni s vremenom održavanja izbora. Tu se također dovodi u pitanje koliko pojedini fakulteti i njihovi trenutačni zborovi nastoje obavijestiti svoje studen-

te o održavanju izbora. Lovro, student Kineziološkog fakulteta, kaže kako nikad nije vidio obavijest o održavanju izbora na službenoj stranici kao ni na oglasnim pločama. "O radu SZ-a na mom fakultetu nisam uopće informiran niti znam tko predstavlja mene i ostale studente. Kada bi bio dovoljno informiran izašao bih na izbore, a tko zna možda bih se čak i kandidirao", govori on. Također ističe kako bi izbori za SZ trebali biti glas studenata kao što su izbori općenito glas naroda. Kao članica Student-

Članovi zbora mogu biti svi studenti Studenti sudjeluju u upravljanju visokim učilištem kroz studentski zbor kao izborno predstavničko tijelo. Mandat članova zbora traje dvije godine i može se jednom ponoviti. Svi studenti u Hrvatskoj imaju pravo birati i biti birani za studentske predstavnike. Ne može se kandidirati samo student koji u posljednje dvije godine studija nije skupio minimalno 60 ECTS bodova ili koji drugi put ponavlja godinu tijekom studija. Izbori za studentske zborove održavaju se u pravilu između 15. i 30. ožujka svake druge akademske godine. Čelnici visokih učilišta trebaju osigurati zakonito i pravodobno provođenje izbora i omogućiti svim studentima ravnopravno sudjelovanje u izborima. Studenti imaju pravo podnijeti i prigovor povjerenstvu, ako ga imaju, bilo to vezano uz način provođenja izbora ili uz određenog kandidata.

FOTO: ROBERT ANIĆ/PIXSELL

d 30 studenata Sveučilišta u Zagrebu koje je Global anketirao njih 27 nije nikad tijekom studiranja izašlo na izbore za studentske zborove na svojim fakultetima kao ni na izbore za sveučilišni studentski zbor. Razlog zbog kojeg se može objasniti niska izlaznost ovih studenata na izbore za predstavnička tijela jest podatak da je njih 22 odgovorilo kako ne zna kada se uopće održavaju ti izbori. Neinformiranost studenata velikim je dijelom upravo i uzrok niske izlaznosti na izbore. Činjenica je da su studenti općenito neinformirani o tome što su studentski zborovi i koja je njihova funkcija te zbog čega ne znaju kada se održavaju izbori. Možemo se zapitati jesu li oni sami krivi jer su inertni u vezi s tim te ne uviđaju važnost postojanja studentskog zbora i izlaska na izbore, ili je to do pojedinačnih fakulteta i njihovih zborova koji iz neznanih razloga nerijetko nedovoljno informiraju svoje studente kada se izbori održavaju i zašto su oni važni. Nije stoga ni čudno da izbore često prate glasine da su namješteni, netransparentni i rezervirani za stranačku mladež.

Važnost izlaska na izbore Kako neki studenti ipak uviđaju važnost izlaska na izbore potvrđuje i studentica geografije, Iris Mužić, koja je jedna od rijetkih potvrdno odgovorila na pitanje iz ankete jesu li ikad izašli na izbore na svom fakultetu. "Kada su se prije dvije godine održavali izbori, odlučila sam podržati svoje kolegice u njihovu nastojanju da postanu dio SZ Sveučilišta u Zagrebu jer smatram da je iznimno važno uključivanje studenata u aktualna zbivanja na našem Sveučilištu", rekla je. Iris je i članica Kluba studenata geografije te je zbog toga imala prigodu upoznati se s radom SZ-a svog fakulteta i doznati čime se bavi. Primjer studentice Iris pokazuje kako dobra informiranost bilo o radu SZ-a ili o izborima koji se održavaju na njihovim fakultetima uvelike ovisi o inicijativi samog studenta te aktiviranju u pojedinim studentskim organizacijama. Iz SZ-a Sveučilišta u Zagrebu kažu kako je zbor svake sastavnice uključen u provođenje izbora i zbog toga je njegova zadaća da informira i aktivira studente svog fakulteta da se uključe u izbore. Uputili smo upite nekim zborovima sastavnica, ali odgovore od njih nismo dobili. Izgleda kako studenti nisu dovoljno osviješteni o važnosti izlaska na studentske izbore. Vanja Uzelac, povjerenik za medije Hrvatskog studentskog zbora kaže kako se studenti zainteresiraju samo kada zborovi trebaju rješavati probleme, a ne shvaćaju da zborovi mogu utjecati općenito na studentski život i da je to djelomično problem zborova. Uzelac poziva studente da izađu u što većem broju na izbore i da glasaju za svoje studentske predstavnike.

studentsk@psiha prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

Asertivnost ili čovječe, ne ljuti se! Cimer je organizirao druženje iako ste mu rekli da učite za sutrašnji kolokvij. Nabili ste slušalice da ne čujete žamor i pokušali učiti. Dan poslije, nakon neprospavane noći i upitnog uratka na kolokviju uputili ste se na ručak. Odjednom se neka djevojka ubacila u red prije vas. Kuhate u sebi jer imate deja vu sinoćnjeg scenarija, ali ne znate što biste i kako rekli… Asertivnost je komunikacijska vještina koja omogućuje da se izborimo za svoja prava, osiguravajući da se naše mišljenje i osjećaji uzmu u obzir, a da se pritom ne narušavaju prava drugih. Asertivno ponašanje nije agresivno, pasivno niti pasivno-agresivno. Ono je otvoreno, uvažavajuće i odgovorno. Osnovni elementi asertivnog odgovora na situaciju su: 1. jasno iskazivanje ponašanja koje nam smeta 2. izražavanje vlastitog mišljenja, osjećaja i/ili posljedica tog ponašanja te 3. jasno izražavanje našeg zahtjeva u budućim situacijama. Asertivni odgovor je specifičan i konkretan, tiče se situacije (npr. "kad ne poštuješ dogovor o pozivanju društva, ja gubim dragocjeno vrijeme za učenje."), a ne osobe (npr. "neodgovoran si!"). Dotiče se posljedica (npr. "zbog toga se teže koncentriram i kasnije zaspim."), a ne potrebe za ventiliranjem frustracija (npr. "mrzim kad to radiš."). Definira jasna očekivanja ("ubuduće mi radije reci ranije ili dogovorite druženje na drugom mjestu."), a ne prijetnju ili povlačenje ("traži drugog cimera." ili "s tobom se ne isplati dogovarati.") Dodatne strategije asertivne komunikacije tiču se tehnike poput "slomljene ploče" - ponavljanje argumenta: "teško se koncentriram kad je glazba glasna."; isticanja diskrepancije' - "…ranije si naveo da se slažeš, a sad me uvjeravaš u suprotno." i slično. I na kraju, imajte na umu da ljudi nisu rođeni s dobrim komunikacijskim vještinama; kao i svaki drugi set vještina potrebno ih je učiti i unapređivati samoprocjenom, edukacijom, svakodnevnom interakcijom i traženjem povratnih informacija.

6 Srednja

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

E-matura Bliži se digitalna era državne mature, ali nitko nije siguran što ona zapravo donosi

Nekima je testove lakše tipkati, ali što ako padne sustav?

'Problem je što učenicima pada koncentracija ako su predugo na mobitelima ili računalima', kaže maturantica Laura

akon uvođenja e-dnevnika u srednje i osnovne škole, u budućnosti bi se i državna matura trebala provoditi bez papira i olovke. S novim modelom provođenja državne mature ispiti bi se pisali na računalima, što podrazumijeva dobru informatičku pismenost polagača, ali i besprijekornu organizaciju. Ideja je još u razvoju, a ono što svakako donosi ušteda je na papiru. No ostaje pitanje kolika bi bila ta ušteda. Srednje škole bi trebale kupiti dodatna računala, a i računi za struju bili bi viši.

Ideja je još u razvoju te ono što svakako donosi ušteda je na papiru Udruge srednjoškolaca Hrvatske te je dodala kako smatra da takvi ispiti idu u korak s vremenom i novim generacijama kojima pisanje na računalu sjeda gotovo prirodnije nego klasično.

"Danas se sve vrti oko tehnologije. Problem je što učenicima pada koncentracija ako su predugo na mobitelima ili računalima što bi moglo utjecati na rezultate ispita", kaže Laura i dodaje da uvijek postoji

Međutim, nemaju svi pozitivnu sliku o budućnosti standardiziranih ispita, a mnogi su maturanti sumnjičavi. Laura, maturantica Srednje škole Biograd na Moru dobru stranu vidi jedino u velikoj uštedi novca.

RUDARSTVO

(Akademija likovnih umjetnosti)

(Rudarsko-naftno-geološki fakultet) GORAN GREGORIN: U sklopu faksa imamo različite udruge, sportske klubove i klapu, ali mislim da je najvažnije da spomenem udrugu Sretno. Održava i njeguje staru rudarsku tradiciju "skoka preko kože". Brucoši se okupljaju odjeveni u stare rudarske uniforme te skaču s bačve preko kože. Zapravo mislim da je naš "skok" jedan među najboljima u Europi.

DAVOR VISNJIĆ/PIXSELL

NIKA MAŠTRUKO: Program studija obuhvaća praktični dio, kao što su slikanje, crtanje, kiparstvo, konzerviranje i restauriranje štafelajnih i zidnih slika te drvene polikromije, kao i teoretski dio koji uz povijest umjetnosti poseban naglasak stavlja na prirodoslovne kolegije. Osobno me zanima znanstveni pristup konzervaciji, primjena laserskog skenera, nanotehnologije i 3D rekonstrukcije umjetnina koje želim uvesti u širu praktičnu primjenu. Ova će vas struka potaknuti da budete ujedno povjesničar umjetnosti, tehnički vrsni umjetnik mirne ruke, fotograf, poznavatelj instrumentalnih metoda i prije svega - inovator.

KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA (Agronomski fakultet)

AERONAUTIKA

DAVOR VISNJIĆ/PIXSELL

(Fakultet prometnih znanosti) PETAR ZRINSKI: Letenje je najzanimljivija stvar i ne govorimo o simulatoru leta nego o stvarnom letenju. No trebam spomenuti kako je ovo jako skup fakultet. Obuka na fakultetu koji ne jamči zaposlenje stoji oko 250.000 kuna. Iznos potreban da se zaposli kao pilot iznosi između 50.000 i 70.000 eura, ovisno o tipu aviona.

Prvo osnovna sredstva Bivši maturant i sadašnji student Fakulteta elektrotehnike i računarstva Vedran smatra kako je potrebno najprije poboljšati kvalitetu nastavnog plana i programa te omogućiti da svaka škola ima barem osnovna sredstva pa tek onda krenuti u promjene načina pisanja ispita. "Državna matura sama po sebi neće imati smisao dok postoje fakulteti s vlastitim prijamnim ispitom. U slučaju da se oni ukinu, e-matura je dobar potez jer štedi novac i živce maturantima", smatra Vedran. Međutim, ističe kako su brojni fakulteti koji nemaju prijamne ispite, nakon uvođenja mature počeli dobivati učenike koji ne raspolažu potrebnim znanjima. Ipak fakulteti prijamnim ispitima mogu jasno odrediti koja se znanja traže za upis što danas uz državnu maturu nije moguće, a kriteriji kao što su ocjene iz srednje škole su nepravedni, ističe Vedran.

Za početak, nužno je osigurati osnovnu tehničku opremljenost i informatičku pismenost

KONZERVIRANJE I RESTAURIRANJE UMJETNINA

ALU

studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove

fakulteti na pladnju

Mnogo preduvjeta Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja dobili smo informacije kako podržavaju projekte i ideje s ciljem unapređenja sustava znanosti i obrazovanja. Dodaju i kako će uvođenje e-mature "biti razmotreno u suradnji sa stručnim službama Ministarstva i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji provodi postupak državne mature". Ističu i kako projekt najprije mora

mogućnost da se usred ispita sruši sustav, pa smatra da je bolje ostaviti sve kako je bilo do sada.

zadovoljiti sve potrebne preduvjete od kojih je najvažniji tehnička opremljenost za provođenje ispita. Vijest se u krugovima maturanta i srednjoškolaca brzo proširila iako ih e-matura ne bi trebala zahvatiti. Mišljenja su podijeljena. "Uvođenje e-matura omogućilo bi još veću standardiziranost i univerzalnost provođenja mature, olakšalo i ubrzalo ispravljanje ispita, eliminiralo padove matura iz hrvatskog jezika (esej) zbog nečitkog rukopisa i olakšalo pisanje eseja općenito", za Global je rekla Tatjana Matić, predsjednica

DOROTEJA BENKO: Krajobrazna se najbolje objašnjava kao oblikovanje bilo kojeg otvorenog prostora. Česti odlasci na teren, rad maketa, skiciranje, proučavanje biljaka, tla i svih vanjskih čimbenika obogaćuju ovaj studij. Zahtijeva mnogo crtanja, discipline, volje, kreativnosti, kontinuirana rada i mnogo neprospavanih noći

DAVOR VISNJIĆ/PIXSELL

Tekst: Anđela Svirčić Foto: Dorian Višnjić/Global

koje se brzo zaborave nakon što u rukama držiš svoj završni dio rada.

8 Društvo

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Balkan bridges Prva regionalna radionica o migrantskoj krizi na Fakultetu političkih znanosti

Studente novinarstva sedam zemalja povezala balkanska ruta

Tekst: Zrinka Medak Foto: Andi Bora/Global

jeca migranti u hrvatske škole idu samo kao gosti. U prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini to je sve veći problem, a posjetili su ga studenti novinarstva u sklopu petodnevne radionice Balkan bridges: bringing together journalism students to enhance mutual understanding and promote tolerance and diversity. Sudionici radionice imali su prigodu doznati iz prve ruke kako je izgledao put preko balkanske rute i koji su to problemi koje muče obitelji i djecu koji su još u prihvatilištu. Izvještavanje o izbjeglicama U petodnevnoj radionici sudjelovali su profesori i studenti iz Slovenije, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Hrvatske i SAD-a. Glavna tema radionice bila je izbjeglička kriza i balkanska ruta, pa su u pet dana sudionici imali prigodu upoznati mnoge nagrađivane novinare koji su se od početka migrantske krize bavili izvještavanjem o izbjeglicama. Ivana Dragičević, Miro Aščić, Marin Veršić i Žarka Radoja svoja su novinarska iskustva, posebno u radu s izbjeglicama, podijelili sa studentima. Uz brojne

Budući novinari bili su i na terenu, u prihvatilištu migranata u Kutini, gdje su se suočili s teškoćama koje prolazi oko 30 djece predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi

Sudionici radionice družili su se s mladim tražiteljima azila u Kutini

primjere sudionici radionice dobili su viziju kako bi njihov budući rad mogao izgledati. Tijekom vremena provedenog s tražiteljima azila, kao velik problem nametnulo se pitanje jezika, posebno djece školske dobi. U Kutini je, naime, trenutačno oko 30 djece predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi. Marija Lang Turkalj, socijalna radnica u prihvatilištu, istaknula je kako je njezin zadatak pružiti mogućnost sudjelovanja migranata u lokalnoj zajednici

Radionica u tri etape

Ivana Dragičević, Miro Aščić, Marin Veršić i Žarka Radoja svoja su novinarska iskustva podijelili sa studentima

Radionica Balkan bridges sastoji se od tri dijela, a ovo je bio drugi dio, gdje su se mladi studenti novinarstva tek počeli upoznavati s problemima izvještavanja o migracijskoj krizi. Prvi dio radionice bio je dvotjedni posjet hrvatskih studenata novinarstva Walter Cronkite School of Journalism and Mass Communication na Sveučilištu u Arizoni gdje su se učili aspektima izbjegličke krize u SAD-u u siječnju ove godine. Treći, zadnji dio radionice održat će se početkom lipnja na FPZG-u, kada će sudionici radionice imati gotov medijski proizvod, između ostalog i internetsku stranicu, koji će se sastojati od materijala koji će sami prikupljati tijekom semestra.

raznim sportskim te aktivnostima učenja hrvatskog i engleskog jezika. Intenzivno se radi na uključenju djece u škole, da tamo ne idu više kao gosti, ističe Lang Turkalj. To će se pokušati promijeniti organiziranjem učenja hrvatskog jezika, pa bi onda djeca mogla ići na nastavu kao redovni učenici. Ali jezik nije jedina zapreka normalnom uključivanju djece u škole. Majstor za hrvatski "Problem je što djeca nemaju OIB, pa se radi na prilagođavanju matice škola", rekla je Lang Turkalj. Dio djece smještene u Kutini govori hrvatski jezik. Među njima je i Rafo iz Iraka, sada učenik trećeg razreda tamošnje gimnazije. Rafo je u prihvatilištu, majstor za hrvatski, iako ga uči tek četiri mjeseca. Teško mu je učiti novi jezik, ali se trudi jer mu se hrvatski sviđa. U gimnaziji mu je teško, ali ima nove prijatelje koji mu pomažu. Za ovo iskustvo upoznavanja života migranata zaslužno je i Američko veleposlanstvo u Zagrebu te Walter Cronkite School of Journalism and Mass Communication na Sveučilištu u Arizoni, s kojeg su na radionicu doputovali dr. Bill Silcock, Jay Alabaster, Bailey Netsch i Tea Price.

Lokalni izbori U metropoli Bandić mora protiv žestoke i brojne konkurencije

Osvajač Zagreba bit će ptica u zlatnom kavezu 'Tko god dobije imat će krhku većinu, pa su izvjesni i prijevremeni izbori', smatra novinar Sanjin Španović

Tekst: Astrid Čada Foto: Matea Petrović/Global

orba za 52. zagrebačkog gradonačelnika, ili možda gradonačelnicu, u punom je jeku, a lokalni izbori održat će se treće nedjelje u svibnju. Novinarka Večernjeg lista Lana Kovačević dugo je pratila lokalne izbore u Zagrebu. "Ovi lokalni izbori više nego bilo koji drugi ugrožavaju gradonačelnika Bandića. Ne ugrožavaju ga toliko protukandidati iznimnim kompetencijama nego ga ugrožava to da su Zagrepčani zasićeni načinom na koji vodi grad", smatra Kovačević i dodaje da tko god s njim

uđe u drugi krug ima velike izglede za pobjedu. S druge strane, nikad dosad nije bilo toliko protukandidata Bandiću. Ne uzevši u obzir kandidate poput Mrak Taritaš i Švaljek, koje dobro prolaze u anketama, treba se pitati koji je bio motiv onih "malih" u utrci za gradonačelnika, onih kojima javno mnijenje ne predviđa visoke postotke glasova? Jedan od mogućih odgovora daje novinar 24sata Ivan Pandžić. "Izbori su test realnosti za sve one koji se bave politikom. Postoje skupine i pojedinci koji su uvjereni u svoju veličinu, ali nakon izbora dožive prizemljenje. S druge strane postoje oni "mali i nepoznati" koji

unatoč porazu ojačaju. Primjer su Laburisti koji su za vrijeme Dragutina Lesara narasli s jednog na sedam zastupnika, te Most", kaže Pandžić. Ipak, postoji "kvaka" za onoga tko osvoji Zagrepčane - morat će osvojiti i Gradsku skupštinu.

"Tko god pobijedio na dolazećim izborima, ptica je u zlatnom kavezu", objašnjava Pandžić. Naime, gradonačelnik prema Zakonu o lokalnoj samoupravi može donositi odluke u vrijednosti od milijun kuna. Sve ostalo, više od

Izbori su test realnosti za sve one koji se bave politikom, kaže novinar Ivan Pandžić

navedenog iznosa, mora ići na izglasavanje Skupštine. Zbog toga je formiranje mjesta u Skupštini iznimno važno, jer ako gradonačelnik nema većinu – odnosno 26 zastupnika, važnije odluke ne mogu se donositi. "Lako je moguće da u Zagrebu dođe do prijevremenih izbora, jer nas čeka borba u kojoj čak sedam opcija ima šansu ući u Skupštinu. Tko god dobije imat će krhku većinu već na rebalansu proračuna, kamoli ne na kraju godine kada se glasa o proračunu za iduću godinu", ističe Sanjin Španović, novinar i urednik koji godinama pomno prati politiku metropole.

Svijet 9

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Regija Analitičari o napetostima između Beograda, Sarajeva i Zagreba

Na rubu incidenta jer nema trajne i stabilne suradnje

Tekst: Hanan Nanić

akon pogoršanja odnosa između Hrvatske i Srbije zbog zatvaranja granice 2015. godine, međusobni se odnosi tih država pogoršavaju u intervalima. Isto tako, u kontekstu dana Republike Srpske i neustavnosti referenduma vezanog uz to, niti odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije nisu najbolji. Upravo zato su zanimljiva nova previranja unu-

tar i između tih triju zemalja, poput izjava o uvođenju vojnog roka na relaciji Hrvatske i Srbije, potenciranja etničkog hrvatskog diskursa koje provodi Hrvatska u BiH i zajedničke nezavidne ekonomske situacije, bez obzira na izlazak iz gospodarske krize. Zagreb i Beograd za vojni rok U vezi s ponovnim uvođenjem vojnog roka, koje je u obje države imalo snažan odgovor stanovništva, predsjednica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije, Anita Mitić tvrdi da je riječ i o predizbornom diskursu (predsjednički izbori u Srbiji održavaju se 2. travnja), ali i o potencijalnom ozbiljnom međudržavnom problemu, poput zatvaranja granica prije manje od dvije godine. Na tragu toga dodaje kako odnosi dviju država neizbježno ovise o državnom vodstvu jer nije uspostavljen nikakav trajan odnos regionalne suradnje koji može postavljati primjer ostalima. Mitić tvrdi i kako ulazak Hrvatske u EU nije iskorišten kao instrument ubrzanja ulaska ostalih zema-

BiH treba svoje unutarnje probleme sam rješavati, Srbija se mora suočiti s prošlošću, a Hrvatska treba biti primjer susjedima, slažu se svi sugovornici lja u Uniju, što je trebao biti, nego su odnosi postali još gori. Zoltan Kabok, novinar i reporter HRT-a, smatra pak da su se okolnosti u susjedstvu promijenile od Sporazuma o kontroli oružja potpisanog 1996. između Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore – Hrvatska je ušla u NATO i postala EUovom članicom, a prostor tzv. zapadnog Balkana postao je ponovo zapaljiv uz brojne utjecaje sa strane, ističe Kabok. Za BiH ključno ne miješati se Što se tiče susjednog BiH, Kabok ističe važnost toga da je Hrvatska supotpisnica i jamac provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma za odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske, za koji smatra da je njime zaustavljen rat, ali ne i po-

stignut pravedan mir. "Izlaz iz začarana kruga loših odnosa u BiH i između Hrvatske i BiH su ustavne promjene koje su ključ opstanka BiH, ali i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda", ističe Kabok. U vezi s teritorijalnim preustrojem, o kojem se stalno govori, Kabok smatra da je potreban i da se o njemu moraju dogovoriti političari u BiH, jer je to unutarnje pitanje u koje se nitko ne smije petljati, ali bez kojeg nema dugoročno održive države, a još manje uspješne na europskom putu. Nerzuk Ćurak, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, tvrdi da Hrvatska nema nikakvu politiku prema BiH od pokojnog Ivice Račana. Smatra da je to strateška pogreška hrvatske politike koja je dovela do toga da za državni

'Izlaz iz začarana kruga loših odnosa u BiH i između Hrvatske i BiH ustavne su promjene koje su ključ opstanka BiH, ali i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda', ističe Zoltan Kabok, novinar i reporter HRT-a

stav prema BiH prihvati stav hrvatskih političara iz Bosne i Hercegovine. Ćurak smatra da je zadnji tren da Hrvatska čuje i druge glasove u BiH koji imaju drukčije viđenje rješavanja političko-pravnog statusa BiH. Dodaje da je pod pritiskom medijskog spina prihvaćena priča o neravnopravnosti Hrvata. Ćurak, naime, smatra da su svi narodi u BiH, ovisno o geografskom području, neravnopravni. Jedinstven BiH Nakon pokretanja revizije presude od BiH prema Srbiji, koja je odbijena, ponovno je moguće govoriti i o pogoršanju

odnosa tih dviju država, a posebice u kontekstu predizborne kampanje, kao i posjeta Tomislava Nikolića Republici Srpskoj, u kontekstu Dodikova inzistiranja na referendumu RS. "Bez obzira na to kakve boje dobiva srpska politika prema BiH i kako god to izgledalo, to su priče za malu djecu dokle god se Srbija ne suoči s vlastitom ulogom u ratu '90-ih", smatra profesor Ćurak. Na tom tragu Anita Mitić ističe zabrinjavajuću prisutnost mnogih predstavnika vladajuće strukture Srbije i onih koji se predstavljaju kao demokratska opozicija na obilježavanju Dana Republike Srpske. "Riječ je o vrlo pogrešnoj odluci koja se šalje cjelovitom BiH", kaže Mitić. Dodaje kako se ništa od postojećih problema neće riješiti dok Srbija ne počne gledati na BiH u cijelosti, a pogotovo u kontekstu suočavanja s prošlošću i priznavanja odgovornosti za počinjene zločine i genocid.

globalno Valentina Linarić

Diplomatski rat Turske i Nizozemske

Nakon što je turska vlast svoje iseljenike u nekoliko zemalja pozvala na organizaciju skupova potpore proširenju ovlasti kontroverznog predsjednika Erdogana, Nizozemska je reagirala odbijanjem izdavanja dozvole za slijetanje zrakoplovu turskog ministra vanjskih poslova, a turskoj ministrici nije dopušten ulazak u konzulat u Rotterdamu. Ministri su namjeravali nazočiti skupovima u sklopu kampanje pred referendum o ustavnim promjenama u Turskoj koji će se održati 16. travnja.

Najveća humanitarna kriza za UN od 1945.

Stephen O’Brien, UN-ov dužnosnik za ljudska prava, izvijestio je Vijeće sigurnosti u New Yorku da je na pomolu najveća humanitarna katastrofa u svijetu nakon Drugog svjetskog rata. U Jemenu, Somaliji, Južnom Sudanu i Nigeriji više od 20 milijuna ljudi na rubu je smrti od posljedica gladi i bolesti, a najugroženija su djeca koja zbog pothranjenosti ne polaze škole, čime se stvaraju temelji za lošu ekonomsku budućnost. O’Brien napominje da je potrebno iz velikih fondova investirati 4,4 milijarde dolara kako bi se izbjegla katastrofa.

Izbjeglice žele otići iz Mađarske

Stotinjak migranata štrajka glađu u kampu Bekescsaba na mađarsko-rumunjskoj granici zahtijevajući da im se dopusti odlazak iz prihvatnog centra. Predstavnici iz skupine za prava imigranata Mađarskog helsinškog odbora prenose da je stanje trenutačno mirno, a većina migranata koji štrajkaju pati od većih psihičkih trauma. U isto vrijeme Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je da je Mađarska nezakonito držala zatočena dva tražitelja azila iz Bangladeša te im je obvezna platiti odštetu od 10.000 eura.

10 Intervju

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

straživački tim Spotlight esencijalan je dio američkog dnevnika Boston Globea. Walter Robinson sedam je godina bio voditelj tog tima, a tijekom svojeg "mandata" njegov je tim otkrio jednu od najvećih afera u 21. stoljeću - pedofiliju u dijelu Katoličke crkve. Zbog toga je Robinson, poznatiji i kao Robby, nagrađen Pulitzerovom nagradom, a redatelj Tom McCarthy odlučio je istragu ovjekovječiti na velikom platnu. Naposljetku je film "Spotlight" nagrađen dvama Oscarima, a Spotlightov tim zadužio je novinarski svijet. Prošlih je mjeseci Robinson vanjski predavač na sveučilištu u Arizoni, gdje je za Global podijelio svoja razmišljanja o novinarstvu današnjice. ◼◼ Što je novinarstvo u 21. stoljeću? Uvijek sam mislio o tome na takav način, a mislim i danas: novinarstvo je najzabavniji posao u životu, a za koji ste plaćeni. Kad se probudim, ne mogu mirovati. Želim ustati i doznati što se događa. To je u naravi novinara. Želim biti prva osoba koja će nešto doznati. A kad nešto doznam, želim biti prvi koji će to podijeliti sa svijetom. Interakcija koju održavam s novinarima iz zemalja u kojima se ne poštuje sloboda medija, uvjerila me da je vaša generacija u mnogim zemljama predvodnik u borbi za više slobodoumlja, transparentnosti i prava. Uloga koju novinari u Hrvatskoj imaju svakako je važnija od one koju nose američki novinari u demokratskom društvu slobodnih medija. Vaš će entuzijazam i naporan trud učiniti veliku razliku, iako trenutačno možda toga niste svjesni. A tako nečemu vrijedno je posvetiti život. ◼◼ Držite predavanja mladima diljem Amerike. U kojoj su mjeri studenti svjesni važnosti istraga poput one Spotlightova tima? Jedno se nije promijenilo od sedamdesetih godina prošlog stoljeća: dobri će urednici uvijek htjeti zaposliti dobre novinare i znaju ih prepoznati. Dobar je novinar snalažljiv, s izraženim instinktima i zna komu se obratiti da bi dobio kvalitetnu informaciju. Drugim riječima – on je već dobar istraživački novinar. Svi studenti žele naučiti kakvo je kvalitetno izvještavanje, bez obzira na medij koji ih zanima. A ključ je takva izvještavanja poznavati aktere koji mogu dati valjane informacije. ◼◼ Kažete da 'istraživačko novinarstvo' nije ispravan naziv. Koji bi ga adekvatno ispravio? Mislim da bi mnogi novinari trebali biti i da jesu – istraži-

Walter Robinson s Globalovom novinarkom

EKSKLUZIVNO DOBITNIK PULITZERA I VODITELJ ISTRAŽIVAČKOG TIMA SPOTLIGHT OTKRIVA ZA GLOBAL U ČEMU LEŽI TAJNA DOBROG NOVINARSTVA

Najbolji protuotrov za lažne vijesti stvarne su vijesti! Jedno se nije promijenilo od sedamdesetih godina prošlog stoljeća: dobri će urednici uvijek htjeti zaposliti dobre novinare i znaju ih prepoznati. Dobar je novinar snalažljiv, s izraženim instinktima i zna komu se obratiti da bi dobio kvalitetnu informaciju Tekst: Matina Tenžera Foto: Katarina Šapina/Global

Je li film napravljen realno ili je dijelom fikcija? Često smo vješti u govorenju, ali ne i u slušanju

Film je zorno pokazao tijek događaja. Scenaristi su utrošili mjesece razgovarajući sa svakim tko je bio uključen u istraživanje. Pet mjeseci našeg istraživanja saželi su u dva sata i osam minuta, te tako naš rad učinili zanimljivim – iako on to u stvarnosti i nije bio. Često smo putovali s glumcima kako bismo promovirali film pa su u nekom trenutku tvorci filma shvatili da smo, vjerovali ili ne, publici mnogo zanimljiviji od naših glumačkih pandana. Očito sam o cijeloj priči imao nešto više reći od Michaela Keatona. Michael Keaton u filmu tumači Robinsonovu ulogu

vački novinari. Tako je za mene istraživačko izvještavanje jednostavno dobro novinarstvo. Snalažljivi novinari, koji promišljeno obrađuju priče, i znaju komu pristupiti kako bi prikupili potrebne informacije, svoje će istraživačke vještine upotrebljavati neovisno o temi koju obrađuju. ◼◼ Čest je uzrok smanjivanja istraživačkog novinarstva u medijima nedostatak novca. Koliko je koštala vaša istraga? Marty Baron, koji je u to vrijeme bio glavni urednik Boston Globea, rekao je da je istraga iznosila, bez naših plaća – milijun dolara. No u današnje vrijeme gotovo svi tiskani dnevnici imaju upola manje zaposlenika nego prije 15 godina. A to se odrazilo i na 'pokrivanje' vijesti. Ne znam koliko se često u hrvatskim tiskanim medijima

provodi istraživanje javnog mnijenja, ali u Americi čitatelji na pitanje o tome koji je najvažniji dio novinskog sadržaja uvijek odgovaraju – istraživačko izvještavanje. Dakle, u novinama se postupno izbacuje ono što je čitateljima najvažnije. Izvještavanje o sportu, kulturi ili životu općenito je samo površinsko dotjerivanje, ali najvažnije je ljudima otkriti upravo ono što inače ne bi znali. ◼◼ Malo tko može zamisliti kako je biti voditeljem tako opsežne istrage. Kako ste se vi osjećali? Budući da se uglavnom radi o dugotrajnim istragama, nema tolikog pritiska. Pri jednoj od mojih istraga, koja je trajala 15 mjeseci, pomalo smo se umorili. No što je novinar vrsniji, time je i njegov ego veći. Ja sam jedan od takvih novinara. Tako sam neke istrage provodio

potpuno samostalno jer sam živjeli traume te bili žrtve htio da samo moje ime bude – kako im pristupiti? Prije svega morate razmišpotpisano pod članak. Jer je to bila moja priča. A onda sam ljati o njihovim interesima cipostao urednik i radio s mla- jelo vrijeme. Svakako je važno dim novinarima dugo godina. pridobiti njihovo povjerenje. Kad mi je ponuđena dužnost Često je potrebno susresti se urednika Spotlightova tima, i porazgovarati s osobom više posvetio sam se regrutiranju puta prije nego pristane služtriju vrhunskih novinara koje beno ispričati svoju priču. No sam smatrao nesebičnima, koji najprije morate znati da vam su mogli potisnuti vlastiti ego i nitko ništa neće ispričati telemeđusobno surađivati. I to je fonski ili e-porukom. Morate bila tajna uspjeha našeg tima sjesti s ljudima. U svojoj smo – timski rad. Nema smisla da istrazi poticali ljude da nam se četiri novinara surađuju ako otvore spominjući druge žrtve međusobno ne komuniciraju. koje su doživjele jednako traSvakodnevno smo razgovarali umatična iskustva – a koja još o temama na kojima smo radili, traju. Dali smo im do znanja da dajući jedni drugima sugestije o dijeljenjem njihovih iskustava potencijalnim sugovornicima. mogu zaustaviti daljnja zlostavTako smo i sami rasli u ljanja te da su upravo oni novinarskom smislu. ti koji ovoj priči mogu ◼◼ U kojem vam je stati na kraj. To je bio najmoćniji arsmislu ova istraŠto ga promijenila gument koji smo je novinar život? im mogli dati. No vrsniji, njegov tako je u svakoj Mislim da smo je ego veći! priči koja uključuje brže ostarjeli. Razžrtve nepravde i nagovarali smo sa stotinama zlostavljane djece. silja. To je najuvjerljiviji Te intervjue nije bilo jednostav- način da sugovornici progovore no provoditi, ali ne u smislu po- o svojim iskustvima. stavljanja pitanja nego slušanja ◼◼ Na medijskom tržištu zaodgovora. Teško je bilo slušati vladali su digitalni medida i sam ne postaneš emotivno ji. Kako su oni utjecali na istraživačko novinarstvo? uključen. ◼◼ Prošlo je 15 godina od afeMnogo je više informacija re u Katoličkoj crkvi. Koli- dostupno putem interneta nego prije 15 ili 20 godina. Nekad bih ko često je se sjetite? Riječ je o temi koja još nije potrošio tri do pet dana listapotpuno razotkrivena. Svako jući arhivsku dokumentaciju. toliko diljem svijeta se pojavi Sada su svi ti podaci dostupni nova vijest o tome, posebice u on-line te ih je moguće preglezemljama koje su dominantno dati u nekoliko minuta. S te je katoličke. Čak i u rodnoj zemlji strane digitalna revolucija nopape Franje, Argentini. Papa je vinarima omogućila da u krau doba dok je bio nadbiskup u ćem roku prikupe mnogo više Buenos Airesu, a 2002., kad je informacija. S druge je strane razotkrivena afera, izjavio da ni na novinskim organizacijama jedan argentinski svećenik nije velik pritisak da na dnevnoj zlostavljao dijete. Što, dakako, bazi proizvedu što više priča nije bila istina. Međutim, ondje što ne podržavam. Jer tada su nikad nije provedena istraga. objavljeni članci nepotpuni te ◼◼ Radi li netko iz Boston je veća vjerojatnost da će sadržavati nepravilnosti. Globea follow up na temu? Od početka 2002. do sredine ◼◼ Kako se nositi s poplavom 2003. objavili smo 900 članaka lažnih vijesti? o toj temi. Iako je Spotlightov Najbolji protuotrov za lažne tim potom prestao izvještavati vijesti stvarne su vijesti i ozbiljo tome, u Globeu su dva novina namjera da se prikupe sve nara zadržana da prate razvoj činjenice. Bavljenje temama priče. No tome se u Americi čija je važnost za društvo neuviše ne daje jednaka pozornost pitna. ◼◼ Ima li istraživačko novikao prije 15 godina. ◼◼ Govoreći o osjetljivim tenarstvo budućnost? Apsolutno! mama i ljudima koji su do-

Kad se probudim, ne mogu mirovati. Želim ustati i doznati što se događa. To je u naravi novinara

Robby rado mladima sugerira kako se poboljšati u novinarskom smislu

Koja je razlika između novinara nekad i danas? Prije 50 do 60 godina novinari su često bili pripadnici radničke klase. Mnogo ih nije imalo fakultetsku diplomu. Tako da su, zbog vlastitih okolnosti, marili više za svijet koji ih okružuje. Danas je u novinskim kućama teško otkrivati i obrađivati teme u kojima su ljudi žrtve društva jer ne poznajemo te ljude. Ne razgovaramo s njima. Kad bih kao urednik vidio novinara da besposleno sjedi i vrti prstima, prišao bih mu i rekao mu da se spremi, uđe u svoj automobil i odveze se do Hide Parka koji je poznat kao multikulturalan, radnički dio Bostona. Tada bih mu sugerirao da izađe iz automobila, prošeta uokolo i razgovara s ljudima. I da ih sluša. Često smo vješti u govorenju, ali ne i u slušanju. Poslušaj njihove priče i doznaj kako žive, rekao bih novinaru. Potom se vrati u redakciju s pet različitih priča. Uvijek sam bio iznenađen iskustvima s kojima bi se novinari vratili u redakciju!

WALTER ROBINSON urednik i istraživački novinar

Intervju 11

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

12 Fotoreportaža

Druga strana medalje Autorica: Matea Petrović

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Dvanaest tisuća četvornih metara zapuštenih paviljona Zagrebačkog velesajma i redovi halogenih titravih svjetiljaka na stropu. No oni to ne primijete. Njima je to još jedan dugi vikend za razonodu gospodara. Međunarodna izložba pasa svake godine mami publiku koja uživa u modnoj pisti po kojoj šeće 4500 pasa. To je najveći kinološki vikend u Hrvatskoj koji se iščekivanjem konačnih rezultata i pobjednika pretvara u teatar apsurda. Nervoza, nesnošljivost i nestrpljenje na licima vlasnika, te jedan metar prostorni kaveza za psa. Pas je stvarno čovjekov najbolji prijatelj.

Reportaža 13

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Italija Veneciji je turistička mašinerija važnija i od vlastitih stanovnika

Karnevalski grad bez duše

Autorica: Vanessa Curman

tanovnici Venecije stvarno ne vole turiste, rekao nam je turistički vodič dok smo autobusom prolazili kroz Lido, predgrađe grada. Simpatičan vodič pokušavao nam je dati povijesni kontekst karnevala kroz šuštavi mikrofon, jedva održavajući ravnotežu u zavojima. Nakon nekoliko sati putovanja većina putnika se mentalno isključila, ali ih je vodič ipak pokušavao animirati. Dok sam jednim uhom slušala što vodič govori, istodobno sam promatrala jeziv izvansezonski izgled brojnih hotela, apartmana i tematskih akvaparkova. Nešto manje jeziv bio je prizor venecijanske karnevalske povorke. Vladavina maski Postoji više vrsta maski i većina ih nosi imena arhetipskih likova talijanskih komedija (Colombina, Pantalone, Arlecchino), ali tu je i medico della peste. Tu je masku u 17. stoljeću popularizirao francuski liječnik De Lorme, koji je masku nosio pri posjetu oboljelima od kuge. Daleko je najpoznatija maska colombina, koja pokriva samo oči i nos. U Veneciji tu masku možete kupiti u bilo kojoj od stotina prodavaonica sa suvenirima ili na štandovima koji su često jedan do drugog i prodaju identičnu robu. Naravno, i cijene variraju. Običnu plastičnu masku ukrašenu šljokicama naći ćete i za nekoliko eura, dok ćete ručno rađenu tradicionalnu masku platiti stotine. Zauzmi pozu - fotka se! Kada tek dođete u Veneciju, šarenilo karnevala oduševljava! Vjerojatno ste se vozili satima – vožnja iz Zagreba uključuje putovanje autobusom i brodom, te traje oko sedam sati – i sretni ste što ste uopće došli. Nakon polusatne vožnje vaporettom, odmah po izlasku iz broda dočekuju vas gomile ljudi u raskošnim kostimima, primamljivi štandovi s maskama i predivne zgrade obasjane proljetnim suncem. Ipak, idila traje dok ne dosegnete Ponte della Paglia, prvi od 400-tinjak venecijanskih mostova. Kako je taj most najbliži put od pristaništa vaporetta do Trga svetog Marka, na njemu je poprilična gužva

Šarenilo karnevala oduševljava, ali neobičan je osjećaj u tim gomilama vidjeti samo nekoliko 'običnih' ljudi, koji idu na kavu s prijateljima ili nose kruh iz prodavaonice

i stalno morate izbjegavati turiste koji fotografiraju obližnji Most uzdaha. Priznajem, ja sam bila jedna od njih. Gužva na mostu nije ni do koljena gužvi na glavnom trgu. U Veneciji vlada nepisano pravilo – zamaskirane posjetitelje smijete fotografirati bez pitanja i svi su spremni pozirati.

Tako se na Trgu svetog Marka rasporedilo mnoštvo raskošno kostimiranih posjetitelja, a oko svakog je bilo okupljeno i po tridesetak turista koji su ih fotografirali. Turisti i 'domaći' U strogom središtu Venecije živi oko 55.000 ljudi. Dok sam

Povijest karnevala Venecijanski karneval svoje korijene vuče još iz dvanaestog stoljeća. Legenda kaže da je nakon pobjede Mletačke Republike nad akvilejskim vladarom Ulrikom II. veselo mnoštvo na Trgu svetoga Marka održalo slavlje. Tradicija se nastavila stotinama godina, dok nije ukinuta potkraj 18. stoljeća. Ipak, talijanska je vlada 1979. godine ponovno pokrenula modernu inačicu festivala. Na ponovno pokretanje utjecali su i mascherari, obrtnici koji su izrađivali tradicionalne maske. Venecijanski karneval održava se svake godine, a završava na pokladni utorak. Veneciju sam posjetila posljednji vikend karnevala, kada proslava doseže svoj vrhunac.

Kratko putovanje nije dovoljno da se upozna duh grada, ali se čini da ga ispod maske Venecija i nema šetala ulicama, mogla sam se zakleti da ih nema više od 5000. Neobičan je osjećaj u gomili vidjeti samo ponekog "običnog" čovjeka, koji ide na kavu s prijateljima ili nosi kruh iz prodavaonice. Središte Venecije nije prijateljski nastrojeno prema svojim stanovnicima. U povijesnoj jezgri, na primjer, nema zelenih površina. Bez parkića, šetnica, pa čak i poluskrivenih privatnih vrtova, Venecija izgleda kao isklesana u kamenu. U središtu nema mjesta za djecu - osim parkova, nema igrališta. Nisam vidjela mnogo djece. Rijeke turista preopasne su za dječju igru na ulici.

Naravno, situacija nije ništa bolja za one malo starije. Uz preskupe kavane, poput povijesnog Floriana, i kafića uz obalu Velikog kanala, nisu prisutna okupljališta mladih. U povijesnoj jezgri nema opuštenih kafića i restorana, a nisam zamijetila niti jedan klub. Čini mi se da je jedini izvor zadovoljstva u središtu Venecije - prihod od turizma. Druga strana medalje Biti turističkom atrakcijom ima svoju cijenu. Iako zbog relativno niskih temperatura nisam osjetila zloglasne miomirise vlage karakteristične za Veneciju, posljedice onečišćenja kanala ipak su vidljive. Smeća nema mnogo, ali brojni turistički brodovi koji svako malo prolaze niz Veliki kanal ostavljaju trag. Onečišćenje vode samo je jedan od tragova turističke pomame za Venecijom. U Veneciju turisti dolaze u tri smjene, prema riječima našeg vodiča. Prva grupa dolazi rano ujutro i ostaje do ručka. Druga dolazi negdje nakon doručka i odlazi poslijepodne, a treća u Veneciju dolazi na večeru. Zanimljiv je osjećaj napuštati grad potkraj dana, kao još jedna grupa posjetitelja koju je turistička mašinerija primila, okrenula naopako kako bi nam poispadao sitniš iz džepova, te potom poslala kući. Kada postanete dio mase, napokon shvatite zašto Venecijanci ne vole turiste, i zašto grad trpi masovno iseljavanje iz povijesne jezgre. Kratko putovanje nije dovoljno da se upozna duh grada, ali se čini se da ga ispod maske Venecija i nema. Sve što je ostalo blijedi je odraz prošlosti.

14 Novac

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

sponzor rubrike*

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Internetsko plaćanje Mnogi zbog straha još nisu skloni internetskim transakcijama

Sigurna kupnja ili 'mačak u vreći'? Isto kao i u prodavaonici, nakon što kupac vidi proizvod, ima pravo na povrat u nekom propisanom roku, zaštićeni ste EU-ovim zakonom od svih dodatnih ili skrivenih troškova, a proizvođač je obvezan dostaviti proizvod unutar 30 dana

natoč strahu koji još vlada u mnogih potrošača, nekad nezamislivo internetsko plaćanje i trgovanje postaju općeprihvaćeni i sveprisutni. Opasnosti od krađe osobnih podataka ili nesigurnih internetskih stranica s kojih se naručuje i dalje su rizik, ali se polako iskorjenjuju sigurnosnim provjerama podignutim na vrlo visoku razinu. "Rijetko plaćam preko inter-

neta i dosad nisam imala neugodna iskustva s tim, ali jedan član moje obitelji jest. S njegove kartice skinut je velik iznos novca za nešto što nikad nije kupio, sa stranice koju nikad nije po-

Problem je što većina potrošača ne zna svoja prava kada se upuste u takvu vrstu transakcija, tvrdi studentica Majda

sjetio. Srećom, na vrijeme je reagirao i prijavio sumnjivu transakciju te mu je novac vraćen", govori Sanja Radić, studentica Ekonomskog fakulteta. Opasnosti koje prijete Majda Jašarević, studentica FPZG-a, pak smatra da je internetsko plaćanje podignuto na vrlo visoku razinu i danas je vrlo slično kupnji u prodavaonici. Najveći problem su, ističe, razne opasnosti i strah od krađe osobnih podataka, međutim, ako je kupac dobro upućen i poznaje svoja prava, vrlo rijet-

SPONZORIRANI ČLANAK

Besplatne usluge za studente uz program vjernosti i vrijedne nagrade Novitet u ponudi OTP banke za klijente je i OTPetica, program vjernosti potpuno drukčiji od svih ostalih Trebaš račun u banci? Ne da ti se baš ići u poslovnicu, draže ti je internetsko praćenje izdataka i kupnja? Putuješ, posjećuješ festivale, voliš izlaske? OTP banka ti nudi paket financijskih usluga – za studente potpuno besplatnih – a u programu vjernosti OTPetica možeš osvojiti i stvarno dobre nagrade. Ugovaranjem paketa OTP Indeks dobit ćeš tekući, žiro i devizni račun, internetsko i mobilno bankarstvo te karticu Visa web prepaid - sve besplatno, što će ti donijeti godišnju uštedu višu od 500 kuna! Sve možeš jednostavno ugovoriti popunjavanjem obrasca na stranici banke www.otpbanka. hr, gdje ćeš moći pronaći i mali vodič kroz sve usluge koje ti paket pruža. Onima koji uz studij i rade i žele štedjeti OTP banka je osigurala i 50 posto popusta za vođenje tekućeg i deviznog ra-

čuna OTP Dinamik štednje, kao i brojne druge pogodnosti, poput korištenja dopuštenog prekoračenja po tekućem računu uz povoljnu kamatnu stopu te ugovaranje kartice Mastercard contactless prepaid, idealne za beskontaktnu kupnju i kupnju putem interneta (i nezamjenjivu za plaćanja na INmusic

Onima koji uz studij i rade i žele štedjeti OTP banka je osigurala i 50 posto popusta za vođenje tekućeg i deviznog računa OTP Dinamik štednje, kao i brojne druge pogodnosti festivalu!) uz stalnu kontrolu troškova. Ne može jednostavnije: na stranici OTP banke odaberi usluge koje želiš koristiti u svom paketu, svrati do poslovnice s osobnom iskaznicom i indeksom ili potvrdom o upisanoj akademskoj godini i riješi pita-

nje upravljanja svojim financijama – za nula kuna! Novitet u ponudi OTP banke za klijente je i OTPetica, program vjernosti potpuno drukčiji od svih ostalih - na raspolaganju ti je aplikacija kojoj jednostavno možeš pristupiti putem mobilnoga ili internetskog bankarstva OTP banke, a koncept je jednostavan – prikupljaš bodove na računu OTPetice koje možeš zamijeniti za nagrade partnera poput dm-a, Konzuma, Vipa, eKupi, Sporta&Mode te niza restorana, a popis partnera još će se proširivati. Za razliku od svih drugih programa vjernosti, ovaj ti omogućuje da sam biraš kako ćeš prikupljati bodove: korištenjem proizvoda banke, ali i praćenjem edukativnih i informativnih sadržaja o bankarskim proizvodima i uslugama unutar aplikacije. Što god da odabereš, formula je jednostavna – rješavaš izazove i skupljaš bodove! SPONZORIRANI ČLANAK

Najveći strah kod on-line plaćanja je onaj od krađe osobnih podataka

ko može doći do problema većih razmjera. "Naravno, svatko će reći da je internetska kupnja zapravo kupovanje mačka u vreći. Problem je da većina potrošača ne zna svoja prava kada se upuste u takvu transakciju. Isto kao i u prodavaonici, nakon što kupac vidi proizvod, ima pravo na povrat u nekom propisanom roku, zaštićeni ste EU-ovim zakonom od svih dodatnih ili skrivenih troškova, a proizvođač je obvezan dostaviti proizvod unutar 30 dana", kaže Majda. Dodaje da, baš kao i pri normalnoj kupnji u prodavaonici, treba provjeriti prodavača i sačuvati dokumentaciju. Pri internetskom je plaćanju vrlo važno koristiti provjerene i renomirane stranice s kojih se naručuje. Inače, kupci su pri plaćanju u većini banaka osigurani i dvostrukom verifikacijom preko jedinstvenog tokenskog koda. Sandra Dervišagić, djelatnica u jednoj banci, tvrdi kako internetsko plaćanje i mobilno bankarstvo donosi brojne prednosti koje mnogi stariji korisnici, prije svega, zbog straha i neznanja, ne koriste. "Banke zaista nude brojne jednostavne opcije u kojima slikanjem uplatnice plaćate račun, samostalno na vašem računalu ili mobilnom telefonu ugovarate štednju, osiguranje ili zahtjev za kredit te čak imate mogućnost chata s bankarima koji od-

Plaćanje PayPalom

koraci za sigurnu kupnju

Tekst: Patricia Ivić Foto: Vilim Hlušička/Global

Ne kupovati preko javnih WiFi mreža Provjeravati web-stranicu s koje se kupuje - iskustva drugih ljudi, postoji li kontakt osoba s kojom se komunicira, je li jasan sustav žalbe potrošača, povrat novca... Zaštititi privatnost - nije preporučljivo slati PIN-ove niti radite transakcije s nepoznatim primateljima Ispuniti formulare samo najosnovnijim informacijama

govaraju na eventualna pitanja i probleme s vašim računima", ističe Dervišagić. Kad je riječ o riziku, Sandra zaključuje kako straha ne treba biti jer su stručnjaci aplikacije usavršili do najmanjih sitnica. Neki više vole 'keš' Studentica Majda ističe da joj je fizičko plaćanje ipak jednostavnije jer, kako kaže - u prolazu je, vidi, proba, kupi. Najveći nedostatak on-line kupnje joj je taj da ako joj nešto ne odgovara mora dugo čekati na zamjenu artikala. "Unatoč svim rizicima internetskoga, fizičko plaćanje polako prelazi u sjenu i daljnjim bi razvojem tehnologije u budućnosti moglo potpuno otići u povijest“, priznaje Majda.

PayPal je siguran način plaćanja, posredovanje, poput virtualne banke. Nudi zaštitu kupaca i prodavača, pa i jamči povrat novca. To se tiče slučaja da kupac nije nikada primio ono što je platio ili da je primljeno različito od onoga što je prodavatelj istaknuo. Ono što je važno kod virtualnih sustava plaćanja jest da podatke kartice ostavljate na jednom mjestu, a nadalje na internetu plaćate PayPalom, a ne karticom pa se podaci kartice više ne unose na drugim mjestima i stranicama.

Karijera 15

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Inovator i humanist Izum Miroslava Vrankića nadmašio svjetsku konkurenciju

'Servus' promijenio život teško pokretnim osobama 'Naišao sam na gospodina u kolicima. Tada sam došao na ideju za sustav s pomoću kojeg se govorom upravlja okolinom', kaže ovaj profesor koji je je dobio nagradu Ponos Hrvatske

Tekst: Antonija Šipušić

FOTO: PRIVATNA ARHIVA

ervus, otvori vrata! Servus, upali svjetlo! Servus, nazovi Marka! Ovo je samo nekoliko naredbi upućenih tehnološkom pomagalu koje je zamišljeno kao "zamjenske" ruke, noge i oči osobama s invaliditetom. Iza Servusa stoji hrvatski inovator, četrdesetogodišnji Miroslav Vrankić, profesor na Tehničkom fakultetu u Rijeci, koji je za svoj rad ove godine dobio nagradu Ponos Hrvatske.

Bolji od svjetskih proizvoda Njegov je proizvod bolji od svjetskih konkurenata poput Applea, osnovao je tvrtku E-glas, a uz sve to, prije pet godina na Tehničkom fakultetu oformio je kolegij Asistivna terapeuta i korisnika tehnolotehnologija, na kojem studenti gije. Zbog toga sudjeluju na rauče o primjeni tehnologije u znim konferencijama asistivne životu osoba s invaliditetom. tehnologije. Susreću se s poPomaganje je dio njegove sva- zitivnim komentarima unatoč tome što ljudi često nisu upokodnevice. "Biti u prigodi nekome po- znati s time što rade. boljšati život odličan je osje"Kad Servus prezentiramo ćaj", ističe Miroslav Vrankić. na nekoj konferenciji, ljudi su "Naišao sam na gospodina u iznenađeni i na glas se pitaju je kolicima koji je teško pomicao li moguće da to postoji. Treba ruke i noge. Tada sam došao na im reći da postoji i da uvelike ideju da razvijemo sustav Ser- može pomoći", kaže. Danas Servus koristi 60 ljuvus s pomoću kojeg se putem govora upravlja okolinom. Po- di, od starijih i nemoćnih, preslije se pokazalo da je to dobro, ko osoba s multipla sklerozom korisno i može pomoći", rekao i cerebralnom paralizom, sve do onih s najtežim invalije Vrankić. Pomagalo takvog tipa već je poditetom, kao što je testojalo u svijetu, ali traplegija. Vrankić na razini Hrvatske Biti u prigodi Servus je te 2008. nekome poboljšagodine bio prava ti život, odličan je revolucija. osjećaj, kaže pro"Shvatili smo fesor Vrankić da je povoljniji i po nekim funkcijama napredniji u odnosu prema konkurenciji vani", kaže Vrankić. Od sličnih elektroničkih sustava razlikuje se po tome što ne ovisi o internetskoj vezi. Uz hrvatski, on "govori" i engleski, njemački, talijanski, nizozemski te slovenski jezik. Ne vjeruju da tako nešto postoji Ovaj profesor skromno govori o svom doprinosu zajednici. Cilj mu je povećati svijest ljudi u cijeloj regiji, ponajprije uz edukaciju stručnjaka,

Profesor Miroslav Vrankić s korisnicom svojega sustava Servus

Cijena uređaja s instalacijom iznosi između 10.000 i 20.000 kuna, ovisno o broju funkcija, ali mnogi si to ne mogu priuštiti smatra kako taj broj može biti deset puta veći, ali je problem u financiranju. Cijena uređaja s instalacijom iznosi između 10.000 i 20.000 kuna, ovisno o broju funkcija i mnogi si to ne mogu priuštiti. "Ne postoji pomoć u financiranju takvih pomagala. To nam je najveća prepreka", ističe. Servus nije zastupljen samo u hrvatskim domovima, nego i u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji. Njegov cilj je pomagati što širem spektru osoba s određenim teškoćama, a kako bi to poboljšao, Vrankić je utemeljio izborni kolegij Asistivna teh-

nologija na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Nastava je zamišljena tako da grupa studenata izabere osobu s određenim invaliditetom i za nju napravi unikatno pomagalo. Uče, pomažu, volontiraju "Oni upoznaju osobu, s njom razgovaraju, uoče problem, predlože rješenje, počinju ga razvijati, rješavaju tehničke probleme na koje nailaze u hodu. Dakle, to je cijeli proces - od prve ideje do realizacije rješenja", objašnjava. Ističe kako tako nauče nemjerljivo više, a uz primjenu tehničkog znanja imaju i humani cilj. Uz donacije raznih tvrtki, u financiranju opreme pomaže im zaklada Sveučilišta u Rijeci. "Osigurali smo sva sredstva kako bi krajnji korisnik pomagalo dobio besplatno", kaže. Kolegij je dostupan samo za riječke studente Tehničkog fakulteta, ali rade na tome da i zagrebački studenti postanu dijelom ove humane priče.

Komuniciranje mislima postat će svakodnevica U razvoju je novi softver koji će omogućiti komunikaciju osobama potpuno zaključanim u svom tijelu, onima koji su potpuno paralizirani i ne mogu govoriti. Komunikator mislima, kako je simbolično nazvan, funkcionira na bazi reakcije dobivene preko EEG signala u mozgu. Tako se preko moždanih aktivnosti zaključuje što je osoba htjela izgovoriti. "Na primjer, liječnik pita pacijenta što ga boli. Ako osobu boli noga, softver će uhvatiti poseban signal za bol u nozi od svih tih ostalih dobivenih EEG signala", objašnjava profesor.

ZNANJE JE MOĆ by Tonka

DANI KOMUNIKACIJA

Jedan od najkontroverznijih ljudi 21. stoljeća na području informatike svakako je Peter Sunde, suosnivač piratske stranice The Pirate Bay, a upravo on dolazi na ovogodišnje izdanje Dana komunikacija u Rovinju. Osim toga poznat je po kritiziranju Europske unije, zagovaranju liberalnog tržišta i sukobu s osnivačem Facebooka, Markom Zuckerbergom. Osim Sundea, znanje će prenijeti i Alex Braun, stručnjak za odnose s javnošću, koji je sudjelovao u predizbornoj kampanji SDP-a. Upravo su odnosi s javnošću glavna tema ove manifestacije koja će se održati od 30. ožujka do 2. travnja u organizaciji HURA-e i IAB-a. Dobra vijest za sve studente jest ta da im je omogućena besplatna karta uz predočenje indeksa. Posebno za njih, održat će se razne radionice. Primjerice ona pod nazivom "Zašto u novogodišnjoj noći nosimo crvene gaćice?" naučit će studente kakva je važnost poruke koju prenosimo bojom, neovisno o tome je li riječ o odjeći, prostoru ili proizvodu.

MARKETING MADNESS

Kraj ožujka donosi još zanimljivih konferencija. Marketing Madness trodnevna je konferencija koja započinje 29. ožujka na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a organizator je najdugovječnija studentska udruga Hrvatska studentska asocijacija. Naglasak je na marketingu te se raznim raspravama i radionicama sagledava koji su marketinški trendovi, kako se oni primjenjuje u nas, a kako to rade svjetski marketinški stručnjaci. Prvi je dan rezerviran za digitalni marketing na kojem će govoriti jedan od prvih certificiranih Google AdWords i Analytics trenera u regiji Miroslav Varga. O korporativnom marketingu slušat će se drugi dan, kad će predstavnici tvrtki Coca-Cola Adria i L'Oreal Adria podijeliti svoja iskustva s publikom. Tema trećeg dana je evolucija marketinga. Konferencije ovakvog tipa većinom se naplaćuju, ali Marketing Madness je besplatan svima.

16 Kultura

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Glazbeni trendovi Ponuda i potražnja diktiraju scenu

Harmonika je uvijek bila popularna u tradicionalnoj, ali i pop-glazbi

Uspon rezerviran za inovativne

Uz sve veću konkurenciju, glazbenici moraju birati što ispravno za njih - vjernost tradiciji ili razne 'formule uspjeha' Tekst: Alen Vlahović

anas je uvriježeno konstatirati da "svi mogu pjevati" i da je konkurencija sve veća. No koliko je veća konkurencija zapravo vrsna? Razni glazbenici, što u svijetu, što u Hrvatskoj, svoje vizije i ideje prilagođavaju potražnji na tržištu. Oduvijek je ponuda ovisila o potražnji. Možemo je pronaći u svim sferama života još od davne povijesti. Inovatori i imitatori "Ako se vratimo u osamdesete, vidjet ćemo koliko se mijenjala glazba po žanrovima i u samom žanru. Nekad su glazbenici ti koji svojom popularnošću, ali i idejama i

recenzija

kreativnošću stvaraju nove ili modificiraju postojeće žanrove. Ponekad, mnogo češće mijenjaju stil pod utjecajem glazbe koju su drugi stvorili i učinili popularnom", smatra Tihomir Preradović, glazbeni producent koji već dugo godina surađuje s mnogim izvođačima na hrvatskoj glazbenoj sceni. Preradović misli kako ipak najviše profitiraju oni koji postave nešto novo što publika prihvati, a svi ostali samo su više ili manje uspješni sljedbenici ili imitatori. "Svatko je u povijesti glazbe postavio nešto novo što su drugi slijedili", kaže Preradović, a kao povijesne ličnosti ističe glazbenike poput Beatlesa, Jamesa Browna, Davida Bowieja i mnogih drugih.

'Svatko je u povijesti glazbe postavio nešto novo što su drugi slijedili', kaže producent Preradović Da u glazbi postoje i konstante bez oscilacija te vjernost istom, zacrtanom smjeru, potvrđuje i klapa Šufit koja je dugo u samom vrhu dalmatinske glazbe. "S obzirom na to da je klapa Šufit najveći dio svog rada vezala uz Festival dalmatinskih klapa Omiš, koji gaji izvornu tradicijsku dalmatinsku pjesmu, taj izričaj je ostao duboko ukorijenjen u članovima kla-

pe", rekao je vokal klape Zdeslav Mišurac. "Naravno da smo se i mi okušali u dalmatinskom popu, ali tako da smo, bez obzira na ubacivanje instrumentalne pratnje, odlučili ostati vjerni tradicionalnom, serenadskom zvuku. Na našu smo sreću, 2012. godine stvorili pjesmu 'Ne diraj moju ljubav' koja je postala ultimativni hit i tako se približili širem auditoriju, ne žrtvujući svoj umjetnički izričaj", ističe Mišurac. Popom do popularnosti U moderno glazbeno doba potrebno je uvidjeti razliku između promjene glazbe kojom manipulira tržište i glazbene inovativnosti, kako bi se dobio što bolji proizvod. Jedan od

inovativnijih bendova koji su uspjeli na moderan način zvuk tambura približiti pop-sceni, pa tako i mlađoj populaciji je i Slavonia band. "Drago nam je što smo uspjeli tamburu staviti na višu razinu, gdje joj je i mjesto. Stvarno je po cijeloj Hrvatskoj, pa čak i svijetu, ova vrsta pop-tambure jako slušana", kaže bubnjar Slavionia banda Krešimir Horvat i dodaje kako se u posljednje vrijeme pojavljuje sve više tamburaških sastava koji rade takvu glazbu. Niti jedan pošten put nije kriv, samo ostaje pitanje koliko su glazbenici spremni na promjene kako bi stigli do uspjeha i jesu li te promjene upravo one će publika prihvatiti kao inovativne.

Nastavak kultnog 'Trainspottinga' iz 1996. godine

T2 više je od festivala nostalgije

Film je utemeljen na originalnoj knjizi 'Trainspotting' i njenu nastavku 'Porno' Irvinea Welsha, a režirao ga je Danny Boyle Tekst: Tin Junušić

riginalni "Trainspotting" 1996. godine zapamćen je kao veliki fenomen, a postao je i dio britanske popularne kulture. Uzbudljivo je otkriti da je nakon više od dvadeset godina kasnije izašao i nastavak, temeljen na originalnoj knjizi "Trainspotting" i njenu nastavku "Porno" Irvinea Welsha, u režiji Dannyja Boylea. Mark Renton (Ewan McGregor) pokušava započeti novi život u Amsterdamu, dok psihopatski Francis Begbie (Robert Carlysle) vrije-

me provodi u zatvoru u Edinburghu, služeći 20 godina zbog ubojstva. Simon Williamson (Jonny Lee Miller) još je prevarant, s novom partnericom u zločinu (Bugarkom Veronikom, koju glumi Anjela Nedyalkova). A tu je i Daniel Murphy Spud (Ewen Bremner) koji naizgled pobjeđuje ovisnost o heroinu. Nostalgija igra veliku ulogu u ekspoziciji cijele priče, a dijelovi filma naklanjaju se originalu. Ipak, T2 više je od festivala nostalgije, likovi su se barem djelomično razvili i sazreli i ne može se poreći kako gledamo iste likove koji nam prirastaju

srcu već više od dva desetljeća. McGregor je i dalje odličan u ulozi pametnjakovića i bivšeg ovisnika o heroinu, Carlyle je

Zašto 'Trainspotting'?

Naziv trainspotting dolazi iz scene koja se ne pojavljuje u izvornom filmu, a koja prikazuje odlazak četvorice prijatelja na napušteni kolodvor gdje traže kandidate koje će pretući. Ključna scena sada dobiva na jednakoj važnosti koja joj je posvećena i u knjizi.

još zapanjujuć kao poremećen, pobješnjeli psihopat, a vraćanje originalnih filmskih zvijezda u prateće uloge veliki su plus filmu. Boyle je usmjerio film više na interakcije i odnos između likova, bez koncentriranja na samu ovisnost, ne dirajući nadmudrivanje i inteligenciju koju zamjećujemo i u originalu. Rentonov govor "izaberi život" iz prvog filma modificiran je i osuvremenjen. Umjesto života, nagovještava izbor Facebooka i reality TV-a na jednako relevantan i pronicljiv način kao i u originalu. Sam tempo nastavka sporiji je nego origi-

nalan "Trainspotting", što se očituje i u napretku priče, izboru glazbe. Danny Boyle uskladio je film koji je sada prilagođeniji sredovječnoj publici koja je original gledala u kinima. Čak se i pulsirajuća glazba iz prvog filma u nastavku koristi na nježniji, sentimentalniji način. Ewen Bremner prava je zvijezda sa svojom tragičnom izvedbom Spuda, a Ewan McGregor ulazi pod kožu Rentonu. Robert Carlyle kao Begbie uspio se udaljiti od karikature prostodušnog nasilnika te izvedbom pridonosi zastrašu-

Kultura 17

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Dokumentarac Premijerno prikazan film o Žarku Jovanovskom

o kulturi KULTURNO

'Neuspješan skroz' slika je umjetnika u Hrvatskoj

Suvremeni ples je super negdje drugdje

jućim trenucima. Sva četvorica su neprilagođena kao i uvijek, ali sada dijele dvije važne značajke - zajedničku kriminalnu prošlost te trajan strah od budućnosti. Iako je nastavak u prvoj polovici dinamičan, drugi dio filma pomalo gubi fokus, te počinje odugovlačenje bez čvrste priče. No film je još nastavak koji nije izgubio poruku originala, prikaz kontrasta između očekivanja onoga što bi moglo dogoditi i pritiskanja često depresivne i surove stvarnosti. S obzirom na to da je "Trainspotting" jedan od najvećih britanskih filmova svih vremena, postojala je određena razina strepnje zbog toga treba li uopće snimati nastavak. Danny Boyle i izvorna filmska postava uvjerili su gledatelje kako je snimanje nastavka bilo potpuno opravdano.

J**eš umjetnika koji se predaje. Ako misliš da imaš nekog vraga reći, urlaj to što imaš što glasnije.

Ne daj se slomiti nametnutim pravilima i tvrdoglavo guraj svoje ideje.

Povezuj se s drugim sličnim kreativnim osobama.

6. 7.

Ne stoj u mjestu kreći se, upoznaj različite ljude.

Nemaj predrasuda, podrži kolege koji dobro rade - nikad nemoj biti zavidan.

Uči, čitaj, informiraj se.

smatra brojne lokacije u kratkoj televizijskoj proizvodnji, Jovanovskom su teškoće pri snimanju bile zdravstvene. "Film je sniman samo mjesec dana nakon što su mi u bolnici na Rebru ugradili dva stenta, sve je drugo bilo izvanredno iskustvo", procijenio je. Najljepši mu je dio bilo shvaćanje da je rad urodio plodom. "Strpljiv, susretljiv, otvoren za suradnju, nije pokušavao, što se ljudima koji su u fokusu kamere često događa, nametnuti svoju viziju filma o samome sebi", pohvalila je Šišmanović svog protagonista i njegovu samoironičnost. Genijalan ili iritantan Potanko opisujući njegov život, film se dojmio publike. Gledatelj Lucian Mirdita ocijenio je film "jako dobrim prikazom tužnog i teškog umjetničkog života". "Nekim je ljudima Žare genijalan, drugima je iritantan, a ako je Žare ono o čemu razmišljaju nakon gledanja, ako je Žare jači od filma o njemu, onda je film uspio jer je to i bila namjera", objasnila je Šišmanović svoju autorsku težnju. Uz gostovanja na drugim domaćim i stranim festivalima, film bi se najesen trebao prikazati i na HRT-u.

BBC/T2

Nesposoban uspjeti "Osjetio sam u jednom trenutku kako imam kritičnu masu dovoljno dobrih pjesama zaokruženih u pet cjelina kojima nešto jasno i glasno kažem o sebi i svijetu oko sebe", napominje Jovanovski i dodaje kako bi mu bez toga cijeli pothvat bio besmislen. Iako u filmu cinično zaključuje da je nesposoban uspjeti, napominje da film govori o "takozvanoj neuspješnosti koju generiraju neinventivni idioti" s viso-

1. 2. 3.

Umjetnik mora biti uporan i borben.

FOTO: PRIVATNA ARHIVA

ilm "Neuspješan skroz", priča je o Žarku Jovanovskom, svestranom umjetniku koji nije uspio sa svojim radom. Osim kao likovni umjetnik, okušao se u glazbi, oformivši bendove poput Electric Žare, Abnormalan i Duolist. Prošlih je godina primijećen i kao slam pjesnik duhovitih, morbidnih i kritičkih stihova, što je okrunio ciklusom pjesničkih zbirki "Petoknjižje". U filmu nam Jovanovski objašnjava kako njegovi bendovi nisu ostvarili uspjeh, a prodao je samo nekoliko slika u cijelome životu. Stoga se nadao nešto zaraditi na lirici u samoizdavaštvu.

kim društvenim statusom, ali i društvo "tako idiotski skrojeno da najčešće priglupi i bolesni mediokriteti dobro kotiraju." Ljiljana Šišmanović upoznala je Žarka na izložbi gdje je recitirao pjesme. Prišla mu je s prijedlogom da snimi dokumentarac. Premda nije imao posebnu želju da ga se dokumentira, Jovanovskom se svidjelo što je redateljica imala ideju. "Čim skužim da se mogu upustiti u neku novu avanturu, bez razmišljanja skočim u to", napomenuo je. Ispričavši joj svoju životnu priču, započeli su snimanje. Dok Šišmanović najstresnijim

savjet kolegama

U filmu redateljice Ljiljane Šišmanović osebujan umjetnik Jovanovski objašnjava kako njegovi bendovi nisu ostvarili uspjeh, a prodao je samo nekoliko slika u životu

Tekst: Ivor Kruljac

Tina Ozmec-Ban

Krvavo je biti umjetnik. Godine rada, znoja, suza i polomljenih kostiju (ako se bavite plesom) trebaju se kad-tad isplatiti. Međutim, ako zasjednete u prostorije Zagrebačkog plesnog centra koji već gotovo godinu dana plače nad demonskim gradom Zagrebom koji ga je pripojio ZKM-u, vidjet ćete da, osim jedne ili dvije kvalitetne predstave - nema ničega. Nedavno su počeli s projekcijama nečega što su nazvali "plesnim filmom". Ako se bavite ili ste se bavili plesom, posebno suvremenim, možete shvatiti kako u samom pokretu ima više promišljanja nego što se čini na prvu, pa nije ni očekivano da ćete gledati "Step Up 2". No kao da sam suvremeni nije dovoljno apstraktan široj publici pa na takve događaje dođe samo plesna publika koja očekuje nešto više od nerazumljive animacije i rasprave koju moderatorica ne zna ni početi, kamoli pretvoriti u diskusiju. Ako pratite ikoji dio popularne kulture, znate kako suvremeni ples ulazi na široka vrata u nju, ali u svijetu. Kao prvi primjer tu su svi videospotovi pjevačice Sie. Zašto se ne gledaju ti spotovi i zatim raspravlja koje sve tehnike se koriste, što u snimanju, a što u samom plesu? Nije tu riječ o potpunoj komercijalizaciji, ali u kapitalističkom društvu u kojem se pravimo da jesmo - ona je, u određenoj dozi, važna. Onda se kuka o tome kako zločesti grad ne daje novac. Kuka se kako nikoga ne zanima suvremeni ples. Istodobno Akademija dramske umjetnosti dobiva nove generacije suvremenih plesača svake godina, a otvara se i sve više plesnih škola. Fantazirati o plesu kao nadumjetnosti koju razumiju samo umjetnički nastrojene elite, a istodobno zahtijevati financijsku potporu koja ide iz džepa građana Zagreba koje se ne privlači u isti taj centar je nerealno, posebno u doba kada je ZPC doista jedina institucija u gradu, a možda i u državi, koja bi mogla educirati druge bogatim i zanimljivim programom. A svi znamo da ga ima i da ga može biti.

18 Kultura

ijetki su trenuci, i zbog toga toliko dragocjeni, kad u životu, a naročito u formativnim godinama, naiđete na osobu dovoljno inspirativnu da vam otvori nove vidike, probudi interese, posluži kao katalizator ideja, odredi profesionalnu karijeru. Ante Perković bio je jedna od takvih osoba. Prije nego što je postao književnik, glazbenik, kritičar, kroničar, pjesnik, pjevač, glumac i performer, prerano preminuli Ante Perković bio je osnivač i prvi glavni urednik studentskog časopisa Puls, prvih studentskih novina u postkomunističkoj Hrvatskoj koje je 1994. godine pokrenuo Fakultet političkih znanosti. Otvaranje mogućnosti S Pulsom je zapravo sve počelo: i za samog Perkovića, i za njegove kolege i prijatelje, za generacije studenata novinarstva i mladih novinara, kao i ilustratora, karikaturista, kritičara, komentatora, urednika, satiričara, kreativaca, profesionalaca, pa čak i sveučilišnih profesora koji su stasali ili samo prošli kroz te studentske novine. Perković je kao glavni urednik okupljao i inspirirao, usmjeravao i motivirao, mnoge učio, neke čak i zadivio. Prepoznavao je talente i oslobađao kreativne ventile u mladim ljudima, zaglavljenima u prijelomnim i ne pretjerano optimističnim vremenima. U mračno doba rata, pretvorbe i privatizacije Perković je u studentskim novinama otvarao društvene teme koje su postale aktualne dva desetljeća poslije, poput ljudskih prava i

IN MEMORIAM - ANTE PERKOVIĆ

Renesansni čovjek u vječnoj slobodi Umjesto u komercijalnim medijima, nakon fakulteta se držao na umjetničkim marginama, tražeći svoj autorski put

Prepoznavao je talente i oslobađao kreativne ventile u mladim ljudima zaglavljenima u prijelomnim i ne pretjerano optimističnim vremenima

MARKO PRPIC/PIXSELL

Tekst: Tomislav Klauški

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

prava seksualnih manjina, uz konstantu Velimira Bujanca koji je i prije dvadeset godina, kao i danas, udarao po "antihrvatskim elementima" u Pulsu. Treniranje neovisnosti i kreativnosti Krajnji novinski proizvod nije tada bio previše važan.

Važan je bio proces učenja: preispitivanje autoriteta, otvaranje osjetljivih tema, provociranje reakcija, pozivanje na razmišljanje, izdizanje iz sivila, otkrivanje svog glasa i autorskog izričaja... Sve ono što je ključno za uspješnog novinara, ali i za svakog modernog intelektualca.

Puls je u onih nekoliko godina svog izlaženja bio poligon za treniranje autorske slobode, uredničke neovisnosti i novinarske kreativnosti. Možda zato ne treba čuditi što se Ante Perković nakon završenog fakulteta nije uključio u komercijalne i mainstream medije, nego je tražio svoj au-

torski put koji ga je često držao na medijskim, kulturnim i glazbenim marginama. I nije u tome bio usamljen. Malo je autora poniklih u Pulsu na koncu završilo u najvećim medijima, a i tada najčešće na izdvojenim autorskim ili uredničkim položajima. Studentska sloboda zauvijek Kao da se nitko nije želio olako odreći osjećaja autorske slobode koIz Pulsovih jom su se dana inficirali u studentskoj redakciji, a nije ga se do kraja svog života odrekao ni sam Perković, zaokruživši svoju umjetničku karijeru ulogom u predstavi Montažstroja "Gdje je revolucija, stoko", naslovljenom po čuvenom grafitu s naslovnice Perkovićeva Pulsa. Bila mu je to zadnja uloga i zadnji umjetnički doprinos. Ante Perković nije želio promijeniti svijet, ali se trudio ukrasiti svaki kutak našeg društva u koji se uspio uvući. Danas tog novinara, urednika, najboljeg studenta u svojoj generaciji više nema, ali će ljudi kojima se okružio, koje je okupljao i s kojima je radio zauvijek biti svjesni utjecaja koji je imao na njihovo profesionalno odrastanje i autorsko sazrijevanje. I zato, bio bi doista grijeh ne iskoristiti one rijetke i stoga dragocjene prigode kad u životu naiđete na osobu koja će u vama probuditi talente i aktivirati potencijale. Te prigode sigurno neće dugo trajati. I možda se više nikad neće pružiti.

Nagrade Glazbena i filmska industrija pune iznenađenja

Ziheraštvo kod žirija ipak bolje prolazi

Global je odlučio analizirati dvije najvažnije: Grammy, kao najprestižniju dodjelu glazbenih nagrada, te Oscar Tekst: Filip Šerić

vojevrsna sezona nagrada početkom godine razdoblje je koje svi kulturoljupci željno iščekuju. Kao i svake godine, mjesecima unaprijed se znaju svi favoriti dodjela. Nema sumnje kako je Adelin "25" kritički i komercijalno iznimno uspješan. No činjenica je da iz godine u godinu, Grammy za album godine, redovito ide tradicionalnim pop-albumima i da je većina gledatelja, čim je čula Adelino među nominiranima,

znala da će upravo ona pobrati sve nagrade. S druge je strane Beyonce, također svojevrsna Grammy rekorderka koja je osvojila čak 22 u dosadašnjoj karijeri, međutim - nikad u glavnoj kategoriji. Uredno nominirana u svim važnim kategorijama, baš kao i Meryl Streep na Oscaru, već 17 godina uz kiseli smiješak na licu uredno plješće nekom drugom izvođaču. Njezin nominirani album, "Lemonade", predstavljen u obliku filma gdje je svaka pjesma predstavljena kao zasebna priča iste

cjeline, vizualno je pomaknuo granice glazbene industrije, možda i previše da bi osvojio Grammyja za najbolji album. Činjenica je da tradicija uvijek bolje prolazi. Za najbolji film se mjesecima unaprijed se znalo da je to utrka između "La La Land", mladog redatelja Damiena Chazellea i "Mjesečina", redatelja Barrya Jenkinsa o životu mladog homoseksualca

Afroamerikanca koji se pokazao kao win-win situacija. Ono što je još zanimljivije jest što je u ovogodišnjem pobjedničkom

Većina je gledatelja, čim je čula Adelino ime među nominiranima, znala da će upravo ona pobrati sve nagrade

filmu glumila mahom samo afroamerička glumačka postava, te su najbolji sporedni glumci bili Afroamerikanci. Ništa od ovoga ne bi bilo čudno kada bi izostavili prošlogodišnju kontroverzu kad su se mnogi afroamerički glumci bunili kako vrlo rijetko dobiju priznanje Akademije. Iako su i Grammy i Oscar zapravo kultne nagrade koje svake godine milijuni i milijuni gledatelja diljem svijeta željno iščekuju, činjenica je da su iz godine u godinu, ziheraške, te ne preispituju izvan kutije i očekivana okvira.

Sport 19

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

BUS konferencija Ćiro Blažević, Nika Fleiss, Gordan Kožulj i mnogi drugi podijelili svoja iskustva

Nema više sporta bez businessa

Svaka konferencija s mladima može im biti od koristi, ako oni to žele. Ako to ne žele, onda je to njihov hendikep, jer od svakog možeš nešto naučiti ako si mudar. Ako si prepotentan te misliš da sve znaš, nema od tebe koristi, poručio je mladima Ćiro Tekst: Vehmir Džakmić, Mauro Paliska

Paneli s atraktivnim gostima bili su sastavni dio konferencije

ni Ćiro govorio je o počecima svoje trenerske karijere, o anegdotama koje je doživio u svom trenerskom životu i stanju u hrvatskom nogometu. "Konferencije ovoga tipa mogu uspjeti, ali samo za pametne. To znam jer sam se susretao s mnogo njih u životu. Svaka konferencija s mladima, koja po jednom fiziološkom fenomenu uspijeva brže nego s nama starijima, može im biti od koristi ako oni to žele. Ako to ne žele, onda je to njihov hendikep jer od svakog možeš nešto naučiti, ako si mudar. Ako si prepotentan te misliš da sve znaš, nema od tebe koristi", poručio je Ćiro mladima na konferenciji. Na prvom panelu BUS konferencije naziva Marketinška i medijska strana sporta sudjelovali su hrvatski sportski medijski magnati: Arsen Šo-

◀◀Legendarni Ćiro s voditeljicom programa s FPZG-a, našom Leom Medicom

FOTO: BUS

Važnost marketinga Glavni inicijator ideje konferencije bio je Antonio Hlupić, student treće godine Ekonomskog fakulteta. "Došao sam na ideju da spojim business i sport, i tako je nastala BUS konferencija", objasnio je Hlupić što ga je ponukalo da pokrene događaj na kojem se angažiralo 25 mladih i ambicioznih članova Asocijacije. Jedna od glavnih zvijezda konferencije, koja je najviše utjecala na dolazak mladih koje zanima sport, bio je Miroslav Ćiro Blažević. Popular-

FOTO: BUS

loga je lidera, osim u sportu, važna i u životu. Svaka sportska momčad, a to možemo primijeniti i u svakoj marketinškoj tvrtki, mora imati tri lidera: najboljeg igrača, kapetana momčadi i najomiljenijeg igrača - slikovito je opisao poveznicu sporta i poslovnog svijeta naš proslavljeni vaterpolist Dubravko Šimenc, prisjećajući se mudrosti koje je naučio od legendarnog vaterpolskog izbornika Ratka Rudića. Šimenc je danas uspješan menadžer Borova, a svoja je iskustva sredinom ožujka podijelio na konferenciji Business u sportu, koja se, u organizaciji Hrvatske studentske asocijacije, održala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i okupila mnoge stručnjake s područja businessa i sporta.

lić, marketinški menadžer KK Cedevite; Jura Ozmec, glavni urednik Sportske televizije i glasnogovornik HOO-a; Mirna Zidarić, HRT-ova voditeljica i sportska novinarka; Bruno Blumenschein, vlasnik tvrtke Overtime te nekadašnji sportski novinar. Panelu je nazočio i glavni urednik Sportskih novosti Mario Zorko. "Konferencija je odlična, iznad svih očekivanja. Gosti

su odlično pogođeni. Mislim da je za dosta studenta jako korisno čuti što kaže direktor Dinama koji je održao sjajno predavanje u kojem je objasnio dosta toga o funkcioniranju Dinama, za koji znamo da je vrh profesionalnog sporta u Hrvatskoj. Ćiro Blažević je, kao i uvijek kada nastupa, uspio napraviti show, ali je i otkrio dosta istine, a kada to spojimo s njegovim forama i šarmom, formula uspjeha je

vrlo jednostavna", istaknuo je Zorko. Osoba koja itekako ima što reći kada je riječ o sportu i njegovoj ulozi u ostalim područjima ljudske djelatnosti jest Mato Bartoluci, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Bartoluci se u svojem predavanju osvrnuo na međusobnu povezanost sporta i turizma, te istaknuo kako su hrvatski sportaši najbolji ambasadori Hrvatske u svijetu. "Ova je konferencija okupila možda najviše mladih intelektualaca na jednom mjestu i osobno smatram da će dobar dio studenata pronaći svoju budućnost upravo u sportskom menadžmentu", kazao je Bartoluci. Nastavak u planu Na konferenciji su također bile nekad vrlo uspješne sportašice Nika Fleiss i Ivana Brkljačić, koje su sportsku karijeru zamijenile marketinškom. Na posljednjem panelu, koji je govorio o sportu nekad i danas, među ostalima, gostovali su Franjo Arapović i Gordan Kožulj. Zaključak panela je da put do sportskog uspjeha prate izazovi koje sportaš treba prebroditi. "Želimo nastaviti s ovom praksom, želimo da to iz godine u godinu bude sve veći događaj, da postane temeljni sportski događaj koji će okupiti najutjecajnije ljude iz svijeta sporta, a isto tako iz svijeta ekonomije koji su uključeni u sport", zaključio je poduzetni organizator Antonio Hlupić.

Sportaši moraju naučiti i kvalitetno komunicirati s medijima Tekst: Martina Soldo Sportašima su potrebni mediji, jer danas je sportaš mnogo više od onoga na terenu, rekao je na BUS konferenciji Arsen Šolić, direktor marketinga KK Cedevita. Marketinški i medijski aspekt postao je sastavni dio sporta, kao i promidžba sportaša i onoga što oni rade. Ivana Brkljačić, bivša prvakinja u bacanju kladiva i sadašnja direktorica Hanžekovićeva memorijala, kaže kako sportaši ne shvaćaju važnost promocije. "Nepravilan je odnos prema medijima, sportaši često odbijaju intervjue i zanemaruju svoju promociju na društvenim mrežama i web-stranicama", kazala je. Bruno Blumenschein, direktor tvrtke Overtime, istaknuo je važnost toga da sportaši nauče komunicirati s medijima jer to jako utječe na dola-

zak potencijalnih sponzora. Mirna Zidarić, sportska novinarka i jedna od panelistica na konferenciji, našeg je reprezentativca i igrača Juventusa Maria Mandžukića nazvala "smrt za novinare". Ne želi davati izjave, pobijedio ili izgubio utakmicu. U Juventusu su ga uspjeli izbrendirati i stvoriti od njega "Mr. No Gooda". Zidarić je to nazvala "supermarketinškom forom". Marketing, promocija i sport su u sinergiji. Marketing pomaže u smislu financiranja, održivosti i povezivanja, a promocija je tu da bi se došlo do novca i, općenito, do popularizacije širenja sporta. Jedan od panela na konferenciji nosio je naziv Marketinške aktivnosti u neprofitabilnim sportovima. Sportovi poput veslanja, taekwondoa, stolnog tenisa ili gimnastike nemaju toliku publiku kao ni zanimanje sponzora kakvo uživaju

Mario Mandžukić ne daje izjave, ali u Juventusu su ga uspjeli izbrendirati u "Mr. No Gooda". To je "supermarketinška fora", kaže Mirna Zidarić

veći sportovi poput nogometa ili košarke. "Ti mali sportovi nude fenomenalne priče koje vrlo često ostanu u pozadini dok ne dođu olimpijske igre pa pola Hrvatske dozna za Saru Kolak", rekao je Bruno Blumenschein. Pronalazak sponzora najveći je problem sportašima takozvanih malih sportova. Stolnotenisač Tomislav Kolarek kaže da oni postaju "zanimljivi tek kad naprave neki ozbiljni rezultat". Marketinški stručnjaci često ne prepoznaju vrsne sportaše i Kolarek smatra da se situacija neće u budućnosti tako brzo promijeniti. Ivana Brkljačić zaključila je da su ovakve konferencije važne za edukaciju i motivaciju mladih jer Hrvatskoj nedostaje stručnjaka u sportu. "Platila bih ih zlatom da stvarno postoje u Hrvatskoj marketinški stručnjaci u sportu", rekla je Brkljačić.

20 Sport

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

INTERVJU Ivan Božić jedan je od najboljih igrača juniorske Lige prvaka ove sezone

'Na meni je samo da treniram, radim na sebi i zabijam golove' 'Mislim da sam na dobrom putu da se na mene jednog dana može ozbiljno računati', govori mladi Slavonac

FOTO: MARKO PRPIĆ/PIXSELL

▶▶Ivan Božić na terenu protiv Arsenala

SELL

Dinama na gostovanju u Koprivnici. Nadam se da ću u budućnosti dobiti još koju prigodu te, ako je dobijem, vjerujem da ću je iskoristiti. ◼◼ Treći ste strijelac grupne faze juniorske Lige prvaka, a na putu prema vrhu ljestvice zaustavio vas je crveni karton protiv Seville. Kako je došlo do toga u samo tri minute od prethodno dobivenog žutog kartona? Da, zabio sam pet golova, ali dogodio se taj nesretni karton te me udaljio iz ostatka natjecanja i konkurencije za najboljeg strijelca. Izgubio sam glavu te neoprezno i glupo zaradio crveni kar-

R/PIX IDZO O: S LAVK OM

eć je dobro poznato da nogomet piše lijepe priče. Jedna od njih dolazi iz malog mjesta pored Vinkovaca, imenom Jankovci. Njegovo ime je Ivan Božić, napadač je juniora zagrebačkog Dinama i mlada nada hrvatskoga nogometa. Ivan potječe iz sedmeročlane obitelji, završio je ekonomsku školu, te je srednje dijete sa svojih 19 godina, a ima tri brata i sestru. Dva starija brata žive u Zagrebu kako bi pazila na Ivana, a ostatak je obitelji u Jankovcima. Njegova karijera u profesionalnom nogometu je kratka, ali impresivna, iako će skromni Ivan uvijek istaknuti da može bolje. ◼◼ Kada i kako počinje vaša nogometna priča? Nogomet sam počeo igrati u lokalnom klubu Croatia Novi Jankovci. U dobi od šest godina priključio sam se početnicima, gdje se zadržavam do svoje desete godine, odakle prelazim u Cibaliju. Tamo sam priključen kao mlađi pionir, zadržavam se pet godina i prelazim u zagrebački Di-

namo. Liječnici zagrebačkog kluba uvidjeli su ozljedu za koju nisam ni znao da vučem od prije. Predložili su mi operativni zahvat koji sam obavio u Munchenu. Uspješno sam se oporavio nakon sedam mjeseci i odmah se vratio treninzima. Napornim radom, velikim odricanjima i dobrim igradobio ma sam prigodu u prvoj ekipi

FOT

Tekst: Alen Kozić

ton zbog kojeg nisam mogao pridonijeti ekipi u daljnjem natjecanju. To mi je bio prvi crveni karton u životu, nadam se i posljednji. ◼◼ U juniorskoj Ligi prvaka pokazali ste da možete biti konkurenti velikim europskim klubovima i njihovim mlađim uzrastima, ali Dinamo II u 2. HNL ne stoji tako dobro. Nedostaje li vam motivacije kao timu ili je napornije i teže odigrati utakmicu 2.HNL nego utakmicu Lige prvaka? Za razliku od Lige prvaka, Dinamo II čine igrači na koje tre-

Nemam nekog posebnog uzora, svi igrači koji se trude i ostavljaju srce na terenu su mi na neki način uzor, ali jedan od najdražih igraca mi je Robert Lewandowski. Kakav rutiner...

ner može računati u 'tom trenu', jer su neki obvezni prema prvoj momčadi, neki prema juniorskoj Ligi prvaka. Stoga smatram da ne manjka motivacije, nego nismo toliko uigrani kao ostale ekipe. Nema opravdanja. Mi smo Dinamo, i to ćemo pokazati u ostatku sezone. ◼◼ Za koji mjesec ističe vam ugovor s Dinamom. Imate li viziju o tome što će se dalje događati na vašem nogometnom planu? Na meni je da treniram, radim na sebi i zabijam golove, a klub će odlučiti o mom statusu. Mislim da sam na dobrom putu da se na mene jednog dana može ozbiljno računati. ◼◼ Nosite broj devet, kao primjerice veliki Ronaldo ili Zlatan Ibrahimović u mlađim danima. Je li broj izabran, prema uzoru na nekoga? Broj devet mi je od malih nogu bio najdraži. Nosili su ga neki od najvećih što, naravno, i ja jednog dana želim postati. Nemam nekog posebnog uzora, svi igrači koji se trude i ostavljaju srce na terenu su mi na neki način uzor, ali jedan od najdražih igrača mi je Robert Lewandowski. Kakav rutiner... ◼◼ Za kraj, kakvi su vam planovi za budućnost? Iskreno se nadam da ću se zadržati u Dinamu jer mislim da imam mnogo naučiti. Prerano je još da bih razmišljao daleko. Zasad sam fokusiran samo na Dinamo.

Boks BK Sesvete jedini je naš član Regionalne boksačke lige u kojoj sudjeluju i Srbija, Makedonija te BiH

I nepravedne odluke sudaca u boksu mog

Klub je, uz osiguranu hranu za sportaše, iznad dvorane uredio i dva stana kako bi boksači koji nisu iz Sesveta imali smještaj Tekst: Bruno Imbrišak

oks je uveden kao olimpijski sport na 23. olimpijskim igrama 688. godine prije Krista, a prvi olimpijski pobjednik bio je Onomastos Smyrnaios. Za ra-

zliku od samih početaka ova boksačka priča počinje ne tako davnog 10. travnja 2008. godine kada je Jure Krstanović osnovao Boksački klub Sesvete. Na istoku grada Zagreba, sesvetski klub je u samo devet godina postao mjesto na kojem treniraju neke od najvećih mladih nada boksačkog sporta u državi. Nakon regionalnih natjecanja u ostalim sportovima, ove je sezone počela i Regionalna boksačka liga. Prigodu

da odmjere snage sa suparnicima dobili su boksači iz Hrvatske, Makedonije, Srbije i BiH. Nakon osvojene Srednjoeuropske boksačke lige, jedini hrvatski predstavnik u regionalnoj ligi upravo je Boksački klub Sesvete. Jedan od boksača u klubu bivši je prvak Hrvatske Dino Martinović (19) iz Vukovara. Dino

uz dva treninga na dan polazi školu za masera na učilištu Arimed i kaže da slobodnog vremena za društvo i izlaske jednostavno nema. "Nakon jutarnjeg treninga slobodno vrijeme koristim za masiranje, zatim se vraćam na večernji trening i nakon toga spavanje, potpuna karantena", navodi Dino i do-

daje kako su mu trenutačno najveća motivacija nepravedne odluke sudaca zbog kojih je izgubio posljednjih nekoliko mečeva. "Glavni cilj za koji se pripremam je seniorsko prvenstvo Hrvatske, a tu su još i mečevi regionalne i hrvatske lige, u klubu od mene imaju velika očekivanja i nadam se da ću ih uskoro ispuniti", poručuje Dino. Klub je, uz osiguranu hranu za sportaše, iznad dvorane uredio i dva stana kako bi bok-

Sport 21

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Atletika Talent sportaša je neupitan, tko je onda kriv za loše rezultate?

Teško doći do medalje kad nema grijanja, nekad čak ni dvorane

Boćarski dom, u kojemu treniramo, nema grijanje, treniraš na šest stupnjeva i na svakom treningu upališ svijeću i moliš Boga da ti ne pukne mišić ili nešto, kaže mladi Zvonimir Ivašković napretku. "Financiranje je problem svagdje, ali mogu govoriti baš o svom sprintu. To nije disciplina koju možeš trenirati na zimi i opće je poznata priča da nemamo dvoranu. Boćarski dom, u kojemu treniramo, nema grijanje, treniraš na šest stupnjeva i na svakom treningu upališ svijeću i moliš Boga da ti ne pukne mišić ili nešto. Da imamo bolje uvjete, bili bismo konkurentniji. Uvjeti su teški i sve proizlazi iz tog ulaganja, a neke pripreme u toplijim krajevima ne mogu nam se omogućiti jer je proračun stvarno malen", ogorčeno će Ivašković.

Tekst: Katarina Kušec

avršilo je Europsko dvoransko prvenstvo u atletici, a naše su se snage iz Kombank arene vratile bez medalja. Talent je naših atletičara neupitan, ove smo ih godine na prvenstvo poslali više nego prošle. No problem je u financijama. Predsjednik Hrvatskog atletskog saveza Ivan Veštić na skupštini Hrvatskog olimpijskog odbora početkom godine glasao je protiv proračuna za 2017. godinu. Nedavno je donesena odluka kako će se proračun krovnih sportskih organizacija, među kojima je i HOO, povećati, ali Veštić kaže kako ne vjeruje da će se to odraziti i na atletiku.

▶▶Zvonimir Ivasković ostavlja dušu i tijelo na atletskoj stazi, a zdravlje u hladnim neadekvatnim dvoranama za trening

Problem je ostati u vrhu jer atletika napreduje, a teško je pratiti trend kada ne možeš pokriti ni osnove. Osim toga, problem je i infrastruktura. U 11 županija nema atletske staze i sve se to odražava na rezultate", pojašnjava predsjednik HAS-a koji je unatoč svemu zadovoljan rezultatima iz Beograda. "U Beogradu smo imali bolje rezultate nego prošlih godina. Međutim, nismo uzeli medalju jer svijet u boljim uvjetima postiže bolje rezultate. Imamo

FOTO: SRDJAN ILIC/PIXSELL

Nedostatno za kvalitetu "Protiv proračuna sam glasao jer nisam bio zadovoljan načinom raspodjele sredstava. Javni se novac mora raspodijeliti prema kriterijima, što nije slučaj za našu krovnu organizaciju. HAS je, prema rezultatima, najuspješniji savez u HOO-u, rezultate postižemo u najjačoj svjetskoj konkurenciji, a prošla je godina bila povijesna. To se nije odrazilo u proračunu, a sada što se tiče novog, vidim da je HOO dobio više novca, ali sumnjam da će to biti i povećanje HAS-u", kaže Veštić. "Financije diktiraju program, a ove su nedostatne za kvalitetan rad i vrhunske rezultate.

Hrvatski atletski savez, prema rezultatima, najuspješniji je savez u HOO-u, ali to se nije odrazilo u proračunu, kaže Ivan Veštić, predsjednik HAS-a

sreću da imamo motivirane ninga uhvatile su me gripa i viatletičare i trenere. Ljudi se roze, koje su me vratile na nulu, odriču mnogi toga i ulažu, a na ali sam nakon toga ipak nastupio. Bio sam tamo gotovo nama je da učinimo sve najmlađi, tako da će s da realiziraju svoj tagodinama biti bolje, lent", kaže Veštić. Problem je i a još ako se nastaRezultatom infrastruktura. s U 11 županija nema vi ulagati i ako se Europskog prvenatletske staze i sve nađu neki sponstva zadovoljan je se to odražava na zori, bit će mnogo i Zvonimir Ivašrezultate bolje", objašnjava ković koji je na 60 metara ostvario 17. Ivašković, inače član Hrvatskoga akademskovrijeme u kvalifikacijaga atletskoga kluba Mladost, ma. "Bila je teška sezona. U ne- koji također ističe financiranje kim ključnim trenucima tre- kao jednu od većih prepreka

Ništa bez boljih uvjeta "Moj proračun je iznosio 12.000 kuna jer sam bio kandidat za EP u Beogradu. To je realno mizerija jer idem na pripreme, a dva tjedna priprema za mene i trenera, što uključuje put, smještaj i tako dalje, ispadne 7000 kuna, što znači da mi za cijelu ljetnu sezonu ostane 5000 kuna, što nije dovoljno. Zatim tako dođemo na Europsko prvenstvo i borimo se s dečkima koji su po dva mjeseca u Južnoafričkoj Republici, na Tenerifu i slično, pa onda sve ispadne kako ispadne", zaključuje 22-godišnji student kineziologije Ivašković. Problem infrastrukture već se rješava. Namjerava se graditi atletska staza u Vukovaru, što je dobar početak. Ipak, što se financiranja tiče, atletičari će morati pričekati bolje dane.

Ujutro treniram, popodne masiram, navečer opet treniram, potpuna karantena, kaže Dino Martinović

Ekipa najjačeg boksačkog kluba u Hrvatskoj

FOTO: PRIVATNA ARHIVA

gu biti motivacija za napredak i pobjedu sači koji nisu iz Zagreba imali smještaj. Osim Martinovića, u tim stanovima žive braća Luka i Marko Prtljačić iz Osijeka te 16-godišnji Josip Biletić, juniorski prvak Europe. Za odlične rezultate boksača u BK-u Sesvete, prije svega zaslužni su treneri Stipica Brekalo, Tomislav Šoljić i Vladimir Arlović. "Klub ima odlično opremljenu dvoranu s tri ringa, teretanom, saunom i muškim i ženskim svlačionicama, sve što je boksačima potrebno", navodi

Tomislav Šoljić, jedan od trenera koji vodi hrvatske boksače u regionalnoj ligi. "Imamo velika očekivanja u regionalnoj ligi, mislim da trenutačno imamo najkvalitetniju momčad, a ovo je sjajna prigoda da boksači vide gdje su i kako stoje protiv odlične konkurencije u regiji", tvrdi Šoljić. Spomenimo da je Boksački klub Sesvete u prvom kolu regionalne lige uvjerljivo nadboksao domaćina BK Slaviju iz Banje Luke ukupnim rezultatom 12:4.

22 Tehnologija Tekst: Silvio Šipušić

NINTENDO SWITCH

Nintendova igrača konzola sedme generacije Switch donosi zanimljive načine igranja igara. Switch je tablet s 6,2 inčnim zaslonom HD rezolucije. Na obje strane Switcha možete spojiti Joy-Con kontrolere, čime Switch možete igrati u handheld načinu. Ako vam ruke postanu umorne, možete ga spojiti na Switch Dock, malo plastično "pristanište" kojim se Switch spaja na vaš TV. Joy-Con-e možete spojiti na Joy-Con Grip kontroler i igrati zavaljeni u fotelju. Trenutačno Switch ima vrlo siromašnu kolekciju igara. Ovo nisu jedine igre, ali The Legend of Zelda: Breath of the Wild (dostupna i za Wii-ju) jedna je od poznatijih igara za Switch, dok je 1-2 Switch multiplayer igra koja testira vaše motoričke sposobnosti. Ako igrate u handheld načinu, baterija će vam trajati od dva do četiri sata. Zainteresirani? Switch će vas stajati 299 dolara.

SAMSUNG FRAME TV

Isključen TV jedna je od najdosadnijih pojava svakog dnevnog boravka. Samsung to mijenja svojim The Frame televizorom. Uključen, The Frame TV radi kao i svaki uobičajeni televizor, ali isključen pokazuje kako na inovativan način spojiti tehnologiju s umjetnošću i dizajnom interijera. Frame TV izgleda poput velikog okvira za fotografije, a kada se ugasi prikazuje neko od 100 dostupnih umjetničkih djela. Zahvaljujući toj funkciji, Frame TV možete montirati izravno na zid, a okvir je moguće podesiti prema osobnim potrebama. Zasad, Samsung nije otkrio mogućnosti, rezoluciju i ostale karakteristike. The Frame okvir/televizor očekujte ovog proljeća, a cijena mu sigurno neće biti niska.

Peek&Poke Jedini hrvatski informatički muzej u Rijeci slavi 10. rođendan

Od tisuću retroizložaka najvrednije našli na Hreliću Vožnja Korzom u prvom električnom automobilu Sinclair, čija je vrijednost danas 2000 eura, a kupljen je na sajmu za 400 kuna, uključena je u cijenu ulaznice

Tekst: Marija Edita Feldi Antonija Šipušić Foto: Marija Edita Feldi/Global

a buvljaku sam pronašao računalo koje je model na kakvom programiran NASA-in put na Mjesec!, kaže Sveto Nilović (46), suosnivač jedinog informatičkog muzeja u Hrvatskoj. To je samo jedna od priča kako je riječki Peek&Poke došao do svojih izložbenih primjeraka kojih je trenutačno više od tisuću, a u dva puna skladišta skrivenih gadgeta ima još pet puta više. Električni automobil je hit Iako većinu stvari dobiju putem donacija, čak više od pola moraju odbiti jer "to" računalo, mobitel, igraću konzolu ili kalkulator već odavno imaju u kolekciji. "Ponekad se osjećamo kao kanta za smeće, ljudi ne znaju kamo sa stvarima pa ih šalju nama", priznaje Nilović. Najbolje stvari kupili su na zagrebačkom sajmu Hreliću gdje su U muzeju se može vidjeti i hrvatski pronašli i, prema njihovu mi- doprinos informatičkoj revoluciji! šljenju, najvredniji primjerak muzeja. Riječ je o Sinclairu, pr- zna sve o informatici '80-tih vom električnom automobilu godina. "Čak sam i ja neke stvari koji je ujedno i najprodavaniji naučio od njega", kaže nam na svijetu. u čudu. Ostalu dje"Pronašao sam ga na Hreliću cu najviše privlai platio 400 či Playstation, a kuna, a darado zaigraju i na xBoxu. nas je njegova Nilović istivrijednost oko Na ulazu s vrata prvo što može- če kako se trude 2000 eura. te ugledati je Sinclair, električni Mi imamo čak "spojiti pop-kultuautomobil broj jedan u svijetu dva", govori ru s tehnologijom" po prodanim primjercima Nilović. Vote se tako udaljiti žnja Sinclairom uključena je u od dosadnih nabrajanja specicijenu ulaznice pa ga tako sva- fikacija određenog gadgeta što ki posjetitelj može provozati na se posebno tiče najmlađih. Pririječkom Korzu. Lego, ali roboti Povijest računala i tehnoloških izuma unatrag 140 godina zadovoljava ukus svih generacija posjetitelja i vraća ih u djetinjstvo. "Svi oni mogu ponovno proživjeti mlađe dane. Zato ih ovaj naš Muzej i oduševljava", kaže Nilović. Dodaje kako najstariji, bez iznimaka, zastanu ispred goleme kutije od računala stare oko 60 godina. Među posjetiteljima, Nilović ističe dječaka iz Slovenije koji im dolazi svake subote. Dječak

stari gadgeti

gadgeti

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Eci, peci, pec. Svi modeli računala iz država bivše Jugoslavije na jednom mjestu

mjerice, računalo na kojem su montirani specijalni efekti za Star Wars svi će zapamtiti ako uzmemo takav pristup učenja. Popularna im je i ne sasvim obična radionica s lego-kockicama. "Roditelji se razočaraju kad ostave dijete na radionici Lega, a ona umjesto kućice ▶▶Opus igraćih konzola veseli sve generacije

Ponekad se osjećamo kao kanta za smeće, ljudi ne znaju kamo sa stvarima pa ih šalju nama, kaže Sveto Nilović, suosnivač muzeja

naprave robota", kaže Nilović te kritizira današnje razmišljanje starijih. Orao i Galeb Povodom 10. godišnjice Peek&Poke-a pripremaju i nove radionice s naglaskom na slijetanju na Mjesec. Mali geniji će moći napraviti vlastite rakete. U Muzeju se mogu pronaći domaće inačice računala, poput Orla i Galeba, koji su u svoje vrijeme bili revolucionarni, ali i neshvaćeni. Nilović ističe kako je danas informatička pismenost dio opće kulture, ali u njegovo vrijeme tada još nepoznata tehnološka revolucija bila samo izgovor za nagovor roditelja na kupnju računala.

Na godišnjicu dolazi i Steve Wozniak?

Vlasnik Sveto ponosan je na model računala na kojem su montirani specijalni efekti za Star Wars.

Astronautova kaciga je TV ekran, a do njega je model računala na kakvom je NASA programirala put na Mjesec.

Stari su, ali upotrebljivi. Nismo odoljeli ne odigrati koju retro videoigru na ovoj kutiji od ekrana.

'Znam da je broj jedan među znamenitostima muzej Peek&Poke. Žao mi je što sam propustio sedmi rođendan. Možda uspijem doći na osmi, možda na šestnaesti', rekao je Steve Wozniak, suosnivač Applea, preko videoporuke prije tri godine. Iako još nemaju službenu potvrdu, vjeruju da će ih Wozniak počastiti dolaskom na desetu godišnjicu.

Lifestyle 23

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

Dizajn I hobi može biti izvrstan temelj za pokretanje startupa

Tržište želi kreativne ideje, treba se samo odvažiti 'Sve je krenulo spontano, iz nekog igranja i ljubavi prema modeliranju', kažu sestre Topić koje proizvode i prodaju ogrlice niz godina, a počele su kao studentice ekonomije i grafičkog dizajna

Tekst: Ena Atlija

JEM ogrlice su ručno izrađene, bez korištenja kalupa

KOVIĆ

proizvode i prodaju ogrlice već dugo godina, a počele su kao studentice ekonomije i grafičkog dizajna. "Sve je krenulo spontano, iz nekog igranja i ljubavi prema modeliranju. Maštale smo o drugačijem nakitu koji nije bio dostupan, te se tako razvila kolekcija koju su najprije primijetili naši prijatelji, a kasnije se sve to razvilo u nešto veće", tvrde sestre. Dodaju da im je u početku bilo teško uskladiti svoje primarne obveze i izrađivanje nakita, ali prihvatile su sve izazove. One smatraju da

Hobi bez dvojbi Postoje i neki koji svoj hobi nisu htjeli pretvoriti u posao, jer su smatrali da bi izgubio svoju čar. Među njima je i studentica pete godine novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, Tena.

Njezina je ideja nastala kada je odlučila za rođendanski poklon kupiti šalicu i oslikati je kako bi imala neku veću sentimentalnu vrijednost. Nakon što je stavila nekoliko šalica na društvene mreže i dobila pozitivnu reakciju, rodila se ideja koja se zove "Wanna Mug?". "Nikada mi cilj nije bio stvoriti posao od toga, jer sam smatrala da će izgubiti svoju vrijednost i mene pretvoriti u osobu zatočenu u vlastitoj ideji, umjesto da mi pruža sreću i odmor sada kada je samo hobi", kaže Tena. Dodaje da ipak postoji šansa da se kasnije odluči pretvoriti to u nešto 'veće', ali za sada se drži one - male stvari čine čuda. Iako se možda čini da su nam snovi uvijek izvan dometa, bilo zbog financijskih razloga ili straha od neuspjeha, nije uvijek tako. "Za sve koji žele pokrenuti svoj biznis možemo samo reći da budu svoji i da ne odustaju od onoga što žele", kažu sestre Topić i dodaju da ništa nije teško ako vjeruješ u sebe i to radiš iz ljubavi.

NA MUTN JA

"Nije mi bio cilj stvoriti posao od toga, jer sam smatrala da će izgubiti svoju vrijednost i mene pretvoriti u osobu zatočenu u vlastitoj ideji, umjesto da mi pruža sreću i odmor sada kada je samo hobi", kaže studentica Tena

kada nešto voliš i kada uživaš u tome, ništa ne predstavlja problem. "Od početka sve radimo same, od smišljanja ideje do realizacije, dizajna, ambalaže te produkt fotografije. Nije nam bila potrebna nikakva pomoć u svemu tome, jer je od početka išlo sve glatko", kažu sestre Topić.

FOTO: TE

Kći kao inspiracija "Želja za stvaranjem novih, svevremenskih dizajna torbi u mene je bila dugo prisutna, ali tek prije kojih sedam godina svoje vizuale pretvorila sam u djelo", kaže Irena te dodaje da je za takav potez trebalo mnogo hrabrosti, promišljanja i planiranja, a kao rezultat predanosti nastao je brend Mucca. "Inspiracija za ime bila je moja kćerkica Antonija koju od milja zovemo Mucca", rekla je Irena. Najteži dio bila joj je financijska strana osnivanja startupa, ali u ostalom se lako snašla. "S obzirom na to da sam po struci upravna pravnica te sam preuzela obiteljski biznis, osnivanje Mucce kao nove tvrtke nije mi bilo nimalo strano. Naravno, sam početak bio je vrlo zahtjevan i složen", ističe Irena. "No dobra organizacija i pomno planiranje poslovanja uvelike su olakšali cijeli proces", tvrdi Irena i dodaje kako joj je u usklađivanju obiteljskog života i posla mnogo pomogao njen suprug. Irena je primjer talentirane i kreativne osobe, koja je uz podršku obitelji i završenog obrazovanja uspjela ostvariti veliki uspjeh. Međutim, i među studentima postoje pojedinci koji su uspjeli uskladiti fakultetske obveze, svoje snove i kreativnu stranu. Sestre Eva i Jana Topić, koje se predstavljaju kao duo JEM,

FOTO: WAITAPU PHOTOGRAPHY

nogi od nas imaju snove i želje koje bi htjeli ostvariti, poslove koje bi htjeli raditi, ali rijetko tko se odluči upustiti u tako nešto. Većinom stvarnost i birokracija stanu na put, ali ipak, ljudi s dovoljno jakom željom se provuku i osnuju svoj startup. Primjer toga je osnivačica Mucca Bags, Irena Mišić Fileš. Mucca torbe su, kako Irena kaže, prepoznatljive po tome što su svi komadi nosivi dvanaest mjeseci u godini. Odlikuju ih ravne linije, izrađene su od vrhunske prirodne, talijanske kože, a svaka torba ručno je šivana s posebnom pozornošću.

namirnica mjeseca Tekst: Patricija Topić

Bijeli luk crne boje

Crno je uvijek "in". Uzrečica je koja definitivno vrijedi u modnoj industriji, ali koja je polako počela definirati svoj status i na kuhinjskim stolovima. Lijek protiv "crne smrti" (kuge), astme, uboda škorpiona, afrodizijak i prevencija srčanih bolest - samo su neki od opisa i djelovanja crnog češnjaka (aged garlic) koja je dobio kroz povijest. Svoje mjesto brzo je pronašao u kulinarskom, ali i u medicinskom svijetu. Radi se o relativno novom začinu, neobično aromatičnoj namirnici koja je malo poznata i rijetko je tko čuo za nju. U osnovi, to je zapravo bijeli luk crne boje. Crni češnjak slađi je od običnog češnjaka, a nakon obroka se ne morate brinuti o lošem zadahu ni isparavanju iz kože jer takvih posljedica nakon konzumiranja crnog češnjaka nema. Osim što je bogat enzimima, bjelančevinama te vitaminima B6 i C, crni češnjak obiluje dobrobitima za kardiovaskularni sustav. Crni češnjak nastaje prirodnim procesom koji je star nekoliko stoljeća - fermentacijom. Proces fermentacije potpuno je prirodan, što znači da se odvija bez dodavanja aditiva, konzervansa ili bilo kojeg drugog sastojka. Svježi češnjak stoji u posebnim uvjetima do najviše 20 mjeseci. Šećer i aminokiseline koje češnjak inače sadrži, tijekom fermentacije proizvode melanoidin, tamnu supstancu koja češnjaku daje crnu boju. Upravo zbog svog blago slatkog okusa i neutralnog mirisa, crni češnjak je postao jedna od must have namirnica u kuhinjama mnogih vrhunskih kuhara diljem svijeta. Koristi se kao dodatak brojnim jelima u koja se inače stavlja obični češnjak, a njegova aroma nije zaobišla ni primjenu u pićima i koktelima. Sve u svemu, poruka mjeseca jest da "crna" postaje nova "zelena" - crni češnjak, crni čaj, crna riža, crni ribiz...

BROJ 25, OŽUJAK 2017.

TripAdvisor

mediopedija

Za početak, možete se informirati o letovima i smještaju – hotelima, hostelima i njihovim cijenama (TripAdvisor izbaci nekoliko stranica na kojima je najjeftinije rezervirati smještaj). Također, TripAdvisor vas na e-mail može obavijestiti o najjeftinijim letovima. Potom možete početi istraživati što vidjeti, koje muzeje i galerije posjetiti, gdje najbolje jesti, piti i gdje izaći. Na istom mjestu možete pronaći i organizirane izlete (npr. brodom, biciklom ili pješice), višednevne ture, razne sportove (vodene, planinarske ture…). Zvuči dovoljno? (Mia Meglić)

Magnetoskop: preteča videorekordera

Magnetoskop je uređaj koji je omogućio emitiranje prethodno snimljenog materijala na magnetsku vrpcu. Prije njegove pojave 1956., sve televizijske emisije mogle su se emitirati samo izravno i nisu se mogle sačuvati. U Hrvatskoj prve je magnetoskope nabavila Televizija Zagreb 1963. godine, a montirani su u televizijskom studiju u Šubićevoj ulici. Taj je izum omogućio i razvoj kućnih videorekordera. Na HRT-u s nostalgijom čuvaju zadnje primjerke magnetoskopa. Koriste ga ponekad i danas, uglavnom za povremeno gledanje starih emisija i priloga. (Tamara Horvat)

križaljka AUTOR:

XANT

Mjesto kod Zadra

Čuveni ﬁlmaš („Treći Čovjek“)

Internet kraće

Borac, natjecatelj

Vojnička regrutacija

Boja pijeska

Zapadni Mongoli, Ojra�

CR7 ili Luís Nazário de Lima Trake preko ramena

pet za pet Zbog neuspjeha u kojoj seriji je Lisa Kudrow postala Phoebe u Prijateljima? a) Seinfeld b) Frasier c) All McBeal d) Dawson's Creek

Gdje je prvotno trebao biti snimljen Breaking Bad koju je lokaciju promijenio zbog previsokog poreza? a) Minnesota b) New Mexico c) California d) Colorado

Iskrcaj Hvata paru Sprave za �pkanje

Doktor u Jamesu Bondu

Radijus

Lak�, rifovi (anagram: ŠIRINA)

Rihannin album

Zalozi, zavje� (tur.)

Američki glumac Douglas

Vojni savez s početka 20. st.

Dio kolnika ... generacija

Azijska biljka (vasabi) Sasvim

Po pjesmi kojeg benda je serija One Tree Hill dobila ime? a) Coldplay b) R.E.M. c) Muse d) U2

Mlađi Simpson Kovrča, uvojak Red riba sa šaranima (jd.) Kuća

Dublji ženski glas

Koja slavna američka ličnost otvara vrata taksija u uvodnoj špici Princa iz Bel Aira? a) Bill Cosby b) Quincy Jones c) Sidney Poitier d) James Earl Jones

„Minimum“ Programski jezik

Hannah i njezine ...

HM.COM

travel tips

24 Zadnja

Navod iz teksta Rimski: 50

Sudac, Theodor (Gotovina!)

WIRED.COM

Dušik Angelina Jolie

Zamrznu� se

Prilagodba, asimiliranje

Navodno se u svakoj epizodi Seinfelda u nekom od kadrova pojavi isti superjunak - koji? a) Superman b) Batman c) Deadpool d) Captain America

ODGOVORI:

1b, 2c, 3d, 4b, 5a

sudoku

"Novinarstvo je pitati i drugu stranu, u praksi to zaista tako funkcionira." Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera

USKORO!

Intervjue s glavnim urednicima vodećih hrvatskih medija na temu novinarstva danas pročitajte u specijalnom izdanju Globala u lipnju!

premetaljka ERA: SLAVNA IKONA!

GLOBALKO VAS POZIVA...

globalko

Ako imate prijedloge, kritike, pohvale, probleme i teme koje želite da istražimo, slobodno nam se javite na e-mail: redakcija@GlobalNovine.eu

————— ————————— Autor: XANT