Global broj 11, studeni, 2015.

Page 1

POSEBAN PRILOG Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu proslavio 53. rođendan

Dekanica Lidija KosStanišić: Ljudi su naše najveće bogatstvo!

Sve o programu i upisima na FPZG

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 11 / Godina 2 / studeni 2015.

SMJEŠTAJ

‘Plaćamo čak 500 kuna, a u Industrogradnji nemamo grijanje ni internet!’ Str. 3

ŽIVOTOPISI

Od krajnje nepismenosti do nepotrebnih laži

Str. 5

ZA ŽIVOT NESPREMNI

Čemu škola kad o životu uče na Googleu?

Str. 7

IZBORI 2015.

Mladima se nudila demagogija

Str. 9

KOMENTAR

Gdje su nestala studentska ‘oružja’? Foto: Ivan Gundić

Studenti u Maksimirskoj odlučili su pridonijeti jesenskom šarenilu uz oslikavanje panoa uz cestu

VRIJEĐANJE ONLINE

EKSKLUZIVNI INTERVJU Ivan Đikić, novi član Europske akademije znanosti

Str. 11

 U Hrvatskoj se nakon rata prestalo ulagati u profesorski kadar, a kad izgubite kvalitetu obrazovnog kadra, onda izgubite obrazovanje. Snažni politički utjecaji vrlo su često nelogični i ne prate potrebe nastavnog kadra i škole

 Od 15. do 30. godine govorimo o ključnoj dobi u kojoj svaki pojedinac mora otkriti koje su njegove vrline i što želi ostvariti u životu

 Nekoliko novih projekata pokazalo je kako bismo blokiranjem dugotrajnih upala mogli pomoći i onima koji boluju od tumora

Može vas se pronaći i tužiti!

Str. 22

Foto: Duško Marušić/Pixsell

Hrvatska je znanost u kroničnoj uspavanoj fazi, brinite se o vlastitim talentima!

 Najtalentiraniji mladi ljudi gube entuzijazam i imaju dvije opcije: otići u inozemstvo i iskazati svoje talente ili ostati u Hrvatskoj gdje će ih sustav uključiti u masu koja je nemilosrdna i u kojoj nema osobnosti

Str. 17

POTICAJI ZA MEDIJE

Jesu li kriteriji Ministarstva jasni i transparentni?

Str. 15


2

STUDENTSKI ŽIVOT

Studeni 2015.

IMPRESSUM GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača izv. prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Zamjenica glavnog urednika Matina Tenžera tenzera.tenzera@gmail.com

Izvršni urednik Mislav Lugonjić mislav_lugonjic@windowslive.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Marija Gaura, Irena Domitrović, Silvija Vuković (Studentski život, Srednja), Matina Tenžera (Kultura, Društvo), Nina Vujčić (Lifestyle), Tibor Trupec (Reportaža, Zadnja), Lucija Tošić (Novac), Mislav Lugonjić (Sport), Dora Kršul (Intervju, Kolumne/ Komentari/Mišljenja), Milan Dalmacija (Tehnologija, Poduzetništvo), Hanan Nanić (Svijet/EU), Nika Mokos (Fotografija) Lektura Snježana Babić Višnjić Poseban prilog FPZG-a: novinari i urednici Globala Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Community manager Dora Kršul dora.krsul@gmail.com

Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com ISSN 1849-4722

INFORMATIZACIJA Hoće li papirnati indeksi uskoro izgubiti svrhu?

U Srcu tvrde: Koncept e-indeksa u biti je pogrešan

Ravbar G Barbara barbara.ravbar17@gmail.com

N

eki fakulteti u Hrvatskoj već su potpuno prihvatili indekse u elektroničkom obliku dok su drugi još u takozvanom tranzicijskom razdoblju koje podrazumijeva korištenje Studomata i “klasičnih” indeksa. Ipak, mišljenja o formatu indeksa među studentima su podijeljena. Dok jedni zagovaraju potpuno uvođenje e-indeksa, drugi smatraju da je klasični, papirnati oblik i dalje poželjan. STUDOMAT “Pojam e-indeks pojavio se i počeo koristiti tijekom jednog od pilot-projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, kada je omogućeno da se na studentsku iskaznicu iz elektroničke evidencije visokog učilišta (npr. ISVU) ‘kopira’ sadržaj te elektroničke evidencije, a koji se tiče nekog studenta”, objašnjava Denis Kranjčec, predstojnik Sektora za informacijske sustave Sveučilišnog računskog centra (Srca). Stav je Srca da je takav koncept e-indeksa zapravo pogrešan ili barem nepotreban. “Kopiranjem elektroničke evidencije na iskaznicu na njoj dobijemo neko ‘zamrznuto stanje’ na dan kada je to kopiranje obavljeno, ali ne i aktualne podatke. Osim toga, za čitanje takvog e-indeksa studentu je potreban poseban uređaj pa je stvarna upotrebljivost zapisa e-indeksa na iskaznici upitna”, pojašnjava Kranjčec. Putem Studomata pak studenti mogu pristupiti svojim aktualnim i potpunim podacima u bilo kojem trenutku s bilo kojeg uređaja koji ima pristup internetu, a te podatke mogu pokazati ili ispisati na papir. “E-indeks, dakle, nije obvezan, niti je propisan na nacionalnoj razini, a upitan je i njegov smisao”, zaključuje Kranjčec. Jedna od glavnih zamjerki korište-

‘E-indeksi su bolji, pogotovo u slučaju kad izgubite papirnati indeks, kad započinju ‘odiseje i ilijade’ s ponovnim upisima ocjena i potpisima u novi’, tvrdi dr. sc. Damir Kralj, viši predavač na Veleučilištu u Karlovcu

Foto: Ivan Gundić

Studenti moraju paziti na to da su im ocjene upisane i u indeksu i na Studomatu

nju ‘tradicionalnih’ indeksa jest to što se studenti iz udaljenijih gradova nakon položenog ispita moraju vraćati u grad u kojem studiraju samo po potpis profesora, iako su ocjene već upisane u elektroničkom obliku. Odlazak u drugi grad tako im stvara dodatne financijske troškove i gubitak vremena. PRAVILNIK JE JASAN “Osobno mi se sviđaju e-indeksi jer su mnogo praktičniji od starih indeksa. Ne moram paziti gdje sam ostavio indeks, hoću li ga zaliti kavom i slično”, kaže Marin Kostelac s FERa, jednog od fakulteta koji su potpuno prešli na elektronički oblik. I dr.sc. Damir Kralj, viši predavač na Veleučilištu u Karlovcu, smatra da su e-indeksi bolji, “pogotovo u slučaju

Studenti mogu pristupiti svojim aktualnim i potpunim podacima u bilo kojem trenutku s bilo kojeg uređaja koji ima pristup internetu, a te podatke mogu pokazati ili ispisati na papir kad izgubite papirnati indeks, kad započinju ‘odiseje i ilijade’ s ponovnim upisima ocjena i ponovnim potpisima u novi. Izgubljena pametna kartica poništi se i programira se nova koja ponovno služi za autorizaciju pristupa svim postojećim podacima - bez gubitaka”. “Profesori na našem fakultetu redovi-

to upisuju ocjene u Studomat i rijetko nastaju problemi, ali ipak mislim da je bolje da student ima rukom pisanu knjižicu, indeks, koji sadržava potpis profesora jer je to vjerodostojnije”, smatra studentica Kristina Perez. Inače, pravilnik o studentskoj ispravi od ljeta 2014. godine nalaže da je studentska iskaznica jedina službena studentska isprava. “Time je, općenito gledajući, uporaba indeksa (klasičnoga ili elektroničkoga) prestala biti obvezna, odnosno odluka o eventualnoj uporabi indeksa i njegova formata, izgleda i sadržaja je prepuštena visokim učilištima”, nadodaje Denis Kranjčec iz Srca. Tako primjerice na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu studenti koriste klasične indekse, ali ocjene se upisuju i u Studomat.

KOMUNIKOLOŠKA ŠKOLA Problemi medijske pismenosti u Hrvatskoj

U medijima prevladava ‘kultura štikle’ Domitrović G Irena domitrovic.irena@gmail.com

D

jeca svaki dan provedu i do četiri sata pred televizijskim ekranima koji su postali odgajatelji budućih naraštaja, a profil na Facebooku otvaraju prije trinaeste godine u gotovo 70 posto slučajeva. S tim je spoznajama organizirana i ovogodišnja, sedma Komunikološka škola Matice hrvatske. Medjiskim odgojem do medijske pismenosti - tema je o kojoj su pet dana raspravljale studentice Hrvatskih studija i Fakulteta političkih znanosti. Deset najboljih kandidatkinja dobilo je prigodu razgovarati sa stručnjacima na području medija i medijske pismenosti i na tri studijska putovanja upoznati lokalne medije i njihov doprinos lokalnoj zajednici. Profesor Danijel Labaš, jedan od organizatora KŠMH-a, istaknuo je da je “vidi, prosudi, djeluj” model s tri koraka prema kojem bi svi medijski stručnjaci trebali raditi, a poseban je naglasak stavio na medijsko opismenjavanje

Sedma Komunikološka škola Matice hrvatske ugostila je stručnjake koji su polaznicama govorili o medijima i tome kako ih sigurno koristiti

Tonko Maroević polaznicama govori o sreći medijski pismenih Foto: Mirko Cvjetko

djece, ali i odraslih, roditelja i odgajatelja. Akademik Tonko Maroević studenticama je govorio o sreći i medijskoj pismenosti, i o ravnodušnosti koju ljudi pokazuju prema medijskim sadržajima. Franjo Skoko ih je učio kako se dobro pripremiti za javni nastup, a govorilo se i o strukturi idealnog medijskog odgoja za Hrvatsku. Veliki dio rasprave fokusirao se na rad udruga i njihov doprinos u promicanju medijskog odgoja. Branimir Bilić posebno je istaknuo kako je “medjiski odgoj, ako ga Hrvatska uopće ima, kaotičan, a u samom sadržaju prevladava kultura štikle”. Studentice su posjetile gradove Mariju Bistricu, Samobor i Križevce, gdje su slušale o načinu života lokalne zajednice i ulozi medija. Govorilo se o sadržajima koji prevladavaju. Tako se, primjerice, u jednom broju lokalnog lista Marije Bistrice objavio popis svih najpoznatijih nadimaka toga kraja. “U školi smo naučile gledati i prosuđivati medijske sadržaje, a sada je vrijeme da djelujemo”, složile su se polaznice.


STUDENTSKI ŽIVOT

Studeni 2015.

3

GOSTUJUĆE PREDAVANJE

Je li gotova tranzicija medijske demokracije? Prof. dr. Lenka Waschková Císařová na Fakultetu političkih znanosti

Vranić G Marija marijavranic96@gmail.com

M

PRIVREMENI SMJEŠTAJ Studenti nezadovoljni u hostelu Industrogradnja

‘Plaćamo 500 kuna, a ne radi grijanje i nemamo internet!’

Gooner G Tanja kateee123@outlook.com

K

ad je počela obnova studentskih domova u Zagrebu, vlasnici hostela Industrogradnja velikodušno su ponudili smještaj za 300 studenata. Međutim, hostel još nije potpuno funkcionalan, a studenti sve više negoduju zbog problema s internetom i grijanjem, te previsokim stanarinama. Naime, grupa Industrogradnja obećala je da će do 1. listopada 2015. biti završeni radovi u hostelu. Za 500 kuna, koliko studenti mjesečno izdvajaju za stanarinu, rečeno je da će dobiti smještaj u trokrevetnoj sobi, imati grijanje, Wi-Fi i uredne sanitarne čvorove.

‘Cimerice i ja spavamo u vestama, a iz madraca vire opruge koje bodu u leđa. Mislim da su nam mogli osigurati stare madrace iz doma Stjepana Radića’, kaže studentica Kornelija Klarić

‘Svaka država srednje i istočne Europe ima poseban put razvoja demokracije u medijima’, tvrdi dr. Lenka Waschková Císařová

OČEKIVALI SU VIŠE “Živjela sam pet godina u domu Stjepan Radić. Smještaj je bio treće kategorije i plaćala sam 200 kuna na mjesec. Nikad se nije dogodilo da čistačice

Uprava hostela je svjesna nezadovoljstva studenata, ali navode da čine sve što mogu kako bi svaki problem riješili što djelotvornije u što kraćem roku. Cijenu stanarine smatraju optimalnom nisu oprale tuševe, umivaonike ili zahodske školjke. Stvari su se redovito popravljale i voda nije curila po tjedan dana kao ovdje. Uostalom, čini mi se da ta voda iz začepljenih cijevi smrdi i ne želim se tuširati u takvim uvjetima. Pa, Bože dragi, ljudi smo i zaslužujemo osnovnu higijenu!”, kazala nam je jedna ljutita studentica. “Veličina soba je zadovoljavajuća, ali taj prostor treba zagrijati, što mi se čini gotovo nemoguće. Cimerice i ja spavamo u vestama, a iz madraca vire opruge koje bodu u leđa. Mislim da su nam mogli osigurati stare madrace iz ‘Stjepana Radića’. Cimerici nije popravljen ormar iako se već tri puta žalila da joj nedostaju police, ali oni i dalje ignoriraju naše molbe”, rekla je Kornelija Klarić, jedna od stanarki hostela. “Imali smo mjesec dana da završimo radove, a hostel nije bio u funkciji godinama. Nekada su na prvom katu stanovali radnici, oko 20 njih, a drugi i treći kat bili su prazni. Prema tome, bilo je jako teško sve radove obaviti na vrijeme i opremiti cijeli hostel u tako

oramo poznavati prošlost da bismo razumjeli sadašnjost, nekoliko je puta ponovila prof. dr. Lenka Waschková Císařová prilikom gostovanja na Fakultetu političkih znanosti. Sredinom listopada je u sklopu programa Erasmus+ održala tri predavanja. Waschková Císařová docentica je na Odjelu za medijske studije i novinarstvo na Fakultetu za društvene studije Sveučilišta Masayrk u Brnu u Češkoj. Na prvom je predavanju studentima preddiplomskog studija novinarstva i politologije govorila o stupnju demokracije koji su mediji postigli u razdoblju od 1989. godine do danas. Je li tranzicija medijske demokracije uspješno završena bilo je glavno pitanje koje je postavila ističući važnost kritičkog razmišljanja. Istaknula je kako svaka država srednje i istočne Europe ima poseban put razvoja demokracije u medijima. Drugo predavanje održano je kao promocija 11. broja časopisa Medijske studije “Media Democratization: Media System Twenty Five Years After the Revolutions of 1989”. Waschková Císařová i dr. Monyka Metykova sa Sveuči-

Iz uprave hostela kažu da nisu imali dovoljno vremena za detaljno uređenje

kratkom roku za 297 studenata. Prizemlje smo doveli u funkciju, opremili smo još šest soba u koje ćemo primiti još nekoliko studenata, napravili smo sanitarni čvor, opremili smo dnevni boravak u kojem će studenti moći učiti, uskoro dolazi oprema za praonicu, priprema se teretana, odnosno dvorana za vježbanje. Sljedeći korak su kafić te restoran u stilu menze. Nakon što se završe renovacije u studentskim domovima Cvjetno i Stjepan Radić, ovo će i dalje ostati smještaj za studente”, rekla nam je pak Gordana Ba-

bić, koordinatorica hostela. U hostelu su smješteni i studenti koji nisu dobili subvenciju a prijavili su se na natječaj. Navode da im je ovaj smještaj prihvatljiviji nego boravak u stanu, koji je mnogo skuplji. IMA I SVAKAKVIH STUDENATA S druge strane, studenti koji primaju subvenciju ističu da se namjeravaju preseliti odmah po završetku radova u domovima. Portir svakodnevno prima nekoliko žalbi, pretežno na grijanje i internet. Također, stanari hostela če-

Foto: Tin Koren

sto izražavaju svoje nezadovoljstvo i u zajedničkoj grupi na Facebooku. Uprava hostela je svjesna nezadovoljstva studenata, ali navode da čine sve što mogu kako bi svaki problem riješili što djelotvornije u što kraćem roku. “Mnogi se studenti žale na probleme s internetom i grijanjem, ali razlog za to je što hostel već dugo godina nije korišten. Studentima s pritužbama na grijanje ponudi se strujni radijator ili im se predloži premještaj u drugu sobu, ali oni se ne žele preseliti. Međutim, nisu svi studenti isti, pa tako ima i onih koji rade razne nepodopštine - razbijaju, bacaju smeće, bacaju cijele role papira u zahod zbog čega se on začepi”, kažu iz hostela. Brojne su pritužbe na internet, osobito zbog nemogućnosti prijave na Merlin, Studomat i sl. U hostelu kažu da na to ne mogu utjecati jer tu odgovornost snosi CARNET. Smatraju da je 500 kuna optimalna cijena, posebno jer imaju velike troškove u ovoj fazi renoviranja i ulaganja. “Industrogradnja nije ušla u ovaj proces zbog zarade, imali smo prazan prostor i htjeli smo izaći u susret studentima i ponuditi im smještaj. S vremenom ćemo se naviknuti jedni na druge, ali mi moramo komunicirati u domu, a ne izvan, jer to ništa ne znači i to ništa neće riješiti”, objasnila je Babić.

lišta Sussex uredile su jedanaesto izdanje ovog časopisa čiji je izdavač FPZG. Fokus broja je 25. godišnjica pada komunizma i stanje u kojemu su mediji danas. Dekanica FPZG-a izv. prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić u svome je govoru istaknula važnost i uspješnost Medijskih studija. Prisutnima se obratila i glavna urednica časopisa doc.dr.sc. Viktorija Car, a nakon nje je Waschková Císařová istaknula glavne nalaze i zaključke iz šest obrađenih članaka. Glavna tematika članaka su teme koje su nedovoljno zastupljene u znanstvenim istraživanjima, teme koje se “guraju pod tepih”. Posljednje predavanje Waschková Císařová održala je na temu manipulacije fotografijama u medijima.


4

STUDENTSKI ŽIVOT

Studeni 2015.

SAJAM SVJETSKOG OBRAZOVANJA

Studenti ne znaju za pravo na financijsku pomoć Studenti su se najviše interesirali za razgovor s predstavnicima sveučilišta koja nude studij kriminalistike, genetike, audioinženjeringa i filmske produkcije

Alić G Estera estera.alic@gmail.com

K

ako kvalitetno napisati prijavu za studij ili životopis, kako iskoristiti financijske pogodnosti i pripremiti se na život u stranoj zemlji, objasnili su na prvom Sajmu svjetskog obrazovanja predstavnici stranih škola, fakulteta i sveučilišta. U hotelu Westin je potkraj listopada 1500 posjetitelja dobilo mogućnost pitati sve što ih zanima u vezi s upisom na srednjoškolske, preddiplomske, diplomske i MBA programe. Osnivateljica i suvlasnica organizacijske agencije Integral Irina Christova objasnila je da su ušli na hrvatsku scenu jer “mladi nisu upoznati sa svim mogućnostima koje su im se otvorile ulaskom u EU”, te nadodala da “postoji financijska pomoć, pravo na rad i povlaštene školarine, ali studenti to iskorištavaju u razočaravajuće malom broju”. Sajam je specifičan jer je organizacija automatizirana, a pristup individidualiziran - prijavom su posjetitelji dobili svoj bar-kod, preko kojeg su predstavnici imali pristup njihovim informacijama. Studenti su se najviše interesirali za razgovor s predstavnicima sveučilišta koja nude studij kriminalistike, genetike, audioinženjeringa i filmske produkcije, a veliki je interes bio i za studije iz područja humanističkih znanosti, ekonomije, medicine, dizajna, stranih jezika te energetike i psihologije.

Christova je istaknula da se vani potiče aktivna suradnja različitih kultura i mišljenja da bi se došlo do inovativnih i kreativnih rješenja, ali vrijednost toga još nije prepoznata u nas. Postupak prijave za studij vani nije niti skup niti kompliciran. Što se pogodnosti tiče, Danska i Švedska nude besplatne preddiplomske i diplomske studije, a Nizozemska povlaštene godišnje školarine od 1990 eura, što je znatno jeftinije od naših privatnih fakulteta, dok u Velikoj Britaniji studenti mogu dobiti zajmove. Uz to, mnoga sveučilišta se obvezuju pronaći studentima smještaj i posao. Za sve programe osigurana je nastava na engleskom jeziku, a uvijek se pruža mogućnost i besplatnog učenja jezika zemlje u kojoj studenti borave.

Tijekom sajma studentima i školarcima na raspolaganju su za razgovor i konzultacije potpuno besplatno bili predstavnici brojnih srednjih škola, fakulteta i sveučilišta iz Velike Britanije, Švicarske, Švedske, Nizozemske, Danske, SAD-a i drugih zemalja. Posjetitelji su se najviše zanimali za načine ostvarenja prava na besplatno školovanje, iskustva drugih koji su otišli na studij u neku od zemalja EU te za studije koji im u Hrvatskoj nisu dostupni.

Foto: Niko Goga

ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Proslavljeno dobivanje titule ekoškole

Z

dravstveno veleučilište u Zagrebu 4. studenoga proslavilo je dodjelu “zelene zastave” i međunarodne titule ekoškole. Program ekoškole osmišljen je za provedbu smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš na razini cijelih odgojno-obrazovnih ustanova. To su donedavno bile osnovne i srednje škole, dječji vrtići i učenički domovi te škole za djecu s posebnim potrebama, a od svibnja 2015. ovom se popisu pridružila i prva visokoškolska ustanova u Hrvatskoj - Zdravstveno veleučilište. Nacionalni koordinator ekoškola u Hrvatskoj je Udruga Lijepa naša. Međunarodni program ekoškole razvila je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for Environmental Education – FEE) kao odgovor na

UN-ovu konferenciju 1992. godine. Program se službeno počeo provoditi od 1994. godine u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji, a danas se program ekoškola provodi u više od 50 država svijeta koje povezuju više od 40.000 škola i ustanova.

Foto: ZVU

Foto: Nika Obučina

U POTRAZI ZA LIJEČNIKOM Studenti često ne znaju proceduru

Ne čekajte hitni slučaj, prebacite svoj karton

Mnogi ne poznaju svoja prava

Sajam je posjetilo više od 1500 studenata

Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

Zbog nebrige oko liječnika, mnogi studenti s virozama satima čekaju na hitnom prijamu u bolnicama

Batur G Anamaria anamariabatur14@hotmail.com

K

ada je 2012. godine zatvorena Studentska poliklinika na Trgu žrtava fašizma, liječnici su raspoređeni na nekoliko lokacija diljem Zagreba. Zagrebačkim studentima koji dolaze iz drugih krajeva Hrvatske tako je dodatno otežan pronalazak liječnika. Od tada sve više njih u Zagreb ne prenosi zdravstvene kartone i ne traži liječnika opće prakse, zubara ili, u slučaju djevojaka, ginekologa nego ostaju pri svom odabiru u rodnom mjestu. Jedan od najčešćih razloga zbog kojih se studenti ne odlučuju na potragu za novim liječnicima u Zagrebu dugogodišnja su poznanstva i ugodna iskustva s liječnicima u mjestu iz kojeg dolaze. “Svoju doktoricu znam već jako dugo i jako je dobra pa nekako i ne želim drugog liječnika”, kaže Filip Mesarić iz Belice kod Čakovca. BRZA PROMJENA A ako se studenti dolaskom u Zagreb ipak odluče na promjenu liječnika postupak nije nimalo kompliciran. Kako kaže liječnik obiteljske medicine, doktor Dragan Soldo, svi redovni studenti imaju pravo na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje pa liječnici ne bi smjeli i većinom ne prave probleme oko primitka studenata kao novih pacijenata. Novoizabranom liječniku stari liječnik odmah, a najkasnije u roku od tri dana, predaje svu zdravstvenu dokumentaciju. Ovakav postupak promjene liječnika studenti mogu provesti svakih šest mjeseci. Tako je i Osječanka Tamara Krištof našla nove liječnike u Zagrebu. “Liječniku opće prakse, ginekologu i zubaru sam se prebacila već na prvoj godini jer sam zaključila da će mi prije trebati ovdje u Zagrebu s obzirom na to da ne idem često kući”, kaže Tamara. Svaki zagrebački fakultet ima mjerodavnog liječnika za preventivnu zdravstvenu zaštitu studenata. Fakultetski liječnik na prvoj godini fakulteta obavlja sistematski pregled i razgovor o navikama studenta i pri-

Novoizabranom liječniku stari liječnik odmah, a najkasnije u roku od tri dana, predaje svu zdravstvenu dokumentaciju. Ovakav postupak promjene liječnika studenti mogu provesti svakih šest mjeseci

Procedura promjene liječnika Studenti se najprije moraju javiti svom trenutačnom liječniku i onom kojem se žele prebaciti. Potom moraju popuniti Izjavu o promjeni izabranog liječnika koju mogu preuzeti u ordinaciji liječnika za koji su se opredijelili ili s internetskih stranica HZZO-a. Drugi dio Izjave popunjava trenutačni liječnik i potvrđuje svojim potpisom i pečatom, nakon čega ju je potrebno ovjeriti u HZZO-u.

Popis mjerodavnih liječnika i njihovih fakulteta kao i radno vrijeme, adrese i brojevi telefona mogu se pronaći na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

lagodbi na fakultet, pa im se studenti mogu obratiti u slučaju teškoća u učenju ili prilagodbe na fakultetu. Prof. dr.sc. Vesna Jureša, liječnica mjerodavna za studente Medicinskog fakulteta, kaže kako je situacija za studente bez liječnika u Zagrebu teška, ali i da studenti znaju vrlo malo o svojim pravima. “Ono što ja mogu napraviti za njih je napisati recept, uputnicu, ispričnicu ili ih pratiti ako imaju neku kroničnu bolest, ali ih ne mogu liječiti kao njihov odabrani liječnik”, ističe Jureša. Ona se, s drugim fakultetskim liječnicima, zauzima za vraćanje studentske poliklinike kako bi studenti imali što bolju zdravstvenu zaštitu. Inače, popis nadležnih liječnika i njihovih fakulteta, kao i radno vrijeme, adrese i brojevi telefona mogu se naći na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. HITNA KAO ALTERNATIVA? Studentski domovi Stjepan Radić i Cvjetno naselje imaju vlastite liječničke i stomatološke ordinacije, ali i tamo liječnici studente ne primaju bez zdravstvenih kartona. Doktor Soldo savjetuje da se studenti, ako nemaju svog liječnika u Zagrebu, a imaju hitan slučaj jave najbližem liječniku koji će im pružiti barem osnovnu brigu. Osim toga jedino što im preostaje je odlazak na Hitnu pomoć. Na hitni bolnički prijam mogu se javiti u svim zagrebačkim bolnicama, ali će čekati zajedno s drugim pacijentima, ovisno o hitnosti njihova slučaja. Savjetuje se da zbog gužvi na hitnom prijmu ne dolaze s prehladama i manjim ozljedama koje nisu toliko ozbiljne i mogu se izliječiti tabletom protiv bolova. Mnogi su studenti posjetili Hitnu te, kako navode, bili su primljeni te im je pružena potrebna pomoć. Studenti se snalaze na različite načine, ali većina pokušava manje viroze i prehlade preležati i nastaviti dalje s brojnim obvezama od kojih i ne stignu biti bolesni.


STUDENTSKI ŽIVOT

Studeni 2015.

5

ŽIVOTOPISI Mnogi se mladi sami eliminiraju pri traženju posla

Nepismene i promašene prijave poslodavci odmah odbacuju

Domitrović G Irena domitrovic.irena@gmail.com Musulin G Mia mia_1610@hotmail.com

P

Često se za posao prijavljuju i ljudi koji ne ispunjavaju uvjete koji su navedeni u natječaju. Takvima PR-ovac Krešimir Macan savjetuje: ‘Tada ne šaljite životopis, radije pokucajte na vrata i popričajte s poslodavcem’

ostoje ljudi koji ni vlastito prezime ne znaju napisati kako treba, tvrdi Iris, voditeljica odjela jednog od teleoperatera u Hrvatskoj, i dodaje da je jedan dečko u svom životopisu pogrešno napisao slovo lj, odnosno L i J je napisao oboje velikim slovima. Poslodavci toleriraju mnoge pogreške, ali negdje i oni povlače granicu. Kada prime prijavu za posao u kojoj piše pogrešan naziv tvrtke, kada su kandidati nepismeni, pa ne znaju da iza zareza dolazi razmak i malo slovo samo su neki od slučajeva za koje je Iris navela da zbog njih životopis odmah odbijaju. Bez obzira na vrline svakog pojedinca, loše napisan životopis može dovesti do gubitka koraka s ostalim kandidatima već na samom početku aplikacijskog procesa. UHVAĆEN U LAŽI Krešimir Macan, direktor agencije za odnose s javnošću, ispričao je da ga prije svega odbijaju ljudi koji se prijave, a da i ne pročitaju oglas za posao, te pošalju prijavu koju su imali pripremljenu za neki drugi oglas. “Ono što uvijek pamtim su inovativne prijave. Sjećam se jednog životopisa koji smo dobili u obliku mikrobloga. Taj je pristup bio toliko originalan da naša tadašnja tajnica nije ni prepoznala da je riječ o životopisu”, prisjeća se Macan. Danas postoji niz jednostavnih načina pisanja životopisa koji sami usmjeravaju kandidata tijekom pisanja, a najpoznatiji među njima je Europass. Međutim, čak ni taj životopis ne znači da neće biti drastičnih pogrešaka.

na kojoj se gotovo uopće ne vide. Također, ne trebaju im zvjezdice niti šarena slova”, ističe Tolj. Često se za posao prijavljuju i ljudi koji ne ispunjavaju sve uvjete koji su navedeni u natječaju. Takvima Macan savjetuje: “Ako ne ispunjavate uvjete, ne šaljite životopis, radije pokucajte na vrata i popričajte s poslodavcem”. Motivacijsko pismo služi pak kao dopuna životopisu i trebalo bi odgovoriti na pitanje “Zašto zaposliti ovu osobu?”

Nauči kako na radionici CISOK-a Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri organizira radionicu “Napiši Europass životopis” koja će se održati 1. prosinca. O sudjelovanju na radionici i sve dodatne informacije mogu se doznati na web-stranici www.cisok.hr

Foto: Ivan Gundić

Od djetinjstva do zrelih dana - je li baš svemu mjesto u životopisu za posao?

Jedan čovjek se prijavljivao za posao u marketingu i u životopisu je napisao da igra golf. Kada je došao na razgovor, poslodavka, inače strastvena ljubiteljica golfa, ispitivala ga je o sportu o kojem on na kraju nije apsolutno ništa znao. Na pomalo smiješne životopise naišao je i poslodavac Tomislav Odžaković koji je ispričao da su “tražili ravnatelja doma za stare i nemoćne osobe, a jedan čovjek je priložio životopis i u njemu postavio uvjete u kojima navodi kako želi da mu budu pla-

Možda najčešća pogreška pri prisanju životopisa odabir je fotografije. Kandidati često stave selfie ili sliku na kojoj se gotovo uopće ne vide. Također, ne trebaju zvjezdice niti šarena slova, ističe Mateja Tolj iz Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri

ćeni i smještaj, hrana, putni troškovi te da mu točno javimo kad će početi raditi. Jedna gospođa koja se također prijavila napisala je osam stranica životopisa na kojima je u detalje objasnila svoje životne probleme”. BEZ ŠARENILA Mateja Tolj, stručna savjetnica iz Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri rekla je kako je vjerojatno najveća pogreška u pisanju životopisa odabir fotografije. “Kandidati često stave selfie ili sliku

“Životopis je popis formalnih informacija o osobi, a motivacijsko pismo služi za to da je poslodavac upozna. Treba navesti gdje je osoba vidjela natječaj, te za koje radno mjesto ili program se prijavljuje i zašto”, nadodaje Tolj. Studentica koja je jedan semestar studija provela na Erasmusu Lukrecija Štulić navela je ono što je njoj najviše pomoglo u prijavu za studentsku razmjenu. “Važno je istaknuti planove za budućnost, zašto je netko zainteresiran baš za taj program, za tu zemlju i kulturu. Ne treba pričati basne, sve što se kaže mora biti moguće potkrijepiti dokazima, ali treba i zvučati optimistično jer ako student ne vjeruje u priču, neće ni oni”, rekla je Štulić.

STUDENTSKI ZBOR Izabran je novi stari predsjednik Petar Labrović

Drugi mandat počinje inicijativom za izmjenu Pravilnika o studentskoj prehrani

Ravbar G Barbara barbara.ravbar17@gmail.com

S

tudentski zbor Sveučilišta u Zagrebu je izabrao novog predsjednika sredinom listopada. Na sjednici Skupštine svoj drugi mandat dobio je student pete godine Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Petar Labrović, koji je još prošle godine započeo neke od promjena za poboljšanje kvalitete studentskog života. “S članovima predsjedništva i uz potporu skupštine Studentskog zbora započeli smo promjene u zakonu o studentskom zboru, sveučilišnom sportu, pravilniku o prehrani, smještaju, studentskim stipendijama, međunarodnoj suradnji i radu Hrvatskog studentskog zbora”, navodi Labrović i napominje kako je ovo bila naporna, ali vrlo produktivna akademska godina. Ono na čemu će svoj rad temeljiti u ovom mandatu je inicijativa za izmjenu Pravilnika o studentskoj prehrani. Glavne stavke koje želi poboljšati su vraća-

Zbor vidi potrebu za održavanjem radionica pisanja studentskih projekata

Crtice iz životopisa Još u srednjoj školi Labrović je bio aktivan u raznim projektima i unapređenju nastave. Po dolasku na fakultet uključuje se u nekoliko studentskih udruga, kao što su Studenti Cetinske krajine, Klub Sinjana u Zagrebu i mnoge druge. Tijekom prvog mandata pokreće Primatijadu, prvu znanstveno-sportsku manifestaciju za studente prirodoslovne i matematičke struke u Hrvatskoj. U suradnji sa studentskim zborovima nekoliko zagrebačkih fakulteta osmislio je prvu Sveučilišnu brucošijadu.

nje dnevnih limita na staro, povećanje mjesečne razine subvencije, vraćanje mjesečnog obračuna, ujednačavanje kvalitete prehrane u menzama na državnoj razini, poboljšanje brzine usluge, te dopustiti iznošenje hrane iz menzi. Studentski zbor vidi potrebu za održavanjem radionica pisanja studentskih projekata, jer mnogi to ne znaju, a sve većim mogućnostima iskorištavanja europskih fondova svim studentima će to koristiti. U prošloj akademskoj godini održali su nekoliko radionica koje su bile uspješne i vrlo posjećene, koje će se nastaviti i ove godine. Uz to razvijat će aplikacije vezane uz razne projekte, kako bi se papirologija vezana za to smanjila, a studenti dobili mogućnost internetske prijave dokumentacije iz svojih domova, pri čemu bi profesori evaluatori dobili jednake objektivne kriterije pri ocjenjivanju. Izrada aplikacije predviđena je do početka 2016. godine što znači da bi “svi budući projekti trebali ići preko nje”, komentirao je Labrović.

Petar Labrović student je pete godine Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Foto: Jurica Galoić/Pixsell


6

STUDENTSKI ŽIVOT

Studeni 2015.

PREDSTAVLJAMO DOBITNIKE REKTOROVE NAGRADE PRIZNANJE Surađuju od osnovne škole, sad im se otvaraju brojna vrata

Nakon Rektorove nagrade počeli su prodavati svoj izum!

G Zrinka Medak

Njihov šesteronogi hodač razlikuje se od ostalih robota

zrinka95@gmail.com VELI cINA JE VAzNA jer ima ugrađen inovativni algoritam za hodanje,

Foto: Jozo Jozipović

BRUCOŠIJADE Sezona tuluma dobrodošlice

Od tombole do tamburaša Razdoblje brucošijada zatvara Filozofski fakultet 5. prosinca Planinčić G Mia miaplaninic@hotmail.com

P

les i pjesma do ranog jutra obilježili su tradicionalne tulume dobrodošlice za studente. Idealna su kombinacija za dobru zabavu i nova poznanstva, a svaka je brucošijada po nečemu posebna. Jedna od prvih ovogodišnjih veselica bila je ona Zdravstvenog veleučilišta u klubu Roko, a studente su zabavljali tamburaši i DJ. U Vip clubu uz domaći i strani trash zabavljali su se studenti Prehrambeno-biotehno-

Klub studenata elektrotehnike (KSET) nastavio je tradiciju i opet organizirao najveću i najposjećeniju studentsku brucošijadu koja se slavila 7. studenoga, a glavni izvođači bili su Edo Maajka, Brkovi i Kiša metaka loškog, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Farmaceutskobiokemijskog te Fakulteta političkih znanosti. Studentski zbor FPZG-a organizirao je i tombolu, a glavna nagrada je bila putovanje party vlakom za dvije osobe u Rijeku. Europska udruga studenata prava ELSA organizirala je tu-

lum za pravnike u klubu Moon. Potkraj listopada održana je druga po redu Sveučilišna brucošijada u Studentskom centru u Zagrebu. Organizatori su Studentski zbor Sveučilišta, Savjet mladih grada Zagreba i Studentski.hr, u suradnji sa Studentskim zborom PMF-a, Medicinskog i Ekonomskog fakulteta. Prošlogodišnja Sveučilišna brucošijada doživjela je veliki odziv studenata, a tako je bilo i ove godine. Zabava se održala na tri stagea: black (rock), blue (elektro i techno) i red (tamburaši). Ova je brucošijada specifična upravo po tome da svatko može izabrati nešto za sebe, međutim mnogi zamjeraju prevelike gužve. Student ekonomije Matija rekao je “tulum bio dobar, ali previše ljudi, i do šanka je bilo nemoguće doći”, a osim redova za šank, teško je bilo uopće ući i otići na toalet. Nakon 33 godine, Klub studenata elektrotehnike (KSET) nastavio je tradiciju i opet organizirao najveći i najposjećeniji studentski događaj, brucošijadu FER-a koja se ove godine slavila 7. studenoga. Glavni izvođači bili su Edo Maajka, Brkovi i Kiša metaka. KSET svake godine organizira i projekcije filmova u kinu te zabavu u KSET Caffeu za oko 5000 studenata. Sezona tuluma dobrodošlice ove godine traje do 5. prosinca kada svoju brucošijadu organizira Filozofski fakultet.

OFFICE 365 Suradnja na modernizaciji visokog školstva

Poznati programi besplatni i za studente i za profesore

Nudi se pohrana 1 terabajta podataka u ‘oblaku’, kojem će se moći pristupiti s bilo kojeg uređaja, bilo kada i s bilo kojeg mjesta Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

M

inistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Sveučilišni računski centar i Microsoft Hrvatska objavili su kako studenti svih visokih učilišta u Hrvatskoj od sredine listopada mogu koristiti besplatni programski paket Office 365 online. Plod je to suradnje ovih institucija u provedbi modernizacije visokog školstva. Office 365 paket studentima nudi pohranu 1 terabajta podataka u “oblaku”, kojem će moći pristupiti s bilo kojeg uređaja, bilo kada i s bilo kojeg mjesta na svijetu. Ovo podrazumijeva i mogućnost unošenja podataka s različitih uređaja te sinkronizaciju tih promjena. Osim Office alata na raspolaganju su SharePoint online, Exchange Onli-

ne, Skype for Business i Yammer. Uz to svaki profesor i student u državi ima pravo na pet besplatnih instalacija Office 365 ProPlus za računala i pet za mobilne uređaje. Besplatan pristup alatima moguć je putem elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr, a ažuriranje nadogradnji je također besplatno. Sve informacije o Officeu 365 mogu se doznati na www.srce.hr/ office365.

Office 365 online je plod suradnje MZOS-a, Srca i Microsofta u provedbi modernizacije visokog školstva Foto: MZOS

S

liči pauku, može napraviti trodimenzionalnu mapu prostora, a putem interneta njime se može upravljati na velike daljine. Riječ je o šesteronogom hodaču koji je razvojna platforma za daljnja istraživanja i pokuse na području robotike. Djelo je to mladog i ambicioznog “trojca” s Fakulteta elektrotehnike i računarstva: Luke Fućeka, Antuna Vukičevića i Josipa Vukičevića. Da je njihov izum inovativan i kreativan, potvrdila je i Rektorova nagrada koju su dobili u lipnju ove godine.

mogućnost upravljanja putem interneta, ali i sposobnost napraviti trodimenzionalnu mapu prostora

RADILI ŠEST MJESECI Suradnja Luke, Antuna i Josipa počela je još u osnovnoj školi. Od kad

Od početne ideje o šesteronogom hodaču do osvajanja Rektorove nagrade prošle su dvije godine su se upoznali do danas, sve zadaće, projekte i labose radili su skupa. Na početku četvrte godine fakulteta osjetili su potrebu da sva dotadašnja teorijska znanja primjene u praksi. Tako su počeli s izradom malog robota koji je nakon šest mjeseci, koliko je bilo potrebno za njegovo sastavljanje i usavršavanje, osvojio prvo mjesto na natjecanju Elektroboj. S njima je radio i Vlatko Klabučar, s kojim su radili i na projektu STEMI. Na petoj godini fakulteta počeli su raditi na većem i naprednijem robotu za koji su dobili Rektorovu nagradu. Svatko je bio zadužen za određeni dio posla, odnosno, za ono područje koje ga više zanima, da bi na kraju sve ujedinili u jedan savršeno funkcionalan robot. Luka za njega kaže da je “zbog svog izgleda koji podsjeća na pauka atraktivan, ali i mehanički i elektronički jako zahtjevan upravo zbog šest nogu koje se moraju koordinirano kretati”. Njihov “šesteronogi hodač” razlikuje se od ostalih sličnih robota po tome što u sebi ima ugrađen inovativni algoritam za hodanje, mogućnost upravljanja putem interneta na velike udaljenosti, te mogućnost da izradi trodimenzionalnu mapu prostora. Robotom se upravlja putem Playstation kontrolera, a može se kretati i do sat vremena bez ponovna punjenja baterije. Napravljen je u istraživačke svrhe za sve nadolazeće generacije studenata koji će na njemu provoditi vlastita istraživanja. Zbog toga su, nakon što su diplomirali u srpnju ove godine, dečki svog robota ostavili na fakultetu. VRIJEME I ŽIVCI Tijekom izrade robota naišli su na brojne tehničke probleme koji su im, kako kažu, oduzimali mnogo vremena i živaca. Unatoč tome, nikad nisu pomislili na odustajanje nego su zajedničkim snagama radili i dalje. “Najveća nam je podrška u tome bio mentor, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan,

FER-ovci s osvojenim priznanjem

Foto: Privatna arhiva

Ljudi iz cijelog svijeta naručuju šesteronogog hodača, pa tako dečki svoje robote već šalju u Europu, SAD i Australiju

ci i ostalima koji žele učiti na njemu. Naime, glavna svrha robota je edukacija mladih tako da dobiju rastavljenog robota kojeg sami, uz pomoć video instrukcija, mogu sastaviti i istražiti njegove motoričke sposobnosti.

koji je ujedno i profesor Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo. On nam je osigurao sva potreba novčana sredstva”, ističe Antun. Od početne ideje o “šesteronogom hodaču” do osvajanja Rektorove nagrade prošle su dvije godine. Nakon što su osvojili Rektorovu nagradu otvorila su im se mnoga vrata. Posljednja tri mjeseca rade na novom robotu u sklopu projekta STEMI (Science, Technology, Engineering, Mathematics and Innovation). Cilj projekta je napraviti novog robota koji će biti blizak djeci i pomoći im da zavole tehnologiju i robotiku, da shvate da matematika i računarstvo nisu samo dosadni brojevi nego mnogo više. Luka kaže da nema ljepšeg osjećaja nego kad dijete dođe na izložbu samo da bi vidjelo vašeg robota kojim je toliko zadivljeno. Njihov robot lako je dostupan pa je samim time i pristupačan dje-

NARUDŽBE PLJUŠTE Ljudi iz cijelog svijeta naručuju šesteronoge robote pa ih tako dečki već šalju u Europu, SAD i Australiju. Cijena je 280 dolara po robotu s priloženim uputama, a zanimljivo je da se robot može i personalizirati, odnosno, može imati lice kakvo naručitelj želi. Vodeći se svojim glavnim ciljem, a to je edukacija mladih, dečki su pronašli tvrtke koje kupuju njihove robote i doniraju ih osnovnim školama. Djeca u takvim školama moći će sama, ili uz pomoć profesora, učiti kako sastaviti i osposobiti robota. S druge strane, to je odlična prigoda da istraže tržište jer uskoro planiraju osnovati i vlastitu tvrtku. Trenutačno je u tijeku Indiegogo crowdfunding kampanja u kojoj su dečki tražili 16.000 dolara, a u nešto više od tjedan dana skupili više od 22.730 dolara i taj broj i dalje raste.


SREDNJA

Studeni 2015.

7

ZA ŽIVOT NESPREMNI Nakon školovanja mnogi mladi ne znaju ispuniti običnu uplatnicu

Čemu služi škola kad osnovne životne vještine uče na Googleu?

Ujčić G Gea geaujcic@hotmail.com

H

rvatsku je javnost nedavno snažno uzburkao podatak da tri četvrtine maturanata Nezavisnu Državu Hrvatsku ne smatra fašističkom tvorevinom. Istodobno se čini da tu istu javnost nimalo ne uznemirava životna neupućenost hrvatskih maturanata, brucoša i svih koji će jednoga dana stupiti na tržište rada ili tamo već jesu, iako su posljedice neznanja na toj razini mnogo dalekosežnije i ozbiljnije. FINANCIJSKA NEPISMENOST Karlo Butorac, brucoš na Fakultetu za elektrotehniku i računalstvo, ipak je optimistično komentirao situaciju. “Nemam nikakva ekonomska znanja osim da ne trošim više nego što imam. Samostalni život je ok. Mnogo toga radim prvi put u životu, ali sve je dosta jednostavno. Srednja me škola nije naučila nikakvim primjenjivim životnim vještinama, ali ne žalim se zbog toga, sve se to može guglati”, kaže Karlo. Na pitanje što je poziv na broj na općoj uplatnici, nije znao odgovor, ali se našalio kako se i to može naći na tražilici. Timothy Vlah prije dvije godine završio je ugostiteljsku školu i trenutačno je nezaposlen. Smatra kako ga škola nije opremila setom vještina nužnim za samostalni život nego su ga za to najviše pripremile prakse i poslovi na

Na HZZ-u susreću razne slučajeve - dolaze im savršeno informirani i samostalni mladi ljudi, ali ima i slučajeva gdje osoba dolazi s majkom koja svom već punoljetnom djetetu kaže: ‘Ti šuti’, i preuzima kontrolu

Hrvatski zavod za zapošljavanje Timothy Vlah posjetio je samo jednom jer smatra da je do posla lakše doći uz pomoć poznanstava nego burze. Priznaje da ne zna kako funkcioniraju mirovinski stupovi ili zdravstveno osiguranje Foto: Tin Koren

Tanka je linija između dječje igre i ulaska u svijet odraslih

određeno vrijeme koje je našao nakon škole. Hrvatski zavod za zapošljavanje posjetio je samo jednom jer smatra da je do posla lakše doći pomoću poznanstava nego burze. Ni on ne zna kako funkcioniraju mirovinski stupovi ili zdravstveno osiguranje. Kad na

televiziji vidi reklamu u kojoj žena uzbuđeno viče kako je njezin anuitet kredita ostao isti, nije siguran zašto se ona baš toliko veseli. Krediti u francima već su jednom skupo stajali hrvatske građane, a čini se da bi se sličan scenarij, s obzirom na financijsku pi-

smenost naših mladih generacija, mogao ponoviti. INFORMACIJE SU DOSTUPNE Djelatnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objasnile su da na Zavodu susreću razne slučajeve. Ima onih

PEDAGOŠKE MJERE Novi pravilnik omogućuje strože kažnjavanje učenika

U borbu protiv nasilja opomenama, ukorima i izbacivanjem iz škole

G paula.brecak@hotmail.com Paula Brečak

O

pomene, ukori, neopravdani sati i izbacivanje iz škole od ove školske godine počet će se strože primjenjivati, ako se može vjerovati obnovljenom Pravilniku o kriterijima za izricanje predagoških mjera. Cilj je Pravilnika smanjiti nasilje nad profesorima i učenicima, ali i regulirati ponašanje u školama. Prvi dan nove školske godine većini je počeo s čitanjem tog pravilnika kojim je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta postavilo nova pravila i kriterije kojima se određuje disciplina u osnovnim i srednjim školama. PROFESORI ZAŠTIĆENIJI Novi pravilnik ponajviše štiti profesore i daje im slobodu da discipliniraju učenike strožim mjerama. Profesorica engleskog i španjolskog jezika iz X. gimnazije Nevenka Vučetić McCullough objašnjava da je većina učenika vrlo pristojna, dobro odgojena i ponaša se u skladu s Pravilnikom i Statutom škole, ali dodaje kako je manji dio učenika vrlo nediscipliniran, glasan i drzak, te ometaju nastavu ili pak izravno napadaju profesore. “Jednoj kolegici učenici su već dru-

savršeno informiranih i samostalnih, ali i slučajeva da netko dolazi s majkom koja svom već punoljetnom djetetu kaže: “Ti šuti”, i preuzima kontrolu nad razgovorom. Iako postoje centri za informiranje i savjetovanje o karijeri te čak i portal za e-usmjeravanje, formalnog djela kurikula o zapošljavanju i osamostaljenju nema. Uvijek, kao i u svemu, postoje pojedinci koji koriste opcije i informacije koje im se nude, te oni koji to iz nekog razloga ne čine, složno su zaključile naše sugovornice iz HZZ-a. Nezaposlenost među mladim i obra-

‘Sve ovisi o autoritetu koji profesor postavi jer ako on sam dopusti bezobraštinu, najvjerojatnije će je i dobiti’, kaže maturantica Mirta Kolenko

Nasilje u školama ipak postoji

gi put zalijepili žvakaću gumu za stolac, žena ima financijske troškove, osramoćena je i osjeća se jadno jer vidi da je neki učenici ne vole. Normalno je da bi, kada bi se počinitelja ulovilo, trebao biti kažnjen”, tvrdi Vučetić McCullough. Problem nastaje kod profesora koji ne-

Foto: Damir Špehar/Pixsell

maju autoriteta ili srca provesti te mjere, s čime se složila i Mirta Kolenko, maturantica XI. gimnazije. “Sve ovisi o autoritetu koji profesor postavi jer ako on sam dopusti učeničku bezobraštinu, najvjerojatnije će je i dobiti”, govori Kolenko. Profesori koji su voljni nekoga prijaviti pedagoškoj služ-

bi ili zahtijevati opomenu kako bi smirili neposluh u razredu, to su radili i prije nego što je donesen novi pravilnik, a oni kojima je to bilo teško prošle godine, vjerojatno će se naći u istom problemu i ove. O iskustvima u strukovnoj školi Vladimira Preloga svjedoči učenica Anthea Gorički, koja tvrdi da se učenici drže pravila samo “dok njima to odgovara, nevezano o tome hoće li biti negativnih posljedica ako se ne ponašaju primjereno”. BEZ AUTORITETA Tena Sinovčić, učenica Klasične gimnazije, tvrdi da se učenici ponekad odnose bez poštovanja prema profesorima, bezobrazno odgovaraju i ignoriraju ih, ali dodaje da misli kako bi “profesori trebali biti dovoljno pedagoški obrazovani da mogu disciplinirati učenike i održati svoj autoritet, a neki to očito nisu”. Novi pravilnik stupio je na snagu 10. rujna ove godine te su svi profesori, učenici i roditelji morali biti upoznati s njim. Ideja je da se u školama izjednače i definiraju pedagoške mjere koje se provode kako bi svi bili jednaki bez obzira na to koju školu polaze. To se, tvrde učenici, još nije ostvarilo te i dalje sve ovisi o pojedinoj školi i profesorima koji u njoj rade.

zovanim ljudima u Hrvatskoj dosegla je kritičnu razinu. Zato je za mlade ključno pravodobno informiranje o stvarima koje ih očekuju u životu. Sam pronalazak tih informacija i njihovo razumijevanje možda je bolji ritual inicijacije u svijet odraslih od bilo kojeg predavanja na kojem mogu biti.

PORTAL

e-Usmjeravanje pomaže i srednjoškolcima

U osam različitih sekcija korisne su informacije o smještaju, poslu, praksi... nformacije vezane uz izbor zanimanja i škole, o slobodnim radnim mjestima, vještinama koje su potrebne za traženje posla i mnoge druge, koje su od koristi u upravljanju vlastitom karijerom objedinjuje projekt e-Usmjeravanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Srednjoškolci i oni koji će to tek postati putem portala mogu pronaći informacije podijeljene u osam različitih kategorija. Od popisa svih srednjih škola preko smještaja i ponude poslova za srednjoškolce, pa do državne mature i pomoći oko posla nakon srednje, sve je to na portalu. Josip Cindrić, učenik STŠ Faust Vrančić, tvrdi kako mu je pokretanje ovakvog portala u mnogome pomoglo. “Napokon na jednom mjestu mogu naći informacije o tome kako napisati životopis, ali i gdje pronaći praksu i posao u struci”, rekao je Cindrić i dodao da smatra da će ovakav projekt pomoći i roditeljima srednjoškolaca. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tvrde kako je stranica od pokretanja do kraja listopada posjećena više od 140.000 puta. Sadržaj objedinjuje informacije podjednako korisne učenicima i njihovim roditeljima, međutim mnogi za nju još ne znaju, što je potvrdio i Cindrić. “Znam da mnogi moji prijatelji ovaj portal još nisu vidjeli, ali kada dođe vrijeme za upis na burzu mislim da će im onda pomoći”, rekao je Cindrić. (I. Domitrović)

I


8

Društvo

Studeni 2015.

MOVEMBER Svijest o muškom zdravlju sve razvijenija

Pusti brk i podrži oboljele od karcinoma prostate i testisa

KONOPLJA Legalizirano medicinsko korištenje kontroverzne biljke

Karcinom prostate najčešće pogađa muškarce starije od 60 godina i u Hrvatskoj je na drugom mjestu po učestalosti. Od karcinoma testisa obolijevaju uglavnom mlađi muškarci između 15. i 35. godine Marmilić G Ana ana.marmilic@gmail.com

M

ovember je globalni pokret koji se obilježava tijekom studenoga kako bi se podigla svijest o karcinomu prostate i testisa. Nastao je u Australiji odakle mu se popularnost proširila svijetom. Riječ Movember je složenica riječi moustache (brkovi) te november (studeni). Muškarci puštanjem brkova tijekom studenoga pružaju podršku oboljelima od karcinoma prostate i testisa. Dino Beritić je na nagovor prijateljice ove godine puštanjem brkova odlučio podržati Movember. Smatra ga dobrom inicijativom kojom se skreće pozornost na karcinom i depresiju u muškaraca. “Mislim da je to dobra stvar kojom bi mi muškarci jedan mjesec u godini pokazali zajedništvo i solidarnost. Čisto da se sudjeluje radi nekog bro codea,” ističe Dino. “Simbol brkova nastao je kad se skupina mladića u Australiji pokušala solidarizirati s idejom koja u početku nije imala veze s današnjom temom Movembera. Kada su uvidjeli da je njihova akcija privukla više pozornosti od očekivanoga, isti su simbol odlučili pretvoriti u nešto važnije”, ističe dr. Hrvoje Tiljak, specijalist obiteljske medicine i nastavnik pri Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar. Puštanje brkova traži određenu požrtvovnost tijekom cijelog mjeseca. Okolina koja nije svjesna značenja Movembera može ismijavati taj čin. “Nepokolebljivima to stvara prigodu da neinformirane upute u značenje samog pokreta te aktivno podižu svijest o zdravlju muškaraca”, dodaje Tiljak. Doc. dr. sc. Dean Markić, specijalist urologije iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka, ističe kako karcinom prostate najčešće pogađa muškarce starije od 60 godina i u Hrvatskoj je na drugom mjestu po učestalosti pojavljivanja. Suprotno tome, od karcinoma testisa obolijevaju uglavnom mlađi muškar-

ci između 15. i 35. godine. Iznimno je važno naglasiti da karcinom testisa muškarci mogu otkriti sami. “U većini slučaja pacijenti sami napipaju otvrdnuće u području testisa te se javljaju obiteljskom liječniku koji ih dalje upućuje urologu. Palpacijom se primjećuje da je cijeli testis ili jedan dio tvrđi od testisa na suprotnoj strani, a također može i cijeli testis biti povećan”, objašnjava Markić. Što se tiče samog liječenja, prvi korak je kirurški odstraniti testis. Nakon patohistološke analize tkiva pretragama se isključuju moguće mezastaze. Ako one postoje, potrebna je kemoterapija ili zračenje. Karcinom testisa je izlječiv u čak 95 posto slučajeva, ako se na vrijeme otkrije. “Od karcinoma prostate je 2010. godine u Hrvatskoj oboljelo 1786 muškaraca što čini 16 posto ukupnog broja muškaraca oboljelih od raka”, napominje Markić. Što je muškarac stariji, veća je mogućnost obolijevanja od karcinoma prostate. U Hrvatskoj su aktivni sudionici Movembera KHL Medveščak što nimalo ne začuđuje s obzirom na popularnost pokreta u Kanadi. Sam pokret u Hrvatskoj nije popularan kao u Kanadi i Australiji. Studenti Medicinskog fakulteta u Rijeci prvi su počeli organizirano sudjelovati, a prošle godine priključili su se studenti Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U povodu obilježavanja Movembera u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar održan je prošle godine minisimpozij pod nazivom “Je li biti muškarac rizik za zdravlje?” Ove godine udruga studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci FOSS MedRi organizira Movember. “Planiramo proširiti projekt na sve studente i profesore Sveučilišta u Rijeci i organizirati veliko natjecanje za najbolji brk Sveučilišta,” ističe Ema Karmelić iz udruge FOSS MedRi. U planu je organizacija velikog partyja potkraj mjeseca na kojemu će proglasiti pobjednika. Također, 12 najboljih brkova snimat će kalendar za 2016. godinu.

Simbol brkova potekao je iz Australije

ANKETA

PATRIK KOVAČ: Vidio sam objave o Movemberu na Facebooku i ostalim društvenim mrežama, a znam da se obilježava puštanjem brkova i brade.

DUJE SKENDER: Movember je pokret kada muškarci u studenome puštaju bradu, trebaju cijeli mjesec puštati bradu, tj. ne brijati se.

KRISTIJAN OREŠKOVIĆ: Smatram ovo dobrom inicijativom. Treba imati volje da se počne primjenjivati stil aktivizma oko problema koji je sve češći.

Znanstveni dokazi pokazuju da preparati na bazi konoplje mogu znatno smanjiti simptome nekih bolesti

Foto: Nika Mokos

Marihuanu jedni pozdravili, a drugima predizborni trik

Od 15. listopada ove godine indijsku konoplju formalno mogu koristiti oboljeli od multiple skleroze, aidsa, dječjeg epileptičnog sindroma i malignih bolesti Levis G Renato renatolevis91@gmail.com

T

ko će se okoristiti njome? Kako će pomoći? Hoće li ikome štetiti? Odgovore na ova pitanja još ne možemo precizno definirati, ali se čini da marihuana kao lijek, polako, ali sigurno, dobiva mjesto u medicini. U Hrvatskoj se, naime, od 15. listopada ove godine indijska konoplja formalno može koristiti u medicinske svrhe jer je na snagu stupio pravilnik Ministarstva zdravlja koji omogućava njeno korištenje za oboljele od multiple skleroze, aidsa, dječjeg epileptičnog sindroma i malignih bolesti. Nasuprot tome, upotreba kanabinoida ne preporučuje se za druge neurološke bolesti, poput Parkinsonove bolesti i epilepsije, te psihijatrijske poremećaje, poput PTSP-a, depresije i anksioznog poremećaja. ISKUSTVO PACIJENTICE Prikupljeni znanstveni dokazi pokazuju da niti jedan preparat na bazi indijske konoplje ne može trajno izliječiti bolesti, ali neki od njih znatno smanjuju simptome, zbog čega je i dano zeleno svjetlo legalizaciji. S tom tvrdnjom slaže se i Iva koja ulje konoplje koristi pri liječenju tumora na mozgu. “Tumor na mozgu dijagnosticiran mi je u srpnju prošle godine. Kemoterapije i zračenja oštetili su mi imunološki sustav. Ubrzo sam počela koristiti ulje konoplje tako da ga navečer utrljam u desni. Osjetila sam da me smiruje, opušta i uspavljuje. Toliko sam pod utjecajem THC-a da bolove gotovo i ne osjetim”, objasnila je. Aktualno uvođenje indijske konoplje u zdravstveni sustav zaintrigiralo je uzgajivače industrijske konoplje. Njenim se uzgojem bavi se i dvadesettrogodišnji Marko Cerjan koji smatra da je Pravilnik brzo stupio na snagu. “Predizborno vrijeme je u tijeku i jednostavno je trebalo izići u jav-

nost s određenim prijedlogom o korištenju kanabisa u medicinske svrhe jer ljudi na to imaju pravo. Vjerujem da će sve biti regulirano nakon izbora. Put je dobar i treba postupno usavršavati Pravilnik, obaviti dodatna istraživanja, povećati broj bolesti koje, prema zapadnim kriterijima liječi kanabis, te se jednostavno primiti posla”, kaže Cerjan. Mladić je progovorio i o korelaciji između industrijske i indijske konoplje. PONUDA I POTRAŽNJA “Vidjet će se elastičnost ponude i potražnje. Pretpostavljam da će cijena doza padati čim započne naša vlastita proizvodnja koja će uvelike smanjiti troškove. Idealna bi bila vlastita proizvodnja te prodaja medicinske konoplje po cijeni umanjenoj samo za troškove proizvodnje i prodaje. Na lijeku ne treba zarađivati. Uz razuman odnos cijene i količine, potražnja bi bila velika, a učinkovitost još veća. Jednostavno bi se moralo posegnuti za domaćim uzgojem i uključiti proizvođače industrijske konoplje jer su to osobe koje imaju i volju i želju i potenci-

Uporaba kanabinoida ne preporučuje se za druge neurološke bolesti, poput Parkinsonove bolesti i epilepsije, te psihijatrijske poremećaje, poput PTSP-a, depresije i anksioznog poremećaja

jalno znanje za dobar uzgoj. Vjerujem da je nabavna cijena uvozne medicinske konoplje dobro ‘potkovana’ što nam može biti samo motiv za poticanje domaćeg uzgoja. Naposljetku, svaki teško bolestan čovjek morao bi imati pravo na uzgajanje svoje biljke u korist vlastitog liječenja. Konoplja se mora implementirati u naš život, kako u industrijske, tako i u medicinske svrhe”, iznio je svoje mišljenje. Da je interes javnosti za uvođenje lijekova na bazi marihuane neupitan, potvrđuju nam i stavovi mlađe populacije. “Dokazano je da ulje konoplje pomaže onkološkim pacijentima pa je njegova legalizacija u medicinske svrhe nužan potez kako bi se spriječila ilegalna nabava tih proizvoda”, rekao je Karlo. Sličnu konstataciju navodi i Josipa koja dodaje da je pohvalno što se marihuana napokon priznaje kao nešto dobro i korisno. “Legalizacija marihuane u medicinske svrhe odličan je korak naprijed u zdravstvenom sustavu. Marihuana ima mnogo prednosti u liječenju nuspojava koje se javljaju tijekom kemoterapija. Nekim osobama pomaže više nego bilo koji drugi sintetički lijek”, kaže Vanja, studentica medicine. ZLOPORABA S druge strane, legalizaciju medicinske konoplje neki vide kao klasičan predizborni čin. “Mislim da je legalizacija konoplje odličan predizborni potez i da će mnogi jedva dočekati da zloporabe doneseni Pravilnik. Ipak se nadam da će nekome biti od pomoći te da su ljudi osviješteni o medicinskim koristima koje mogu iskoristiti”, zaključila je Janja. Hoće li buka nastala oko legaliziranja marihuane u medicinske svrhe biti dovoljna reklama za novu liniju lijekova za skupine pacijenata čije dijagnoze dopuštaju njenu primjenu, pokazat će tek krajnji ishod Pravilnika. Ovo je sigurno tema o koja će se još mnogo pisati i govoriti.


Društvo

Studeni 2015.

9

IZBORI 2015. Kako su političku kampanju za Global komentirali eminentni novinari

Kampanja prljava kao i prethodne, a mladima se nudila - demagogija Viđenje predizbornih aktivnosti iznijeli Saša Leković, predsjednik HND-a, Ivan Pandžić, novinar 24 sata, Žarko Ivković, iz Večernjeg lista i Ivanka Toma, novinarka Jutarnjeg lista

Novak G Nikola novak.ni@web.de

A

ko netko treba biti objektivan i nepristran, ali cjelovit u opservacijama, onda su to novinari. Upravo su oni pratili sve stranke i razvoj njihovih kampanja do konačnih rezultata izbora 8. studenoga. Global je razgovarao s političkim novinarima iz tri najnakladni-

ja hrvatska dnevnika te s predsjednikom krovne novinarske organizacije kako bi dobio otvoreno mišljenje koje ne mora pretendirati ni na kakve javne beneficije. Sugovornici su bili sljedeći: Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Ivan Pandžić, novinar 24 sata, Žarko Ivković, novinar Večernjeg lista i Ivanka Toma, novinarka Jutarnjeg lista.

Jesu li se stranke u kampanji dovoljno bavile mladima? Leković: Vidljivo je da se stranke uopće nisu bavile za društvo najvažnijim pitanjima, poput obrazovanja. S druge su strane zapošljavanje spominjali uglavnom najavljujući kako će upravo njihova stranka smanjiti nezaposlenost te povećati broj radnih mjesta, ali nisu dali nikakve ozbiljne analize niti realne planove s tim u vezi. Pandžić: Iako je to pitanje bilo nešto zastupljenije nego prije, ipak je bilo na marginama kampanje. Poruka koju su slali da će raditi na reformi i zaustaviti odljev mozgova nije bila dovoljna jer nije odgovorila na pitanje - kako. Ivković: Bojim se da su se razočarali svi mladi koji su svoje političke favorite mislili izabrati osluškujući poruke u izbornoj kampanji. Poruke koje se tiču obrazovanja i zapošljavanja mladih prilično su bile općenite i demagoške. Iz tog sivila iskočila je stranka Pamet-

Saša Leković

Foto: Robert Anić/Pixsell

no, koju vodi Marijana Puljak. Toma: Stranke se u kampanji gotovo i nisu bavile pitanjima mladih. Reformu cijelog obrazovnog sustava nitko nije spominjao, dok se zapošljavanje mladih kao zasebno pitanje (ako izuzmemo puku retoriku) spominjalo tek kod koalicije Hrvatska raste, ali tek usputno kao dio projekta za stjecanje prvog radnog iskustva koji je provodilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Tko je, prema vašem mišljenju, imao najbolju, a tko najgoru marketinšku kampanju, ne uzimajući u obzir javne nastupe?

Šarenilo štandova i parola u gradu

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

Ocjenjujete li da je kampanja bila ‘prljavija’ od prethodnih kampanja za parlamentarne izbore? Leković: Bilo je očekivano da će u posljednjim danima kandidati i stranke ‘ispucavati’ najjače adute, a time i koristiti i najviše udaraca ispod pojasa. U svakom slučaju pretezala je negativna kampanja. Pandžić: Bilo je slabih pokušaja poput neistine o Marasovu služenju civilnog vojnog roka ili kuće Bože Petrova. Danas je takvu kampanju teže voditi zbog brzine informacija kojom se sve može opovrgnuti. Ivković: Premda smo gledali žestok verbalni rat HDZ-ove i SDP-ove koalicije, koji karakteriziraju ismijavanje, ponižavanje, vrijeđanje, a uvrede su katkad doista bile maštovite, ne mislim da je kampanja bila prljavija od prethodnih. Granice dopuštenog prešao bi onaj tko bi napao obitelj i

intimni život svoga protivnika, ili počeo vrijeđati po nacionalnoj, vjerskoj ili kojoj drugoj osnovi. Toma: Kampanja nije bila ništa prljavija od ranijih parlamentarnih izbora. Razlika je u tome što je bila personalizirana i što su građani imali dojam da izravno biraju premijera.

Žarko Ivković Foto: Robert Anić/Pixsell

Smatrate li nakaradnim praksu da HRT mora omogućiti svim strankama, listama i kandidatima predstavljanje na televiziji, pa čak i ridikuloznim pojedincima? Leković: Neki kriteriji javnog predstavljanja kandidata i stranaka koje se natječu na izborima moraju postojati. HRT je javni servis, a izbori su događaj od nedvojbenog javnog interesa. U svakom slučaju mislim da je bolje da svi kandidati budu predstavljeni nego da bilo tko odlučuje tko su to ‘ridikulozni pojedinci’ koji imaju pravo kandidirati se, ali nemaju pravo javno predstaviti svoje programe. Uostalom,

svakodnevno u programima javnog servisa i ostalim medijima viđamo upravo ridikulozne pojedince kojima se daje velik prostor jer se na javnim funkcijama predstavljaju velike stranke. Pandžić: Bilo je nakaradno. Sada su pravila nešto izmijenjena za elektroničke medije, a i HRT ima 4. program. To je primjer kako dobra ideja može u realnosti ispasti nakaradno. Izmjena pravila vjerojatno je dovela

i do manjeg broja lista. Ivković: Slažem se, doista, nakaradna praksa. Urednicima i novinarima javne televizije treba omogućiti da praćenje izbora koncipiraju samostalno, prema načelima novinarske struke. Toma: Naravno. Pravila bi trebalo pod hitno promijeniti. Umjesto toga čelnike stranaka koje se natječu na izborima obvezati na sučeljavanja na nacionalnoj televiziji.

Ivan Pandžić Foto: Željko Hladika

Leković: Nisam stručnjak za političke kampanje niti sam pratio sve što se vezano uz kampanju događalo na društvenim mrežama ili na plakatima i spotovima. No ono što sam vidio nije me posebno impresioniralo, bez obzira na to koja je stranka bila u pitanju. Pandžić: Dva najjača bloka su išla na klasično oglašavanje. Većina ostalih također. Sivilo lica i poruka. Kao simpatično iskakanje izvan okvira bih istaknuo Ivu Kvakić (Za Grad) i ORaH sa svojim kuharicama. Negativno Glavaševu gardu. Ivković: Prije svega treba reći da je kampanja bila polarizirana, odnosno u njoj su dominirali HDZ i SDP, što je posve razumljivo. Prvo, zato što su imali najviše novca za plakate, spotove i ostalo i, drugo, zato što su imali najviše izgleda za izbornu pobjedu pa su ih mediji najviše pratili. Njihovu kampanju ne bih ocijenio ni najboljom ni najlošijom, a ostale su - zbog manjka novca - mahom bile nevidljive. No specifičnost je ovih izbora bila ta što su sve relevantne stranke koristile društvene mreže. U odnosu prema prošlim izborima prava revolucija! Toma: Čini mi se da su ove godine sve stranke bile prisutnije na društvenim mrežama, a da su manje investirale u plakate. Veći dio kampanje bio je dojam kako je SDP imao najsustavniju, solidno ciljanu i invanzivnu kampanju. HDZ-ovoj kao da je nedostajalo fokusiranost i strategija.

Ivanka Toma Foto: Marko Lukunić/Pixsell

OKRUGLI STOL ‘Visoko obrazovanje - nove perspektive’ na FPZG-u

‘Treba ojačati stipendiranje studenata’

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

Tri dana prije parlamentarnih izbora Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti organizirao je okrugli stol na temu vrlo važnu za studente i sektor obrazovanja koji ih se neposredno tiče, “Visoko obrazovanje - nove perspektive”. Pozivu su se odazvali predstavnici političkih stranaka koalicije Hrvatska raste, Most, ORaH, U ime obitelji - Projekt domovina i Za grad, a uz moderatore, na okruglom su stolu bili u i izv. prof. dr. sc. Anto Bajo s Ekonomskog fakulteta i Nikola Baketa, doktorand FPZG-a.

Glavni zaključci kao najveći problem ističu manjak novca i lošu primjenu bolonje Glavne teme rasprave fokusirale su se na stanje, pa tako i nužne reforme hrvatskog visokog obrazovanja, a onda i financiranje te odnos visokog obrazovanja i tržišta rada. Veliku raspravu izazvalo je pitanje integracije i otvaranja novih sveučilišta. Dok je Most bio protiv gomilanja novih sveučilišta i ustraje na kontroli kvalitete postojećih, predstavnik ko-

Sučeljavanje političkih kandidata na FPZG-u

Foto: Marta Zorko

alicije Hrvatska raste istaknuo kako je ovakav model dobar jer zadržava visokoobrazovane u njihovim krajevima u kojima mogu potaknuti rast i razvoj. Glavni zaključci, o kojima su se složili svi sudionici, kao najveći problem ističu manjak novca u sustavu visokog obrazovanja, lošu primjenu bolonjskog sustava te činjenicu da će se nova vlada morati dodatno potruditi u provođenju reformi. Sve opcije zauzimaju se za redefiniranje sustava školarina u smjeru smanjenja udjela participacije te za povećano izravno financiranje studenata putem subvencija.


10

Društvo

Studeni 2015.

TIPS & TRICKS

Ljubav možda jest slijepa, ali ne mora biti i skupa Senjak G Antonija antonia.senjak@yahoo.com Romanticima koji su odlučili nekamo odvesti svoju dragu ili dragoga, ali ih propuh u novčaniku ograničava da to bude neko posebno i skupo mjesto, osim skupih restorana, kafića i popularnih destinacija za parove, Zagreb nudi i vrlo lijepa mjesta koja iziskuju minimalan ili nikakav trošak. Kako bismo vam olakšali potražnju za idealnim mjestom, donosimo vam četiri prijedloga gdje sve možete provesti lijepe trenutke sa svojom boljom polovicom i pritom sačuvati novac. BOTANIČKI VRT Popularni zagrebački botanički vrt jedno je od odličnih mjesta na koje možete izvesti svoga partnera ili partnericu. Osim što možete razgledati razne biljne vrste i o svakoj ponešto doznati, Botanički vrt ima odlične stazice za šetnju i obilje klupica koje samo čekaju da ih zauzmu zaljubljeni parovi. Posljednja i najveća prednost je upravo ta da je ulaz u vrt besplatan. MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI Svaka prva srijeda u mjesecu donosi vam prigodu da besplatno pogledate sve izložbe koje tada krase prostore Muzeja suvremene umjetnosti. Svi parovi željni zajedničkog kulturnog uzdizanja sada imaju prigodu to učiniti, zajedno se zabaviti i pogledati zanimljive radove te sačuvati svoj novac. ‘KRATKI UTORAK’ “Kratki utorak” je naziv za program Hrvatskog filmskog saveza koji posjetiteljima kina Tuškanac jednom na mjesec pruža prigodu da nazoče besplatnoj projekciji kratkih filmova. Ovaj program idealan je za sve parove koji uživaju u dobrim filmovima i traže toplo i zatvoreno mjesto za zajedničko uživanje.

SLJEME Ako ste raspoloženi za dulje hodanje i piknik, Sljeme je savršena lokacija za realizaciju ove ideje. Kod kuće pripremite neku poslasticu ili topli obrok, ponesite osvježavajući napitak i dekicu te se sa svojim najdražim uputite na Sljeme gdje možete organizirati savršen intiman piknik samo za vas dvoje.

PROJEKT ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

EKONOMSKO NASILJE Obiteljski sukobi ne uključuju samo uvrede i batine

Partner ih udara po džepu, a okolini su žrtve - iracionalne?

Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

I

za zidova obiteljskog doma često se može naići na veoma idilične, ali i neugodne, pa čak i nasilne međuljudske odnose. Jedno od potonjih je ekonomsko nasilje, o čijim se uzrocima i posljedicama u nas vrlo rijetko govori. Ono obuhvaća raspon od kontroliranja financija, preko neplaćanja alimentacije do sprečavanja korištenja vlastite ili zajedničke imovine. Najtragičnije je što ekonomsko nasilje dolazi u paketu s drugim oblicima nasilja u obitelji, pa žrtve, a to su pretežno žene, često nisu ni svjesne da su izložene tom obliku nasilja. “Ekonomsko nasilje ne dolazi samo nego u kombinaciji s fizičkim i psihičkim, verbalnim i emotivnim. Zapravo dolazi kao posljedica svih tih oblika nasilja, a oni koji prakticiraju takav oblik nasilja su, gledajući izvana, fini, uspješni ljudi”, govori nam Iva, jedna od žrtava ekonomskog nasilja.

U seriji istraživanja provedenih od 2010. - 2012. rezultati pokazuju da se ekonomsko nasilje češće događa ženama u obiteljima slabijeg imovinskog stanja koje žive u urbanim sredinama

ZAŠTO SE DOGAĐA? I zakonodavac, odnosno država, imao je problema s definiranjem tog Ekonomsko nasilje obuhvaća raspon od kontroliranja financija, preko neplaćanja alimentacije do sprečavanja korištenja specifičnog oblika nasilja, možda vlastite ili zajedničke imovine Foto: Milan Dalmacija upravo zbog njegove isprepletenosti s drugim oblicima nasilja u obi- sociologiju Filozofskog fakulteta u nitelji obiteljskog nasilja na neki na- optužnim prijedlogom, te o educitelji, ali i zbog pomanjkanja svije- Zagrebu, koja je sudjelovala u pro- čin uspiju umanjiti ili anulirati svoja ranosti pojedinaca koji trebaju uočisti o njegovim specifičnostima. Tek vedbi istraživanja i kontinuirano radi djela osuđujući svoje žrtve. Pogoto- ti ekonomsko nasilje iz priče žrtve, 2009., donošenjem novog Zakona o na osvješćivanju javnosti o tom pro- vo ako je žrtva žena jer uvijek ona o čemu ovisi hoće li neki oblik ekoispada luda, iracionalna, ljubomorna nomskog nasilja biti uočen i procezaštiti od nasilja u obitelji, ekonom- blemu. sko nasilje definirano je kao “oštećei slično”, tvrdi Iva, potaknuta vlasti- suiran”, tvrdi Biloš. nje ili uništenje osobne i zajedničke NEDOSTATAK PREVENCIJE tim iskustvom. Ovoj tvrdnji u prilog ide i statistiimovine ili zabrana ili onemoguća- Iako s pravne strane postoje poma- Ovakve stvari se događaju, tvrdi ka Ministarstva unutarnjih poslova vanje korištenja osobne i zajedničke ci u prepoznavanju ovog oblika obi- pravnica Jasminka Biloš, zbog nee- iz koje je vidljivo da je broj prijavimovine ili pokušaj da se to učini te teljskog nasilja, praksa pokazuje duciranosti i tromosti institucija u ljenih slučajeva obiteljskog nasilja u oduzimanje prava ili zabrana raspo- loše reagiranje mjerodavnih insti- rješavanju slučajeva ekonomskog razdoblju od 2011. do rujna 2015. u laganja osobnim prihodima ili imo- tucija, od centara za socijalnu skrb nasilja. opadanju, ali se broj slučajeva ekovinom stečenom osobnim radom ili do pravosudnih tijela. Na to je prije “Problem je u neujednačenoj praksi nomskog nasilja kreće između 300 i nasljeđivanjem, onemogućavanje nekoliko godina upozorila i udruga koja se prije svega temelji na tome 600. Pitanje je samo koliko je neprizapošljavanja ili rada, prisiljavanje B.a.B.e. publikacijom “Što znamo da je uspjeh u postupku uvijek po- javljenih slučajeva ekonomskog nana ekonomsku ovisnost, uskraćiva- o ekonomskom nasilju nad žena- vezan s pravilnim prepoznavanjem i silja, ali i slučajeva koje mjerodavne nje sredstava za održavanje zajed- ma?” Sudeći prema izjavama žrta- detektiranjem nasilja koje je u ovla- institucije nisu prepoznale. ničkog kućanstva i skrb o djeci ili va i pravnika, situacija se nije pro- sti pokretača prekršajnog progona, drugim uzdržavanim članovima za- mijenila. točnije, policijske uprave jer se žr- NOVE MJERE jedničkog kućanstva”. “Nisam čula da je itko kažnjen zbog tve nasilja u pravilu javljaju Poli- Nešto se ipak kreće jer su u pripremi No što uopće dovodi do ekonom- ekonomskog nasilja. Isto tako, poči- cijskoj upravi koja pokreće progon novi prijedlozi zakona koji bi trebali skog nasilja? Faktori su mnogi. U stvari pokrenuti na bolje. Počinitelji obiteljskog nasilja na neki način uspiju “Ministarstvo pravosuđa ove je gonizu istraživanja provedenih od 2010. -2012. rezultati pokazuju da umanjiti ili anulirati svoja djela osuđujući svoje žr- dine iniciralo donošenje novog prise ekonomsko nasilje češće događa Zakona o zaštiti od nasilja u tve. Pogotovo ako je žrtva žena jer uvijek ona ispada jedloga ženama u obiteljima slabijeg imoobitelji, u kojem se uvode standardi luda, iracionalna, ljubomorna i slično, tvrdi Iva koja je i obveze iz relevantnih međunarodvinskog stanja koje žive u urbanim i sama žrtva ekonomskog nasilja sredinama. nih dokumenata, poput Konvencije “Među obilježjima obiteljskih veza Vijeća Europe o sprečavanju i borbi rizičnih za pojavu nasilja nad ženaprotiv nasilja nad ženama i nasilja u ma su neegalitarno donošenje odluobitelji te Direktive 2012/29/EU Euka, loša komunikacija, visoka razina ropskog parlamenta i Vijeća od 29. konflikata te situacijski, poput nelistopada 2012. o uspostavi minivjere ili svađe zbog novca i patrijarmalnih standarda za prava, potporu i halni okidači, kad žena izaziva mušzaštitu žrtava kaznenih djela”, tvrde ki autoritet ili neuspjeh muškarca iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. u ostvarenju društveno očekivanih rodnih uloga. Od društvenih i kulDok novi zakon ne stupi na snagu, turnih čimbenika to su norme koje udruge poput B.a.B.e. nastavit će raditi na poboljšanju svijesti javnoodobravaju mušku kontrolu nad ženskim ponašanjem, tolerancija fizičsti o problemu ekonomskog nasilja kog kažnjavanja, nedostatak pravnih nad ženama te pokušati afirmirati i ili moralnih sankcija za nasilje, stumjerodavne institucije te pravnike, panj ekonomskog razvoja i pristup psihologe i sociologe da zajedničžena formalnom plaćenom radu”, Ekonomsko se nasilje očituje u više od 30 različitih obrazaca ponašanja. kim snagama nađu rješenje tog proFoto: Milan Dalmacija ističe Ksenija Klasnić s Odjela za blema. Tekst je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugama Legalina i VIMIO te Gradom Zagrebom. Projekt sufinancira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.


Intervju

Studeni 2015.

11

RAZGOVOR Priznati znanstvenik Ivan Đikić, novi član Europske akademije znanosti

Hrvatska znanost u kroničnoj je uspavanoj fazi

Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

A

cademia Europaea, odnosno, Europska akademija znanosti, u svoje je redove nedavno primila istaknutog hrvatskog znanstvenika svjetskoga glasa, profesora Ivana Đikića. U javnosti je percipiran kao popularizator znanosti o kojoj govori s nevjerojatnom strašću, a među studentima je omiljen zbog svog neposrednog i prijateljskog pristupa. Iako već više od 20 godina živi i radi u inozemstvu, kontinuirano je uključen u znanstveni rad u Hrvatskoj. Jednostavan u pristupu i spreman na razgovor putem Skypea s drugog kontinenta, za Global govori o svom znanstvenom putu, hrvatskoj znanosti i obrazovanju, budućnosti u liječenju tumora te svojim studentskim danima u Zagrebu. Prije tri tjedna postali ste članom Europske akademije znanosti. 2010. godine primljeni ste u Njemačku akademiju znanosti, najstariju svjetsku akademiju prirodnih znanosti. Kako doživljavate ovo najnovije priznanje? Ponosan sam i sretan jer je taj izbor znak prepoznavanja moje znanstvene karijere među kolegama u Europi. Ne znam tko me nominirao i kakav

U Hrvatskoj se, vrlo brzo nakon rata, prestalo ulagati u profesorski kadar, a kad izgubite kvalitetu obrazovnog kadra, onda izgubite obrazovanje je postupak bio u pozadini, tako da je to bilo iznenađenje za mene. Svako priznanje prihvaćam kao dio obveze, ali i kao zadovoljstvo. I svako priznanje ima svoju toplinu, poruku i ima svoju osobnu vezu sa mnom. Na čemu trenutačno radite? Laboratorij se posljednjih petnaestak godina bavi molekularnom medicinom. Otkrivamo nove signalne putove koji definiraju normalan život stanice, to znanje prebacujemo u kliničku medicinu i pokušavamo doći do spoznaja koje mogu pomoći u dijagnozi i liječenju mnogih bolesti. U posljednjih desetak godina fokusirali smo se na tumore, a sve više okrećemo se i neurodegenerativnim bolestima, kao i različitim upalnim procesima i infekcijama bakterijama koje imaju zajedničke principe. Ono što otkrijemo kod infekcije, vrlo često se može primjenjivati i kod tumora. U posljednjih godinu dana, nekoliko novih projekata pokazalo je kako bismo principom blokiranja dugotrajnih upalnih procesa mogli pomoći i pacijentima koji boluju od tumora. Vaša je ‘baza’ trenutačno Frankfurt. Kako ste od Zagreba, gdje ste rođeni i gdje ste završili Medicinski fakultet, došli do Frankfurta? Još tijekom studija odlazio sam u Dansku, Njemačku, Izrael, bio sam gladan znanja i novih spoznaja. Kad sam završio fakultet u svibnju 1991., dobio sam nekoliko ponuda, a 1992. godine prihvatio sam poziv Josepha Schlessingera s njujorškog sveučili-

Najtalentiraniji mladi ljudi gube entuzijazam i imaju dvije opcije: otići u inozemstvo i iskazati svoje talente ili ostati u Hrvatskoj gdje će ih sustav uključiti u nemilosrdnu masu u kojoj nema osobnosti, pojašnjava Đikić šta. Tamo sam, u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, završio doktorat i postdoktorsko usavršavanje. 1997. dobio sam odlične ponude iz Amerike i Njemačke, no zbog obiteljske situacije, ali i kvalitete ponude, odlučili smo se preseliti u Švedsku u Uppsalu, gdje sam otvorio svoj prvi laboratorij i za to mjesto me vežu drage uspomene. Preselili smo se u Frankfurt 2003. godine gdje živimo i radimo do danas uz odlične uvjete za profesionalni, ali i obiteljski život. S kojim ste se teškoćama susretali tijekom svog znanstvenog puta? Teškoće su dio životnog ciklusa i često utječu na karijerne odluke. U svojoj karijeri želio sam se baviti molekularnom znanošću i pomoći da budemo uspješniji u liječenju bolesti, pogotovo tumora. Mislim da sam na tom putu dosta napravio, ali bilo je mnogo prepreka. Jedna od prvih pojavila se kad sam došao iz Zagreba u New York. Došao sam u laboratorij gdje su se ljudi bavili strukturalnom biologijom, fizikom i kemijom, temama koje sam na Medicini učio parcijalno, tako da sam prve tri godine nevjerojatno mnogo učio i istodobno se svakodnevno frustrirao. Nisam imao nikakvih rezultata niti objavljenih radova. Koliko god bile frustrirajuće i teške, u te tri godine naučio sam mnogo više nego u sljedeće dvije kad su mi radovi objavljeni u vrhunskim časopisima i kad su otkrića dolazila jedno za drugim. Radite u inozemstvu. Kako ‘izvana’ izgleda hrvatska znanost? Kako sam dosta sam uključen u znanstveni rad u Hrvatskoj, ne mogu reći kako taj pogled izgleda izvana. No dosta objektivno mogu reći da je hrvatska znanost u kroničnoj uspavanoj fazi i nema ozbiljnih promjena. Najtalentiraniji mladi ljudi gube entuzijazam i imaju dvije opcije: otići u inozemstvo i iskazati svoje talente ili ostati u Hrvatskoj gdje će ih, uz sav njihov trud, sustav uključiti u masu koja je nemilosrdna i u kojoj nema osobnosti. Iako postoji manji broj vrlo uspješnih grupa u Hrvatskoj, one ne mogu nadomjestiti edukacijski i znanstveni kapacitet cijelog sustava. Zato je važno uložiti dodatne napore da se poveća kritična masa produktivnih znanstvenih grupa. Predajete studentima na Sveučilištu u Splitu. Sigurno vas pitaju za savjet kako danas uspjeti u znanosti. To je jedan prijateljski razgovor s mojim studentima, pokušavam svakome od njih dati odgovor s obzi-

Važno je uložiti dodatne napore da se poveća kritična masa produktivnih znanstvenih grupa u Hrvatskoj, kaže ugledni znanstvenik Foto: Duško Marušić/Pixsell

rom na njihove potrebe. Moj generalni savjet studentima je da se brinu o vlastitim talentima. Od 15. do 30. godine govorimo o ključnoj dobi u kojoj svaki pojedinac mora otkriti koje su njegove vrline i što želi ostvariti u životu. To je obveza i odgovornost svakog studenta prema samome sebi. I važna poruka za studente vezana uz modernu znanost - ako žele biti uspješni u bilo kojoj disciplini, studenti moraju učiti i razumijevati matematiku, i moraju biti kreativni. Što je, prema vašem mišljenju, problem obrazovnog sustava u Hrvatskoj i koje su razlike između obrazovnog sustava u Hrvatskoj i inozemstvu? Svaki sustav ima svoje prednosti, ali i mane. U Hrvatskoj se, vrlo brzo nakon rata, prestalo ulagati u profe-

sorski kadar, a kad izgubite kvalitetu obrazovnog kadra, onda izgubite obrazovanje. U Hrvatskoj su snažni politički utjecaji vrlo često nelogični i ne prate potrebe nastavnog kadra i škole. U Americi se mnogo ulaže u slobodu i osobnost učenika, no do gimnazije oni nisu dovoljno obrazovani u širem intelektualnom smislu. Njemačke su škole stroge i djeca često nemaju dovoljno slobode za vlastiti razvoj. Čini mi se kako je skandinavski sustav najbolji jer kombinira slobodan razvoj i program koji djeca prate. Kod visokog školovanja, najbolji je američki sustav, pogotovo na koledžima. Danas je to jedan od najkompetitivnijih obrazovnih sustava u svijetu. U Njemačkoj i Švedskoj također ima dobrih sveučilišta, obrazovanje je besplatno, i to je golema prednost.

Istraživanje i liječenje tumora - gdje smo za deset godina? Današnje dijagnostičke metode često su utemeljene na genomici i proteomici, gdje analizirate milijarde različitih promjena u proteinima. Liječnik danas mora te discipline uključiti u primarnu obradu i odluku o liječenju svog pacijenta kao i u praćenje tog pacijenta u budućnosti. To je jako skupo i brinem se zbog toga što će se vrhunska medicina primjenjivati samo na jedan do dva posto ljudi na svijetu. No znanstvenici pokušavaju na sve načine

omogućiti širu primjenu tih metoda pa se danas u medicini uvodi korištenje tzv. organoida. To su mala tkiva koja mogu rasti u kulturama i stvaraju se od tumora. Možemo ih pratiti nekoliko mjeseci i na njima testirati sve lijekove koje želimo dati pacijentu. S obzirom na to, u sljedećih deset godina medicina ide prema znanstveno baziranom individualnom pristupu i siguran sam da ćemo, uz pomoć tih novih tehnologija, biti mnogo uspješniji u budućem liječenju.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako prerađeno crveno meso može uzrokovati rak debelog crijeva. To je bila jedna od udarnih vijesti u medijima. Što mislite o medijskom praćenju vijesti iz znanosti? Obrazovanje javnosti dio je posla znanstvenika koji na korektan i kritičan način mogu prezentirati znanstvena otkrića te neutralizirati medijski senzacionalizam neutemeljen na znanstvenim činjenicama. Rezultati WHO-a posljedica su dugogodišnje analize brojnih epidemioloških i medicinskih podataka. Svojim upozorenjem samo informira javnost da dugogodišnja konzumacija obrađenih mesnih pripravaka pojačava predispoziciju razvoja tumora debelog crijeva. To su činjenice koje nitko ne osporava. Znači li to da ne smijemo jesti crveno meso? Sigurno ne. Način prehrane jedna je od rizičnih komponenti i važno je slušati neutralne organizacije koje objavljuju statistički relevantne podatke. Izvor ste informacija i otkrića u medicini. S obzirom na činjenice kojima raspolažete, odlazite li možda u ekstreme što se tiče zdravog života? Ne znam kako je slika mene kao simbola zdravog života nastala u javnosti. Ne pretjerujem ni u čemu i pokušavam naći optimalan način života za sebe. Nikad nisam počeo piti alkohol jer nisam volio miris piva. Uz izbjegavanje alkohola i pušenja, što je dobro, ima stvari s kojima nisam toliko sretan, poput manjka sna ili previše stresa tako da se ne smatram prototipom zdravog života. No koristim znanja koja su drugi stekli i pokušavam ih pravilno primjenjivati, sunčanje je jedan od boljih primjera. Povećani broj melanoma nevjerojatan je u posljednjih 20 godina. Ljudi se sunčaju kako bi dobili boju koja ima određeni status ne znam čega u društvu. Takve prozaične stvari meni su nevažne pa mogu reći da nema potrebe za pretjerivanjem u sunčanju. Završili ste Medicinski fakultet u Zagrebu u četiri i pol godine s prosječnom ocjenom 5.0. Istina, vrlo brzo sam studirao, od listopada 1986. do svibnja 1991. godine. I dio s ocjenama apsolutno je točan. Jedini problem imao sam s ispitom iz marksizma. Stvarno sam volio znanje. Imao sam odličnu sposobnost brzog integriranja činjenica, učio sam i izlazio na ispite na prvom roku što se pokazalo tajnom uspjeha. S obzirom na brzi završetak studija i odlične ocjene, kako je izgledao vaš studentski život? Bilo je jako lijepo studirati u Zagrebu i samo bih mogao poželjeti svojoj djeci tako lijepe studijske godine. Ilustrirat ću vam to jednom anegdotom. Kolega Vladimir Herak i ja često smo ludovali motorom po Zagrebu. Pisali smo prijamni i sljedeći dan išli smo vidjeti rezultate. Kako smo se cijelu noć vozili motorom, kada su došli rezultati bio sam pospan i počeo sam iščitavati rang-listu od desetog mjesta nadalje - nisam se pronašao. Vlado mi je rekao da griješim jer ne gledam gore - bio sam prvi na listi. Uz ozbiljan rad, dobro smo se zabavljali, često smo odlazili u Jabuku i nije se mnogo spavalo.


12

Reportaža

Studeni 2015.

INDONEZIJA Student medicine u Indoneziji, gdje novac odlučuje o životu i smrti

Bolest ne pravi razlike među ljudima, zašto to čine sami ljudi?

Vrbanić G Adam vrbanic.adam@gmail.com

Ž

ivot nam neprestano nudi izazove. Oni su svakog dana oko nas. Samo je pitanje možemo li ih prepoznati. Moj je izazov bio u meni. Student sam šeste godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a budući da se nazire kraj studentskim danima, uz istodobni dolazak vremena nekih novih, većih i ozbiljnijih obveza, odlučio sam priuštiti si izazov više kategorije. Naime, u sklopu fakulteta djeluje organizacija CroMSIC (Croatian Medical Students’ International Comittee). Među mnogim aktivnostima, organizacija svojim članovima omogućuje i profesionalne razmjene s radom od mjesec dana u bolnicama diljem svijeta. Odluka je vrlo brzo pala na daleku i egzotičnu Indoneziju. NA DUGIM BOLNIČKIM LISTAMA Nakon rješavanja silne papirologije, uključujući i vizu koja je za Hrva-

Vrativši se u Hrvatsku, primijetio sam da su mi se brojni pogledi na život promijenili. Naučio sam poštivati i prihvatiti različitosti. Zaista smo svi samo prolazni stanovnici ovog planeta i svi smo od krvi i mesa...

moguće to učiniti jer se moraju pokriti troškovi operacije. Time je zapravo “osudio” čovjeka na neizvjestan i vrlo vjerojatno tragičan kraj, što je u Hrvatskoj nezamislivo. Dr. July kaže da je siromaštvo, uz nizak ili nikakav stupanj obrazovanja, velik problem s kojim se Indonezija bori. Mnogi se ne mogu ili čak ne žele školovati, smatrajući školu gubitkom vremena koje se može iskoristiti za posao, privređivanje novca i osamostaljenje. UČIO SAM - ŽIVOT Dakle, Indonezija jest prekrasna zemlja netaknutih prirodnih ljepota, puna toplih i susretljivih ljudi - volim reći da je to mjesto gdje grijeh još nije došao, ali isto tako zemlja u kojoj se iznimno i očito primjećuje razlika između bogatih i siromašnih. Ili si iznimno bogat ili iznimno siromašan. Indonezija mi je pružila mogućnost da usavršavam i učim medicinu, ali isto tako da usavršavam i učim prije svega život. Vrativši se u Hrvatsku primijetio sam da su mi se brojni pogledi na život promijenili. Naučio sam poštivati i pri-

Adam je radio u privatnoj bolnici

Na 100.000 stanovnika, manje od jednog bolničkog kreveta

Živopisna atmosfera s ulica

te nužna, napokon sam dobio službenu pozivnicu s Odjela za neurokirurgiju bolnice Siloam u gradu Tangerang, koji se nedavno odvojio od Jakarte, glavnog grada Indonezije, i postao zaseban grad na otoku Javi. Iskustva doživljena tamo stavljam u kategoriju neprocjenjivih, životno vrijednih i nezaboravnih. Neopisivi je osjećaj živjeti i raditi u gradu s dvadesetak milijuna stanovnika tijekom dana, a noću s oko dvanaest milijuna, jer mnogi samo rade u Jakarti. Napomenut ću i da sam grad nema

Foto: Adam Vrbanić

S djecom na ulici Tangeranga

posebno organiziran javni prijevoz iako se gradi metro koji bi za nekoliko godina trebao prometovati. Samo si zamislite te gužve na cestama koje imaju i do osam traka. Kupnja krivotvorenih vozačkih dozvola je rutina, unatoč tomu, iznenađuje iznimno niska stopa prometnih nezgoda. A zdravstveni sustav utemeljen je na motu - zdravlje za bogate. Nemaš li novca, završavaš na listi liječenja javnih bolnica koje su neopisivo duge i često vidiš samo listu, bez liječenja.

Specijalist neurokirurgije dr. Julius July kaže da je siromaštvo, uz nizak ili nikakav stupanj obrazovanja, velik problem s kojim se Indonezija bori. Mnogi se ne mogu ili čak ne žele školovati, smatrajući školu gubitkom vremena

Budući da sam imao prigodu raditi u privatnoj bolnici, doživio sam mnoga nova iskustva jer su hrvatske bolnice većinom javne. Primjerice, u ambulantu dolazi cijela obitelji koja plače i moli da se liječnik smiluje i odobri popust za operaciju ocu koji je u situaciji opasnoj po život, ali je i na neprimjereno niskom mjestu na listi čekanja u javnoj bolnici. Specijalist neurokirurgije, dr. Julius July, ujedno i moj mentor, odbio ih je uz isprike da je takvih slučajeva jako mnogo i da je jednostavno ne-

Cijela Indonezija unutar svojih granica ima oko 2500 registriranih bolnica od kojih je oko 60 posto privatnih, što otprilike znači da cijela Indonezija ima oko 1000 državnih bolnica. Brojevi pokazuju da ta zemlja ima 0,9 kreveta na 100.000 stanovnika, a na 5000 ljudi dolazi jedan liječnik. hvatiti različitosti. Zaista smo svi samo prolazni stanovnici ovog planeta i svi smo od krvi i mesa. Tako i njihovi ljudi boluju od istog dijabetesa, istog infarkta miokarda, istih tumora kao i naši ljudi. Pitanje koje se nameće jest zašto si ljudi dopuštaju praviti razlike između bogatih i siromašnih, muslimana i kršćana, hinduista i budista, crnih, bijelih ili žutih, ako niti bolest, jedno od najgorih stanja koje se može dogoditi čovjeku, ne pravi razlike.

FLASH FOOD REPORT Njemačka ne skriva posebnu vezu sa ‘zlatnim’ napitkom

Pivo uvrstili u zakon i za njega utemeljili studij Brečak G Paula paula.brecak@hotmail.com

P

Njemačko pivo Augustiner iz jedne od najpoznatijih pivnica

utovanje Njemačkom nije potpuno dok u svakom gradu ne popijete barem jedno lokalno pivo. S tom sam idejom u Münchenu, bavarskom gradu poznatom po festivalu piva Oktoberfest, upoznala mladog studenta pivarstva koji me proveo gradom i otkrio mi sve pivarske tajne. Guilherme Hollanda je iz rodnog Brazila došao u Njemačku upravo sa željom da postane pivar jer, kako kaže, “u Njemačkoj je pivo bolje nego igdje drugdje, više se cijeni te postoji prigoda za studiranje pivarstva, što svakako nije previ-

še uobičajeno”. Nezaobilazan dio Münchena povijesna je pivnica Hofbräuhaus u središtu grada. Danas se tamo pivo više ne proizvodi, no i dalje se služi ono prepoznatljive recepture, dok stalni gosti imaju luksuz osobnih krigli i policu na koju ih spremaju do idućeg posjeta. Nijemci su pivo uveli i u zakon te odredili da se smije raditi od samo četiri sastojka - vode, ječma, hmelja i kvasca. Cijenjeno pivo može se naći u posebnim prodavaonicama koje nude veliki izbor različitog piva koje je većinom u 0,33 ambalaži, stoji više od deset eura te ima točno određenu temperaturu na kojoj se pije.

Hofbräuhaus pivnica - pivske krigle stalnih gostiju

Foto: Paula Brečak


Svijet/EU

Studeni 2015.

13

SCHENGEN Države zatvaraju ‘vrata’, je li ugrožena i mobilnost mladih?

Pitanje granica test je za EU

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

Z

bog izbjegličke krize na širem prostoru Europe, postavlja se pitanje je li Schengenski sporazum ugrožen? Naime, problemi protoka mnogo ljudi, nepredviđenog procedurama EU-a i Schengenskim sporazumom, postavljaju mnoga pitanja. Tako se javila “bojazan” o tome koliko su zastoji i propuštanja na graničnim prijelazima schengenske zone u skladu s pravilima i procedurama tog poretka. Iz toga slijedi i pitanje što budući razvoj događaja znači za zemlje obuhvaćene Schengenskim sporazumom i EU, ali i Hrvatsku, koja je u još u proceduri pristupanja. Samim time, uzmu li se u obzir mogućnosti i aspiracije mladih u obliku obrazovanja i mobilnosti, što za njih sada i u budućnosti znače ugroženost i vjerojatne izmjene Schengenskog sporazuma? Izjave političara, čelnika i stručnjaka EU-a u posljednje vrijeme, poput one kancelarke Merkel koja tvrdi da će se, ako pravedna raspodjela izbjeglica u Europi ne bude moguća, “postaviti pitanje budućnosti schengena”, pokazuju kako razmišljanja o mogućim scenarijima o ovoj temi nisu nimalo bezazlena. TEŠKO DO KONSENZUSA Kristijan Kotarski, docent na Fakultetu političkih znanosti, tvrdi da “iako je Schengenski sporazum vrlo koristan mehanizam suradnje država članica, u ovom obliku i situaciji pokazuje određene nedostatke.” Ističe licemjerje kancelarke Merkel kad je pozvala izbjeglice “bez osiguranog transporta, ruta i postavljenih pravnih normi.” Kada se govori o organizaciji, u obzir treba uzeti zemlje na početku rute – Tursku, Jordan i Libanon - koje posljednjih nekoliko godina konstantno pružaju smještaj za gotovo četiri milijuna ljudi. Izbjeglicama bi se u tim državama, kaže Kotarski, trebali izdavati dokumenti. U tom bi slučaju bilo mnogo teže govoriti o padu schengena. No budući da nije tako i, ako će se situacija razvijati kao dosad, bez dugoročnijeg razmišljanja i s traljavim

Kristijan Kotarski, docent na Fakultetu političkih znanosti, tvrdi da ‘iako je Schengenski sporazum vrlo koristan mehanizam suradnje država članica, u ovom obliku i situaciji pokazuje određene nedostatke’

Hoće li nas opet na svakoj granici unutar EU dočekivati policijske kontrole?

kriznim menadžmentom, zaključuje da je tada jedan od scenarija uvođenje graničnih kontrola i veća proliferacija zidova – što će rezultirati padom Schengena. Igor Tabak, vanjskopolitički i vojni analitičar, napominje kako, iako je očito da grčko zaobilaženje dijela obveza koje proizlaze iz članstva u schengenskoj zoni na neki način negira smisao tog graničnog režima, pitanje opstanka čitave zone nije aktualno, “posebno imajući na umu da robni, komercijalni i fitosanitarni aspekti ovoga sustava uvelike i dalje neometano vrijede”. No tvrdi kako je ova situacija još jednom jasno pokazala i način na koji funkcionira EU - “gdje se do konsenzusa dolazi teško i polagano, sve do trenutka kada nevolje ne zakucaju na vrata i onih velikih te od krize udaljenih država, kada proces zna naglo ubrzati.” Tabak ističe da, s obzirom na intenzivnost pritiska na zemlje Balkana, ovaj val migracija nije nešto što bi Hrvatska ili bilo koja okolna država mogla sama riješiti. Uz to, jednako je jasnom

postala i činjenica da val migracija koji je tzv. balkanskom rutom zapljusnuo regiju nije nešto što bi Hrvatska ili bilo koja druga okolna država mogla sama riješiti. Tako je očigledna potreba za širim, europskim dogovorom. Bez tog dogovora, upozorava, s problemima će i dalje biti primarno suočene države pred čijim se vratima migranti zaustave – što je posebno loše za manje države na rubu EU-a. “Takav bi ishod stvari bio iznimno loš i za Hrvatsku, koja bi zato na postizanju širega europskog dogovora trebala nastojati i iz svojih vlastitih strateških nacionalnih interesa”. Uzevši u obzir sve spomenuto u kon-

STATISTIKA od početka migracijske krize u RH je ušlo

345.697

migranata (9. studenoga 2015.)

Foto: Goran Stanzl/Pixsell

tekstu mladih i njihove mobilnosti, mogući promijenjeni odnos prema trećim zemljama i uvođenje unutarnjih graničnih kontrola, ne bi trebalo imati učinka na mobilnost mladih, u vidu usporavanja procesa. SURADNJA ZEMALJA Suradnja zemalja na regionalnoj i europskoj razini zbog izbjegličke krize, mobilnost mladih u regiji i EU, uz razvoj adekvatnih mehanizama za suradnju sektora mladih i zbrinjavanje izbjeglica, ciljevi su i objekti koje Mreža mladih Hrvatske zagovara – tvrdi Gabrijela Martić, članica Upravnog odbora MMH. “Smatramo da je ključ rješenja ovih problema u obrazovanju i suradnji mjerodavnih tijela, te podržavamo ratificiranje revidirane Europske socijalne povelje, uz uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja, osnivanja Ureda za mlade Vlade RH koji bi otvorile prostor za dijalog i razumijevanje predstojećih problema, uz ostvarivanje mehanizama”, kaže Martić.

GEOPOLITIKA Putinova intervencija u Siriji uzburkala je međunarodne odnose

Povratak Rusije na svjetsku scenu

Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

I

ako je uništenje tzv. Islamske države imperativ svima, mišljenja se razilaze u vezi s podrškom sukobljenim stranama u sirijskom građanskom ratu. SAD i zapadni saveznici smatraju kako Bašara al-Asada treba skinuti s vlasti, pa novčano i vojno pomažu sirijskim oporbenim snagama, tzv. umjerenijim pobunjenicima, a Rusija podržava režim Sirije, saveznice još iz doba SSSR-a. Napetosti je dodatno pojačala odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina o vojnoj intervenciji u Siriji potkraj rujna. Službeno, ti su napadi usmjereni pretežito na ciljeve IS-a, ali, uskoro je postalo jasno da Rusija svoj vojni angažman koristi i kako bi oslabila pobunjeničke položaje kao pomoć savezniku Asadu. Taj je ruski potez poprilično utjecao na svjetsku geopolitičku klimu i pokrenuo čitav niz pregovora koji se tek trebaju realizirati.

Rusiji je strateški važna mornarička baza na Sredozemlju, a takvu ima jedino u Tartu u Siriji, objašnjava Davor Boban s FPZG-a

Putin je opet u središtu pozornosti

Je li savezništvo Rusije i Sirije toliko jako da Putinu dopušta ulazak u neposredan sukob sa Zapadom? Davor Boban, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, tvrdi kako Rusija u Siriji treba stabilan režim koji joj omogućuje prisutnost na Bliskom istoku i izlaz na Sredozemlje. “Premda joj je, prema međunarodnom pravu, zajamčena mogućnost prolaska kroz Bospor i Dardanele, Rusiji je strateški važna mornarička baza na Sredozemlju, a takvu ima jedino u Tartu u Siriji. Putinu je zato u interesu da na vlasti ostane Asad jer mu njegov režim jamči nesmetan pristup luci, što ne može jamčiti neka druga vlast, pogotovo ne ona koju bi postavio Zapad”, objašnjava Boban. Potezi ruske vanjske politike prisutni su i izvan Bliskog istoka, na primjer, u jačanju diplomatskih veza s Kinom. “Rusko-kineska suradnja prije svega je ekonomska. Rusi su, potaknuti sankcijama sa Zapada zbog ukrajinske krize, pronašli alternativu za izvoz

sirovina i gradnju plinovoda prema Kini”, kaže Boban i navodi kako je kinesko priključenje ratu u Siriji zasad ipak samo fikcija. Putinovi diplomatski napori vidljivi su i na Balkanu, pa je tako srbijanski premijer Aleksandar Vučić nedavno u Moskvi dogovarao vojnu suradnju s Rusijom, a sve u fazi pristupnih pregovora Srbije za ulazak u EU. “Ako EU ne olakša pristup novim članicama i ne proširi se što prije na zapadni Balkan, zemlje na tom prostoru, uključujući i Srbiju mogu postati mjesta kompeticije Zapada, Rusije i Turske, te poligon za multipolarnu političku, ekonomsku i sigurnosnu utrku tih sila”, poručuje profesor Dejan Jović, predstojnik Odsjeka za međunarodnu politiku i diplomaciju na FPZGu. Ishod ruske diplomatske suradnje sa starim i novim saveznicima predmet je nagađanja, ali je neosporno da Putin mnogo ulaže kako bi ostvario svoje političke interese u Siriji i svijetu.

ZAVRŠILI PARLAMENTARNI IZBORI U TURSKOJ TURSKA - Pobjedu na parlamentarnim izborima u Turskoj odnijela je Stranka pravde i razvoja (AKP). Dobila je 49,48 posto glasova, osvojivši 317 od 550 zastupničkih mjesta. Izborni prag od 10 posto prešao je i CHP, MHP i HDP. Predsjednik AKP-a i turski premijer Ahmet Davutoglu apelirao je na sve stranke parlamenta da donesu ‘’novi, građanski Ustav, koji bi omogućio pouzdan izborni sustav, transparentnu vladu i politiku bez birokracije, za razliku od sadašnjega, nastalog kao posljedica državnog udara“. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je svijet da poštuje rezultate izbora u zemlji, na kojima je Stranka pravde i razvoja (AKP), koju je on osnovao, osvojila gotovo 50 posto glasova. DEMOKRATI I REPUBLIKANCI U SAD-u IZJEDNAČENI SAD - Anketa NBC/Wall Street Journala iz posljednjeg tjedna listopada pokazala je izjednačenje vjerojatne kandidatkinje Demokratske stranke Hillary Clinton i Bena Carsona iz Republikanske stranke u hipotetskom sučeljavanju, konkretno 47 posto podrške oboma. Tako bi, prema toj anketi, Clinton porazila sve ostale kandidate Republikanske stranke, uključujući Donalda Trumpa, Marca Rubia i Jebba Busha. S druge strane, Bernie Sanders, koji, iako i dalje nije kandidat neke stranke, u “demokratskoj utrci” stavlja se na drugo mjesto, dobio bi 50 posto, u odnosu prema Trumpovih 41 posto, i tako ga porazio.

BOMBA SRUŠILA RUSKI ZRAKOPLOV EGIPAT - Avion ruske aviokompanije Kogalimavija, 1. studenoga na letu Sharm el-Sheik – Sankt Peterburg, srušio se 23 minute nakon polijetanja, oko stotinu kilometara od Arisha u sjevernom Sinaju. Većina putnika bili su ruski turisti, a iz ruske aviokompanije priopćeno je da se avion, koji je bio u “odličnom tehničkom stanju”, srušio zbog “vanjskog djelovanja” i da nije bilo nikakve tehničke ili ljudske pogreške. Ruski mediji javljaju kako su se nekoliko trenutaka prije pada ruskog aviona čuli neobični zvuci. Brojne svjetske obavještajne službe potvrdile su da je bomba uzrokovala pad aviona. RUSI INTERVENIRALI U SIRIJI SIRIJA - Ruski zrakoplovi započeli su intervenciju udarima na ciljeve u Siriji 30. rujna, a u svojoj zračnoj kampanji protiv pobunjenika u toj zemlji koriste projektile i bombe uz napredan sustav navođenja u mjestima pod kontrolom oporbe. Sirijski opservatorij za ljudska prava (sjedište u Velikoj Britaniji) tvrdi kako je u zračnim udarima u ubijeno gotovo 600 ljudi, od čega je više od 100 civila, a Rusija odbacuje tvrdnje o civilnim žrtvama, naglašavajući da napada borce grupe ISIL i ostale pobunjenike u Siriji. Zapovjednik ruskih zrakoplovnih snaga, Viktor Bondarjev izjavio je kako je Rusija početkom studenoga poslala proturaketne sustave u Siriju u svrhu zaštite svojih snaga. (H. Nanić)


14

Kultura

Studeni 2015.

FENOMEN SUPERHEROJA Kako to da nam isti likovi nikad ne dosade?

Oni ljudima ulijevaju sigurnost, ali su itekako sposobni i prodati!

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

S

jedim u kinu i strpljivo čekam početak filma, a potom se preko cijelog kinoplatna prikaže: “Tako je malo potrebno da budete junaci, reciklirajte!” Pozivaju se posjetitelji kinoprojekcija da svoje otpatke razvrstaju u kante na izlazu iz dvorane, prisjetila se umjetnica Petra Lidia Ševeljević u predgovoru svoje izložbe Marvelnjaci koja je potkraj ljeta održana u galeriji Karas. Slike ovješene po zidovima krasili su životinjski superjunaci. Ševeljević, inače ljubiteljica ekologije, zaštitu okoliša vidi kao junački čin, a s obzirom na sveopće oduševljenje superjunacima, ekološke probleme putem njih pokušava približiti hrvatskim građanima. “Svatko ima svoje viđenje junaka u ovom trenutku. Tako ih ja vidim kao inspiraciju da budem bolji ekolog, slikar, prijatelj... uostalom, junaci se bore za čovječanstvo, nikad samo za jednu osobu ili jedan narod”, pojasnila je.

INSPIRACIJA IZ ŠVICARSKE Viđenje superjunaka nekih drugih domaćih umjetnika poput Ivana Fijolića ili Helene Janečić organizirano je mjesec dana nakon one u galeriji Karas. I to u kući za ljude i umjetnost – Lauba. Razvikana izložba Superjunaci 2.0 u 33 dana održavanja privukla je više od 6000 posjetitelja. Ideja je nastala u Estoniji tijekom ćaskanja s kustosom švicarskog muzeja znanstvene fantastike Maison d’ailleurs gdje je ista izložba pod nazivom Superman, Batman & Co...mics! naišla

Sveprisutne i cjenovno pristupačne majice samo su jedan od jeftinih trgovačkih trikova za gomilanje dobiti, što je brzo stvorilo čitavu vojsku mladih u čijim ormarima visi barem jedna takva – superherojska majica

na jako dobar odaziv. “S pažljivim odabirom radova umjetnika, kustos Marc Atallah je superjunacima dao novu perspektivu – pogled iz perspektive suvremene vizualne umjetnosti”, objasnila je Laubina kustosica Morana Matković. Dodala je i da je Lauba odlučila “nadograditi” švicarsku verziju izložbe te uključiti određen dio hrvatskih autora. Na otvorenju izložbe se okupilo šaroliko društvo, od ljudi dotjeranih kao da idu na kazališnu premijeru pa sve do onih koji su okolo šetkarali u majicama s logotipima superjunaka.

SVJEŽI ZVUK

Bandić kao nacionalni heroj A da superjunaci mogu biti shvaćeni na doista raznolike načine, posvjedočio je možda najzanimljiviji eksponat izložbe, potpuno prilagođen publici koja “kuži spiku”. Bila je to poznata fotografija Milana Bandića koji u odijelu i lakiranim cipelama korača po blatu zagrebačkog naselja Kozari putevi.

Predstavljeni novi svjetski trendovi u arhitekturi

Elektronika s malo trip-hopa

T

ročlana glazbena “instalacija” lako pamtljiva imena, Tomislav, nova je i eksplozivna snaga na hrvatskoj glazbenoj sceni. Bend čine Matija Vojvodić (sintesajzer, električni piano, sampleri), Ksenija Ladić (vokali, sintesajzer) i Charlie Baldwin (bubnjevi, sampleri), inače sin svjetski poznatog jazz-gitarista Raya Russella. Producenti Matija Vojvodić, (poznat i kao Cloudfactory) i Ksenija Ladić (Ksen) stvaraju zvuk koji se najbolje može opisati kao primamljiva fuzija elektroničke glazbe pod utjecajem trip-hopa, te su nedavno izdali EP “Teardrop Spin”.

Foto: Emilia Haukka

Kako ste odabrali ime benda? Ime projekta nastalo je spontano, tijekom jednog snimanja u studiju. Razgovarali smo o imenu i želja je bila da bude na hrvatskom jeziku, tako da smo uz brainstorming i zezanciju došli do imena Tomislav. Nedavno ste izbacili EP i spot za ‘Teardrop Spin’? Singl je izašao u travnju ove godine, a remiksirali su ga bliski producenti i prijatelji - Josip Klobučar, Janko Novoselić & Ratko Filipović, Brighton, Bork, Kimekai te Yunnansound. Artwork za singl osmislio je umjetnik i dizajner Hrvoje Hiršl. Vizualnu stranu nadopunjuje umjetnik Franjo Maltar Kotam. Spot je pak rezultat još jedne sjajne vizije i suradnje redatelja Kyrila Rubinsteina i direktora fotografije Ivana Slipčevića Slipkea. Dakle, za sada sve ide po planu, kako planirate nastaviti? Bend već nekoliko godina funkcionira ‘na daljinu’ jer Ksenija živi u Berlinu. Ove su se godine dogodile promjene u formaciji. Ja sam se nedavno preselio u Berlin, a Morana je odlučila izaći iz benda. U bend smo pozvali Charlieja Baldwina, glazbenika i producenta iz Londona koji također živi u Berlinu.

“Nakon što sam kupio Batman majicu, odmah sam uzeo i one sa Supermanom te Punisherom. Bile su jeftine!”, rekao je Dino Topčagić, jedan od gomile mladića koje možemo vidjeti kako šeću zagrebačkim ulicama u majicama s herojskim logotipima. Ove sveprisutne i cjenovno pristupačne majice samo su jedan od jeftinih trgovačkih trikova za brzo gomilanje dobiti što je brzo stvorilo čitavu vojsku mladih u čijim ormarima visi barem jedna – superherojska majica. Iako su najpoznatiji superjunaci poput Batmana, Supermana i

BILO KUDA - SUPERHEROJI SVUDA Što je toliko učvrstilo fenomen superheroja? Socijalni radnik Nedjeljko Marković te socijalna pedagoginja Jelena Adamlje iz udruge Pragma, pojasnili su da specifičnost superjunaka leži u njihovoj bliskosti ljudima. Kao što je poznato, gotovo svaki od superjunaka vodi i uobičajeni život sa svakodnevnim situacijama u kojima su oni, baš kao i mi, nesavršena ljudska bića. “Psiholozi i oni koji se bave marketingom pronikli su u ljudsku potrebu za sigurnošću i identifikacijom s njihovim uzorima te to iskoristili u prodavanju proizvoda. U tome su najciljanija skupina mlađi kupci, kojima je svijet obojen superjunacima. No superjunaka ima i u marketingu za odrasle tako što se poznata lica - možda naši uzori, idoli, poželjni partneri - vežu uz neki proizvod i uslugu. Kupit ćete auto ili policu osiguranja za koje, makar podsvjesno, vjerujete da ga koriste poznati ili vam ga oni ‘osobno’ preporučuju”, objasnili su iz udruge Pragma.

15. DANI ORISA Okupljanje arhitekata napunilo dvoranu Lisinski

TOMISLAV Glazbeni trio pod kapom jednog imena Slivar G Dominik domslivar@net.hr

Foto: Damir Žižić

Ljubitelji superheroja došli su ‘na svoje’ tek u Laubi

Spidermana nastajali tijekom 20. stoljeća, jednako su atraktivni i u današnje vrijeme. U srpnju se pojavila najava novog filma o superherojima. Suicide squad (Samoubilački odred) nije o superherojima, nego o antiherojima koji u dogovoru s tajnom vladinom agencijom rade za dobrobit društva. U stranim kinima se očekuje tek u drugoj polovici 2016., a redatelj David Ayer svoje je reklamne bodove skupio na činjenici da će, nakon briljantna utjelovljenja Jokera Heath Ledgera prije sedam godina, isti lik preuzeti Jared Leto.

Herljević G Filip filip.herljevic@gmail.com

U

prepunoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, sredinom listopada održani su 15. Dani Orisa. Ova kulturna manifestacija okupila je mnoštvo studenata, kremu hrvatskih arhitekata, ali i nekoliko uvaženih svjetskih imena. Događaj je usko povezan s Orisom, časopisom za arhitekturu i kulturu življenja, a ovogodišnji izlagači došli su sa svih krajeva svijeta prezentirajući svoje projekte. Led je “probio” Fabrizzio Barozzi, dobitnik nagrade Mies van der Rohe 2015. za projekt zgrade Filharmonije u Poljskoj. Uslijedila su predavanja Anne Lacaton, francuske arhitektice čiji je rad zasnovan na obnovi starih građevina te njihovim transformacijama, ali i Laszla Foldesa. Upravo je ovaj mađarski arhitekt inspirirao studenticu arhitekture Klaru Perak. “Ovo je predavanje za mene bilo odlično upoznavanje s modernom mađarskom arhitekturom”, rekla je. “Glavni akter” vikenda bio je Smiljan Radić, čileanski arhitekt hrvatskih korijena, kojem je uručena Staklena piramida -

Neke od glavnih poruka bile su da je potrebno analizirati mogućnosti revitalizacije starih objekata, umjesto rušenja

Ovogodišnji izlagači došli su sa svih krajeva svijeta

nagrada Dana Orisa za izniman arhitektonski doprinos. “Bilo mi je korisno i zanimljivo vidjeti kako razmišljaju iskusni arhitekti na izradi raznih projekata i do kakvih rješenja dolaze s obzirom na to da su iz različitih zemalja i da poznaju različite kulture”, zaključila je Perak. Osim predstavljanja projekata, arhitekti su predstavili nove trendove u arhitekturi. Neke od glavnih poruka bile su da

Foto: Oris

je prijeko potrebno analizirati mogućnosti revitalizacije i prenamjene starih objekata, umjesto rušenja. Također, naglašeno je kako odnos tih građevina i javnog prostora može biti važniji od same građevine. “Očigledno je da se treba okrenuti novim smjerovima želimo li izbjeći misao da je prošlost imala budućnost više nego sadašnjost”, naglasio je moderator Maroje Mrduljaš.


Kultura

Studeni 2015.

POTICAJI U KULTURI Predvidljivo dijeljenje državnog novca

Mediji traže odgovore i jasne kriterije, a Ministarstvo šuti

Ayyash G Azra ayyash.azra@gmail

D

odjela bespovratnih sredstava neprofitnim medijima Ministarstva kulture ni ove godine nije uspjela proći bez kontroverzi. Odlukom Stručnog povjerenstva tako je 20 medija dobilo državni novac za svoj rad. Punih 2,8 milijuna kuna. Prema tvrdnjama Povjerenstva, riječ je o medijima koji su se posebno istaknuli svojim uredničkim koncepcijama, planom rada, utjecajem i potencijalom mijenjanja medijskoga i društvenog prostora. POHVALA I ODBIJENICA No ne slažu se svi s time. Štoviše, reakcije na objavljene rezultate natječaja bile su toliko podijeljene da je nedugo nakon objave, u Hrvatskom novinarskom društvu održana tribina pod naslovom “Dijeli li Ministarstvo kulture portale na vaše i naše i koji su vaši, a koji naši?”. Na tribini se raspravljalo o tome koliko natječaji Ministarstva kulture uopće osnažuju nezavisne portale, jesu li transparentni te jesu li poboljšali ugled i status novinarske profesije. Najglasniji u raspravi bili su predstavnici portala koji smatraju da su nepravedno ostali bez sredstava. Igor Tabak, predsjednik udruge OBRIS – Obrana i sigurnost i analitičar na portalu obris.org, istaknuo je kako na natječajima Ministarstva svake godine prolaze isti mediji dok su kriteriji prema kojima se potpora dodjeljuje u najmanju ruku sumnjivi. Objasnio je kako svoj portal već tri godine prijavljuje na natječaj, no nijednom nije dobio više od pohvale, dok se razlozi odbijanja mijenjaju. “Prve godine razlog je bio da je obris. org previše specijaliziran iako je riječ o natječaju za specijalizirane portale,

a druge godine prigovorili su nam da ne populariziramo dovoljno marginalne skupine”, rekao je Tabak. Njegovim kritikama pridružila se i predsjednica udruge Arteist te urednica istoimenog portala Maja Hrgović. Ona je još prošle godine potpisala žalbu na natječaj u kojoj se traži revizija od bivše ministrice Andree Zlatar Violić jer je u dodjeli sredstava vidljiva “manična proizvoljnost bodovanja i zanemarivanje kriterija”. Naime, portal Arteist je i ove godine završio ispod crte, ali iz sasvim drugih razloga nego lani. “Lani su nam zamjerali da nemamo dovoljnu vidljivost i odjek u javnosti, dok su ove godine pohvalili doseg koji je u razini prošlogodišnjeg, a kao razlog su naveli nedovoljan broj analitičkih tekstova”, rekla je Hrgović i dodala da je to potpuno suludo jer je Arteist, u usporedbi sa srodnim medijima kojima je i prošle i ove godine odobrena potpora, neusporedivo jak upravo u kritikama, analizama i esejima. ODUSTAJANJE IZ PROTESTA Postoje i oni koji se iz protesta nisu ni prijavili na natječaj. Jedan od njih je Emir Fulurija s portala potlista.org koji je kao razlog naveo diskriminatornost natječaja koji ne dopušta da svi neprofitabilni mediji budu ravnopravni. I zaista, kada se pogledaju rezultati natječaja, jasno je da prednost imaju mediji koji se bave dnevnopolitičkim temama i pritom su lijevije orijentirani, dok se one koji se bave kulturom ili drugim specijaliziranim temama gura na margine ili ignorira. Za dodatno pojašnjenje kontaktirali smo Ministarstvo kulture koje je u cijeloj kontroverzi bilo najtiše, no sve što nam je Boris Postnikov, voditelj Službe za javnu komunikaciju, rekao jest da je “natječaj potpuno transparentan te da se tu nema više što dodati”.

Iako se neki portali iz godine u godinu ustrajno prijavljuju i rade na kvaliteti, punih džepova i dalje odlaze uglavnom jedni te isti portali

Dok u Ministarstvu kulture kažu samo da su im natječaji transparentni, mnogi se ne bi složili Foto: Nika Obučina

Na pozornicu tek nakon čaše pelina i umirujućih riječi Luke Nižetića

P

robudim se - nemam glasa! Sva prestravljena otišla sam u kuhinju pripremiti si litru sljezova čaja. Da budem sigurna, manijakalno sam popila sve vitamine koje sam vidjela oko sebe u nadi da vratim glas. Paradoksalno ili ne, pola dana prije samog nastupa potrošila sam na osposobljavanje glasnica. Nakon glasnica vrijedilo je ukrotiti i moju čupu na glavi pa sam posjetila frizera. I paf - u pet sati već stigoh u Tvornicu na tonsku probu. Ljudi to uglavnom nisu znali, ali koncert je ujedno bio spot za sljedeći moj singl “Na oblaku”. Hashtag – stres i nervoza. Prema dobrom starom ženskom običaju, paničarila sam u backstageu. Uspio me smiriti dragi Luka Nižetić koji je bio iza kamere. “Navikni se na to. Nikad nećeš biti potpuno spremna za koncert, uvijek će biti ili promuklost ili ženske stvari ili nečija teška bolest ili napuhanost ili bilo koji drugi problem”, rekao mi je ozbiljno. Moram

priznati da me njegova izravnost prilično smirila. Možda me čak i previše smirila s obzirom na to da sam nakon toga popila i jedan pelin. Totalni rokenrol! Kombinacija pelina i nervoze izbrisali su mi misao koja se pojavila u glavi tijekom penjanja na pozornicu. Moguće da je glava bila potpuno prazna. Bez

O kulturi kulturno

Bećarci - pjesme koje diraju ego Džimbeg G Igor igordzimbeg@gmail.com

N

edavna i prilično praćena senzacija s osudom valpovačkog bećarca zapravo je prikazala prije svega svoju dvoznačnost. Jedan je Slavonac stihovima svojega bećarca uvrijedio jednu policajku. Naizgled nevin slog pogodio je očekivanu reakciju. Pa premda “očekivana”, izaziva zgražanje svakoga tko je ikad pogriješio u razlici između kulturnoga i civilizacijski odgojnog pa je pretpostavio da nešto s UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine može biti prostačko, upravo je u tom trenutku bio stavljen u nezgodnu poziciju đavoljeg odvjetnika. Uistinu, kako braniti ono prosto ili lascivno? Jer lakše bi bilo statično postaviti bećarac na pijedestal svjetske kulture ako ga nikad ne moramo čuti. Do kuda ide granica? Može li se od progona vještica napraviti ruta za turistički obilazak? Odgovor je u oba slučaja: da, lako. Povrijeđena osoba u ovome slučaju uvredu nalazi upravo u tome da uvreda

Pristojni su Hrvati ‘osudili’ neprimjerene tekstove vlastitih narodnih pjesama. S druge su strane te iste pjesme upisane na UNESCOovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta

LUCE Prvi samostalni koncert riječima same izvođačice, Lucije Ćustić

Ćustić G Lucija global.novine@gmail.com

15

Ljudi to uglavnom nisu znali, ali koncert je ujedno bio spot za sljedeći moj singl ‘Na oblaku’. Hashtag - stres i nervoza...

Luce je s lakoćom napunila mali pogon Tvornice kulture

Foto: Maja Turković

uvodnih riječi počela sam a capella pjevati “Možda mi”. Iako je prije toga bilo mnogo trenutaka kad sam razmišljala kako će to sve izgledati, što ću govoriti između pjesama i mogu li ja to uopće izvesti dovoljno dobro da opravdam pozitivan filing koji se stvorio oko Luce, osjećaj tijekom 90 minuta koncerta bio mi je začuđujuće realan. Iako su sa svakom novom pjesmom glasnice postajale sve tanje i neposlušnije, završilo je i više nego odlično. Iako mi je većina koncerta u magli, jasno je sjećam pljeska i povika publike kad je krenula pjesma “Sama ostajem”. Bio je to istinski divan osjećaj koji mi je izmamio osmijeh od uha do uha. S obzirom na ogromne količine energije koje su utrošene u Tvornici, što moje što publike, nevjerojatno mi je da se ipak slavilo do jutarnjih sati. Čini se da su prekrasna atmosfera i adrenalin učinili svoje. Čak su i moji roditelji bili u veseloj povorci po zagrebačkim klubovima. Do jutra! (Ako ste propustili koncert u Tvornici, Luce će ponovno cvrkutati 6. prosinca u MSU-u, op. u)

za svoju lokaciju uzima prostor ispod “plave bluze”. Stoga, dvojaka je i obrana. Zaista, napadnuto je i žensko tijelo i uniseks uniforma. Koja od dvije strane ima pravo biti uvrijeđena? Besmisao situacije proizlazi iz plastičnosti pogleda na tradiciju - čisto i tvrdokorno uvjerenje da naše bake i djedovi nisu bili seksualna bića. Toliko neživljenje kulturnog naslijeđa da smo si dopustili vidjeti prošlost samo u trenucima festivala, folklornih smotri i inih prezentacija. Ako sudimo bećarcu, a to danas upravo i činimo, činimo nepravdu iz sljepila. Kontekst kulture, nažalost, nije bezvremenski, a takvim jednodimenzionalnim činimo ga izdvojenim iz svakodnevice. Zabludama da prostote i groteske nisu dio sadašnjosti zabijamo glavu u pijesak. Naime, trenutačna situacija svjedoči o sukobu idealtipskog normiranja i reprezentacije čime se pred očima javnosti pravimo naivni o vlastitome podrijetlu. Činjenica da se ni u jednom trenutku bećarac ne obraća materijalnoj osobi nego plavoj bluzi, ali istodobno aluzivno priziva tijelo ispod bluze čini ovu situaciju satiričnom. U tome je sukob tog trenutka. Prostor za feminističku kritiku uzima zamah samo ako se primjenjuje na golo tijelo u ovom slučaju, ali ne i na javnu osobu tijela reda. No, ironično, bez cijele inscenirane predstave prostora za žalbu ne bi ni bilo. Ako tijelo (ono napadnuto) nije u bluzi, tada se cijeli prostor žalbe dokida. Bećarac u ovo vrijeme vrijeđa samo osnovu smotre, samo tijelo zakona umjesto zakona koji štite fizička tijela. Ono je krik prema nadzornom tijelu koje postavlja predstavu i unutar nje pretjeruje u svojoj humoresknoj nakani što izaziva bijes autoriteta koji u tom trenutku i prestaje biti autoritet jer ne razumije ono što pokušava prikazati kao kulturno dobro.


16

Novac

Studeni 2015.

BITCOIN Što je i kako se koristi sve popularnija virtualna valuta

SPONZOR RUBRIKE

Monetarna revolucija nosi i rizike

Trenutačno jedan bitcoin vrijedi 3359 kuna, a u transakcijama korisnik ostaje anoniman Stojanović G Andrea andrea.stojanovic99@gmail.com

N

ajpoznatija se virtualna valuta bitcoin već šestu godinu koristi kao platežno sredstvo diljem svijeta. Unatoč njegovoj popularnosti, mnogi još ne znaju što je i kako se njime koristi. Naime, riječ je o valuti namijenjenoj digitalnom trgovanju koja je, za razliku od ostalih valuta s istom namjenom, decentralizirana. To znači da ni jedna institucija ne kontrolira bitcoin mrežu te da ona nije podložna stvaranju zaliha većih od mogućnosti potrošnje, to jest inflaciji. Trenutačno je u optjecaju 12 milijuna

bitcoina, a taj broj ograničen je na 21 milijun. NEREGULIRANO TRŽIŠTE “U situaciji kada je financijska kriza rezultirala padom cijena imovine, kao što su dionice, investitori skloniji riziku traže nove oblike ulaganja na kojima mogu ostvariti više povrata, što je i rezultiralo većom kupnjom bitcoina. Ipak, tržište virtualnih valuta je relativno novo i zasad se one koriste pretežno u špekulativne svrhe, dok ih kao transakcijsko sredstvo prihvaća malo subjekata na tržištu”, objasnila je doktorica znanosti Martina Nakić s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U Hrvatskoj samo dvadesetak poduzeća prihvaća plaćanje bitcoinima. Na globalnoj razini taj se broj kreće oko dvije tisuće. Takvi brojevi pokazuju da je, unatoč velikom zanimanju potrošača, šira uporaba ograničena oprezom recipijenata. Hakerski napad na Bitstamp, najveću bitcoin burzu, u siječnju ove

Klikom do svega što poželiš Pripadnicima milenijske generacije odrasle uz internet ne treba previše objašnjavati što znači sloboda i jednostavnost korištenja digitalnih kanala

I

nternetsko i mobilno bankarstvo uzima sve više maha kako klijenti otkrivaju prednosti korištenja digitalnih kanala za upravljanje osobnim financijama. No pripadnicima milenijske generacije odrasle uz internet i njegove pogodnosti ne treba previše objašnjavati što znači sloboda i jednostavnost korištenja digitalnih kanala. Ulaznice za kino i kazalište, nova odjeća,

knjige i filmovi, karte za prijevoz… ima li danas uopće usluge koju ne možemo dobiti jednim klikom miša ili dodirom prsta? Računala, tableti i mobilni telefoni pružaju slobodu klijentima banaka da svojim osobnim financijama upravljaju s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme, a tim se ciljem vodi i OTP banka u osmišljavanju

usluga za svoje klijente. Uz posebnu aplikaciju prilagođenu pametnim mobilnim telefonima s operativnim sustavima iOS i Android možeš brzo i lako obavljati osnovne financijske transakcije ili doći do potrebnih informacija.Pored klasičnih financijskih platnih i preglednih transakcija, aplikacija ti nudi i uvid u važeću tečajnu listu i arhivi tečajeva, navigaciju prema najbližoj poslovnici ili bankomatu OTP banke te demo verziju aplikacije koju možeš isprobati prije ugovaranje usluge. Sve što trebaš možeš brzo provjeriti i pozivom na broj telefona 072 201 555 kojim pristupaš Kontakt centru OTP banke. Bilo da se samo želiš informirati o poslovanju i proizvodima ili uslugama, stanju svog računa ili izvršiti transakciju, sve to jednostavno možeš ostvariti putem govornog automata, 24 sata dnevno, 365 dana u godini ili uz pomoć operatera, radnim danom od 8 do 21.30 i subotom od 8 do 13 sati. Konačno, ali ne i najmanje važno, eLEMENT@ internet bankarstvo OTP banke nudi široku listu od tridesetak usluga na raspolaganju klijentima, a ako se tek odlučuješ na ugovaranje ove usluge, i nju možeš besplatno testirati putem demo verzije. Za korištenje internetskog bankarstva potrebno ti je samo računalo, token i pristup internetu, a sve ostalo je jednostavno poput surfanja. Uz mobilno i telefonsko bankarstvo, eLEMENT@ internet bankarstvo dostupno ti je u paketu OTP Indeks bez plaćanja mjesečne članarine.

Bitcoin valuta

godine, opravdao je oprez prema tom virtualnom trgovanju. S postojanjem rizika slaže se i Nakić koja kaže da je “problem s virtualnim valutama prije svega to što je njihovo tržište neregulirano i izložene su svim rizicima koje internet nosi sa sobom. S druge su strane prednosti - olakšana transakcija i smanjivanje troškova transakcije.” Za trgovanje bitcoinima potreban je digitalni novčanik koji imate u svom računalu ili na web-stranici, a instalirate ga putem aplikacije Bitcoin klijent. Nakon toga do bitcoina možete doći kupnjom ili razmjenom putem interneta ili putem specijaliziranih automata koji imaju funkciju bankomata. U Hrvatskoj jedini takav automat postoji u Zagrebu, preko kojeg ubacivanjem kuna, uz pet posto provizije, dobivate odgovarajući iznos bitcoina. Trenutačno jedan bitcoin vrijedi 3359 kuna. Za razliku od nekih drugih virtualnih plaćanja, kao što je PayPal, javni unos pokazuje samo ID transakcije i količinu transfera valute. Ne morate unositi svoje osobne podatke te ostajete anonimni.

STATISTIKA

Travanj 2012. broj korisnika raste s 9000 na 86.000

Travanj 2013. hakerska krađa uzrokovala 4,6 milijuna dolara gubitka

Veljača 2014. vrijednost bitcoina porasla za 555 posto

ZAKONSKI OKVIR Iako neki tvrde da je bitcoin put do monetarne revolucije, drugi smatraju da takav monetarni zaokret može biti samo posljedica druš-

‘Nešto što nema stabilnu vrijednost, kao što je to slučaj s bitcoinom, teško će u skoroj budućnosti preuzeti ulogu svjetske valute kao što mu se predviđa’, kaže doktorica znanosti Martina Nakić s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta tveno-političkih revolucija. “Nešto što nema stabilnu vrijednost, kao što je to slučaj s bitcoinom, teško će u skoroj budućnosti preuzeti ulogu svjetske valute, kao što mu se predviđa. Potrebno je prethodno izgraditi okruženje za korištenje takvih valuta.

Prije svega razviti zakonski okvir te utvrditi načine regulacije kako bi se smanjila njihova zloporaba. O brzini kojom ti procesi budu išli, ovisit će i budućnost bitcoina. Do tada će biti samo još jedan od oblika rizična ulaganja”, zaključuje Nakić.

SPONZORIRANI ČLANAK

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike


Kolumne/komentari/mišljenja Voajerstvom protiv surove svakodnevice

G vrankulj.josipa@gmail.com Josipa Vrankulj

T

ko, kada, zašto i kako jede, spava, puši ili ide na WC nisu pitanja koja bi u normalnom svijetu zabrinjavala širu javnost. No kada se u priču uključi nešto više od 60 kamera, zatvoreni prostor i skupina raznolikih ljudi, sve odjednom postaje zanimljivije. Nastaje recept za zatupljivanje javnosti krajnje nevažnim stvarima danas poznatima kao - Big Brother. Koja je tajna ovaj koncept učinila uspješnim i zašto mnoge obitelji svakodnevno prate ovakve gluposti upakirane u šareni papir medija pod maskom zabave za cijelu obitelj? Publika svih vrsta medija s područja bivše Jugoslavije (osim Slovenije), u posljednja je dva mjeseca postala glavnom metom vijesti iz Srbije, točnije, iz kuće Velikog Brata. No sama činjenica da je publika ponovno izvrgnuta još jednom reality showu i nije toliko zapanjujuća koliko ona da su upravo vijesti o njima gledanije/slušanije/čitanije od onih o najvećoj migrantskoj krizi u Europi od Drugog svjetskog rata ili pak predizbornoj kampanji koja se zahuktava i hladi proporcionalno s ljubavnim dvojbama stanovnika kuće u beogradskom Koštunjaku. Zašto Zorica ponovno plače, tko je ovaj put zaveo Ervina i zašto je Steffani izašla iz kuće – pitanja su to koja su zaintrigirala javnost nemjerljivo više od toga da samo četvrtina hrvatskih srednjoškolaca zna tko je predsjednik Vlade. Jesmo li kao narod

Nezaposlenost, nepismenost, recesija te brojne druge brige brzo padaju u vodu kada u nešto više od 100 četvornih metara zatvorimo dvadesetak ljudi upitne prošlosti i još upitnije budućnosti postali prezasićeni negativnim vijestima za koje mislimo da na njih ne možemo utjecati ili je pak zabava postala važnijom od rješavanja problema koji izravno utječu na našu budućnost? Odgovor na ovo i sva slična pitanja možemo pokušati pronaći upravo u kući Velikog Brata. Zamislimo li stanare, čiji broj pada i raste poput broja nezaposlenih, kao eksperimentalnu skupinu u nekom sociološkom istraživanju, došli bismo do zaključka kako krilatica “kruha i igara” i dalje ne gubi svoj sjaj. Nezaposlenost, nepismenost, recesija te mnoge druge brige brzo padaju u zaborav kada u nešto više od 100 četvornih metara zatvorimo dvadesetak ljudi upitne prošlosti i još upitnije budućnosti. Posebno uveseljava to da je pustolovina tek na pola puta, što bi značilo da će naslovi poput “Vruće minute u sobi Velikog Brata” još dva mjeseca svakodnevno unositi koliko nemir toliko i ekstazu u sve domove u regiji. “Što to ima u ljudima tužno da ulaze u tuđe živote...” No kada pobjednik nakon 100 dana izolacije napokon zakorači u slobodu s nešto debljim novčanikom, živopisni stanari kuće Velikog Brata past će u zaborav. S druge strane, ona ista publika, koja je neumorno pratila njihovo putovanje, probudit će se u istom svijetu s istim problemima, ali s nešto manjim iznosom na bankovnom računu, postavljajući si poznato pitanje: “Što je meni ovo trebalo?”. Nisam primijetila ni da su se hrvatski mediji pretrgli u kritici najnovijeg “Big Brothera”, čista “kamilica”. Očito je da “šaputanja” na jastuku’ podižu i nakladu i profit. Tko mari za estetiku!

Studeni 2015.

17

Informiranost i proaktivnost - gdje su nestala studentska ‘oružja’?

N

e znam tko u ovakvoj situaciji može zaštititi mene kao studenta i građanina ove države jer vjerujem da u svemu ovom valjda imam neka prava - piše zbunjeni student u pismu koje mi je, kao predstavniku medija, nedavno proslijedio nakon što ga je, kako kaže, “poslao svim nadležnim institucijama”. Čitajući njegov pisani prigovor, tražim suvisli argument – ne nalazim ga, kao niti smisao toga teksta uopće. Sretna jer nisam jedna od njih, razmišljam o izrazima lica ljudi u “nadležnim institucijama” dok će čitati žalbu studenta na njemu nerazumljiv sustav, vjerojatno samo zato što nije pročitao pravila do kojih je danas jednako lako doći kao do Facebooka – jednim klikom. Budući da mi niti nakon više uzastopnih čitanja kolegine žalbe nije postalo jasno što njemu točno nije jasno, odlučila sam ostaviti objašnjenja “odgovornima”, a njemu sam rekla da mi javi ishod situacije. Kada se susretnu s “velikim” problemima na fakultetu, koji ponekad (ne) postoje, studenti nerijetko šalju upite onima za koje su negdje čuli da znaju odgovore. Rješenja velikih problema sa sobom nose veliku odgovornost pa se mnogi vjerojatno ne usude sami bilo što poduzeti. I to je u redu – prije dolaska na fakultet, većini je najveća samostalna odluka koja se ticala obrazovanja bila ona o boji pernice, a zatim, nakon srednje škole, odabir fakulteta. Međutim, s “problemima” poput manjka informacija o literaturi za kolokvij ili prijavi na međunarod-

Ratko G Jelena ratko.jelena@gmail.com

potrošili raspoloživ iznos s iksice pa su prisiljeni potrošiti sav novac zarađen taj dan na jedan pileći batak, zelenu salatu i loš kolač. Dan poslije od prijatelja doznaju da je potrebno predati potvrdu o mjestu stanovanja kako bi se ostvarilo pravo na veće popuste u menzama. Prijatelj je doznao od prijatelja, a prijatelj prijatelja od prijatelja koji je u Studentskom zboru. Mnogi će reći da su studenti nezainteresirani za rješavanje problema, no zar bi se, da je baš tako, slale žalbe na poslodavce studentskom pravobranitelju? Zar bi se na društvenim mrežama vodile rasprave o studentskim referadama,

Je li problem u papirologiji koju je potrebno proučiti prije pokušaja promjene postojećeg stanja, u pukoj nezainteresiranosti studenata ili manjku motivacije za “akciju” bilo koje vrste? Može li se sva pasiva pripisati kraju 20. stoljeća tijekom kojega je generacija tih mladih ljudi odrastala? nu razmjenu, studentima se jednako teško nositi kao s onima većima koji zahtijevaju primjerice proučavanje deset različitih zakonskih spisa. Sve bi bilo u redu da neinformiranost za sobom ne ostavlja posljedice. Osim što redovno propuštaju prilike za stipendije i odlaske na studij u inozemstvo, studentima se često dogodi da za zaslužena dva ECTS boda ne dobiju niti jedan, ne znajući da se imaju pravo na to žaliti. Nakon tako neslavnog jutra na fakultetu, odu dijeliti letke za pet kuna po satu, i to proglase produktivnim dijelom dana. Zarade za doručak, ručak i večeru u menzi. Onda im teta u menzi priopći da su

starim lazanjama u menzi i lošem stanju u državi? A opet, prosvjedi mladih ljudi kakvi su do prije nekoliko desetljeća bili gotovo uobičajeni, danas su nezamislivi. Je li problem u papirologiji koju je potrebno proučiti prije pokušaja promjene postojećeg stanja ili o manjku motivacije za “akciju” bilo koje vrste? Može li se sva pasiva pripisati kraju 20. stoljeća tijekom kojega je generacija tih mladih ljudi odrastala? Karakteristike koje obilježavaju rođene između ‘80-ih i ‘90-ih godina prošloga stoljeća stručnjaci koji su ih prepoznali shvaćaju ozbiljno; objedinili su ih u sintagmi “izgubljene generacije”, poznate

još kao generacija Y. Za mlade koji joj pripadaju kažu da su pasivni, lijeni i sebični. Ako je neinformiranost rezultat pasivnosti, odlučujući čimbenik moglo bi biti upravo vrijeme u kojemu su današnji studenti rođeni. Pasivni su, možda, i zahvaljujući stanju u državi te odgoju koji ih, već tradicionalno, uči da ga je nemoguće promijeniti. Onda je jednako nemoguće promijeniti dijelove sustava, razmišljaju, pa odustaju od pokušaja borbe za višu ocjenu, svježu hranu i pravedne uvjete rada. Prema istraživanju “Projekt Bolonja”, u Zagrebu 71,2 posto studenata smatra da nemaju utjecaja na donošenje odluka koje se tiču izvedbe i organizacije studija koji polaze. Statistika potvrđuje ranije iznesene prepostavke – manjak poduzetnosti je rezultat manjka vjere u mogućnost promjene na bolje. Taj “pesimizam” onda utječe i na ono na što ne bi trebao, pa studenti “preskaču” i prikupljanje osnovnih informacija koje bi im mogle olakšati argumentaciju u slučaju povrede njihovih prava. Rezultati spomenutog istraživanja pokazuju da samo pet posto studenata zna koliko sati opterećenja donosi jedan ECTS bod, a 85 posto studenata smatra kako na njihovu fakultetu nema točno određenog termina za održavanje kolokvija iako na većini kolegija svih fakulteta 40 posto studenata može položiti ispit putem kolokvija. Ipak, ne može se reći da među studentskom populacijom vlada opća nezainteresiranost, što su mnogi skloni tako tumačiti. Studenti nisu glupi nego, nažalost, pesimistični (prema želji čitaj: realni).

Političke stranke su pokazale da im je obrazovanje i dalje nisko na listi prioriteta

Šušnjar G Aleksandar susnjar.aleksandar@gmail.com

U

trenutačnim političkim raspravama u Hrvatskoj, ali, nažalost, i u medijskom prostoru uopće, obrazovanje je zaista nepravedno zanemareno. Ovo je pogotovo zabrinjavajuće s obzirom na to da je riječ o temi koja je presudna za budućnost Hrvatske, a isto tako se niz stručnjaka slaže da je cjelokupnom hrvatskom obrazovnom sustavu potrebno značajno poboljšanje. Dakle, bez reforme obrazovanja i uspješnog obrazovnog sustava do kojega bi ona trebala dovesti teško je zamisliti da Hrvatska može ostvariti željeni napredak u ekonomskom, demokratskom i civilizacijskom smislu. Upravo završena predizborna kampanja bila je idealna prigoda da se političke stranke izjasne o toj temi važnoj za studente, kojih je u Hrvatskoj trenutačno oko 180.000, ali i njihove obitelji, buduće poslodavce i društvo u cjelini. Hrvatski studentski zbor stoga je 23. rujna pokrenuo akciju nazvanu Obećanje za obrazovanje, čija je glavna svrha bila političkim strankama skrenuti pozornost na iznimno važno područje obrazovanja, prikupiti odgovore o stavovima i planovima nakon parlamentarnih izbora u slučaju izbornog uspje-

ha te sve ovo objaviti i informacije učiniti lako dostupnima. Prije same je akcije tako sastavljeno 12 pitanja za političke stranke u Hrvatskoj, pitanja koja smo smatrali ključnima za budućnost obrazovanja. Pitanja su se odnosila na širok raspon tema vezanih uz obrazovanje, kao što su studentski standard (studentski

smještaj, subvencioniranje i stipendiranje), kvaliteta samog procesa poučavanja (teoretske i praktične kompetencije, usklađenost s potrebama tržišta rada), odnosa privatnoga i javnog obrazovanja i sustava potpora (vaučerizacija) te organizacija obrazovanja (izdvajanja za obrazovanje iz proračuna, broj sveučilišta u Hrvatskoj). Ova pitanja su

Bez reforme obrazovanja i uspješnog obrazovnog sustava do kojega bi ona trebala dovesti, teško je zamisliti da Hrvatska može ostvariti željeni napredak u ekonomskom, demokratskom i civilizacijskom smislu

HSZ je 23. rujna predstavio 12 pitanja za stranke

Foto: Hrvatski studentski zbor

zatim poslana u 24 stranke, nakon čega su svi pristigli odgovori objavljeni na mrežnim stranicama Hrvatskog studentskog zbora (www.hsz.hr) kako bi svi studenti, ali i ostali zainteresirani, jednostavno doznali što se nakon parlamentarnih izbora priprema u području obrazovanja. Nažalost, od 24 stranke kojima su pitanja poslana, na njih je odgovorilo samo šest stranaka: HDZ, HSP, HSPAS, Most, ORaH i SDP. Činjenica da je na postavljena pitanja odgovorila samo četvrtina stranaka pokazuje da je većini stranaka obrazovanje ipak vrlo nisko na listi prioriteta, što je pogotovo razočaravajuće imajući na umu da bi svaka stranka, koja se ozbiljno namjerava baviti politikom, morala, iz svih ranije navedenih razloga, imati razvijenu viziju obrazovanja u Hrvatskoj. Ipak, dostavljeni odgovori prilično su zanimljivi, i mogu poslužiti kao koristan pokazatelj stavova vezanih uz obrazovanje. Hrvatski studentski zbor stoga će uskoro pripremiti i određenu analizu ovih odgovora i presjek po pojedinim pitanjima, što će ove informacije učiniti još lakše čitljivima. Aleksandar Šušnjar predsjednik je Hrvatskog studentskog zbora, studentskog predstavničkog tijela koje zastupa interese ukupne studentske populacije u Hrvatskoj na svim razinama.


18

Poduzetništvo

Studeni 2015.

ARCA 2015. Međunarodna izložba uključila mnoge srednjoškolce i studente

Došlo je vrijeme mladih inovatora

Dalmacija, Matija Boltižar, G Milan Eva Marušić

Na Danu inovativnih ideja ‘Inovacijom do konkurentnosti’ i Danu zagrebačkog sveučilišta ostvareni su važni kontakti između inovatora, akademske zajednice i poduzetnika

O

d “magičnih” vješalica do robota pauka, sve su to smislili hrvatski srednjoškolci i studenti prošle godine. Prigodu da inovacije pokažu javnosti dobili su na 13. ARCA-i, izložbi inovacija, koja se u zagrebačkom Boćarskom domu u listopadu održala u organizaciji Društva inovatora Hrvatske. Ovogodišnje je četverodnevno događanje tematski okupilo mlade inovatore (od 16 do 30 godina) te im posvetilo sve aktivnosti. Izloženo je više od 220 inovacija, čak 176 je ocijenio Ocjenjivački sud, a njih 103 dobile su medalje. Posebno važan je bio Dan inovativnih ideja “Inovacijom do konkurentnosti“ jer su mladi inovatori, osim predstavljanja vlastitih inovacija, imali prigodu osvojiti glavne nagrade - pokrivanje troškova nastupa na izložbi iENA u Nürnbergu i podršku u realizaciji projekta kroz program Predinkubacije u Tehnološkom parku Zagreb te usluge savjetovanja i edukacije u Plavom uredu.

Na ARCA-i je ove godine predstavljeno više od 220 inovacija

Foto: Nika Pereš

Osim prikazivanja inovacija stručnjacima i građanima, inovatori su dobili prigodu proširiti kontakte i spojiti se s tvrtkama koje su na ARCA-i izlagale svoje proizvode bazirane na inovacijama. Osim toga prigodno je organiziran i Dan zagrebačkog sveučilišta na kojem su rektor Damir Boras i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Miljenko Šimpraga potpisali dva vrijedna dokumenta. Prvi je Pismo namjere o suradnji na razvijanju i komercijalizaciji inovacija koje je Sveučilište potpisalo s Udrugom inovatora Hrvatske, a drugi je članska deklaracija kojom su se Sveučilišnoj inovacijskoj mreži pridružile neke manje tvrtke i kompanije te varaždinski Fakultet organizacije i inženjerstva. Mladi inovatori će i iduće godine imati prigodu pokazivati svoje inovacije jer je ARCA postala promotor ideja u sektoru inovacija koji je prepoznat na akademskoj i međunarodnoj razini.

Quadcopter, 3D printer i automatske rolete

Energetska torba

GMOBILE - vozilo budućnosti

Redoviti izlagač na ARCA-i je 1. Tehnička škola Nikola Tesla, koja je ove godine na sajmu inovacija predstavila quadcopter, 3D printer te rolete kojima se može upravljati preko računala. “Rolete možete podizati i spuštati računalom preko Raspberry Pi programa. Ujedno smo napravili automatske rolete koje preko fotootpornika reagiraju na svjetlost te se u skladu s time podižu i spuštaju”, rekao je Dominik Anić kojemu je ovo prvi sajam inovacija. Dominik je dodao kako su im pri izradi velika pomoć bili profesori, ali ističe da kod inovacija godine nisu važne. “Ako imaš ideju, to je već 90 posto posla. Ovih deset posto je teži dio posla, odnosno napraviti da se ta ideja ostvari, ali postoje ljudi koji će uvijek pomoći”, rekao je Dominik. Da se trud može prepoznati dokazuje i zlatna medalja koju su Teslini đaci dobili za svoje inovacije.

S energetskom torbom Dominika Žitkovića sigurno nećete ostati prazne baterije na svojim mobilnim uređajima. Dominik je maturant Strojarske tehničke škole Faust Vrančić i ovo je njegov prvi izum. Torba ima sustav samog punjenja i održavanja, praktična je i ekološki prihvatljiva. Puni se preko solarnih ploča na baterije od osam amper sati. Na nju se može priključiti bilo koji električni uređaj, bilo gdje u prirodi. Osim za punjenje mobitela u prirodi, može poslužiti i kada nestane struje. “Ne postoji ništa slično ovome, ali postojale su razne torbe za laptop koje su imale ugradbene solarne ploče, ali to su bile ploče iznimno niskog kapaciteta i nisu imale nikakvo svojstvo pohrane i transformacije. Bitnost ove torbe je ta što za razliku od svih ostalih ima sposobnost priključenja na gradsku mrežu”, Ističe Dominik koji je za ovu inovaciju osvojio srebrnu medalju na ARCA-i.

GMOBILE je električno vozilo kojim možete upravljati s pomoću aplikacije. Inovacija je to Ivana Golubića, studenta Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Ivan je stvorio vozilo koje je može samostalno otići do određenog parkirališta, tamo se priključiti na punjač i čekati sljedećeg korisnika. S maksimalnom brzinom od 49 kilometara na sat siguran je prijevoz kroz grad. Ima tih pogon, bez štetnih plinova i nisku potrošnju. “Vizija je da za nekoliko godina, kada takva vozila postanu legalna u Hrvatskoj ali i u svijetu, imamo gotov proizvod koji se može izravno plasirati na tržište. Proizvodnja bi bila potpuno u Hrvatskoj jer ovo treba biti hrvatski proizvod uz pomoću kojeg bi se Hrvatska probijala dalje u svijet”, rekao je Ivan koji je zlatnom medaljom na ARCA-i dobio i podršku TVZ-a za razvoj i prezentaciju vozila u Nürnbergu, a idućih mjeseci namjerava doraditi vozilo.

Kosilica na daljinsko upravljanje Sedamnaestogodišnji Zlatko Dražić iz tehničke škole u Požegi dosjetio se unaprijediti klasičnu kosilicu. Osmislio je kosilicu kojom mogu kositi svi, pa čak i osobe koje imaju problema s kretanjem. Kosilicom se upravlja daljinski, tako što se prati njeno kretanje uz pomoć kamere koja je instalirana na njoj, a slika se prikazuje na daljinskom upravljaču. “Na ideju sam došao kada sam vidio da je moj susjed kupio automatsku kosilicu za koju je dao gotovo 2000 eura. Pretraživao sam po internetu i shvatio da je to zapravo vrlo primitivan sustav i vrlo lako se da bolje napraviti, unaprijediti i više stvari sažeti u takvu istu stvar za mnogo nižu cijenu”, rekao je Dražić koji je sve napravio sam, uz savjete mentora u školi. Njegov rad nagrađen je i zlatnom medaljom na ARCA-i što mu sigurno stvara prilike za partnerstva i podrške mnogih donatora.

Uređaj za visokofrekventno grijanje metala Dok su neki učenici dolazili pod okriljem škola ili sponzora, drugi mladi izlagači su došli samostalno. Ivan Kožar, učenik Tehničke škole Ruđera Boškovića, napravio je uređaj za visokofrekventno grijanje metala, samostalno ga predstavio na sajmu inovacija te dobio zlatnu medalju. “Uređaj se koristi za spajanje, očvršćivanje ili omekšavanje metala i drugih vodiča. Za razliku od običnog zagrijavanja, plamen ili izvor topline ne prenosi toplinu na tijelo koje zagrijavamo nego se toplina generira samo u tijelu”, rekao je Ivan, a u izradi mu je pomogao samo otac Josip s kojim je osnovao Elektronički i računalni klub ERK u Ivanić Gradu. Ivanov se uređaj može koristiti u industriji za taljenje i zavarivanje metala, pri izradi silicijskih ploča za izradu integriranih krugova ili u kuhinjama za efikasnije i kvalitetnije grijaće ploče.

3D digitalizator Dejan Čurčić i Alen Britvić, studenti Visoke tehničke škole Bjelovar, napravili su 3D digitalizator, koji se koristi za skeniranje velikih i malih objekata, koje nije moguće izmjeriti mjernim instrumentima. “Dok se skenira, dobiva se 3D oblak točaka od kojeg se poslije može u određenom formatu dobiti 3D sken nakon čega se može obraditi u programima koji se koriste za oblikovanje i preradu programa za konstrukciju nekih novih ili postojećih dorada proizvoda”, rekao je Dejan i objasnio kako su oni uređaj napravili kao OpenSource program tako da se svatko može služiti njime, a ne samo inženjeri. Uređaj su već predstavili na trećem salonu inovacija u Bjelovaru, gdje su osvojili srebrnu medalju. Na Danu inovativnih ideja stručni ih je žiri nagradio pokrivanjem troškova nastupa i prezentacije projekta na izložbi iENA u Nürnbergu i podrškom kroz program Predinkubacije u TPZ-u.

Mehanizam za izradu mamaca za ribolov Studenti Visoke tehničke škole Bjelovar osmislili su mehanizam za izradu boila – mamaca za ribolov. “U mehanizam se stavi smjesa za boile koju kompresor gura na traku za valjke i iz njega izlaze kuglice, osim elektromotora i napajanja sve dijelove smo samostalno napravili”, rekao je Marko Ivanković, jedan od inovatora i dodao kako mehanizam mogu koristiti ribiči, prodavaonice ribičkom opremom te ribolovne udruge. Mentor Mario Švegović kaže kako je ideja projekta jeftinija proizvodnja izrade boila. “Ideja je došla od kolega ribiča koji uvijek muku muče s tim kuglicama koje moraju biti specifične za svaku vrstu ribe. Oni to moraju raditi ručno, čime unerede cijelu kuću ili moraju proizvod kupiti što je dosta skupo”, rekao je Švegović i dodao kako kilogram proizvoda stoji oko 200 kuna, a sam uređaj bi se vlasniku prodavaonice isplatio za pola godine.

Novi način prijenosa brzina u automobilima Inovacija Josipa Severa iz Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića vrlo je korisna, osobito za osobe s invaliditetom. Njegov novi način prijenosa brzina u automobilu omogućava osobama koje ne mogu koristiti papučice da učinkovito promjene brzinu pritiskom na tipku. Osamnaestogodišnji Josip zlatnu medalju na ARCA-i osvojio je doradom F1 mjenjača. “Bolje je od F1 mjenjača jer on ima stepenasto mijenjanje brzine, znači može jedino iz prve u drugu i iz druge u treću, a na mojem načinu mijenjanja brzina vi možete biti u petoj brzini, zakočiti i samo stisnuti tipku jedan i on će vam izravno prebaciti iz pete u prvu”, objašnjava Josip koji ima velike planove za budućnost i neće stati s razvojem novih inovacija. Najviše je zahvalan svojim roditeljima i prijateljima na podršci, a posebno svojem mentoru Mladenu Marušiću.


Poduzetništvo

Studeni 2015.

19

CEO KONFERENCIJA Na Ekonomskom fakultetu stručnjaci razbijali mitove o uspjehu

Poručili da poduzetništvo nije bauk Planinić G Mia miaplaninic@hotmail.com

A

ko bih morao izdvojiti dvije riječi da opišem konferenciju, to bi bile: inspirativna i motivacijska. Osim toga naučili smo mnogo. Meni je najvažnije na ovim konferencijama to što su one organizirane isključivo za mlade kako bi nešto iz njih naučili, a i predavači su bili profesionalni i govorili su o temama koje su mladima relevantne, rekao je Giacomo Trenz, student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, opisujući CEO konferenciju koja se 7. studenoga održala na njegovu fakultetu. Naime, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, prvi je put organizirao CEO (Career and Entrepreneurship Opportunities) konferenciju za mlade. Ova je konferencija godišnje događanje koje povezuje mlade s uspješnim ljudima koji ih pozitivnim primjerima motiviraju na proaktivan pristup poduzetništvu i razvoju karijere razbijanjem mitova o uspjehu i usvajanjem novih znanja i vještina. NEMA OGRANIČENJA “U Hrvatskoj se poduzetništvo smatra jednom od negativnih stvari. Ali unatoč svemu mladi trebaju ostati i poslovati u Hrvatskoj jer ona ima iznimne kapacitete”, istaknuo je Vedran Antoljak, prvi govornik CEO konferencije te glavni partner Sense Consultinga, vodeće tvrtke za poslovno savjetovanje, a okupljene je studente inspirirao riječima kako ograničenja ne postoje, da je griješiti dobro i da imaju vjeru u sebe. “S kapacitetima koje nudite, uz mehanizme, alate koje vam mogu donije-

‘U Hrvatskoj se poduzetništvo smatra jednom od negativnih stvari. Ali unatoč svemu mladi trebaju ostati i poslovati u Hrvatskoj jer ona ima iznimne kapacitete’, istaknuo je Vedran Antoljak, prvi govornik

Foto: Anamaria Relja

Konferencija je privukla više od 600 mladih ljudi

ti ljudi s iskustvom, Hrvatsku možete učiniti boljim mjestom za život”, kazao je Antoljak. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu (EFSA) kao začetnik konferencije, do sada je konferenciju uspješno organizirao na području Bosne i Hercegovine, i to u Mostaru, Tuzli, Zenici i Banjoj Luci. Osim u Zagrebu, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu CEO konferencije organizirat će i u Podgorici, Beogradu i Sarajevu, u suradnji s državnim ekonomskim fakultetima u tim gradovima. U osam spomenutih gradova, konferencija će ove godine okupiti 2500 mladih iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije i kao takva

‘Svakodnevno učite o novim stvarima te uvijek imajte viziju koja će vam pomoći u ostvarenju ciljeva’, poručila je Ida Pandur, osnivačica digitalne agencije Entourage

Krešimir Dvorski stigao je biciklom

najveći je regionalni projekt za mlade. “Unutarnja ‘iskra’ je glavni pokretač mladih u ostvarivanju ciljeva”, naglasio je u uvodnom obraćanju Armin Talić, predsjednik Organizacijskog odbora CEO konferencije, koji se zajedno s prof. dr. sc. Juricom Pavičićem, prode-

kanom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Vanjom Kenjić, izaslanicom dekana Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Branimirom Muidžom, predsjednikom Poslovnog savjeta Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Suzanom Karabaić, koordinatoricom CEO tima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Franom Šesnićem, direktorom Razvojne agencije Zagreb obratio okupljenim studentima. Nakon uvodnog dijela CEO konferencije svoje priče o uspjehu podijelili su i Miljenko Vaić, generalni menadžer Nestle Adriatica za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu te Ida Pandur, osnivačica digitalne agencije Entourage. DIGITALNI SVIJET “Svakodnevno učite o novim stvarima te uvijek imajte viziju koja će vam pomoći u ostvarenju ciljeva”, poručila je Pandur. Luka Abrus, direktor tvrtke 5 minuta, ohrabrio je studente ističući kako svi imamo određene alate, samo je važno koji ćemo upotrijebiti. Generalna direktorica Heinekena za Hrvatsku Branka Slaveska, istaknula je kako je svaki novi izazov - uspjeh. Krešimir Dvorski, direktor NextBike Croatia, govorio je pak o svakodnevnoj borbi poduzetnika s birokracijom, a kroz svoj primjer pokazao je da se isplati biti poduzetnik. Ivan Brezak Brkan, poduzetnik koji stoji iza portala Netokracije i Meme Media, istaknuo je važnost digitalnog marketinga te potaknuo studente da svoju karijeru počnu razvijati u digitalnom smjeru. “Nemojte dopustiti da vas sredina ili trenutačne mogućnosti ograniče u vašim ambicijama”, na kraju je poručila Fani Stipković, novinarka i bivša studentica Fakulteta političkih znanosti.

OD IDEJE DO BIZNISA Otvoren prvi virtualni studio u Hrvatskoj

‘Nisam želio čekati posao na burzi’

Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

K

orištenje tehnologije virtualne stvarnosti u zabavne svrhe u Hrvatskoj je donedavno bila nepoznanica i nešto daleko, skupo i futurističko. No s obzirom na ubrzani razvoj te takozvane “VR tehnologije”, koja omogućuje razne realistične simulacije, Milan Gostimir, mladi poduzetnik i informatičar po struci, dobro je procijenio potrebe tržišta te je započeo poduzetnički pothvat realiziranja svoje ideje da osnuje prvi VR studio u Hrvatskoj. Predanim radom i rješavanjem problema koji su se nametali, Milan je uspio u svome naumu i Zagreb je

Uz pomoć naočala i slušalica može se uroniti u čudesan svijet oceana, svemira, prirodnih krajolika ili ‘sudjelovati u hororu’ tako u svibnju dobio Legame Studio, mjesto gdje se uz pomoć posebnih naočala, slušalica i gadgeta može uroniti u čudesan virtualni svijet oceana, svemira, prirodnih krajolika ili “sudjelovati u hororu”. “Virtualni svijet oduvijek je bio predmet moga interesa te sam uvijek bio u tijeku s novim događajima koji su se zbivali u Europi i svijetu, a vezani su uz VR industriju. S obzirom

Za pokretanje studija Milan Gostimir koristio je i poticaje

Foto: Privatna arhiva

na to da je njen utjecaj u Hrvatskoj i nije bio toliko jak, u meni se pobudila želja da plasiram ideju na domaće tržište. Nisam želio ni čekati posao na burzi pa sam odlučio preuzeti rizik, uzeo sam poticaj za samozapošljavanje od Grada Zagreba i gradio polako, korak po korak, da stvorim ovo što Legame jest sada”, ispričao je Milan. Ono što je posebno zanimljivo u Milanovu slučaju jest njegova samostalnost. Naime, Milan je tek nedavno u projekt uveo prvog zaposlenika, a do tad je sve, uključujući poslove organizacije, realizacije i na kraju provođenja usluge, obavljao sam. Uz tehničke poslove i nabavljanja opreme, mnogobrojni pravni poslovi su mu, kako kaže, predstavljali problem. “Pri pokretanju vlastitog poslovnog projekta, najvažnije je dobro se informirati i rješavati problem po problem. Znao sam si na papir napisati sto stvari koje treba riješiti, pa ih križati malo po malo, a kad završim, onda uzeti novi papir”, ističe Milan. Milan smatra da je u ovakvim pothvatima ključna najviša doza odgovornosti te da mlade osobe moraju u glavi biti spremne suočavati sa raznim problemima i nadodaje kako također treba uzeti u obzir da poduzetnički pothvati nisu “baš za svakoga” jer ovdje za inertnost i neodgovornost nema mjesta.

VIRTUALNI DANI KARIJERA I ZNANJA

Generacija Y uz dobru plaću želi i zanimljiv posao

Pranjić G David david2pranjic@gmail.com

V

irtualni dani karijera i znanja i ove su godine pokazali nove trendove u zapošljavanju. Potkraj listopada organizatori - tri portala za zapošljavanje - okupili su najveće tvrtke i edukacijske ustanove iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. S 48 izlagača, od kojih su 37 tvrtke koje su u potrazi za novim zaposlenicima posjetiteljima, na raspolaganju je bilo više od 120 otvorenih natječaja za slobodna radna mjesta, a za sve one koji su tražili posao u Hrvatskoj više od 30 natječaja. Inače, sve je bilo posvećeno novim znanjima i metodama zapošljavanja generacije Y. Strani jezici, područja logistike i koordinacija protoka robe te marketinška i informatička znanja najčešći su zahtjevi većih tvrtki. A to je upravo ono u čemu je generacija Y uspješnija i obra-

zovanija od drugih. “Važno je da zaposlenik ima dobre rukovodeće i analitičke vještine, iskustvo u izravnom radu s kupcima, te fleksibilnost za rad na području cijele Hrvatske”, rekla je Martina Oljača, jedna od izlagača. Zbog recesije i malih izgleda da obrazovani i talentirani brzo dođu do skupo plaćenih poslova, razmišljanja o uspjehu za generaciju Y ne čine visoke plaće nego u temeljne kriterije stavljaju smislenost i zanimljivost posla s mogućnostima napredovanja i edukacije. “Radio bih ‘bilo što’ preopćenit je pojam. Kako bi pokazali poslodavcu svoj interes, trebate se odlučiti barem za neki smjer, uz naglasak svojih sposobnosti”, savjetuje izlagačica Ivana Boban Jagodić. Ravnoteža privatnog i poslovnog života i financijska sigurnost također su na listi prioriteta. Međutim, ostvarivanje sreće u uspješnoj karijeri pokazalo se kao primarni cilj.


20

Sport

Studeni 2015.

BIKE POLO Popularan u SAD-u, u nas samo 12 igrača

PLIVANJE Studentu KIF-a smiješi se odlazak na Olimpijske igre

Sedam sati treninga na dan put je do uspjeha

Pankasz G Valentina pankasz.valentina1993@gmail.com

P

Za igru su potrebni bicikl i mullet (palica)

Foto: Ada Boda

Sport koji pobjeđuje sve vremenske uvjete Hrvatski olimpijski odbor nije priznao bike polo jer nema vlastiti teren, a da bi dobio teren, mora biti priznat kao sport

G tin.budi@hotmail.com Tin Budi

T

o se širi kao neka zaraza, kaže Iva Radošević, jedna od tri igračice bike pola u Hrvatskoj. Bike polo je sport koji se pojavio u 19. stoljeću u Irskoj te se prvobitno igrao na travi. Smislio ga je Richard J. Mecredy, irski biciklist, novinar i pisac, kada se opraštao od biciklističke karijere. Današnja inačica na scenu stupa 1999. godine u Seattleu gdje se počelo igrati na betonu. Zaljubljenici u bicikle počeli su ga igrati iz zabave, a vrlo se brzo proširio i po ostatku SAD-a. Tada je sport dobio i službeni naziv Hardcourt Bike Polo. Temelji tog zanimljivog sporta u Hrvatskoj su postavljeni prije pet godina. “Malo sam istraživao po internetu, tražio dijelove za bicikl i naišao na bike polo. Odlučio sam napraviti palice i tako je sve krenulo”, ističe predsjednik udruge Bike polo Zagreb. Službeno u Hrvatskoj bike polo nije priznat kao sport, a razlog je do-

ista apsurdan. Da bi Hrvatski olimpijski odbor priznao neki sport, mora imati svoj teren, što bike polo nema, a da bi dobio svoj teren, mora biti priznat kao sport. “Ne pripadamo niti jednoj biciklističkoj organizaciji, moramo se oslužbeniti, a trenutačno smo neprofitna udruga jer nismo registrirani kod HOO-a. Bike polo Zagreb je i rodna organizacija, ali i jedini klub”, objašnjava glavni tajnik udruge Matija Brlek. Ovaj sport aktivno trenira 12 ljudi, od kojih su tri djevojke. Nekolicina zainteresiranih je u Splitu i Zadru, ali najviše ih je u Zagrebu. Za igru su potrebni bicikl i mullet (palica). Palica se sastoji od dva dijela: od dijela kojim se puca i onog uz pomoću kojeg se skuplja loptica. Igrači nose štitnike za noge, rukavice i kacige, a na gumama od bicikla je posebna plastika koja sprečava prolazak loptice kroz žice. “Igra se tri protiv tri, utakmica traje 10 minuta ili do pet postignutih golova”, ističe Iva. Dimenzije terena su 40 puta 20 metara, a gol je veličine bicikla plus veličina jedne loptice. Održavaju se svjetska i europska prvenstva te razni turniri poput Zagreb Internationala. Iako je ovaj sport veoma popularan u svijetu, prije svega u SAD-u, u Hrvatskoj je još vrlo nepoznat. Svi koji žele bolje upoznati bike polo mogu to učiniti svake nedjelje na parkiralištu Nacionalne i sveučilišne knjižnice gdje se trenira. “Nema stajanja, kiša, snijeg, sunce uvijek smo tamo”, sa smiješkom zaključuje Iva.

VUKOVAR Prvenstvo u powerliftingu i bench pressu

U sve popularnijem sportu sve je više natjecateljica

Klanjčić G Klaudija klaudija.klanjcic@gmail.com

Č

etvrto državno prvenstvo u powerliftingu i bench pressu održat će se u Vukovaru 28. i 29. studenoga 2015., u organizaciji kluba domaćina Powerlifting kluba Adamas iz Vukovara i Hrvatskog powerlifting saveza. “Ovo natjecanje u Vukovaru iznimno je važno jer je prvo državno prvenstvo otkad je Hrvatski powerlifting savez primljen u članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Ujedno s njime započinje postupak selekcije i praćenja kandidata za reprezentaciju Hrvatske u sljedećem periodu do prvenstva Europe u bench pressu 2018., koje će se održati u Hrvatskoj”, kaže Snježana Vencler (53) iz Vukovara, jedina aktivna sutkinja u

Hrvatskoj za powerlifting, koja je nakon završene teologije upisala ove godine trogodišnji magisterij pastoralne psihologije. Powerlifting je sve popularniji sport koji se temelji na tri različite vježbe snage: squat (čučanj), bench press (potisak s klupe) i deadlift (mrtvo dizanje). Svaka od njih zahtijeva posebnu tehniku koja omogućava powerlifteru podići njemu najveću moguću kilažu. Za IV. prvenstvo Hrvatske u powerliftingu i bench pressu prijavljeno je 121 natjecatelja, i to 69 u powerliftingu od toga 28 žena, te 52 u bench pressu od toga 16 žena. U seniorskim kategorijama powerliftinga više je žena nego muškaraca. U kategoriji sportaša s invaliditetom jedini registrirani natjecatelj je Damir Belobrk iz Đurđevca.

livanjem sam se počeo baviti još 1998. godine, točnije, sa šest godina, prisjeća se Marko Krce Rabar, sadašnji državni prvak na 100 metara leđno, viceprvak na 200 metara leđno i treći na 50 metara leđnim stilom. Nakon zapaženih rezultata na državnim, regionalnim i međunarodnim natjecanjima, te otprilike 300 medalja, idući su mu cilj olimpijske igre. SVE PODREĐENO TRENINZIMA “Zadnje dvije godine mojeg rada i odricanja usmjerene su na postizanje norme koja bi mi zajamčila odlazak na olimpijske igre”, ističe Marko. Na pripremama u Austriji prije nekoliko godina sreo se s novim metodama treninga i radio s vrhunskim trenerima i plivačima iz drugih zemalja, što mu je omogućilo odlazak na svjetsko i europsko prvenstvo te daljnje pripreme u Kini, Južnoafričkoj Republici i Slovačkoj. Iduće mu je natjecanje Europsko prvenstvo u malim bazenima u Izraelu koje će se održati u prosincu ove godine, nakon kojeg putuje u Maribor, gdje će imati prigodu izboriti normu za odlazak u Rio de Janeiro. “Trenutačno mi je plivanje najveća obveza i sve se organizira uz pomoć trenera i obitelji da se realiziraju zadani zadaci i postignu željeni ciljevi”, navodi

‘Posljednje sveučilišno prvenstvo bilo je na razini državnog u nekoliko disciplina, što se još nije dogodilo. To je dokaz da akademski sport napreduje’, ističe mladi plivač i državni prvak na 100 metara leđno Marko Krce Rabar

Marko je državni prvak na 100 metara leđno, vice prvak na 200 metara leđno i treći na 50 metara leđnim stilom

Marko koji uz profesionalno bavljenje sportom studira na Kineziološkom fakultetu. Treninzi traju između šest i sedam sati na dan od ponedjeljka do subote, pa je polaženje predavanja gotovo nemoguće. “Dnevno sam dvaput u bazenu i plivam četiri do šest kilometara po treningu. Između plivačkih treninga trčim ili vježbam u teretani, a zbog iznimnih napora moram posebno izdvajati vrijeme za različite metode oporavka, koje mi dodatno uzimaju vrijeme.” Najviše je zahvalan obitelji koja ga podržava i olakšava mu planiranje obveza. Bez njih bi, kaže, rijetko imao vremena za svoju drugu ljubav, gitaru. NAPREDAK AKADEMSKOG SPORTA Što se tiče akademskog sporta, priznaje da ga je posljednje sveučilišno natjecanje iznenadilo. “Bilo je na razini državnog u nekoliko disciplina, što se još nije dogodilo. To dokazuje da akademski sport napreduje, što je, naravno, super.” Najdraži dio natjecanja bilo mu je druženje sa studentima koji su se znali nekada aktivno baviti plivanjem. “Bilo bi mi jako drago da se održi konkurencija i pozitivna energija dugo godina jer može poslužiti kao odlično iskustvo plivačima rekreativcima, a sa druge strane jedna utrka više za plivače koji se pripremaju za druga prvenstva”, zaključuje Marko.

Foto: Lea Brečak

Iduće mu je natjecanje Europsko prvenstvo u malim bazenima u prosincu u Izraelu

TRIBINA Postaje li hrvatski sport suvišan na javnoj televiziji?

Robert Šola: Manje sportove osuđujemo na propast

Miloš G Anamaria anamaria.milos19@gmail.com

S

tatus sporta na Hrvatskoj televiziji bio je tema tribine održane u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. HRT su predstavljali Saša Runjić, ravnatelj programa, i Bruno Kovačević, rukovoditelj produkcijskog odjela sport, a sudjelovali su i Mirjana Rakić, predsjednica Vijeća za elektroničke medije, Perica Bukić, dopredsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza, Anton Filić, sportski novinar Večernjeg lista, Jura Ozmec, glavni urednik Sportske televizije te Robert Šola, glavni urednik Sportskih novosti.

Raspravljao se o nedavnoj HTV-oj odluci da se premjesti dio sportskog sadržaja s Drugog programa HTV-a na Četvrti koji, među ostalim, nije svima vidljiv. Kritiziralo se HTV i zbog toga što ne prenosi važne utakmice za hrvatski sport. “Zaista nam je neprihvatljivo da od šest utakmica koje igramo, imamo samo jednu na HTVu. Kada smo igrali polufinale SP-a u Barceloni, utakmica je bila prebačena s Drugog na Četvrti program. Potpuno sam nezadovoljan statusom vaterpola na hrvatskoj televiziji“, istaknuo je Bukić. Njegove su riječi na tragu onih Veselina Vujovića, trenera RK PPD Zagreb, koji nije sudjelovao na tribini, ali je također nedavno izrazio

nezadovoljstvo zbog toga što HRT ne prenosi rukometne utakmice. “Svaki sport ovisi o prijenosu na televiziji, a to znači da će svi manji sportovi biti osuđeni na propast, ako ne budu prisutni na nacionalnoj televiziji jer neće moći privlačiti sponzore”, istaknuo je Šola. Saša Runjić naglasio je da se dio sportskog sadržaja prenosi na Četvrti program kako bi prema zakonu koji ih veže mogli napraviti ravnotežu između količine premium sporta, koji je skup, ali marketinški vrijedan i onog manje isplativoga, ali trofejno važnog za Hrvatsku. Najavljena je i mogućnost pokretanja novog specijaliziranog kanala.


Sport

Studeni 2015.

21

UDRUGE NAVIJAČA Fanovi europskih velikana u Hrvatskoj

‘Odlazimo na polovicu domaćih utakmica Premiershipa’

Prodan G Dominik prodan.dominik@gmail.com

S

ve veći broj europskih nogometnih divova ima organiziranu udrugu navijača u Hrvatskoj. Riječ je najčešće o dugogodišnjim simpatizerima koji su svoje simpatije prema klubu odlučili podići na višu razinu. “Cantona me privukao i od tada je krenula ljubav. Kad izgubimo utakmicu u laganoj sam depresiji, osjećaj je kao da ja osobno nisam uspio, a kada se pobijedi u derbiju, to je kao da sam napravio nešto jako veliko i važno u svom životu”, opisuje Mario Čuvalo, tajnik službeno priznate udruge navijača Manchester Uniteda u Hrvatskoj. BROJNE POGODNOSTI Ostatak engleske “velike četvorke” - Arsenal, Liverpool, te od prošle sezone i Chelsea - također su službeno priznali svoje hrvatske ogranke, a sve su udruge nastale na inicijativu samih simpatizera iz Hrvatske. Slična situacija je i s talijanskim velikanima, od kojih priznate klubove navijača imaju Milan, Inter, Juventus i Roma. Unatoč mnogim simpatizerima španjolskih, njemačkih i francuskih klubova, njihova udruženja većinom su neslužbena i virtualna, uz iznimku madridskog Reala i münchenskog Bayerna. Posebno začuđuje izostanak službenog kluba navijača Barcelone, trenutačno najpopularnijeg sportskog kluba na svijetu na društvenim mrežama. Članstvo u nekoj od službenih udru-

Članstvo u nekoj od službenih udruga navijača sa sobom donosi zajednička okupljanja, popuste na službene artikle, organizirana putovanja i jeftinije ulaznice

Filip Ožbolt filip.ozbolt7@gmail.com

1.

Nakon što je Ronaldo potpisao za Inter i zbog ugovora s Nikeom dobio broj 9, dotadašnja “devetka” Ivan Zamorano odlučio je na svom dresu nositi “8+1”. Samo su tri tenisača u “Open eri” uspjela osvojiti Grand Slam turnir, olimpijsko zlato u pojedinačnoj konkurenciji i Davis Cup, a to su redom Andre Agassi, Jevgenij Kafeljnikov i Rafael Nadal. Na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru svoju će premijeru imati kitesurfing, dok se u olimpijsku obitelj vraćaju golf i ragbi.

2. 3.

4.

U razdoblju od osam godina (1990. - 1998.), Chicago Bullsi nisu imali dulji niz od dva poraza zaredom. Američki boksač Floyd Mayweather je, dvjema pobjedama ove godine, izjednačio savršeni omjer legendarnog Rockyja Marciana (49-0). Zbog sukoba s FIFA-om, Engleska, koju se naziva “kolijevkom nogometa”, nije nastupila na prva tri svjetska prvenstva. Prvo svjetsko prvenstvo u ragbiju održano je 1987. godine u Australiji i Novom Zelandu, a naslov su osvojili Novozelanđani. Jedriličarska regata America’s Cup najstarije je sportsko natjecanje na svijetu u kojem se dodjeljuje trofej.

5.

Zajedništvo i zabava na utakmicama i putovanjima

Foto: Udruga navijača Manchester Uniteda

ga navijača sa sobom nosi brojne pogodnosti, neke od njih su posjedovanje klupske iskaznice, zajednička okupljanja, popusti na službene artikle i, najvažnije, organizirana putovanja i jeftinije ulaznice. “Odlasci na utakmice ponajviše ovise o zainteresiranosti i mogućnostima članova, ali unutar mjesec dana uvijek se netko zaleti na neku od utakmica, bilo Serie A, bilo Lige prvaka”, istaknuo je tajnik kluba navijača Juventusa Dražen Fabris. Nedavni posjet navijača Uniteda

našnje je vrijeme uvelike zastarjela, a osobito teško prolazi u Hrvatskoj. “Za domaći klub se navija iz nekog osobnog razloga poput mjesta rođenja ili obiteljske tradicije, a za strani kada te oduševi neki igrač, stil igre ili možda njihovi navijači. Mislim da tu nema konflikta”, ističe dugogodišnji navijač Liverpoola Ivan Burda i dodaje da od domaćih klubova navija za Hajduk, no da slabo prati hrvatski klupski nogomet zbog “trule situacije u posljednjih osam do devet godina”.

iz Hrvatske Old Traffordu dobio je mnogo prostora u medijima nakon što je njihova slika objavljena na Otoku, no Čuvalo objašnjava kako to nije neuobičajena praksa. NA EUROPSKIM STADIONIMA “Konstantno se putuje na utakmice. Derbiji su svi bookirani, dok su ostale utakmice manje, no sigurno se odlazi na 50 posto domaćih utakmica Premiershipa.” Klasična ideja da vrijedi navijati isključivo za svoj lokalni klub u da-

6. 7. 8.

BRZOPOTEZNI INTERVJU Nova hrvatska skijaška zvijezda Filip Zubčić

Volio bih ući među prvih 15!

‘Skijanje je individualni sport i svatko je vođa sam za sebe jer kad kreneš u utrku, sam si protiv svih’, kaže najperspektivniji hrvatski mladi skijaš

Filip je najizgledniji kandidat da nakon odlaska Ivice Kostelića postane predvodnik Foto: Goran Razić, Ivan Lacković hrvatskog skijanja

Lugonjić G Mislav mislav_lugonjic@windowslive.com

U

prosincu prošle godine 7. je mjestom u veleslalomu u Alta Badiji pozitivno šokirao hrvatsku sportsku javnost. Godinu dana poslije Filip Zubčić postao je jedan od tridesetorice najboljih veleslalomaša svijeta, a idući je cilj borba za ulazak u elitnu grupu 15 najboljih. Uz to Filip je i najizgledniji kandidat da nakon odlaska Ivice Kostelića postane predvodnik hrvatskog skijanja. U kratkom razgovoru za Global otkrio je želje za ovu sezonu, tko mu je najveća podrška te svoj stav o obrazovanju. Sezonu ste otvorili vrlo dobrim 12. mjestom u Söldenu. Što možemo očekivati od vas u novoj skijaškoj sezoni? Nisam si zadao neke velike ciljeve za sezonu, bio bih zadovoljan sličnim rezultatima, a volio bih napraviti iskorak i u slalomu te probati ući u top 30 u poretku Svjetskog kupa. Je li vam cilj ulazak među 15 najboljih veleslalomaša? Bilo bi lijepo ući među prvih 15 u veleslalomu, ali neću se previše opterećivati rezultatima. Koliko vam u vlastitom napretku pomažu treninzi s Ivicom Kostelićem? Treninzi s Ivicom mi mnogo pomažu,

mislim da sam dosta napredovao trenirajući s njim. Jesu li vas ozljede učinile odlučnijim i motiviranijim? Ozljede su dio svakog sporta, nažalost. Dosta sam se dobro oporavio od svake, svaki put sam se vratio jači i bolji. Očekuje se da budete vođa hrvatskog skijanja. Stvara li vam to određeni pritisak? Skijanje je individualni sport i svatko je vođa sam za sebe jer kad kreneš u utrku, sam si protiv svih. Kako gledate na važnost obrazovanja uz sportsku karijeru? Sport i obrazovanje mogu ići zajedno, ali ja sam se sad posvetio skijanju 100 posto, pa nemam baš mnogo vremena. Za studiranje uvijek ima vremena. Koja utrka za vas predstavlja najveći izazov? Svim utrkama se veselim, ali utrka na Sljemenu Vip Snježna kraljica je posebna, pogotovo jer je na našem brdu i uvijek je sjajna atmosfera. Je li vam sestra Tamara najveća potpora na sportskom putu? Tamara mi je jako velika potpora u svim segmentima života pa tako i u sportu, bavila se skijanjem, pa i sama zna koliko je to težak sport. Tri riječi kojima biste opisali sebe? Teško je mene opisati u tri riječi, ali pokušat ću: brz, jak i snalažljiv!

9.

Nizozemska tenisačica s invaliditetom Esther Vergeer otišla je u zasluženu mirovinu nakon 470 mečeva bez poraza i četiri paraolimpijska zlata zaredom. Kanadski hokejaš Wayne Gretzky drži čak 60 rekorda u NHL ligi, najviše u povijesti. Prvu službenu međunarodnu rukometnu utakmicu odigrale su muške reprezentacije Njemačke i Belgije 1925. godine. Lacrosse je sport koji su prvi igrali Indijanci, domorodačko stanovništvo Sjeverne Amerike, kako bi se pripremili za odlazak u rat.

10. 11. 12.

13.

Kobe Bryant ove je sezone postao prvi košarkaš u NBA povijesti koji je u 20 sezona nastupao za isti klub (LA Lakers). Najviše spustaških pobjeda u Kitzbühelu, u najtežoj utrci u kalendaru Svjetskog kupa, ima švicarski skijaš Dider Cuche - pet pobjeda.

14.


22

TEHNOLOGIJA

Studeni 2015.

GADGETERIJA Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

DJI OSMO Za sve one koji žele snimati poput profesionalaca tvrtka DJI osmislila je Osmo, kameru koja se ne trese. Tajna je u stabilizacijskom sustavu koji kameru ravna po tri osi, stoga snimka rezolucije 4K ostaje mirna čak i ako snimatelj trese rukom, vozi preko rupa ili je slučajno zapeo za neki predmet. Osmo ima i držač za mobitel preko kojega se može vidjeti i uređivati snimka, a dostupna je i mobilna aplikacija za lakše upravljanje sadržajima. Iako je cijena Osma 749 eura, u dodatnoj ponudi su razni držači i tronošci.

LG MINIBEAM UST PF1000U Uživanje u dobrom filmu kod kuće ili prikaz kvalitetne videoprezentacije na poslu više neće propasti zbog lošeg projektora. LG je osmislio Minibeam UST, projektor koji može emitirati sliku širine 2,54 metra u punoj HD rezoluciji udaljen samo 38 centimetara od platna ili zida. Ovaj projektor se spaja preko Bluetootha na zvučnike ili slušalice, a ima i opciju poravnanja izobličene slike. Uskoro će biti dostupan u Hrvatskoj po cijeni od oko 10.000 kuna. RAZER OROCHI Američka tvrtka Razer predstavila je dosad najbrži i najprecizniji bežični miš. Orochijeva rezolucija je nevjerojatnih 8200 dpi, a brzina čak 210 inča uz ubrzanje do 50 G, što je i više nego dovoljno za najzahtjevnije računalne igre. Odziv je manji od 10 milisekundi bez obzira na to je li spojen žicom ili je u wireless modu. Posjeduje i Bluetooth Low Energy tehnologiju koja produljuje vijek dviju standardnih AA baterija. Dostupan je za 85 eura.

BONTON ZA DRUŠTVENE MREŽE Ako niste profesionalni kuhar, nije nužno da baš svako jelo koje ste ikad napravili objavite na Instagramu uz neizostavan hashtag #foodporn. Realno, rijetko koga zanimaju vaše kulinarske (ne)sposobnosti. Neka hrana ipak ostane - samo na tanjuru.

ŽIVOT ONLINE Facebook i portali postali novi alat za izražavanje mržnje

Vrijeđate pod pseudonimom? Može vas se pronaći i tužiti!

Boltižar G Matija matija.boltizar@gmail.com

Predizborno vrijeme sa sobom nosi politička obećanja, gafove političara, ali i vrijeđanja na društvenim mrežama. Afirmacijom interneta kao glavnog alata za izražavanje mišljenja sve više ljudi svoje nezadovoljstvo politikom i političarima iznosi na društvenim mrežama i news portalima, na kojima putem osobnih profila ili raznih stranica vrijeđaju ili ismijavaju političare i njihove pristaše. Satira i kritika su jedno, ali pitanje je samo kada izražavanje mišljenja prelazi granice tolerancije i zakona te kada to postaje utuživo i kažnjivo djelo. NOVČANA KAZNA “Objavljivanje uvredljivih sadržaja na društvenim mrežama kvalificirani je oblik kaznenog djela uvrede, a ako ima i elemente zločina iz mržnje, onda će se i to uzeti kao otežavajuća okolnost pri kažnjavanju počinitelja”, poručili su iz Policijske uprave zagrebačke. Naime, Kazneni zakon propisuje da onaj tko uvrijedi drugoga putem računalnih sustava ili mreže ili na drugi način, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do 180 dnevnih dohodaka, što je dvostruko više nego za uvredu izrečenu osobno u lice. Tužbi za ovo nedjelo je, u praksi, vrlo malo, ali to ne znači da se počinitelji mogu provući nekažnjeno. “Postupak se pokreće prema privatnoj tužbi, a ako je osoba na internetu anonimna, može se zahtijevati određivanje istražne radnje u smislu lociranja IP adrese počinitelja. Naime, svaka privatna tužba mora sadržavati i ime mogućeg počinitelja kaznenog djela, a u slučaju da se počinitelj ne zna, privatna će tužba biti odbačena“, rekla je odvjetnica Valentina Modrić. IP adresu, naime, profesionalcima često i nije tako teško pronaći, a na temelju nje lako je pronaći i autora uvrede, koji je mislio da je pod pseudonimom dovoljno zaštićen. ZADOVOLJENJE POTREBE Osim političara, meta korisnika društvenih mreža i portala su postale i izbjeglice, pa tako dio hrvatske javnosti otvoreno promiče mržnju prema izbjeglicama. Zbog toga je osnovana stranica lijepanasa.tumblr.com na kojoj su fotografije i profili društvenih mreža osoba koje šire govor mržnje. Osoba će biti uklonjena s virtualnog stupa srama tek nakon što se javno ispriča zbog svog komentara. Domagoj Bebić, profesor novih medija na Fakultetu političkih znanosti, smatra kako ljudi nisu svjesni težine riječi koje objave na društvenim mrežama. “Izražavanje osobnog mišljenja je

Uslijed tužbe, IP adresu autora komentara profesionalcima najčešće i nije teško pronaći, a na temelju nje lako je pronaći i samog autora uvrede, koji je mislio da je pod pseudonimom dovoljno zaštićen i anoniman

Pitanje je kada izražavanje mišljenja prelazi granice tolerancije i zakona

Što rade portali? Osim društvenih mreža i na news portalima govor mržnje učestala je pojava. Jutarnji.hr je to riješio tako da se sada članci mogu komentirati isključivo putem društvenih mreža, tako da objava s komentarom postane vidljiva na news-feedu korisnika. Osim toga, ima i vrlo restriktivne mjere za autore komentara punih govora mržnje. Večernji.hr ima opciju lajkanja komentara, pojedini komentari se brišu, a postoji i opcija komentiranja komentara tako da ne izostaju niti osobni obračuni. Komentirati mogu samo registrirani korisnici portala. Također postoje sankcije za prekršitelje pravila o komentiranju, koje ne uključuju prijavu govora mržnje policiji. Index.hr dopušta komentiranje uz napomenu kako nije odgovoran za objavljen komentar, no izričito zabranjuje psovanje, klevetanje i vrijeđanje uz mogućnost prijave autora takvih komentara mjerodavnim službama.

Foto: Gordana Galzina

Kazneni zakon propisuje da onaj tko uvrijedi drugoga putem računalnih sustava ili mreže ili na drugi način, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do 180 dnevnih dohodaka, što je dvostruko više nego za uvredu izrečenu osobno u lice

‘Ljudi imaju potrebu izraziti svoje mišljenje o nekomu ili nečemu jednako kao i u stvarnome životu, samo što znaju da će putem društvenih mreža većem broju ljudi prenijeti svoje mišljenje i svjesni su da njihovo nezadovoljstvo neće promijeniti situaciju’, rekla je sociologinja Alaburić jedna od karakteristika društvenih medija, ali postoji odgovornost za izrečenu riječ, što znači da vi možete izražavati svoje mišljenje, ali ako time ugrožavate nečija prava, ako je vaše mišljenje rasističko ili je klevetničko, onda ste podložni zako-

nu”, rekao je Bebić i dodao kako je problem u hrvatskom društvu što ne postoji platforma za javnu raspravu, gdje ljudi mogu iznijeti svoje mišljenje te ga argumentirano sukobiti s neistomišljenicima. Sociologinja Ira Alaburić smatra

Bebić: Komentari su ispušni ventil za neraščišćenu povijest Razloge za objavljivanje uvredljivih komentara na društvenim mrežama ne možemo pripisati samo osobnom mišljenju nego i medijskoj sceni koja pristrano i nekritički reciklira sadržaje iz hrvatske povijesti, što samo daje povod neistomišljenicima za svađu. “Mi nismo na nacionalnoj razini u našem medijskom prostoru raščistili odnose koji su postojali ovdje prije 70 godina, koji su potpuno irelevantni za današnje hrvatsko društvo, a znaju dominirati u našem medijskom diskursu. To se ne događa u zemljama koje su bile ozbiljni sudionici tih svjetskih sukoba, a kamoli da bi to trebalo spomenuti u našem medijskom diskursu. Mi nismo uspjeli riješiti taj problem pa to izaziva frustraciju među ljudima koji svoj ispušni ventil nalaze na društvenim mrežama i portalima vrijeđajući jedni druge”, rekao je profesor Bebić.

kako ljudi izražavanjem mržnje zadovoljavaju neke svoje potrebe dajući na znanje javno svoje mišljenje. “Bit izražavanja putem društvenih mreža jest prenijeti svoje mišljenje i stav većem broju ljudi. Ljudi imaju potrebu izraziti svoje mišljenje o nekomu ili nečemu jednako kao i u stvarnome životu, samo što znaju da će putem društvenih mreža većem broju ljudi prenijeti svoje mišljenje i svjesni su da njihovo nezadovoljstvo neće promijeniti situaciju”, rekla je Alaburić. Uvredljivi komentari ostat će još dugo sastavni dio društvenih mreža, pitanje je samo kada će se oni početi shvaćati ozbiljno, a ne kao samo još jedan post na društvenoj mreži ili komentar na internetskom portalu.


LIFESTYLE

Studeni 2015.

23

PUTOVANJA Studenti si danas, uz malo istraživanja, mogu priuštiti odlaske na mnoga odredišta

Jeftino na put samo uz mnogo prethodnog ‘surfanja’ po internetu U prošlih nekoliko godina mnoge agencije, internetske stranice i kompanije shvatile su da su studenti odlično tržište za prodaju raznih aranžmana uz velike popuste, samo ih treba znati pronaći

Vujčić G Nina nina.vujcic@gmail.com

Z

a vrijeme studiranja većina studenata živi na ograničenom proračunu, pogotovo ako studiraju u drugom gradu. S obzirom na to da se ti ograničeni proračuni troše primarno na stanarinu, hranu i odjeću, te izlaske, ostaje vrlo malo novca za putovanja. U studentskim danima želja za putovanjem i istraživanjem svijeta najveća je, a financijske mogućnosti najmanje. No prošlih nekoliko godina mnoge agencije, internetske stranice i kompanije shvatile su da su studenti odlično tržište za prodaju raznih aranžmana, pa tako danas postoje mnoge povoljne opcije dostupne svima. Za početak je dobra ideja na Facebooku pratiti stranicu Najjeftinija putovanja koja objavljuje linkove sa stranice Putujmo jeftino na kojoj se mogu naći odlične ponude i cijene za putovanja po cijelom svijetu. Također treba pratiti stranice Putoholičari i Putovnica.net, te njihove stranice na Facebooku. Od putničkih agencija treba obratiti pozornost na putputujem.hr i njihovu stranicu na Facebooku, te STA putovanja i Bravo putovanja. Ove agenci-

je organiziraju aranžmane, pomažu studentima u pronalaženju raznih popusta, te nude i razne opcije kako putovati i raditi ili usavršavati neki jezik. “Studentima, profesorima i mladima možemo omogućiti povoljnija putovanja uz redovne tarife, akcijske tarife i posebne tarife namijenjene samo njima. Kako bi mogli ostvariti popust i ako se radi o našim posebnim tarifama moraju izraditi iskaznicu ITIC, ISIC ili YOUTH. Sve popuste za cijeli svijet mogu provjeriti na www.isic. org te za Hrvatsku na www.isic.hr. Popusti se odnose na aviokarte, ugovorene ture i izlete, restorane, hotele, hostele, željeznice, autobuse”, rekao je Filip Frigan, savjetnik za putovanja u jednoj od agencija. Za one studente koji su zainteresirani putovati dulje i uz to i raditi, postoje Work & Travel programi u Sjedinjenim Američkim Državama o kojima se sve može doznati na stranici agencije Viking travel. Za one koji su pak zainteresirani za volontiranje, tu je organizacija AIESEC čija stranica nudi sve informacije o volontiranju i radnom iskustvu koje se može steći diljem svijeta.

Aplikacije i smještaj Najbolje aplikacije za korištenje tijekom putovanja su: • Like a local (predlaže restorane, barove i mjesta koja nisu turistička) • Hopper (pokazuje najjeftinije letove i predviđa kada će njihova cijena padati i rasti) • XE currency (pokazuje tečaj svih valuta i preračunava iznose) • Foodspotting (pronalazi restorane s obzirom na odabranu vrstu hrane)

• Airbnb (stanovi koje iznajmljuje lokalno stanovništvo) • Hostelworld (filtrira sve hostele i hotele u gradu i pronalazi najjeftinije opcije) • Couchsurfing (smještaj u nečijem stanu) Za smještaj treba provjeravati i stranicu Booking.com na kojoj se gotovo svakodnevno mogu pronaći akcije pa su tako cijene nekih hotelskih soba snižene i do 50 posto.

U studentskim danima želja za putovanjem i istraživanjem svijeta najveća je, a financijske mogućnosti najmanje

Gdje naći najjeftinije letove?

Koju prtljagu ponijeti u zrakoplov? Kod putovanja niskobudžetnim aviokompanijama kao što su Easyjet i Ryanair, svaka torba koja prolazi check-in naplaćuje se, pa tako većina putnika više voli uzeti carry on torbu na avion. Oko tih torbi, kod niskobudžetnih, a i svih ostalih kompanija, postoje stroga pravila o veličini i njihovu sadržaju. Najveća dopuštena veličina carry on torbe je 55 sa 40 sa 20 centimetara, te ručna torba od 35 sa 20 sa 20 centimetara. Ovo su mjere koje dopušta Ryanair, a koje su za sve ostale aviokompanije više manje iste. Razlikuju se možda u pet centimetara. Najviša dopuštena težina veće torbe je deset kilograma. U carry on prtljazi smije se naći samo jedna plastična vrećica s tekućinama, dimenzija 20 sa 20 cm, odnosno jedna litra, a svaka bočica u toj vrećici ne smije prelaziti 100 ml. Tekućinama se smatraju maskara, gelovi, ruževi, pasta za zube i šamponi. Nikakvi oštri predmeti ne smiju se unositi na avion, iako neke aviokompanije toleriraju škarice za nokte. Upaljači su dopušteni u avionu, ali šibice ne.

Kada se traže najjeftiniji letovi, najbolje je provjeriti ove stranice: • Cheap flights • Skyscanner • Cheap tickets • Expedia • Edreams Ove stranice funkcioniraju tako da pretraže stranice svih aviokompanija za datume i odredišta koja su odabrana, te ponude najjeftinije karte koje su pronađene. Od aviokompanija koje svakako treba provjeriti tu su: Ryanair (iz Hrvatske leti iz Osijeka, Pule, Rijeke i Zadra) Vueling (iz Hrvatske leti iz Splita, Zagreba, Dubrovnika i Pule) Easyjet (iz Hrvatske leti iz Splita, Dubrovnika, Pule i Zagreba) Ove aviokompanije, osim što su niskobudžetne pa odmah imaju niže cijene od ostalih, svako malo nude i popuste na neke letove. Njihove stranice dobro je provjeravati barem jednom na tjedan ako ste u potrazi za nekim letom jer se nikad ne zna kada će biti neka akcija ili sniženja.

Drugi načini putovanja Kada se putuje na kraće relacije kao što su Sarajevo, Beograd i drugi gradovi u regiji, avion baš i nije najspretnija opcija, a autobusi i vlakovi mogu biti neudobni. Za takve situacije sada postoje i vrlo jeftini organizirani prijevozi automobilima ili kombijima. GoOpti je kompanija koja vozi u Austriju, Njemačku, Mađarsku, Italiju, Slovačku, Sloveniju i Srbiju, te ako na vrijeme organizirate prijevoz, pogotovo ako skupina traži prijevoz, cijene mogu biti vrlo povoljne. Oni također nude i last minute ponude i best offers tako da je dobro provjeravati njihovu stranicu. Ova kompanija odlična je i za prijevoz do aerodroma u drugim gradovima. Geatours kompanija je koja vozi iz Zagreba za Beograd, i to za 30 eura u jednom smjeru. Dolaze pokupiti osobu na bilo koju adresu i voze do bilo koje adrese u Beogradu. Blabla car internetska je stranica na kojoj vozači koji idu taj dan u neki grad u Hrvatskoj ili okolici objave koliko mjesta imaju u autu i koja je cijena, pa se tako za malo novca možete priključiti nekome i stići na željeno odredište brže i jeftinije.

Foto: Mia Musulin


VELIcINA JE VAzNA Studeni 2015. 24

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK 13. ZAGREB FILM FESTIVAL

GRIMES: ART ANGELS

IZLOŽBA SLIKA JU SUK BAEK U MIMARI

U Zagrebu se 13. put održava ZFF - festival za sve ljubitelje filma i one koji će to tek postati. Do sada smo imali prigodu pogledati razne vrste filmova, što kratkometražnih, a što dugometražnih. Što će se ove godine prikazivati na festivalu, provjerite od 14. do 22. studenoga. Festival se održava na četiri lokacije: u Kinu Europa, koje je glavna lokacija, te u Kinu Tuškanac, u Muzeju suvremene umjetnosti i u Zagrebačkom plesnom centru. Organizatori su ove godine najavili i neke promjene. Naime, festival se održava u novom terminu te je njegovo trajanje najdulje od postojanja samog festivala. Koji će debitantski film ove godine odnijeti zlatna kolica? Dođite i provjerite što se gleda ove godine na ZFF-u.

Prošlo je samo nekoliko dana otkako je Claire Elise Boucher, publici poznatija kao Grimes, objavila četvrti studijski album. Nakon albuma “Geidi Primes”, “Halfaxa” i “Visions”, stigao je “Art Angels”. Kanadska pjevačica specifična glasa najavila je album singlovima “Realiti”, “Flesh Without Blood” i “Scream”, a album sadrži 14 pjesama te traje nešto manje od 50 minuta. Autorica hitova kao što su “Oblivion” i “Genesis”, te pjesme po imenu “Go”, koju je napravila u suradnji s Blood Diamonds, još jednom je pokazala zašto je njezini obožavatelji vole. Album je u digitalnom obliku u prodaji od 6. studenoga, a fizička verzija dolazi u prodavaonice 11. studenoga. Provjerite što je Grimes pripremila ovog puta i opustite se.

U muzeju Mimara prije nekoliko je dana otvorena izložba slika južnokorejske slikarice Ju Suk Baek pod naslovom “Sva lica prirode”. Riječ je o dvadesetak slika pejzaža velikog formata koje je slikarica izvela kombiniranim slikarskim tehnikama. Slikarica izložbom prikazuje svoje oduševljenje prirodom koja nas svakodnevno okružuje. Kaže da svojim radovima s motivima prirode želi približiti i istaknuti postojanje i ljepotu prirode. Ju Suk je domaćoj publici poznata jer je slikanje na ovim prostorima počela u ratnim vremenima, kada su joj motivi za slike bila djeca izbjeglice iz Vukovara što ne čudi jer je rad slikarice cijeli njezin stvaralački vijek vezan uz humanitaran rad. Izložbu možete pogledati besplatno u Studiju muzeja Mimare do 23. studenoga.

AUTOR: TIBOR TRUPEC

SINIŠA GLAVAŠEVIĆ

Elektromagnetski uređaj

Koji se odnosi na znanost o riječima

Potopljeni zaljev (množ.)

Smiluj se (u molitvi)

Bez sjaja

Europske sveučilišne Igre

by Antonia Senjak

Indijska stranka

Planirati

Veliki spahiluk (množ.)

Izvor libida prema Freudu

Upišite J ...For Vendetta

Tajlandski

Obraćanje sa štovanjem

Pokazna zamjenica

Okruglo slovo

'Return on investment'

Cjelina bez ostatka

Ashley Zais

Gol

'Australian National Line'

Mousse kolač u čaši Čitajući prethodne brojeve Globala imali ste prigodu isprobati razne recepte Tibora Trupca te brzo i jednostavno pripremiti ukusan ručak ili večeru u vlastitom domu. Došlo je vrijeme da se zasladite brzim i laganim desertom i tako upotpunite svoj obrok. Ovoga puta donosimo vam slasticu koja je idealna za pripremu u trenucima kada nemate mnogo vremena za izradu kompliciranih kolača ili kada vam dolazi više gostiju. Riječ je o “kolaču” u čaši. Osim što efektno izgleda, ne zahtijeva pečenje i vrlo je jednostavan za pripremu.

Filmski fiktivnocinični žanr

Noina...

World War... Vibrirajuće glazbalo

Robert Redford

Opeke sobnih peći (množ.) 'Srednja škola'

Gamma

Kenan Imirzalioglu

Upišite O

Omicron

Začinska biljka Što na kajkavštini

Ukoliko netko

Tim Allen

U Kini postoji riba zvana koi koja ima zaista zavidan životni vijek. Jedna od tih riba je navodno promijenila nekoliko vlasnika i doživjela 225 godina.

tibortrupec.tt@gmail.com

Na sveučilištu Harvard postoji nekoliko knjiga koje su uvezane u ljudsku kožu.

Čudnovtosti

Ptica trkačica.

ŠOK I VJEVERICA

by Tibor Trupec

...hoc

Konj Arapske pasmine

(4.11.1960. - 19.11.1991.) rošle su dvadeset i četiri godine od kada je zaustavljen glas novinara i književnika Siniše Glavaševića. Kada je u rodnom Vukovaru završio osnovnu i srednju školu, a potom u Sarajevu studij komparativne književnosti i bibliotekarstva, nije ni slutio da će nekoliko godina poslije, kao urednik Hrvatskog radija Vukovar, vlastitim životom platiti svoja javljanja u eter. S početkom Domovinskog rata kao ratni izvjestitelj, ali i kao pisac, donosio je tragična izvješća o opsadi Vukovara. Siniša je sam odlazio prikupljati podatke i svjedočanstva za tekstove, a 4. studenoga na putu do bolnice bio je ranjen. Opkoljeni Vukovar se gotovo puna tri mjeseca odupirao JNA i srpskim dragovoljcima, do trenutka kad branitelji Vukovara više nisu imali čime napuniti svoja oružja. Glavašević, koji je u neljudskim uvjetima uvijek uspijevao skupiti snage za izvještavanje do posljednje sekunde i pozivanje sugrađana žrtvovana grada na ljubav i oprost, u jednom od svojih posljednjih javljanja “optužio” je tadašnju hrvatsku vlast za “smrt Vukovara”. Dan poslije pada Vukovara, 18. studenoga, Siniša Glavašević odveden je iz bolnice – u nepoznato. Pretpostavlja se da je ubijen isti dan na Ovčari. Ekshumiran je i identificiran u veljači 1997. godine, a 14. ožujka pokopan je na Mirogoju kraj svog prijatelja i radijskog kolege Branimira Polovine. (Dina Ćevid)

P

Patricij

U 17. stoljeću dadilje su imale ustaljenu praksu ručna zadovoljavanja tinejdžera kako bi oni lakše zaspali. Na tu se metodu gledalo jednako kao na kuhanje čaja od kamilice prije spavanja.

ZG javni prijevoz Raketni bacač M80

Igor Ivanov

Puk

Reper Marko Lasić

Krdo plemenitih...

Do, Re,... 'Radio-head'

Kukac sličan pčeli

Čin primanja u goste

Kevin Kline

Sharon Osbourne Kappa Epsilon

Za pripremu deserta za četiri osobe potrebno je: 2 vrećice pudinga od čokolade, 2 žlice šećera, 1 litra mlijeka, 50 grama maslaca, 4 banane, čajni keksi, dva rebra čokolade. Najprije ulijte litru mlijeka u lončić i stavite ga kuhati na srednje jakoj vatri. U posebnoj posudici pomiješajte smjesu za pripremu pudinga, šećer i 12 jušnih žlica mlijeka iz lončića koji ste prethodno stavili kuhati. Sve dobro promiješajte kako se u smjesi ne bi pojavile grudice i pričekajte dok mlijeko ne zakuha. Kada mlijeko zakuha, smjesu prelijte u lonac s mlijekom i kuhajte na laganoj vatri minutu do dvije, dok ne dobijete gusti puding. U vruć puding dodajte 50 grama maslaca i dobro promiješajte, kako biste dobili kremastu teksturu. Kada sve to učinite, ostavite dobivenu kremu da se dobro ohladi. Dok se krema hladi, banane narežite na deblje kolutiće, a čajne kekse razlomite na manje komadiće. Čašu lagano namočite hladnom vodom kako bi se slojevi u njoj ljepše rasporedili te krenite sa slaganjem. Na dno čaše stavite nekoliko žlica kreme od pudinga. Potom dodajte komadiće keksa, zatim banane pa opet kremu od pudinga. Ovaj redoslijed ponovite još jednom ako ste odabrali veću čašu. Naposljetku naribajte dva rebra čokolade po vrhu te ukrasite prema želji. Za dekoraciju možete upotrijebiti manje kekse, kriške voća, kockice čokolade ili šlag. U slast!


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.