Global - broj 5, veljača 2015.

Page 1

STRANAČKA MLADEŽ

MODEL EUROPSKE UNIJE ZAGREB

Predani stranci ili u lovu na radno mjesto?

Mladi iz fondova EU povukli 207.000 kuna

Str. 6-7

Str. 2

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 5 / Godina 2 / veljača 2015.

EKSKLUZIVNO Sanacijski upravitelj SC-a Pejo Pavlović o Sveučilišnim igrama, dugovima i planovima

U rujnu se otvara obnovljena menza na Cvjetnom i nova, ‘svemirska’ kod Agronomije

Foto: Studio 3lhd Iz Zagreba - autori projekta, Boris Goreta - autor vizualizacija

Projekcija nove menze koja će se graditi između Agronomskog i Šumarskog fakulteta

Pongrac G Lucija lucija.pongrac@gmail.com

N

akon desetljeća neulaganja u neke studentske smještajne kapacitete, napokon kreće njihova obnova. Motiv su Europske sveučilišne igre 2016., a novac najvećim dijelom osigurava Europska unija. Sanacijski upravitelj Studentskog centra (SC) u Zagrebu Pejo

Pavlović za Global je rekao da će se u samo tri mjeseca kompletno obnoviti Cvjetno naselje i devet paviljona Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu, a u Rijeci je već počela gradnja potpuno novog studentskog doma. U rujnu će se, prema Pavlovićevim riječima, za zagrebačke studente otvoriti dvije, kako kaže, fenomenalne menze. Prvo, potpuno će se urediti studentski restoran

‘Za vrijeme obnove domova studenti će od države dobiti dodatnih 400 kuna za privatni smještaj. Nakon obnove, domovi će poskupjeti, ali još se ne zna koliko’, kazao je Pavlović

u Cvjetnom naselju. „A drugi će izgledati svemirski. Bit će na 3000 četvornih metara, u staklu, okružen zelenilom, tri stabla izvirat će iz restorana“, tim je riječima Pavlović opisao otvaranje studentskog restorana na prostoru između Agronomskog i Šumarskog fakulteta. Intervju sa sanacijskim upraviteljem zagrebačkoga SC-a u cijelosti pročitajte na stranici 11.

REFORMA ŠKOLSTVA

OVISNOST

GIMNASTIČAR MARIJO MOŽNIK

‘Štrebanje’ odlazi u zaborav

Mijenjamo li stvaran život za virtualni?

‘Cilj je medalja na Olimpijskim igrama’

Str. 10

Str. 19

Str. 20-22


2

STUDENTSKI ŽIVOT

Veljača 2015.

Broj sudionika raste iz godine u godinu

Foto: Privatna arhiva

Naglasak je na interaktivnosti

Foto: Privatna arhiva

Donošenje važnih odluka za EU

Foto: Privatna arhiva

MODEL EUROPSKE UNIJE ZAGREB Učenje iz ‘prve ruke’, baš kao u institucijama EU-a

Četvero mladih entuzijasta povuklo 207.000 kuna iz europskih fondova

Pongrac G Lucija lucija.pongrac@gmail.com

P

rije osam godina u francuskom gradu Strasbourgu pokrenut je Model Europske unije (MEU). Sada se ta međunarodna konferencija održava u gradovima diljem Europe. U Zagrebu će se ove godine u svibnju održati treći put. MEU okuplja studente i mlade profesionalce koji simuliraju rad institucija i zakonodavnog postupka Europske unije (EU). BORBA PROTIV NEZNANJA Sudionici tako na nekoliko dana postaju zastupnici u Europskom parlamentu, ministri u EU-ovu Vijeću, lobisti ili novinari i donose uredbe i direktive, pišu amandmane, lobiraju ili izvještavaju o političkim zbivanjima.

„S ciljem borbe protiv neznanja i pružanjem mladima informacija i znanja o EU-ovim institucijama te učinku njihovih odluka kako za države članice tako i za njezine građane, početkom 2013. godine pokrenuli smo Model Europske unije Zagreb”, objasnila je razloge pokretanja konferencije u Zagrebu Viktorija Nuić, voditeljica projekta MEUZ-a 2015. Na drugom izdanju MEUZ-a u veljači prošle godine uz sudionike iz Hrvatske sudjelovalo je i 17 iz inozemstva. Ove je godine broj sudionika povećan na 100, od toga 50 sudionika iz drugih država Europe. Tijekom konferencije sudionici imaju radionice o javnom govorništvu i nastupima te o mogućnostima zapošljavanja u EU-ovim institucijama. Daje im se prigoda za interakciju sa stvarnim donositeljima odluka u EU, primjerice, sa zastupnicima u EU-ovu

U metropolu će u svibnju doputovati i 50 sudionika iz europskih zemalja

parlamentu i s predstavnicima nacionalnih ministarstava. PROCES APLICIRANJA Morena Mitak, Viktorija Nuić, Tomislav Leko i Tvrtko Pater četvero je mladih ljudi koji su dobili sredstva iz europskih fondova zahvaljujući programu Europske unije Erasmus+. Kako kažu, prijavni obrazac je jednostavan za ispunjavanje. Proračun je paušalno određen po broju sudionika pa se predračun ne mora predlagati unaprijed. „Najvažnije nam je bilo imati svu dokumentaciju, kao i osigurati da i naši

Rješavanjem zadataka studenti postaju mogući zaposlenici

GLOBAL Novine studenata FPZG-a Izdavač Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača izv. prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj

Zamjenica glavnog urednika Matina Tenžera tenzera.tenzera@gmail.com Izvršni urednik Mislav Lugonjić mislav_lugonjic@windowslive.com Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com Uredništvo Marija Gaura (Studentski život), Matina Tenžera (Satira), Iris Brčić (Društvo), Mila Puljiz (Lifestyle), Lucija Pongrac (Intervju, Kolumne/ Komentari/Mišljenja), Mirna Grujoski (Reportaža, Srednja), Petra Šarić (Svijet/EU), Milan Dalmacija (Novac, Tehnologija, Poduzetništvo), Tibor Trupec i Lucija Tošić (Kultura), Mislav Lugonjić (Sport), Helena Pereković (Fotografija)

Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr Community manageri Dora Kršul dora.krsul@gmail.com Nikolina Maškarić nikolina.maskarc@gmail.com Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb, Radnička cesta bb, Zagreb Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com

ISSN 1849-4722

PODRŠKE SA SVIH STRANA MEUZ ima podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva gospodarstva.

„Svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu izrazili su podršku u dobivanju njegovog pokroviteljstva. Pridružili su se i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu te Centar za europske studije pri Fakultetu, kao i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Imamo i partnerske organizacije u jedanaest zemalja Europe”, rekao je Tomislav Leko, zamjenik voditeljice projekta. On svojim iskustvom pridonosi organizaciji MEUZ-a jer je dosad bio na na 13 simulacija koje su imale različite formate simuliranja međunarodnih institucija. „Najvažnije i najzanimljivije kod simulacija mi je ponajprije usavršavanje vlastitih pregovaračkih, analitičkih i komunikacijskih vještina, ali i upoznavanje ostalih mladih ljudi koji dijele slične interese i vizije,“ objasnio je Leko.

PROJEKT MARATON Burza studentskih istraživačkih radova

IMPRESSUM

Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

partneri imaju ispunjenu i poslanu svu potrebnu dokumentaciju. Europska unija poprilično je stroga s tim u vezi, jedan pogrešan proceduralni korak i cijeli vam projekt može pasti u vodu, bez obzira na njegovu kvalitetu“, kazala je Nuić. EU je odobrila gotovo cijeli proračun koji su zatražili prijavom, umanjen za samo 150 eura koje su tražili kao podršku za posebne potrebe. Za organiziranje MEUZ-a dobili su 27.180 eura, što je u kunskoj protuvrijednosti oko 207.000 kuna. Sada su dužni ispuniti uvjete ugovora - provesti konferenciju u trajanju od pet dana s točno predviđenim programom.

Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

S

tudenti nakon fakulteta često odlaze iz Hrvatske pa država gubi vrsne stručnjake. Povezati mlade s poduzećima još za vrijeme studiranja da bi se pomoglo domaćem gospodarstvu glavni je cilj projekta Maraton, a da bi ga ostvarili, Sveučilište u Zagrebu i partneri pokrenuli su internetsku burzu studentskih istraživačkih radova. Burza je besplatna i dostupna svima. Tvrtke koje sudjeluju u radu burze postavljaju konkretne zadatke na koje se studenti prijavljuju. Tako se uključuju u rad tvrtke i postaju potencijalni budući zaposlenici. Burza može „povezati znanje, inovativnost i kreativnost studenata s gospodarstvom“, a pomoću nje „studenti razvijaju svoje ideje već u ranoj fazi“, istaknuo je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu na konferenciji za novinare održanoj u petak, 6. veljače, u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Registracija u internetsku bur-

Prorektor prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga Foto: Goran Jakuš/Pixsell

Burza može povezati znanje, inovativnost i kreativnost studenata s gospodarstvom, istaknuo je prorektor prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga

zu na stranici http://www.studentsforindustry.eu vrlo je jednostavna. „Registrirati se može bilo tko. Zadaci su postavljeni po područjima djelovanja“, rekla je voditeljica Ureda za transfer tehnologije i koordinatorica projekta na Sveučilištu u Zagrebu, dr. sc. Vlatka Petrović. Što motivira tvrtke da se uključe u projekt objasnio je pak Petar Milas, predstavnik tvrtke Altpro d.o.o., rekavši da na ovako mogu „unaprijed vidjeti tko je inovativan, uklapa li se u rad tvrtke i ispunjava li svoje obveze“. Studenti s druge strane svoje zadatke mogu oblikovati u seminarski i završni rad ili praksu uz pomoć mentora na fakultetima, a najvažnije je da „sebi ostvaruju mogućnost ili da samostalno otvaraju tvrtke, ili pak surađuju s poduzećima s kojima su surađivali tijekom studija“, kaže Šimpraga. Projekt Maraton provodi se u sklopu europske teritorijalne suradnje Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013., stoga je burza dvojezična, a registrirati se mogu i studenti koji nisu na zagrebačkom sveučilištu.


STUDENTSKI ŽIVOT

Veljača 2015.

3

INOVATIVNOST Tim programera s FOI-ja osmislio aplikaciju za spašavanje života

Jednim klikom do zdrave krvi

Brkić G Luka lukabrkic4@gmail.com

M

i smo samo programeri, koji se trude učiniti ovaj svijet boljim mjestom skromno govori Boris Tomaš, asistent na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i dobitnik nagrade Ponos Hrvatske za 2014. godinu, koja se svake godine dodjeljuje za hrabra i nesebična djela. Boris Tomaš osmislio je aplikaciju Kap života koja izravno povezuje darivatelje krvi s institucijama za prikupljanje te tako smanjuje mogućnost nestašice krvi, koja je nužno potrebna za spašavanje života. OLAKŠANO DONIRANJE Na ideju je došao tijekom boravka na Tajvanu, gdje je studirao i radio. Poželio je donirati krv, i nakon što je konačno našao mjesto gdje to može obaviti, imao je problema u komunikaciji jer su svi formulari bili na kineskom jeziku. Tada je prvi put pomislio da bi bilo dobro kada bi postojala aplikacija koja bi olakšala pronalaženje mjesta za darivanje krvi putem koje bi bio dostupan internacionalni obrazac za provjeru potencijalnih darivatelja. Nakon povratka u Varaždin, predvodeći tim s četvoricom studenata (Krunoslav Domić, Igor Rinkovec, Tomislav Jelčić i Armin Vrević), ideju je odlučio provesti u djelo. Aplikacija je osmišljena kao open source aplikacija (svima dostupna besplatno). „Aplikacija funkcionira tako da se korisnici registriraju putem mobilnog uređaja tijekom donacije krvi. Jednom registriran, korisnik se prati u sustavu tako da se bilježe sve njego-

Voditelj tima Boris Tomaš za aplikaciju koju je razvio u suradnji s četvoricom studenata i koja povezuje darivatelje krvi s institucijama za prikupljanje, dobio je nagradu Ponos Hrvatske. Aplikacija je za sve korisnike besplatna

Mnogo trkača upustilo se u trkači Foto: Nika Mokos pothvat

162 STUBE Tradicionalna utrka

Trčali na Valentinovo da dio ljubavi daruju svom zdravlju U skupini medicinara pobijedio je Vedran Radonić i kući ponio zlatnu medalju i 500 kuna u džepu

Mokos G Nika nika.mokos@gmail.com

J Foto: Privatna arhiva

Boris Tomaš (drugi slijeva) i njegov tim

Korisnici se registriraju putem mobilnog uređaja tijekom donacije krvi. Jednom registriran, korisnik postaje praćen u sustavu tako da se bilježe sve njegove donacije. Uz to, i institucije će tako moći pozivati darivatelje krvi u slučaju nestašice

ve donacije koje on sam u aplikaciji može pregledati“, pojašnjava Jelčić. UVIJEK BESPLATNO Boris Tomaš, u suradnji sa svojim studentima, izradio je i web-aplikaciju uz pomoć koje će institucije same voditi evidenciju o donacijama i zalihama krvi, a u slučaju potrebe pozivati darivatelje. Aplikaciju planiraju prevesti i na strane jezike kako bi bila dostupna bilo gdje u svijetu. “Od samog smo se početka ‘zavjetovali’ da nitko nikada neće zaraditi kunu na projektu“, govori Boris To-

maš i ističe kako će projekt do kraja zadržati humanitarnu notu. Drago mu je da su to prepoznali i u udruzi Ponos Hrvatske koji, kako kaže, imaju otvorene oči i prate dobrotu drugih. „Nagrada je jedan veliki pokazatelj koliko je naša ideja zaista dobra. Osim ideje prepoznata je i njena realizacija u obliku besplatne aplikacije za dobrobit našeg društva“, kazao je Tomaš te zaključio: „Zahvaljujući ovoj nagradi društvo zna što radimo. Naša je želja pomoći, spasiti ljudske živote, a opet mi nismo niti liječnici, niti GSS. Mi smo samo programeri.“

este li se ikad pitali koliko su točno duge Schlosserove stube? Odgovor na to dali su studenti medicine koji su i ove godine organizirali tradicionalnu cestovna utrku “162 stube”. Utrka se održala devetu godinu s ciljem promicanja svijesti o prevenciji kardiovaskularnih bolesti koje su vodeći uzrok smrtnosti, obolijevanja (morbiditeta) i narušavanja kvalitete života (dizabiliteta) u svijetu. Utrka se simbolično održala na Valentinovo, kako bi se na Dan zaljubljenih dio ljubavi darovao svojem zdravlju.

RIJEKA Upisali Medicinski fakultet, završit će Fakultet zdravstvenih studija

Na novi fakultet prebačeni protiv svoje volje ili su prešutno dali pristanak?

Ratko G Jelena ratko.jelena@gmail.com

U

otvorenom pismu medijima riječki studenti izrazili svoje nezadovoljstvo zbog nedavnog premještanja četiriju smjerova s Medicinskog fakulteta na novoosnovani Fakultet zdravstvenih studija (FZS). Naime, osnivanjem FZS-a 726 studenata fizioterapije, sestrinstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radiološke tehnologije i primaljstva s Medicinskog fakulteta prebačeno je na novi fakultet, kako navode u pismu medijima - bez njihova pristanka. ˝Mi samo želimo diplomirati na onom faksu koji smo sami izabrali, a ne da nas, kao u diktaturi, netko potajno ispiše s našeg faksa i nametne nam novi˝, kažu studenti u svom pismu. Fakultet zdravstvenih studija osnovan je Odlukom Senata Sveučilišta u Rijeci, donesenom na sjednici u ožujku 2013. godine. Andrea Mešanović, predstavnica studenata preddiplomskih i diplomskih studija u Senatu u to vrijeme, kaže da nije bilo rasprave o tome jer se nitko od studenata nije protivio odluci o osnivanju Fakulteta.

“Da je protivljenja bilo, mi bismo reagirali - morali bismo jer nam je to, kao predstavnicima studenata, bila dužnost˝, kaže Mešanović. Od lipnja 2013. do srpnja 2014. predstavnik studenata u Senatu bio je Sven Pal, koji potvrđuje da “niti na jednoj sjednici Senata nije bilo govora o prebacivanju studenata na drugi fakultet”. Ta odluka je, kaže, donesena tek u listopadu, a studenti nisu bili uključeni

Dio studenata javno se požalio da im je novi fakultet nametnut, dok prodekanica dr. sc. Danijela Malnar tvrdi da se transfer podrazumijevao i da se nitko na to nije prethodno žalio

Zgrada Medicinskog fakulteta u Rijeci

Foto: Marko Gracin

u taj postupak. Međutim dr. sc. Danijela Malnar, prodekanica na FZS-u, objašnjava da to i nije bilo potrebno: “Osnivanje fakulteta odluka je koja ne zahtijeva odobrenje studenata˝, ističe Malnar. Dok predstavnici studenata u Senatu tvrde da su se složili s osnivanjem FZS-a, ali ne i s “prepisivanjem” studenata na taj fakultet, Malnar tvrdi da “ako ste pristali na osnivanje novog fakulteta, pristali ste i da vas se prebaci na taj fakultet”. “Možda su neki potezi učinjeni prekasno, možda smo sa studentima trebali razgovarati ranije, no mislim da bi rezultati bili jednaki”, ističe prodekanica. Smatra da je došlo do “pogreške u komunikaciji” između uprave i predstavnika studenata. “Oni nisu shvatili da će svi studenti biti prebačeni na novi fakultet, a nama se to podrazumijevalo”, kaže Malnar. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta navode da je “komunikacija o novom ustroju i uvjetima prelaska studenata dužnost Sveučilišta u Rijeci i dodaju kako u službenoj evidenciji ne postoji primitak pritužbi studenata vezano uz prelazak na novo visoko učilište.

Ponosni pobjednici

Kao i prijašnjih godina, utrka je bila otvorenog tipa te su osim studenata medicine sudjelovati mogli i ostali građani svih dobnih skupina. Ove se godine prijavilo 199 natjecatelja, koji su bili podijeljeni u dvije kategorije apsolutnu i medicinare. Neki su sudionici odlučno došli pobijediti, a drugima se utrka činila kao savršen način za trošenje jednog subotnjeg jutra. Organizatorica Dorja Vočanec otkrila nam je da je svaki od sudionika dobio i krafnu jer je utrka održana usred mjeseca maškara i poklada. Utrka se protezala na 4,2 kilometra, povezujući dvije velike ustanove, Medicinski fakultet i Školu narodnog zdravlja Andrija Štampar. Trasa nije bila preduga, ali je većina sudionika izjavila kako je zapravo najkritičniji dio upravo onaj sa stubama. Jedan od sudionika sigurno ni na tom dijelu nije imao većih problema i završio je na cilju za 15 minuta i 10 sekundi te tako osvojio zlatnu medalju i 500 kuna, što je bila glavna nagrada. Njegovo ime je Vedran Radonić, student je šeste godine Medicinskog fakulteta i upravo on je pobjednik u skupini medicinara. Inače je veslač, koji se na sudjelovanje u utrci odlučio čisto iz zabave. U apsolutnoj kategoriji pobijedio je Kristijan Rubinić.


4

STUDENTSKI ŽIVOT

Veljača 2015.

PROFESIONALCI I STUDENTI Novinarka Miholjek i studentica Cvek

‘S iskustvom se nitko ne rađa’

Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

HRVATSKA PAMET HRVATSKOJ

Natječaj za mlade koji žele mijenjati društvo Radovi se prijavljuju do 30. travnja 2015. godine

Lugonjić G Mislav mislav_lugonjic@windowslive.com

D

ruštvena, politička i gospodarska situacija u Hrvatskoj iznimno je nepovoljna, pa je razumljivo da sve više mladih obrazovanih ljudi odlazi u inozemstvo u potrazi za boljom budućnosti. Stopa nezaposlenosti mladih od 45 posto treća je najlošija u Europi, odmah iza Španjolske i Grčke, a nema naznaka da će se taj negativan trend uskoro promijeniti. Ipak, određeni projekti daju mladima za pravo da se nadaju boljim danima. Poslovni dnevnik, kao vodeće poslovne novine u državi, žele uključiti mlade obrazovane građane u proces stvaranja boljeg društvenog okruženja i potaknuti suradnju akademske, poslovne i političke javnosti kako bi se taj proces i realizirao. Dio tog procesa je i projekt naziva Hrvatska pamet Hrvatskoj, koji želi nagraditi izvrsnost naših studenata i poticati njihov lakši ulazak na tržište rada. Na natječaj za sudjelovanje u projektu mogu se prijaviti studenti svih hrvatskih fakulteta u dobi od 18 do 27 godina, a prijave mogu biti pojedinačne ili u grupama od najviše tri studenta. Temu projekta natjecatelji biraju između pet ponuđenih: Izvorno Hrvatsko, Destinacija Hrvatska, Održiva Hrvatska, Inovativna Hrvatska i Poduzetna Hrvatska. Od natjecatelja se očekuje pisani projektni zadatak koji mora uključivati osnovnu prezentacijsku ideju, prikaz potencijalnih benefita za društvo te razradu tehničkih, financijskih i organizacijskih uvjeta potrebnih za realizaciju njihova projekta. Stručna komisija, koja će ocjenjivati radove, posebno će vrednovati originalnost ideje te preciznost razrade plana realizacije. Sudionicima je omogućeno korištenje baze edukativnih materijala na portalu poslovni.hr. Radovi se prijavljuju do 30. travnja 2015. godine, a rok za predaju gotovih radova je 30. lipnja. Proglašenje pobjedničkih timova bit će 11. prosinca 2015. godine, a više o samom natječaju možete doznati na internetskoj stranici: www.poslovni.hr/hph.

Nagrade po 21.000 kn Pet najboljih radova, po jedan iz svake tematske cjeline, bit će nagrađeni s po 21.000 kuna. Također, posebnom nagradom zaklade Luka nagradit će se najbolji studentski rad neke autorice ili tim sastavljen od više studentica, i to nagradom od 5000 kuna.

D

ina Cvek je studentica novinarstva i upravo završava petu godinu. Zanimaju je odnosi s javnošću, ali iza sebe ima i mnogo novinarskih radova. Aktivna je voditeljica na Televiziji Student i glumi u vlastitim amaterskim filmovima. Marija Miholjek dio je ekipe vodećeg informativnog programa u zemlji - novinarka i voditeljica Dnevnika Nove TV i urednica Večernjih vijesti. Diplomirala je politologiju, a radila je na đakovačkoj radiopostaji. Godine 2003. počela je raditi priloge za Informativni program Nove TV kao dopisnica iz Osijeka, a 2005. pridružila se voditeljskoj postavi Dnevnika. Od 2007. do 2009. bila je voditeljica i urednica magazina “Provjereno”. Kada je i kako započeo vaš studij na FPZG-u? Marija: Nakon završetka opće gimnazije u mom rodnom Đakovu, upisala sam politologiju. Bilo je to 1995. godine. Teško mi je povjerovati, ali na jesen će biti točno 20 godina od početka studija. Leti vrijeme! Dina: Fakultet političkih znanosti upisala sam 2010. Kao i svakom brucošu, bilo je uzbudljivo, s puno pitanja i malo odgovora, ali sve je to sa sobom nosilo dozu pozitive. Išla sam u nešto novo, bila sam svjesna toga i nadala sam se da će mi ono što sam

‘Ako si u startu postaviš određene prioritete i znaš kojim smjerom želiš ići, strah je minimalan’, ističe Cvek

O novinarstvu i voditeljstvu te studiranju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu govore novinarka i voditeljica Nove TV Marija Miholjek i studentica novinarstva Dina Cvek

Dina Cvek, studentica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Kako je studirati novinarstvo? Postoji li strah od nepoznatog? Dina: Pa iskreno, uvijek postoji strah, pogotovo u današnje vrijeme kada znaš da je teško doći do posla i da je sveukupno stanje u državi iznimno loše. Ipak, ja uvijek polazim od sebe i smatram da je važno koliko ti nešto želiš i voliš. Ako si u startu postaviš određene prioritete i znaš kojim smjerom želiš ići, strah je minimalan. Što ste sa studija prenijeli u svoj posao? Marija: Drago mi je što su gosti Dnevnika Nove TV često upravo naši

Marija Miholjek, novinarka i voditeljica Nove TV

upisala pomoći ostvariti vlastite ambicije i zamisli. Kako su izgledale godine studiranja? Marija: Predivno razdoblje, koje je najljepšim slovima upisano u moje sjećanje. Bila sam marljiva studentica, nastojala sam rješavati sve u roku što mi je i zbog mjesta u domu bilo važno. Htjela sam mami, koja je samohrani roditelj, olakšati koliko god mogu taj financijski dio. Neke crtice iz tih studentskih dana na faksu nikada neću zaboraviti. I moram vam priznati, kad sam nedavno vidjela fotografije i video posljednjeg radnog dana tete Katice, jednostavno su me preplavila sjećanja. Kao da je sve bilo jučer.

Foto: Dorijan Kljun

profesori s FPZG-a. Uvijek mi ih je drago vidjeti i razgovarati s njima. A ja se prije početka Dnevnika znam našaliti kako sad, eto, mogu i ja njih ispitivati! Dina: Naučila sam mnogo, krenuvši od temeljnih postavki novinarstva i novinarske etike pa do rada u televizijskoj redakciji, ponašanja pred kamerom, community managementa i osnova odnosa s javnošću. Sve što sam navela sigurno će mi pomoći i već sam bila u situacijama kad su mi mnoge naučene stvari mnogo značile. Pamtite li neku anegdotu? Marija: Nedavno smo za vrijeme Dnevnika reagirali jer smo čuli da netko priča iza videozida, nismo vidjeli tko, ali nas je to ometalo i sti-

šavali smo ih – ‘Pa dobro može li to tiše?!’ Kad nam je nakon nekoliko minuta u studio kao gost Željka Vele ušetao Mirko Filipović, taman najspremniji uoči posljednje borbe, samo smo se pokajnički nasmijali: ‘Nismo mi to baš tako mislili’. Educirate li se i dalje u svom području? Postoje li kakve pripreme prije svake emisije? Marija: Pripreme su osnova! Čim dođem na posao, krenem pregledavati sve što se događa kod nas i u svijetu, sudjelujem na kolegijima, razgovaram s urednicima i reporterima na terenu. Posebne emisije, poput recimo izricanja presude za genocid, zahtijevaju dodatnu pripremu i upoznavanje s materijom. No svaki dan provedem dio vremena vježbajući s našom fonetičarkom, dr. sc. Gabrijelom Kišiček. Pije samog početka Dnevnika još jednom se čujem s reporterima koji se javljaju uživo, izmjenjujemo najnovije informacije. Je li fakultet dobra priprema za buduće zanimanje novinara? Dina: Fakultet je taj koji ti pruža svojevrsni okvir, osnove teorije i prakse, ali ti sam trebaš napraviti korak dalje. Realno, tek kad kreneš raditi, shvatiš koliko još toga moraš naučiti. Nitko ne dođe na posao znajući sve. To je sasvim normalna stvar. Na novinarstvu sam mnogo naučila o televiziji, jer imamo privilegij i mogućnost za vrijeme studiranja raditi u redakciji TVS-a. Može li novinarski i voditeljski posao raditi svatko? Marija: Ne bih generalizirala. Povjerenje gledatelja je ono s čim se ništa ne može mjeriti i ono je ključno. Na putu do njega mi smo se vodili vjerodostojnošću, istinom, objektivnošću, znanjem i rekla bih dobrim spojem iskustva naših najvrsnijih reportera i

Foto: Privatna arhiva

urednika s energijom i poletom mladosti koja, među ostalim, može biti i ‘nasljedstvo’ fakulteta. Ako se i rodiš s talentom, s iskustvom se nitko ne rađa. Za to treba vremena, mnogo rada, truda. Što bi trebalo promijeniti na fakultetu? Dina: Prije svega, uvela bih više prakse. Smatram da toga nikad nema previše, a novinarski posao ipak uvelike ovisi upravo o tome. Osim toga, smatram da u programu nastave fali učenja stranog jezika. Poznavanje stranih jezika danas je sve potrebnije, a mi strani jezik učimo samo prve dvije godine. Koliko osebujan stil može pomoći, a koliko odmoći u radu? Marija: Biti svoj, ali ne i svojeglav. Nismo svi isti i ne trebamo biti. Važno je da se osjećaš dobro u svojoj koži, u ulozi koja ti je dana jer sve drugo rađa nesigurnost. A osebujan stil je definitivno uvijek taj koji prvi izaziva reakcije, plijeni pozornost, ali i najviše dijeli mišljenja. U svakom slučaju, osebujnost unosi živost! Dina: Biti svoj znači biti slobodan, a ako ne postoji određena doza slobode, osoba teško da može biti svoja. Zato mnogi pribjegavaju drugim, alternativnim načinima izražavanja, jer tamo često mogu biti više svoji i pokazati znanje i vještine koje posjeduju. Možete li dati savjet studentima vezan za studij i za posao kojim će se u budućnosti baviti? Marija: Sad ću zvučati kao mama, ali učite jer znanje vam nikada nitko ne može uzeti! Vjerujte u sebe i ne dajte da vas ni sada ni kasnije na poslu prepreke poljuljaju i obeshrabre. Nemojte klonuti duhom kad bude teških dana i situacija, a itekako ih ima! Sretno svima!

‘Drago mi je što su gosti Dnevnika Nove TV često upravo naši profesori s FPZG-a. Uvijek mi ih je drago vidjeti i razgovarati s njima. A ja se prije početka Dnevnika znam našaliti kako sad, eto, mogu i ja njih ispitivati!’, kaže Miholjek



6

Društvo

Veljača 2015.

TKO JE HRVATSKA? Upoznajmo ljude Lijepe Naše

Sociolog vs. predstavnik osoba s invaliditetom

Šimleša se nada kako će Hrvatska za deset godina biti zdravija i otvorenija, a Dukarić je vidi kao goru od Grčke

ROBERT DUKARIĆ (46) Predstavnik osoba s invaliditetom intelektualnom teškoćom, Robert je od 2004. godine štićenik Centra za rehabilitaciju u Zagrebu. Strastveni je sportaš, od prošle je godine u samostalnom stanovanju te posjeduje poslovnu sposobnost, a u svojim je ranim dvadesetima na ratištu proveo 926 dana kao dragovoljac. Koja je tvoja prva asocijacija na Hrvatsku? Znam što bi svatko rekao - Hrvatska, to je nogomet, to je naša hrvatska repka! A ja bih rekao, Hrvatska, to sam ja, Robert Dukarić! Isto tako, to je Dubrovnik, to su naši otoci, imamo najljepše otoke, mislim da ih imamo 1225, to je prekrasno! Asocira me još na planinu, na friški zrak. Zašto ne bih rekao, Hrvatska - to je svemir! Pa onda, Janica, Ivica... Po čemu misliš da je Hrvatska prepoznatljiva u svijetu? Hrvatska je najviše prepoznatljiva po nogometu. Prepoznatljiva je i po hrani; istarskim šunkama, siru, sla-

1.

2.

vonskim kobasicama. Po moru, ljubaznosti. Po ljudima. Koju bi osobu izdvojio kao moralni autoritet u Hrvatskoj i postoji li uopće? Meni je Bandić baš guba čovjek. I Bernardić! On je mlad i bio bi baš sposoban. Milanović mnogo govori i ništa od toga, samo je dobar govornik i ništa drugo. Što bi u Hrvatskoj trebalo poticati kako bi postala bolje mjesto za život svojih građana? Studenti ne bi trebali toliko plaćati domove. Treba davati poticaje, otvarati nove firme, ne uvoziti nego proizvoditi svoje i onda to izvoziti. Trebamo jedni drugima pomoći! Treba poticati cijelo društvo, jačati kunu. Kako vidiš Hrvatsku za 10 godina i sebe u njoj? Za deset godina sigurno ću se zaljubiti i oženiti. Vidim sebe kao superdobrog! A Hrvatsku, ako se ne promijeni, jao, onda je vidim goru nego Grčku! Ja bih volio da ruže cvatu iz

3. 4.

5.

Foto: Dora Kršul

asfalta, ali to baš ne ide tako lako. Jesmo se mi izborili za svoju državu, ali ništa od toga kad ima previše ovih koji ‘hapaju’. Treba biti netko mudar, dobar, da ne krade i da raspolaže s tim što ima. Da ne kupuju sebi bijesne aute nego da pomognu onima kojima treba. Koliko ima napuštene djece, beskućnika... Osim toga, imaju plaće, mogu se voziti tramvajima, a ne u tim bijesnim autima.

‘Hrvatska - to sam ja. Isto tako, to je Dubrovnik, to su naši otoci, imamo najljepše otoke! Asocira me na planinu, friški zrak’, kaže Dukarić BRUNO ŠIMLEŠA (36) Sociolog, televizijski voditelj i poznati hrvatski pisac. Bruno je autor sedam knjiga u kojima piše o duhovnosti, ljubavi i razvijanju skladnih prijateljskih, obiteljskih i ljubavnih odnosa. Privatno, oženjen je suprugom Majom s kojom ima kćerkicu. Koja je tvoja prva asocijacija na Hrvatsku? Priroda. Ljepota prirode. Po čemu misliš da je Hrvatska prepoznatljiva u svijetu? Nažalost, po sportu. Time ne mislim da je sport loša stvar, ali bilo bi lijepo kad bismo bili prepoznati po intelektu, ljepoti, kreativnosti... Događa se to da sve više poslovnih ljudi uspijeva nekako funkcionirati na tom velikom globalnom tržištu, ali mislim da je sport od prvog do sedmog mjesta pa eventualno sve ostalo na osmom. Koju bi osobu izdvojio kao moralni autoritet u Hrvatskoj, i postoji li uopće? Na prvu loptu mi ne pada apsolutno nitko na pamet! Imam nekoliko prijateljica koje nisu poznate javnosti, i to su onako osobe s integritetom koje ja cijenim. Osobe iz javnog života... doista mi nitko ne pada na pamet!

1. 2.

3.

4.

Što bi u Hrvatskoj trebalo poticati kako bi postala bolje mjesto za život svojih građana? Slobodu izražavanja, artikulirane, jasne, argumentirane rasprave, tu recimo mislim da smo stravični! Dakle, da će se svašta smatrati argumentom i da će svi i svatko iznositi svakakve laži pod izgovorom ‘pa ja imam pravo na svoje mišljenje’. Da, imaš pravo, ali to mišljenje bi trebalo biti promišljeno pa onda ne možeš bilo što govoriti o bilo čemu, a to smatrati legitimnim mišljenjem. Na primjer, ne složim se s tobom o nečemu, kažem ti zašto se ne slažem i navedem eventualno neki protuargument. Uvesti takav razgovor u javni diskurs, to bi bilo sjajno! Kako vidiš Hrvatsku za deset godina i sebe u njoj? Vjerujem da za deset godina neću stalno živjeti u Hrvatskoj. Supruga je poslovno vezana uz strane zemlje, moje su se knjige počele prevoditi i objavljivati u regiji, uskoro će i u nekim daljim zemljama, tako da vjerujem da ću dobar dio godine provesti na putu, ali vraćajući se u Hrvatsku kao bazu. Meni fali ta otvorenost, koliko god su ljudi generalno topli. Ritam života mi je ovdje sjajan, mislim da smo našli dobar

5.

STRANAČKA MLADEŽ Približno 11 po

Predani stra

Novak G Nikola novak.ni@web.de

J

avna je služba kruna karijere i mladim ljudima najvrednija ambicija. Politika je i dalje najveća i najčasnija pustolovina - napisao je početkom 20. stoljeća poznati škotski pisac, novinar i političar John Buchan. U hrvatskom političkom sustavu registrirano je oko 130 parlamentarnih i izvanparlamentarnih stranaka. Istražili smo kako stranke regrutiraju mlade u svoje redove, kakvu ulogu mladi imaju unutar stranke te s kojim motivima pristupaju. Ulaze li mladi u Hrvatskoj u politiku iz ideala ili u strankama vide prigodu za osobni probitak? KARIJERIZAM “U svim zemljama stranačke mladeži su, u pravilu, sadržajno radikalnije od starijih članova, ali i njeguju snažniju otvorenost slobodnoj debati. Međutim, kod mnogih članova stranačkih mladeži u našoj zemlji, može se primijetiti poprilična sklonost rigidnom organiziranju, kao i stavljanje većeg naglaska na karijerističke nego na javnopolitičke motive djelovanja”, pojasnio je dr. sc. Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti. Dodaje kako pomladak hrvatskih stranaka ima različite stupnjeve organizacijske vezanosti uz matičnu stranku. Ono što im je svima zajedničko jest niska razina poznavanja stavova i vrijednosti koje bi njihova stranka prema programu trebala zastupati. Mišljenje dr. sc. Raosa potkrepljuju rezultati istraživanja koja provodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Oni pokazuju da je danas približno 11 posto mladih dobne skupine od 15 do 30 godina u nekoj političkoj stranki. Paradoksalno, samo pet posto mladih vjeruje političkim strankama. Dakle, ovi podaci sugeriraju kako ni dio mladih članova političkih stranaka ne vjeruje strankama.

„Razlozi za takve trendove mogu biti mnogi, a instrumentalna korist koju mladi vide u učlanjivanju svakako je jedna od opcija. Premda iz rezultata nije moguće sigurno tvrditi da postoji povezanost između učlanjivanja mladih u političke stranke i političkog oportunizma, cjelokupan društveno-politički kontekst, ali i druge istraživane varijable, upućuju da bi to moglo biti jedno od objašnjenja“, objašnjava Marko Kovačić, član Grupe za istraživanje mladih na Institutu za društvena istraživanja u

‘Stranački pomladak najaktivniji je na društvenim mrežama i među skupinama mladih, među kojima se već u startu osjeća sigurno, odnosno na već ‘utabanom terenu’, dok pokazuje zazor od izvanjskog komuniciranja s medijima’, kaže dr. sc. Višeslav Raos

Dr. sc. Višeslav Raos Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

MEDICINSKI KANABIS Potkraj godine

Uskoro k

Foto: Dora Kršul

omjer između posla i opuštenosti. No fale mi raznolikost, otvorenost, dublje poštivanje zdravog razuma. Fale mi malo razumniji političari i hrabriji ljudi koji su spremniji izaći na ulicu, a ne kenjkati doma, na kauču, kako ništa ne valja i potom ne poduzeti ništa u vezi toga. Što se tiče Hrvatske, nadam se da će biti zdravija i otvorenija. Nadam se da nećemo imati toliko predrasuda, da će biti potpuno svejedno kojeg je netko spola, seksualne orijentacije, religijskog uvjerenja te da ćemo se barem približiti tome da ljude procjenjujemo kao ljude, kakvi su kao osobe, kakve imaju snove, vrline, mane, želje, aspiracije, strahove... [Dora Kršul]

‘Nedostaju mi raznolikost, otvorenost, hrabriji ljudi i razumniji političari te dublje poštivanje zdravog razuma’, zaključuje Šimleša *Cjeloviti intervjui objavljeni su na Studosferi, blogerskoj platformi studenata novinarstva FPZG-a. (www.studosfera.net).

Marija Tomašić G Ana anam.tomasic@yahoo.com

H

rvatska bi najranije u rujnu mogla legalizirati primjenu marihuane u medicinske svrhe. Ususret mogućim promjenama pravne regulative, na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, 12. veljače, održano je predavanje o temi Kanabis medicinske i rekreativne svrhe. IPAK STVARA OVISNOST? Predavanje je privuklo mnogo zainteresiranih pa je čak bio problem naći slobodno mjesto. Dr. med., spec. psihijatar Danica Romac govorila je o najčešćim zabludama koje se tiču konzumacije, ali i o iskustvima s kojima se susreće u praksi kao voditeljica odsjeka u Službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti. Ključ razumijevanja kanabisa leži u

razlikovanju indijske konoplje od industrijskog oblika. Dr. Romac objašnjava kako je glavna razlika količina psihoaktivnog THC-a koji je odgovoran za promjenu percepcije i ponašanja, a dugoročnom konzumacijom može dovesti do anksioznosti, poremećaja u ponašanju i funkcioniranju. Ipak, dodaje kako posljedice variraju od osobe do osobe te ovise o količini i učestalosti konzumacije. Upitana što misli o objektivnosti istraživanja kojima barata, s obzirom na to da su većinu sponzorirale velike farmaceutske tvrtke, dr. Romac je odgovorila kako ne vjeruje u teorije zavjere nego se pouzda u vlastito iskustvo i podatke kojima raspolaže. „U prošloj godini na tretmanu nam je bilo 1169 osoba radi konzumiranja psihoaktivnih sredstava, od toga 487 zbog zloporabe marihuane“, rekla je Romac i dodala kako je većinu paci-


Društvo

Veljača 2015.

7

osto mladih dobne skupine od 15 do 30 godina u Hrvatskoj članovi su političkih stranaka

anci ili u lovu na radno mjesto? Zagrebu. Pitali smo mlade u hrvatskim strankama za mišljenje. Predsjednik Foruma mladih SDP-a Nenad Livun smatra kako mlade danas premalo zanimaju politika i događaji u društvu koji izravno utječu na njihov život.

ZNANJE I STRUČNOST „Siguran sam da se određen broj mladih učlanjuje u političke stranke zato što misle da će im članstvo u stranci pomoći u karijeri, ali smatram da ih je manje nego onih koji su se politički angažirali iz uvjerenja“, ističe Livun. „Kriteriji za dolazak na određene odgovorne dužnosti prije svega moraju biti kompetentnost i stručnost, i dok god to ne budu jedini kriteriji, bojim se da u našem društvu teško može biti mjesta za daljnji napredak“, napominje predsjednik Foruma mladih SDP-a. Predsjednik Mladeži HDZ-a Josip Bilaver potenciranje priče o tome da mladi ulaze u političke stranke isključivo zbog partikularnih interesa smatra neutemeljenom i dodaje „da se time umanjuje vrijednost svih onih pojedinaca koji požrtvovno volontiraju i uz redovno školovanje sudjeluju u određenim stranačkim aktivnostima, počevši od rada u internim glasilima, na internetskim stranicama ili u kampanjama stječu iskustvo i tako postaju konkurentniji na tržištu rada“. Bilaver upozorava da se ne zaboravi važnost parlamentarne demokracije. ILI ODLAZAK IZ DRŽAVE ILI ULAZAK U POLITIKU „Unatoč svojim nedostacima, parlamentarna demokracija je i dalje najpravedniji, najuređeniji politički sustav koji omogućava najtransparentnije funkcioniranje društva. Demokracija je skup procedura, a uz funkcioniranje vladavine prava i trodiobe vlasti sigurno je da će svaki pojedinac koji svoj rad temelji na

Paradoksalno, istraživanja pokazuju da samo pet posto mladih vjeruje političkim strankama. S obzirom na broj mladih članova, podaci sugeriraju kako ni dio mladih članova političkih stranaka ne vjeruje strankama. Je li onda razlog učlanjivanja oportunizam?

Foto: Jozo Jozipović

Članovi stranačkih mladeži nerijetko vrlo malo poznaju stavove i vrijednosti svojih stranaka

znanju, iskustvu, poštenju i domoljublju moći nešto promijeniti“, kaže. Marin Medved, predsjednik mladeži HDSSB-a, smatra kako njegova stranka i nema neku posebnu strategiju za regrutiranje mladih. „Činjenica je da nam se mladi samoinicijativno konstantno javljaju putem e-poruka ili naših službenih stranica na Facebooku s raznim idejama, prijedlozima, voljom za učlanjenje i aktivizmom“, jasno objašnjava Medved i dodaje kako njegova, iako regionalna stranka, ima čak 6500 mladih članova koji su aktivno uključeni u svakodnevni politički rad stranke. Matej Orešković, predsjednik Organizacije mladih HSS-a, ističe kako

se u njegovu stranku ulazi na temelju pozivnice, protive se masovnom članstvu, a motivi ulaska nisu određeni vlastitim probitkom jer stranka koja nije trenutačno na vlasti može malo toga učiniti kako bi pojedincu pomogla u karijeri. „Danas, nažalost, dio mladih ulazi u politiku radi potrage za poslom, i to je činjenica koju moramo prihvatiti. Situacija u državi je sve gora i dio mlađih osoba vidi dva puta - ili odlazak iz države ili ulazak u politiku“, kaže Orešković. Političko odrastanje, navodi Orešković, načelo je koje osigurava regrutaciju novih članova, a aktivizmom u stranci mladi mogu dosta toga promijeniti.

„Stranački pomladak najaktivniji je na društvenim mrežama i među skupinama mladih, među kojima se već u startu osjećaju sigurno, odnosno na već ‘utabanu terenu’, dok pokazuje zazor od izvanjskog komuniciranja s medijima bez traženja eksplicitnih uputa od nadređenih jer se boje ‘iskakanja’ od zacrtana plana javnog komuniciranja koji neformalno, ali prilično jasno, postavljaju stranačke središnjice“, kaže Raos. ’NEMA STRATEGIJE ZA MLADE’ Kovačić se bavi trendom borbe među mladima za radno mjesto u državi u kojoj je politizacija javnih dužnosti još više pravilo nego iznimka.

„Logično je očekivati da će se dio mladih odlučiti za strategiju dolaska do posla kroz članstvo u političkim strankama“, nedvosmisleno tvrdi Kovačić. Dodaje kako ne treba zanemariti i onaj dio mladih koji uistinu žele promijeniti društveno-političke okolnosti, a političke stranke vide kao alat za to. „Političke stranke nemaju neku jasnu strategiju privlačenja mladih nego ih više koriste kao marketinški trik da bi pokazale osviještenost i dobile nekoliko političkih bodova. Ne obraćaju se mladima nego cjelokupnom biračkom tijelu, a ako neki od mladih padnu na isprazne floskule - odlično po stranke“, zaključuje.

e trebali bismo znati hoće li ‘lijek’ u ljekarne

liječniku po recept za ‘travu’? Raste broj oboljelih koji se liječe kanabisom, ali i broj zemalja koje su ga u medicinske svrhe legalizirale te javnih rasprava o učincima

Biljka kanabis, ilustracija

Foto: Ivica Galović/Pixsell

jenata na liječenje uputio Prekršajni sud. Objašnjava kako je zabluda da indijska konoplja ne izaziva ovisnost, jer se pacijenti često ne mogu nositi s prestankom konzumacije, te ih se tada tretira konvencionalnim lijekovima. Romac ipak ne isključuje pozitivne učinke konzumacije kanabisa u medicinske svrhe. Naime, „dobri duh“ konoplje je CBD, koji smanjuje mučnine kod kemoterapije i simptoma multiple skleroze. Smatra kako isključivo industrijska konoplja donosi više koristi nego štete jer ima nizak udio THC-a, te je već sada zbog toga dostupna na tržištu. Slaže se da je potrebna bolja regulacija u vezi s kanabisom općenito, ali dodaje kako bi legalizacija u medicinske svrhe mogla uzrokovati zloporabu takve regulative. Ako Povjerenstvo za analizu i pre-

poruke primjene indijske konoplje i kanabinoida u medicinske svrhe da odobrenje, do kraja godine moguće su izmjene Zakona o suzbijanju zloporabe droga. Do tada, primjena marihuane u medicinske svrhe i dalje je nelegalna. Unatoč tome mnogi su odavno posegnuli za tim alternativnim lijekom. Obojica naših sugovornika su, očekivano, željela biti anonimna.

RAZLIČITA ISKUSTVA „S obzirom na brzinu našeg zdravstva za sve preglede sam trebao čekati ukupno više od devet mjeseci i u tom sam razdoblju trebao nešto što će mi pomoći s glavoboljom, a ‘napredne’ lijekove sam mogao dobiti jedino nakon dijagnoze. Imam fenomenalnu liječnicu koja mi nije izravno rekla da nabavim nego čisto da probam ako poznajem nekoga tko

konzumira“, pojasnio nam je prvi sugovornik i dodao kako mu marihuana ipak nije pomogla jer su daljnje pretrage utvrdile dijagnozu kod koje marihuana ne može imati učinka. Unatoč tome, podržava legalizaciju u medicinske svrhe uz obrazloženje da postoje mnogo štetniji legalni lijekovi, a takav bi potez možda i financijski pomogao državi. Naš drugi sugovornik boluje od relapsno-remitirajućeg oblika multiple skleroze, te mu je liječnik nakon dijagnoze izričito zabranio daljnju konzumaciju. Ipak, nastavio je povremeno konzumirati, iako kaže kako ne olakšava simptome trenutačno. „Jutro nakon konzumacije se osjećam potpuno popravljen, ni traga simptomima. Osjećam se mnogo bolje no inače“, kazao je naš sugovornik.


8

Društvo

Veljača 2015.

KULTNA MJESTA ZA IZLASKE SIDRO ‘Nasukani’ brod na Savi

Zabava počinje kad svagdje drugdje završi

Osobe zadužene za funkcioniranje Sidra ne žele govoriti o klubu jer smatraju kako se on jednostavno mora doživjeti. Sidro nije mjesto s organiziranim događanjima... Popović G Anja popovic.anja6@gmail.com

S

vatko je, prolazeći Savskim nasipom, primijetio “nasukani” brod koji svojom vanjštinom odudara od prirode koja ga okružuje. Preko dana njegova svrha možda nije jasna, ali u večernjim, bolje rečeno, ranim jutarnjim satima, otvara svoja vrata studentima željnima zabave. Već pri prvom ulasku u klub, postaje jasno da je Sidro uistinu autsajder u svom okruženju, ali zato se u njemu nitko ne osjeća kao autsajder. Visoka koncentracija različitih profila ljudi na iznenađujuće malom prostoru rezultira atmosferom koja navodi na to da se vraćate u ovaj klub.

ENIGMA MEĐU KLUBOVIMA “U ovom specifičnom klubu vlada prisna, domaća atmosfera i svi se osjećaju ugodno. Posjetiteljima nije važan prostor i uređenost nego duša koju to mjesto ima. U skladu s mjestom na kojem se nalazi, ovaj je prostor lako postao i kultno studentsko mjesto”, smatra

koji se glazbeni žanr nikada neće čuti. “Obično se pušta rock bivše Jugoslavije, to je jedan od glavnih razloga zašto mi je Sidro drago. Nekoliko puta kada sam ulazila svirao ‘Krug’ od EKV-a, tako da tu pjesmu povezujem sa Sidrom˝, prisjeća se Petra Sinovčić, studentica ruskog jezika i sociologije. Ako uđete u Sidro i ne sviđa vam se pjesma koja svira, možete zamoliti konobara ili vlasnika da puste nešto drugo. Oni to, naravno, neće učiniti, ali će rado od vas učiniti DJ-a. “Jednu smo večer prijateljica i ja rekle gazdi da mu glazba i nije baš nešto, a on je rekao: ‘Cure, vi onda puštajte glazbu’, a mi smo pristale. Rezultat su bile ovacije u klubu. Sidro će mi uvijek ostati u sjećanju kao mjesto mojih prvih DJ koraka, zahvaljujući kojima sam prošla i DJ radionicu tijekom prakse u Londonu”, prisjeća se Filipa Marušić, magistra ekonomije. SELFIE NIJE MOGUĆ Osim što možete razviti nove interese, u Sidru možete biti i potpu-

Posjetiteljima je važnija duša kluba, nego uređenost

Domagoj Čota, student geoinformatike. Smješten u blizini studentskog doma Stjepan Radić, ovaj klub svaki vikend privlači mnogo studenata, ali tek nakon “redovnog” izlaska. Sidro je klub koji vrata otvara kada ostali klubovi svoja zatvore te oni željni dodatne zabave, bez obzira na to u kojem su klubu prethodno bili, dolaze u Sidro. Sidro je svojevrsna enigma među zagrebačkim klubovima. Ne zna se mnogo o njemu, ali svi izađu iz njega prepuni dojmova. Osobe zadužene za rad Sidra ne žele govoriti o klubu jer smatraju da se on jednostavno mora doživjeti. Sidro nije mjesto gdje postoje organizirana događanja niti je potrebna dodatna animacija posjetitelja. To je klub u kojem se zna kakva se glazba može očekivati, a

Foto: Jurica Kos

no opušteni. Ovo je klub u kojem nema fotografa koji će idući dan objaviti fotografije na društvenim mrežama. Gužva u Sidru onemogućava svaki pokušaj izvođenja popularna selfieja, ali zato omogućava prepuštanje trenutku. “Volim Sidro zbog ekipe koja tamo zalazi. Ljudi su opušteni, nema prenemaganja, nema glume, pleše se, pjeva se. Išla bih i češće tamo, ali, nažalost, prostor je premali pa se katkad ne može ni ući˝, ističe Ana Antoš, studentica novinarstva. Specifična atmosfera u Sidru privlači nove generacije studenata koji mogu uživati u starim rockhitovima kao i brojne naraštaje prije njih. Nema velikih promjena što se tiče glazbe niti Sidra općenito, ali čini se kako to nikome ne smeta, a gužva u Sidru se ne smanjuje.

Foto: Dominique Hommel

Europska pučka stranka osnovana je 1976. godine

EUROPARLAMENTARCI Predstavljamo najjaču stranačku grupaciju

Europska pučka stranka: Prioriteti su reforme i investicije Na posljednjim europskim izborima Hrvatska je, od 11 naših europarlamentaraca, u grupaciju Pučana izabrala pet, među njih ukupno 219

Okić G Raif raif.okic@gmail.com

E

uropska pučka stranka grupacija je desnog političkog centra koja kao najvažniju vrijednost ističe jedinstvenu Europu koja se temelji na ljudskom dostojanstvu, slobodi, ljudskim pravima, vladavini prava, solidarnosti i supsidijarnosti. Osnovana je 1976. godine s ciljem ostvarivanja demokratske, transparentne i učinkovite Europe koja radi u interesu svojih građana. S 219 zastupnika iz 27 zemalja, vodeća je stranka u Europskom parlamentu, a od 11 hrvatskih europarlamentaraca, čak ih pet pripada Pučanima. ZAOKRET U EU-OVOJ POLITICI Ivana Maletić, članica grupacije iz redova HDZ-a, predstavlja glavne ciljeve. “S novom Europskom komisijom mijenja se i politika na razini Europske unije - od dosadašnje ‘stabilnosti i sigurnosti’ prema novom smjeru investicije, reforme, pametna fiskalna konsolidacija, rast i razvoj. To su ujedno i prioriteti kluba zastupnika EPP-a za razdoblje od 2014. do 2020. godine“, kaže Maletić. Zastupnica Marijana Petir (HSS) dodaje da su među ključnim ciljevima također “rast i zapošljavanje, jačanje Unije kroz demokratske reforme, uređenje institucija i pojednostavlji-

Sastanak članova grupacije EPP-a

Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu

Europarlamentarka Ivana Maletić

vanje procedura“. Ističe da se ekonomskim reformama promoviraju aktivne strategije zapošljavanja kao i razvoj inovativnih obrazovnih sustava te pristup kvalitetnijim radnim mjestima. U situaciji kad je Europa izložena terorističkim napadima poput onih u Parizu i Kopenhagenu, ne smije se zaboraviti i sigurnosni aspekt politike. “Pretvorili smo Europu u područje slobode, sigurnosti

Foto: Dominique Hommel

i pravde. Sada moramo održati svoje humanitarne vrijednosti i zaštititi Europu od zločina i terorizma“, ističe HDZ-ov Davor Ivo Stier, član Pučana. S ciljem promicanja hrvatskih interesa, zastupnici EPP-a usmjereni su na poboljšanje ekonomskog standarda i suzbijanje siromaštva, zapošljavanje, promicanje obrazovanja i korištenje svih mogućnosti članstva u EU. Pritom kao ključni element navode stalnu komunikaciju zastupnika s hrvatskim građanima i lokalnim tijelima. “Suradnja se tiče konkretnih prijedloga i sugestija, kao što je bila aktivacija Europskog fonda solidarnosti za poplavljena područja, ili informiranje lokalnih vlasti i građanskih udruga o europskim mjerama i projektima koji mogu biti od njihova interesa“, ističe Stier. UZOR U ZEMLJAMA KOJE SU PREVLADALE KRIZU Koristeći članice koje su uspješno prebrodile teško ekonomsko razdoblje kao uzor, nastoje pokrenuti promjene potrebne za gospodarski razvoj Hrvatske. Pritom je naglasak na olakšanju poslovanja malim i srednjim poduzetnicima. “Hrvatska je na dnu svih europskih ljestvica ekonomskih pokazatelja. Potrebno je provesti reformu državne uprave, javnih poduzeća i lokalnih jedinica, promovirati inovativna rješenja i prezentirati dugoročnu strategiju razvoja Hrvatske koja bi ulagačima dala sigurnost i time ih privukla“, ističe Maletić. Petir zaključuje da “Hrvatska u EU može iskoristiti sve prednosti koje članstvo pruža, kao što su veliko tržište, korištenje zajedničkih fondova, povoljniji poduzetnički krediti, gospodarska stabilnost, razmjena znanja i slično. Nacionalna politika trebala bi zagovarati one razvojne putove u kojima Hrvatska ima komparativne prednosti - poljoprivreda, turizam i dobro očuvan okoliš.“ Jasno je da Hrvatska, kao članica EU, ima velike mogućnosti za razvoj, a realizacija tih mogućnosti jedan je od imperativa naše vanjske politike.


Društvo

Veljača 2015.

9

RAK DOJKE U Hrvatskoj sve više mladih žena obolijeva od te opake bolesti

Bez obzira na godine, redoviti pregledi ključ su preventive

Marmilić G Ana ana.marmilic@gmail.com

M

ladi nerijetko vlastito zdravlje stavljaju na zadnje mjesto. Danas se sve mlađe osobe suočavaju s raznim bolestima, a od raka dojke u Hrvatskoj godišnje oboli čak oko 3000 žena, s tim da je sve više oboljelih žena mlađih od 35 godina. Liječnici i udruge nastoje podići svijest o važnosti samopregleda i ranog otkrivanja raka dojke, ali prvi korak u prevenciji je na samim pojedincima. APLIKACIJA ZA SMARTPHONE Dopredsjednica udruge SVE za NJU! Ljiljana Vukota kaže da mlade žene misle da dovoljno znaju o raku dojke, a samopregled i druge preglede smatraju nepotrebnima jer su mlade i zdrave. Također, one koje u obitelji nemaju oboljelih, uzimaju svoje zdravlje zdravo za gotovo. Udruga svoje preventivne kampanje često usmjerava upravo prema mladim ženama koje nisu obuhvaćene Nacionalnim programom prevencije. U udruzi više od četiri godine djeluje Centar za psihološku pomoć ženama oboljelima od bilo koje vrste raka i njihovim obiteljima. Aktivnosti se, osim na web-stranici udruge, mogu pratiti i na Facebooku, a savjetovanje i pomoć se putem Skypea i telefonskim razgovorom pruža ženama iz cijele Hrvatske. Svaka mlada žena bi, kažu, jednom na godinu trebala posjetiti ginekologa te zatražiti savjet za pregled dojki, a najmanje što može učiniti za svoje zdravlje jest skinuti besplatnu aplikaciju BREAST TEST na svoj smartphone, koja sadrži upute za samopregled. Studentica Marina korisnica je programa Centra za psihološku pomoć udruge SVE za NJU! od rujna. Već sada može reći da joj udruga pruža olakšanje u smislu okruženja u kojem se osjeća sigurno. Rak dojke dijagnosticiran joj je u svibnju prošle godine, nakon čega su uslijedile operacije i kemoterapija. U udrugu je otišla tražeći psihološko savjetova-

Udruge SVE za NJU! iz Zagreba i Nada iz Rijeke pomažu oboljelima od raka, pružaju psihološku pomoć, ali i organiziraju radionice i stručna predavanja

Ružičasta vrpca simbol je borbe protiv raka dojke

nje, ali kaže da je dobila mnogo više. “Osim stručne pomoći, udruga nudi i razna stručna predavanja te radionice na kojima mogu u opuštenoj atmosferi naučiti više o bolesti, prehrani te bilo čemu što me zanima, makar to bio samo prijateljski razgovor ili neobavezno druženje”, kaže Marina. Bila je i na make-up radionici na kojoj je predstavnica poznatog kozmetičkog brenda članicama pokazala načine njege kože te kako prikriti neke simptome koje kemoterapija povlači za sobom, kao što su gubitak obrva i trepavica. Marina dodaje da “na udrugu gleda kao na pozitivan ispušni ventil koji je uvijek tu ako je potrebno, a tako nešto je uvijek dobro imati kad zagusti.“ Smatra da je u današnjem svijetu industrijski prerađene hrane teško znati što se unosi i kako utječe na organizam. NAČIN ŽIVOTA “Za sebe mogu reći da sam dosad bila zdrava 24-godišnjakinja, bez genetskih predispozicija za rak. Drago mi je da sam, unatoč mišljenju

Foto: Duško Jaramaz/Pixsell

da sam premlada i da to nije ništa, ipak otišla provjeriti kvržicu”, kaže. Dodaje da je liječnicima bila svojevrsno iznenađenje, ali je u razgovoru s njima doznala da unazad deset godina obolijevaju sve mlađe osobe. U procesu liječenja, koje traje nekoliko mjeseci, upoznala je dvije djevojke svojih godina kojima je također dijagnosticiran rak dojke. Marina poručuje da ne želi nikoga uplašiti, samo je važno znati da rizik od raka postoji bez obzira na godine, pa bi bilo dobro obratiti pozornost na način života, redovito se kontrolirati kod liječnika, jednom na mjesec obaviti samopregled te reagirati na vrijeme. Udruga Nada je pak osnovana u Rijeci 1996. godine s ciljem okupljanja žena, edukacije te pružanja psihološke pomoći i fizioterapije ženama oboljelima od raka dojke. Predsjednica kluba Nada Katherine Trinajstić napominje da je ženama prijeko potrebna psihološka pomoć u procesu liječenja. Zbog toga je u klubu ženama na raspolaganju psiholog te mnogi projekti i radionice kao dio radne terapije.

Danijela Ravlić Aquilante dvije je godine članica Udruge Nada. “Jednom do dvaput na mjesec posjećujem žene na odjelu kirurgije Kliničkog bolničkog centra Rijeka kako bih im pružila podršku, savjetovala ih te uputila u udrugu. Mnoge su žene nedovoljno informirane te ne znaju da u udruzi mogu vježbati pod stručnim vodstvom fizioterapeuta, a dostupan je i aparat za limfnu drenažu.” Gospođa Ravlić Aquilante pacijentice upoznaje s njihovim pravima na grudnjake i umetke te ih upućuje na psihološko savjetovalište. U KBC-u volontira dvije godine, a led je probila u pratnji iskusnije volonterke.

bilješki, spremanje fotografija i zvuka i sl. Svi spremljeni podaci na vašem su korisničkom računu kojem se može pristupiti i s drugih uređaja, a ne samo s vlastitoga. Tako uvijek možete pratiti svoje bilješke i zadatke bez obzira na to gdje ste.

ra u cijeloj Hrvatskoj pa ako se još niste naučili na novi grad, iCineStar je idealno rješenje.

Pacijenticama daje savjete o prehrani i jačanju imuniteta. Dodaje kako bi bilo izvrsno kada bi psihološka pomoć bila dostupna već u bolnici. Što se tiče informiranosti mladih djevojaka, smatra da bi se edukacija trebala početi provoditi već u srednjoj školi u obliku predavanja. EDUKACIJOM PROTIV BOLESTI “Bilo bi dobro da liječnici opće prakse pokažu mladim djevojkama kako obaviti samopregled dojki”, kaže gospođa Ravlić Aquilante. Dodaje da je upravo zahvaljujući samopregledu na vrijeme otkrila karcinom te se izliječila bez kemoterapije. Prema riječima dr. Biserke Baše, specijalistice opće medicine, dokazano je da su preventiva, rano otkrivanje i edukacija najuspješnije metode u borbi protiv malignih oboljenja. Kao liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima mogućnost motivirati žene na samopreglede te ih upućivati na preventivne preglede, mamografije i ultrazvuk dojki. S obzirom na nalaze, planira daljnje kontrole. Smatra da bi se ovakvim pristupom u prevenciji raka dojke trebali spriječiti teži oblici raka.

85% oboljelih žena nema u obitelji oboljele od raka dojke, ali brojni faktori povećavaju rizik

3000 žena na godinu u Hrvatskoj oboli od raka dojke

KONTAKTI UDRUGA Udruga žena operiranih dojki Nada, Rijeka Internetska stranica: www.klub-nada-rijeka.hr E-mail: info@klub-nada-rijeka.hr

SVE za NJU!, Zagreb Internetska stranica: www.svezanju.hr E-mail: info@svezanju.hr

TIPS & TRICKS Mobilne aplikacije koje vrijedi instalirati Senjak G Antonia antonia.senjak@yahoo.com

Pojavom smartphone uređaja mobilne aplikacije postale su naša svakodnevica, a njihov broj, kao i popularnost, masovno raste. Da su aplikacije postale poprilično dobar biznis, nesumnjivo nam potvrđuje nedavno objavljena reklama za popularnu igricu “Game of War” u kojoj je glavna uloga pripala popularnoj Kate Upton. Kate nas u reklami pita: Do you

wanna come and play?. Stoga smo se odlučili poigrati aplikacijama za studente i za vas izdvojiti one koje će vam olakšati život te pomoći u organizaciji svakodnevnih planova i obveza. EVERNOTE Ova besplatna aplikacija olakšava izradu popisa to-do, stvaranje

ICINESTAR Popularna iCineStar aplikacija idealna je za sve filmoljupce jer nam omogućava pregled rasporeda filmova te rezervacije karata i sjedaćih mjesta uz nekoliko klikova. Osim toga, ova aplikacija omogućava pronalazak najbližeg Cinesta-

TRIPADVISOR Za sve ljubitelje putovanja, ali i one koji žele istražiti grad u kojem studiraju, TripAdvisor je najbolji suputnik. Ova aplikacija nudi više od milijun recenzija, fotografija, mapa i iskustava putnika koje vam omogućavaju da što lakše i bolje isplanirate putovanje te istražite odabranu destinaciju. Također, TripAdvisor nudi vam i najpovoljnije karte i smještaj kako bi vaš put i boravak prošao što jefitinije i što

zabavnije te ostao u najljepšem sjećanju. LUMOSITY Ova besplatna aplikacija ruši mit koji kaže da igrice zaglupljuju i pruža vam prigodu da putem njih razvijate memoriju i poboljšavate koncentraciju. Neuroznanstvenici su iskoristili zabavu kao inspiraciju za kreiranje ove aplikacije te vam omogućili da razvijete svoje sposobnosti uz razonodu. Lumosity nudi širok spektar različitih igrica za svačiji ukus, a svaka od njih dokazano poboljšava rad moždanih vijuga.


10

SREDNJA

Veljača 2015.

REFORMA ŠKOLSTVA Global istražuje što učenicima i profesorima donosi budućnost

‘Štrebanje’ odlazi u zaborav

Ćevid G Dina cevid.dina@hotmail.com

P

reopširan nastavni kurikul opterećen brojnim nepotrebnim i zastarjelim informacijama koje se uče napamet, nedosljednost unutar pojedinog predmeta i nepovezanost među predmetima, koji je uz to neprilagođen razumnoj dobi djece, interesu, njihovu iskustvu i stvarnim životnim potrebama, samo su neki od problema s kojima se u koštac uhvatila sedmeročlana ekspertna radna skupina za provođenje cjelovite reforme kurikula za predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Njima će se na jesen pridružiti tristotinjak stručnjaka iz škola, visokih učilišta, privatnog sektora i državne uprave. PROBLEM INFLACIJE ODLIKAŠA Naglasak ove reforme nije na promjeni programa i izbacivanju dijela gradiva nego na konceptualnoj promjeni načina usvajanja znanja s više kritičkog i logičkog razmišljanja, učenja preko projektne nastave i odmicanje od pukog činjeničnog znanja i same reprodukcije. Razvijanje kompetencija, vještina, stavova, inicijativa i poduzetničkog duha u školaraca primarno su važni. Problem inflacije odlikaša radi potrebe upisa u srednju školu ili na fakultet, neobjektivna zaključivanja ocjena aritmetičkom sredinom bez pravog obrazloženja učenicima i slanja povratne informacije roditeljima te ukidanje ocjena na polugodištu zbog čega su učenici izgubili osjećaj o prelasku određene dionice puta, ekspertni tim i šezdeset djelatnika po-

Osim brojčanoga, primjenjivat će se i opisno, ali i hibridno ocjenjivanje, a znanje će se provjeravati i unificiranim testovima

Foto: Helena Pereković

Prioritet će postati razvijanje stavova, inicijativa i poduzetničkog duha

sebne jedinice osnovane u veljači za stručnu i administrativnu potporu reformi kurikula, riješit će novim načinom ocjenjivanja i uvođenjem češćeg izvještavanja roditelja. Osim brojčanoga, primjenjivat će se i opisno, ali i takozvano hibridno ocjenjivanje, kojim će nastavnici osim vlastitim, znanje provjeravati unificiranim testovima koje će izrađivati Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Nastavnicima će se omogućiti veća autonomija u izboru sadržaja, metoda

i tehnika poučavanja, što bi značilo da sretan kraj ove reforme najviše ovisi o njima, njihovim sposobnostima, osposobljavanju i motiviranosti. Krajnji je cilj prelazak na devetogodišnju osnovnu školu u koju će kretati djeca koja su napunila šest godina do rujna tekuće godine, a uloga devetog razreda bit će eventualna nadogradnja osnovnih znanja i mogućnost izbora novih predmeta. Sad se kao logičko nameće pitanje neće li djeca - budući da novi udžbenici neće biti napisani kad se kurikul počne primjenjiva-

ti, a velika većina nastavnika drži se sadržaja - zapravo učiti više, ali ne i smislenije. DIGITALNI MATERIJAL Najveća promjena u srednjim školama bit će izbornost. Osim temeljnih predmeta (hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika) u gimnazijama će se većim brojem izbornih predmeta učenici moći specijalizirati za područje svojeg interesa. Strukovne škole bile bi podvrgnule okrupnjavanju, što znači da bi se srodni smjerovi ujedini-

MATURA Brojne srednje škole same pripremaju učenike za završne ispite

Uz besplatna predavanja mnogi i plaćaju

Milevoj G Karla karla.milevoj@gmail.com

D

ržavna matura kruna je srednjoškolskog obrazovanja i prva stuba ulaska na fakultet. Uspješnom polaganju mature prethodi dugotrajno i sustavno učenje te ponavljanje gradiva srednje škole. Učenici se mogu pripremati samostalno, u grupnom radu na fakultativnoj nastavi ako ih njihova škola organizira ili u privatnim edukacijskim ustanovama. Raspitali smo se kako se maturanti pripremaju u dvije zagrebačke gimnazije. Ravnatelj II. gimnazije Drago Bagić kaže da “profesori u školi održavaju pripreme za maturu fakultativno iz svih glavnih te prirodoslovnih predmeta. Također održavamo probne mature i prolazimo s učenicima konstrukcije testova kako bi vidjeli što je važno.” Ursula Klisović, učenica 4.D razreda II. gimnazije, priprema se samostalno, u školi i plaćajući pouke izvan nje. “Četvrtkom i petkom ponavljam engleski i hrvatski u školi kroz fakultativnu nastavu, a matematiku subotama u školi za pouke. Za izborne predmete se pripremam samostalno“, ističe Ursula. No glavno je pitanje -

Protiv sam plaćenih priprema. Djeca slušaju isto kao u školi, kaže ravnatelj Gornjogradske gimnazije

Maturanti su pod pritiskom rokova, ali i straha da za maturu neće biti dovoljno pripremljeni Foto: Helena Pereković

jesu li pripreme potrebne učenicima koji ionako polaze redovnu nastavu? Ravnatelj Gornjogradske gimnazije Nenad Polondak smatra da je “velika količina gradiva u igri i ako su učenici nešto propustili moraju to ponoviti ili im se mora pojasniti“. „Organiziramo pripreme za hrvatski, engleski i matematiku te za izborne predmete. Zbog toga sam apsolutno protiv plaćenih priprema. Ima agencija koje organiziraju nastavu kao u

školi i djeca opet slušaju isto. Naši učenici točno znaju što im nedostaje, i to rješavaju s profesorima“, kaže Polondak. S ovim tvrdnjama ne bi se složio direktor centra za pouku Trinom, Damir Brozović. “U Trinomu se trenutačno priprema oko 3000 učenika iz 150 različitih škola, a najviše je gimnazijalaca. Priprema ih više od 60 profesora, od kojih su neki zaposlenici Trinoma, a

Najskuplje pripreme za farmaciju Pripreme su u jednom od centara za pouku podijeljene u pet ciklusa, ovisno o tome kada učenik želi početi s ponavljanjem gradiva, a postoje paketi koji uključuju glavne predmete ili kombinaciju predmeta potrebnih za upis na određeni fakultet. Paket koji uključuje sva tri glavna predmeta na višoj razini stoji 3000 kuna, a najskuplji je paket priprema za farmaciju, za koji će roditelji maturanata morati izdvojiti nešto više od 3300 kuna. neki vanjski suradnici. Učenici pripreme najčešće uzimaju iz tri glavna predmeta te velikih izbornih predmeta“, ističe Brozović. Uz Trinom, tu su i Algebra, Pomak, Zagrebački centar za pouku te mnoge druge privatne ustanove koje za otprilike istu cijenu nude učenicima pripreme. Maturanti su predmete za ljetni ispitni rok već prijavili. Na njima je još samo da prijave i željene fakultete, što moraju učiniti do 17. srpnja.

li u jedan novi, koji će učenike svojom fleksibilnošću približiti svijetu rada. Ove promjene u razgovoru nam je potvrdila i Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole u Zagrebu, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i jedna od članica radne skupine. S obzirom na to da su tek počeli s radom, nije nam mogla dati konkretne odgovore na pitanja o broju mogućih izbornih predmeta, ali je istaknula da nijedan učenik neće ostati zakinut za upisivanje željenog predmeta jer neće postojati ograničavajuće kvote. Nadalje je istaknula da će uz sadašnje udžbenike biti prisutan i digitalni materijal kako profesori ne bi ovisili samo o planu i programu predviđenim udžbenikom, pa se neće žuriti s izdavanjem novih. “Ne zna se ni koje će generacije 2017./2018. godine obuhvatiti eksperimentalna primjena kurikula, ali odluka o tome i nije zadatak ekspertne skupine”, navodi Hitrec. Za kraj se osvrnula na nastavnike, kao najvažniju i najproblematičniju kariku ove reforme, koji će imati stručno usavršavanje kako bi što prije i jednostavnije počeli prakticirati konstruktivističke paradigme poučavanja, a podršku će im pružati pedagozi i psiholozi njihovih škola. Da je ova reforma upravo ono što naše društvo treba, slažu se i roditelji i djeca koje smo upitali, ali i ovaj put ostaje neriješeno ključno pitanje jedinstvenog učeničkog standarda i standarda škola u kojem će svako dijete u svim dijelovima Hrvatske imati iste uvjete rada jer kako tražiti informatičku pismenost u svim predmetima i digitalizaciju učenja, ako im nije osigurana potrebna oprema?

UDRUGA SREDNJOŠKOLACA

Od koncerata i nogometa do znanja kojih nema u školama Grujoski G Mirna mirna.gru@gmail.com

S

tudenti su poznati po osnivanju fakultetskih klubova, udruživanju i pokretanju raznih inicijativa za provođenje studentskih prava. Jednako tako su aktivni i srednjoškolci uključeni u rad Udruge srednjoškolaca. Organizacija je nastala 2011. na inicijativu članova Nacionalnog vijeća učenika Republike Hrvatske kako bi se skrenula pozornost na probleme učeničkog predstavništva u zemlji. U gotovo četiri godine postojanja, koje obilježavaju u ožujku, ponosni su na prijavljene projekte Europske unije, brojne suradnje, ali i na pružanje znanja i vještina koji se ne pružaju u školama. Ove godine imaju velike planove od kojih su dva kapitalna nacionalni projekt Glasaj sad #16+ koji srednjoškolce upoznaje s državnopravnim sustavom Hrvatske, ali i s EU-ovim ustrojstvom, te Nacionalna kampanja u suradnji s European Pupils Association u sklopu koje će ugostiti učeničke predstavnike iz mnogobrojnih zemalja. Uz sve to planiraju i humanitarne koncerte, malonogometne turnire te radionice.


Intervju

Veljača 2015.

11

Kod Agronomije nova ‘svemirska’ menza Pongrac G Lucija lucija.pongrac@gmail.com

S

anacijski upravitelj Studentskoga centra u Zagrebu Pejo Pavlović za Global otvoreno govori o novostima koje dolaze sa skorašnjim Sveučilišnim sportskim igrama, o obnovi domova i o novim studentskim restoranima, ali i o poslovanju te dugovima koji su se godinama gomilali, da bi se SC nakon dvije godine sanacije napokon izvukao i dobio novi zamah u poslovanju. Zbog Europskih sveučilišnih igara koje će se održati sljedeće godine u Zagrebu i Rijeci kreće obnova nekih studentskih domova. Koliko vrijedi ova investicija i tko osigurava novac za nju? Europske sveučilišne igre bile su motiv zašto smo se mi jako angažirali i na osnovi toga aplicirali za europska sredstva i uspjeli smo. Čak 85 posto sredstava za obnovu se financira iz europskih fondova, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava ostalih 15 posto. Ukupno je riječ o 285 milijuna kuna. Uspjeli smo ispregovarati 5000 mjesta za rekonstrukciju i obnovu i 3000 novih mjesta. Što će se sve napraviti u sklopu tog programa obnove? Početkom veljače počela je gradnja novog studentskog doma u kampusu na Trsatu u Rijeci, a tijekom ljeta, od 15. srpnja do 15. listopada, potpuno će se obnoviti Cvjetno naselje i devet paviljona Studentskog doma Stjepan Radić. Kada smo pregovarali s Europskom unijom, morali smo se obvezati na jednu skalu standarda, mogućnosti, cijena, energetski učinkovite gradnje itd. Njihov

‘Plan je do ljeta završiti sanaciju SC-a i tada se vratiti Sveučilištu jer ono ima vlasnička i osnivačka prava’ uvjet bio je da paviljone obnavljamo na način da ostavimo zajedničke kupaonice na katu koje će biti osuvremenjene, ali da moramo ostaviti jednak broj mjesta i da moramo imati jeftinije smještajne kapacitete za studente slabijeg imovinskog stanja. Kako ćete postići cjelokupnu obnovu u samo tri mjeseca? Već smo imali sličnu situaciju kada smo 2003. u četiri mjeseca bez problema obnovili studentski dom Ante Starčević, s tim da je to bio mnogo kompliciraniji projekt jer smo tada između dvije sobe probijali zid i gradili nove kupaonice, a u ovoj obnovi to ne radimo. U ovoj obnovi ostaje isti broj kreveta, ali će biti nove fasade, prozori i namještaj i sve će biti sagrađeno energetski učinkovito. Gdje planirate smjestiti studente koji za to vrijeme neće moći boraviti u studentskim domovima? Dogovorom Ministarstva znanosti, Studentskog zbora i SC-a, svi studenti koji u tom razdoblju neće moći biti u svojim sobama u studentskim domovima, dobit će od države 400 kuna za privatni smještaj. Studenti otprilike plaćaju 300 kuna smještaj

‘Cijene u studentskim restoranima su regulirane pravilnikom, a za promjenu pravilnika je potrebno barem godinu dana. Budući da se cijena mijenjala 1. listopada 2013., ne očekujem tako skoru promjenu’, kaže Pejo Pavlović, sanacijski upravitelj SC-a je polivalentne dvorane, šetnice. Planiramo ukloniti ogradu između Kineziološkog fakulteta i Stjepana Radića, i to sve pretvoriti u tzv. Zapadni kampus. Na tom terenu nađen je termalni izvor na koji ćemo priključiti i studentsko naselje i fakultet. Na primjer, Mladost od 1987. ima tri termalna izvora i imaju 70 posto jeftiniju energiju. Naš plan je do ljeta završiti sanaciju SC-a i tada se vratiti Sveučilištu jer ono ima vlasnička i osnivačka prava. Nedavno je u Varaždinu otvoren najmoderniji studentski restoran u Hrvatskoj. Možemo li u Zagrebu očekivati tako nešto? Hoće li se obnavljati studentski restorani? Da, i to dva. Potpuno ćemo urediti studentski restoran na Cvjetnom u sklopu Sveučilišnih igara i bit će otvoren na jesen. Mislim da će se studenti iznenaditi kako će odlič-

Cijene u studentskim restoranima su regulirane pravilnikom, a za promjenu pravilnika je potrebno barem godinu dana i promjena cijene je u apsolutnoj ingerenciji Ministarstva znanosti. Budući da se cijena mijenjala 1. listopada 2013., ne očekujem tako skoru promjenu. Prije nekoliko je mjeseci povećan broj zaštitara na Savi i Cvjetnom. Planirate li u budućnosti činiti još neke poteze za zaštitu sigurnosti studenata u domovima? Nakon obnove Francuskog paviljona, Grad Zagreb nam je darovao 16 kamera kojima se može doslovno zumirati zjenica oka. U sklopu ovog projekta obnove povećat ćemo razinu sigurnosti postavljanjem panoramskih prolaznika vanjskih sigurnosnih kamera. One su visoke rezolucije, pokrivat će sve prilaze, a imaju odličnu vidljivost i tijekom noći. Prije nekoliko je mjeseci nakon dugo godina ponovno je otvoren Francuski paviljon. Kakav program i sadržaj se može tamo očekivati? Ove godine je godina kulture Repu-

‘EU-ov je uvjet bio da paviljone obnavljamo tako da ostavimo zajedničke kupaonice na katu koje će biti osuvremenjene, ali da moramo ostaviti jednak broj mjesta i da moramo imati jeftinije smještajne kapacitete za studente slabijeg imovinskog stanja’

Pejo Pavlović, sanacijski upravitelj SC-a

u domovima tako da će raspolagati sa 700 kuna na mjesec za privatni smještaj. U Zagrebu ima 15.000 do 20.000 neprodanih stanova pa vjerujem kako neće biti velik problem naći privatni smještaj, a studente smo s tim već upoznali. Studentima će država sufinancirati smještaj dok im se ne omogući povratak u studentske domove. U kojem će rasponu doći do poskupljenja smještaja kada se domovi obnove? Ova sadašnja cijena ne pokriva troškove SC-a. Ne pokriva troškove grijanja, struje i svega ostaloga, a o novoj cijeni još uopće nismo razgovarali. Napravit ćemo studije koje će nam reći koja je prava cijena. Nju ćemo dogovoriti u razgovoru sa studentima i Ministarstvom znanosti. Sigurno će se povisiti, ali vidjet ćemo za koliko. Mi moramo biti samoodrživi i samodostatni, a ne da stalno generiramo gubitke. SC ste preuzeli u velikim dugovima. Što je do sada napravljeno u rješavanju problema koji su doveli do sanacije? Smanjili smo broj zaposlenih za 50ak. Ukinuli smo novčanu naknadu za topli obrok djelatnicima Studentskog centra. Tu smo uštedjeli oko pet milijuna kuna na godinu, a pomogla je i Vlada. Kada sam ja došao u siječnju 2013., imali su neplaćene poreze i doprinose na plaće i neizvjesnu sudbinu nad glavama. Reci-

Foto: Dorian Višnjić

mo, Imunološki zavod je zbog duga od 120 milijuna kuna otišao u stečaj, a mi smo se ipak izvukli. Vidi se sjajna perspektiva SC-a s ovom obnovom i uređenjem i mi ćemo u jesen biti samodostatni i samoodrživi. U sljedećih nekoliko godina imat ćemo do 60 posto manje izdataka za energiju. Zajedno sa Sveučilištem i Kineziološkim fakultetom radi se velik projekt Zapadnog kampusa. Dijagnostički laboratorij na tri kata, rade se dvi-

no izgledati. A drugi će izgledati ‘svemirski’. Naime, 1. rujna bit će otvorenje fenomenalnog studentskog restorana na prostoru između Agronomskog i Šumarskog fakulteta. Bit će na 3000 četvornih metara, u staklu, okružen zelenilom, tri stabla izvirat će iz restorana. Njegova priprema traje već nekoliko godina, a ovih dana je u tijeku potpisivanje ugovora između ta dva fakulteta, Sveučilišta i SC-a. Nakon što potpišemo sporazum pripremamo se za natječaj za opremanje tog restorana, a novac za taj natječaj osiguralo nam je Ministarstvo znanosti. Dakle, od jeseni ćemo imati dva nova restorana koji će, prema mom mišljenju biti još ljepši i moderniji od onog u Varaždinu, uz dužno poštovanje kolegama. Hoće li doći do povišenja cijena u studentskim restoranima?

blike Francuske u Hrvatskoj tako da će tu tijekom osam mjeseci biti niz događanja i izložbi. Planira li se revitalizacija kulturne scene SC-a? U sklopu Kulture SC-a, održavaju se brojna kulturna događanja. U Stjepanu Radiću imamo Kino Forum, studentske glumačke skupine, folklorna društva koja imaju besplatan prostor u plesnoj dvorani. Prošle smo godine organizirali prvu sveučilišnu brucošijadu na kojoj je bilo više od 3000 studenata na tri kata s različitim vrstama glazbe. Nešto slično ćemo ponoviti ubrzo. Svaki petak u Klubu SC organiziramo kvizove u raznim kategorijama znanja. Iza Francuskog paviljona imamo Galeriju SC-a gdje se održavaju izložbe. Dakle, kulturna scena živi, svašta se događa, samo je pitanje koliko se to prikazuje u medijima.

Cijene bi se i češće korigirale, ali uvijek su bili neki izbori... Prije dvije godine SC je bio u minusu 151 milijun kuna. Zašto je došlo do toliko visokog iznosa? Zašto je SC stalno bio u dugovima? Za to postoji niz objektivnih i subjektivnih razloga. Do devedesetih je cijela priča o studentskom standardu bila locirana uz Ministarstvo znanosti koje je osiguravalo novac, davalo subvencije, pisalo kriterije smještaja za dom. Oni su određivali pravila igre. 1993. godine je stupio na snagu Zakon o visokim učilištima, prema kojemu je Republika Hrvatska, kao vlasnik i osnivač svih javnih učilišta, sveučilišta i visokih škola, svoja vlasnička i osnivačka prava prenijela na matična sveučilišta. Dakle, s jedne se strane dogovaraju studenti i Ministarstvo, a s druge strane imate Sveučilište koje ima većinu u odlučivanju i određuje pravila igre. U tim međusobnim relacijama sve ovisi o ljudima koji se nađu u određenom trenutku na vodećem mjestu. Studenti su uvijek protiv povišenja cijena pa se cijena u smještaju nije mijenjala od 1993. do 2009. Država sufinancira svaki studentski ležaj sa 105 kuna i danas, a ta je cijena formirana 1. prosinca 1993. Za neke su sobe

studenti plaćali 105 kuna, država 105 kuna, to je 210, a naši objektivni troškovi po ležaju su oko 600 kuna. Dakle, tko će platiti razliku? Idemo u minus. Povisili smo cijene 2009. godine sa 105 na 200 kuna u starim paviljonima i 300 kuna u obnovljenom Ante Starčeviću. No to i dalje ne pokriva našu ekonomsku cijenu, a da ne govorim o troškovima interneta, struje, grijanja... Mislim da ne postoji cijena u Republici Hrvatskoj koja se nije mijenjala tolike godine. Svakih se nekoliko godina pokušalo s novim cijenama, ali uvijek bi bili neki izbori blizu pa se odlučilo da se studente ipak ne dira. Nakon prve sanacije 2004., vladinom odlukom, cijena se trebala korigirati svake godine, no do promjene je došlo tek 2013. S druge se strane ulazilo u investicije koje nikada nisu financijski zaokružene. Kao što je na primjer investicija u restoran na Borongaju. Važno je istaknuti da uz sve te teškoće, SC u Zagrebu ima 70 posto po broju obroka i ležajeva u Hrvatskoj. Imamo 7566 ležajeva i 13 restorana. Godišnje pripremamo oko 7,5 milijuna obroka i najveća smo tvornica hrane u državi. Svoju društvenu ulogu odrađujemo na vrlo dobar način uz otežavajuće okolnosti.


12

Reportaža

Veljača 2015.

Foto: Lovro Golac

Dora Golac i Petra Husnjak na Kineskom zidu

KINA Dvije profesorice do srpnja poučavaju engleski u ‘gradiću’ s devet milijuna stanovnika

Halo Hangzhou? Zagreb ovdje!

Golac G Lovro ljenjak@msn.com

U

koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski ove se godine lijepo i dostojanstveno proslavio dolazak nove godine, prema kalendaru po kojem se ravna gotovo petina svjetske populacije, onom kineskom. Godina “drvene ovce” započinje 19. veljače, a prisutni su njenu dočeku nazočili uz vratolomije čudesnih kineskih akrobata i pregršt prekrasnih boja slikovitog kineskog folklora na pozornici. Na kraju predstave raširen je velik transparent s jednostavnim natpisom “Važnost veze hrvatskog i kineskog naroda”. SVE JE POČELO NA SAJMU STIPENDIJA Od srpnja prošle godine dvije diplomirane profesorice engleskog jezika

Plava i kovrčava kosa Kinezima je nesvakidašnji, ‘zvjezdani’ prizor. Fotografiranje s prolaznicima ušlo im je u svakodnevnu rutinu no nam nepoznatu Kinu. Nekoliko mjeseci po završetku tečaja, stigla je jasna i glasna ponuda, odredište Hangzhou. KINESKI HRELIĆ Hangzhou, što je to? Nije Peking, nije Shanghai, mora da je nekakav manji grad. Zbilja i jest, barem za kineske uvjete. Smješten u neposrednoj blizini Shanghaija, taj “gradić” s okolicom ima “samo” devet milijuna stanovnika i ne namjerava stati na tome (op.a. “veliki brat” Shanghai trenutačno ima 24 milijuna). Prepun zelenila i prirode, središte grada je smješteno oko velikog Zapadnog jezera, pa je Hangzhou idealno

Nema kruha, nema soli...

Kina im je novi dom

Prepun zelenila i prirode, grad je čije je središte smješteno oko velikog Zapadnog jezera, pa je Hangzhou idealno odredište za mlade ljude ove supersile u povojima. Živi se lagodno, bez graje i pritiska rade na dodatnom jačanju te veze. Sudionice “ekspedicije” u privatnom aranžmanu, Dora Golac i Petra Husnjak po završetku Učiteljskog fakulteta sagledale su svoje opcije. Međutim, život, ćudljiv i nepredvidljiv kakav jest, često sprema nepredviđeni obrat. Tako običan posjet sajmu stipendija u NSK može napraviti razliku između svakodnevna druženja s raspoloženim djelatnicima zagrebačke burze i predavanja engleskog najmanjim pripadnicima najveće svjetske nacije. Kratka prijava za tečaj predavanja jezika u sklopu međunarodnog sustava Global TESOL College i Zagreb, odnosno Bjelovar, u trenu je promijenila njihove planove. Ostaviti sve iza sebe ni u kojem slučaju nije mala stvar, pogotovo kada se polazi u golemu, daleku i relativ-

odredište za mlade ljude ove supersile u povojima. Živi se lagodno, bez graje i pritiska, a proljeće, kad grad potpuno procvjeta, tek dolazi. Još kad pridodate sveprisutan, na breskvu nalik reski miris prekrasnog žutog cvijeta osmantusa, postaje vam jasno da Kina nije samo proizvod mašte, ona je zbilja tu. U neposrednoj blizini jezera je tržnica Wu Shan, takoreći, pandan našem Hreliću. Wu Shan se proteže u podužoj ulici i daje tradicionalni štih inače novosagrađenom gradu. Naše djevojke za lijepih dana ovdje i na jezeru upijaju dojmove svojeg novog doma. OPREZ I ZNATIŽELJA Bez obzira na poznatu legendu o pasjim jelima na kineskim jelovnicima, u Hanzghou ona nisu specijalitet. Ono

Ulični svirač erhua, lokalnog instrumenta

Kuharsko-kineska posla

Privikavanje na drukčije prehrambene navike većini stranaca najteže pada. Zamjena kruha rižom bila je svojevrstan test za dvije Hrvatice u Kini jer kruha nema, barem ne onakvog na kakav smo navikli. Također, sve slane stvari morale su ostati kod kuće jer soli u lokalnoj kuhinji gotovo da i nema. Kako djevojke to podnose? Bez pretjerivanja, oči su im zasuzile s prvim pošiljkama pršuta, zbog okusa, ali i iz sentimentalnih razloga. Ne samo da smo na različitim stranama svijeta nego i na različitim stranicama jelovnika. Opet, i taj iskustveni aspekt nešto je što čovjeka dodatno izgradi, pogotovo u kombinaciji sa svakodnevnim radom u tako dalekoj državi.

što jest, dakako, je riža i svakakvi oblici tijesta. S druge je strane situacija na poslu dobra, djeca su vrlo živahna, ali vedra, a djevojke su osvjetlale obraz naše učiteljske struke s obzirom na salvu pohvala i ustupaka poslodavaca. Prve reakcije na dva nova neobična stanovnika Hangzhoua bile su zbilja dojmljive, kako na poslu tako i na ulici. Plava i kovrčava kosa za tamošnje je pojmove nesvakidašnji prizor. Fotografiranje s prolaznicima ušlo je u svakodnevnu rutinu. Postupno otvaranje Kine prema Zapadu osjeća se na svakom koraku. Bez obzira na primjetnu dozu opreza u nekih, ipak prevladava interes za nečim novim, neobičnim što Zapad u svakom slučaju jest. Nesumnjivo je da Kina velikim koracima grabi prema poziciji svjetskog lidera, a integracija vrijednosti naše kulture s najvećim brendovima, stilovima i navikama samo pomaže u tom napretku. U svakom od trgovačkih centara koji izgledaju nevjerojatno, prisutne su najveće i najskuplje svjetske marke. Bez obzira na zasad još relativno nizak standard stanovništva, ova prisutnost daje naslutiti kako velike korporacije znaju da vrijeme Kine tek dolazi. I SKYPE POVEZUJE Kina, pogotovo Hanzghou, zaista jesu središta budućnosti. Ovim učiteljicama je jasno da naoko male stvari koje ostavljamo za sobom dobivaju na značenju tek kad smo daleko od njih. Mnogo je kuća u čovjekovu životu, ali samo je jedan dom, tako da je povratak draga misao u mislima Petre i Dore. Neprocjenjivo iskustvo koje su dosad stekle bit će još i veće do srpnja kad im ističe ugovor. Dotad, sve te male stvari još će malo pričekati da završi njihovo kinesko poglavlje. Srećom, sa Skypeom ni Veliki kineski zid nije tako velik.


Svijet/EU

Veljača 2015.

13

MEDIJSKA SAMODOVOLJNOST Zašto ne znamo što se događa u svijetu

Vidimo li samo svoje dvorište?

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

Š

to se događa u svijetu u ovom trenutku ili što se događalo prošlih mjesec dana? Teško je ne primijetiti zabrinjavajuće nepoznavanje trenutačne situacije u svijetu u doba najveće povezanosti i lakoće pristupa informacijama i vijestima. No očito je, barem na primjeru Hrvatske, da građani nisu upoznati s tragedijama ili važnim događajima koji se svakodnevno događaju u svijetu jer barem dio procesa utječe i na njih same. Primjerice, medijsko praćenje i poznavanje građanskog rata u Siriji svedeno je na povremeno izvještavanje ili samo spominjanje, a sukobi u Burmi i Nigeriji i novi rat u Iraku, većini građana su nepoznanica. MALO STRUČNJAKA Zašto napad na novinare u Parizu, koji je odnio 12 života, odjekne kao bomba u Hrvatskoj i o njoj se govori i analizira se tjednima, a stotine poginulih u prošlih mjesec dana u Jemenu ili tisuće u Nigeriji percipiraju se kao prolazna informacija koja funkcionira prema načelu “uđe na jedno uho, odmah izađe na drugo”? Kako to da se izraelska ljetna ofenziva na Pojas Gaze, u kojoj je ubijeno više od 1500 civila, tako lako zaboravlja, a afere na domaćoj političkoj sceni glavne su teme mjesecima? Prof. dr. sc. Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, politolog i stručnjak za međunarodne odnose i diplomaciju, tvrdi kako postoje tri razloga za navedeni problem.

Uzmemo li središnji dnevnik na nacionalnoj televiziji, onda bez prevelike analize možete uočiti strahovit deficit informacija i priloga iz svijeta, kaže Hajrudin Hromadžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Sukobi diljem svijeta gotovo sigurno nisu glavna tema razgovora većine građana naše zemlje

„Prvo, u Hrvatskoj se razvio provincijalan običaj da nas vanjski svijet malo zanima. Kao da smo sami sebi dovoljni“, kaže Jović. Dodaje da hrvatski mediji nameću lokalne ili teme srodne njima i ne dovode ih u vezu s trendovima u svijetu. Također, kao drugi razlog spominje malo stručnjaka za međunarodnu politiku. Kao treći razlog navodi to da se „razvila tendencija eurocentričnosti, pa nas mnogo manje zanimaju događaji izvan tzv. šireg europskog kruga.

‘U Hrvatskoj se razvio provincijalan običaj da nas vanjski svijet malo zanima. Kao da smo sami sebi dovoljni’, kaže prof. dr. sc. Dejan Jović, politolog i stručnjak za međunarodne odnose i diplomaciju

Foto: Nina Đurđević/Pixsell

No pod uvjetom da je fokus na događanjima u Europi, čini se kako i dalje prevladava lokalna tematika, a sukobi u, na primjer, Ukrajini prate se vrlo površno i s nedostatkom pomnije analize koja može približiti tematiku publici, na koju bez sumnje utječe zbog geopolitičkog položaja. Hajrudin Hromadžić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, sociolog i stručnjak za medije, ističe prepoznatljivo ponavljanje kolonijalno-rasističke politike u razdoblju

postkolonijalizma, kada se govori o problemu djelomična praćenja i interesa za sukobe u svijetu. Tvrdi kako neizrečena, ali evidentna poruka glasi - nisu sve žrtve jednake, život jednog Francuza ili Britanca vredniji je od afričkog života. REDUCIRANA SLIKA Što se pak tiče praćenja svjetskih zbivanja u medijima u Hrvatskoj i tzv. regiji, Hromadžić smatra da je na djelu zastrašujuća provincijalizacija, automarginalizacija i osiromašenje. „Ako za potrebe testiranja ove teze uzmete za primjer neke medijske formate koji su reprezentativne naravi, na primjer, središnji dnevnik na nacionalnoj televiziji, onda bez prevelikog analitičkog napora možete uočiti strahoviti deficit informacija i priloga iz svijeta, a kada se takvi prilozi i dogode, onda u velikom broju slučajeva svjedočimo prizorima koji su posvećeni vremenskim neprilikama ili Papinim obraćanjima u Vatikanu“, zaključuje Hromadžić. U Ukrajini se događa sukob s vrlo širokim implikacijama za aktualni svjetski poredak. Rusija je, podupiranjem jedne strane u ukrajinskom sukobu dala do znanja da će tu negdje biti i granica širenja NATO-a, pa i pod cijenu novog globalnog hladnog rata koji je, prema mišljenju nekih, već počeo. Putem hrvatskih mainstream medija, posebno elektroničkih, servira se reducirana slika stvarnosti koja se svodi na dvodimenzionalni sukob “dobrih” Ukrajinaca i “zlih” proruskih separatista od kojih se prvi bore za demokraciju, a potonji za širenje ruskog carstva.

NOVA LJEVICA Ima li i Lijepa Naša svoju Syrizu?

Hrvatski Tsipras (još) nije na vidiku

Ana Čemažar G Sara scemazar@gmail.com

S

yriza i Tsipras pojmovi su koji već mjesec dana kruže europskim i hrvatskim medijskim prostorom. Pobjeda koalicije ljevičarskih stranaka okupljenih pod imenom Syriza, na čelu s Alexisom Tsiprasom, najavila je radikalni zaokret u monetarnoj politici zagovarajući kraj politike štednje. Uz Tsiprasa, u novoj grčkoj vladi također stoje mnogi visokoobrazovani ljudi i profesori. Istražili smo što je konkretno dovelo do pobjede Syrize i može li se između situacije u Grčkoj i Hrvatskoj povući paralela. ’SYRIZA’ ĆE SE MORATI PROMIJENITI “U takvoj situaciji naraslih ekonomskih problema”, tvrdi doc. dr. sc. Goran Čular, “postojeći stranački sustav nije mogao odgovoriti na zahtjeve građana”. Perspektiva Syrize, smatra Čular, nije predvidljiva, ali upozorava kako “u strankama koje relativno naglo dođu na vladajuću poziciju, a krenule su s

U ORaH-u kažu da s Grčkom ne dijelimo iste probleme, u Radničkoj fronti ne vjeruju u preokret na izborima, samo Živi zid vidi priliku u otporu EU

Prof. dr. sc. Tihomir Cipek Foto: Goran Stanzl/Pixsell

radikalnih stajališta, dolazi do jednog tipa otrežnjenja po dolasku na vlast te da će Syriza, suočena s moći Europske unije i globalizacijskim procesima, morati promijeniti svoju izvornu platformu”. Hrvatska, Grčka i Španjolska zemlje su s najvišom stopom nezaposlenosti mladih u EU. Postavlja se pitanje koliki su izgledi za sličan pokret u Hrvatskoj i tko bi mogao biti njegov nosilac? Glasnogovornik ORaH-a, stranke zelene ljevice i lijevog centra, Dean Šarčević, tvrdi kako Hrvatska ne dijeli identične probleme pa tako ni rješenja s Grčkom. “Smatramo da je Hrvatskoj potrebna realna politička opcija usmjerena na kreiranje realno provedivih i održivih rješenja u sklopu naših mogućnosti i potencijala”, poručuju iz ORaH-a. U posljednje se vrijeme ističe se još nekoliko relativno novih stranaka, poput Živog zida i novoosnovane Radničke fronte. Ivan Pernar iz Živog zida sličnost svoje stranke sa Syrizom vidi u “socijalnoj osviještenosti; obje se stranke protive otplati dugova koji se ne mogu vratiti i privatizaciji javnih dobara”.

“Naš program predviđa promjenu ekonomske politike i odnosa prema EU koji je trenutačno sluganski. Mi smo stranke protiv sustava koji pogoduje nekolicini na štetu većine i u tom smislu očekujemo politički uspjeh”, tvrdi Pernar. U Radničkoj fronti pak vide mnoge

ni u čemu osim na simboličko-ideološkoj razini. Ljudi su snažno emocionalno vezani uz taj tip političkog iskaza. Da bi došlo do promjene, mainstream stranke lijevog i desnog centra moraju pasti na manje od 50 posto podrške”. Cipek također tvrdi kako “na hrvatskoj političkoj sceni

‘U strankama koje relativno naglo dođu na vladajuću poziciju, a krenule su s radikalnih stajališta, dolazi do jednog tipa otriježnjenja po dolasku na vlast’, ističe doc. dr. sc. Goran Čular sličnosti sa Syrizom, ponajprije u “kritici neoliberalnog kapitalizma i otporu mjerama štednje”. Upozoravaju kako Hrvatska ide u istom smjeru kao i Grčka, no preokret na predstojećim izborima, prema njima, nije vjerojatan. LJEVICA SE U NAS POVEZUJE S DIKTATUROM Stručno mišljenje o političkoj situaciji i potencijalu hrvatskih stranaka dao je i prof. dr. sc. Tihomir Cipek. “Hrvatska je previše ukopana u stare sukobe dviju glavnih stranaka (SDP i HDZ), čije se politike ne razlikuju

još ne postoji stranka koja nudi potpuno novu politiku; ili ona još nije dovoljno jaka ili njena politika još nije dovoljno afirmirana; ili je riječ o neiskusnim ljudima; ili je riječ o politici ORaH-a gdje nema većih razlika od mainstream politike”. U Radničkoj fronti Cipek vidi najveću ideološku sličnost sa Syrizom, ali ne predviđa uspjeh na izborima. “Iskustvo koje smo imali u totalitarnom režimu bitno određuje javno mnijenje u Hrvatskoj; ljevica se u nas i dalje povezuje s diktaturom, Jugoslavijom i nametanjem drugog identiteta. Građani lijevim opcijama nisu skloni”, zaključuje Cipek.


14

Kultura

Veljača 2015.

KAZALIŠNI TRENDOVI Žanr s pjevanjem i plesom sve je po

Po mjuziklu se Zag

Kušar G Jelena kusar3@gmail.com

Srećko Horvat voditelj je Filozofskog teatra

Foto: Mara Bratoš

FILOZOFSKI TEATAR Saskia Sassen i Richard Sennett

Sukob karizme i intelektualnih rasprava

Najpoznatiji sociološki par današnjice nije napunio gledalište poput filozofa Slavoja Žižeka Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

T

eme o kojima se razgovara na “predavanjima” u HNK-u one su koje utječu ili će utjecati na budućnost društva, pa tako i na sve nas. A budućnost je sutra. Prema tome, važno je da imamo prigodu promišljati o njima s velikim umovima moderne filozofije - rekao je student filozofije Kruno Carić. Čini se da je istu ideju prepoznao i Srećko Horvat, osnivač Filozofskog teatra u Hrvatskom narodnom kazalištu. U nedjelju, 17. veljače, u crvene fotelje na pozornici HNK zasjeo je najpoznatiji sociološki par današnjice – Saskia Sassen i Richard Sennett. Progovorili su o teoriji grada kao prokazatelja istinske društvene situacije i nosioca budućeg razvoja društva. Zaključili su kako bi trebalo razmontirati nacionalnu državu i ojačati regije. Istaknuti su primjeri Grčke gdje su građani ponovno preuzeli vlastitu državu, ali i pokret Occupy koji je mobilizirao mnogo građana čiji je glas bio važniji od onih političarskih. Iako je bila riječ o društveno važnim pita-

njima, Sassen i Sennett nisu uspjeli napuniti gledalište na način na koji je to učinio slovenski filozof Slavoj Žižek početkom godine. „Iako je to možda stvar ukusa, predavanje sa Žižekom me mnogo više zaintrigiralo“, priznao je mladić Tibor Kordić. S njim se nije složio Kruno koji je, uspoređujući ova dva predavanja, zaključio kako se ljudi ipak, prije svega, žele zabaviti, neovisno o važnosti filozofskih rasprava. Ipak, kad se uzme u obzir da Žižekova predavanja nailaze na dobar odaziv, zapitali smo se je li karizma ono što je potrebno jednom predavaču da uspješno održi svoj govor. „Karizma je možda i važnija od intelekta predavača. Ako je netko ‘čisti intelektualac’ bez karizme, predavanja mogu biti dosadna i publika jako brzo izgubi interes, a onda cijela poanta predavanja pada u vodu“, objašnjava Tibor. „Saskija je potpuno zasjenila Sennetta, način na koji govori niti je bio zanimljiv niti sadržavao retoričku vještinu, ali kako Filozofski teatar nije teatar u pravom smislu riječi, važno je što se govori, a ne kako“, rekao je Kruno.

SVJEŽI ZVUK TÚS NUA Tročlani ženski bend iz Zagreba

Glazbeni koktel ‘novog početka’ Trupec G Tibor tibortrupec.tt@gmail.com

Tús Nua je bend osnovan u Zagrebu prošle godine u rujnu, a djeluje od prosinca 2014. Samo ime benda, Tús Nua, predstavlja sintagmu „novi početak“. Čine ga tri mlade Zagrepčanke: Anja, koja svira bubnjeve, udaraljke i sintesajzer,

Jordi, koja svira bas- gitaru, gitaru, sintesajzer te pjeva kao pozadinski vokal, a pjevačica Marija, osim što pjeva svira gitaru i bas-gitaru. Djevojke svoj žanr opisuju kao mješavinu nekoliko žanrova. Glazbeni je to koktel koji se sastoji od alternativnog rocka i indieja koji djevojke vješto usklađuju s elektroničkom glazbom. Djevojke trenutačno neumorno rade na svom prvom EP (Extended Play) albumu za koji kažu da će uskoro ugledati svjetlo dana. Pjesme s albuma su autorske i izvode ih na engleskom jeziku. S EP-em očekuju se i prvi nastupi u Hrvatskoj i inozemstvu. Kažu da su praktički tek počele s ozbiljnim snimanjem, a stvoriti kvalitetan zvuk nije jednostavno i traži mnogo vremena i truda. Ono što su ipak uspjele pripremiti u nešto više od dva mjeseca zajedničkog sviranja, izvest će 12. ožujka u popularnoj Booksi, a informacije o daljnjim koncertima mogu se pratiti na njihovoj stranici na Facebooku.

I

ako interes za kazalište i kulturu među mladima u našoj zemlji u posljednje vrijeme baš i nije na visokoj razini, jedan žanr im zaokuplja sve više pozornosti - mjuzikl. O tome svjedoči i sve veća ponuda uradaka tog žanra, ali i sve veća želja mladih da se uključe u rad nekog od sve brojnijih ansambala i sami stanu na daske u glumačko-raspjevano-rasplesanoj ulozi. Dok je do ne tako davnih godina mjuzikl bilo moguće gledati samo u Kazalištu Komedija i rijetkim drugim kazališnim kućama, danas svjedočimo sve brojnijim nezavisnim produkcijama. TEŠKA FORMA I PROFESIONALCIMA One ne samo da njeguju ovaj žanr, daju prigodu mladima za kreativni razvoj i donose novu, suvremeniju iskru u kulturnu ponudu nego prikazuju i nova djela domaćih autora. Tako su se na sceni pojavili B Glad Produkcija s nagrađivanima “Footlooseom“ i “Crnom kućom“, tu je i Medley Teatar s “Antigonom – Prockletstvom roda“, Aplauz teatar s “Orašarom“, skupina iz Našica priprema “Legendu Ružica grada“ koju će premijerno izvesti u travnju, amaterska skupina iz Krapine zabljesnula je “Zelenim blagom”… I ne samo da mladi imaju prigodu pogledati nove mjuzikle kao “svježi“ sljedbenici vani izrazito popularna žanra, mogu se i obrazovati za njih jer uz spomenute ansamble, tu su i sve brojniji tečajevi, primjerice u Prvoj Hrvatskoj Broadway Školi ili Husar&Tomčić školi pjevanja. Kako to da je mjuzikl postao toliko popularan među mladima, za Global je nastojao pojasniti Tadija Kolovrat, producent B Glad Produkcije, na čiju se audiciju za sada već iznimno uspješnu “Crnu kuću“ prijavilo čak 600 mladih iz svih dijelova Hrvatske. “Mjuzikl je izrazito teška forma čak i profesionalnim glumcima jer za

U posljednjih je nekoliko godina nastalo nekoliko domaćih mjuzikala u nezavisnoj produkciji, a velika posjećenost mladih govori da su oni itekako željni takvih djela, kaže Trpimir Jerković iz Medley Teatra

Danijela Pintarić u “Antigoni” Medley Teatra Foto: Medley Teatar

Danijela Pintarić: Trebamo instituciju za školovanje za mjuzikl Pjevačica i glumica zagrebačkog kazališta Komedija Danijela Pintarić, jedno od najpoznatijih lica i glasova hrvatskoga mjuzikla, smatra da bi hrvatskoj sceni mjuzikla pomogla prava institucija koja bi bila namijenjena za školovanje o mjuziklu, kao što to imaju i u inozemstvu ili smjer na nekoj od akademija. Dodaje i da bi trebalo ulagati više novca u produkciju. Također je naglasila da “unatoč svemu, ljudi koji se bave mjuziklom u Hrvatskoj izvođački nimalo ne zaostaju za svjetskim trendovima”.

sudjelovanje u njemu nije potrebna samo gluma nego i pjevanje i plesanje. No sve više mladih pokazuje da su spremni napraviti onaj korak više i uz mnogo odricanja i rada zabljesnuti na pozornici. Treba znati da dobar mjuzikl uz dobru produkciju nije samo predstava nego spektakl, i samim time lako može privući mnogo više publike od nekih drugih kazališnih žanrova. Naše je mjuzikle tako pogledalo i više od 100.000 ljudi. Uz to je riječ o zabavnoj i dinamičnoj formi i vjerojatno je zato privlačna i tolikim mladima koji se njome žele baviti“, kaže Kolovrat. Dodaje da bi za pet do deset godina Hrvatska mogla postati Broadway regije, samo ako bude znala iskoristiti sve potencijale. RAZVIJAMO SE U DOBROM SMJERU Dok u inozemstvu postoje akademije za mjuzikl, u Hrvatskoj takvih škola, nažalost, još nema, što znači da su osobe koje se ovdje bave mjuziklom najčešće završile neku od umjetničkih akademija ili pak tečaj, ili su jednostavno talentirane pa su dodatno radile na sebi. Iako ih to ovdje čini kompetentnima da zaigraju u nekom mjuziklu, na Zapadu se vjerojatno baš i ne “proslavile”, prije svega zbog velikih zahtjeva koji stoje pred izvođačima i prevelike iskusne konkurencije. “Sama priprema mjuzikla na Broadwayu ili West Endu traje mnogo kraće nego kod nas, do šest tjedana, nakon čega se predstava izvodi osam puta na tjedan, što od izvođača iziskuje stalnu posvećenost toj jednoj ulozi. Toga u nas nema. Što se tiče produkcije, Broadway i West End ne mogu se usporediti s Hrvatskom

GRAMMY Ima li mjesta za alternativnu scenu?

Beckov talent nesporan

Janković G Lucija jlucija0@gmail.com

A

lbumi. Sjećate se njih? Još vrijede - izrekao je legendarni Prince prije nego što je otkrio pobjednika albuma godine na dodjeli nagrada Grammy 2015. Ono što je uslijedilo poslije to nije moglo bolje potvrditi. Nikad kao do sada ova kategorija nije izazvala toliko kontroverzi, ostavila kritičare da danima poslije raspravljaju i analiziraju, a populaciju mlađu od 25 godina navela da društvene mreže preplave hashtagovima #WhoIsBeck. Beck je glazbenik koji djeluje više od dvadeset godina, a poznat je po eksperimentiranju s različitim žanrovima poput folka, bluesa i hiphopa, vrlo je cijenjen među alternativnom publikom te je nerijetko na vrhovima top-ljestvica non-ma-

instream radija. Beyoncé je ovaj put imala neusporedivo popularniji album, rangiran kao drugi najprodavaniji album godine, dok je Beckov tek na šezdesetom mjestu, bez ijednog mainstream hita. Njegovu pobjedu objašnjavaju načinom glasovanja Akademije. Pretpostavlja se kako su oni stariji svoj glas dali je-

dinom alternativnom nominiranom glazbeniku, a oni mlađi su podijelili svoje glasove na ostale pop-glazbenike, čime su prevagnuli glasovi upućeni Becku. Iako statistike upućuju na drugog pobjednika, ovo je nagrada umjetniku za njegovo stvaralaštvo i nitko, pa čak ni Kanye, ne može omalovažavati tuđi talent.


Kultura

Veljača 2015.

opularniji i među mladima u našoj zemlji

greb poznaje jer je kod njih drukčije tržište. To su velike privatne produkcije i turističke atrakcije. U Hrvatskoj takvo tržište ne postoji, ali definitivno se razvijamo u dobrom smjeru te razvijamo sve više kadrova“, kaže jedan od naših najvećih stručnjaka za mjuzikle, redatelj i

Dobar mjuzikl uz dobru produkciju nije samo predstava nego publici vrlo privlačan spektakl. Uz to je riječ o zabavnoj i dinamičnoj formi i vjerojatno se zato njome želi baviti sve više mladih, kaže producent Tadija Kolovrat koreograf Igor Barberić, koji je radio na brojnim vodećim svjetskim mjuziklima, ali je i redovni posjetitelj brodvejskih produkcija. TREBA NAM OZBILJNO GLAZBENO KAZALIŠTE Supružnici Trpimir Jerković i Marijana Matešić Jerković osnovali su 2012. Medley Teatar i svoj su pristup mjuziklu okrenuli u jednom novom, u mnogočemu jedinstvenom smjeru. Naime, kao temelj za svoje mjuzikle spajaju klasičnu književnost i rock-glazbu. Tako dolaze do sve brojnije mlade publike, a u njihovim redovima na sceni uz profesionalce svoje mjesto nalazi i

KSET

Legendarni Pankrti sviraju 6. ožujka

Godinu dana nakon premijernog nastupa u KSET-u, legendarni Pankrti se vraćaju. Prva jugoslavenska punkgrupa, koja žari i pali od 1977. i koja se može ubrojiti među ključne rockglazbenike na ovim prostorima, novi susret sa zagrebačkom publikom imat će 6. ožujka. Prošlogodišnjim energičnim koncertom Pankrti su dokazali da su i danas, iako još nemaju novog materijala, jedan od najaktualnijih i najuvjerljivijih punkrock bendova na ovim prostorima. Antologijske pjesme aktualnih tekstova, nevjerojatna energija benda i odlična atmosfera na prošlogodišnjem koncertu itekako su dobar razlog da se veselimo što nam dolaze i ove godine. Ulaznice po pretprodajnoj cijeni od 80 kuna mogu se kupiti u Dirty Old Shopu, u Tratinskoj 18, i na šanku kluba KSET, u Unskoj 3. Na ulazu će stajati 100 kuna. Ulaz se otvara u 21 sat, a koncert počinje u 22 sata. Sa sobom je potrebno imati člansku iskaznicu KSET-a. Zelena iskaznica može se nabaviti na ulazu (5 kuna) ili besplatno preko dana na šanku KSET-a.

sve više mladih talentiranih amatera. “Jedan od temeljnih problema hrvatskog mjuzikla jest to da se uopće ne potiče njegovo nastajanje. Jedina gradska institucija koja se bavi takvom formom, Komedija, redovito reciklira već gotove materijale, uz golema sredstva koja im se dodjeljuju. Posljednjih nekoliko godina nastalo je nekoliko domaćih mjuzikala, i to isključivo u nezavisnim produkcijama, a velika posjećenost mladih govori da su oni itekako željni takvih djela. Samo bi to još trebali vrednovati i oni koji dodjeljuju novac za kulturu, jer davati novac za recikliranje ne može biti prioritet nad potporama originalnim domaćim kulturnim proizvodima koji dokazuju da mogu i znaju, i uz to imaju tako velik utjecaj na mlade“, ističe Trpimir Jerković. Ravnatelj Komedije Niko Pavlović vidi još jednu potrebu koja bi mogla potaknuti daljnji interes i razvoj mjuzikla na ovim prostorima. “Zagreb će postati ozbiljan grad tek onda kada sagradi glazbeno kazalište s 2000 mjesta. To je važno i zbog publike, ali i zbog turističkog značenja. Nuđene su nam čak i pretplate austrijskih i slovenskih gledatelja, što znači da je to i turistički zanimljivo i da je mjuzikl brend po kojem se Zagreb posebno ističe“, kaže Pavlović, ujedno najavljujući i novi mjuzikl u svojoj kući - “Mamma Mia!“, čija se premijera predviđa za sredinu lipnja, dok je audicija i ovaj put okupila više od stotinu mladih.

FOTOTEČAJ

Naučite sve o analognoj i digitalnoj fotografiji

Institucije ignoriraju, ulagačima draži sport Da bi se hrvatski mjuzikl razvio, to moraju prepoznati institucije poput Grada Zagreba i Ministarstva kulture koji svakako u sramotno niskoj mjeri sufinanciraju nezavisne projekte koji dokazano pune dvorane i obogaćuju kulturu, ističe Tadija Kolovrat iz B Glad Produkcije. Trpimir Jerković iz Medley Teatra napominje pak da “potencijalne ulagače u ovu kulturnu djelatnost treba pošteno educirati jer mnogi od njih ne vide interes ulagati u mjuzikl. Mnoge dobrostojeće tvrtke ulažu u nogomet, a na utakmicama tribine zjape prazne. Kome se oni kao ulagači obraćaju i od koga smatraju da će biti uočeni?! Mjuzikl je u svijetu itekako profitabilna forma, ali naši ulagači nisu još svladali gradivo dalje od sporta”.

Mjuzikl “Crna kuća” u nezavisnoj produkciji rušio je rekorde gledanosti Foto: Stefano Fiorentin

RECENZIJA Dave Eggers: Circle

Strašan roman o svijetu u kojem više nema privatnosti

G tanja.tolic@gmail.com Tanja Tolić

M

ae Holland nadobudna je dvadesetogodišnjakinja koja je upravo dobila posao u najmoćnijoj svjetskoj internetskoj kompaniji, Circleu, nekoj budućoj inačici Googlea, Applea, Facebooka i Twittera, sve zajedno. U Circleu je toliko lijepo da većina zaposlenih uopće ne želi kući: uredski prostori su otvoreni i opremljeni najsuvremenijim tehnološkim uređajima, u kantini se poslužuju vegetarijanski meniji, za radnike su u kompleksu, koji nalikuje na dizajnirani Pentagon, s ukusom opremeljene spavaonice koje su potpuno besplatne (i još unutra imaju zamjensku, izglačanu

Ocjena recenzenta: 4/5

15

odjeću), u stankama od rada zabavljaju ih glazbenici, održavaju se portugalske zakuske, vježba u teretani, plivanje u bazenu. Što bi, doista, moglo poći po zlu u tom zaposleničkom raju, u kojem su svi mladi, ljubazni, nasmijani, uljudni i uvijek spremni pomoći? Doduše, pomalo je čudno što se, kad Mae ipak poželi otići kući, svi zabrinu gdje je, zašto nije ostala na zabavi, pa gdje je bila za vikend i zašto još nije aktivirala račun na internoj društvenoj mreži. Ta kozmetička uljudnost polako će prijeći u zabrinutost zbog Maeine “zatvorenosti”, a potom i u očiti pritisak – u Circleu svi moraju biti ekstrovertirani, svi moraju biti druželjubivi i virtualno aktivni jer Circle ima misiju. Negdje

oko stote stranice romana postane jasno točno kakvu. Marshall McLuhan, otac teorije o modernim medijima, bio je ujedno i jedan od prvih koji nas je upozorio da “globalno selo”, svijet u kojem živimo, može biti prilično neugodno i klaustrofobično mjesto. “Circle” je, naime, zastrašujuća knjiga, ne sjećam se kad sam se zadnji put toliko uplašila čitajući. Iako zamišljena kao distopija (negativna utopija), strašna je jer zapravo rezonira sa stvarnošću – nije to neki udaljeni svijet koji bi nam se mogao dogoditi, to je stvarnost koja se već događa u razblaženu omjeru. * Tekst je originalno, u dužem obliku, objavljen na internetskom portalu Najbolje knjige.

Fotosekcija KSET-a već dugo godina tradicionalno organizira tečaj analogne i digitalne fotografije na kojem, osim teorije, možete naučiti kako razviti negative i pozitive u tamnoj komori, te kako obrađivati fotografije alatima za obradu. Tečaj fotografije održava se u oba semestra tijekom godine, a završava izložbom svih polaznika u prostorijama KSET-a. Nakon predaje digitalnih fotografija, polaznici će na raspolaganju imati tiskane fotografije iz printstudija, dok će analogne fotografije polaznici razvijati samostalno. Cilj je fototečaja da se polaznike upozna s fotografijom kao jednom od grana suvremene kulture i umjetnosti. Uvodno predavanje fototečaja održat će se 6. ožujka u 19 sati na FER-u. Više informacija i prijave možete ostvariti na: http://www.fotokset. org/tecaj.

BRKOVI

Besplatan koncert za sto razvedenih muškaraca

Grupa Brkovi pokrenula je akciju u kojoj će prvih sto nedavno razvedenih muškaraca nagraditi besplatnom ulaznicom za koncert 7. ožujka u Domu sportova. Prvih sto muškaraca koji prilože valjan dokaz da su pretrpjeli razvod braka - dakle, kopiju potvrde ili rješenja o razvodu - dobivaju besplatnu ulaznicu. Akcija se provodi isključivo u zagrebačkom Dirty Old Shopu, u Tratinskoj 22, kamo se donosi potvrda i podižu karte. Posebni gosti na koncertu bit će splitski reperi Kiša metaka i zagrebački punk-rokeri Šank. Inače, ulaznice u pretprodaji stoje 60 kuna, a na dan koncerta iznosit će 80 kuna.


16

Veljača 2015.

Novac by

BANKARSTVO Novim tehnologijama banke se približavaju studentima

Uz lakše raspolaganje novcem dolazi i ‘opasnost’ od lakšeg trošenja Janković G Lucija jlucija0@gmail.com

K

upnja iz udobnosti doma, plaćanje računa putem interneta bez svima mrskog čekanja u redovima, provjera računa s bilo koje platforme, na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. To su samo neke od navika potrošača koje je omogućio razvoj tehnologije, a bankarstvo približilo korisnicima. Užurban stil života i zahtjevi za što bržom i jednostavnijom uslugom natjerali su banke da pomaknu prostorne i vremenske granice tradicionalnog bankarstva i da korisnicima omoguće multikanalno bankarstvo. “Banke koriste suvremenu tehnologiju kako bi

Uz naknadu od prosječno pet kuna na mjesec banke nude i usluge bankarstva putem kojeg se može provjeravati stanje računa, bilo gdje i bilo kada. Uz to studenti posebnim studentskim karticama ostvaruju popuste u različitim prodavaonicama

Beskontaktno plaćanje na INmusicu za još više zabave i još manje čekanja!

V

olite festivale i koncerte, ali mrzite redove na štandovima? Od prošle godine posjetitelji INmusic festivala nemaju takvih briga jer je OTP banka osigurala bezgotovinsko, ali i beskontaktno plaćanje, najmoderniju tehnologiju koja osigurava brze, pouzdane i jednostavne transakcije. Posjetitelji mogu beskontaktno plaćati koristeći MasterCard PayPass prepaid

Kvaliteta INmusic festivala poznata je vjerojatno čak i onima koji aktivno ne prate zbivanja na svjetskoj glazbenoj sceni; u posljednjih deset godina INmusic postao je vrhunski glazbeni događaj upisan na kartu najboljih europskih open air festivala, ugostivši planetarno popularna imena poput The Black Keys, Pixies, MGMT, Arctic Monkeys, Franz Ferdinand, New Order, Jamiroquai, Arcade

Već drugu godinu za redom OTP banka osigurava posjetiteljima INmusic festivala bezgotovinsko i beskontakno plaćanje, što omogućava jednostavnije, brže i sigurnije plaćanje te uživanje u nastupima i drugim sadržajima bez suvišnog čekanja u redovima karticu koju je moguće ugovoriti u svim poslovnicama OTP banke čak i ako tamo nemate tekući račun. No, ova kartica ne vrijedi samo za plaćanja na INmusicu, već se može koristiti na svim prodajnim mjestima, a zbog prepaid modela koji omogućuje stalnu kontrolu troškova idealna je za internetsku kupnju. Deseti jubilarni INmusic već sada obećava dobru zabavu uz najavljen lineup Placebo, Paolo Nutini, Of Monsters and Men, Black Rebel Motorcycle Club, Death Cub For Cutie, Eagles of Death Metal, Future Islands, Frank Turner, Aziza Brahim, Batida, Kate Tempest samo su neka od imena novog izdanja najvećeg domaćeg festivala na otvorenom koji će se održati na zagrebačkom Jarunu od 22. do 24 lipnja 2015.

Fire, Kraftwerk, Moby, Massive Attach, Nick Cave and the Bad Seeds i mnoga druga. Uz glazbeni program INmusic nudi i kamp za posjetitelje te organizirane izlete na atraktivna odredišta u Hrvatskoj, a nastoji širiti i gastronomsku ponudu te uključiti razne edukativne, kulturne i zabavne sadržaje. Ako još uvijek niste nabavili ulaznice za deseti INmusic, pratite Facebook stranicu OTP banke jer će najsretniji i najspretniji tijekom ožujka i svibnja moći osvojiti ulaznice u nagradnom kvizu „Upadni na INmusic“. Sve što trebate napraviti jest odgovoriti na osam brzopoteznih pitanja o povijesti INmusic festivala i osigurati odlazak na najveću glazbenu poslasticu kojom već deseti put počinje zagrebačko ljeto! SPONZORIRANI ČLANAK

I mnogi studenti lakše barataju novcem kad znaju da su ‘fizičke’ novčanice na sigurnom u banci Foto: Igor Kralj/Pixsell

svoje poslovanje, što je moguće više, približile potencijalnim klijentima i tako ih još više stimulirale na trošenje. Također, uporabom tehnologije brže, lakše i prodornije dolaze do budućih klijenata, a s time i do studenata koji su naviknuti na virtualnu komunikaciju“, ističe ekonomski stručnjak prof. dr. sc. Luka Brkić, dodajući kako se o današnjim načinima bankarstva prije dvadeset godina nije moglo ni pomišljati. POVJERENJE JE NAJVAŽNIJE Istraživanja su pokazala da mnogo studenata po završetku studija ostaju klijenti iste banke u kojoj su imali otvoren račun za vrijeme studiranja i zbog toga su banke usmjerene na pridobivanje i zadržavanje njihova povjerenja. “I ja još imam aktivan tekući račun koji sam otvorio kao brucoš u svrhu rada preko Student servisa“, priznaje profesor Brkić. Banke su naime prepoznale studente kao veliku skupinu potencijalnih klijenata, pa ne čudi činjenica da vodeće banke u svojoj ponudi imaju studentske pakete koji uključuju žiro i tekući račun. Uz naknadu od prosječnih pet kuna na mjesec nude i usluge multikanalnog bankarstva putem kojeg se može provjeravati stanje računa, bilo gdje i bilo kada. Uz to studenti posebnim studentskim karticama ostvaruju popuste u različitim prodavaonicama. Posebne se pogodnosti nude i pri dizanju studentskih kredita, poput niskih kamatnih stopa i roka otplate do deset godina ili tek nakon završetka studija. Unatoč tome, profesor Brkić ističe kako studentski krediti u Hrvatskoj nisu nimalo nalik na one

koji se nude u razvijenijim zemljama, niti po roku otplate, niti po kamatnim stopama, što vrlo dobro karakterizira našu financijsku situaciju. ULAZAK U ‘SVIJET ODRASLIH’ Preseljenje u novi grad, samostalan život, studentski poslovi ili stipendija najčešći su razlozi otvaranja bankovnog računa. Velika većina studenata, zbog lošeg predznanja o bankarskim uslugama, najčešće posluša savjet roditelja pa nerijetko postanu klijenti iste banke u kojoj račun imaju i roditelji. S time se susreo i Andrija Cecić, student Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, pri dolasku na studiranje: “Otvorio sam račun prije odlaska na fakultet jer sam imao planove za studentski posao u Zagrebu. Odabrao sam banku u kojoj ima otvoren račun i moj otac, ali ne samo zbog toga nego i zbog dobrih povlastica za studente poput nenaplaćivanja bankarskih usluga. Moje predznanje o bankarstvu i bankarskim uslugama prije otvaranja računa bilo je apsolutno nikakvo, a sada se stanje relativno poboljšalo“, kaže Cecić. Ostali kriteriji pri odabiru banaka studentima su lokacije poslovnica i bankomata te mogućnost ostvarivanja brojnih studentskih pogodnosti. S druge strane dostupnost svih tih usluga može djelovati i negativno jer smanjuje osjećaj odgovornosti među studentima koji bankarstvo počinju shvaćati olako. Iako banke omogućuju jednostavno korištenje svojih usluga, one time, kako upozorava ekonomist Brkić, i potiču na potrošnju pa na situacije poput prekomjerna naručivanja putem interneta ili “peglanja” kartica itekako treba pripaziti.

ANKETA

Anita Lisec (FFZG) Usluge koje često koristim su plaćanje karticom u prodavaonicama, kupnja bonova za mobitel i internetsko bankarstvo. Planiram uskoro otvoriti i studentski paket jer mi se čini da bih tako mogla ostvariti neke dodatne pogodnosti.

Bruno Uskok, (FBF) Imam otvoren multidevizni studentski tekući račun u Hypo banci za čije vođenje ne plaćam naknadu. Usluge koje najčešće koristim su plaćanje karticom i dizanje gotovine na bankomatu. Koristim ih prema potrebi.

Andrija Cecić, (PBF) Najčešće dižem gotovinu na bankomatima, otprilike jedanput na tjedan, a ponekad znam i platiti ponešto karticom. Ipak, to rijetko radim jer zaista volim okrugao iznos na kartici koji mogu u cijelosti podići s bankomata.

Anamarija Anić (EFZG) Na gotovo dnevnoj bazi koristim mobilno i internetsko bankarstvo te plaćanje karticama u prodavaonicama. Mobilna aplikacija mi je od velike pomoći jer mi u svakom trenu omogućuje uvid u stanje na računu, a putem nje kupujem i bonove.


Kolumne/komentari/mišljenja

Tko se skrbi o mladima iz alternativne skrbi?

V

Malo njih uopće dobije prigodu studiisoka nezaposlenost, odljev mozgova, nemogućrati jer većina završava trogodišnje i nost osamostaljivanja… četverogodišnje srednjoškolske prograsintagme su koje se gotome. Teoretski, to bi značilo da su već nakon punoljetnosti i nužna napuštanja vo svakodnevno čuju kada se govori o socioekonomskom položaju mladih sustava skrbi spremni zaposliti se, pou Hrvatskoj. Podaci govore o njihovoj kriti svoje troškove života te biti samostalni i punopravni građani društva. visokoj nezaposlenosti, po čemu je HrNažalost, realnost je uglavnom drukčivatska u samom europskom vrhu. Istraživanja pokazuju da se zbog nesigurja. Kada se i visokoobrazovani mladi nosti radnog mjesta mladi sve kasnije teško zapošljavaju, a industrija koja osamostaljuju, u smislu da sve više njih treba kvalificiranu struku propada, mladima s nižim stupnjem obrazovanja još nastavlja živjeti s roditeljima do 35. gose teže zaposliti. Osim toga, istraživadine, što utječe i na njihovu mogućnost i želju za zasnivanjem vlastite obitelji. nja pokazuju da mladi iz alternativne Hrvatska u ovoj priči nije usamljen skrbi obično postižu slabije rezultate u primjer: od početka ekonomske krize, obrazovanju, zbog čega su i manje konkurentni na tržištu rada. ovi su se trendovi raširili diljem EuroBudući da se oni po punoljetnosti i zape. Zato je Europska komisija u veljači Petra Pekica, MMH 2013. donijela preporuku kojom EUvršetku obrazovanja nemaju na koga petra@mmh.hr ovim članicama predlaže uvođenje Gaosloniti, mogućnost zapošljavanja za rancije za mlade. Riječ je o intervencijama koje mladima njih predstavlja jedno od najvažnijih pitanja u trenutku do 25 godina (u Hrvatskoj do 29) koji se u roku od četiri napuštanja sustava skrbi. Iz tog su se razloga organizacije mjeseca od završetka obrazovanja nisu uspjeli zaposliti, na- mladih i za mlade koje na različite načine podupiru te mlastaviti obrazovanje ili se uključiti u neki oblik usavršavanja de zapitale što mjere aktivne politike zapošljavanja, koje se treba osigurati prigodu za zaposlenje, naukovanje, priprav- provode u sklopu Garancije za mlade njima nude, kad i oniništvo ili nastavak obrazovanja. ma koji imaju i neki drugi oblik podrške (najčešće one obiteljske) ne mogu Hrvatska je Garanciju za mlade uve- Istraživanja pokazuju da mladi iz alternativne skrbi pružiti ono što im potrebno. la 1. srpnja 2013. obično postižu slabije rezultate u obrazovanju, zbog jeTako su Mreža i tom prilikom mladih Hrvatske, predstavila paket čega su i manje konkurentni na tržištu rada SOS Dječje selo mjera koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje i koje bi trebale zaustaviti Hrvatska, udruga Igra, Centar za mladež Zaprešić i Naciorast broja nezaposlenih mladih, te što više njih približiti tr- nalno vijeće mladih Austrije osmislili projekt Garancija za žištu rada te im povećati izglede da se u dogledno vrijeme SVE mlade, s ciljem ispitivanja dostupnosti i učinkovitozaposle. Ipak, u medijima se može čuti da mjere kojima se sti mjera iz Garancije za mlade kada su u pitanju mladi iz nastoji potaknuti uključivanje mladih na tržište rada nisu alternativne skrbi. Preliminarni rezultati istraživanja koje primjerene, odnosno uglavnom mladima ne osiguravaju je jesenas provedeno upućuju na to da ti mladi uglavnom ni minimalni standard koji bi trebali dobiti pri zaposlenju, uopće nisu upoznati s mogućnošću korištenja tih mjera, da u situaciji kada mnogi od njih priliku za pravo zaposlenje ih iznimno malo koristi te da je jedan od razloga za to to mogu samo sanjati. što si ti mladi ne mogu priuštiti korištenje mjera, poput, na Tijekom studija, mladi se djelomično osjećaju zaštićenima primjer, mogućnosti prekvalifikacije, u situaciji kada nisu od tih negativnih trendova. Još mogu računati na financij- riješene njihove egzistencijalne potrebe (smještaj, prehrasku pomoć obitelji ili države, koja proces studiranja podu- na, zdravstvena zaštita). pire stipendijama, subvencijama i drugim olakšicama. No Nažalost, još se jednom pokazalo da za one koji to ne mogu što je s onima koji ni tada, ni prije, a ni nakon studiranja ne sami ne skrbi ni država jer nastavlja s donošenjem javnih mogu računati na pomoć obitelji, poput mladih iz alterna- politika koje nisu prikladne za rješavanje postojećih probletivne skrbi, odraslih u udomiteljskim obiteljima, domovima ma, pogotovo u zapošljavanju, jednom od najvažnijih pitaza djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi te u od- nja za mlade iz alternativne skrbi. U tom se je duhu sasvim gojno-obrazovnim ustanovama za maloljetnike? opravdano pitati tko se skrbi za mlade iz alternativne skrbi?

G

JEZIK ZA ZUBE Beck G Boris boris.beck.zg@gmail.com

G

ovnene su riječi tvoje, govnena su tvoja djela – sav si govnen, kneže usrani! - to je samo stih iz poduže i vrlo “šporke” poeme baroknog pjesnika Junija Palmotića. Zove se “Gomniada” (tj. Govnijada) i danas se smije objavljivati, ali do 20. stoljeća vrijedni akademici nisu se usudili uvrstiti je među djela tog klasika. Dubrovačkog kneza, kojem ne znamo ime, samo to da je bio iz roda Sorkočevića, Palmotić optužuje za brojne prijestupe, od manipulacija novcem do toga da je na vlast došao lažiranjem izbora. Ništa novo u hrvatskoj politici, reći ćete. Da, ali što je zbilja opsceno, djela tog političara ili jezik čovjeka koji politiku komentira? Psovke su sporo ulazile u medijski

Veljača 2015.

‘L’État, c’est nous’

Glavina G Dubravka dubravka.glavina111@gmail.com

V

eć je dugo među studentima aktualna parafrazirana narodna izreka da svi putovi nakon hrvatskog fakulteta vode na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Tako se ambiciozni, i oni manje ambiciozni studenti, pognutih glava, već razočarani, odlaze prijaviti na burzu ili upisuju poslijediplomske specijalističke studije u nadi da taj poraz priznaju godinu ili dvije kasnije. Tih 12,3 posto mladih koji imaju završen fakultet, višu školu ili stručni studij izmučeni sustavom sjedaju na kavu, uzimaju novine i komentiraju kako „država ne valja“ predviđajući besperspektivnu budućnost i tražeći natječaje za fizičke poslove negdje u prostranstvima obećane Europe. Ipak, većini nije rečeno kako se i europska strategija temelji prije svega na borbi protiv nezaposlenosti mladih, a kako privatni sektor EU zapošljava ljude uglavnom na temelju CV-a, cijeneći gotovo pa jedino pisma preporuke bivših poslodavaca. To možda ne znaju, ali svi su u kući sigurno barem jednom čuli kako bi bilo najbolje da se „uguraju u državnu tvrtku“. Zaokupljeni tako pesimizmom na koji nas mediji, struktura i neodrživ državni socijalizam prisiljavaju, mi već s 20 godina raspravljamo o

ideološkim podjelama. Naivno se damo uvući u priče iz prošlosti kojima nismo svjedočili, reproduciramo milijarde nepotrebnih definicija i podjela da zadovoljimo brojeve u indeksu, tražimo veze u 3. i 4. koljenu dok jednostavno zaboravljamo izaći iz „okvira“ ustaljene hrvatske paradigme bezbrojnih institucija u kojima udarate pečat na papir 40 godina „na sigurnom poslu“, a da ni oni ni vi nakon nekog vremena ne znate zašto. Studenti tijekom fakulteta trebaju tražiti prakse, slati mailove, volontirati, ulaziti u bezbrojne društvene organizacije, od civilnog sektora do javne uprave... Oživjeti teoriju u praksi sve kako bismo stekli iskustvo koje daje širinu i hrabrost da budemo optimistični i još k tome inovativni, s najboljim ishodom u kojem se umjesto sna o „državnom uhljebstvu“ odvažimo na vlastitu tvrtku. Kako da priželjkujemo pozitivnu budućnost kad smo najvažniji stup te iste budućnosti u koju ne vjerujemo. Mislim da je zato ključno da se u studentskoj Hrvatskoj promijeni ona uvriježena premisa Luja XIV. L’Etat c’est moi jer država nisu samo oni, vrijeme je da preuzmemo odgovornost prema svom poslu kao djelomičnom kreatoru bolje perspektive u budućnosti. Država, to smo mi.

ERASMUS+

Raspisan natječaj za studentsku razmjenu Raspisan je novi natječaj za studentsku razmjenu Erasmus+. Na natječaj se mogu prijaviti svi redovni studenti Sveučilišta u Zagrebu, osim studenata prve godine preddiplomskog studija i u zimskom semestru prve godine diplomskog studija. Online prijavu treba ispuniti i, uz ostalu potrebnu dokumentaciju, predati ECTS koordinatoru na svom fakultetu do 5. ožujka u 12 sati. Prijavi treba

priložiti: Europass životopis (na hrvatskom), motivacijsko pismo (do 300 riječi na hrvatskom), prijepis ocjena i ECTS bodova te dokaz o znanju potrebnog jezika (minimalno B2 razina). Određenom broju studenata bit će odobrena financijska potpora. Potencijalna mjesta odlaska moguće je provjeriti na svom fakultetu, a prvi rezultati natječaja bit će objavljeni sredinom travnja. (Mislav Lugonjić)

Čuvajte mi psovku! prostor, ali kad su jednom došle, u njemu su ostale. Ako se može vjerovati Wikipediji, son of a bitch premijerno je izrečen tek u seriji “MASH”, shit u “Chicago Hopeu”, a bullshit i asshole popularizirali su “Njujorški plavci”. U odnosu prema Americi, mi smo u psovkama avangarda – dovoljno je samo sjetiti se Bate Živojinovića i njegove uloge u “Štefici Cvek u raljama života”, kada je 1984. u gaćama s leopardovskim uzorkom ponosno paradirao jugoslavenskim filmskim platnima i ponavljao do besvijesti: „Sad ću da te karam!“ Javno psuju češće glumci i pjevači nego političari. Jonah Hill je uvrijedio paparazza, Jennifer Lopez je opsovala u “Američkom idolu”, a šporkarije su govorili i Justin Bieber, Helen Mirren, Mel Gib-

son, Elton John, Lindsey Lohan, Christian Bale… I političari psuju, ali tajno. Koga psuju? Pa, novinare. Američki predsjednik George Bush Jr. jednom je šapnuo na uho svojim suradnicima da je u blizini firstclass asshole iz New York Timesa, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik opsovao je mater Vladi Trišiću, direktoru TV postaje BN iz BiH – jer mu se nije svidjela reportaža o njegovoj imovini. Zli novinari i jedno su i drugo snimili i objavili. Nije nikom čudno kad opsuje Zdravko Mamić, nije ni kada Ćiro Blažević Prosinečkog u medijima pošalje u materinu, nezgodno je kada se to dogodi predsjedniku Zagrebačke skupštine. Da novinari s Radija Sljeme nisu snimali, ne bismo nikada doznali da se Boris Šprem žalio svojoj tajnici Jadran-

17

ki Blažević na Tomislava Sauchu, Igora Rađenovića i Dragana Koroliju Marinića zbog nekog petljanja s vrtićima i zemljištem na Jankomiru. „Stalno me miniraju i onda me zajebavaju. Pa čekaj malo. Ja ću Zoranu reći. Već mi je pun kurac toga. Nek ih pozove ne red“, rekao je tada Šprem. Zoran je, shvatili ste, premijer. Nezgodno je to kada su mikrofoni posvuda i još su k tome uključeni. Mnogim je novinarima također izletjela nezgodna riječ u nezgodan tren, kao, na primjer, Nikoli Vukomanoviću sa srpske postaje TV Avala. Tko zna na što je mislio dok mu se na blesimetru vrtjela vijest iz Washingotona – u svakom slučaju, umjesto „Bela kuća“ rekao je „bela kurac“. I odmah je vijest završila na YouTubeu. Nekad je bilo lakše. Legendarne

su zadnje riječi jugoslavenskog kralja Aleksandra, ubijenoga u Marseilleu. Cijela nacija je tada uz tužnu vijest dobila i utjehu posljednjom snagom umirući je kralj zavapio: „Čuvajte mi Jugoslaviju!“ Moj mi je otac rekao da to nije istina nego da je opsovao. Ali nije bilo mikrofona i tko će ga sada znati istinu.


18

Poduzetništvo

Veljača 2015.

ROOMESCAPE Videoigrica pretočena u stvaran svijet kao poduzetnička ideja

Foto: Jozo Jozipović

Poslovni pothvat utemeljen na bijegu iz banke i bunkera

Interaktivna zabava temelji se na pretraživanju soba i rješavanju zadataka u vremenski ograničenom roku, a franšizu je u središte Zagreba donio ambiciozan bračni par Matošina Jakovina G Petra petra.jakovina@gmail.com

P

otkraj rujna 2014. u središtu Zagreba otvorena je prva hrvatska igra real-life room escape. Ova je igra hit u svijetu, a temelji se na konceptu prenesenom iz videoigara u stvarnost. Cilj je timskim radom pretražiti sobu i naći tragove koji su potrebni za rješavanje zadatka, a stvarni svijet uz te elemente nudi uzbuđenje i interaktivnost. VIŠE DOMAĆIH, NEGO GOSTIJU Dio franšize Roomescape, otkupio je i realizirao bračni par Matošina. Re-

natu Matošinu igra je snažno privukla nakon prvog uspješno završenog zadatka u Srbiji, te se odlučila posvetiti stvaranju hrvatske varijante. „Zaljubila sam se, samo sam o tome govorila i razmišljala te smo nakon nekoliko tjedana suprug i ja odlučili pokrenuti Roomescape. Lokaciju je bilo teško pronaći jer je potreban velik prostor s dobrim rasporedom prostorija, no uspjeli smo”, kaže Matošina. Postoje dvije sobe, banka, u kojoj ste u ulozi lopova, i bunker, u kojem spašavate svijet od nuklearne katastrofe. Igrati mogu svi u timovima od dvije do pet osoba. Igrači imaju 60 minuta

za ispunjavanje zadatka. U sobi su postavljene kamere koje omogućavaju praćenje napretka igrača, a moguće je i tražiti mali savjet koji će biti dostavljen u obliku fotografije koja upućuje na sljedeći potez. Više je domaćih nego stranih posjetitelja, a turiste pokušavaju privući putem specijaliziranih internetskih stranica. Najveća posjećenost je petkom i subotom. PROBLEM OGLAŠAVANJA Za ovaj, zasad nepoznat koncept teško je naći dobar način oglašavanja, jer se ne može sažeti bit ove igre, pa se Matošina oslanja na usmenu preporuku. Dosadašnjih 1500 do 2000 posjetite-

lja, prema riječima sugovornice, izlazilo je oduševljeno. „S obzirom na fiksne troškove projekta, cijena od 350 kuna je minimalna. Studentske popuste nemamo. Ljudi često zovu i pitaju postoji li popust, ali nakon što vide računicu, shvate da ipak nije strašno”, govori Matošina i dodaje kako misli da za to iskustvo nije mnogo dati 70 kuna, kolika je cijena podijeljena između pet igrača. Ovaj poduzetnički par ušao je u rizičan posao i uložio dosta novca, čak su podigli i kredit. Ali ne posustaju i planiraju proširiti ovu atrakciju još jednom tematskom sobom, vjerojatno Bijegom iz zatvora ili Zombielabom.

Svjetski trend Prvi real-life room escape 2006. godine kreirala je skupina programera u Silicijskoj dolini. Pravi hit zatim postaju u Japanu 2008. godine gdje ih je razvio Takao Kato, unutar SCRAP korporacije. No prve stalne sobe otvaraju se na Starom kontinentu, preciznije u Švicarskoj i Mađarskoj. Mađari su zaluđeni ovom igrom i samo u Budimpešti se može naći više od 100 soba razne tematike. Velik broj soba postoji u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje ih je pokrenula spomenuta SCRAP korporacija, najprije u San Franciscu, no trend se brzo raširio od zapadne do istočne obale.

PATENTI Od ideje do uspjeha skup je i dugotrajan proces, a proizvodnja je često neisplativa

Snalažljivi inovatori prodaju licence

Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

D

anas vjerojatno ne bismo koristili većinu proizvoda da nisu bili patentirani. Patent je postupak zaštite prava vlasništva nad određenim izumom, te je važan korak u osiguravanju mjesta pod tržišnim suncem. Prava na korištenje ili proizvodnju nekog patentiranog proizvoda traju 20 godina. Tada proizvod postaje opće dobro i svi ga mogu proizvoditi ili nuditi na tržištu. VIŠE OD IDEJE Jasminka Adamović, pročelnica Sektora za patente Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, objašnjava što je sve potrebno učiniti kako bi dobra ideja postala ekonomski isplativ proizvod. “Prije prijave patenta trebate obaviti pretragu stanja tehnike, kako biste vidjeli imate li izgleda dobiti patent, odnosno vidjeti je li nešto slično već prijavljeno i patentirano”, kaže Adamović i dodaje kako se tek nakon toga može prijaviti patent ako nema sličnih patenata u svijetu. Prijave su jednake u cijelom svijetu, a mogu vrijediti zasebno za svaku zemlju ili unutar EU, odnosno u cijelom svijetu. Osim prijave, treba imati dosta strpljenja i novca. Od prijave do ostvarenja punog patentnog prava može proći između tri i sedam godina, a uz to treba plaćati i godišnju naknadu za održavanje patenta, te pravne zastupnike i prevoditelje u inozemstvu.

Patent vrijedi 20 godina, a nakon toga postaje opće dobro

znači da će netko drugi koristiti izum, ali i primati naknadu.

Državni poticaji

INVENTIVNI I PERSPEKTIVNI Od osnutka Zavoda 1992. do kraja siječnja 2015. zabilježeno je 16.207 zahtjeva za stjecanje patenta, a važećih patenata u Hrvatskoj ima čak 5271. Unatoč velikim brojkama i mnoštvu radionica i predavanja u kojima je DZIV sudjelovao kako bi ukazao na važnost patentiranja, ipak postoje problemi. “Najveći je problem neznanje i pomanjkanje svijesti o tome zašto bi se nešto trebalo patentirati”, kaže Adamović. U pružanju informacija pomaže i Informacijski centar za intelektualno vlasništvo. Suradnjom s Ministarstvom poduzetništva i obrta, Poslovnoinovacijskom agencijom, te regionalnim agencijama DZIV pokušava educirati male i srednje poduzetnike. Mladi koriste mogućnosti koje im patentiranje pruža. “Zavod je 2013. godine sudjelovao u obilježavanju 40. godišnjice potpisivanja Europske patentne konvencije promocijom i provedbom natječaja Europskoga patentnog ureda za najbolju inovaciju namijenjenu studentima. Projekt studenata sa Sveučilišta u Osijeku je pobijedio u jednoj od pet kategorija, što je važno za promicanje korištenja patentnog sustava”, ističe Adamović. Uz povećanu svijest o patentiranju i poticajne mjere za rast gospodarstva, moguće je da Hrvatska jednog dana postane izvor novih ideja i inovacija.

Ministarstvo poduzetništva i obrta nudi bespovratne potpore u okviru programa Poduzetnički impuls. Na to imaju pravo poduzeća do 249 zaposlenih koja pozitivno posluju, ali i fizičke osobe koje imaju ideju s visokim potencijalom tržišnog rasta. Potpore za tvrtke kreću se od 50.000 do 500.000 kuna, a za fizičke osobe od 5000 do 50.000 kuna. Dosad je dodijeljeno 78 potpora u vrijednosti od 19,9 milijuna kuna. Za period do 2020. na raspolaganju će biti 180 milijuna eura iz fondova EU. HABOR nudi namjenske kredite od 80.000 kuna naviše s kamatom od dva do četiri posto uz rok otplate do 14 godina. Krediti su dostupni onima koji već imaju razvijen proizvod uz uvjet da posluju dulje od dvije godine, te da su podnijeli zahtjev za priznanje patenta ili zaštitu industrijske proizvodnje.

Svijest o patentiranju Zavod za intelektualno vlasništvo potiče i stripovima Foto: Tomislav Dmejhal

U tom razdoblju nitko drugi nema pravo koristiti izum. “Potencijalna prava na patent teku od datuma podnošenja prijave”, ističe Adamović i napominje da se neke stvari, poput matematičkih formula, softvera, kemijskih tvari ili medicinskih metoda ne mogu zaštititi. Unatoč patentnom pravu moguće je da njegov nositelj ne ostvari fi-

nancijski uspjeh. Posjedovanje patenta ponekad znači i propast tvrtke. No i takvim problemima se može doskočiti. “Najbolja opcija jest ponuditi nekome licencu. Tada ćete plasman izuma na tržište prepustiti nekom drugom, a vi ćete i dalje dobivate naknadu, ovisno o licencnom ugovoru”, ističe Adamović. Postoji i opcija potpuna prenošenja patenta, što


TEHNOLOGIJA

Veljača 2015.

19

VIRTUALNI SVIJET Sve više mladih postaje ovisno o novim tehnologijama

Mijenjamo li stvaran život za onaj ‘privlačniji’ na internetu?

Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

K

upnja, plaćanje računa ili parkiranja, komuniciranje, informiranje i zabava danas su dostupni putem raznih spravica ili računala. Platforme koje omogućuju mnoštvo novih mogućnosti dovode do toga da postajemo okruženi virtualnim svijetom. No jesmo li i ovisni o njemu? Sociologinja Ira Alaburić smatra da se mladi polako prepuštaju ovisnosti. PRIVLAČNOST MREŽE “Nove tehnologije mladi prihvaćaju s lakoćom jer najčešće život čine jednostavnijim”, kaže Alaburić i dodaje da se starije generacije pokušavaju uklopiti u novi životni ritam. No mladi su najčešće žrtve virtualnog svijeta. Josip Runac je iskusio privlačnost novih tehnologija. Opsesija su mu igrice. “Navukao sam se prvi put kad sam dobio PlayStation. Tad sam se počeo ‘ufuravati’ u igrice dok nisam dobio prvo računalo. I onda je bio gaming do kraja“, priznaje Josip i kaže da je znao provesti i po 24 sata pred monitorom. Problem počinje još od u ranoj mladosti, a širi se s adolescencijom, upozoravaju stručnjaci. Razlozi su takva ponašanja najčešće sociološki. PREVENCIJA U OBITELJI “Introvertne osobe više teže socijalnoj izolaciji nego izlaganju frustracijama nalaženja svog mjesta u realnom okruženju. To znatno osiromašuje njihovu kvalitetu života radi čega s vremenom postaju depresivni i tjeskobni, te odlaze u virtualni svijet kako bi izbjegli suočavanje sa životom u kojem im ništa ne ide kako bi željeli”, ističe psihijatar Slavko Sakoman.

‘Nove tehnologije mladi prihvaćaju s lakoćom jer najčešće život čine jednostavnijim’, kaže sociologinja Ira Alaburić

GADGETERIJA

Što je ‘in’ u svijetu tehnologije Marušić G Eva eva.marusic5@gmail.com

GARMIN VIVOSMART Garmin Hrvatska, podružnica vodećeg svjetskog proizvođača uređaja za satelitsku navigaciju, 28. siječnja predstavila je vodootpornu pametnu narukvicu koja pokazuje vrijeme, koliko ste spavali, hodali, trčali i potrošili kalorija. Vivosmart narukvica također mjeri otkucaje srca i s pomoću Bluetootha javlja kada na svojem mobitelu primite SMS, e-poruku ili poziv. Prosječna cijena je 1249 kuna.

ONEPLUS ONE

‘Navukao sam se prvi put kad sam dobio PlayStation. Tad sam se počeo ufuravati u igrice dok nisam dobio prvo računalo. I onda je bio gaming do kraja’, priznaje Josip Runac Foto: Tomislav Dmejhal

Takvim ponašanjem, tvrde liječnici, iscrpljuje se obitelj, ali i kvare prijateljstva. Najbolja je prevencija roditeljska briga i aktivno okruženje, što je dug i naporan proces. No veći je problem ako potpora izostane. Takvo ponašanje može biti dugotrajno, što utječe na uspjeh u školi, na poslu ili pri donošenju životno važnih odluka. Nakon toga to postaje ovisnost jer osoba psihički i tjelesno propada, te više ne može kontrolirati svoje porive. Stručnjaci s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar upozoravaju na štetne posljedice koje u kasnijoj fazi mogu dovesti do nekih bolesti. “Fizički simptomi su bol i oticanje

Istraživanja pokazuju zabrinjavajući trend

ruku i zglobova, suhe oči i zamagljen vid, bol u vratu i leđima, glavobolja, smetnje spavanja, te znatan gubitak ili dobitak težine”, ističu.

Objavljeno je južnokorejsko istraživanje po kojem svaki student provede 23 sata tjedno pred monitorom igrajući igre. Procjenjuje se da 1,2 milijuna djece u dobi između šest i 19 godina treba savjetovanje, a njih 210.000 i liječenje, ističu iz Zavoda, te napominju da je to tek mali dio stvarnih ovisnika. U Hrvatskoj nije bilo sustavnog istraživanja ove ovisnosti, no planira ga provesti Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

SAMOKONTROLA Ovisnost se ipak može izbjeći. Osim prevencije, važna je i samokontrola. Josip je na vrijeme shvatio kamo ga stalno igranje na računalu može odvesti. “Shvatio sam da nije vrijedno stalno igrati i da postoje mnogo bolje i važnije stvari u životu”, priznaje. Iako se nova tehnologija često pokazuje korisnom i učinkovitom, ističu stručnjaci, valja biti na oprezu jer nas može odvesti prema ovisnosti jednakoj onima o drogi ili alkoholu.

OnePlus One, predstavljen u travnju 2014. četvrti je na popisu najboljih smartphonea prema istraživanju Business Insidera, ali i 10. na popisu najboljih mobitela u Hrvatskoj prema istraživanju portala Mobil.hr. Ovaj phablet krasi 5,5 inčni ekran full HD rezolucije od 1920 x 1080 točaka. Svoju brzinu može zahvaliti moćnom procesoru od 3GB RAM memorije. Uz to još sadrži i 64 GB radne memorije i dvije jake kamere od pet i 13 megapiksela. U maloprodaji stoji 468 dolara, no na GearBest webshopu ga možete dobiti za 395 dolara. U Hrvatskoj se može nabaviti putem internetskih prodavaonica za tristotinjak eura.

PIRATSTVO Neovlašteno ‘skidanje’ autorskih djela i dalje bez većih posljedica

Hrvati autorima nanose milijunsku štetu, ali nisu kažnjeni jer time ne zarađuju!

Popović G Anja popovic.anja6@gmail.com

T

ko još razmišlja o posljedicama neovlaštenog skidanja s interneta ako u udobnosti svog doma gleda film koji se tek za nekoliko tjedana počinje prikazivati u kinima. Studentica Mirta priznaje da često skida sadržaje s interneta. “Ako želim pogledati neki film koji nije toliki hit, nemam baš mjesta gdje bih to mogla pogledati, osim ako ne ‘skinem’. Slično je i s glazbom. Nisam kupila više od dva CD-a u životu”, kaže Mirta. Upravo neovlašteno preuzimanje glazbe donosi Službi zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) velike gubitke. “Šteta od internetskog piratstva za glazbenu industriju teško se može točno procijeniti. S obzirom na to da

Kazneno djelo postoji ako je imovinska korist veća od 60.000 kuna

CD-i i DVD-i se više gotovo ne kupuju Foto: Ivica Galović/Pixsell

je stopa internetskog piratstva oko 90 posto, znamo da je riječ o milijunskim iznosima”, navode u ZAMP-u. Budući da je piratstvo rašireno u zemlji, nameće se pitanje kako se ono može smanjiti i kako se može osvijestiti javnost. Policija je našla rješenje u prelaženju valjkom preko “sprženih” CD-ova i DVD-ova. Statistika pokazuje napredak u borbi protiv piratstva. Iz Ministarstva unutarnjih poslova navode da se broj kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva smanjio. Broj od 107 zabilježenih kaznenih djela iz 2013. pao je u 2014. na 44. No to nije realno stanje. “Pad zabilježenih kaznenih djela nije posljedica činjenice da počinitelji čine manje kaznenih djela nego je do toga došlo zbog toga što, prema novom Kaznenom zakonu, kazneno djelo postoji u slučaju da se ostvari

imovinska korist, veća od 60.000 kuna”, objašnjavaju iz MUP-a. Studentica Mirta se protivi kažnjavanju. UPOZORENJA TELEOPERATERA “Mislim da bi društvo trebalo ići prema tome da takve stvari budu dostupne svima”, kaže Mirta, ne mareći za regulativu i prava autora. Smatra da je piratstvo brži i jeftiniji način zabave od odlazaka u kino ili kupnje CDa. Protiv piratstva se bore i teleoperateri koji upozoravaju korisnike kada pristupe piratskim stranicama. “Upozorenja su moguća u slučaju inspekcije podatkovnog prometa krajnjih korisnika, koja mora biti u skladu s normama o zaštiti privatnosti”, kaže Neven Petrlik, voditelj upravljanja mrežnim uslugama u Iskonu. Dodaje kako oni, za razliku od drugih operatera, ne provode inspekciju.

(NE)DRUŠTVENI KUTAK by DORA KRŠUL

dora.krsul@gmail.com

Ne želite li da vaši sugovornici u inboxu znaju kada ste pročitali njihove poruke i smeta vam onaj iritantan seen dodatak? Postoji rješenje! Instalirajte Google Chrome ekstenziju Facebook unseen, ostanite incognito te čitajte i odgovarajte na poruke kada vama odgovara. Ako želite da što više ljudi vidi vaš tweet, potrebno ga je objaviti u pravo vrijeme. Istraživanja pokazuju da je najveća interakcija na Twitteru između 10 sati ujutro i podne te navečer između 20 i 22 sata. Uz to, potrudite se da vaši tweetovi budu korisni i informativni te zanimljivi i zabavni.


20

Sport

Veljača 2015.

INTERVJU Gimnastičar Marijo Možnik

‘Cilj je medal

Stanko G Anja anja.stanko9@gmail.com

J

Nikad nemojte izgubiti strast za igrom koju volite, poruka je dvojice trenera

Foto: Khl Sisak

HOCKEY WITHOUT BORDERS Širenje hokejskih vrijednosti

Ledeni sport je strast i drži mlade podalje od nevolja

Lugonjić G Mislav mislav_lugonjic@windowslive.com

C

ilj je povezivanje ljudi putem hokeja i poticanje mira. Želimo djecu upoznati s hokejom i prenijeti im naša znanja i iskustva, govori Neil Blunden, jedan od trenera organizacije Hockey Without Borders, koja trenutačno djeluje u Sisku. Osnovana 2011. godine, neprofitna organizacija HWB, želi pridonijeti razvoju hokeja u dijelovima Europe gdje zimski sport ne uživa posebnu popularnost. “Organizacija želi pozitivno utjecati na životne promjene djece i mladih, koristeći vrijednosti hokeja i promičući zdravlje i razvoj“, dodaje Adam Gardner iz Portlanda, drugi trener HWB-a. JEDINSTVENA PRIGODA ZA VOLONTIRANJE Dvadesetpetogodišnjaci trenutačno predstavljaju hokej djeci i mladima u Sisku, ali i utječu na razvoj njihove ljubavi prema sportu koja će im koristiti i na životnom putu. “Hokej je u Kanadi i Americi velika stvar od malih nogu i sretni smo što imamo trenere s velikim znanjem o igri“, govori Neil, rodom iz Montreala, dodajući da djeca u Hrvatskoj ipak nemaju takvu priliku. HWB svoje je programe, već realizirao u Turskoj, Bugarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini gdje su stotine mladih imale priliku biti dijelom programa. Prigodu za dolazak u Hrvatsku obojica su prihvatila bez razmišljanja. “Pripadnici srednje i bogate klase u Sjevernoj Americi često, nakon fakulteta ili srednje škole, uzimaju godinu dana za odlazak u svijet i dobivanje drukčije životne perspektive. Nama je to bilo kao spajanje nepoznatog s poznatim. Bavimo se hokejom koji volimo i koji je prilika za otkrivanje svijeta“, ističe Adam, koji je u sportu gotovo 18 godina. Neil dodaje da je ovo bila “jedinstvena prigoda za jednogodišnje iskustvo volontiranja i upoznavanje nove kulture putem sporta“. Treneri skromno priznaju da nisu svjesni utjecaja koji imaju na mlade hokejaše, ali i na ostatak lokalne zajednice.

Dvojica trenera, Kanađanin Neil i Amerikanac Adam svoje znanje prenose na djecu i mlade u Sisku “Želimo djecu učiniti boljom i oduševljen sam njihovim napretkom. Ako nekome možemo biti pozitivan uzor, to je cool osjećaj. Sretan sam što sam upoznao toliko dobrih ljudi i što osjećam da me cijene“, kaže Neil. Njegove misli zaokružuje Adam ističući još jednu vrijednost hokeja. “Često služi kao bijeg od problema. Ljudi mogu otići na hokej i u sat vremena na treningu zaboraviti na sve. Biti na ledu sa svojim prijateljima, najbolja je stvar“, kaže Adam. Države u kojima djeluje HWB program, svakodnevno su prepune negativnih vijesti i promicanje zajedništva može biti još važnije. “Za mene je hokej napravio stvarno mnogo. Nadam se da to možemo prenijeti i na djecu. Držati ih podalje od nevolja. U srednjoj školi, hokej je bio moja strast i omogućio mi da svaki vikend putujem u Seattle, San Francisco ili Los Angeles. Oni koji se nisu bavili sportom, često su vikende koristili za uživanje u alkoholu i drogama. Bez hokeja, mogao sam završiti kao debeli junkie koji traži sitniš na uglu, ali hokej me uputio na drukčiji put. Zato je on važan za djecu u Americi, ali i ovdje u Sisku“, naglašava Adam. ODLIČNO IH PRIHVATILI Amerikanac i Kanađanin u Sisku će ostati do sredine ožujka. U razgovoru često ističu zadovoljstvo načinom na koji su ih prihvatili, ne samo u KHLu Sisak nego i u gradu. “Ljubaznost ljudi je golema. Evo simpatičan primjer. Ljudi u klubu nam čak peru rublje i kad donesemo prljavo rublje, svađaju se tko će to oprati za nas, jer očito svi žele vidjeti moje lude gaće i čarape, ha-ha. Žele biti dobri domaćini“, kroz smijeh govori Adam, a Neil samo potvrđuje njegove riječi. “Kad ste daleko od doma, takva reakcija ljudi stvarno mnogo znači“. Lako je shvatiti da cilj programa Hockey Without Borders nije stvaranje budućih sportskih zvijezda nego kulturno i sportsko povezivanje mladih u cijelom svijetu. I omogućavanje

da djeca istinski uživaju u hokeju. “Slijedite svoje snove. Ako ste strastveni zbog nečega, bio to sport ili obrazovanje, ne dopustite nikome da vam slomi snove. Slijedite ih, napravite najbolje što možete i uživajte svakog dana“, Neilova je poruka mladim sportašima. “Lijepo je vidjeti entuzijazam s kojim djeca treniraju. Nikada nemojte izgubiti tu strast, tu glad za igrom i nečim što volite. Hokej je učinio mnoge pozitivne stvari za mene, pa se nadam da će životne lekcije koje mladi nauče u hokeju ostati s njima cijeli život i učiniti ih dobrim ljudima“, dodaje Adam. Sport uistinu stvara dobre ljude i ponekad zaboravljamo da je upravo to njegova najveća vrijednost.

edan od najboljih hrvatskih gimnastičara Marijo Možnik svoju je karijeru okrunio broncom na Svjetskom prvenstvu prošle godine. Dobitnik državne nagrade za sport “Franjo Bučar” 2013. godine, uspjehe niže i u akademskoj karijeri. Nagrađen je Rektorovom nagradom, a trenutačno završava poslijediplomski studij. U razgovoru za Global otkriva buduće ciljeve, svoje adrenalinske hobije te odakle crpi motivaciju za uspjehe. Gdje se rodila ljubav prema gimnastici i kako ste se odlučili baš za preču? Roditelji su me upisali na gimnastiku kada sam pošao u školu. Imao sam viška energije još u vrtiću i trebao mi je neki sport da tu energiju ispucam na nekom dobrom mjestu, da to ne bih radio u školi. Deset godina trenirao sam višeboj, tada sam prešao treneru Tigranu Goričkom, koji mi je preporučio da se specijaliziram za jednu disciplinu. To je bila preča, koja mi je u tom trenutku najbolje ležala. Najviši ste i najteži gimnastičar na svijetu. Kako se to odražava na vaše vježbanje? Sa svojih 183 centimetara visine

i 80 kilograma odskačem od prosječnog gimnastičara koji je 20 centimetara niži od mene i 20 kilograma lakši. Prednost je to što su amplitude koje izvodim mnogo veće i atraktivnije. Kada napravim neki element, odem do pet metara u zrak. Nedostatak je to što se u mom vježbanju mnogo lakše zamjećuju pogreške. Po vama se zove element u gimnastici koji pripada ‘letećim elementima’ i dobio je vrlo visoku težinsku vrijednost od Međunarodne gimnastičke federacije. Kako izgleda Možnikov element? Okret u letu i hvatanje preče iza leđa. To je potpuno nešto novo u gimnastici. Trener Gorički mi je predložio taj element, ja sam ga probao i već nakon nekoliko treninga uspješno ga izvodio. Prvi put sam ga predstavio na Svjetskom prvenstvu 2007. godine, a nakon toga je uvršten u Pravilnik Međunarodne gimnastičke federacije, te nazvan prema mojem prezimenu. Osim na sportskim terenima, uspjehe nižete i u znanosti. Čemu dajete prednost, sportu ili obrazovanju? Otkad sam pošao u školu, samim time i na gimnastiku, prioritet mi je bila škola. Moji roditelji nikada nisu bili preambiciozni u po-

‘Sa svojih 183 centimetara visine i 80 kilograma odskačem od prosječnog gimnastičara koji je 20 centimetara niži od mene i 20 kilograma lakši. Prednost je to što su amplitude koje izvodim mnogo veće i atraktivnije’

EUROPSKE SVEUČILIŠNE IGRE Zagreb i

Počele priprem Jedan od noviteta potpuna je integracija sportaša s invaliditetom

Budi G Tin tin.budi@hotmail.com

N Ljetni kamp u Oregonu Svoju zahvalnost Siščanima nadaju se pokazati za nekoliko mjeseci. ‘Ovog ljeta u Portlandu organiziram kamp za golmane i volio bih pozvati golmane i igrače iz Siska. Želim uspostaviti vezu na duge staze i vidjeti kako napreduje njihova budućnost’, ističe Adam. Odlična je to prigoda za mlade hokejaše da posjete Rip City, ali i za Adama da im vrati svu ljubaznost koju su pokazali prema njemu i Neilu.

aš će grad biti u žiži međunarodne sportske javnosti, a na nama je da se dobro pripremimo da bi ta slika bila što kvalitetnija, da pokažemo sve svoje vrijednosti, rekla je Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba. Nakon 1987. godine i zagrebačke ljetne Univerzijade, Hrvatska opet ima prigodu ugostiti studente sportaše. TISUĆU SPORTAŠA VIŠE Europske sveučilišne igre, njihovo treće izdanje, bit će održane u ljeto 2016. godine. Ovoga puta domaćin će, uz Zagreb, biti i Rijeka. Dio novca osigurat će gradovi iz vlastitih proračuna, a dio će pristići iz EU-ovih fondova. Samo će Zagreb u gradnju i uređenje objekata te u samu organizaciju uložiti oko 1,5 milijardi kuna. U troškovima smještaja participi-

rat će i sudionici igara sa 65 eura na dan. “Ovaj će događaj okupiti više od 5500 natjecatelja s oko 350 europskih sveučilišta iz 45 zemalja“, ističe Davor Habljak, v.d. tajnika Hrvatskog akademskog sportskog saveza. Na igrama će nastupiti gotovo 1000 sportaša više nego na prethodnima u Rotterdamu. Hrvatsku će predstavljati oko 600 sportaša. U organizacijski dio bit će uključeno nešto više od 2000 volontera, dok će u neposrednoj organizaciji biti zastupljeno još oko 5000 osoba. Ukupan broj akreditiranih osoba za ove igre bit će oko 12.000. Sportaši će se natjecati u 21 sportu, u tri kategorije: osnovni, dodatni te demonstrativni sportovi. Osnovni sportovi su nogomet, rukomet, košarka, tenis, odbojka, stolni tenis, badminton te futsal. Demonstrativni sportovi bit će plivanje i vaterpolo dok će se sportaši imati prigodu okušati u još nekim dodatnim sportovima poput golfa, šaha ili bridža.


Sport

Veljača 2015.

trostruki je pobjednik Svjetskog gimnastičkog kupa na preči

lja na Olimpijskim igrama’ Posljednjih nekoliko godina sve rezultate posvećujem bratu koji je preminuo, kaže laureat državne nagrade za sport ‘Franjo Bučar’

Foto: Marko Mrkonjić/Pixsell

Marijo Možnik zna ‘poletjeti’ i pet metara u zrak

dručju sporta, bilo im je važnije da odradim svoje školske obveze, a onda sport koliko ide. Završio sam gimnaziju i glazbenu školu za violinu. Upisao sam Kineziološki fakultet, završio ga, ali mi to nije bilo dovoljno. Krenuo sam na poslijediplomski studij, a u međuvremenu sam upisao i Sportski menadžment u Splitu. Uvijek mi je bilo lakše imati dvije stvari kojima se bavim, jer onda kada ne bih bio uspješan na nekom natjecanju u gimnastici, uvijek bih si to nekako opravdavao položenim ispitima na fakultetu. Radite kao asistent na Kinezi-

ološkom fakultetu. Jeste li strogi prema studentima? Neki me gledaju kao gimnastičara, a neki kao profesora. Mislim da nisam strog, pokušavam održati nekakvu normalnu komunikaciju i mislim da to zasad funkcionira. Često vas nazivaju doktorom sa šanka. Što znači ta sintagma? Malo čudno zvuči, mnogo ideja odmah pada na pamet (smijeh). Ipak, riječ je o tome da je ispod našeg kluba - Hrvatskog sokola još jedan klub, a to je noćni klub Sokol. Točno tamo gdje je pozicionirana preča nalazi se šank u noćnom klubu. A doktor zato što upravo

Otkad sam pošao u školu, samim time i na gimnastiku, prioritet mi je bila škola. Moji roditelji nikada nisu bili preambiciozni oko sporta, bilo im je važnije da odradim školske obveze, a onda sport koliko ide. Završio sam gimnaziju i glazbenu školu za violinu...

završavam doktorat na Kineziološkom fakultetu. Kako volite provoditi slobodno vrijeme? Aktivno. Imam mnogo hobija. Bungee jumping, skakanje padobranom, kitesurfing, backboarding, snowboarding, jahanje, ronjenje s bocama i mnoge druge. S obzirom na to da ste skakali bungee s Masleničkog mosta, biste li se usudili skakati s nebodera u Macauu, koji je s 233 metra najviše mjesto s kojeg se može skakati? Ovo je dobro pitanje jer to mi je zapravo i želja. Skakao sam mnogo puta, oko 30 do 40 puta s Masleničkog mosta, radio sam i svakakve ekshibicije tamo. Radio sam dva i pol salta s uronom u more s 56 metara. Ipak, najveća mi je želja skočiti s Macau Towera. Gdje pronalazite motivaciju za sve što radite? Inače sam dosta ambiciozan tip, pa me svaki dobar rezultat hrani i tjera da idem dalje, da postignem još veći rezultat. Osim toga, posljednjih nekoliko godina imam još jednu motivaciju; sve rezultate posvećujem svom bratu koji je, nažalost, preminuo. Osvojili ste brojne medalje, na mediteranskim i europskim natjecanjima, te broncu na Svjetskom prvenstvu prošle godine. Koji vam je sljedeći cilj? Kada osvojite neku medalju želite ići dalje. U mojoj se karijeri rezultati nižu nekim kronološkim redoslijedom. Jedini cilj koji bih htio ostvariti je medalja na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru.

i Rijeka domaćini velikog natjecanja od 24. srpnja do 8. kolovoza 2016.

me za natjecatelje iz 45 zemalja Jedna od važnih novina bit će potpuna integracija sportaša s invaliditetom. “Oni su naši kolege i prijatelji na fakultetima, pa zašto ne bi bili i na sportskim borilištima“, kaže Gordan Kožulj, dopredsjednik ESI 2016. Okušat će se u plivanju i stolnom tenisu, a očekuje se oko 200 europskih sportaša s invaliditetom.

Hrvatsku će predstavljati oko 600 sportaša

Foto: ESI 2016.

OBNOVA DOMOVA “Europske sveučilišne igre odlična su prigoda za obnavljanje studentskih domova te poboljšanje studentskog standarda, koji su zapostavljani već 28 godina, od Univerzijade“, govori Habljak. U Zagrebu se planira kompletna obnova domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje, dok bi u Rijeci trebala završiti gradnja Studentskog kampusa na Trsatu. “Od sredine siječnja u Zagrebu je, na javnim gradskim lokacijama, studentima dostupna bežična internetska usluga Eduroam“, spominje Švaljek još jednu pogodnost. “Igre imaju tri glavne dimenzije, a to su poticanje mladih na aktivno bavljenje sportom, unapređenje

studentskih smještajnih kapaciteta te facelifting sportskih kapaciteta poput Martinovke ili Doma sportova“, ističe Kožulj. Maskotu zagrebačke Univerzijade, simpatičnu vjevericu Zagi, naslijedit će hrčak čije će ime odabrati građani putem Facebooka. Maskota predstavlja moto ovih igara “srce vjeruje, um ostvaruje” te prezentira vrijednosti koje igre promiču: druženje, sudjelovanje te spoj obrazovanja i sporta. ESI će imati prigodu postati odskočna daska za buduće velike sportske karijere, kao što je to Univerzijada 1987. bila za olimpijske pobjednice Gwen Torrence, Paulu Ivan, Nataliju Lisovskayu ili pak svjetskog rekordera u skoku u dalj, Mikea Powella.

12.000

ljudi ukupno bit će uključeno u natjecanje i organizaciju Europskih sveučilišnih igara 2016.i organizaciju Europskih sveučilišnih igara 2016.

21

Katarina Kušec

katarinakusec@gmail.com

Loptica za golf ima više od 350 udubljenja koja pomažu pri reduciranju kočenja i omogućuju loptici da leti dalje nego što bi bilo moguće bez rupica. Najbrži crveni karton vrataru na nogometnoj utakmici bio je u desetoj sekundi, a dobio ga je Preston Edwards iz Ebbsfleet Uniteda, šeste engleske nogometne lige. Reprezentacija Indije odustala je od nastupa na nogometnom SP-u u Brazilu 1950. godine jer im nisu dopustili igrati bez obuće. Posljednji tenisač koji je osvojio turnir drvenim reketom bio je Miroslav Mečir 1989. godine u Indian Wellsu, porazivši u finalu Yannicka Noaha u pet setova. Konjičke utrke jedan su od najstarijih sportova na svijetu. Natjecanja su se održavala još u antičkoj Grčkoj, Babilonu i Egiptu. Najveći broj rundi u boksačkom meču bio je 276, i to 1825. godine, u borbi između Jacka Jonesa i Patsyja Tunneyja. Nakon četiri sata i 30 minuta pobijedio je Jones.

Prva NBA košarkaška utakmica odigrana je u Americi 1946. godine u kojoj je momčad The New York Knicks pobijedila momčad Toronto Huskies sa 68:66. Sve do 1968. godine sportaši su smjeli tijekom Olimpijskih igara uzimati drogu kako bi poboljšali svoju izvedbu. Vaterpolo je nastao kao oblik ragbija u rijekama i jezerima u Engleskoj i Škotskoj. Riječ gimnastika nastala je od grčke riječi gymon što znači nag. Stari Grci su običavali gimnastičke vježbe izvoditi bez odjeće.

Skijanje je jedan od najbržih nemotoriziranih sportova na kopnu. Talijanski skijaš Simone Origone drži svjetski rekord u najbržem spustu skijama, čak 252,4 km/h. Prve lopte za ragbi napravio je Richard Lindon, i to od svinjskog mjehura te su zbog toga ovalna oblika. Šah je igra koja poboljšava pamćenje te omogućava umu da rješava složene probleme, a tvrdi se i da povećava inteligenciju. Sumo hrvači dužni su živjeti u sumo učilištima, moraju odijevati tradicionalnu japansku odjeću u svako doba, a svaki se aspekt njihova života diktira strogim pravilima. S trenutačnih 310 mečeva Travis Fulton drži rekord u broju MMA borbi. The Iron Man je također zabilježio i najviše nokauta (92) i najviše pobjeda predajom u povijesti (151).


22

LIFESTYLE

Veljača 2015.

NEKONVENCIONALNO Kad snažne i zrele žene zavladaju modnim pistama

Ove su sezone mlade mršavice ‘out’

Foto: Barbara Galić

UREĐENJE INTERIJERA

Od Hrelića do kupnje izložbenih primjeraka Butuči G Teuta teuta.butuci@hotmail.com

K

ako u svoj životni prostor unijeti dozu svježine za malo ili nimalo novca, pitanje je s kojim su se susreli svi koji su ikad iznajmljivali studentski stan, sobu ili garsonijeru. Uz česti višak stvari i manjak prostora, studenti se često susreću i sa strogim stanodavcima koji zabranjuju ikakve veće preinake u stanovima, kroničnim manjkom vremena te neizbježnim malim proračunom. Iako se sve ovo može činiti kao zanemariv problem, svima nam je potrebno da mjesto na kojem živimo - izaziva osjećaj sigurnosti i doma. Osobito onima koji prvi put odlaze studirati u drugi grad, ili pak uz studij istodobno i rade. Česta odredišta za nabavu “jeftinog” namještaja i materijala za brze DIY (Do-It-Yourself, Uradi sam) preobražaje tako su uvijek popularni Hrelić, Britanac, second-hand i hobby prodavaonice, te, pomalo začuđujuće, rubrika “Poklanjamo” na Njuškalu.

Oni ambiciozniji kupuju izravno od izrađivača namještaja po umanjenoj cijeni. No tu je i rubrika ‘Poklanjamo’ na Njuškalu... Oni ambiciozniji kupuju izravno od izrađivača namještaja po umanjenoj cijeni, ili, uz malo prethodnog informiranja, odlaze u prodavaonice pokućstvom na dan kada se izložbeni primjerci stare kolekcije prodaju na sniženju jer dolazi nova. “Materijal zapravo nabavljam preko mame jer je ona ta koja se zapravo bavi time. Nabavlja ga svagdje, zapravo mnogo istražuje i uvijek nađe najpovoljnije opcije, najčešće od tvrtki koje se bave izradom namještaja”, rekla je Lea Radaković, koja je uz pomoć majke Milke Kaurinović riješila manjak prostora tako što je povezala radni prostor sa spavaćom sobom. Lea i Milka samostalno su izgradile sve osim - kotačića za ladice. “Ma to je samo stvar vizualizacije i malo volje”, skromno objašnjava Lea, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja se izvan studija bavi kostimografijom i scenografijom.

Neki dizajneri predstavili su svoje kampanje za proljeće/ljeto 2015. sa ženama starijim od 70 godina kao modelima

Vujčić G Nina nina.vujcic@gmail.com

D

va puta na godinu, nakon što završe tjedni mode za proljeće/ ljeto i jesen/zimu u New Yorku, Londonu, Milanu i Parizu, počinju se snimati i izlaziti kampanje za predstavljene kolekcije. Koliko god se odjeća i ideje za sezonu promijenile, u kampanjama uvijek možemo očekivati visoke, mršave 20-godišnje djevojke, savršene kose i tena. Unatoč trudu dizajnera da kampanja bude zabavna, lijepa ili šokantna, modeli koji predstavljaju tu odjeću nekima su već pomalo dosadni. ŠOK ZA INDUSTRIJU Ove je godine modna industrija šokirala svoje vjerne pratitelje diljem svijeta. Neki su dizajneri predstavili svoje kampanje za proljeće/ljeto 2015. sa ženama starijim od 70 godina kao modelima. Te žene nisu bilo tko, one su spisateljice, pjevačice, novinarke, umjetnice i poslovne žene. U siječnju je modna kuća Céline predstavila kampanju s Joan Didion (80) kao svojim modelom. Nakon toga izašla je Saint Laurent kampanja s Joni Mitchell (71), Dolce & Gabbanina kampanja s tri zrelije žene i Kate Spade kampanja s 93-godišnjom Iris Apfel. Već dugo internet nije toliko

brzo i eksplozivno reagirao na neku kampanju kao što se to dogodilo s ovima. Joan Didion je spisateljica i novinarka čiji su radovi ostvarili velik utjecaj na američku kulturu 20. stoljeća. Joni Mitchell poznata je kanadska kantautorica i umjetnica koja je ‘70-ih godina prošlog stoljeća bila na vrhuncu svoje karijere. Iris Apfel, poslovna žena, dizajnerica i modna ikona, imala je velik utjecaj na modu i dizajn prošlog stoljeća. ODSTUPANJE OD PRAVILA Uključivanjem ovih žena u kampanjama dizajneri šalju novu poruku. Mijenja se ideja o tome što je lijepo i poželjno. Nije potrebno biti mlada, mršava djevojka da biste se mogli zamisliti u odjeći s modnih pista. Osim što pokazuju da sve generacije mogu nositi odjeću tih dizajnera, ove žene služe i kao inspiracija mladim djevojkama, pokazujući im tko mogu jednoga dana postati. One predstavljaju žene koje zapravo vladaju poslovnim svijetom i modnom industrijom, te kupuju i nose dizajnersku odjeću. Modna industrija se jačanjem feminizma pomalo odmiče i od svoje dobro poznate mantre sex sells jer ženama više nije toliko važno izgledati kao da im je 20 godina i privlačiti mušku pozornost nego sve više teže postati samostalne i uspješne poput

Didion i Mitchell. No hoće li se ovaj trend nastaviti. „U modi, kao i u životu, uvijek postoje odstupanja od pravila - koja nikada neće postati pravilo. Tako je i s ovim kampanjama. Piste i modni časopisi i dalje će ostati mjesta na kojima se modeli prikazuju na mladim, visokim, tankim tijelima. Zašto? Jer je to zapravo i posao za takve osobe. Sve ostalo su modni ‘incidenti’, koji su uvijek dobrodošli“, rekla je Tihana Harapin Zalepugin, vlasnica modne agencije Talia. UKORAK S TRENDOM I hrvatski dizajneri Ogi Antunac i Zoran Mrvoš, imena iza brenda LINK, prate ovaj trend pa su tako kao lice za svoju kampanju za proljeće/ ljeto 2015. uzeli Tihanu Harapin Zalepugin. Ona je jedna od najpoznatijih osoba iz svijeta mode u Hrvatskoj, koja je svojim stilom i svojom modnom agencijom već godinama prisutna na hrvatskoj modnoj sceni. „Kako su LINK-ovi kupci često žene starije od 40 godina, a nesklone klasičnom modnom izričaju, tako je nekako spontano pao dogovor s Tihanom. Kampanju smo prezentirali na sajmovima u Düsseldorfu i New Yorku i kupci su oduševljeni jer se mogu poistovjetiti sa njom“, rekao je Zoran Mrvoš. Tihana Harapin Zelepugin u Linkovoj kampanji

Foto: Link

MODA Marija Kulušić novo je ime na hrvatskoj modnoj sceni

‘Ne tražim inspiraciju, ona je uvijek oko mene’ Puljiz G Mila milapuljiz@hotmail.com

M

arija Kulušić nekadašnja je studentica Tekstilno-tehnološkog fakulteta i novo ime na hrvatskoj modnoj sceni. Domaća modna scena svaki je dan sve veća i jača, ali se samo rijetki izbore za mjesto na hrvatskom modnom nebu. Ono što Mariju izdvaja jest zaokružena vizija i inovativnost. Svoju je debitantsku kolekciju predstavila 2013. godine nakon pobjede na uspješnom natječaju mladih dizajnera, LIFT by Perwoll. „Prva kolekcija kojom sam se predstavila na Fashion.hr-u bila je potaknuta veličanstvenom gotičkom arhitekturom. Sastojala se od deset izlaza, strogih geometrijskih linija u crnoj, sivoj i bijeloj boji. Osjećaj je bio pomalo nestvaran, kada se odjednom nađeš kraj etabliranih dizajnera, rame uz rame, znaš da se od tebe mnogo očekuje”, kaže Kulušić. Talentiranu dizajnericu moda fascinira još od malih nogu, oduvijek je bila dijelom njezine osobnosti i aspiracija. Kao i većina modnih zaljubljenika, i Marija ima svoje omiljene dizajnere koje cijeni i redovito prati.

Kada se nađeš kraj etabliranih dizajnera, znaš da se od tebe mnogo očekuje, kaže mlada dizajnerica

Pročišćeni bijeli oblici

“Od dizajnera iznimno cijenim rad Nicholasa Ghesquiere, osobito ono što je radio za Balenciagu, ali i danas pratim njegove poteze te smatram da je jedan od najtalentiranijih dizajnera današnjice. Zanimljiva mi je i Pheobe Philo za Celine, a često me oduševe Prada, Rick Owens, Gareth Pugh te Viktor & Rolf”, kaže dizajnerica. Rad mlade dizajnerice često se opisuje kao kompleksan minimalizam i, iako joj je takva estetika vrlo bli-

Mlada dizajnerica Marija Kulušić Foto: Jure Perišić

ska, ne želi se ograđivati određenim smjerom, jer, kako kaže, svaka kolekcija nosi svoju priču. Iza svake modne priče stoji i inspiracija, ono što je dizajnera potaknulo da napravi te potom predstavi određenu kolekciju. “Već sam više puta spomenula kako se ne trudim tražiti inspiraciju jer ona redovito nađe mene u stvarima koje me okružuju stoga mogu reći da je svaka kolekcija, odnosno koncept koji stoji iza nje, na neki način dio mene. To su stvari, ljudi, umjetnost, priroda – općenito je to sve ono što me na neki način fascinira”, ističe Kulušić. Realna je činjenica da u Hrvatskoj samo etablirani modni dizajneri uspijevaju preživjeti od svog rada. Iako imaju potporu javnosti i medija, mladi dizajneri suočavaju se ponajviše s nedostatkom izvora financiranja. “Moje iskustvo dizajnera koji je napravio tek prvih nekoliko koraka, nije previše ohrabrujuće, ali vjerujem da se stvari mijenjaju na bolje, a pozitivne kritike I pohvale dodatni su vjetar u leđa“, kaže dizajnerica. Sve se njezine kolekcije mogu vidjeti na www.marijakulusic.com ili na stranici na Facebooku.


Satira

Veljača 2015.

PA KAŽE...

NEWS BAR Nestašan portal već se tri godine sprda sa svim i svakim

‘Sigurni smo da humor oslobađa, nesigurni smo samo u seksu’

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

U

POZORENJE: Sve što pročitate u ovom intervjuu upitne je istinitosti. Vlado Lucić, osnivač najpoznatijeg satiričnog portala u Hrvatskoj; Borna Sor, Lucićeva desna ruka, takozvani izvršni urednik; još jedan partner u zločinu, glavni ured-

nik portala Domagoj Zovak, tiha voda koja “brege dere”, urednik satiričnih skečeva koji su nastali u sklopu News Bara, a prije planeta Zemlje - Zvonko Hrabar i mnogi drugi već tri godine vraćaju pučanstvu osmijeh na lice. A tu je i siva mačka Vilma. UPOZORENJE: U ovom intervjuu nema Borne. Kad vam počinje kolegij? Vlado: Dogovor je u 10. Domagoj dođe u 11 i onda u 12 zovemo Bornu i kažemo mu da je dogovor bio u deset. Domagoj: I onda on odgovori da je u autu, a ja čujem jastuk kak’ se gužva pod njim! Vlado: Da, i onda dok dođemo do dva već idemo na ručak. Zapravo uspijemo efektivno onak’ tri sata odraditi. Ali nije to uvijek tak’. Koliko se često koristite rupama u Zakonu? Posebno zato jer ste vi, gospodine Luciću, pravnik, sigurno znate neke trikove. Vlado: A da, sad da kažem... snima se, pa, hajde, priznaj, pravniče! Domagoj: Imaš lijepo na dnu News Bara uvjete korištenja, to ti je hrpa nekih termina koje Vlado koristi. Tak’ je on to namjerno, kad bi ljudi htjeli ići to iščitavati da odustanu. Ali tamo smo oprali ruke od svih eventualnih zabluda.

Vlado Lucić, Borna Sor, Domagoj Zovak, Zvonko Hrabar sa suradnicima i mačkom Vilmom utiru put satiri bez dlake na jeziku na ovim prostorima iako su, kažu, Hrvati ukočeni i ustrašeni

Vlado: A što se tiče rupa, naš Zakon ima jako puno rupa. Mi volimo te rupe, ali ih ne volimo dijeliti s drugima. Domagoj: Fora je što mi, prema nekim sadašnjim zakonima i prema tome a,kakav je ovaj Kazneni zakon i sve, moglo bi nas se... Vlado: Teeeeeeeško. Domagoj:... tužiti... ali nije se na to još nitko odvažio. Kako to da u Hrvatskoj ne postoji više satiričkih medija? Zvonko: Ma ne da se ljudima, ne da im se! Vlado: Zato jer ih mi sabotiramo, mi želimo stvoriti monopol! Domagoj: Znaš u čemu je fora? U nas je sudar podneblja. Mi, Hrvati, baš smo negdje na granici između onog njemačkog mentaliteta i tog nekog balkanskoga, opuštenog. Zapeli smo u tome i strahovito smo ukočeni. Ljudi su duhoviti, ali ih je strah. Humor je smijanje. Kad se čovjek smije, onda je slobodan. Vlado: To je trebao zapravo biti naš slogan - Humor oslobađa. Zvonko: Humor macht frei. Hoćete li prirediti tulum ako HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima? Vlado: Svakako, organizirat ćemo čitav festival za povratak HDZ-a.

‘Ćaća se vraća’, to će biti slogan. Domagoj: Oni čine za nas jednu od najprofitabilnijih industrija. Od 11. mjeseca, kad dođu na vlast, ja ti kažem - prvi konkretni gospodarski potez koji ćemo povući jest taj da će News Bar zaposliti jedno sto satiričara. Imat ćemo toliko materijala da to će biti strašno. Hiperproducirat ćemo se i napraviti paralelni portal. Vlado: Samo trebamo podijeliti pi-

kove. Ja sam bacio pik na Jandrokovića. I Rojsa, meni su njih dvojica dovoljna za cijeli News Bar. Zvonko: Ja bih da se Sanader vrati. Vlado: Mi smo portal koji je nastao s dolaskom ljevice, radimo u nehumanim uvjetima. Ovo je jedini medij koji je nastao za vrijeme dvije lijeve vlasti. Mislim, ako HDZ ne pobijedi, mi smo spremni za puč ovdje. Sad smo s Kolindom dobili na kapaljku. Domagoj: Ma podići ćemo i mi svoj šator! Vidjet ćeš ti cirkusa, imat ćemo majmune i klaune u tom šatoru. Vlado: Iznajmljivat ćemo za svadbe i nedjeljnu misu. Bilo tko se može priključiti vašem timu? Vlado: Svatko može poslati tekst, ali ne može bilo tko objaviti. Ali News Bar daje prigodu novim autorima. Evo, danas smo baš imali intervju s dečkom koji nam već dulje vrijeme šalje tekstove i imat ćemo ih još. Nemamo problema s egom, da smo mi najbolji. Domagoj: Da. Ako nađemo nekoga tko piše bolje od nas – super j*****, piši! Mi bismo htjeli biti odskočna daska ljudima. Budući da se sprdate s mnogima osjećate li se nesigurno dok hodate gradom? Vlado: Nesigurni smo samo u seksu.

ŠOK I VJEVERICA

Tko se u svemiru podrignuo još? by Tibor Trupec

tibortrupec.tt@gmail.com

Sapioseksualac je osoba koja osjeća seksualnu privlačnost prema inteligenciji ili ljudskom umu.

Astronauti ne mogu podrigivati u svemiru.

Ako u Google upišemo riječ „tilt“, cijela slika će se lagano nakositi.

Rekord u broju ovaca koje grupno počine samoubojstvo “postavljen” je 2005. godine u Turskoj, kada je 1500 ovaca slijedilo jedna drugu u skoku s ruba litice.

Svake godine pogine oko 2500 ljevorukih ljudi zbog korištenja naprava namijenjenih dešnjacima.

23

Ijezik prijegrizao!

Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

V

ijerojatno ćije biti tiješko ovo čitati ijer ima dosta nijeobičnih riječi koije nisu svojstvijenije hrvatskom ijeziku. Poanta ije upravo u tomije. U svim riječima sije skupovi –e, i –je mijenjaju skupom –ije, koji sije zadržava tamo gdije vijeć postoji. Potpuna upotrijeba ijekavicije ijedini ije način da obijedinimo svije našije gramatikije i pravopisije, tije konačno učinimo hrvatski ijezik prijepoznatljivim i ijednostavnijim za komuniciranije. Postoji višije razloga zašto ije upravo ovakva promijena svrsishodna. Ponajprije, dijeca u školi za vrijemije ispita, diktata i zadaćnica nijećije višije biti u dvojbi koja riječ sije pišije s –e, -je, ili –ije, vijeć ćije svima biti pravilo uvođijenije skupa –ije. Tako višije nijećije biti dvojbi oko toga pišije li sije „pogreška“ ili „pogrješka“. Ovdije nijema višije mogućnosti pogriješiti. Nadalije, svije vrstije riječi istog značijenja nije bi višije trijebalije imati različitu osnovicu, poput imijenice „upotreba“ i

ijezika koijemu toliko tiježimo. Tako sije, primijericije, u našim pijesmama nijećije višije moći čuti „ekavica“, koja ije svojstvijena za “cajkije”, za koije smatramo da truju našu mladijež. Osim toga, uklonili bismo i pisanije i govorenije „po Vuku“ koije ije u poslijednije vrijemije postalo svije raširijenije. Takođijer sije višije na Zagorcije nije bi smijelo glijedati kao na odbijeglije iz Srbije koji su prihvatili slovijensku kajkavštinu samo zato ijer koristije „ekavicu“. Izglijedno ije da bi ovije implikacije moglije utijecati i na zagorsku mladijež tako da počnije koristiti ijekavicu i ti-

Nije stvar samo u obrazovnim i gramatičkim implikacijama, vijeć i u stvaranju posijebnog i novog idijentitijeta našijeg ijezika. Skup –ije trijebao bi služiti razlikovanju našijeg ijezika od ostalih južnoslavijenskih ijezika koijemu toliko tiježimo. Tako sije, primijericije, u našim pijesmama nijećije višije moći čuti „ekavica“, koja ije svojstvijena za “cajkije”, za koije smatramo da truju mladijež glagola „upotrijebiti“. Famozni –ije bi u mnogo slučaijeva služio kao sufiks, prijefiks ili intijerfiks osnovicama riječi, što bi trijebalo olakšati njihovu tvorbu. Uvođijenije ijekavicije bi rijeduciralo upotrijebu dvoglasa lj i nj, ako iza njih stoji glas e. Na primijer, riječi „zelje“ i „uvođenje“ bi potpuno izgubilije dvoglasije. Pravopisno su sva ova riješenja lako primijenjiva. No, nije stvar samo u obrazovnim i gramatičkim implikacijama, vijeć i u stvaranju posijebnog i novog idijentitijeta našijeg ijezika. Skup –ije trijebao bi služiti razlikovanju našijeg ijezika od ostalih južnoslavijenskih

mije sije ijezično približi ostatku Lijepije našije. Naposlijetku, hrvatski bi ijezik takvom promijenom postao akustično lijepši i pijevniji, gotovo barokni, što bi našu kulturu učinilo još ijedinstvijenijom. Lingvisti, ijezikoslovci, političari i ostalije mudrije glavije trijebalije bi imati razumijevanja za ovaj prijedlog koji nije samo da bi riješio međusobnije ijezičnije prijeporije, vijeć bi i u samom narodu potakao vijeći osijećaj domoljublja. Vijerojatno i ovdije postoije nijekije manije, ali su u usporijedbi s prijednostima potpuno zanijemarivije. Još da riješimo problijem sa č i ć...


24

Zadnja

Veljača 2015.

SUDOKU

Powered by: RECEPTI

by

TIBOR TRUPEC tibortupec.tt@gmail.com

Tamne palačinke za svijetlu budućnost

Birdman

Novi film meksičkog režisera Alejandra Gonzáleza Iñárritua, osvajač četiri Oscara, prati priču posrnulog holivudskog glumca Riggana Thompsona, koji je slavu stekao igrajući ulogu Birdmana. Kako bi ponovno zaradio ugled u umjetničkim krugovima, Thompson odluči postaviti brodvejsku predstavu u koju ulaže sve ono što posjeduje i što ga čini čovjekom. Savršenom montažom Iñárritu postiže efekt „jednog kadra“, zaokružene cjeline koja je i najvećim filmskim znalcima velika nepoznanica, dok se s druge strane drži onoga u čemu je najbolji, karakterizacije likova. S obzirom na novitete koje je ovaj film donio, režiju koja OCJENA: 5/5 je kod Iñárritua postala konstantno kvalitetna, glumu protagonista koja teško da može biti bolja, nagrade u kategoriji najboljeg filma, režije, originalnog scenarija i fotografije nisu nikakvo iznenađenje. Redatelj: Alejandro González Iñárritu Glumci: Michael Keaton, Zach Galifianakis, Edward Norton

SNAJPERIST

(American Sniper) Oscari bez barem jednog tipičnog američkog propagandnog filma u kojem se izmjenjuju proratne i proturatne poruke, u kojem su njihovi vojnici prikazani kao heroji, u kojem jedna klasična obitelj pati zbog odsutnosti patera familiasa, ne bi bili Oscari. Ove godine čast da predstavi svu „čar“ američke vojske kroz prizmu SEAL-ova snajperista, Chrisa Kylea, dobio je Clint Eastwood, majstor drama maksimalno nabijenih emocijama. Ova biografska drama prikazuje sve pozitivne i negativne strane koje sudjelovanje u ratu donosi jednom prosječnom vojniku, koliko se teško riješiti PTSP-ja uzrokovanog konstantnom brigom za OCJENA: 4/5 vlastiti život, ali i život svoje obitelji na čiju sudbinu s drugog kraja svijeta osoba ne može utjecati. Vrijedi istaknuti glumu Bradleya Coopera koji je upravo ovom ulogom zaslužio nominaciju za najboljeg glavnog glumca, a film je nagrađen zlatnim kipićem u kategoriji montaže zvuka. Redatelj: Clint Eastwood Glumci: Bradley Cooper, Sienna Miller, Kyle Gallner

JUPITER U USPONU

Za recept je potrebno: 1 litra mlijeka, 1 decilitar mineralne vode, brašno za kolače, kukuruzno brašno, oštro brašno, raženo brašno, 3 jaja, 5 centilitara whiskeya ili ruma, 1 čajna žličica naribane limunove korice, 2 male vrećice vanilin šećera, 4 čajne žličice kakaa, 2 čajne žličice soli, čajne žličice cimeta, 1 žličica tekućeg ekstrakta vanilije, ulje 1.) U velikoj posudi izmiješamo sve vrste brašna koje imamo, s tim da stavljamo omjer 2:2:1:1 u korist kukuruznog i raženog brašna. Raženo brašno je potrebno prosijati prije upotrebe. U smjesu se dodaju jaja, kakao, cimet, sol, mineralna voda, whiskey, tekući ekstrakt vanilije, vanilin šećer te mlijeko i naribana limunova korica. Sve zajedno dobro se promiješa uz pomoć električnog miksera tako da smjesa bude tekuća, ali ne i prerijetka. Dakle, dozirati mlijeko i brašno do željene gustoće smjese. Nakon dodavanja svakog pojedinog sastojka, smjesu je uputno promiješati mikserom. 2.) Ove palačinke peku se kao i svake druge, nakon što namastimo tavu s nekoliko kapi ulja, odgovarajuća količina smjese stavlja se na tavu i peče se sa svake strane dok palačinka ne dobije odgovarajuću boju i kompaktnost. 3.) Napuniti palačinke po želji NAPOMENA: Sve sastojke je potrebno držati na podjednakoj temperaturi kako bismo izbjegli pucanje palačinki. Na primjer, ako smo jaja izvadili iz hladnjaka, potrebno ih je zagrijati u posudi s toplom vodom, ali ne kipućom jer ih ne želimo skuhati.

(Jupiter Ascending)

Novi film iz radionice The Wachowskis obitelji, režisera Matrix trilogije, donosi još jednu u nizu SF akcijskih drama koja se ni po kojem svom segmentu ne ističe u odnosu prema žanrovski sličnim filmovima. Priča prati Jupiter Jones, mladu čistačicu čiji se život potpuno promijeni kada je posjeti genetski modificirani borac, Caine Wise, koji je poslan na Zemlju s zadatkom da je pronađe jer njezin genetski zapis upućuje na osobu koja bi mogla poremetiti ravnotežu u svemiru. Budući da su Wachowski pokazali da su sposobni napraviti dobar, kvalitetan i zanimljiv SF film, “Jupiter u usponu” sigurno im nije jedan od boljih uradaka, ali će zadovoljiti ljubitelje žanra. Redatelj: Andy Wachowski, Lana Wachowski Glumci: Channing Tatum, Mila Kunis, Eddie Redmayn

Do sada smo vas putem zadnje stranice Globala „hranili“ receptima za glavna jela, a ovoga puta izbor je pao na jednu od najomiljenijih i za pripremu najjednostavnijih slastica na ovim prostorima pa i šire. Palačinke potječu iz zemlje vina i sira, Francuske, a mi vam ovom prilikom donosimo recept za posebne tamne palačinke koje će zamirisati kao najfiniji bakin kolač.

Raspisan natječaj za Rektorovu nagradu

OCJENA: 3/5

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini 2014./2015. Pravo prijave na natječaj imaju svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija. Može se prijaviti znanstveni ili umjetnički rad jednog autora (ili izuzetno, nekoliko autora, ali ne više od tri), a rok prijave je 30. travnja u 16 sati. (Mislav Lugonjić)

LAGANO TEŽE


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.