Powered by TCPDF (www.tcpdf.org)
T OP 10
PRIČA OVOG MJESECA Saint Laurent by Anthony Vaccarello ss19
01
ANALIZA
Čekajući nova svitanja Posljednji Tjedni mode pokazali su više nego ikad kako na tron modne industrije zasjedaju neki novi kreativni umovi, dok se nekad nedodirljivi titani bore da ostanu ukorak s vremenom. Osjetiti puls novih mladih generacija i dati im ono što od mode očekuju čini se da će biti ključ opstanka za sve, pa i najveće
Pripremio: Petar Trbović
M
Fotografije: Guliver/Getty Images
ada se na prvi pogled sve čini blještavije nego ikad, nakon završenih Tjedana mode koji su pokazali kolekcije za proljeće-ljeto iduće godine, čini mi se da se neki novi sumrak nadvija nad industrijom najavljujući neizvjesnu budućnost. Je li moda ponovno kontaminirana virusom površnosti, zaražena sindromom dosade?! Pri dolasku na nedavno održane revije u Milanu, imao sam osjećaj da se cijeli show priprema kao stage za neke druge performanse, a moda je u cijeloj priči ostala u sporednoj ulozi. Kada kažem moda, mislim na revije, kolekcije, ono zbog čega smo,
za pretpostaviti je, i bili tamo... Nekoć se već oko samog ulaska na reviju stvarao hype,, čekalo se ispred dvorane, osjećalo se nestrpljenje urednika, buyera... Sada se događa to da će vas protokol, ako primijete da niste zainteresirani za beskonačna street style naslikavanja i poziranja, ljubazno zamoliti i propustiti da uđete čim prije. Za one koji se još sjećaju dočekivanja Anne Dello Russo, sada je na ulazu na event horda influencera i blogera odjevenih u skuplje kombinacije od Anninih. Svi se slikaju. Revije beskrajno kasne... Pred Fendijevu reviju nedaleko od mjesta događanja, sjedim u centru Milana na terasi očekujući gđu Carlu
Off White je bio sav u znaku sporta, reviju su nosile i atletičarke, a ostvarena je u suradnji Abloha sa sportskim divom Nike
26
026-029 TOP PRICE - Fashion week.indd 26
15.10.2018. 09.38.35
Virgil Abloh nakon defilea Off White ss19
napustio Saint Lauren. Ali bez progresa, bez svježe vizije... a u modi su dvije godine jedna cijela vječnost u kojoj se sve promijeni. Nikoga ne zanima stari Saint Laurent, kad novi, koji stvara Anthony Vaccarello, izgleda fantastično, a upravo takva bila je i posljednja nezaboravna revija s najimpresivnijom kulisom od svih. ”Slimaneov osjećaj za trenutak je otupio”, zaključio je
CELINE
Nova generacija dizajnera, poput Virgila Abloha, vođena diktatima nove ere društvenih mreža, postavlja nova pravila igre, dok se velikani poput Slimanea i Tiscija nadaju da će zarada zvučnih brendova koje vode opravdati neinovativnost kolekcija koje stvaraju
▲
Vanni, kreativnu urednicu međunarodnih izdanja Grazije, i Giacoma, art direktora. Crni kombi sa zatamnjenim staklima parkira se netom do terase, a obližnja dva stola uskoro zaposjeda influencerica iz Kine koja je u Milanu sa svojim šesteročlanim(!!!) timom visažista, frizera i asistenata zaduženih za njezino uljepšavanje i ugađanje. Na sebi nosi Fendi total look od oko 20 tisuća eura. Nakon dva sata i završenog sastanka odlazim, a tim još uvijek radi na njezinim šiškama. “Spektakl” se događa – izvan piste. I doista, koliko spektakla, toliko i razočarenja ovog puta. Nakon relativno mirnog New Yorka, strasti su se uzburkale u Europi, gdje su sve oči bile uperene u dvije najiščekivanije revije sezone: debitantsku Riccarda Tiscija za Burberry te Hedija Slimanea za Celine. Ono što su obje revije postavile kao pitanje jest to voze li se dva dizajnera-povratnika, dva modna titana, i dalje u up-to-date vlaku kojim sada očito upravlja Virgil Abloh?! Tiscijeva revija dočekana je mlako, baš kao što je bila i kolekcija koja je jasno pokazala da Burberry očekuje simbiozu Tiscijeve kreativne genijalnosti s komercijalnim uspjehom, pa je očito opterećen drugim stvorio vrlo predvidivu i dosadnu kolekciju u kojoj je kreativni ushit posve izostao. Hedi Slimane, bez sumnje, ima horde svojih obožavatelja koji će hrliti kupovati novi Celine, no premijerna revija bila je toliko razočaravajuća da je malo tko mogao tako nešto očekivati. U oštroj kritici Tim Blanks je za “Business of Fashion”, najcjenjeniju i najobjektivniju platformu koja prati modnu industriju, napisao da je sve bilo toliko isto i toliko viđeno da je bilo frustrirajuće. Za razliku od “Vogueovih” i ostalih osvrta opterećenih strahočinjenicom da je vlasnik kuće Celine, konglomerat LVMH, najveći oglašivač, Blanksov osvrt bio je vrlo jasan i otvoren pokazatelj kako je struka doživjela novo lice brenda Celine. Dakako, nitko nije očekivao da će Slimane nastaviti kročiti putovima Phoebe Philo, znamo svi što se od njega otprilike moglo očekivati, no, nažalost, i to očekivano izgledalo je kao nastavak onog čime je pred dvije i pol godine
CELINE
BURBERRY BY RICCARDO TISCI SS19
Versace je prodan za dvije milijarde dolara
27
026-029 TOP PRICE - Fashion week.indd 27
15.10.2018. 09.39.47
T OP 10
PRIČA OVOG MJESECA
02
EKO
Strastveni borac
Modni svijet okupio se prošloga mjeseca u Milanu, no osim zbog Tjedna mode, okupio se i na drugom izdanju događanja Green Carpet Fashion Awards, koji ima za cilj proslaviti održivost, inovaciju i kontribuciju talijanskoj modnoj industriji te podržati etičnost mode. Iza tog projekta stoji Livia Firth, 46-godišnja dizajnerica, konzultantica i strastvena borkinja za ekologiju i održivi razvoj
I
Tekst: Andreja Pančur
ako su neki zlonamjernici misiju i viziju konzultantske tvrtke Eco Age te Livia Firth Design objasnili kao “igračku žene glumca Colina Firtha”, nakon gotovo 10 godina uspješnog poslovanja i druge godine organiziranja zelene verzije “red carpeta”, milanski Green Carpet Fashion Awards, na kojem nagrađuju modne velikane koji podržavaju mijenjanje koncepta “fast fashiona” Livia Firth ne samo da je dokazala da nisu u pravu nego se istovremeno prometnula u najvokalniju zagovornicu
Fotografije: Guliver/Getty Images
ekološki osviještene i moralne modne industrije, za koju sama Firth tvrdi da je jedna od najštetnijih za planet, ali i za razvoj zemalja Trećeg svijeta. Skepsa prema tome da se netko vrlo poznat okruži jednako utjecajnim i poznatim ljudima, koji u prekrasnim toaletama, uz čašu pjenušca, razgovaraju o okolišu i samoodrživom razvoju je, naravno, jasna, ali je jednako tako poprilično jednostavno uvidjeti tko čini nešto zato što je to sad “popularno”, a tko zato što je društveno angažirana osoba, neovisno
Unatoč tome što su mediji njezine stavove proglasili ‘’novom igračkom’’, Livia je svojim uspješnim projektima Eco Age i Green Carpet Fashion jasno dala do znanja da joj nije do igre, a usput je pokazala to da ekološki osviještena moda može izgledati fenomenalno!
30
030-031 TOP PRICE - Livia.indd 30
15.10.2018. 09.41.26
o tome koliko paparazzija ih prati i koliko njihovo ime odzvanja po medijima te koja koristi svoj status za bolje sutra. Livia Firth svakako spada u drugu kategoriju, uz dodatak da je često percipirana kao ona “iza svakog uspješnog muškarca stoji...”. Tako se, kao Amal Clooney, uspjela izboriti za to da njezino ime u javnosti stoji samostalno, popraćeno isključivo njezinim postignućima. Kako bi i trebalo biti. PROVALA U RAD TEKSTILNE TVORNICE ”Nakon što sam prvi put otišla u Bangladeš 2008. kao ambasadorica Oxfama, vezano za jedan slučaj obiteljskog nasilja, s novinarkom Lucy Siegle, u Dhaki smo zatražile da nas se “provuče” bez znanja u tekstilnu tvornicu. Jedini ulaz čuvali su naoružani zaštitari, u tvornici se jednostavno nije moglo disati od vrućine, svi prozori bili su zatvoreni, a ventilacija nije radila. Svaki kat bio je prepun radnicama, koje su morale završiti 100 do 150 komada odjeće u jednom satu. Bez prava na bolovanje, samo dvije pauze za toalet, bez ikakve zaštite na radu. Izgledalo je poput zatvora. Nakon povratka kući, nisam se mogla pretvarati da to nisam vidjela, da nisam svjedočila proizvodnji “fast fashion” odjeće koju mi tisućama kilometara daleko kupujemo po iznimno povoljnoj cijeni. Nama je odjeća jeftina jer stvarnu cijenu plati netko drugi.” Ovaj događaj potaknuo je Firth na aktivnije djelovanje, a nakon strašnog događaja u Rana Plazi 2013. godine, kad se tekstilna tvornica doslovce urušila i ubila više od 1000 ljudi, većinom žena, djelić horora, koji je mnogim tekstilnim djelatnicama stvarnost, mogao je na trenutak vidjeti cijeli svijet. I ubrzo na to zaboraviti. ”Nakon dvije godine vratila sam se u Bangladeš vidjeti je li se štogod promijenilo nabolje zbog Rane Plaze, zato što su mnoge neprofitne organizacije radile pritisak i adresirale problem zdravlja i sigurnosti osoba u tekstilnim tvornicama. Ukratko, mogla bih pričati o tome satima. Gotovo se ništa nije bilo promijenilo.” I pokazala nam je što je vidjela kao izvršna producentica dokumentarnog filma “The True Cost”, uz gostovanje Stelle McCartney i Vandane Shive te redatelja Andrewa Morgana, koji govori o stvarnom utjecaju mode na ljude i planet. ”Nasreću, svijest konzumenata se pojačala, povećava se broj ljudi kojima je jasno kako i gdje se odjeća koju nose proizvodi.” OD DIZAJNERICE DO KONZULTANTICE Ubrzo je shvatila da nije dovoljno zadržati se na nelegalnom ulasku u tvornice i snimanju dokumentarnih filmova, a niti na informiranju potrošača. Stoga se okrenula dizajnerima i proizvođačima. Spojila je svoje tri strasti: modu, ekologiju i društvenu angažiranost te osnovala brend Livia Firth Design, a danas je kreativna direktorica konzultantske tvrtke Eco Age, koja surađuje s modnim brendovima na razvijanju održive proizvodnje prilagođene današnjem vremenu i potrebama našeg planeta. Među njima su Gucci, Chopard, Erdem te Stella McCartney, kao i nemodni giganti kao što je stadion Wembley. Ubrzo je shvatila i to da se modne kuće promoviraju putem revija i odijevanjem poznatih
Livia glasno zagovara važnost društvenog angažmana kad je riječ o održivom razvoju i jednakim radničkim pravima, i nikad ne prestaje otvarati oči onima koji žele zaboraviti pod kojim uvjetima se odjeća koju nose proizvodi
osoba, tako da je ubrzo postalo logično kreirati Green Carpet Challenge, projekt koji ima za cilj osvijestiti važnost održive mode i socijalne skrbi, potičući poznate osobe na to da nose etičke dizajne na visokim događanjima i time reflektiraju održivi stil kao popularan. Da joj je uspjelo u naumu dokazuju i imena ovogodišnjih prezenterica: Cindy Crawford, Cate Blanchett, Julianne Moore, a popis gostiju, iako još nedostojan nečeg poput Met Gale, i dalje vrvi poznatim osobama iz sfere mode. ”Ona uistinu ne staje. Ako joj kažeš ‘ne’, pitat će te opet. Cijenim to”, izjavio je onomad Tom Ford. ”Potiče je ono u što vjeruje, a to je etična moda”. Da je svakako ništa neće zaustaviti dokazuje i činjenica kako se nije samo zaustavila na modnoj industriji. Snažna je pobornica ženskih prava te je osnivačica inicijative The Circle, koja radi na suzbijanju siromaštva i osnaživanju žena diljem svijeta. Njezina izjava nakon osvajanja UN-ove nagrade Leader of Change (Vođa promjene) 2012. godine sugerira da se niti tu ne planira zaustaviti: ”Ne želim biti promatračica ovog svijeta. Kad postigneš kontrolu nad svojim životom, to znači da možeš preuzeti odgovornost.” 31
030-031 TOP PRICE - Livia.indd 31
12.10.2018. 14.45.31
T OP 10
PRIÄŒA OVOG MJESECA
40
040-041 TOP PRICE - Sretne skole.indd 40
15.10.2018. 09.28.19
07
D R U ŠT V O
Kurikulum sreće Ne mogu reći da imam slonovsko pamćenje, ali sjećam se kako smo 80-ih u školi pjevali “Kad si sretan”. Isto to pjevao je i moj stariji sin na početku svojeg školovanja prije 12 godina, kao i prošli mjesec moj mlađi prvašić. Nažalost, tu nekako naše učenje o sreći u školi staje. No što kada bi nas škole učile sreći? To nije tek utopija, takva mjesta doista postoje… Tekst: Zrinka Bertović Skračić Fotografija: Guliver/Getty Images
Z
dravlje je ključan dio svakog sustava javnog obrazovanja, ali često zaboravljamo da se ono ne svodi na prehranu i satove tjelesnog. Još 1947. godine Svjetska zdravstvena organizacija definirala je zdravlje kao stanje mentalnog i društvenog – a ne samo fizičkog – blagostanja. U to ime, danas sve više škola diljem svijeta u svoj kurikulum uvodi društveno-emotivne poduke, učeći djecu i mlade sposobnostima kao što su samosvijest, empatija i aktivno slušanje. Istraživanja su, naime, pokazala da su sretni ljudi uspješni u cijelom nizu područja, uključujući veze (ljubavne, prijateljske i poslovne), zdravlje, dugovječnost, zaradu te akademska i poslovna postignuća. Sretni ljudi bolji su pri obavljanju više zadataka i lakše rješavaju i one dosadne među njima, oni su kreativniji, povjerljivi, spremni pomoći i društveni su. Mogli bismo se stoga zapitati zašto to nije jedna od primarnih stvari koju učimo djecu od najmanjih nogu?! E pa, neki to i čine... PRISTUP NA ISTOKU Indija sve više pozornosti pridaje dobrobiti svojih najmlađih članova društva. Tako je u Delhiju ovoga ljeta u škole uveden “Kurikulum sreće”. Djeca u dobi od pet do 15 godina počela su učiti kako da sreću ne traže izvana, nego unutar sebe, pomoću pozitivnih emocija. Svi smo čuli za mindfulness, koji se kod nas obično prevodi kao usredotočena svjesnost, no taj pojam potječe iz drevne indijske riječi za sate, pa nije nimalo iznenađujuće da djeca u školama u Delhiju uče takvu vrstu disanja, piskaranja i disanja.
Djeca svakodnevno sat vremena posvećuju ovim satovima sreće, na kojima se uče nositi sa svojim osjećajima (mlađi), ali i razvijati povjerenje, poštivanje, zahvalnost, brižnost i ljubav (stariji). Učitelji su primili detaljne naputke o podučavanju, kao i priče u vidu moralnih znanstvenih lekcija koje će učenicima pomoći u razlikovanju dobrog od lošega. U konačnici, djeci bi to trebalo pomoći da postanu značajni sudionici društva, pogotovo u suvremeno doba ispunjeno društvenim mrežama i smanjene ljudske interakcije, a nakon svega naučenog navodno će se znati uzdići iznad stereotipnih razmišljanja, nositi sa stresom i tjeskobom, razvit će uravnotežen pogled na svakidašnjicu te postati odgovorna zrela bića. Međutim, mišljenja stručnjaka o ovom programu prilično su polarizirana. Dok jedni napominju da se sreća ne može naučiti (o čemu filozofi raspravljaju od pamtivijeka) te da će ovo biti tek još jedan dodatni sat u ionako preopterećenoj satnici školaraca, drugi smatraju da je riječ o dobroj inicijativi koja bi, doduše, trebala rezultirati preobraćenjem cijelog školskog sustava u sretno okruženje (isključivanjem ispita i učenja nepotrebnih, suvišnih informacija). Treći napominju da je – u doba kad se djeca međusobno tuku zbog jednog ružnog pogleda i počinjavaju samoubojstva zbog komentara na internetu – bilo kakva pomoć dobrodošla. NI ZAPAD NE ZAOSTAJE Na Zapadu se većinom uči da okolina kontrolira sreću pojedinca, pa društvo pokušava uspostaviti kontrolu nad svojom
sredinom. Istočnjački filozofi, s druge strane, redovito su bili skloniji vjerovati tome da sami upravljamo svojom srećom, kroz naš um i način na koji percipiramo stvari, tako da možemo isključiti okoliš iz svojeg malog, privatnog oblačića radosti. No iako Zapad i dalje nije u potpunosti napustio svoju ustaljenu doktrinu, sve više naginje pronalasku mira i zadovoljstva (te posljedično, blagostanja) unutar sebe. Tako se sreća podučava i u školama u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Ne samo to, u potonjoj se očekuje da će program Gelukskoffer (Kofer sreće) biti proveden u svim školama do 2020. godine. I na našem kontinentu cilj je djecu naučiti vještinama koje će koristiti njihovoj dobrobiti i osnaživanju te kako da uspostave ravnotežu između znanstvene i emocionalne inteligencije. Djeca već uče samostalno odlučivati, biti odgovorni i samouvjereni, ali i kako pronaći zadovoljstvo i prednosti u timskom radu i pristupu. KRAJNJI CILJ: OSOBNI RAZVOJ Osobni razvoj trebao bi biti početna i završna točka obrazovanja, a temelji se na pozitivnoj psihologiji koja bi trebala uroditi vještinama koje će današnjoj djeci pomoći kako na tržištu rada tako i u unaprjeđivanju kvalitete života. Iako neki sve skupa otpisuju kao “psihološke bljezgarije”, pozivajući se iznova na premisu da se sreća ne može naučiti, nego iskusiti u izazovima svakodnevice, čak ni oni ne nude alternativu. Da, potraga za srećom i njezino doživljavanje vrlo je osobno i za svakog različito iskustvo. Ovaj pristup, u svakom slučaju, djeci ne može odmoći na tom putu, a budući da sreći svi težimo, i kad smo sretni, sve nam je lakše, ispunjeni smo i zadovoljni te to širimo i na druge oko nas, zašto ne bismo počeli učiti o njoj u jednoj od najvažnijih organizaciji koja nas uvelike oblikuje na putu odrastanja – školi?! 41
040-041 TOP PRICE - Sretne skole.indd 41
15.10.2018. 09.44.02
T OP 10
PRIČA OVOG MJESECA
10
FILM
Zvijezda je ponovno rođena Iza Lady Gage nije najuspješniji period: albumi joj nisu osvojili publiku niti kritiku, prekid dugogodišnje veze joj je emotivno teško pao i povrh svega je imala zdravstvene probleme. Glazbeni svijet ju je gotovo otpisao, ali nakon filma “Star is Born”, čini se da njezina zvijezda ponovno sjaji Tekst: Nives Bokor Fotografija: Guliver/Getty Images
U
vijek sam znala da ću biti zvijezda”, izjavila je Lady Gaga u jednom intervjuu. ”Moj najveći strah je da ljudi prestanu vjerovati u mene. Zato je moj posao da napravim sve kako bi nastavili vjerovati.” Riječi 22-godišnje Stefani Joanne Angeline Germanotte gotovo su proročke kada gledamo njezinu karijeru koju su obilježili nevjerojatni vrhunci, ali i potpuno krivi potezi. Danas, 10 godina kasnije, glazbenica ne može biti u većoj žiži nego što jest. Predviđa se da bi mogla osvojiti Oscara za ulogu u filmu koji je doživio dosad tri remakea, i to s glavnim glumicama poput Judy Garland i Barbre Streisand, “Zvijezda je rođena”. Radi se o njezinom filmskom prvijencu pa bi osvajanje u tom slučaju bilo još značajnije. Iz današnje perspektive, gotovo je nevjerojatno da su redatelju i njezinom partneru u filmu, Bradleyu Cooperu, govorili da je “lud” što želi dati ulogu Lady Gagi, čija je strelovita karijera počela doživljavati silaznu putanju nakon dva albuma koji nisu doživjeli hvalospjeve od kritike i fanova, sramotnih organizacijskih propusta na turnejama i velikih kriznih momenata u privatnom životu, od zdravstvenih problema do ljubavnog brodoloma s dugogodišnjim partnerom Taylorom Kinneyem. ODLUČNOST I KARIZMA Cooperov redateljski prvijenac je priča o pjevačici u usponu, Ally (glumi je Lady Gaga) koja se zaljubi u veliku glazbenu zvijezdu Jacksona (glumi ga Cooper), ali kako njezina karijera doživljava svoj procvat, njihova veza propada. Oboje ih počnu uništavati demoni
s kojima se Jackson već duže vrijeme bori. Bradley je inzistirao, nakon samo jednog probnog kadra u kojem je maknuo sav make-up s njezinog lica, da je jedina osoba koja može zamijeniti kultnu Barbru Streisand – Lady Gaga. Jedan član njezinog tima je rekao: ”Bradley je znao da je to uloga koju može samo Gaga odglumiti. Ne samo zato što uloga toliko rezonira s njezinim privatnim životom nego zato što je znao da se mora dokazati. Prvog dana probnog snimanja vidio je tu odlučnost koju je oduvijek imala, vidio je talent, bol i tada je znao da će ona dati sve od sebe. I dala je.” NEPRIKOSNOVENI TALENT Teško je ne pretpostaviti što je to Bradley Cooper vidio na Lady Gagi. Od kada se pojavila na glazbenoj sceni, bilo je nemoguće da vam promakne njezina volja za uspjehom. ”Sve što radim, sve što kažem, sve što nosim je zato da dobijem od ljudi reakciju. Ljudi će me voljeti ili mrziti, ali me ne mogu ignorirati. Nema šanse da im to dopustim. Oduvijek sam voljela Davida Bowieja jer ga nije bilo strah iznova se mijenjati. Zato sam oduvijek voljela i Madonnu i Andyja Warhola jer se iznova vraćaju.”, rekla je. No kako je njezina karijera odmicala, bilo je sve jasnije da njezina potreba za provokacijom i šokiranjem preuzima njezin glazbenu ingenioznost. Malo ljudi zna da je Stephani naučila svirati klavir s četiri godine, a da je već s 11 godina dobila poziv iz Julliarda, no njezini su roditelji odlučili da ostaje u katoličkoj školi. Nekoliko godina kasnije, odobren joj je upis na jedan od najprestižnijih fakulteta na svijetu Tisch School of the Arts, čime je postala jedna od 20 osoba na svijetu u povijesti škole kojima je odobren raniji upis. Ili činjenicu da je u početku radila za Interscope kao tekstopisac i napisala nekoliko hitova za glazbenike poput Britney Spears, Pussycat Dolls, Fergie… S vremenom je taj njezin talent pao u drugi plan. Lady Gaga je sama priznala da je njezin pad krenuo kada nije više imala potrebu dokazivati se: ”Najbolji dio početaka bio je izazov da ljudi počnu vjerovati u mene.” Tek kada je postala jedna od najvećih glazbenica na svijetu, krenuli su neuspjesi. Album “Cheek to Cheek” koji je napravila u suradnji s Tonyjem Bennettom bio je jedan od najvećih “promašaja” te godine, a njezin album “Joanne” prodao se u samo milijun primjeraka u usporedbi s prvijencem koji se prodao u 15 milijuna primjeraka. Bezvoljnost se vidjela i u intervjuima – sve je više spominjala odlazak iz industrije, a svojim prijateljima priznala je da se osjeća izgubljeno… No bilo je nemoguće da talent poput Lady Gage nestane sa scene. Čini se da je ono što je trebala izazov i osjećaj da riskira – ono što joj je dao Bradley Cooper.
Danas, glazbenica ne može biti u većoj žiži nego što jest. Čak se predviđa da bi mogla osvojiti Oscara za ulogu u filmu “Star is Born”
46
046-047 TOP PRICE - Lady Gaga.indd 46
15.10.2018. 09.48.03
47
046-047 TOP PRICE - Lady Gaga.indd 47
12.10.2018. 15.00.14
THE CAMP POKRET
U Francuskoj se nalazi the Camp, takozvani hram digitalne budućnosti, koji ima za cilj digitalno formirati buduće generacije koje će svojim inovacijama mijenjati svijest i budućnost tehnološkog svijeta Tekst: Andreja Pančur Fotografije: PR
U
neka davna vremena, kad bi netko rekao da ide u kamp, prva pomisao na to bila bi “šator”, druga “ležanje na podu”, treća “gušteri”. I dok su se turistički kampovi modernizirali do te mjere da ljudi s prosječnim budžetom više nemaju što ondje tražiti, pojam “kampa” prestao je biti samo sinonim za odlazak na ljetovanje ili festivale, i to odavna – bilo je sportskih kampova, jezičnih, glazbenih, onih koji pomažu pri stjecanju zdravih navika, a danas možemo čuti kad netko odlazi u kamp,
i dodatak “učiti kodirati” ili “učiti kako postati poduzetnik”. Onaj o kojem ćemo ovog puta govoriti jest kamp koji svojim ambicijama želi postati “francuski Silicon Valley”, a pojednostavljeno, riječ je o kampu koji “provocira inovaciju”. Jednostavno se i zove, “thecamp”, no slojevitost njihova rada i truda, koja ima za cilj digitalno formirati buduće generacije koje će svojim inovacijama mijenjati svijest i budućnost tehnološkog svijeta, zapravo, uopće ne zvuči toliko lagano za učiniti. No investitori poput Microsofta i Googlea, koji stoje iza
56
056-059 THE CAMP.indd 56
12.10.2018. 15.05.28
Razgovarali smo s Antoine Meunierom, koji nas je uputio u viziju ovog velikog projekta
Ovaj kamp ima ambiciju postati “francuski Silicon Valley”, a unatoč tome što se zove vrlo jednostavno, njihov cilj to svakako nije: digitalno formirati buduće generacije, koje će svojim inovacijama mijenjati svijest i budućnost tehnološkog svijeta.
vizije nedavno preminulog Frédérica Chevaliera i projekta vrijednog 20 milijuna eura, vjeruju da je ipak moguće stvoriti svojevrsni hram digitalne budućnosti u vidu prvog europskog digitalnog kampa.
ZAJEDNIČKI VAL JE SNAŽNIJI Iako sve gore navedeno može zvučati kao “sve su potrpali u isti koš umjesto da se podrobnije bave jednom temom”, samo jedan malo podrobniji pogled na njihovu web-stranicu govori da su ozbiljno pristupili svojoj agendi, kao i da su svjesni da se promjene ne događaju
▲
UJEDINJENI UMOVI Cilj Frédérica Chevaliera bio je izgraditi mjesto koje će uključiti studente, kreatore i poduzetnike, kampus koji će biti na neki način “ograničen” kako bi se pomoglo razmjeni ljudi koji su često prisutni na ovom mjestu. Ideja je kampus
koristiti reducirano kako bi izazvao dijalog i stvorio inovaciju, a pruža prostor za 300 studenata, voditelja projekata, poduzetnika i istraživača u inkubaciji, naziva “Climb”, u trajanju od tri mjeseca do godine dana. Ova vrsta “alijeniziranja” od svakodnevice i smještanja ljudi sličnih interesa, a različitih iskustava, ima za ideju potaknuti na stvaranje i davanje nove dinamike. To je metoda koja se koristi u Silicijskoj dolini kad je potrebno pobuditi genijalnu ideju startupova koji će postati budući divovi internetskih ponuda. Ovaj
međunarodni kampus, smješten u francuskom predgrađu Aix-enProvence, usredotočuje se na koncept pametnih, održivih gradova i njihovih stanovnika, s vizijom budućnosti za koju smo svi odgovorni. Thecamp je mjesto gdje se talenti iz cijelog svijeta mogu obučavati, nadahnuti i raditi na projektima kako bi razvili rješenja i održive modele vezane za hranu, mobilnost, energiju, ali i budućnost rada ili umjetne inteligencije. Osim svojevrsne inkubacije, thecamp nudi prostor za konferencije, sastanke, hackatone, prostor za osnaživanje mladih i eksperimentiranje. Nedavno su proslavili i godinu dana rada, a Antoine Meunier, direktor komunikacija i član Izvršnog odbora thecampa, ponosan je na njihova dosadašnja postignuća: Već smo u prvoj godini radili s 1200 mladih od dobi od 7 do 25. Četrdeset mladih kreativaca iz 17 zemalja sudjelovalo je u našoj suradničkoj rezidenciji, gdje su stvorili 12 prototipova za projekte pozitivnog utjecaja. Tijekom prve godine kampa, 30.000 ljudi iz 50 različitih zemalja pristiglo je u kamp. Brzo smo narasli u jednoj godini, ali još uvijek imamo dug put.
57
056-059 THE CAMP.indd 57
15.10.2018. 09.51.19
INTERVJU
G A L A
M A R I J A
V R B A N I Ć
Dizajnerica koju pratimo Ako je suditi po novim generacijama hrvatskog dizajna, čije je vrijeme došlo ili tek dolazi, straha za njegovu budućnost, srećom, nema, a to možemo zaključiti i na primjeru jednog sjajnog mladog domaćeg brenda Price on Request Razgovarala: Hana Bartolović Fotografije: Matej Jurčić, Jade Berry, Rory James
68
068-070 INTERVJU - Gala.indd 68
12.10.2018. 15.09.21
O
vaj brend nas je u kratkih nekoliko sezona zaintrigirao, potaknuo na to da kritički razmislimo o nekim gorućim problemima suvremene mode i naposljetku osvojio svojim kolekcijama. Iza njega stoji mlada Čakovčanka Gala Marija Vrbanić, čiji je rad vrlo brzo zapažen, pa nije trebalo proći puno da se otisne i u veliku modnu metropolu London. Ondje se nedavno predstavila kolekcijom satkanom od recikliranih komada iz arhiva svoje mame, svjetski uspješne modne dizajnerice Ksenije Vrbanić, no put koji je izabrala za sebe ipak je nešto drukčiji i svakako bismo mogli reći – samo njezin. Što je sve otkrila u razgovoru za Graziju, saznajte u nastavku. Iza tebe je vrlo uspješan mjesec; u rujnu si predstavila svoju kolekciju u sklopu London Fashion Weeka. Je li ti ovo prvi susret s jednom tako velikom modnom pozornicom i kako bi opisala to iskustvo?
Nije prvi, ali je prva revija. U lipnju smo sudjelovali u showroomu za vrijeme pariškog Fashion Weeka, koji je okupio dvadesetak već dosta etabliranih dizajnera, a za koji ne postoji aplikacija, nego te moraju pozvati. Tako da je i ondje već bio prisutan taj osjećaj. Jako je zabavno, samo je bitno znati iskoristiti priliku i snalaziti se u moru informacija koje se kreću jako brzo. Ondje si se predstavila kolekcijom POR/NO XD, koja je zanimljiva na niz načina, no mnogima najprivlačnija činjenica je ona da si u kolekciji reciklirala i nadogradila arhivirane komade brenda Xenia Design. Kako je izgledao taj proces i koliko je vremena prošlo od početne ideje do realizacije kolekcije?
U naše prve dvije kolekcije vodili smo se nekim klasičnim pristupom gdje bismo naručili materijale, napravili skice, otišli u proizvodnju itd. Cijeli taj proces za mene se doimao nekako krivo jer sam konstantno gledala u brdo neiskorištenih materijala i arhivirane XD robe. Pitanje je bilo skroz logično, tj. zašto stalno naručujemo i kupujemo novo, kad je novo cijelo vrijeme pokraj nas, samo je potrebno malo promijeniti percepciju? Ta kolekcija je odgovor na to pitanje. Kolekciju smo radili u vremenu predviđenom za to, otprilike dva mjeseca, ali proizvodni proces je puno brži nego kad se radi nekim klasičnim putem. Tako smo zapravo uštedjeli i dosta vremena, koje smo usmjerili na idejna rješenja. Naravno, velik je izazov vlastitu priču prenijeti preko drugog brenda, koji u slučaju XD-a ima užasno jak i drukčiji identitet od našeg, ali zato i jest zabavno.
Mislim da je održivost termin koji se danas koristi za sve moguće te postaje jeftin marketinški alat. Ja nekako imam averziju prema tom izrazu i svemu što nosi predznak “eko”. Osobno, ne kupujem high street brendove. Posjedujem onoliko odjeće koliko mi treba, a umjesto da kupim 10 high street stvari, kupim jednu kvalitetnu. Izgledam bolje, osjećam se bolje i posjedujem nešto što traje i ima vrijednost. Nije problem ni u plastici, a nije ni rješenje uzgoj organskog pamuka. Rješenje je smanjiti brzu potrošnju i proizvodnju.
Gala se nedavno predstavila na Tjednu mode u Londonu kao jedna od troje izabranih u “Ones to Watch” kategoriji
Kako gledaš na brzu modu i high street brendove? Čini se da se jako puno Hrvata odijeva upravo ondje i teško je ostati (ili postati) konkurentan njima.
Kao što brza hrana nije zdrava, tako ni brza moda nije zdrava. S obzirom na to da su zdrava prehrana i briga o vlastitom tijelu veliki trend, a fitness instruktora je sve više, nadam se da nas ubrzo očekuje trend modne dijete/detoxa. Kada je riječ o hrvatskom dizajnu, često
▲
Ova kolekcija nosi i poruku o održivosti, na kojoj počinje inzistirati sve više brendova.
Što ti iz svoje perspektive radiš na tom planu i misliš li da je stvarna, globalna promjena moguća?
69
068-070 INTERVJU - Gala.indd 69
15.10.2018. 10.00.15
UČINITE JESEN BLJEŠTAVOM POPUT NEONA, NAJUZBUDLJIVIJEG TRENDA SEZONE FOTOGRAFIJE: JELENA BALIĆ KREATIVNO VODSTVO I STYLING: PETAR TRBOVIĆ
72
071-083 EDITORIJAL HR.indd 72
12.10.2018. 15.10.27
Pulover od kašmira 4.230 kn i jeans 4.380 kn, oboje Alberta Ferretti, Magali Store. Ruksak i čarape – vlasništvo stilista. Kožne cipele – Proenza Schouler, 4.900 kn, Heraldi
73
071-083 EDITORIJAL HR.indd 73
12.10.2018. 15.10.30
GOLD RE 98
098-103 EDITORIJAL NAKIT.indd 98
12.10.2018. 15.18.17
RED PINK Fotografija i retouch: Domenico Donadio Styling i kreativno vodstvo: Carmen Incarnato
99
098-103 EDITORIJAL NAKIT.indd 99
12.10.2018. 15.18.31
MIU MIU
GABRIELA HEARST
SHOPPING
Mango, sako 380 kn i suknja 230 kn
MOSCHINO
Sisley, sako oko 1.300 kn i suknja oko 570 kn
za svak
FENDI
Vivienne Westwood, netaporter.com
ODIJEL Liu Jo, sako 2.050 kn i suknja 1.020 kn
PRADA
Joseph, cijena na upit, Heraldi
Zara, sako 300 kn i suknja 230 kn
Roland Mouret, netaporter.com
112
112-113 SHOPPING - Odijelo.indd 112
12.10.2018. 15.27.15
ELO
BOTTEGA VENETA
MOSCHINO
Max Mara, sako 11.869 kn i hlače 2.269 kn
Benetton, sako 799 kn i hlače 449 kn
CHRISTIAN DIOR
aki dan! Odijela sa suknjom ili odijela s hlačama, borba je unaprijed izjednačena. Za koje god se odlučili, obratite pozornost na finoću tkanine i preciznost krojenja
Tibi, sako 7.140 kn i hlače 4.380 kn, Magali Store
Joseph, cijena na upit, Heraldi
Pripremio: Petar Trbović Fotografije: Guliver/Getty Images, PR
LOEWE
Sisley, sako oko 1.300 kn i hlače oko 670 kn
TOM FORD
Liu Jo, sako 1.690 kn i hlače 940 kn
Mango, sako 530 kn i hlače 380 kn
113
112-113 SHOPPING - Odijelo.indd 113
12.10.2018. 15.27.45
2CELLOS U SURADNJI S MARKOM S.OLIVER
U ovom posebnom modnom izdanju Grazije odlučili smo jedan segment posvetiti i muškarcima kako bi za sebe napokon nešto pronašli i oni naši čitatelji koji kriomice bace oko na naše stranice. Zato ćemo ga i otvoriti editorialom brenda s.Oliver, koji je u svojoj novoj kolekciji zastupio sve top-trendove za muškarce ove sezone. Glavni protagonisti editorijala su svjetski uspješni violončelisti Luka Šulić i Stjepan Hauser, koji se ponovno suočavaju s kampanjom marke s.Oliver, a snimljen je u Slovenskom narodnom kazalištu u Mariboru od strane renomiranog modnog fotografa Marka Grubišić. Veličanstvena stara dvorana i dvorište pružili su izvrsnu pozadinu za s.Oliver mušku jesensko-zimsku kolekciju, u kojoj je naglasak na pleteninama i jaknama. Glavne boje su antracit siva i bordo crvena, a svojim urbanim stilom kolekcija je namijenjena modernim nomadima koji žele trendove i udobnost na svakom koraku. Na fotografijama: Luka: jakna s.Oliver (1.099 kn), pulover s.Oliver (399 kn), jeans hlače s.Oliver (559 kn). Stjepan: košulja s.Oliver (239 kn), vesta s.Oliver (599 kn) i hlače (559 kn)
119
119-123 S'OLIVER.indd 119
15.10.2018. 11.02.34
Stjepan: jakna QS by s.Oliver, 639 kn i hlače s.Oliver 559 kn
Luka: jakna s.Oliver 799kn, majica s.Oliver Black Label 159 kn, hlače s.Oliver 559 kn
120
119-123 S'OLIVER.indd 120
15.10.2018. 07.56.50
lifestyle
Oni rijetki koji su zakoraÄ?ili na tlo Sjeverne Koreje su zapravo mogli posjetiti svega petnaestak dozvoljenih lokacija
142
142-145 LIFESTYLE - Putovanje Severna Koreja.indd 142
12.10.2018. 15.46.37
Putovanje u
PROŠLOST Ne znamo koliko ste upoznati s novim trendom u turizmu, dark tourism, što bi u slobodnom prijevodu bio “crni turizam”, ali visoko na ljestvici poželjnih destinacija nalazi se upravo Sjeverna Koreja… Koji su dojmovi onih rijetkih turista koji su dobili priliku kročiti u ovu zatvorenu zemlju i što biste mogli očekivati ako je i vama na travel listi? Tekst: Iva Todorić Fotografije: Guliver/Getty Images
I
ako trenutačno ne postoji baš previše turističkih agencija koje nude putovanje u ovu, po mnogima najzatvoreniju zemlju svijeta koja nosi snažnu negativnu stigmu s obzirom na posljednje zaokrete u vanjskoj i unutarnjoj politici Sjeverne Koreje, koja nove izvore državnih prihoda vidi baš u turizmu, u bliskoj budućnosti to bi se vjerojatno moglo promijeniti. Ova destinacija, koja se vrlo rijetko (ili gotovo nikada) ne pojavljuje na listi hot i must-see turističkih odredišta mogla bi se vrlo lako uskoro pretvoriti u to baš zbog te cijele tajanstvene aure i fame, dijelom utemeljene i na brojnim urbanim mitovima, koja prati ovu zemlju. Ipak, za sada, ako razmišljate o sportskom, aktivnom ili luksuznom putovanju ili odmoru, zaboravite na Sjevernu Koreju jer je ona prije svega namijenjena avanturistima koji su se zaželjeli nešto drukčije vrste turističkog putovanja, a u ponudi su uglavnom aranžmani za sedmodnevni posjet ovoj zemlji iako postoje i oni kraći koji traju tri dana.
▲
“VELIKI BRAT” Ako se odlučite za ovu neobičnu pustolovinu, morate biti spremni na to da je izbor turističkih atrakcija i lokacija uopće koje ćete moći vidjeti i posjetiti za vrijeme boravka poprilično ograničen jer isključivo Vlada odlučuje o tome koja su mjesta poželjna za obilazak turista, a koja nisu. Stoga se lokacije koje se mogu posjetiti uglavnom svode na 15-ak mjesta, od kojih se većina nalazi u njihovoj metropoli. Za strance ne postoji sloboda kretanja i uz svakog posjetitelja uvijek idu najmanje
143
142-145 LIFESTYLE - Putovanje Severna Koreja.indd 143
12.10.2018. 15.46.40
IZLOŽBA
“Umjetnička interpretacija oduvijek je bila ključ uspjeha kuće Dior u stvaranju globalnog naslijeđa. Svaki od kreativnih direktora ovog francuskog haute couture diva postigao je to kroz svoje vizije, a posjetitelji će tome svjedočiti kroz tematske dijelove izložbe.” objasnila nam je umjetničku stranu izložbe kustosica Florence Müller.
150
150-153 TEMA - Izlozba.indd 150
15.10.2018. 10.29.35
MODA
kao umjetnost Jesen kroz pregled najboljih modnih izložbi Tekst: Tina Kovačiček Fotografije: PR
I
ako je sezona percipirana kao idealna za putovanja iza nas, mi od njih još nismo odustali. Štoviše, pronašli smo nekoliko dobrih razloga zbog čega ove jeseni vrijedi potegnuti možda čak i do Moskve ili Denvera u američkoj saveznoj državi Colorado. Radi se o sjajnim izložbama koje nam pričaju modne priče koje se pamte... Ako vam se spomenute destinacije čine daleko, London ima odličan umjetnički izbor za ljubitelje modne tematike.
Osim kultnih komada modne povijesti, vidjet ćete i rješenja za održivost i zaštitu okoliša kao što je zanimljiva haljina napravljena od ostataka grožđa.
"Pink: The history of punk, pretty, powerful color" / do 5. siječnja 2019. / Museum at the Fashion Institute of Technology, New York City Ili je obožavate, ili vam je odbojna, složit će se mnogi na pitanje o ružičastoj boji. Kojem god klubu pripadali, ružičasta je itekako obilježila modni svijet. Simbol je onog djevojačkog, nježnog, neiskvarenog perioda života, često se pojavljivala kao oružje provokacije brojnih dizajnera, a pogled na nju vječno nas vraća u sanjivi svijet balerina... Podsjećanjem na činjenicu kako ružičastu možemo pronaći u muškoj, ženskoj i dječjoj garderobi, i to ne samo u "zapadnjačkim" zemljama nego i u Indiji, Africi, Meksiku i Japanu, ova izložba ruši sve tabue i predrasude te stavlja ovu moćnu boju u centar modnih zbivanja. Štoviše, potiče gledatelja da preispita zablude i stvori novo mišljenje o ružičastoj, dokazujući da je ipak društvo to "koje stvara život boje, definira ju, daje joj značenje" prema izjavi velikog teoretičara boja, Michela Pastoureaua. Na njujorškoj izložbi možete vidjeti 80ak komada koji sežu još u 18. stoljeće pa sve do današnjih slavnih brendova kao što su Elsa Schiaparelli, Christian Dior, Yves Saint Laurent, Alessandro Michele za Gucci, Jeremy Scott za Moschino i
▲
"Fashioned from Nature" / do 27. siječnja 2019. / Victoria and Albert Museum, London Neraskidiva je veza između mode i prirode, a upravo o tome nam govori ova velika modna izložba postavljena u Londonu. Kada se kustosica Edwina Ehrman počela pripremati na ovu modnu smotru, koja po njezinom istraživanju započinje u 17. st., imala je na umu prikazati svu fascinaciju mode prirodom te svih njezinih boja i tekstura. Recimo način na koji se cvjetni print "prirodno" uklopio u svijet mode, zatim kako su životinjski uzorci oduvijek inspirirali modnu scenu, a brojne životinje postale su sastavni cijenjeni dijelovi odjeće; naušnice od ptičjeg perja, cipele i torbe od životinjske kože i brojni drugi detalji koji su prirodne izvore doveli do stupnja eksploatacije. Upravo se u toj činjenici dogodio twist te priča o lijepoj modnoj inspiraciji završava pitanjem: što modna industrija danas čini prirodi? Ova izložba će vas odvesti na putovanje koje traje već stoljećima, na kojem se moda inspirirala prirodom, ali ju je i opljačkala – i zato se danas brojni inovatori izravno bave pitanjima industrije te kako ju osvijestiti.
“Izložba želi privući pažnju zanimljivim ekološki održivim modnim idejama. Recimo, talijanska kompanija Vegea od ostataka grožđa iskorištenog u industriji vina proizvodi zamjenski materijal za kožu, njihova elegantna haljina od grožđa dio je izložbe. Zatim, talijanska kuća Ferragamo proizvela je “vlakno od naranče” iz ostataka industrije agruma, a švedski div H&M pokazao je kako je moguće proizvesti haljinu od odbačene plastike koja završava na obalama svjetskih mora.” objašnjava specifičnost ove modne izložbe kustosica Edwina Ehrman.
151
150-153 TEMA - Izlozba.indd 151
15.10.2018. 10.33.04
SCENA
Edvin Liverić “Ravnodušnost je najgori od svih stavova...” Jedna od naših top-preporuka ove jeseni jest predstava “Proba orkestra”, inscenacija velikog Fellinijevog djela, koju možete pogledati na daskama ZKM-a. Tim povodom razgovarali smo s redateljem Edvinom Liverićem koji uz uspješnu glumačku karijeru gradi i karijeru redatelja čiju karijeru ćemo i više nego pozorno pratiti... Fotografija: Mare Milin
154
154-155 SCENA - Edvin Liveric.indd 154
15.10.2018. 10.36.28
Afirmirali ste se kao glumac, radili ste kao profesor na Akademiji dramske umjenosti, suosnivač ste kazališne skupine... Ali posebno ste oduševili kao redatelj, što govore i mnoga priznanja. Je li Vas ta uloga oduvijek karijerno privlačila, ili je došla postupno kroz glumu?
Pa nekako je do moje vokacije redatelja dolazilo postupno. Još prije studija na Akademiji dramskih umjetnosti, radio sam u mnogim kazališnim skupinama. Neke sam čak i osnovao, kao na primjer Teatar ELF u Rijeci, u kojem sam režirao i nekoliko amaterskih predstava. Kasnije sam, za vrijeme studija glume, pokazivao naklonost ka autorskom izričaju u vlastitim ispitnim produkcijama. Onda je uslijedila poprilična količina asistentskog rada, pogotovo kao suradnika redateljima na scenskom pokretu. Moram priznati da su me kao redatelja puno prije otkrili u Ljubljani i tome imam zahvaliti gospođi Uršuli Cetinski, koja je danas ravnateljica Cankarjeva doma. Svoje sam značajnije režije ostvario i u Narodnom pozorištu u Subotici s ansamblom Mađarske drame. No u Hrvatskoj su još uvijek kazališne kuće vrlo skeptične prema meni kao redatelju, ako izuzmemo matični ZeKaeM. Valjda je to uvijek tako – najteže je dokazati se na domaćem terenu. Kako Vam je pomoglo i kako Vam pomaže iskustvo glumca u ulozi redatelja?
Sigurno da s iskustvom onoga koji je i sam na sceni potpuno drukčije prilazim radu s glumcima. Znam točno kroz što mi kao akteri u nečijoj inscenaciji prolazimo. Zato puno više osluškujem kolege i nastojim im dati više slobode u samom kreativnom procesu. Naravno da tu kao redatelj trebate sve to svesti pod jedan rukopis. Ne spada režija pod demokraciju, a i kazalište kao institucija traži vodstvo i nečiju osobnu viziju. No ako bih svoje predstave trebao svesti pod jedan nazivnik, onda bih za njih rekao da su one “glumačke”. Sada ste na daske ZeKaeM-a doveli “Probu orkestra”. Kako je došlo do ideje za inscenaciju ovog velikog Fellinijeva djela?
Ovaj Fellinijev film me odavno golica i vrti mi se po glavi. On je jednostavno genijalan u svojoj ideji i konstrukciji. Pokazati presjek društva sa svim njegovim anomalijama kroz samo jednu “običnu” probu orkestra je naizgled jednostavna ideja, a opet toliko genijalna upravo u toj jednostavnosti. Kad sam se svojevremeno kandidirao za intendanta HNK Ivana pl. Zajca, stavio sam taj komad u svoj program s namjerom
da objedinim u njemu tri ansambla; Hrvatsku dramu, Talijansku dramu i ansambl Opere, odnosno njegov Orkestar. Nisam tu predstavu tada osobno planirao režirati. Moja je želja bila da tu režiju dâm Jerneju Lorenciju. Ali nekoliko godina kasnije, ravnateljica Snježana Abramović pitala me bih li taj komad postavio na sceni ZeKaeM-a. Ponuda je uslijedila nakon međunarodnog uspjeha “Velike bilježnice”, s kojom dosta gostujemo po Europi, a predstavili smo je i u prestižnom Teatru Cameri u Tel Avivu. Za mene je “Proba orkestra” izuzetno aktualna i bitna u ovom trenutku u kojem živimo u Hrvatskoj, u kojem smo dostigli nevjerojatnu inflaciju društvenih vrijednosti. S obzirom na to da se u filmu radi o socijalnoj metafori određenog vremena, jeste li, to jest koliko ste, intervenirali u radnju?
To je bio i moj uvjet rada na Fellinijevom djelu. Dok nismo dobili potvrdu od Zaklade “Federico Fellini” da smijemo intervenirati u sâm scenarij i aktualizirati ga današnjicom, nismo niti najavljivali predstavu. Kad je potvrda stigla, prije godinu dana, Nina Mitrović i ja bacili smo se na posao te kroz duge i pomno vođene razgovore aktualizirali “Probu orkestra” u našu današnjicu. Nina je napravila kapitalan posao, a ja sam samo davao smjernice i sugerirao podjelu. Zanimljivo je da smo prvo izabrali ansambl, a onda smo po njima pisali likove. Jednaki proces napravili smo Merima Ključo i ja, prvo smo izabrali četvero glazbenika kao pojačanje glumačkom ansamblu, a onda smo za njih raspisivali dionice. Merima je transponirala filmsku glazbu Nina Rote za naš orkestar. U originalnom notnom zapisu, ta je skladba pisana za 33 glazbenika, a u našem je slučaju Merima raspisala “Risatine maliziose” za samo 14 glazbenika. Ima dosta intervencija u sâm scenarij, kao i u glazbeni segment predstave, ali dramski luk i ideja Fellinijeva scenarija ostali su isti. Možete li uvesti naše čitateljice u radnju predstave?
Radi se zapravo o naizgled maloj “vježbi demokracije” koja propituje pojam slobode u današnjem vremenu. Taj se pojam od premijere filma (1978.) do danas dosta promijenio. Upravo se u tih 40 godina bitno izmijenilo ekonomsko političko okruženje u kojem živimo te se pojam slobode danas veže uglavnom uz neoliberalno kapitalističko naslijeđe. Radi se o jednom šarenom orkestru (stariji-mlađi, žene-muškarci, liberalni-konzervativni,...) koji ustaje protiv vlasti, odnosno Dirigenta.
Oni pokreću pobunu i žele promjenu sistema, ali zapravo ni sami ne znaju kakav je taj novi sistem koji žele. Ovo je moja kritika nas samih. Nas koji uporno za sve naše frustracije krivimo društvo u kojem živimo, kao da je društvo neki fiktivni vanjski entitet, a ne mi sami. Volio bih kada bi se publika koja dolazi na našu predstavu, zapitala – koja je moja uloga u ovakvom stanju društva u kojem živim? Doprinosim li i ja stvaranju kaosa? Ovu predstavu nisam radio kao jedan od političkih pamfleta koji su trenutačno vrlo česti na kazališnim scenama. Namjera mi je bila da se publika prije svega nasmije, ali da se na kraju zapita o svemu onome što su vidjeli u predstavi. Cilj je bio izbjeći nekakvu elitističku hermetičnost te velike teme otvoriti kroz lakše prohodnu i zabavnu, široj publici prijemčiviju predstavu. Jeste li primijetili neke paralele između društvene situacije ondašnjeg vremena koji komentira film i svijeta u kojem danas živimo?
Kao što sam napomenuo, pojam slobode 1978. i 2018. ima potpuno drukčiji predznak. No obrasci društva nisu bitno drukčiji. Za mene su najveći sociološki problemi današnjice ravnodušnost i pomanjkanje empatije. A ravnodušnost je najgori od svih stavova.
U nekoliko ste intervjua spomenuli da je ideja Vaših predstava komentirati stanje društva. Jeste li zadovoljni svojim dosadašnjim radom i recepcijom kod publike?
Jesam. Moje predstave imaju svoje poklonike koji ih prate. Sigurno ima i onih kojima se taj kazališni jezik ne sviđa. Ali to je legitimno. Bilo bi doista strašno kad bismo svi razmišljali isto ili kad bi nam se sviđale iste stvari. To i jest ljepota svakog društva, ali samo ako dolazi uz civilizacijske dosege kao što su tolerancija i razumijevanje. Mislite li da naša kulturna scena dovoljno komentira društvenopolitičku situaciju u državi s obzirom na to u kojem se smjeru krećemo?
Ti komentari, koliko god da ih ima, nikad nisu dovoljni. Svjedoci smo da mnoge lekcije, ma koliko ih ponavljali, još uvijek nismo naučili. Zato nije naodmet da nam društveno-političke teme budu svakodnevni životni kurikulum. Jer – jesmo li išta naučili od povijesti? Nažalost, složio bih se s ne baš optimističnom spoznajom Waltera Benjamina da je “smisao povijesti nezaustavljivo putovanje od katastrofe do katastrofe”. O tome na neki način govori i moja predstava “Proba orkestra”. 155
154-155 SCENA - Edvin Liveric.indd 155
12.10.2018. 15.50.04
POKLON
TORBICA
Osvojite ovu genijalnu torbu jedne od naših najomiljenijih hrvatskih dizajnerskih imena, A’Marie i sve poklone u njoj ukupne vrijednosti 4.297 kn. Pošaljite SMS na broj 60221 najkasnije do 15. 11. 2018. i tako priložite novac Udruzi za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima “Krijesnica
SREĆE
+ 1.
+ 2.
+ 3.
4.
Torba: Ova predivna predimenzionirana A’Marie siva torba od fine i meke kože i s ručkama od neoprena neodoljiv je mamac za sve ljubitelje vrhunskih torba, 2.500 kn! 1. Zadig&Voltaire “Girls Can DO Anything” parfem, 564 kn; 2. Collistar Natura Transforming Essential krema za tijelo, 323 kn; 3. Eisenberg Firming Remodeling maska za lice, 555 kn; 4. Collistar Natura Precious Essence ulje za lice, 355 kn;
KAKO SUDJELOVATI? Drage čitateljice, osvojiti torbu s poklonima može najsretnija među vama koja TOČNO odgovori na zadano pitanje: Koja poznata holivudska glumica je vlasnica kompanije Goop? a) Gwyneth Paltrow b) Jennifer Lopez c) Meryl Streep? Pošaljite SMS poruku “GRAZIArazmakSLOVO POD KOJIM SE KRIJE TOČAN ODGOVORrazmakIMErazmakPREZIME” na broj 60221 (vrijedi za sve mreže; cijena poruke je 2,40 kn). Pravo na osvojenu torbu s poklonima dobitnica ima ako se javi u redakciju 30 dana nakon objave imena dobitnice. Torbicu sreće iz broja 231 osvojila je Jasna Marčević.
162
162-164 TORBICA SRECE.indd 162
15.10.2018. 09.06.13