Geografski horizont 67/1 (2021) by H.G.D.

BROJ 1/2021 • GODINA LXVII • ISSN 2718-1820 (Online) • ISSN 0016 -7266 (Tisak)

god. 67, br. 1/2021, Zagreb Stručno-informativni časopis za geografiju https://hrcak.srce.hr/geografski-horizont http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Hrvatsko geografsko društvo Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr http://www.hagede.hr http://www.facebook.com/geografski-horizont

Uredništvo: Zdenko Braičić, Nenad Buzjak, Ivan Čanjevac, Hrvoje Grofelnik, Mladen Maradin, Vedran Prelogović, Lana Slavuj Borčić, Ivan Šulc, Ružica Vuk, Ivan Zagoda, Ivan Zupanc

Glavni urednik:

Mladen Maradin

Tajnik uredništva:

Ivan Čanjevac

Grafički i Tehnički urednik:

Ivan Zagoda

Korektura:

Jadranka Čelant Hromatko

Slog i prijelom:

Ivan Zagoda

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o. Naklada: 300 primjeraka Časopis izlazi uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Za potpisane članke odgovaraju autori, za nepotpisane uredništvo. Rukopisi se ne vraćaju. Rukopisi i recenzije ne honoriraju se. Geografski horizont je časopis u otvorenom pristupu. Časopis Geografski horizont učenicima i nastavnicima kao dodatnu literaturu preporuča Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. KLASA: 602-01/07-01/00331; URBROJ: 533-12-07-0004. od 24. srpnja 2007.

Slika na naslovnoj stranici: Matmâta, Tunis: Berberka ulazi u kuću ukopanu u zemlju u tradicionalnom trogloditskom naselju (foto: Aleksandar Lukić)

ČLANCI 7

Ema Špehar, Jelena Lončar

TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE 23

Nikola Vojnović, Bruna Kurka

ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA 35

Lucija Škvorc, Ivan Šulc

INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA

METODIČKI FORUM 47

Ivan Šulc

PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U Primjer izbora lokacije za izgradnju obiteljskog hotela

Željko Debeljak, Marko Petar Lakušić, Karlo Mak

VEZA POZNAVANJA NOGOMETA I GEOGRAFSKOG ZNANJA MATURANATA GIMNAZIJE ANTUNA GUSTAVA MATOŠA U SAMOBORU

K A R TA G O V O R I 76

OBILJEŽJA MEĐUPOPISNOG I OPĆEG KRETANJA STANOVNIŠTVA U GRADSKOJ ČETVRTI SESVETE DO 2011. GODINE?

MREŽNI HORIZONTI 80

OpenTopography High-Resolution Topography Data and Tools - https://opentopography.org/

DOGAĐANJA 82

28. DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE

IN MEMORIAM 106 108

prof. dr. sc. Petrica Novosel-Žic Miljenko Počakal prof. geografije

Schöenbrunn, Austrija: Schönbrunnska jesen, Beč

foto:

Petra Radeljak Kaufmann

TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE Ema Špehar, Jelena Lončar

stručni članak

Rane devedesete bile su turbulentne godine za engleski Premiership koji je doživljavao neke od glavnih promjena u povijesti lige. Kao posljedica otvaranja tržišta, engleski Premiership počinje se otvarati i postaje dostupan navijačima diljem svijeta. Danas zahvaljujući medijima, sponzorima, stranim ulaganjima i općenito zahvaljujući popularnosti nogomet, pa i sport u cijelosti, postaje globalni tržišni fenomen u koji se sve više ulaže i koji donosi ekonomske dobrobiti samim nogometašima, klubovima, vlasnicima, navijačima odnosno posljedično njegovoj internacionalnoj popularnosti. Ključne riječi: nogomet, Premiership, sponzorstvo, brendovi, navijači, mediji

UVOD Dana 19. ožujka 2016. godine Leicester City gostovao je kod Crystal Palacea na jednoj od najvažnijih utakmica njihove klupske povijesti. Preostalo je još osam utakmica do kraja prvenstva, a poznate ,,Lisice“ bile su na korak do osvajanja jednog od najneočekivanijih naslova engleskog Premiershipa. Unatoč velikoj zainteresiranosti i značenju utakmice, ona se nije prenosila na nacionalnoj televiziji u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako je bila predviđena u udarnom terminu, nedjeljom u 15 sati. Velika većina Leicesterovih navijača u Ujedinjenom Kraljevstvu, osim određenog broja sretnika koji su imali ula-

znice za gostujuću utakmicu, nisu bili u mogućnosti gledati prijenos utakmice svog voljenog kluba. Naime Leicesterove utakmice su se te godine prenosile samo 16 puta od mogućih 38 zbog toga jer su bile neprivlačne gledateljima. S druge strane imamo primjer Manchester Uniteda koji je tada unatoč lošoj sezoni bio prikazan na televiziji najmanje 25 puta. Premiership je Leicesteru čak i platio neprenošenje njihovih utakmica. Tako su navijačima Leicestera preostale neke druge mogućnosti poput pretplate na Sky Sports, sportski program koji ima najveća prava te prenosi glavninu utakmica Premiershi-

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

pa. Iz prethodnog primjera može se vidjeti veliki utjecaj medija na engleski Premiership, budući da se kao glavni faktor za prijenos utakmica na televiziji uzima atraktivnost i popularnost klubova i njihovih utakmica, kako bi se ostvarili veliki novčani prihodi.

MCDONALDIZACIJA I DISNEYJIZACIJA PREMIERSHIPA Engleski Premiership najčešće se izdvaja kao najgledanija nogometna liga na svijetu. Kao i cijeli nogometni svijet, tako je i sama liga doživjela brojne promjene zadnjih nekoliko desetljeća. Određeni autori koji se bave temom odnosa i međusobnog utjecaja nogometa i globalizacije, tvrde da su promjene ove lige posljedica globalizacije, dok drugi, kao Ritzer u svojoj knjizi „The McDonaldization of Society“ glavnim razlogom promjena u ligi smatraju nasilnu amerikanizaciju engleskog sporta. Ritzer (1993) tretira McDonaldizaciju kao proces po kojem načela Tab. 1. Dimenzije McDonaldizacije engleskog nogometa prema Ritzeru Dimenzija Učinkovitost

Mjerljivost

Predvidljivost

Kontrola Izvor: Duke, 2002.

Primjeri Relokacija novog stadiona Dijeljenje zemljišta Višestruka sportska upotreba Bolje, veće lige Prilagođavanje utakmica TV-u Ciljanje na imućniju publiku Predvidljivi proizvod Umjetna trava Izvođenje jedanaesteraca Povećano upravljanje Stadioni Tipka za kontrolu buke

restorana brze hrane ovladavaju sve većim brojem segmenata američkog društva, šireći se i na ostatak svijeta. Zbog svoje sveprisutnosti, proces se može primijeniti i na Premiership (tab. 1). Američki model sporta, u kojem ključnu ulogu imaju reklamiranja, sponzoriranja i televizija, više je komercijalno orijentiran u odnosu na tradicionalni engleski model. Zbog toga se na suvremeni sport više gleda kao na kategoriju zabave koja na prvo mjesto stavlja potrošača, a ne predanog navijača nekog kluba. Prije nastanka lige kakvu danas poznajemo, engleski nogomet prošao je kroz iznimno teško razdoblje 80-ih godina 20. stoljeća. Budući da se u Engleskoj nogomet uglavnom vezao uz radničku klasu, gospodarska kriza koja je tada pogodila Veliku Britaniju odrazila se i na nogomet. U nogometnu infrastrukturu tada se nije ulagalo, većina stadiona bila je u poluruševnom stanju, a nogometni navijači su u medijima bili predstavljani kao huligani uz koje se vezalo nasilje i bezakonje. Gospodarske i društvene mjere koje je provodila Margaret Thatcher najviše su utjecale na radnički sloj koji je sve više ostajao bez posla i svoje nezadovoljstvo trenutnom situacijom, pokazivao na stadionima. Upravo zbog toga pojedini autori poput Mignona (1995, 22) smatraju da su gospodarske i društvene promjene bile pokretač huliganizma: „Brutalnost tačerskog projekta kojim se željelo kulturno i politički uništiti huliganstvo snažan je čimbenik koji objašnjava autonomizaciju navijanja i strategije koje su usvojili huligani da bi bili stekli prepoznatljivost u društvu.’’ Niz tragičnih događaja poput izbijanja požara na utakmici Bradford Cityja i Lincolna, urušavanje zida na utakmici Birmingham Cityja i Leedsa, sukoba na Heyselu između Liverpoola i Juventusa doveli su do smrti velikog broja navijača i izbacivanja engleskih klubova iz europskih natjecanja te označili promjene u engleskom nogometu. Vlast se s navijačima obračunavala

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

represijom, na stadionima su podignuti zidovi i zaštitne mreže, a donesen je i zakon prema kojem su navijači trebali imati iskaznicu kako bi pristupili stadionu. Međutim tragedija na Hillsboroughu 1989. godine na utakmici Liverpoola i Nothingham Forresta kada je 96 navijača izgubilo život zbog propusta organizatora i prevelikog broja gledatelja na ruševnom stadionu, pokazali su da dotadašnje promjene nisu bile dovoljne kako bi promijenile engleski nogomet (Freeburn i Veuthey, 2015). Prave promjene počinju se događati 90-ih godina kada na vlast dolazi premijer John Major. Prisutstvom liberalnog kapitalizma dolazi do ulaganja stranog kapitala u engleski nogomet, stvara se nova liga – Premier liga, koja uživa veća televizijska i sponzorska prava. Povećanjem cijena ulaznica tadašnja tradicionalna navijačka baza koju čine uglavnom radnici, polako napušta nogometne stadione (https://www.bbc.com/news/ukengland-33324022 ). Iako među nogometnim navijačima prevladava mišljenje kako Margaret Thatcher i nogomet ne idu skupa, Thatcherino vjerovanje u moć tržišta na neki je način omogućilo nastanak današnje Premier lige (https:// www.bbc.com/sport/22085827). Nova liga koja je nastala 1992. godine trebala je predstavljati veću i bolju prvu englesku ligu, no u suštini je to ostala ista liga koja se od stare razlikovala samo promjenom imena i većim priljevom televizijskog novca. Nakon prodaje prava na prijenos nogometnih utakmica engleske lige, raspored utakmica bio je podvrgnut televizijskim uvjetima. Prijenos nogometnih utakmica prebacio se na nedjelju i ponedjeljak u odnosu na prije kada su se utakmice prenosile samo subotom (Ritzer, 1993). Više nisu bili važni navijači i njihova putovanja na gostujuće utakmice, već se naglasak stavljao na televizijski najgledanije utakmice. Prihodi od televizijskih prava i sponzora preuzeli su glavnu ulogu u vođenju Premiershipa.

Ritzer mjerljivost Premiershipa promatra i kroz povećanje cijena ulaznica. Premiership najviše cilja na imućniju publiku zbog čega je u sezoni 2019./2020. došlo do novih povećanja cijena ulaznica pa se tako sve češće na stadionima u publici mogu vidjeti strani, bogatiji državljani kojima su nove cijene karata prihvatljive. Podaci iz nogometnog kluba Arsenal podupiru ovu tvrdnju jer je devedesetih godina uočen trend smanjenja publike koju je činila radnička klasa. Samo 38 % uzorka činili su radnici koji su obavljali fizičke poslove, dok je 43 % radnika bilo zaposleno u menadžerskim zanimanjima. Ritzer ovakve promjene dijelom vidi kao posljedicu demografskih promjena u Ujedinjenom Kraljevstvu zadnjh desetljeća. U društvu se uz pojam McDonaldizacije često spominje i Disneyjizacija. Ovaj pojam vezan uz globalizaciju označava primjenu načela Disneyjevih parkova na ostale segmente društva. Ritzer (1993) prepoznaje utjecaj ovog pojma i u engleskom Premiershipu u kojem izdvaja kao i za McDonaldizaciju četiri dimenzije (tab. 2).

Tab. 2. Aspekti i primjeri Disneyjizacije engleskog nogometa Aspekti Tematizacija

Prodaja Dediferencijacija potrošnje Emocionalni rad Izvor: Duke, 2002.

Primjeri Nova imena za lige Nova imena za klubove Uvođenje maskota Franšizni proizvodi Replike dresova Prodaja naziva stadiona Standardizirana zabava Manje prepoznatljiva područja Nedostatak atmosfere Pretjerana susretljivost/vedrina VIP mjesta Isključivanje stranačke potpore

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

Od četiri prethodno navedene dimenzije, za sadržaj ovog rada najvažnije su dimenzije tematiziranje te prodaja robe budući da se one odnose na ekonomske aspekte engleskog Premiershipa. Primjeri tematiziranja mogu se vidjeti u nastanku Football Association (FA) Premier lige 1992. godine, nakon postojanja English Football Laegue (EFL). Također, preimenovanje naziva engleske nogometne lige i nogometnih kupova primjeri su tematizacije. Ova dimenzija kroz nastanak nove lige usko je vezana i uz McDonaldizaciju i njenu dimenziju mjerljivosti. Proces tematizacije može se povezati i s mijenjanjem imena klubova, no takva praksa nije toliko česta, budući da nailazi na nezadovoljstvo tradicionalne navijačke baze. Najvažniji segment ovog procesa je proizvodnja robe koja je bila prisutna još i u EFL- u tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, a očekivani vrhunac dobila je nakon nastanka Premiershipa u razdoblju devedesetih godina (Ritzer, 1993). Najunosniji posao ove dimenzije proizvodnja je dresova nogometnih klubova. Njihovoj prodaji najviše doprinose tradicionalne navijačke baze sačinjene od najvjernijih navijača koji pod svaku cijenu žele nabaviti originalni komad dresa svog omiljenog kluba. Budući da se baza navijača određenog kluba njihovom komercijalizacijom i u uvjetima tržišne ekonomije povećala, velik broj stranih navijača omogućuje da dresovi njima omiljenih klubova putuju na sve strane svijeta. Osim toga, u današnje vrijeme u kojem je prisutnost internetske trgovine velika, ovakav način prodaje pridonosi velikoj zaradi klubova. Međutim, to nije oduvijek ovako funkcioniralo. Proces zamjene gostujućih i domaćih dresova nije bio čest, u prilog tome govori i podatak kako je tek u sezoni 1999./2000. čak 13 od 20 klubova Premiershipa promijenilo domaći i gostujući dres. S druge strane u današnje vrijeme, nogometni

klubovi zajedno sa sponzorima svake godine predstavljaju svoju novu kolekciju domaćih i gostujućih dresova. S dimenzijom proizvodnje robe, može se povezati i prodaja imena stadiona najvećim sponzorima, što je također česta pojava u današnjem nogometu (Duke, 2002). U navedenom razdoblju došlo je, dakle, do velikih promjena u nogometu ili preciznije rečeno transformacije nogometa iz sportske igre u gospodarsku djelatnost s izrazitom dodanom vrijednošću. Pri tome se i Premiership tržišno pozicionirao te je ostvarivanje profita postao jedan od prioriteta.

PRODAJA TELEVIZIJSKIH PRAVA Uz pojavu globalizacije sve veći utjecaj na živote ljudi pa tako i nogomet imali su mediji. Još 1920-ih kao velika prekretnica u sportu bio je radio prijenos nogometnih utakmica, dok je veliko oduševljenje izazvala prva televizijska usluga British Broadcasting Corporation (BBC) 1936. godine (Williams, 1994). Kada je riječ o prijenosu sadržaja na televiziji, u Britaniji 1980-ih dolazi do podjele u dva tabora. To su s jedne strane bili uhodani te javno dostupni kanali BBC-ja te tradicionalno regulirani reklamni kanali poput Channel 4 i Independant Television (ITV). No pojava koja je uzdrmala ovu podjelu u Britaniji bio je program Ruperta Murdocha, a riječ je bila o transglobalnom telekomunikacijskom carstvu News Corporation koje je kontroliralo satelitski program British Sky Broadcasting (BskyB). Kolika je bila popularnost ovoga programa govori i podatak da je od početka lige 1992. godine do siječnja 1994. godine bio je prisutan u 3,3 milijuna domova u Ujedinjenom Kraljevstvu (Williams, 1994). Tako su prihodi od pretplata ovome kanalu do 1997. godine iznosili oko 1,7 milijuna funti (Shawcross, 1993).

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

Budući da se od 1954. godine pa nadalje na sportske događaje gledalo kao nešto što treba biti dostupno svim stanovnicima, BBC je bio prisutan u svim domovima. BBC je tada držao prava na sve popularnije sportove u Britaniji poput utakmica Fotball Association Challange Cupa (FA Cup), konjičkih utrka, teniskih mečeva i slično - sve do 1984. godine nijedna samostalna komercijalna televizija nije imala pravo na prijenos sportskih događaja. Prekretnicu je označila 1988. godina kada je kartel BBC/ITV izgubio prava na prijenos nogometnih utakmica jer su se klubovi Premiershipa odlučili prihvatiti nove satelitske kanale koji su im nudili unosnije ugovore od onih koje su nudili BBC ili ITV (Williams, 1994). Osim što je rast broja prijenosa utakmica dao većini ljudi mogućnost gledanja svog najdražeg kluba i njegovih utakmica, ovakav potez se pokazao isplativ najviše engleskim klubovima koji su dobili prije svega na većoj popularnosti. Engleski Premiership je na neki način potaknuo promjene u europskom nogometu. Ubrzo nakon prodaje televizijskih prava na utakmice Premiershipa i ostale europske nogometne lige odlučuju se na prodaju TV prava na vlastite utakmice. U Italiji ideja o prodaji prava na utakmice javila se tijekom Svjetskog prvenstva 1990. godine kada je Italija bila domaćin prvenstva. Od 1993. godine omogućen je prijenos uživo odabranih utakmica talijanske lige Serie A i B putem televizije uz naplatu. U početku su se nogometne utakmice prenosile samo nedjeljom i ponedjeljkom (Piacquadio, 2017). U Njemačkoj su 1990-ih postojale dvije satelitske platforme (analogna i digitalna), obje pod vlasništvom KirchGruppe. Kasnije su obje platforme spojene u jednu koja je držala prava na utakmice Bundeslige (Tomlinson, Young i Holt, 2011). U Španjolskoj je sud kolektivnu prodaju prava na utakmice proglasio ilegalnom te su od sezone 1993./1994. španjolski klubovi sami

odlučivali o prodaji TV prava na svoje utakmice (Evens i dr., 2013). Već 1998. godine, talijanska Serie A prodala je TV prava na sve utakmice za 400 mlrd. lira, dok je engleski Premiership tada prodao trećinu prava na utakmice za 200 mil. eura. Premiership je u periodu od 2013. - 2016. zaradio oko 2,1 mlrd. eura, što je dvostruko više u usporedbi s Italijom i Njemačkom (Piacquadio, 2017).

SPONZORSTVO I BRENDIRANJE KAO GARANCIJA POPULARNOSTI U razdoblju nakon 2000. godine proces uvođenja novih tehnologija, interneta, prodaje prava te megatransfera i dalje jača. U nogometne klubove Premiershipa dolaze igrači poput Didiera Drogbe, Cristiana Ronalda, Fernanda Torresa zbog kojih se navijačka baza klubova Premiershipa širi i na ostale europske države. O popularnosti Premiershipa svjedoči i sve veći prijenos utakmica Premiershipa u Hrvatskoj, koji je dijelom uzrokovan transferima hrvatskih nogometaša Luke Modrića, Vedrana Ćorluke i Nike Kranjčara u klubove Premiershipa. Sve navedene promjene dovode do veće vidljivosti lige te njezine profesionalizacije i tržišne orijentacije. Od razdoblja 2000.-ih godina pa do danas, pitanje sponzora i sponzoriranja postalo je izuzetno bitno. U današnje vrijeme veći i značajniji klubovi imaju više opcija za biranje sponzora te uglavnom biraju bogatije i poznatije sponzore. Zanimljivo je kako nijedan od vodećih šest klubova Premiershipa nema sponzora iz područja igara na sreću već je češća praksa da takve sponzore uglavnom imaju manji klubovi. Klubove sponzoriraju aviokomanije, automobilska industrija, banke, ali i pojedine države koje na taj način reklamiraju neki segment svog gospodarstva, npr. turizam. Primjer za to je glavni sponzor Leicester Citya njihov partner King Power ima za svrhu promo-

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

Sl. 1. Sleeve sponzor Arsenala u 2020. godini - Visit Rwanda Izvor: Sports promedia, https://www.sportspromedia.com/news/arsenal-visit-rwanda-details, (27. 11. 2020.) viranje Tajlanda i njegovog turizma tijekom corona krize. Multinacionalne tvrtke koje su i sponzori prisutni na dresovima nogometnih klubova dolaze iz svih dijelova svijeta, ali kao najzastupljenije ističu se tvrtke sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu i azijskim državama (Score and change, 2020). U sezoni 2017./2018. Premiership je uveo sponzore čija su imena prikazana na rukavima dresova nogometnih klubova tzv. sleeve sponzors s ciljem još većih novčanih prihoda, ali i globalizacije lige (sl. 1).

Primarna uloga Premiershipa trenutno je organizirati natjecanje između 20 nogometnih klubova s ciljem ostvarivanja financijskih prihoda budući da Premiership prati više stotina tisuća navijača koji putuju diljem države te još nekoliko milijuna navijača koji prate utakmice preko interneta ili televizije. Upravo ovakva zainteresiranost velikog broja navijača za Premiership velikim je dijelom posljedica brendiranja engleskih nogometnih klubova u svijetu, ali ujedno i razlog brendiranja putem kojeg Premiership ostvaruje najveće prihode.

Najveću ulogu po pitanju sponzorstva ima novac koji je uglavnom presudni faktor zbog kojeg se neki nogometni klub odluči za određenog sponzora. Multinacionalne tvrtke koje čine glavninu sponzorstva u Premiershipu uglavnom dolaze iz bogatijih država sa stabilnom ekonomijom i gospodarstvom poput Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, te njihovih brendova Nike i Adidas.

Brendiranje Premiershipa nije samo vezano uz ekonomski segment lige već ga nadilazi u brojnim drugim segmentima poput društvenog i kulturnog. Na temelju odigranih nogometnih utakmica i dobivenog prihoda, Premiership ulaže svoje prihode u sve aspekte nogometa: momčad, stadion i objekte za treniranje. Na taj način postaje atraktivan još većem broju nogometnih navijača unutar Ujedinjenog Kraljevstva, ali i u svijetu.

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

Sl. 2. Promjena logotipa Premiershipa kroz povijest Izvor: Turbologo, https://turbologo.com/articles/premier-league-logo/ (30. 11 2020.) Logo plavog lava (sl. 2), glavnog simbola Premiershipa danas prepoznaje velik broj ljudi. Lav u logotipu simbolizira engleski nogomet još od 1872. godine. Ovaj simbol implicira pripadnost kraljevskoj krvi jer je lav kraljevska životinja. Iako se logo mijenjao kroz godine, simbol lava i dalje je prisutan te ukazuje na moć ove nogometne organizacije. Važnosti Premiershipa kao organizacije svjedoči i velik broj sponzora. Osim kroz već ranije spomenuta sponzorstva, Premiership koristi niz drugih načina kako bi promovirao svoje ime i nogometne klubove koji su dio lige. Neki nogometni klubovi su brend sami po sebi te su svoj status razvijali kroz brojna europska natjecanja. Takvi klubovi koji pripadaju najbogatijim i najpoznatijim nogometnim klubovima svijeta ujedno su i dodatna reklama za Premiership. Mnogi navijači zbog određenog kluba ili igrača prate Premiership i na taj način šire globalnu sliku o ligi. Također veliku važnost treba pridodati i tradiciji

i dobrom imidžu lige u svijetu koji privlače neke od najboljih svjetskih nogometaša što u konačnici dovodi do veće globalne popularnosti lige. U današnje vrijeme većina vijesti i važnog sadržaja prenosi se putem medija i društvenih mreža. Tu praksu koristi i Premiership, čiji klubovi s navijačima komuniciraju putem društvenih mreža te šire svoje navijačke baze i na najudaljenije dijelove svijeta. Društveni mediji dali su sportskim zvijezdama priliku za izgradnju njihovog osobnog brenda. Nogometaši su među najpoznatijim svjetskim zvijezdama na društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, Snapchata i Instagrama. Utjecaji nogometaša izravno se povezuju s njihovim sponzorima i sponzorima klubova u kojima igraju (Nielsen Sports, 2018). Putem reklama različitih proizvoda, mnogi navijači čuju za određene sponzore, a neki se čak i odluče kupiti određeni proizvod na temelju sponzorirane objave na društvenim mrežama (Global Web Index, 2020).

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

Također brendiranje Premiershipa se odvija i putem internetske trgovine, budući da svi klubovi imaju mogućnost kupovine klupske opreme i dresova putem interneta. Kako bi se što više približili navijačima, mnogi klubovi svoje internetske stranice prilagodili su jezicima navijača pa tako na primjer internetska stranica Manchester Uniteda može biti u kineskoj, japanskoj ili arapskoj verziji (https://www. manutd.com/). Klubovi Premiershipa na ovaj način postaju dostupni većem broju navijača šireći tako svoju navijačku bazu. Osim na društvenim mrežama, video igrice su također jedan od alata uz pomoć kojeg je prisutnost Premiershipa sve veća. Sponzori poput EA Sportsa daju ljudima mogućnost sudjelovanja u Premiershipu putem videoigara. Sve popularnija je i igrica Fantasy Premier League u kojoj svake godine sudjeluje sve veći broj igrača. Tako se primjerice u sezoni 2016./2017. zbog popularnosti Liverpoolova nogometaša

Mohameda Salaha iz Egipta, povećao broj igrača iz Egipta, zemlje njegova podrijetla. Egipat je bio druga država po broju igrača Fantasy Premier Leaguea, odmah iza Engleske (Premier League, 2017). Nogometne video igre imaju veliku ulogu u svakodnevnom povezivanju milijuna navijača sa sportom i na taj način povećavaju broj mlađih obožavatelja (Nielsen Sports, 2018). Velika većina nogometnih klubova ima i svoj vlastiti TV kanal, radio ili časopis preko kojeg navijači mogu saznati najnovije informacije o svom najdražem klubu. Primjer za to je časopis Manchester Uniteda pod nazivom ,,Inside United“ (https://www.manutd.com/en/news/ detail/february-2021-inside-united-magazineis-on-sale-now) koji je do sada u Kini prodan u 50 tisuća primjeraka. Osim standardnih sponzoriranja i reklamiranja svojih proizvoda kroz sponzorske ugovore,

Sl. 3. Poster suradnje Premiershipa s grupom Sky Ocean Rescue Izvor: Sky Ocean Rescue, https://www.skyoceanrescue.com/our-partners (15. 11. 2020.)

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

Premiership sudjeluje i u promoviranju industrijskih djelatnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu te djelatnosti tercijarnog i kvartarnog sektora poput zdravstva, školstva i turizma. Često se na internetu mogu vidjeti fotografije nogometaša i školske djece odjevene u dresove najdražih klubova. Na taj način Premiership širi svoj lokalni utjecaj na mlađe generacije. Npr. koliki utjecaj ima Premiership na turizam Ujedinjenog Kraljevstva govori i podatak koji iznosi Ernst & Young (2015): u sezoni 2014./2015. utakmice Premiershipa gledalo je 800 tisuća turista. Osim prethodno navedenih djelatnosti koje podržava Premiership, liga širi svoj utjecaj i na neke druge dijelove gospodarstva. Budući da Premiership privlači turiste iz cijelog svijeta, pomaže stimulirati potražnju i potrošnju u ugostiteljstvu, podržava rastuće medije i visokotehnološku industriju, predstavlja značajan udio prihoda od kockanja i ključni je stup britanskog imidža u inozemstvu (Ernst & Young,

Sl. 4. Kampanja Premiershipa ,,This is everyone's game“ Izvor: Premier League, https://www.premierleague.com/ news/1505628 (25. 11. 2020.) 2015). Populus (2018) iznosi tvrdnju kako je Premiership najpoznatiji britanski brend. Premiership je tako zauzeo prvo mjesto ispred nekih od najpoznatijih britanskih brendova poput Rolls Roycea, Jaguara, Land Rovera, BBC-a, British Airwaysa i mnogih drugih. Također popularnost određenog nogometnog kluba utje-

Sl. 5. Kampanja Premiershipa ,,No room for racism“ Izvor: Premier League, https://www.premierleague.com/news/1820498 (25. 11. 2020.)

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

če na rast lokalne ekonomije kroz gradnju stadiona, pokretanja novih djelatnosti, otvaranje radnih mjesta i sl. (Deloitte, 2019). Premiership svojim kampanjama pokušava povećati i svijest o zaštiti okoliša (sl. 3). U ovome slučaju, cilj je iskoristiti popularnost lige za isticanje ekoloških problema što široj publici. Još jedan u nizu razloga zbog čega je Premiership toliko popularan, jest njegova dostupnost svim navijačima, jer na stadione klubova Premiershipa dolaze ljudi iz cijelog svijeta. Premiership svojim brojnim kampanjama podupire rješavanje pitanja vezanih uz prava žena, LGBT zajednicu, rasna prava, kao i prava ostalih manjinskih skupina te svojim sudjelovanjem želi ukazati na jednakost svih ljudi i važnost svakog člana njihove navijačke zajednice (sl. 4 i 5). U suradnji s brojnim pokretima osnovane su neke od radionica za igrače, navijače i osoblje klubova s ciljem obrazovanja populacije o diskriminaciji i promicanja jednakosti (Premier

League, 2017). Premiership dosta novca ulaže i u sportske objekte i programe vezane uz lokalne zajednice u cilju poboljšanja uvjeta u slabo razvijenim područjima (Ernst & Young, 2015). Kako bi se ukazalo na važnost prekooceanskih navijačkih baza, liga je 2013. godine imala ideju tzv. 39. utakmice – za tu utakmicu bilo je zamišljeno odigravanje u Aziji kako bi se Premiership više približio azijskoj publici. Primarna uloga ove ideje bila je globaliziranje Premiershipa i dodatni financijski prihodi budući da se udio azijske publike zadnjih nekoliko godina sve više povećava. Dakle 39. utakmica idejno bi se odigrala u većim azijskim gradovima. Od ideje se ipak odustalo jer je naišla na negodovanje, ponajprije lokalnih navijača, koji su smatrali da ovim potezom Premiership samo želi dodatno zaraditi (Rookwood i Chan, 2011). Dodatni problem bilo je i odigravanje utakmica na stranom tlu, što su navijači protumačili kao udaljavanje od lokalne tradicije. Iako

Sl. 6. Azijska publika u Xianggangu (Hong Kongu) na utakmicama natjecanja Premier League Asia Trophy Izvor: Premier League, https://www.premierleague.com/this-is-pl/the-fans/694805?articleId=694805 (25. 11. 2020.)

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

je ideja 39. utakmice propala, klubovi svejedno ponekad uveseljavaju stranu publiku održavajući pripreme na drugim kontinentima, najčešće na prostoru Sjeverne Amerike i Azije. U sklopu tih priprema je i određen broj utakmica te natjecanja poput Premier League Asia Trophy putem kojeg azijska publika ima priliku uživo doživjeti utakmice Premiershipa (sl. 6). Budući da se najveći financijski prihodi ostvaruju kroz reklame, uključivanje globalnih navijačkih baza u predsezonske pripreme pokazalo se kao ključni korak pri širenju utjecaja Premiershipa na gospodarsko područje brzorastućih ekonomija, točnije azijskih država poput Kine. Također predsezonske pripreme odigravaju se i u državama poput SAD-a (Deloitte, 2019). Sve su to načini na koje Premiership brendira svoju ligu i globalno širi navijačku bazu.

STRUKTURA NAVIJAČA PREMIERSHIPA Navijači čine važan dio nogometne strukture te bez njih nogomet ne bi bio sport kakvim ga danas poznajemo. Osim što imaju veliki utjecaj na širenje globalnog identiteta, navijači prije svega sudjeluju u stvaranju lokalnog identiteta određenog nogometnog kluba. Upravo zbog toga, struktura navijača nogometnih klubova podložna je brojnim promjenama. Iako i dalje lokalni navijači čine većinu navijačke publike na stadionima, sve više se povećava i udio stranih navijača. Takva pojava prije svega rezultat je velike dostupnosti utakmica Premiershipa diljem svijeta kao i brojnih medijskih i reklamnih oglašavanja. Analiziranjem navijačkih organizacija dostupnih na internetskim stranicama klubova Premiershipa uočava se velik broj navijačkih organizacija u Europi, ali i na ostalim kontinen-

tima. Tako primjerice Arsenal samo u Indiji ima 12 navijačkih organizacija, dok klubovi poput Manchester Uniteda bilježe najveći broj navijačkih baza u Sjevernoj Americi, čak njih 14 (Arsenal, Chelsea; Liverpool; Manchester City; Manchester United; Tottenham Hotspur, 2020). Povećan broj navijačkih organizacija na određenom prostoru svjedoči o velikom interesu stanovništva toga prostora za nekim klubom. Velik broj navijačkih organizacija najviše uočen je na prostorima Afrike i Azije, dok je manja zastupljenost navijačkih organizacija u Amerikama i Australiji. Promjena navijačke strukture određenog kluba normalna je pojava budući da na nju utječe niz faktora. Kao najvažniji faktor ističe se privlačnost određenog kluba, odnosno privlačnost njegovog lokalnog identiteta, čijim dijelom navijač želi postati. Funk i James (2001) navode četiri faze vezanja navijača uz pojedini klub. Prva faza uključuje spoznaju postojanja sporta ili kluba, dok u drugoj fazi navijači izabiru najdraži sport ili klub. Treću fazu označava stvaranje stabilne psihološke povezanosti sa sportom ili klubom. Četvrta i zadnja faza označava vjernost prema sportskom objektu. Zbog sve veće prisutnosti tehnologije u današnjem svijetu, lokalni identitet kluba, njegovi simboli i obilježja, postaju prisutniji i dostupniji u različitim dijelovima svijeta. Obzirom na to, lokalni identitet kluba počinje dobivati obilježja globalnog identiteta. Nogometni klub na taj način širi svoju navijačku bazu te povećava broj navijačkih organizacija u svijetu. Osim lokalnog identiteta nogometnog kluba, navijače privlači i financijska moć nogometnih klubova. Financijski bogatiji nogometni klubovi privlače veći broj navijača u odnosu na financijski slabije klubove. Također veća je vjerojatnost da će nogometaš doći u bogatiji nogometni klub te tako privući veći broj navijača.

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

Zbog toga mnogi navijači kao glavni faktor navijanja za nogometni klub ističu nogometaše prisutne u klubu. Bodet i dr. (2020) naglašavaju važnost nacionalnosti igrača. Svojim istraživanjima otkrili su kako brojni kineski navijači podržavaju određene klubove zbog jednog ili više igrača njihove nacionalnosti. Također česta je praksa promjene odanosti prema klubu ukoliko navedeni igrač prijeđe u drugi klub. Na taj način dolazi do povećanja broja navijačkih baza u državama nogometnih zvijezda. Zbog navedenih podataka, može se zaključiti kako privremene migracije nogometaša u velikoj mjeri utječu na globalno širenje navijačkih baza. Budući da je Premiership najpoznatija nogometna liga svijeta te u njoj igra velik broj nogometaša različitih nacionalnosti, kupnjom određenog igrača raste navijačka baza kluba u njegovoj državi. Primjer ovog slučaja je širenje navijačkih baza i povećanje popularnosti Liverpoola u Africi, točnije u Egiptu i Senegalu, nakon kupnje Mohameda Salaha i Sadia Manea, trenutno najvećih Liverpoolovih nogometnih zvijezda (Liverpool, n.d). Pri tome treba imati na umu da ovakav tip navijača nije trajan, već je riječ o navijačima koji svoje navijanje povezuju uz klubove gdje igraju njima najdraži nogometaši. S druge strane, nisu provedena istraživanja koja bi potvrdila kako migracije ostalog stanovništva utječu na širenje navijačkih baza određenog nogometnog kluba te su zbog toga njihovi utjecaji samo pretpostavka. Global Web Index (2015) proveo je istraživanje o demografiji stranih navijača Premiershipa te je kao uzorak za ovo istraživanje uzet dio navijača koji prati klubove Premiershipa putem televizije i interneta. Analizom rezultata provedenog istraživanja vidljiva je dominacija

azijskih navijača iz Indonezije, Vijetnama, Tajlanda, Indije i Malezije. Na taj način potvrđena je velika prisutnost azijske publike na utakmicama Premiershipa, kako na stadionima tako i putem televizije i interneta. S druge strane The Migratory Observatory (2019) kao najbrojniju skupinu imigranata u Ujedinjenom Kraljevstvu navodi stanovništvo s područja Indije (sl. 7). Prema podacima iz 2019. godine njima je najprivlačniji grad za život bio London u kojem je živjelo čak 35 % imigranata. Može se pretpostaviti kako su glavni razlog velikog broja navijačkih organizacija londonskih klubova u Indiji upravo migracije stanovništva u glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva, međutim ovakve pretpostavke nisu znanstveno dokazane. Osim migracija, postoji niz razloga zbog kojih dolazi do širenja navijačkih baza i rasta popularnosti određenih klubova. Jedan od najvažnijih razloga su sponzori, strano vlasništvo te razne turneje i natjecanja u drugim dijelovima svijeta. Dokazano je kako raste zainteresiranost za određeni klub u nekoj državi ukoliko je vlasnik kluba njihove nacionalnosti. Također velik broj turneja i natjecanja, koje održavaju klubovi na prostoru Azije i Sjeverne Amerike, poput Premier League Asia Trophy natjecanja, pridonose popularnosti i širenju navijačkih baza klubova. Do povećanja broja navijača diljem svijeta, Premiership dolazi i putem mnogih kampanja u kojima se promovira jednakost svih navijača bez obzira na spol, narodnost i boju kože. Svi navedeni razlozi omogućuju rast globalne popularnosti klubova na drugim kontinentima te su zbog toga navijači iz Azije, Indije ili Pakistana sve češća pojava na stadionima klubova engleskog Premiershipa.

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

Sl. 7. Države iz kojih dolazi najveći broj imigranata u Ujedinjenom Kraljevstvu, u 2019. godini Izvor: The Migration Observatory, 2020.

ZAKLJUČAK Globalizacija je proces koji zadnjih desetljeća unosi velike promjene u sport te ga najintenzivnije prožima u ekonomskom smislu. Time on postaje faktor utjecaja u svijetu putem reklama, brendova i sponzora, kojima se na taj način omogućuju veliki profiti. Sam sport kao da u tome postaje sve manje bitan, a naročito je to očito kod nogometa. Nogomet kao jedan od najomiljenijih sportova u svijetu stoga je idealan primjer kako komercijalizacija i profesionalizacija sporta može utjecati na stvaranje suvremenog sportskog fenomena, a kao dobar primjer ovdje smo naveli promjene u engleskom Premiershipu. Zbog zastupljenosti velikog broja stranih nogometaša, trenera i vlasnika u Premiershipu koji se trenutno nalaze na radu u Ujedinjenom Kraljevstvu, povećava se broj stranih navijačkih skupina odnosno baza što širi njegov globalni utjecaj. Na promjenu strukture navijačkih baza nogometnih klubova Premiershipa ne utječu samo suvremene migracije, već je tu velik broj čimbenika poput kupnje prava na prenošenje utakmica, globalne kulture i slično. Preko sponzorskih ugovora, nogometni klubovi dopiru do velikog broja ljubitelja nogometa te zbog toga Premiership uživa veliku popularnost u brojnim dijelovima Europe, ali i svijeta. Zbog toga možemo govoriti o sportskom fenomenu kojemu su pojave poput Mcdonaldizacije i amerikanizacije, rastuće tržišne ekonomije i internacionalizacije bili glavni poticaj za prepoznatljivost, najprije u Europi, a onda i u ostalim dijelovima svijeta.

Ema Špehar, Jelena Lončar: TRANSFORMACIJA ENGLESKOG NOGOMETA U OKVIRU GLOBALIZACIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 7-21

LITERATURA Bodet., G., Geng, H., Chanavat, N., Wang, C., 2020: Sport brands’ attraction factors and international fans, Sport, Business and Management: An International Journal 10 (2), 147-167. Duke, V., 2002: Local Tradition Versus Globalisation: Resistance to the McDonaldisation and Disneyisation of Professional Football in England, Football Studies 5 (1), 5-21. Evens, T., Iosifidis, P., Smith, P., 2013: The Political Economy of Television Sports Rights, Palgrave Macmillan, London. Freeburn, L., Veuthey, A., 2015: The Fight Against Hooliganism In England: Insights For Other Jurisdictions?, Melbourne Journal of International Law, Sveučilište u Melbourneu, 16, 203-54. Funk, D. C., James, J., 2001: “The psychological continuum model: a conceptual framework for understanding an individual’s psychological connection to sport”, Sport Management Review 4 (2), 119-150. Mignon, P., 1995: ,, La violence dans les stades: supporters, ultras et hooligans.’’, Les cahiers de l’INSEP 10 (22). Piacquadio, A., 2017: Revenues, television rights and competitiveness in European and Italian Football: a lack of competitive balance?, Sveučilište u Bologni, https://www.researchgate.net/publication/322302535_Revenues_television_rights_ and_competitiveness_in_European_and_Italian_Football_a_lack_of_competitive_balance (20.6.2021.) Populus, 2018: The British Icon Index II, https://yonderconsulting.com/wp-content/uploads/2020/11/The-British-IconIndex-II-Online.pdf (25. 10. 2020.). Ritzer, G., 1993: The McDonaldization of society, Thousand Oaks: Pine Forge Press. Rookwood, J., Chan, N., 2011: The 39th game: fan responses to the Premier League’s proposal to globalize the English game, Soccer & Society 12, 897-913. Shawcross, W., 1993: Rupert Murdoch: The ringmaster of information circus, Pan, London. Varmus, M., Kubina, M., Adamik, R., 2019: Impact of the Proportion of Foreign Players’ Appearances on the Success of Football Clubs in Domestic Competitions and European Competitions in the Context of New Culture, Sustainability 12, 1-13. Williams, J., 1994: The Local and the Global in the English Soccer and the Rise of Satellite Television, Sociology of Sports Journal 11, 376-397.

IZVORI Arsenal, 2020: https://www.arsenal.com/ (27. 11. 2020.) BBC, 2013: Margaret Taacher Sporting Legacy, https://www.bbc.com/sport/22085827 (22. 06. 2020.) BBC, 2018: Italia 90: How the 1990 World Cup changed England, https://www.bbc.com/news/uk-england-33324022 (22. 06. 2021.) Chelsea, 2020: http://chelsea.com/ (27. 11. 2020.) Deloitte, 2019: https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/cz/Documents/consumer-business/cz_annual_ review_of_football_finance_2019.pdf (8. 11. 2020.). Ernst & Young, 2015: https://www.sportsthinktank.com/uploads/ey-the-economic-impact-of-the-premier-league.pdf (15. 11. 2020.) Ernst & Young, 2020: https://www.ey.com/en_hr (15. 11. 2020.) Global Web Index, 2015: https://insight.globalwebindex.net/hs-fs/hub/304927/file-2593818997- (15. 11. 2020.) Global Web Index, 2020: https://www.globalwebindex.com/ (15. 11. 2020.) Liverpool, 2020: https://www.liverpool.com/ (27. 11. 2020.) Manchester City, 2020: https://www.mancity.com/ (27. 11. 2020.) Manchester United, 2020: https://www.manutd.com/ (27. 11. 2020.) Manchester United, https://www.manutd.com/en/news/detail/february-2021-inside-united-magazine-is-on-sale-now (16. 6.2021.)

Nielsen Sport, 2018: https://nielsensports.com/wp-content/uploads/2014/12/Nielsen_World-Football-2018-6.11.18.pdf (16. 11. 2020.) Premier League, 2017: https://www.premierleague.com/this-is-pl/the-fans/686490?articleId=686490 (15. 10. 2020.) Premier League, 2018: https://premierleague-static-files.s3.amazonaws.com/premierleague/document/2019/01/24/5157d89d2664-4111-9934-093f3a6a795c/This-is-PL-Interactive-Combined.pdf, (22. 10. 2020.) Premier League, 2019: https://assets.ey.com/content/dam/ey-sites/ey-com/pt_br/topics/ey-economic-advisory-/eypremier-league-economic-and-social-impact-january-2019.pdf (10. 10. 2020.) Score and change, 2020: https://www.scoreandchange.com/ (24. 10. 2020.) Sky Ocean Rescue, https://www.skyoceanrescue.com/our-partners Sports Pro, https://www.sportspromedia.com/ (20. 1. 2020.) The Migration Observatory, https://migrationobservatory.ox.ac.uk/ (29. 11. 2020.)

Primljeno: 6.4.2021. Ema Špehar, mag.educ.geogr. ed hist

Prihvaćeno: 2.11.2021.

OŠ Ane Katarine Zrinski, Matije Gupca 22, 32282 Retkovci, ema.spehar@student.geog.pmf.hr Doc. dr. sc. Jelena Lončar Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Trg Marka Marulića 19/II, 10 000 Zagreb, e-mail: jloncar@geog.pmf.hr

ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA stručni članak

Nikola Vojnović, Bruna Kurka

Mračni (dark) turizam uključuje sve one pojave u kompleksnom i heterogenom fenomenu turizma koje obuhvaćaju prezentaciju i od strane posjetitelja uporabu stvarnih i komodificiranih mjesta smrti, katastrofa i zvjerstava, odnosno kao posjeti mjestima gdje su se dogodile povijesne tragedije ili smrti koje i dalje utječu na naše živote. Na prostoru Istočne Europe nalazi se velik broj memorijalnih lokaliteta koje predstavljaju kvalitetnu osnovu za implementaciju i intenzivniji razvoj mračnog turizma u sklopu širokog spektra kulturnog turizma. U ovom će se radu prikazati odabrani lokaliteti stradavanja kao osnova razvoja mračnog (dark) turizma na primjeru država u turističkoj regiji Istočna Europa – u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji.

Ključne riječi: mračni turizam, kulturni turizam, Istočna Europa

Uvod Posebni oblici turizma uključuju turiste čiji je odabir mjesta za odmor nadahnut specifičnim motivacijama i čiju razinu zadovoljstva određuju ponajprije iskustva kojima streme, a nameće se u recentnom razdoblju kao protuteža masovnom turizmu. Posebni oblici turizma podrazumijevaju sofisticiraniji skup praksi koje diferenciraju potražnju turista (Robinson i Noveli, 2005; Weiler i Firth, 2021). Među brojnim oblicima ili nišama u spektru posebnih oblika turizma, kulturni je turizam od Svjetske turističke organizacije (UNWTO) te od stručne i znanstvene javnosti (McKercher i Chan, 2005;

UNWTO, 2018) prepoznat kao jedan od najutjecajnijih oblika turizma ili dominantnih proizvoda u stvaranju turističkog prihoda kako ga određuje nacionalna Strategija razvoja turizma u Republici Hrvatskoj do 2020. (Ministarstvo turizma, 2013). Kulturni turizam definira se kao vrsta ili oblik turističkih aktivnosti u kojoj je posjetiteljeva esencijalna motivacija naučiti, otkriti, iskusiti i konzumirati materijalne i nematerijalne kulturne atrakcije ili proizvode u turističkoj destinaciji. Najčešće čini skup prepoznatljivih materijala, intelektualne, duhovne i emocionalne

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

značajke društva koje obuhvaćaju arhitekturu, kulturno povijesnu baštinu, gastronomsko nasljeđe, književnost, glazbu, kreativne industrije i živuće kulture s njihovim stilovima života, sustavima vrijednosti, vjerovanjima i tradicijama (Richards, 2018). Povezeno s navedenim, najistaknutiji podoblici kulturnog turizma su urbani, manifestacijski, enogastronomski, kreativni, vjerski te turizam baštine.1 Nasuprot tome, u skup prividno manje zapaženih podoblika kulturnog turizma spada, između ostalih, mračni (dark) turizam. No, unatoč tome ovaj podoblik s obzirom na zastupljenost u znanstvenoj i stručnoj literaturi, intrigantnim i neuobičajenim motivima turističkih kretanja i specifičnostima destinacija, predstavlja dostatan izazov za istraživanje. Upravo zato, cilj ovog istraživanja je prikazati odabrane lokalitete stradavanja kao osnovu razvoja mračnog (dark) turizma na primjeru država u turističkoj regiji Istočna Europa.

MRAČNI (DARK) TURIZAM Mračni (dark) turizam uključuje sve one pojave u kompleksnom i heterogenom fenomenu turizma koje obuhvaćaju prezentaciju i od strane posjetitelja uporabu stvarnih i komodificiranih mjesta smrti, katastrofa i zvjerstava, odnosno kao posjeti mjestima gdje su se dogodile povijesne tragedije ili smrti koje i dalje utječu na naše živote (Foley i Lennon, 1996; Tarlow 2005). Prema tome, za potrebe ovog istraživanja mračni turizam se može shvatiti kao posjet i boravak u mjestima pojedinačnih i masovnih žrtava uzrokovanih ratom i drugim oružanim sukobima, stradavanja u prirodnim katastrofama, industrijskim i prometnim nesrećama.2 Navedeni su podoblici kulturnog turizma u diferenciranim prostornim i vremenskim okolnostima i izvedbenim pojavnostima nastavili djelomice ili u potpunosti samostalan razvoj. 2 U literaturi su brojni autori koristili termine poput turizam 1

Pri tome treba vrlo jasno i nedvosmisleno diferencirati pojmove mračnog i memorijalnog turizma koji se često u znanstvenoj i stručnoj publicistici te obrazovanju učenika i studenata poistovjećuju i izjednačavaju. Mračni turizam u usporedbi s memorijalnim turizmom ima širu mrežu turističkih mjesta i atrakcija, uključujući lokacije i atrakcije povezane sa zabavom i provodom (Stone, 2006; Dale i Robinson, 2011). Spektar mračnog turizma uključuje atrakcije ili tvornice mračne zabave te kao takav nije prikladan za tragične povijesne događaje, katastrofe i zvjerstva koja su počinjena u Europi u 20. stoljeću.3 Nadalje, kulturna baština mračnog i memorijalnog turizma zahtjeva kvalitetno upravljanje i interpretaciju te se zbog tih razloga takvi potencijalni lokaliteti ne mogu imenovati ili označiti kao turističke atrakcije, već kao memorijalni ili komemorativni lokaliteti (Seaton, 2002; Sharpley i Stone, 2009; Virgili i dr., 2018; Dujmović, 2019; Vojnović, 2020).

TURIZAM ISTOČNE EUROPE Prostor Istočne Europe svrstava se prema regionalizaciji Svjetske turističke organizacije (UNWTO, 2020a) u regiju Srednja i Istočna Europa koja obuhvaća područje od Češke i Poljske na zapadu do krajnjeg istoka Rusije te država Srednje Azije i Kavkaza (Klarić, 2005; Boniface i dr., 2012). Uvažavajući nedostatke regionalizacije UNWTO-a, kao prostorni okvir ovog istraživanja preuzeta je turističko-geografska regicrnih mjesta, tanaturizam, morbidni turizam, turizam ropstva, memorijalni turizam, turizam zvjerstava, turizam žalosti, turizam ratišta, turizam groblja, turizam katastrofa turizam duhova, turizam holokausta, turizam užasa, zatvorski turizam i slično (Kesar i Tomas, 2014). 3 Sadržaji zabave i razonode poput tematskih parkova strave i užasa koji se mogu realizirati kroz ponudu mračnog turizma (tvornice mračne zabave) ne mogu se implementirati u memorijalnom turizmu. Tragični događaji i lokaliteti masovnog i individualnog stradavanja ljudi u 20. stoljeću koji su dio kolektivne memorije stanovništva ne mogu biti tematski predložak za zabavni park.

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

onalizacija iz domaćeg sveučilišnog udžbenika Geografija turizma – Regionalni pregled (Curić i dr., 2013). Iznimku predstavljaju pribaltičke države Litva, Latvija i Estonija koje su osamostaljenjem i ulaskom u Europsku uniju 2004. godine napustile nekadašnju sovjetsku, a danas rusku sferu političkih i gospodarskih utjecaja te su u turizmu povezane ponajprije s državama Srednje, Zapadne i Sjeverne Europe. Iz svega proistječe da u ovom istraživanju mračnog turizma prostorni okvir čine Ukrajina, Rusija i Bjelorusija, a Moldova i kavkaske države su, s obzirom na manji značaj u turizmu Istočne Europe, izuzeti.

i dr., 2008; Curić i dr., 2013). Atrakcijska osnova kulturnog turizma, uz navedeno, obuhvaća brojne lokacije mračnog turizma kao posljedica, prije svega, velikih i prijelomnih ratnih operacija te masovnog stradavanja stanovništva u Drugom svjetskom ratu, prekretničkih političkih zbivanja, naročito u prvoj polovici 20. stoljeća, ali i velikih industrijskih nesreća, poput one u ukrajinskom Černobilu. Prirodna osnova u funkciji razvoja turizma Istočne Europe ima znatno manji značaj, a najvećim je dijelom valorizirana na crnomorskom primorju Ukrajine i Rusije, velikim rijekama i planinskim lancima, dok su klimatska obilježja, osobito zimi, ograničavajući faktor (Boniface i dr., 2012; Curić i dr., 2013).

Premda regija Istočna Europa raspolaže izrazito diversificiranom prirodnom i antropogenom atrakcijskom osnovom, svoj turistički razvoj najvećim dijelom temelji na valorizaciji društvenih atraktivnosti što uključuje u prvom redu kulturno-povijesnu baštinu profanog i sakralnog graditeljstva smještenu u većim gradovima. Osim toga, jezična, etnička i vjerska raznolikost regije značajno doprinosi širokoj ponudi folklornih turističkih atraktivnosti poput tradicijske glazbe, likovnih izričaja, gastronomije, stila odijevanja, izgleda ruralnih naselja, poljoprivrednih krajolika i slično. Posebnu važnost za kulturni turizam Istočne Europe imaju brojni muzeji i ponuda raznovrsnih manifestacija (Lew

Turistička regija UNWTO-a Srednja i Istočna Europa ostvarila je 2019. godine petinu dolazaka međunarodnih turista u Europi, ali je pri tome ostvarila samo 12 % prihoda od međunarodnog turizma matičnog kontinenta. U istoj godini, Rusija, Bjelorusija, Moldova i Ukrajina imale su ukupno 40,2 milijuna dolazaka međunarodnih turista s udjelom od 5,4 % u europskom turizmu, dok je udio u prihodu bio neznatnih 2,4 % (UNWTO, 2020a). Prema podacima UNWTO-a za 2018. godinu (tab. 1) izrazitu dominaciju prema broju postelja u hotelima i sličnim objektima te ukupnim dolascima i noćenjima turista među

Tab. 1. Turistički pokazatelji u državama Istočne Europe u 2018. godini Broj postelja

Dolasci (u tis.)

Strani turisti Noćenja (u tis.)

1 299 000

11 484

11 486

62 210

253 655*

135 327

918

1 918

1 445

6 088

15 751

Bjelorusija

38 444

2 142

9 607

883

2 629

12 477

Moldova

6 882

160

340

380

204

1 327

Država Rusija Ukrajina

* Podatak se odnosi na 2017. godinu. Izvor: UNWTO (2020b)

Prihod (mil. $)

Domaći turisti Dolasci Noćenja (u tis.) (u tis.)

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

državama Istočne Europe ima Rusija. Također je vrlo važna odlika turističkog prometa ovih država znakovita prevlast dolazaka i noćenja domaćih turista u odnosu na strane. Međunarodna popularizacija te prepoznatljivost i daljnja afirmacija lokacija mračnog turizma, uz, na globalnoj razini prepoznatoj i valoriziranoj kulturno-povijesnoj baštini najvećih gradova Istočne Europe, svakako bi u budućem turističkom razvoju doprinijeli povećanju međunarodnih dolazaka turista i prihoda ove regije.

MRAČNI TURIZAM ISTOČNE EUROPE – PREGLED PO ODBRANIM DRŽAVAMA Pregled istočnoeuropskog mračnog turizma obuhvaća geografski raspored i turistički potencijal najvažnijih lokacija stradavanja u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji. Povijest 20. stoljeća u ovim državama obilježena je intenzivnim i brojnim društvenim, gospodarskim i političkim prekretnicama koje su najčešće bile popraćene masovnim stradavanjima ljudi i materijalnim razaranjima. Upravo zato, u pregledu naglasak je na lokacijama iz razdoblja političkih i socioekonomskih previranja između dva svjetska rata te Drugog svjetskog rata.

RUSIJA Blokadu Lenjingrada (danas Sankt Peterburg) provodile su njemačke postrojbe tijekom Velikog domovinskog rata, od 1941. do 1944. godine. Njemačke su snage blokirale prometnice koje su povezivale Lenjingrad s ostalim gradovima čime je započela 900-dnevna blokada grada tijekom koje je velik dio stanovništva preminuo od gladi, zime ili bolesti. Komunikacija se odvijala isključivo putem

jezera Ladoga i zrakom. Namirnice su kamionima dopremane preko zaleđenog jezera i cestama koje se nazivaju Putevi života (Erickson i Erickson, 2001). Među najvažnijim lokacijama izdvaja se Državni muzej obrane i opsade Lenjingrada koji sadrži 37 dvorana sa 37.865 izložaka (sl. 1). Osim toga, muzej čuva 53 tisuće eksponata, grafičkih djela, slika i skulptura, pisanih dokumenata, predmeta iz vojničkog života, fotografija, ordena, predmeta tehnike i oružja te knjiga objavljenih tijekom opsade (Državni muzej obrane i opsade Lenjingrada, 2021). Memorijalno groblje Piskarevskoye najveće je groblje žrtava Drugoga svjetskog rata. U 186 masovnih grobnica nalazi se 420 tisuća pokopanih stanovnika grada i 70 tisuća branitelja Lenjingrada. Memorijalno groblje nacionalni je spomenik povijesti Velikog domovinskog rata i ujedno Muzej Lenjingradske prošlosti, a u prosječno ga godišnje obiđe 500 000 ljudi. Ulaz groblja ukrašen je granitom koji predstavlja Vječni plamen dok se iznad cijelog spomen-obilježja nalazi spomenik Domovine te spomen-stela (Muzeji Rusije, 2021a). Spomenik herojskim braniteljima Lenjingrada podignut je 1975. godine na 30. godišnjicu pobjede u Velikom domovinskom ratu i dio je Državnog povijesnog muzeja Sankt Peterburga. Uz spomenički kompleks osnovan je muzej i izložbeni prostor. Izložba je posvećena obrani i opsadi Lenjingrada koja se nalazi u podzemnoj Spomen dvorani. Jedno od glavnih izložaka muzeja je kriška kruha teška 125 grama – dnevni obrok u Lenjingradu tijekom 1941. godine. Na zidu Memorijalne zgrade nalazi se Kronika o herojskim danima opsade Lenjingrada dok su na granitnim postamentima izložene brončane stranice koje sadrže događanja tijekom opsade (Muzeji Rusije, 2021b). U spomen na 40. obljetnicu pobjede u Drugome svjetskom ratu na trgu Vosstaniya podignut je granitni Obelisk (St. Petersburg Official City Guide, 2021).

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

Sl. 1. Muzej opsade Lenjingrada Foto: Nikola Vojnović Bitka za Staljingrad odvijala se u široj regiji današnjeg Volgograda i predstavlja jednu od prekretnica u Drugom svjetskom ratu (Parker i dr., 2018). Grad nosi titulu Grada heroja, a nekoliko spomen-obilježja je podignuto u čast braniteljima. Najmonumentalniji dio se nalazi na brdu Mamajev Kurgan na kojemu je podignut memorijalni kompleks Herojima Bitke za Staljingrad. Memorijalni kompleks čini nekoliko skulptura: Trg heroja sa šest skulpturnih grupa koje simboliziraju podvige branitelja, Dvorana ratne slave s Vječnom vatrom, Trg žalost sa skulpturom majke koja oplakuje heroja, skulptura Djevojka ratnica, Ratno memorijalno groblje. Najupečatljivija je središnja skulptura Majka Domovina zove

(sl. 2), najviši ženski kip na svijetu visok 85 metara i težak 8000 tona (Battle of Stalingrad, 2021a). Memorijalni kompleks Aleja heroja povezuje središnji gradski nasip i Trg poginulih boraca. Na Aleji se nalazi veliki broj skulptura podignutih u čast vojnicima: ostaci ruševina, skulptura vojnika koji drži ranjenika, skulptura djevojčice, mornar s granatama i ranjeni vojnik pješaštva, vojnik koji drži zapovjednika, spomenik Barjak, zid s posvetnim natpisima i slično (Battle of Stalingrad, 2021b). Muzej Panorama tijekom godina je mijenjao ime, a danas je jedna institucija s memorijalnim kompleksom Herojima bitke za Staljingrad na Mamajevom Kurganu i nosi naziv Državni povijesni i memorijalni muzej Staljingrad-

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

Sl. 2. Domovina zove Foto: Nikola Vojnović ska bitka. Muzej sadrži osam izložbenih dvorana te četiri diorame. U sklopu ovog muzeja nalazi se spomenik federalnog značaja – ruševine mlina Grudinin, koji zajedno sa Rodimtseovim zidom, Pavlovljevom kućom i spomenikom mornarima Volške vojne flote čini jedinstveni kulturno povijesni kompleks. Muzejski kompleks čini i umjetnička panorama Poraz nacističkih trupa kod Staljingrada. Muzej Pamyat (Sjećanje), otvoren je 2012. godine u podrumu Centralne robne kuće Volgograd. U Muzeju se nalazi izložba Staljingrad očima umjetnika, Robna kuća Staljingrad za vrijeme rata, Božić u kotlu – proslava Božića 1942. godine u Staljingradu, Soba sa sjedištem u kojoj je potpisan akt o predaji južnoj

dijela njemačkih trupa opkoljenih u Staljingradu te Paulusova soba. Sva spomen-obilježja, muzeje i zbirke posvećene Bitki za Staljingrad godišnje posjeti više od 2,2 milijuna posjetitelja (Battle of Stalingrad, 2021c). Kurska bitka jedna je od najvećih bitaka tijekom Drugog svjetskog rata, a njena ključna etapa zbila se na poljima kod grada Prokhorovke u srpnju 1943. koju je obilježio masovni sraz oklopno-mehaniziranih postrojbi (Overy, 2015). Muzej Bitka za oružje velike pobjede posvećen je podvigu branitelja tijekom Velikog domovinskog rata i sadrži oko dvije tisuće eksponata. Jedna od atraktivnosti muzeja je eksponat nuklearne bombe u prirodnoj veličini,

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

Sl. 3. Muzej u Prokhorovki Foto: Nikola Vojnović reljef koji sadrži 14 zanimanja koja su doprinijela pobjedi (učitelji, liječnici, radnici), dvorane posvećene rudnicima, metalurgiji i njihovom načinu života. Spomenik pobjede – Zvonik , visok je 59 metara i sastoji se od četiri kamena pilona koja predstavljaju četiri ratne godine. Piloni su okrunjeni zlatnom kuglom – simbolom sunca (povijesni simbol ruske države). Iznad kugle uzdiže se skulptura Zagovora Presvete Bogorodice, zagovornice i braniteljice Rusije. Unutar Zvonika obješeno je zvono koje zvoni tri puta na dan i simbolizira važnu ulogu triju vojnih polja u povijesti Rusije (treća zvonjava uspomena je na bitku kod Prokhorovke). Nedaleko Zvonika nalazi se izložbeno područje s

tenkovima i topničkim naoružanjem iz tog razdoblja. U središtu muzejskog trga smještena je skulptura Tenkovska bitka kod Prohorovke (sl. 3). Iza muzeja nalaze se fragmenti sovjetskih i njemačkih obrambenih utvrda koje se sastoje od rovova, mjesta za oružje i skloništa za tenkove. U muzeju su prikazana pisma vojnika, vojna oprema, razni predmeti zapovjednika i vojnika, ratne karte, svakodnevni život lokalnog stanovništva te njihove nošnje. Kompleks muzeja i zbirki u gradu Prohorovki njegovoj okolici godišnje posjet više od 350 000 registriranih posjetitelja (Državni vojno-povijesni muzej-rezervat ‘’Prokhorovskoe Pole’’, 2021a; 2021b).

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

Gulag SLON – Solovecki logor posebne namjene smješten je na Soloveckim otocima, u Bijelome moru. Na najvećem istoimenom otoku nalazio se utvrđeni samostanski kompleks koji je bio važno religijsko i kulturno središte (biblioteka, rukopisi), a do kraja 16. stoljeća i mjesto zatočenja političkih neistomišljenika te važna pogranična tvrđava. Gulag SLON prvi je i najpoznatiji sovjetski logor posebne namjene koji je zbog specifične gradnje, mjesta na kojemu se nalazi i povijesnoj važnosti uvršten na Listu Svjetske baštine od 1992. godine (UNESCO, 2021). Tijekom 2019. godine kulturno-povijesni kompleks Soloveckih otoka posjetilo je 62 000 posjetitelja. Godine 1923. gotovo su svi dijelovi nekadašnjeg samostana prenamijenjeni u logor. Tijekom svog postojanja logor je nekoliko puta reorganiziran te je tako 1937. godine preustrojen u zatvor Solovecki NKVD-a GUGB i zatvoren dvije godine kasnije. Tijekom 16 godina postojanja logora i zatvora tamo je boravilo na desetke tisuća zatvorenika, uključujući znanstvenike i umjetnike. Svećenici su i u najtežim uvjetima, pokušavali ispuniti pastoralnu dužnost pružajući duhovnu i materijalnu pomoć (Solovki Monastyr, 2021).

UKRAJINA Gladomor 1932/1933. godine jedno je od najstrašnijih razdoblja u povijesti Ukrajine. Glad katastrofalnih razmjera započela je 1932. godine, a vrhunac je dosegnula 1933. godine kada je u Ukrajini umrlo milijun ljudi. Povjesničari često raspravljaju o ukupnom broju umrlih: 5, 7 ili 9 milijuna žrtava. Neposrednim uzrokom masovne gladi smatra se pretjerana potražnja za žitaricama, a njenim preduvjetima prisilna kolektivizacija, deportacija i pokušaji sovjetske vlasti da suzbije ukrajinski nacionalizam. Ukrajinska vlada je 2006. godine

proglasila Gladomor 1932/1933. genocidom (Paščenko, 2008). Muzej Holodomora u Kijevu uči stanovništvo da se suprotstavi mržnji i kršenju ljudskih prava, njeguje zaštitu ljudskog dostojanstva i demokratskih vrijednosti. Ispred muzeja je spomenički kompleks koji se sastoji od nekoliko dijelova; dvije skulpture anđela, trg Mlin sudbine oko kojega se nalaze skulpture mlinskih kamena. U središtu trga nalazi se skulptura djevojčice Gorko sjećanje iz djetinjstva, Svijeća za uspomenu okružena skulpturama (željezni križevi, kameni blokovi, ploče s urezanim godinama zločina). Spomendvorana središnji je dio spomen-obilježja koje trenutno služi kao muzej dok se na Aleji crnih ploča nalaze granitne ploče s popisom naselja nad kojim je izvršen genocid. Muzej je 2019. godine posjetilo 180 000 posjetitelja (Muzej Holodomor, 2021). Osim središnjeg kompleksa u Kijevu, diljem Ukrajine nalaze se brojna spomen-obilježja Gladomoru. Između 1941. i 1943. godine, nacisti su u klancu Babyn Jar strijeljali između 70 000 i 100 000 ljudi, uključujući gotovo cijelo židovsko stanovništvo Kijeva. Osim Židova, nacisti su u Babjem Jaru ubijali sve one koje su smatrali neprijateljima; Rome, sovjetske ratne zarobljenike, ukrajinske nacionaliste, mentalne bolesnike i zatvorenike (Brandon i Lower, 2008). U cilju stjecanja i širenja znanja o tragediji osnovana je zaklada koja podržava stvaranje Memorijalnog centra holokausta Babyn Jar. Memorijalni centar podrazumijeva izgradnju muzeja, istraživačke institute, knjižnicu, arhivu i internetsku multimedijsku platformu. Otvorenje muzeja u kojem će biti izloženi materijali tragovi o genocidu, povijesti mjesta, trenutnom stanju Babjeg Jara i odnosu društva naspram zločina protiv čovječnosti planirano je za 2025. godinu (Memorijalni centar za holokaust Babyn Jar, 2021).

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

Nuklearna katastrofa u Černobilu i obližnjem Pripjatu zbila se 26. travnja 1986. godine kada je eksplodirao reaktor broj 4 nuklearne elektrane prouzročivši požar pri čemu je za svega nekoliko minuta u atmosferu ispuštena ogromna količina smrtonosnih radioaktivnih čestica. Černobilska nesreća bila je kombinacija neodgovarajućeg projekta i serije grešaka operatera, nepoštivanja uputa te zanemarivanja fizikalnih karakteristika elektrane, a time je dugotrajno onemogućen život u široj okolici Pripjata (Hawkes i dr., 1987). Stanovništvo, njih oko 34 500, evakuirano je autobusima, kamionima ili automobilima. Danas svi ovlašteni posjetitelji ili znanstvenici za zaštitu okoliša koji ulaze u bodljikavom žicom okruženi Pripjat moraju proći kontrolne točke. Jedna zgrada se još uvijek povremeno i prigodno koristi kao restoran za radnike i posjetitelje. U Pripjatu se mogu vidjeti ostaci nekadašnjeg života kao i stari Pripjatski zabavni park čiji je kotač postao svojevrsni simbol Grada duhova (Mould, 2000). U glavnome gradu Kijevu nalazi se Nacionalni muzej Černobil otvoren 1992. godine u kojem se isprepliće znanstvena, kulturna i obrazovna djelatnost te dokumentira, čuva i prenosi povijest ove nuklearne katastrofe. Muzej na svojoj službenoj stranici nudi mogućnost virtualne ture i informacije o turama u samome Černobilu. Kako ne bi došlo do narušavanja zdravlja posjetitelja tijekom obilaska nije dozvoljeno sjedenje na tlu, diranje predmeta te se pri izlasku svaki posjetitelj pregledava od radioaktivnih čestica (National Museum Chornobyl, 2021).

BJELORUSIJA Mali Trostenets je selo u Bjelorusiji, nedaleko Minska gdje su nacisti osnovali koncentracijski logor. U logoru su se u početku nalazili sovjetski ratni zarobljenici, no Vernichtun-

gslager – logor za istrebljenje, postao je 1942. godine kada je stigao prvi prijevoz Židova iz drugih dijelova Europe. Primarna svrha logora bila je istrebljenje židovskog stanovništva Minska i okolice, a ubijani su u plinskim komorama. Mnogi od njih ubijeni su i prije dolaska u logor u obližnjim šumama te pokopani u jame. Logorski zatočenici imali su zadaću razvrstavati imovinu žrtava i održavati logor. Procijenjeno je da je u Malom Trostencu pokopano 65 000 tijela, uključujući Židove ubijene u završnoj akciji u Minsku (Holocaust Education and Archive Research Team, 2021). Broj žrtava nije u potpunosti utvrđen, jer su nacisti uništili sve zapise o logoru. Na samom mjestu logora nema materijalnih tragova, osim topola koje su zatvorenici zasadili kao dio granice logora. U znak sjećanja na žrtve izgrađeno je spomenobilježje koje godišnje privuče tisuće posjetitelja (Jewish Virtual Library, 2021). Tvrđava Brest ima velik povijesni značaj za Bjelorusiju. Tvrđavu je 1915. godine zauzela njemačka vojska, a nakon Prvog svjetskog rata pripadala je Poljskoj. Zadobila je titulu herojske tvrđave zbog hrabrosti sovjetskih vojnika u borbi protiv njemačke vojske 1941. godine. Tvrđava nije obnovljena na kraju rata, već je postala spomen na herojske događaje koji su se u njoj odigrali. U blizini središta tvrđave nalazi se veliki spomenik Žeđ s prikazom ranjenog vojnika koji pokušava dobiti vodu iz rijeke. Glavni dio spomen-obilježja predstavlja Trg ceremonija koji vodi do Muzeja obrane tvrđave Brest i ruševina Bijelog dvorca. Bayonet je obelisk visok 100 metara povezan sa spomenikom Hrabrost gdje gori vječni plamen, a do tvrđave se nalazi i Kholmsky Gate sa zidovima prepunim metaka. Tvrđavski memorijalni kompleks u prosjeku godišnje posjeti više od 130 000 posjetitelja (Official Website of the Republic of Belarus, 2021a).

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

Bjeloruski Državni muzej povijesti Velikog Domovinskog rata prvi je svjetski muzej koji je ispričao priču o najkrvavijem ratu 20. stoljeća i jedini u Bjelorusiji izgrađen u godinama nacističke okupacije. Danas je to jedan od najvažnijih i najvećih ratnih muzeja u svijetu. Muzej predstavlja jednu od rijetko netaknutih građevina u razrušenom i opljačkanom Minsku i čuvar je uspomene na hrabrost i tragediju stanovnika Bjelorusije. Za javnost je otvoren 1944. godine, kada je Minsk oslobođen. Iste godine muzejski radnici počeli su s istraživanjem logora Trostenets, a godine 1949. sudjelovali su u

prvim iskopavanjima u herojskoj tvrđavi Brest. Tijekom desetljeća istraživanja Velikog Domovinskog rata, muzejska zbirka neprekidno je rasla. Danas nudi 30 zbirki s više od 150 000 izložaka koje godišnje posjeti 570 000 posjetitelja. Planira se uvođenje moderne tehnologije sa svrhom edukacije posjetitelja. Neposredno u blizini nalazi se 45-metarska stela Minsk-grad heroj te skulptura Majka domovina. Trg heroja ukrašen je fontanom od 170 mlaznica koje simboliziraju broj bjeloruskih naselja koje je sovjetska vojska oslobodila (Official Website of the Republic of Belarus, 2021b).

ZAKLJUČAK Na prostoru turističke regije Istočna Europa nalazi se velik broj memorijalnih lokaliteta što predstavlja kvalitetnu osnovu za implementaciju i intenzivniji razvoj mračnog turizma u sklopu širokog spektra kulturnog turizma. Brojnost lokaliteta mračnog turizma u ovoj europskoj turističkoj regiji posljedica je burnih i tragičnih povijesnih zbivanja tijekom 20. stoljeća. Prva skupina lokaliteta mračnog turizma povezana je s grandioznim bitkama i masovnim žrtvovanjem vojnika i civilnog stanovništva tijekom Drugog svjetskog rata. Među brojnim lokalitetima najmarkantniji su oni povezani s opsadom Lenjingrada, holokaustom u Babjem Jaru i logoru Mali Trostenets, stradavanjem branitelja utvrde Brest te Staljingradskom i Kurskom bitkom. Druga skupina lokaliteta povezana je s progonom i stradavanjima stanovništva kao posljedica bezobzirne brutalnosti i nekompetentnosti sovjetskog režima. U kolektivnoj svijesti i sjećanju stanovništva istaknuta mjesta zauzimaju lokacije političkih zatvora Gulaga kao lokacije masovnih stradavanja te pojedinačnih i obiteljskih tragedija. S istom razinom simbolike stradavanja i tragičnosti u kolektivnoj memoriji građana, na području Ukrajine se izdvajaju spomenici posvećeni genocidu uzrokovanom izgladnjivanjem stanovništva između dva svjetska rata te spomenobilježja nuklearnoj katastrofi u černobilskoj elektrani u zadnjem desetljeću postojanja SSSR-a. Ove velike nacionalne i ljudske tragedije pokazale su ideološku zadrtost i krajnju nesposobnost sovjetskih vlasti. Brojni memorijalni lokaliteti u regiji Istočna Europa, uz postojeću mrežu atrakcijske osnove i smještajne infrastrukture, otvaraju mogućnosti dodatnog pozicioniranja mračnog turizma kao inovacije u kulturno turističkoj ponudi. S obzirom na pozitivna iskustva i praksu u drugim turističkim regijama i državama, postojeća i novostvorena ponuda memorijalnih lokaliteta neosporno može utjecati na sveukupnu reafirmaciju istočnoeuropskog turizma.

Nikola Vojnović, Bruna Kurka: ODABRANI LOKALITETI STRADAVANJA U ISTOČNOJ EUROPI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ MRAČNOG (DARK) TURIZMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 23-34

LITERATURA Boniface, B., Cooper C., Cooper, R., 2012: Worldwide destinations-The geography of travel and tourism, Routledge, LondonNew York. Brandon, R., Lower, W. (ur.), 2008: The Shoah in Ukraine, Indiana University Press, Bloomington. Curić, Z., Glamuzina N., Opačić, V.T., 2013: Geografija turizma –Regionalni pregled, Naklada Ljevak, Zagreb. Dale, C., Robinson, N., 2011: Dark Tourism, u: Research Themes for Tourism (ur. Robinson, P., Heitmann, S., Dieke, P.), CABI, Wallingford, 205-217. Dujmović, M., 2019: Komercijalizacija kulturne baštine u turizmu, Socijalna ekologija 28 (2), 145-161. Erickson, J., Erickson, LJ., 2001: The Eastern front in photographs, Carlton books, London. Foley, M., Lennon, J., 1996: JFK and dark tourism: A fascination with assassination, International Journal of Heritage Studies 2 (4), 198-211. Hawkes, N., Lean, G., Leigh, D., McKie, R., Pringle, P., Wilson, A., 1987: Najgora nesreća na svijetu, Černobil: kraj nuklearnog sna, Globus, Zagreb. Kesar, O., Tomas, P., 2014: Obilježja i dosezi memorijalnog turizma u Hrvatskoj, Liburna 3 (1), 49-88. Klarić, Z., 2005: Geografski aspekti turističke regionalizacije svijeta prema konceptu Svjetske turističke organizacije, Hrvatski geografski glasnik 67 (2), 39-65. Lew, A., Hall, C.M., Timothy, D., 2008: World Geography of Travel and Tourism: A Regional Approach, Elsevier, Amsterdam. Mckercher, B., Chan, A. 2005: How Special Is Special Interest Tourism? Journal of Travel Research 44 (1), 21–31. Mould, R., F., 2000: Chernobyl Record, The Definitive History of the Chernobyl Catastrophe, Institute of Physics Publishing, Bristol i Philadelphia. Overy, R. (ur.), 2015: The Oxford Illustrated History Of World War II, Oxford University Press, Oxford. Parker, P., Grant, R.G., Humphreys, A., 2018: Battles That Changed History, Smithsonian, New York. Paščenko, J., 2008: Genocidni zločin totalitarnog režima u Ukrajini 1932-1933. Gladomor, Udruga Hrvatsko-ukrajinska suradnja HORUS, Zagreb. Robinson, N., Novelli, M., 2005: Niche tourism: an introduction, u: Niche Tourism: Contemporary issues, trends and cases (ur. Novelli, M.), Elsevier, Amsterdam, 1-12. Richards, G., 2018: Cultural tourism: A review of recent research and trends, Journal of Hospitality and Tourism Management 36 (1), 12-21. Seaton, A. V., 2002: Thanatourism’s final frontiers? Visits to cemeteries, churchyards and funerary sites as sacred and secular pilgrimage, Tourism Recreation Research 27 (2), 73-82. Sharpley, R., Stone, P. R. (ur), 2009: The Darker Side of Travel: The Theory and Practice of Dark tourism, Channel View Publication, Bristol. Stone, P., 2006: A dark tourism spectrum: towards a typology of death and macabre related tourist sites, attractions and exhibitions, Tourism: An International Interdisciplinary Journal 54 (2), 445–460. Tarlow, P., 2005: Dark tourism The appealing ‘dark’ side of tourism and more, u: Niche Tourism: Contemporary issues, trends and cases (ur, Novelli, M.), Elsevier, Amsterdam, 47-58. Virgili, S., Delacour, H., Bornarel, F., Liarte, S., 2018: ‘From the Flames to the Light’: 100 years of the commodification of the dark tourist site around the Verdun battlefield, Annals of Tourism Research 68, 61-72. Vojnović, N. 2020: The potential of memorial tourism development in Istria (Croatia), Hrvatski geografski glasnik 82 (2), 107-129. Weiler, B., Firth, T., 2021: Special Interest Travel: Reflections, Rejections and Reassertions, u: Consumer Tribes in Tourism Contemporary Perspectives on Special-Interest Tourism (ur. Pforr, C., Dowling, R., Volgger, M.), Springer, Singapur, 3-10.

IZVORI Battle of Stalingrad, 2021a: About the Museum-Reserve, https://stalingrad-battle.ru/about/about-museum-inner/2302/ (23.2.2021.) Battle of Stalingrad, 2021b: Zaštitni znak, https://stalingrad-battle.ru/about/tovarnyy-znak/ (23.2.2021.) Battle of Stalingrad, 2021c: Muzej ‘’Sjećanje’’, https://stalingrad-battle.ru/about/about-museum-inner/2304/ (23.2.2021.) Državni muzej obrane i opsade Lenjingrada, 2021: Povijest muzeja, http://blokadamus.ru/ (22.2.2021.) Državni vojno-povijesni muzej-rezervat ‘’Prokhorovskoe Pole’’, 2021a, Bitka za oružje Velike pobjede, https://xn---ctbjbwiqaaccdifcs7d.xn--p1ai/en/bitva-za-oruzhie-velikoj-pobedy.html (25.2.2021.)

Državni vojno-povijesni muzej-rezervat ‘’Prokhorovskoe Pole’’, 2021b: Muzej ‘’Treće vojno polje Rusije’’, https://xn---ctbjbwiqaaccdifcs7d.xn--p1ai/en/muzej-trete-ratnoe-pole-rossii.html (27.2.2021.) Holocaust Education and Archive Research Team, 2021: Maly Trostinets, The Death Camp near Minsk, http://www. holocaustresearchproject.org/nazioccupation/malytrost.html (3.3.2021.) Jewish Virtual Library, 2021: Maly Trostenets, https://www.jewishvirtuallibrary.org/maly-trostenets-concentration-camp (3.3.2021.) Memorijalni centar za holokaust Babyn Jar, 2021: Babyn Jar https://babynyar.org/en/about, (27.2.2021.) Ministarstvo turizma, 2013: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Zagreb. Muzej Holodomor, 2021: About the Museum, https://holodomormuseum.org.ua/en/about-the-museum/ (8.2.2021.) Muzeji Rusije, 2021a: Memorijalno groblje, http://www.museum.ru/M173 (22.2.2021.) Muzeji Rusije, 2021b: Spomenik herojskim braniteljima Lenjingrada, http://www.museum.ru/M130 (22.2.2021.) National Museum Chornobyl, 2021: About us, http://chornobylmuseum.kiev.ua/en/about-us/ (8.2.2021.) Official Website of the Republic of Belarus, 2021a, Brest Fortress, https://www.belarus.by/en/travel/belarus-life/brest-fortress (8.2.2021.) Official Website of the Republic of Belarus, 2021b: Great Patriotic War Museum in Minsk, https://www.belarus.by/en/travel/ military-history-tourism/great-patriotic-war-museum-minsk (8.2.2021.) Solovki Monastyr, 2021: Logor i zatvor Solovecki, http://solovki-monastyr.ru/abbey/soviet-period/slon/ (27.2.2021.) St. Petersburg Official City Guide, 2021: Leningrad Hero City Obelisk, http://www.visit-petersburg.ru/en/showplace/194715/ (23.2.2021.) Unesco, 2021: Cultural and Historic Ensemble of the Solovetsky Islands, https://whc.unesco.org/en/list/632/ (27.2.2021.) World Tourism Organization, 2018: Tourism and culture synergies, UNWTO, Madrid. World Tourism Organization, 2020a: International Tourism Highlights, 2020 Edition, UNWTO, Madrid. World Tourism Organization, 2020b: Compendium of Tourism Statistics, Data 2014 – 2018, 2020 Edition, UNWTO, Madrid.

Primljeno: 19.3.2021.

Prihvaćeno:2.11.2021.

Izv. prof. dr. sc. Nikola Vojnović Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije, Ronjgova 1, 52100 Pula, e-mail: nvojnov@unipu.hr Bruna Kurka, studentica Diplomskog studija Kultura i turizam, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije, Ronjgova 1, 52100 Pula, e-mail: bruna.kurka@student.unipu.hr

INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA stručni članak

Lucija Škvorc, Ivan Šulc

U radu se predstavlja interaktivna turistička karta otoka Krka koja je prikazuje važnije turističke atrakcije, smještajne kapacitete, ugostiteljske objekte, turističku infrastrukturu i turističke posrednike (turističke agencije i turističke zajednice). Karta je izrađena pomoću softvera ArcGIS Pro i dostupna je putem web-aplikacije ArcGIS Experience na stranici: https://experience.arcgis.com/ex perience/4020472ca5394d44a0ecc2f83c70c8d6. Podaci su prikupljeni osobno od strane autorice, selektirani, uneseni u bazu i kartografski vizualizirani, a odnose se na stanje u ožujku 2021. godine. Web-aplikacija trenutno predstavlja jedinstvenu prostornu bazu turističkih informacija za otok Krk koja je dostupna svim zainteresiranim korisnicima. U radu je opisan proces prikupljanja podataka, njihovog unosa u GIS, vizualizacije i objave te se analizira prostorni razmještaj i struktura prikazanih elemenata turističke ponude. Ključne riječi: turističke atrakcije, turistička ponuda, geografski informacijski sustavi, interaktivna web-karta, otok Krk

UVOD Razvoj digitalne kartografije i web-karata promijenili su način komunikacije prostornih informacija i potaknuli su razvoj kartografije u novom smjeru. Primjenom novih tehnologija skraćen je i pojednostavljen proces izrade i osuvremenjivanja karata, sama izrada postala je jeftinija i dostupna širem krugu korisnika (Kraak, 2001; Župan i Vračar, 2014). Ipak, to povećanje dostupnosti izrade karata dovodi i do povećanja broja karata izrađenih od strane kartografskih nestručnjaka nerijetko lošije kvalitete od onih izrađenih od strane stručnjaka (Goodchild, 2000).

Internet i World Wide Web u novije vrijeme postaju glavni medij za prenošenje i prezentaciju prostornih informacija, pri čemu web-karte dobivaju ključnu ulogu. Web-karte se uobičajeno dijele na statičke i dinamičke (Kraak, 2001). Kod statičnih karata prikaz na zaslonu računala je statičan, dok je kod dinamičnih karata prikaz u pokretu. Svaka od ovih kategorija uključuje karte koje se mogu samo pregledavati (eng. view only) i interaktivne karte (eng. interactive maps) (Kraak, 2001). Interaktivne karte su vrsta digitalnih karata koje putem dodanih funkcija, kao što su pove-

Lucija Škvorc, Ivan Šulc: INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 35-45

ćanje ili smanjenje mjerila, odabir slojeva koji će biti prikazani ili pak integracijom hiperveza te raznih oblika multimedije, omogućuju interakciju s korisnikom te olakšavaju i ubrzavaju proces pronalaska potrebnih informacija putem različitih prostornih ili atributivnih upita. Ipak, te su elemente uključivale i interaktivne karte na medijima poput disketa i CD-ROM-a, zbog čega se kao stvarne najveće prednosti interaktivnih karata na webu ističu njihova dostupnost i aktualnost (van Elzakker, 2001; Frančula i Tutić, 2003). Interaktivne karte svoju su primjenu našle u velikom broju djelatnosti, pa tako i u turizmu gdje predstavljaju medij za prenošenje prostornih informacija o određenoj destinaciji. Potencijalni turisti zbog čega ih potencijalni turisti koriste za planiranje putovanja i snalaženje u prostoru tijekom boravka u samoj destinaciji. Takve karte daju bolju informaciju o turističkoj ponudi u prostoru u kojem se turist nalazi, što omogućava s jedne strane njihovo uključivanje u više aktivnosti u destinaciji, a s druge strane omogućava kvalitetnije korištenje cjelokupne turističke ponude. Stoga je važno turistima pružiti što jednostavniji pristup prostornim i ne-prostornim turističkim informacijama, putem interaktivnih web-karata, koje uključuju i druge medije poput fotografija ili videozapisa, poveznica na web-stranice s dodatnim informacijama ili poveznica na druge karte, što olakšava razumijevanje prezentiranih prostornih informacija. Interaktivne karte time postaju važan alat u upravljanju destinacijom i njezinoj promociji na turističkom tržištu. Za prostor ovog istraživanja odabran je otok Krk, na kojem turizam i vikendaštvo imaju veliku ekonomsku ulogu te predstavljaju najvažnije faktore otočne transformacije (Opačić, 2008a; 2009). Moderni turizam počinje se razvijati još u drugoj polovici 19. stoljeća (No-

vosel-Žic, 1986). Tijekom 1980-ih mostovnim povezivanjem otoka s obalom otok Krk doživljava nagli turistički razvoj te razvoj sekundarnog stanovanja koji se ponajprije ogleda u izgradnji velikog broja vikendica (Curić i dr., 2013). Snažan turistički razvoj uvjetovan je povoljnim turističko-geografskim položajem, odnosno blizinom važnih domaćih i inozemnih emitivnih područja (Turk, 1994, prema Opačić, 2008b). Turističke atrakcije, potencijalne i realne, temeljni su turistički resurs svake turističke destinacije koji određuje strukturu njene turističke ponude (Kušen, 2001). Turistički razvoj Krka prvenstveno se temelji na valorizaciji atraktivnih prirodnih faktora (Novosel, 1975; Novosel-Žic, 1987; Turk, 1994; Lovrec, 1998, prema Opačić, 2008b) – umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom (Šegota i Filipčić, 2003), svojstva morske vode povoljna za razvoj kupališnog turizma, zatim estetska, zdravstvena i praktična uloga stvaranja hlada bujne submediteranske vegetacije te obala s brojnim uvalama i zaljevima te prirodnim i uređenim plažama. Osim atraktivnih prirodnih faktora, otok Krk bogat je kulturno-povijesnom baštinom koja ima dopunsku ulogu u turističkoj ponudi otoka (Opačić, 2008b). Otok Krk ima dobro organiziran sustav turističkih zajednica i jedinstvenu turističku zajednicu na cijeli otok te postoji više mobilnih i internetskih aplikacija s ponudom različitih segmenata turističke ponude (npr. kulturna baština, staze). Svaka turistička zajednica na svojoj web-stranici ima barem jednu kartu turističkog sadržaja, no one su fokusirane na prikaz samo jedne kategorije turističke ponude. Nadalje, pojedini elementi turističke ponude, poput smještajnih i ugostiteljskih objekata ili plaža, nisu do sada prikazani na razini cijelog otoka, već postoje interaktivne karte na web-

Lucija Škvorc, Ivan Šulc: INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 35-45

stranicama turističkih zajednica s prikazom sadržaja samo te jedinice lokalne samouprave. Dakle, još uvijek ne postoji interaktivna karta na webu ili mobilna aplikacija koja bi objedinila više različitih elemenata turističke ponude cjelokupnog otoka koji čini jedinstvenu cjelinu. Stoga je u okviru ovog istraživanja izrađena vrlo detaljna interaktivna web turistička karta otoka Krka koja je uključila osnovne elemente turističke ponude otoka Krka – turističke atrakcije, smještajne kapacitete, ugostiteljske objekte, turističku infrastrukturu i turističke posrednike (turističke agencije i turističke zajednice), prema stanju u ožujku 2021. godine. Karta je izvorno izrađena u GIS-u te je objavljena na webu, čime je postala dostupna svim zainteresiranim korisnicima. Dostupna je na webstranici: https://experience.arcgis.com/experie nce/4020472ca5394d44a0ecc2f83c70c8d6. U nastavku se objašnjava postupak prikupljanja podataka, unosa podataka u geografski informacijski sustav, njihova klasifikacija, vizualizacija i objava na webu. Nakon toga prikazan je obujam i prostorna struktura analiziranih elemenata turističke ponude.

IZRADA INTERAKTIVNE TURISTIČKE KARTE

ka, (3) unos podataka u GIS, (4) obrada podataka u GIS-u, (5) vizualizacija prostornih podataka i izrada karata, i (6) izrada web-aplikacije za objavu interaktivne turističke karte. Za unos i obradu prostornih podataka odabran je program ArcGIS Pro tvrtke ESRI, za izradu karata ArcGIS Online, a za izradu konačnog proizvoda – web-aplikacije s interaktivnom turističkom kartom otoka Krka – odabran je program ArcGIS Experience Builder. Navedeni softver odabran je zbog prethodno definiranog uvjeta da omogućava jednostavnu izradu karte s određenim značajkama interaktivnosti i kreiranje proizvoda primjerene kvalitete koji je nakon izrade moguće postaviti na internet kako bi bio dostupan svim zainteresiranim korisnicima. Naime, tehnološki razvoj i povećanje dostupnosti internetske tehnologije doveli su do pojave različitih GIS softvera koji i informatičkim „nestručnjacima“ omogućuju izradu karata, no mnogi od njih ne zadovoljavaju prethodno navedene uvjete.

Prikupljanje, unos i obrada podataka u programu ArcGIS Pro

Osnovna svrha svake karte je komunikacija određenih prostornih informacija čitatelju odnosno korisniku karte, stoga je važno da sama karta bude izrađena na način da su sve informacije jasno prezentirane i lako čitljive. Uzimajući u obzir kome je namijenjena karta i što njome želimo komunicirati, u procesu izrade bitno je odabrati koje će informacije biti prikazane i na koji način.

Nakon odabira softvera bilo je potrebno definirati podatke koji će se prikupljati i odrediti klasifikaciju za njihovo prikazivanje i objavljivanje, kako bi konačni proizvod bio informativan, jasan i jednostavan za korištenje. Analiza je obuhvatila najvažnije elemente turističke ponude koji su u funkciji privlačenja turista na otok, njihovog putovanja, smještaja i boravka na otoku, mobilnosti unutar otoka, aktivnosti koje prakticiraju tijekom boravka te posredovanja i upravljanja turizmom. Stoga su definirane sljedeće kategorije podataka za unos u GIS:

Izrada interaktivne turističke karte otoka Krka provedena je u više etapa: (1) odabir odgovarajućeg softvera, (2) prikupljanje podata-

1. Sjedišta jedinica lokalne samouprave (Baška, Dobrinj, Krk, Malinska, Omišalj, Punat i Vrbnik),

Lucija Škvorc, Ivan Šulc: INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 35-45

2. Smještaj – kolektivni smještajni objekti (kategorije hoteli i kampovi), 3. Hrana i piće – ugostiteljski objekti (kategorije restorani, café-barovi), 4. Plaže, 5. Prirodne atrakcije, 6. Kulturno-povijesna baština – arheološki lokaliteti, crkve, samostani, utvrde, 7. Muzeji, galerije i etnografske zbirke, 8. Ostale atrakcije, 9. Biciklističke staze – klasificirane prema kategoriji (cesta, mountain bike i treking), 10. Promet (zračna luka, morske i trajektne luke, autobusne postaje, benzinske postaje), 11. Trgovine, 12. Turističke agencije, 13. Turističke zajednice, 14. Javne usluge (bolnice, ljekarne, poštanski uredi).

Sl. 1. Unos podataka u programu ArcGIS Pro

Sljedeći korak predstavljalo je prikupljanje i obrada podataka prema prethodno definiranoj klasifikaciji. To je ujedno bio i najopširniji i najdugotrajniji postupak u cijelom projektu, s obzirom na vrlo veliki broj objekata i činjenicu da se informacije o pojedinim objektima ne nalaze na jednom mjestu, što je zahtijevalo istraživanje većeg broja izvora. Najveći dio informacija o traženim objektima dobiven je uz pomoć web-stranica turističkih zajednica (Turistička zajednica otoka Krka, Turistička zajednica Grada Krka i turističke zajednice općina Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj i Punat) i web-stranica individualnih objekata prikazanih na karti. Ovdje treba naglasiti da u kategorije Prirodne atrakcije, Kulturno-povijesna baština i Ostale atrakcije nisu uneseni apsolutni svi objekti toga tipa, već samo oni koji ulaze u domenu realnih i potencijalnih turističkih atrakcija, prepoznatih od strane turističkih zajednica na otoku. Podaci su digitalizirani u programu ArcGIS Pro u novom projektu u formatu File Geodata-

Lucija Škvorc, Ivan Šulc: INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 35-45

base (*.gdb) i organizirani po slojevima (Feature Class). Za koordinatni sustav odabran je HTRS96/TM, službeni projekcijski koordinatni sustav Republike Hrvatske za područje detaljne državne kartografije. Svi podaci digitalizirani su u obliku točaka u odgovarajućim točkastim slojevima, osim biciklističkih staza koje su unesene u obliku linija u linijskom sloju. Za unos lokacije pojedinih entiteta pomoglo je osobno poznavanje prostora, a u pojedinim slučajevima korišten je i Google Street View. Uz geometrijske podatke, za svaki entitet u atributivnu tablicu uneseni su odgovarajući atributivni podaci za koje se smatralo da će biti korisni krajnjim korisnicima (sl. 1). Svakom entitetu (osim prirodnih atrakcija, objekata kulturno-povijesne baštine i biciklističkih staza) pridružena je adresa, radno vrijeme, telefon, e-mail i web-stranica (ako navedeni podaci postoje). Za hotele i kampove dodatno je unesen podatak o kategoriji iskazan brojem zvjezdica. Središta jedinica lokalne samouprave, plaže, prirodne atrakci-

Sl. 2. Dijeljenje sloja kao web-sloja

je, kulturno-povijesni spomenici, muzeji, galerije i etnografske zbirke, te ostale atrakcije popraćeni su kratkim tekstualnim opisom i fotografijama. Nakon što su uneseni geometrijski i atributivni podaci u ArcGIS Pro, kategorijama entiteta pridruženi su odgovarajući kartografski znakovi radi lakšeg raspoznavanja. Pritom su korišteni znakovi dostupni u programu ArcGIS Pro. Projekt u kojem su uneseni i prikazani podaci pohranjen je za druge buduće namjene.

Prijenos podataka i izrada karata u programu AcrGIS Online Nakon pohrane podataka, svi slojevi su iz programa ArcGIS Pro izvezeni u ArcGIS Online kao web-slojevi (eng. Web Layer), pri čemu je dodan kratak opis sloja (eng. Summary) te nekoliko oznaka (eng. Tags) (sl. 2). Unosom u ArcGIS Online slojevi se pojavljuju na autorovom korisničkom računu ArcGIS Online-a.

Lucija Škvorc, Ivan Šulc: INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 35-45

Program ArcGIS Online vrlo je jednostavan za korištenje i omogućava jednostavnu izradu karata. Za potrebe ovog projekta ukupno je kreirano četrnaest karata, po jedna za svaku kategoriju. Po završetku uređivanja moguće je odabrati hoće li karta biti dostupna javno ili samo unutar određene organizacije. Karte u ovom projektu podešene su da bude dostupne svima, kako bi kasnije u web-aplikaciji bile vidljive svim korisnicima.

Izrada web-aplikacije u programu ArcGIS Experience Builder Nakon izrade svih potrebnih karata u programu ArcGIS Online, sljedeći korak bila je izrada finalne interaktivne karte u programu ArcGIS Experience Builder. Ta su dva softvera povezana preko oblaka te je prijavom na korisnički račun u programu ArcGIS Experience Builder moguće uvesti karte izrađene u programu ArcGIS Online. ArcGIS Experience Builder pruža mogućnosti izrade vrlo raznovrsnih web-aplikacija, sa ili bez naglaska na kartografskom sadržaju, bez potrebe za poznavanjem programiranja.

Na početku rada u programu ArcGIS Experience Builder bilo je potrebno odabrati predložak. Aplikacija se može izraditi kao puni zaslon (eng. Full Screen) ili zaslon s mogućnošću pomicanja (eng. Scrolling Screen), na jednoj ili više stranica (eng. Pages). Ponuđen je niz predložaka za prezentaciju sadržaja, a korisnik ovisno o potrebama odabire onaj za kojeg smatra da će pružiti najbolje mogućnosti za prezentaciju željenog sadržaja. Ipak, u okviru ovog projekta kreirane su vlastite komponente web-aplikacije, prilagođene potrebama i želji za stvaranjem interaktivne karte koja je privlačna korisnicima, a ujedno i jednostavna za korištenje. Stoga je odabrano Prazno pomicanje (eng. Blank Srcolling). U kreiranju web-aplikacije nastojalo se izraditi proizvod čiji će sadržaj, uz zadržavanje naglaska na kartografskim prikazima, sadržavati i tekst i fotografije. Na praznu stranicu umetnuto je Zaglavlje (eng. Header) s logom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, zatim su dodani potrebni widgeti, pa su unesene karte izrađene u programu ArcGIS Online te je na kraju uređen cjelokupni proizvod. Kombinacijom teksta i fotografija

Sl. 3. Isječak web-aplikacije s kartom središta jedinica lokalne samouprave

Lucija Škvorc, Ivan Šulc: INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 35-45

omogućeno je stvaranje cjelovitog proizvoda te se korisniku nude određene informacije o području istraživanja i prije pregleda samih karata. Na početku web-aplikacije nalazi se uvodni tekst o otoku Krku te je ispod toga prikazana interaktivna karta središta jedinica lokalne samouprave (sl. 3), sa slikama i kratkim tekstom o svakome gradu. Središnji dio projekta i donji dio stranice predstavlja kompleksna interaktivna turistička karta otoka Krka koja prikazuje prethodno navedene kategorije predstavljene svaku sa svojom kartom (sl. 4). Te se karte nalaze u istoj sekciji (eng. Section) te su povezane preko izbornika Pregledi Navigacije (eng. View Navigation), čime je smanjena potreba za pomicanjem stranice prema dolje, već se klikom na izbornik otvara karta koja prikazuje odabranu kategoriju. Karte u web-aplikaciji moguće je pregledavati, pomicati se po njima i mijenjati mjerilo. Zumiranje karte moguće je jedino pomoću pridruženog alata za promjenu mjerila. Nije omogućeno zumiranje pomoću miša kako ne bi došlo do neželjenog povećanja ili smanjivanja prikaza prilikom pomicanja stranice prema dolje. Osim alata za promjenu mjerila, na kartama se nalaze

alati za povratak na početno mjerilo, pretraživanje objekata, uključivanje i isključivanje slojeva te promjena kartografske podloge. Pored kartografskih prikaza smješten je popis (eng. List) na kojem se nalaze informacije o adresi, radnom vremenu, kontaktu i drugim informacijama pridruženima svakom objektu prikazanom na karti. Za svaki widget ArcGIS Experience Builder nudi nekoliko načina prikaza, pa tako za popis postoji i mogućnost uključivanja fotografija. To je uključeno kod entiteta za koje se smatralo da njihova slika može potaknuti turiste da ih posjete. Fotografije objekata unesene su putem poveznica koje su pohranjene u atributivnoj tablici pojedinačnog sloja, kao i opisi objekata. Tako uređen popis korišten je kod karata sjedišta lokalne samouprave, plaža, prirodnih atrakcija, kulturno-povijesne baštine, ostalih atrakcija. Klikom na pojedini objekt u popisu je definirana radnja (eng. Action) da se karta zumira na taj objekt, da on zasvijetli te da se popis sa svim informacijama automatski pomakne na taj objekt. Za pojedine objekte u popisu je umetnut gumb (eng. Button) kojim je moguće ostvariti vezu s web-stranicom odabranog objekta. Osim

Sl. 4. Isječak web-aplikacije s interaktivnom turističkom kartom otoka Krka

Lucija Škvorc, Ivan Šulc: INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 35-45

toga, u popis je umetnuta mogućnost pretraživanja (eng. Search) i filtriranja (eng. Filter) kako bi se korisniku olakšalo pretraživanje velikog broja objekata. Svi objekti, osim biciklističkih staza, mogu se filtrirati s obzirom na naselja u kojima se nalaze. Hotele i kampove moguće je filtrirati i s obzirom na broj zvjezdica, plaže prema postojanju plave zastave, prirodne atrakcije s obzirom na to jesu li zaštićene, lokalitete kulturno-povijesne baštine s obzirom na tip (arheološki ostaci, crkva, samostan, utvrda ili ostale znamenitosti), a biciklističke staze s obzirom na kategoriju (cesta, mountain bike, treking). Na začelje aplikacije umetnuti su podaci o autoru web-aplikacije i kontaktu te gumb Izvori s poveznicom na zaseban prozor web-aplikacije koji sadrži izvore fotografija korištenih u aplikaciji. Po završetku izrade, web-aplikacija s interaktivnom turističkom kartom otoka Krka objavljena je na internetu te je dostupna svim zainteresiranim korisnicima jednostavnim pretraživanjem pojma „Interaktivna turistička karta otoka Krka“, ili putem linka: https://experience.arcgis.com/experience/4020 472ca5394d44a0ecc2f83c70c8d6 Velika prednost karata, odnosno web-aplikacija izrađenih u programu ArcGIS Experience Builder je mogućnost njihove jednostavne i brze aktualizacije putem ArcGIS Online-a. Unošenje promjena, uređivanje objekata ili njihovih atributivnih obilježja u programu ArcGIS Online automatski se bilježi i u web-aplikaciji ArcGIS Experience Builder.

ANALIZA SADRŽAJA TURISTIČKE INTERAKTIVNE KARTE Turistička interaktivna karta otoka Krka prema stanju u ožujku 2021. godine uključuje čak 698

entiteta koji predstavljaju različite elemente turističke ponude. Sukladno klasifikaciji, u kategoriji Smještaj nalazi se ukupno 55 objekata, Hrana i piće 255 objekata, Plaže 88 objekata, Prirodne atrakcije 8 objekata, Kulturno-povijesna baština 49 objekata, Muzeji, galerije i etnografske zbirke 19 objekata, Ostale atrakcije 7 objekata, Biciklističke staze 28 objekata, Promet 44 objekta, Trgovina 58 objekata, Turističke agencije 46 objekata, Turističke zajednice 8 objekata te Javne usluge ukupno 33 objekta. Od ukupne ponude kolektivnih smještajnih objekata prikazanih na karti, 28 se odnosi na hotele, a 27 na kampove. Svi su hoteli smješteni u većim turističkim centrima, pri čemu brojem prednjači Općina Malinska-Dubašnica sa sedam hotela, zatim slijede naselja Baška i Krk, svako sa šest hotela, Njivice i Punat s tri hotela, Vrbnik s dva te Omišalj s jednim hotelom. U sjeveroistočnom dijelu otoka, na području Općine Dobrinj, ne postoji niti jedan hotel. Kvaliteta hotelske ponude razmjerno je visoka, s tri hotela s pet zvjezdica (Hotel Riva u Malinskoj te Hotel Valamar Atrium Baška Residence i Hotel i Resort Isola u Baški), čak trinaest s četiri zvjezdice i devet s tri zvjezdice. Za razliku od hotela, kampovi su ravnomjernije raspršeni u prostoru, no gotovi svi su smješteni u pojasu uz obalu – čak 25 ih je na udaljenosti do 1 km od obale, jedan je u pojasu između 1 i 2 km od obale, a samo jedan se nalazi dublje u unutrašnjosti otoka. Kao što je i očekivano, dvije trećine kampova nalazi se u većim obalnim turističkim centrima, no čak trećina ih je smještena u malim naseljima (naselja Brusić, Brzac, Pinezići, Skrpčići na području Grada Krka te naselje Stara Baška na području Općine Punat). Kvaliteta ponude kampova također je relativno povoljna s čak tri kampa s pet zvjezdica (Krk Glamping Village i Krk Premium Camping Resort u Gradu Krku i Kamp Omišalj u Omišlju) te po šest kampova u

Lucija Škvorc, Ivan Šulc: INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 35-45

kategorijama četiri i tri zvjezdice. Iako nisu uključeni u analizu, vrlo veliki dio smještajne ponude čine sobe, apartmani i kuće za odmor u privatnim kućanstvima, koji zauzimaju najveći dio smještajne ponude u naseljima izvan većih turističkih centara. Ugostiteljsku ponudu na otoku Krku čine 182 objekta koji poslužuju hranu (restorani, konobe, pizzerije i bistroi) te 73 objekta koji poslužuje piće (café-barovi, beach-barovi i noćni klubovi). Objekti su većinom locirani u većim turističkim centrima na obali, što se posebice odnosi na café-barove, dok je petnaestak restorana locirano u manjim naseljima u unutrašnjosti otoka. Gastronomija je bazirana na mediteranskoj kuhinji te mnogi restorani nude domaće specijalitete kao što su krčki ovčji sir, pršut, maslinovo ulje, domaća tjestenina (makaruni, šurlice, njoki), kolač od svježeg sira (presnac) te krčka žlahtina (TZ otoka Krka, 2016). Uz povoljnu klimu i svojstva mora, najvažniji prirodni atraktivni faktor predstavlja obala s brojnim uvalama i zaljevima te prirodnim i umjetnim plažama. Iako su plaže zapravo prirodne atrakcije, zbog njihove važnosti u turizmu Krka, izdvojene su u zasebnu kategoriju. Na zapadnoj strani otoka prevladavaju niske i pristupačne obale s brojnim uređenim plažama od kojih većina ima razvijen neki oblik ugostiteljske ponude. Na strmoj istočnoj strani otoka nalazi se velik broj prirodnih plaža od kojih većina nema razvijenu ugostiteljsku ponudu. Većina uređenih plaža na otoku nalazi se u turističkim centrima, uključujući svih 15 plaža s plavom zastavom. Neuređene prirodne plaže nalaze se dalje od turističkih centara, mnoge su teže pristupačne, a do nekih je pristup moguć samo brodom. Kategoriju Prirodne atrakcije čine četiri zaštićena područja (ornitološki rezervati Glavine – Mala luka i Otok Prvić, park šuma na otočiću Košljunu i posebni rezervat šumske vegetacije Glavotok)

te još četiri prirodne znamenitosti valorizirane u turističke svrhe (špilja Biserujka, ljekovito blato u Solinama, Mjesečev plato kod Baške te Plava špilja na otoku Plavniku). Ovdje je važno istaknuti da se dva lokaliteta, ornitološki rezervat Otok Prvić i Plava špilja na otoku Plavniku, ne nalaze na samom otoku Krku, ali administrativno pripadaju Općini Baški i Gradu Krku. Kulturno-povijesna baština na interaktivnoj karti podijeljena je na četiri kategorije. Od ukupno 49 lokaliteta, njih 14 spada u kategoriju crkava, 14 u kategoriju arheoloških lokaliteta, 4 u kategoriju samostana, 4 u kategoriju utvrda te 8 u kategoriju ostalih znamenitosti. Poseban značaj ima ostavština Rimljana koji su otokom vladali od 1. do 5. stoljeća (Spicijarić Paškvan, 2014). Jedan od značajnijih arheoloških nalazišta je kompleks Fulfinum-Mirine podignut u 1. stoljeću u uvali Sepen pored Omišlja (Zelić, 1993), unutar kojeg se tijekom ljeta održavaju brojne priredbe i svečanosti. Zasigurno najpoznatiji element kulturne baštine otoka Krka predstavlja Bašćanska ploča pronađena u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške, čija replika se i danas tamo čuva te je zbog toga posjećuju turisti. Ovaj spomenik, koji datira iz 1100. godine, predstavlja najdulji i podacima najbogatiji stari hrvatski glagoljski natpis (HAZU, n.d.). Najveća koncentracija kulturno-povijesnih spomenika nalazi se u gradu Krku, s obzirom da predstavlja povijesno urbano središte otoka još od antičkoga razdoblja. Njegove srednjovjekovne zidine predstavljaju jedan od najbolje očuvanih fortifikacijskih sustava na Jadranu. Uz njih, vrlo važnu atrakciju predstavlja Frankopanski kaštel na trgu Kamplin. Izvan Krka jednu od najvažnijih kulturnih atrakcija na otoku predstavlja franjevački samostan s crkvom Blažene Djevice Marije na otočiću Košljunu smještenom u Puntarskoj dragi. Pod ostale znamenitosti uvršteni su spomenici koji ne pripadaju niti jednom od ostalih četiri tipa kulturno-povijesne baštine, te kao takvi nisu uvršteni ni u popis objeka-

Lucija Škvorc, Ivan Šulc: INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA OTOKA KRKA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 35-45

ta ove kategorije na web-stranici TZ otoka Krka, već su odabrani od strane autorice. Kategoriju Muzeji, galerije i etnografske zbirke čini ukupno 19 objekata s vrlo širokom ponudom – od izložbi arheoloških nalaza i sakralnih predmeta, preko tradicionalnih predmeta iz svakodnevnog života Krčana, do izložbi suvremenih radova domaćih i stranih umjetnika. U ovoj kategoriji ističe se otočić Košljun sa čak četiri objekta ove vrste, a to su Arheološki muzej, Sakralni muzej i Etnografski muzej te Prirodoslovna zbirka. Kategorija Ostale atrakcije oblikovana je prema atrakcijama spomenutima na web-stranici TZ otoka Krka (TZ otoka Krka, n.d.), isključujući objekte kulturno-povijesne baštine koji čine zasebnu kategoriju. Kategorija je raznovrsna te uključuje sedam lokaliteta – tri akvarija (dva u Krku i jedan u Puntu), Podvodni park u Puntu, plantažu smilja i špilju Biserujku u Općini Dobrinj, Zip-line Edison u Općini Baška te Wakeboard park u puntarskom zaljevu.

Veliku privlačnost za sportske turiste čini kvalitetna i razgranata mreža biciklističkih staza. Na otoku je signalizacijom opremljeno 28 biciklističkih staza po asfaltnim i makadamskim cestama. Najveći dio biciklističkih staza spada u kategoriju Mountain Bike, dok manji broj spada u kategorije Treking i Cesta. Brojne staze prolaze uz znamenitosti, arheološke lokalitete, crkve i samostane, a neke imaju uređene vidikovce (u naseljima Sužan i Gabonjin u Općini Dobrinj). Na relaciji Malinska-Krk, od skretanja za Valbisku do ulaska u Krk, izvedena je biciklistička staza koja je od prometnice odvojena zelenim pojasom. Na otoku Krku djeluje 46 turističkih agencija (i dvije turističke agencije koje posluju isključivo online te stoga nisu unesene na kartu). Većina ih se bavi iznajmljivanjem obiteljskog smještaja, oko polovina ih se bavi i organiziranjem izleta na otoku i širem području Kvarnera te manjim dijelom organiziranjem putovanja u inozemne destinacije.

ZAKLJUČAK Izrađena web-aplikacija s interaktivnom turističkom kartom otoka Krka na jednom mjestu okuplja sve relevantne informacije o turističkoj ponudi na otoku Krku te ih prezentira putem interaktivnog sučelja. Krajnjem korisniku aplikacije pružena je mogućnost promjene mjerila karte, pomicanja po karti, promjene kartografske podloge, pretrage objekata i ostvarivanja veze s web-stranicama prikazanih objekata. Uz kartografske prikaze aplikacija sadrži i tekstualni sadržaj te fotografije koje upotpunjuje proizvod kreiran u aplikaciji ArcGIS Experience Builder. Prva karta, sa središtima jedinica lokalne samouprave na otoku Krku, relativno je jednostavnija te joj je glavna svrha upoznavanje korisnika s otokom i njegovim većim središtima. Pomicanjem prema dolje u aplikaciji dolazi se do najvažnije karte, odnosno skupine karate koje prikazuju važnije elemente turističke ponude otoka Krka. Putem popisa korisnik ima mogućnost pretrage objekata prikazanih na karti, a putem opcija pretraživanja i filtriranja olakšava se pronalazak tražene informacije, odnosno objekta koji odgovara postavljenim upitima. U usporedbi s turističkim interaktivnim kartama na web-stranicama turističkih zajednica na Krku, ova interaktivna karta sadrži daleko više informacija na jednom mjestu te se ti objekti prikazuju na razini cijelog otoka, a ne samo na razini pojedinih jedinica lokalne samouprave. Nadalje, jednostavni dizajn web-aplikacije i kategorizacija turističkih informacija omogućuju lako snalaženje i pretraživanje tako velike količine informacija. S obzirom na navedeno, ova karta bi mogla imati vrlo praktičnu

vrijednost u promociji otoka Krka te u kvalitetnoj i ravnomjernoj turističkoj valorizaciji slabije posjećenih atrakcija. Punu primjenu u turizmu mogla bi doživjeti prijevodom, odnosno pripremom materijala na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku. Nadalje, jednostavnost pripreme ovakve interaktivne web-karte od strane stručnjaka s osnovnim poznavanjem kartografije i GIS-a, predstavlja veliku priliku za izradu sličnih karata i za druga turistička područja u Hrvatskoj. Time bi se značajno povećala promocija turističkih destinacija na turističkim tržištima, omogućilo bolje informiranje turista i potaknula kvalitetnija valorizacija cjelokupne turističke ponude. Takve aktivnosti predstavljaju posebnu priliku upravo za geografe koji posjeduju osnovne kartografske i vještine rada u GIS-u, a istovremeno razumiju djelovanje turizma u prostoru.

LITERATURA Curić, Z., Glamuzina, N., Opačić, V. T., 2013: Geografija turizma – regionalni pregled, Naklada Ljevak, Zagreb. Fančula, N., Tutić, D., 2003: Kartografija, GIS i internet, Ekscentar 5, 6-9. Goodchild, M. F., 2000: Cartographic Futures On A Digital Earth, Cartographic Perspectives 36, 3-11. Kraak, M.-J., 2001: Settings and needs for web cartography, u: Kraak, M.-J., Brown, A. (ur.): Web Cartography - developments and prospects, Taylor and Francis, London, New York, 1-7. Kušen, E., 2001: Turizam i prostor – Klasifikacija turističkih atrakcija, Prostor 9 (1), 1-14. Novosel-Žic, P., 1986: O nekim kriterijima izdvajanja turističkih naselja otoka Krka, Hrvatski geografski glasnik 48 (1), 137147. Opačić, V. T., 2008a: Ekonomsko-geografski utjecaji i posljedice vikendaštva u receptivnim vikendaškim područjima primjer otoka Krka, Ekonomska misao i praksa 17, 127-154. Opačić, V. T., 2008b: Vikendice na otoku Krku - prostorni raspored i strukturna obilježja vlasnika, Geoadria 13 (1), 41-80. Opačić, V. T., 2009: Fizionomske implikacije vikendaštva u receptivnim naseljima – primjer Malinske na otoku Krku, Geoadria 14, 273-310. Šegota, T., Filipčić, A., 2003: Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria 8 (1), 17-37. Spicijarić Paškvan, N., 2014: Dalmatski (veljotski) i mletački utjecaji u govorima otoka Krka, Krčki zbornik 70, 71-88. van Elzakker, C. P. J. M., 2001: Use of maps on the Web, u: Kraak, M.-J., Brown, A. (ur.): Web Cartography - Developments and Prospects, Taylor and Francis, London, New York, 21-37. Zelić, D., 1993: Nastanak urbanih naselja na otoku Krku, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 2 (17), 7-17. Župan, R., Vračar, J., 2014: Primjena tehnologije GIS-a za izradu interaktivne web karte Sveučilišta u Zagrebu, Geodetski list 69 (4), 291-308.

IZVORI HAZU, n.d.: Bašćanska ploča, http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/osnutak_akademije/bascanska/ (7.5.2020.) Turistička zajednica otoka Krka (TZ otoka Krka), 2016: Strategija razvoja turizma otoka Krka do 2020., www.krk.hr (29.4.2020.) TZ otoka Krka, n.d.: Atrakcije, http://www.krk.hr/ponuda/atrakcije (15.3.2021.)

Primljeno: 27.5.2021.

Prihvaćeno: 2.11.2021.

Lucija Škvorc, bacc. geogr., studentica Diplomskog sveučilišnog studija geografije, Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, e-mail: lucija.skvorc@gmail.com Doc. dr. sc. Ivan Šulc Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Trg Marka Marulića 19/II, 10 000 Zagreb, e-mail: isulc@geog.pmf.hr

PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-u (Primjer izbora lokacije za izgradnju obiteljskog hotela) Ivan Šulc

stručni članak

Rad predstavlja primjer praktične vježbe u ArcGIS-u namijenjene početnim korisnicima, na primjeru izbora lokacije za izgradnju obiteljskog hotela na odabranom otoku u Hrvatskoj. U vježbi se usvajaju osnovne vještine digitalizacije i jednostavne metode preklapanja slojeva (buffer, intersect, clip, erase i union). Nakon dodavanja kartografske podloge, digitaliziraju se osnovni geografski elementi (obala, naselja, šume, ceste, dalekovodi, špilje, izvori). Oko tih elemenata stvaraju se bufferi zadane širine te se njihovim preklapanjem dobiva jedna ili više mogućih lokacija koje zadovoljavaju navedene kriterije. Ključne riječi: geografski informacijski sustavi, digitalizacija, preklapanje slojeva, prostorna analiza

UVOD Rad predstavlja primjer praktične vježbe u GIS-u namijenjene početnim korisnicima, s ciljem usvajanja vještine digitalizacije vektorskih podataka i metoda preklapanja slojeva. Upute se temelje na softveru ArcGIS 10.6 i primjenjive su na sve verzije softvera ArcGIS 10.x. U okviru vježbe korisnik bi trebao usvojiti sljedeće praktične vještine: (1) dodavanje kartografske podloge s Geoportala Državne geodetske uprave (DGU) putem WMS servera, (2) stvaranje novog sloja (shapefilea), (3) digitalizacija točkastih, linijskih i poligonskih entiteta, (4) stvaranje buffera, i (5) preklapanje slojeva metodama clip, erase, union i intersect.

U prvom dijelu vježbe korisnik dodaje kartografsku podlogu po izboru s Geoportala i stvara nove slojeve (shapefileove) te u njima digitalizira sve relevantne geografske elemente koji utječu na potencijalnu lokaciju obiteljskog hotela. U drugom dijelu stvaranjem buffera i primjenom metoda preklapanja slojeva na temelju zadanih kriterija odabire se jedna ili više lokacija za izgradnju obiteljskog hotela. Korisnik samostalno stvara sve potrebne podatke tijekom vježbe. Osnovni cilj je usvajanje GIS metoda prostorne analize te vježba predstavlja simulaciju odabira lokacije za određeni objekt na temelju proizvoljno odabranih

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

parametara, a ne stvarne pravne pretpostavke izgradnje objekata u hrvatskom priobalju. Postupak je primjenjiv na bilo koji odabrani prostor, uz prilagodbu odgovarajućih parametara. Sve slike u radu predstavljaju uređene snimke zaslona (screenshotove) tijekom rada u aplikaciji ArcMap. Pritom se koriste kartografske podloge preuzete putem WMS servera DGU i samostalno izrađeni slojevi.

DODAVANJE RASTERSKIH PODLOGA PUTEM WMS SERVERA Objekti na Zemljinoj površini u GIS se unose postupkom digitalizacije na temelju odgovarajućih kartografskih podloga. Te podloge mogu varirati od skeniranih topografskih karata, ortofoto i satelitskih snimaka do tematskih karata i drugih kartama srodnih prikaza. Danas

Sl. 1. Dodavanje kartografskih podloga DGU putem WMS servera

je putem interneta bez naknade dostupno sve više kartografskih podloga za veća područja, pa i cijeli svijet, na način da se korisnik putem ArcMapa spaja na server pružatelja usluge i time stječe mogućnost unosa kartografske podloge. Državna geodetska uprava na taj je način učinila dostupnim tri vrste rasterskih podloga za cijelu Hrvatsku – digitalni ortofoto (DOF), hrvatsku osnovnu kartu mjerila 1:5000 (HOK) i topografsku kartu mjerila 1:25 000 (TK25). Preuzimanje navedenih podloga u ArcMap moguće je spajanjem na WMS server DGU na sljedeći način (sl. 1 i 2): 1. U alatnoj traci Standard odabrati Add Data. 2. U padajućem izborniku Look in unutar prozora Add Data odabrati GIS Servers. 3. Dvostrukim klikom mišem odabrati Add WMS Server.

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 3. Dodavanje kartografske podloge s Geoportala DGU Nakon spajanja na WMS Server DGU moguće je dodati jedan od dostupnih slojeva: 1. Pomoću Add Data odabrati GIS Servers. Sl. 2. Podešavanje veze putem WMS servera DGU 4. U novom prozoru Add WMS Server pod URL upisati: http://geoportal.dgu.hr/wms (predstavlja link za povezivanje sa serverom DGU). 5. Kliknuti na opciju Get Layers – u slučaju uspješnog spajanja u istom prozoru će se pojaviti popis dostupnih servera. 6. Odabirom OK stvoriti vezu s WMS serverom.

2. Dvostrukim klikom mišem odabrati WMS Server DGU (isti postupak treba ponoviti i u sljedeća dva koraka, pri čemu se ne smije odabrati Add). 3. Na kraju odabrati željeni rasterski sloj (sl. 3).

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 4. Postavljanje službenog projekcijskog koordinatnog sustava za Hrvatsku HTRS96/TM Rasterske podloge DGU izvorno se prikazuju u geografskom koordinatnom sustavu WGS 1984. Za ispravno preklapanje slojeva u kasnijem dijelu vježbe poželjno je privremeni koordinatni sustav (On the fly) promijeniti u službeni projekcijski koordinatni sustav za Hrvatsku HTRS96/TM (sl. 4): 1. U Table of Contents dvostrukim klikom odabrati Layers. 2. U prozoru Data Frame Properties odabrati izborniku Coordinate Systems. 3. U popisu Projected Coordinate Systems – National Grids – Europe odabrati koordinatni sustav HTRS 96 Croatia TM.

STVARANJE NOVOG VEKTORSKOG SLOJA Digitalizirani vektorski podaci unose se po slojevima koji se u ArcGIS-u pohranjuju u dva najčešća formata – shapefile i feature class. Svi entiteti unose se u sloj na temelju svojih koordinata u odgovarajućem koordinatnom sustavu. Svaki sloj može pohranjivati samo jedan tip entiteta (točke, linije ili poligone). Svaki sloj sadrži geometrijske podatke o entitetima (prikazane točkama, linijama ili poligonima) i njihove atributivne (opisne) podatke. Shapefile je stariji, univerzalni format podataka za pohranu vektorskih GIS podataka, koji se koristi u ArcGIS-u, ali i u drugim GIS programima. Feature class je format podataka koji je izvorno vezan uz ArcGIS, pohranjuje se unutar baze podataka file geodatabase, koja može sadržavati i druge formate podataka (npr. raster dataset, lo-

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 5. Stvaranje novog shapefilea katore, tablice i sl.), a osnovne razlike u odnosu na shapefile su mogućnost pohrane topologije i zadavanje ponašanja entiteta u skladu s geografskim obilježjima izvornih objekata. Oba tipa vektorskih podataka kreiraju se u ArcGISu na sličan način, a ovdje je prikazan primjer stvaranja shapefilea (sl. 5): 1. U Standard Toolbaru odabrati ikonu Catalog Window i otvoriti ArcCatalog. 2. U ArcCatalogu desnim klikom odabrati mapu u koju će se pohraniti novi shapefile. Ako željena mapa nije odmah vidljiva, u gornjem dijelu ArcCataloga odabrati ikonu Connect to Folder i pronaći odgovarajuću mapu.

3. U padajućem izborniku odabrati New – Shapefile. 4. U novom prozoru Create New Shapefile potrebno je: a) upisati ime novog sloja (poželjno jedna riječ, bez razmaka). b) odabrati tip podataka koji će se pohranjivati (točke, linije ili poligoni). c) u Spatial Reference pomoću Edit odabrati koordinatni sustav budućeg sloja. 5. Odabirom opcije OK stvoriti novi shapefile.

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

DIGITALIZACIJA Nakon stvaranja sloja moguće je započeti s digitalizacijom željenih entiteta. Digitalizacija predstavlja pretvaranje geografskih podataka iz stvarnog svijeta u vektorske podatke (točke, linije ili poligone). Za digitalizaciju je potrebno uključiti alatnu traku Editor u izborniku Customize – Toolbars. Digitalizacija nije moguća u uobičajenom načinu rada, nego je za uređivanje podataka potrebno uključiti opciju Start Editing u alatnoj traci Editor. Po završetku unosa novih entiteta izmjene se spremaju u istoj alatnoj traci pomoću opcije Save Edits, a digitalizacija završava odabirom opcije Stop Editing. Točkasti entiteti digitaliziraju se u odgovarajućem sloju na sljedeći način (sl. 6): 1. Dodati u ArcMap sloj u koji će se unositi novi digitalizirani entiteti.

Sl. 6. Digitalizacija točkastih entiteta

2. U izborniku Editor uključiti opciju Start Editing. U slučaju više slojeva u Table of Contents otvara se novi prozor u kojem je potrebno odabrati sloj koji se digitalizira. 3. U novootvorenom prozoru Create Features (smještenom uglavnom s desne strane ArcMapa) odabrati ime sloja koji se digitalizira. U prozoru Construction Tool smještenom u prozoru ispod prethodnog odabrati Point. 4. Zumirati prostor i kliknuti lijevom tipkom miša na željeni objekt. Na to mjesto automatski se postavlja točka koja predstavlja digitalizirani entitet. 5. Na isti način digitalizirati sve druge željene objekte. 6. Po završetku digitalizacije spremiti izmjene pomoću izbornika Editor – Save Edits i završiti uređivanje pomoću Editor – Stop Editing.

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

U slučaju pogrešnog unosa entiteta, potrebno ga je selektirati pomoću alata Edit Tool (u alatnoj traci Editor) i izbrisati odabirom tipke Delete na računalu. Za pomicanje pogrešno lociranog entiteta također ga je potrebno obilježiti pomoću alata Edit Tool i prenijeti ga na novu lokaciju. Linijski i poligonski entiteti digitaliziraju se na sličan način, pri čemu se mišem unose verteksi – točke između kojih se automatski generiraju linijski segmenti, odnosno stranice poligona. Dakle, za digitalizaciju jednog linijskog segmenta potrebno je unijeti dvije točke (verteksa) između kojih se nalazi taj segment. Postupak digitalizacije linija je sljedeći (sl. 7): 1. Dodati u ArcMap linijski sloj u koji će se unositi novi linijski entiteti. 2. U izborniku Editor uključiti opciju Start Edi-

Sl. 7. Digitalizacija linijskih entiteta

ting, odabrati sloj za digitalizaciju u prozoru Create Features i odabrati opciju Line u prozoru Construction Tool. 3. Lijevim klikom mišem na početak linije započeti digitalizaciju i postaviti verteks lijevim klikom mišem na svaku točku na kojoj linija mijenja smjer. 4. Dvostrukim klikom mišem završiti digitalizaciju linije. 5. Na isti način digitalizirati sve željene linijske entitete. 6. Spremiti izmjene odabirom opcije Editor – Save Edits i završiti digitalizaciju odabirom opcije Editor – Stop Editing. Brisanje i modifikacija linijskog entiteta provodi se na isti način kao kod točkastih entiteta. Uz to, moguće je modificirati dijelove postojeće linije bez njezinog brisanja i ponovne digitalizacije. Za izmjene postojeće linije potrebno

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

je odabrati Edit Tool i dvostrukim klikom mišem na nju ponovno aktivirati njezin prikaz kao linije sastavljene od verteksa (sl. 7). Lijevim klikom mišem na verteks moguće ga je pomaknuti na drugo mjesto. Za brisanje verteksa potrebno je kliknuti na njega desnom tipkom miša i u padajućem izborniku odabrati Delete vertex. Digitalizacija poligona provodi se na isti način kao digitalizacija linija (sl. 8): 1. Dodati u ArcMap poligonski sloj u koji će se unositi novi poligonski entiteti. 2. U izborniku Editor uključiti opciju Start Editing, odabrati sloj za digitalizaciju u prozoru Create Features i odabrati opciju Polygon u prozoru Construction Tool. 3. Lijevim klikom mišem na početak linije započeti digitalizaciju i postaviti verteks lijevim klikom mišem na svaki rub poligona.

Sl. 8. Digitalizacija poligonskih entiteta pomoću alata Snapping

4. Dvostrukim klikom mišem završiti digitalizaciju poligona. 5. Na isti način digitalizirati sve željene poligonske entitete. 6. Spremiti izmjene odabirom opcije Editor – Save Edits i završiti digitalizaciju odabirom opcije Editor – Stop Editing. Brisanje i modifikacija poligonskih entiteta provode se na isti način kao kod linijskih entiteta. Kako bi se izbjegli nenamjerni razmaci između digitaliziranih i drugih postojećih entiteta, u ArcGIS-u se koristi alat Snapping, kojim se točka ili verteks u liniji ili poligonu postavljaju izravno na drugi entitet (sl. 8). Naime, približavanjem određenom entitetu prilikom digitalizacije kursor se automatski postavlja na samu točku, verteks ili linijski dio drugog entiteta. Opcija Snapping uključuje se u izborniku

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Editor – Snapping, gdje je potrebno odabrati za koji dio drugog entiteta se prihvaća digitalizirani entitet: (1) point – točka u točkastom sloju, (2) vertex – prijelomna točka na liniji ili vrh poligona, (3) edge – linijski segment linije ili poligona ili (4) end – početna ili završna točka linije. Prilikom digitalizacije po postojećoj liniji ili granici poligona vrlo je teško postići potpuno poklapanje entiteta. U tu svrhu koristi se alat Trace Tool koji omogućuje automatsku digitalizaciju entiteta u jednom sloju po postojećoj liniji ili granici poligona u drugom sloju. Korištenje alata Trace nije nužno za digitalizaciju cijelog entiteta, nego samo onog dijela koji se poklapa s drugim entitetom. Postupak digitalizacije pomoću alata Trace je sljedeći (sl. 9):

1. Digitalizirati liniju ili poligon u jednom sloju na uobičajeni način sve do dolaska do željene linije ili granice poligona s kojim se treba poklopiti (opcija Snapping treba biti uključena). 2. Odabrati alat Trace u Editor Toolbaru. 3. Kliknuti mišem na mjesto na postojećoj liniji ili granici poligona odakle se entiteti trebaju u potpunosti poklapati. 4. Povlačiti mišem po drugom postojećem entitetu (liniji ili granici poligona) u željenom smjeru bez postavljanja dodatnih verteksa. 5. Kliknuti mišem na mjesto gdje se digitalizirani objekt razdvaja od postojećeg u podlozi i nastaviti digitalizaciju na uobičajeni način. Za dovršetak linije ili poligona potrebno je dvostrukim klikom mišem završiti digitalizaciju.

Sl. 9. Digitalizacija linije koja prati segment poligona pomoću alata Trace

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 10. Pretvaranje poligonskog entiteta u linijski pomoću alata Feature to Line Uz digitalizaciju novih entiteta, određeni alati u GIS-u omogućavaju manipulaciju postojećim podacima, poput pretvaranja jedne vrste entiteta (npr. poligona) u drugu vrsta (npr. u liniju) ili rezanja linije na više pojedinih segmenata. Pretvaranje jedne vrste entiteta u drugu izvršava se alatima Feature to Point, Feature to Line i Feature to Polygon u skupini alata Toolbox. Na sl. 10 prikazano je pretvaranje poligona (npr. otok) u liniju (npr. obala):

1. U Toolboxu odabrati Data Management Tools – Features – Feature to Line. 2. U prozoru Feature to Line u izborniku Input Features odabrati poligonski sloj koji se pretvara u linijski (iz ArcMapa ili iz mape). 3. U izborniku Output Feature Class definirati naziv budućeg linijskog sloja i njegovu lokaciju na disku.

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 11. Pretvaranje cjelovite linije na pojedine segmente pomoću alata Split Rezanje cjelovite linije na pojedine segmente moguće je pomoću alata Split Tool na sljedeći način (sl. 11): 1. Uključiti opciju Start Editing. 2. Selektirati liniju koja se planira rezati na segmente.

3. Odabrati Split Tool i lijevim klikom odabrati mjesto na kojem će se linija podijeliti na dva segmenta.

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 12. Dodavanje stupca i upisivanje atributa u atributivnu tablicu Digitalizirani entiteti ostaju trajno pohranjeni u odgovarajućem sloju te je za svaki moguće dodati različite kvalitativne i kvantitativne podatke u atributivnu tablicu, koja se otvara desnim klikom na željeni sloj u Table of Contents i odabirom opcije Open Attribute Table u padajućem izborniku (sl. 12). Ako ne postoji odgovarajuće obilježje (stupac) u koji će se unositi atributivni podaci, potrebno ga je stvoriti u izborniku Table Options u atributivnoj tablici i odabirom opcije Add Field. U novom prozoru Add Field nužno je definirati ime budućeg sloja (Name) i tip podataka koji će se unositi u taj stupac (Type). Ime smije sadržavati najviše

deset znakova, i to slova, brojki te znakova – i _ (razmaci nisu podržani). Tip označava četiri vrste podataka koje se mogu unositi u odgovarajući stupac: (1) cijele brojeve (Short integer i Long integer), (2) realne brojeve (Float i Double), (3) tekst (Text) i (4) datume (Date). S obzirom da je razlika između formata cijelih i realnih brojeva u mogućnosti njihove pohrane u binarnom zapisu, poželjno je za cijele brojeve odabrati format Long integer, a za realne brojeve Double. Prije upisivanja podataka u novi ili postojeći stupac atributivne tablice potrebno je uključiti opciju Start Editing, a po završetku spremiti izmjene pomoću Save Edits i završiti uređivanje pomoću Stop Editing.

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

METODE PREKLAPANJA SLOJEVA Metode preklapanja slojeva predstavljaju jednostavnije metode prostorne analize, kod kojih spajanjem geometrijskih i atributivnih podataka u dva ili više slojeva nastaje nova vrijednost koja olakšava donošenje prostorno relevantnih odluka. U GIS-u se pritom najčešće koriste metode buffer, clip, erase, intersect i union. U nastavku se podrobnije objašnjava svaka od njih, u kontekstu provođenja jednostavnih prostornih analiza.

Bufferi Buffer je pojas određene širine uz neki entitet. Predstavlja sloj s poligonima koji se kreiraju oko točkastih, linijskih ili poligonskih entiteta na zadanom radijusu uz objekte ili na radijusu

Sl. 13. Podešavanje postavki prilikom kreiranja buffera

koji ovisi o vrijednosti samih objekata. Prvi oblik buffera naziva se Fixed distance buffer, a njegov je radijus uvijek isti i određuje ga sam korisnik. Radijus drugog oblika buffera, Buffer from field, ovisi o vrijednosti zadanog obilježja u atributivnoj tablici izvornog sloja. Kao primjer prvog može se uzeti zaštićeni obalni pojas u širini 300 metara od obale, a primjer drugoga predstavlja buffer buke oko cestovnih prometnica koji ovisi o prosječnom godišnjem dnevnom prometu i dopuštenoj brzini kretanja vozila. Prilikom stvaranja buffera kreira se novi poligonski sloj (shapefile) koji nije više vezan uz izvorni. U slučaju preklapanja dvaju ili više buffera, korisnik odabire hoće li se poligoni na međusobnom presjeku spojiti u jedan zajednički poligon (uključujući podatke u atributivnoj tablici) (opcija Dissolve all) ili će svaki buffer ostati zaseban poligon oko izvornog entiteta (opcija Dissolve none) (sl. 13 i 14).

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 14. Primjer stvaranja buffera oko naselja (prikazanih narančastom bojom) sa spajanjem poligona na presjeku (lijevo) i zadržavanjem svakog buffera kao zasebnog poligona (desno) Bufferi se generiraju na sljedeći način: 1. U izborniku Geoprocessing odabrati Buffer (alternativno odabrati ArcToolbox – Analysis Tools – Proximity – Buffer). 2. U novom prozoru Buffer u izborniku Input Features odabrati sloj s entitetima oko kojih će se generirati bufferi. 3. U izborniku Output Feature Class odrediti naziv i lokaciju budućeg poligonskog sloja s bufferima. 4. U izborniku Distance odabrati jednu od ponuđenih opcija: a) Linear unit (za buffere zadane širine) – upisati zadanu širinu i odabrati mjernu jedinicu. b) Field (za buffere varijabilne širine) – odabrati obilježje u atributivnoj tablici o kojem će ovisiti širina buffera. 5. Side Type – odabrati način na koji će se generirati bufferi: a) Full – kod poligona se formira buffer koji obuhvaća cijeli poligon i zadani pojas izvan njega. b) Left/right – odnosi se na linijske entitete kod kojih se buffer generira samo s desne

ili samo s lijeve topološke strane linije. c) Outside only – odnosi se na poligonske entitete kod kojih se buffer generira samo na zadanoj udaljenosti izvan poligona. 6. End Type – odabrati izgled ruba buffera: a) Round – zaobljeni rub buffera koji odgovara zadanom radijusu. b) Flat – ravni (pravokutni) rub buffera. 7. Dissolve Type – spajanje poligona buffera koji se međusobno preklapaju: a) None – zadržavanje svakog buffera kao zasebnog poligona. b) All – spajanje svih buffera koji se preklapaju u jedan poligon c) List – spajanje odabranih buffera na temelju vrijednosti obilježja u atributivnoj tablici. 8. Dissolve Field (po izboru) – spajanje elemenata u atributivnoj tablici buffera. Bufferi i izvorni slojevi mogu se međusobno preklapati različitim metodama, na temelju kojih se dobivaju nove prostorne informacije. Metode intersect, clip, erase i union objašnjavaju se u nastavku (sl. 15).

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 15. Metode preklapanja slojeva intersect, clip, erase i union

Intersect Metoda intersect predstavlja alat prostorne analize kod kojeg se izdvajaju (objedinjavaju) dijelovi dvaju ili više slojeva koji se nalaze na zajed-

ničkom presjeku, čime nastaje novi sloj koji više nije vezan uz izvorne podatke. Slojevi koji ulaze u analizu (Input), kao i rezultati analize (Output) mogu biti točkasti, linijski ili poligonski. Primjerice, presjekom dvaju poligona mogu se generirati tri tipa podataka: (1) poligonski – poligon na presjeku dvaju izvornih poligona, (2) linijski – linija na presjeku granica dvaju poligona, (3) točkasti – točke na sjecištima dvaju poligona. Osim presjeka geometrijskih podataka, atributivna tablica novog sloja može sadržavati obilježja i atributivne podatke iz svih izvornih slojeva. Operacija intersect provodi se na sljedeći način (sl. 16 i 17): 1. U izborniku Geoprocessing odabrati Intersect. 2. U prozoru Intersect podesiti sljedeće postavke: a) Input Features i Features – odabrati slojeve koji ulaze u analizu (redoslijed nije važan). b) Output Feature Class – definirati lokaciju i

Sl. 16. Postupak preklapanja dvaju slojeva metodom intersect (sloj s otokom i bufferom naselja)

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 17. Rezultat preklapanja dvaju slojeva metodom intersect naziv budućeg sloja. c) Join Attributes – odabrati stupce iz izvornih atributivnih tablica koji će se prenijeti u novi sloj. d) Output Type – odabrati vrstu geometrije novog sloja: Input – izlazna geometrija ista je kao ulazna; Line – linijski sloj; Point – točkasti sloj.

Clip Clip također predstavlja metodu prostorne analize kod koje se izdvaja (reže) dio jednog sloja koji se nalazi na području entiteta u drugom sloju. Sloj koji se izdvaja (Input Features) može biti točkasti, linijski ili poligonski, no za razliku od metode intersect, sloj na području kojeg se izdvajaju entiteti smije biti isključivo

poligonski (Clip Feature). Operacijom clip također nastaje novi sloj s istim tipom geometrije kao kod izvornog sloja (Input Feature) te preuzima atributivne podatke isključivo iz tog sloja, a ne od sloja na području kojeg se izdvaja (Clip Feature). Operacija clip provodi se na sljedeći način (sl. 18 i 19): 1. U izborniku Geoprocessing odabrati Clip. 2. U novom prozoru Clip podesiti potrebne postavke: a) Input Features – sloj koji se izdvaja (reže) (točkasti, linijski ili poligonski). b) Clip Features – poligonski sloj na području kojeg se reže izvorni sloj. c) Output Feature Class – odabrati naziv i lokaciju budućeg sloja koji će nastati, pri čemu je njegov tip geometrije identičan izvornom sloju.

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 18. Postupak preklapanja dvaju slojeva metodom clip (sloj s presjekom otoka i buffera naselja te obalnog pojasa)

Sl. 19. Rezultat preklapanja dvaju slojeva metodom clip

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Erase Metodi preklapanja slojeva clip komplementarna je metoda erase, kod koje se izdvajaju entiteti ili dijelovi entiteta u jednom sloju koji se nalaze izvan entiteta u drugom sloju. Ulazni podaci (Input Features) mogu biti točkasti, linijski ili poligonski, dok sloj na temelju kojeg se režu podaci treba biti isključivo poligonski (Erase Features). Sloj dobiven operacijom erase ima geometriju i atribute istovjetne ulaznom sloju (Input Features) te se ne preuzimaju nikakvi atributi iz sloja izvan kojeg se reže (Erase Feature). Preklapanje slojeva metodom erase provodi se na sličan način kao kod drugih metoda (sl. 20 i 21):

1. U ArcToolboxu odabrati Analysis Tools – Overlay – Erase. 2. U prozoru Erase podesiti potrebne postavke: a) Input Features – sloj u kojem se režu podaci (točkasti, linijski ili poligonski). b) Erase Features – poligonski sloj izvan čijih entiteta se režu podaci u izvornom sloju. c) Output Feature Class – odabrati lokaciju i naziv budućeg sloja, pri čemu je njegov tip geometrije identičan izvornom.

Sl. 20. Postupak izdvajanja dijela sloja (s presjekom otoka, buffera naselja i obalnog pojasa) koji se nalazi izvan drugog poligonskog sloja (bufferi oko izvora) metodom erase

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 21. Rezultat preklapanja dvaju slojeva metodom erase

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Union Metoda union predstavlja uniju dvaju ili više poligonskih slojeva koji se nalaze na presjeku. Kod preklapanja, primjerice, dvaju poligonskih slojeva, kao rezultat nastaju tri moguće skupine poligona: (1) poligoni koji su se nalazili na presjeku oba izvorna poligona, (2) poligoni koji su se nalazili na području poligona u prvom izvornom sloju, a izvan drugog sloja, (3) poligoni koji su se nalazili na području poligona u drugom izvornom sloju, a izvan prvog sloja. Metodom union na isti se način spajaju i podaci u atributivnoj tablici, koji se generiraju od svih izvornih slojeva. Operacija union provodi se na sljedeći način (sl. 22 i 23):

1. U izborniku Geoprocessing odabrati Union. 2. U prozoru Union podesiti potrebne postavke: a) Input Features – odabrati sve poligonske slojeve koji ulaze u analizu (redoslijed nije važan). b) Output Feature Class – odabrati lokaciju i naziv budućeg poligonskog sloja. c) Join Attributes – odabrati hoće li se preklopiti i atributivni podaci iz izvornih slojeva.

Sl. 22. Preklapanje dvaju slojeva pomoću metode union (buffer naselja i obalni pojas)

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

Sl. 23. Rezultat preklapanja dvaju slojeva metodom union (primjer rezultata iz sl. 20 – sloj na području obalnog pojasa, izvan buffera naselja /plavo/, sloj na području buffera naselja, izvan obalnog pojasa /žuto/, sloj na presjeku buffera naselja i obalnog pojasa /narančasto/)

Ivan Šulc: PRIMJENA DIGITALIZACIJE I METODA PREKLAPANJA SLOJEVA U ARCGIS-U (PRIMJER IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU OBITELJSKOG HOTELA) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 47-69

POSTUPAK IZRADE VJEŽBE Kako bi se uspješno postigao cilj ove vježbe, preporuča se slijediti propisane korake, uz primjenu prethodno objašnjenih postupaka. Vježba se provodi na samostalno odabranom otoku u Hrvatskoj, preporučljivo površine do 100 km2.

Zadatak – prvi dio U prvom dijelu zadatka dodaje se podloga za digitalizaciju, stvaraju se novi shapefileovi i u njima se digitaliziraju zadani objekti na temelju unesene kartografske podloge (otok, obala, naselja, šume, ceste, dalekovodi, špilje i izvori). Na temelju tih digitaliziranih entiteta provodi se prostorna analiza u drugom dijelu zadatka. 1. Otvorite novi ArcMap dokument. U izborniku Layers – Data Frame Properties – Coordinate Systems podesite projekcijski koordinatni sustav HTRS96 Croatia TM. 2. U izborniku Add Data spojite se na WMS server Geoportala DGU putem linka http://geoportal.dgu.hr/wms. 3. Dodajte u ArcMap slojeve Digitalni ortofoto (DOF) i Topografska karta 1:25 000 (TK25) kao podlogu za digitalizaciju. 4. U odabranoj mapi na vašem računalu stvorite sljedeće shapefileove (svi trebaju biti u projekcijskom koordinatnom sustavu HTRS 96 Croatia TM): a) b) c) d) e) f) g)

Otok (poligonski) Naselja (poligonski) Šume (poligonski) Ceste (linijski) Dalekovodi (linijski) Špilje (točkasti) Izvori (točkasti)

5. U odgovarajućim novostvorenim slojevima digitalizirajte sljedeće objekte na vašem odabranom otoku, koristeći slojeve Digitalni ortofoto ili Topografska karta 1:25 000: a) U sloju Otok detaljno digitalizirajte obalnu liniju vašeg otoka (rezultat digitalizacije bit će poligon cijelog otoka). b) U sloju Naselja detaljno digitalizirajte granicu izgrađenih dijelova naselja. U slučaju dodira s obalnom linijom digitalizaciju provedite pomoću alata Trace Tool. c) U sloju Šume digitalizirajte sve šume na otoku. d) U sloju Ceste digitalizirajte sve ceste na otoku (uključujući nerazvrstane). e) U sloju Dalekovodi digitalizirajte sve dalekovode na otoku. f) U sloju Špilje digitalizirajte sve speleološke objekte na otoku. g) U sloju Izvori digitalizirajte sve izvore (prirodne ili kaptirane) na otoku. 6. Pomoću alata Feature to Line pretvorite poligonski sloj Otok u novi linijski sloj Obala.

Zadatak – drugi dio U drugom dijelu se stvaraju bufferi zadane širine oko entiteta iz prvog dijela zadatka te se preklapanjem slojeva dobiva jedna ili više idealnih lokacija za izgradnju hotela. Prije odabira konačne lokacije potrebno je konzultirati prostorni plan odabranog prostora kako bi se utvrdilo je li izgradnja na odabranoj lokaciji uopće moguća.

Lokacija bi trebala zadovoljavati sljedeće kriterije: a) Treba biti udaljena više od 300 m od obale (izvan zaštićenog obalnog pojasa). b) Treba biti na udaljenosti manjoj od 500 m od obale (obala dostupno pješice). c) Treba biti na udaljenosti do 1 km od naselja (može biti i unutar naselja). d) Treba biti udaljena manje od 50 m od ceste (radi dostupnosti automobilom). e) Treba biti udaljena više od 100 m od dalekovoda. f ) Treba biti udaljena više od 200 m od izvora (radi zaštite). g) Treba se nalaziti izvan šume (radi zaštite vegetacije). Za svaki sloj s prethodno navedenim entitetima kreirajte buffer zadane širine (npr. 300 metara od sloja Obala, 50 m od sloja Ceste). Dostupnim metodama preklapanja slojeva odredite idealnu lokaciju za vaš hotel. Redoslijed preklapanja nije zadan, nego ovisi o željama korisnika. U nastavku je prikazan jedna od mogućih varijanti preklapanja radi dobivanja moguće lokacije: a) Metodom Erase iz sloja Otok izrežite sloj s bufferom od 300 m od obale. Rezultat predstavlja područje udaljeno više od 300 m od obale samo na kopnu. b) Metodom Intersect preklopite rezultat iz prethodnog koraka (a) i sloj s bufferom od 300 m od obale. Rezultat je pojas između 300 i 500 m od obale samo na kopnu. c) Metodom Clip preklopite rezultat iz prethodnog koraka (b) i sloj s bufferom od 1 km od naselja. Rezultat predstavlja područja udaljena između 300 i 500 m od obale, koja su ujedno udaljena najviše od 1 km od naselja na kopunu. d) Metodom Intersect preklopite rezultat iz prethodnog koraka (c) i sloj s bufferom od 50 m od naselja. Rezultat su područja koja odgovaraju prethodnim kriterijima smještena u blizini ceste. e) Metodom Erase iz dosadašnjeg rezultata (d) izrežite sva područja izvan buffera od 100 m od dalekovoda. Suženi rezultati obuhvaćaju područja prema ranijim kriterijima smještena podalje od dalekovoda. f ) Metodom Erase iz dosadašnjeg rezultata (e) izrežite sva područja izvan buffera od 200 m od izvora. Time se rezultati sužavaju za sve one smještene u blizini izvora. g) Metodom Erase iz dosadašnjeg rezultata (f ) izrežite sva područja izvan sloja Šume. Dobiveni rezultati trebali bi u potpunosti zadovoljiti sve postavljene kriterije; da se nalaze između 300 i 500 m od obale, u blizini naselja, uz cestu, izvan šume te podalje od dalekovoda i izvora. U slučaju dobivanja prevelikog broja lokacija koje odgovaraju kriterijima, postrožite postavljene kriterije. U slučaju nedobivanja nijednog rezultata, kriterije je potrebno ublažiti.

Primljeno: 20. 6. 2020.

Prihvaćeno: 9. 3. 2021.

Doc. dr. sc. Ivan Šulc Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Trg Marka Marulića 19/II, 10 000 Zagreb, e-mail: isulc@geog.pmf.hr

VEZA POZNAVANJA NOGOMETA I GEOGRAFSKOG ZNANJA MATURANATA GIMNAZIJE ANTUNA GUSTAVA MATOŠA U SAMOBORU stručni članak

Željko Debeljak, Marko Petar Lakušić, Karlo Mak

Geografija i nogomet dva su usko povezana pojma i učenjem o jednome često naučimo nešto i o drugome. Prema tome, osobe koje prate nogomet raspolažu s više geografskog, pretežno činjeničnog znanja od osoba koje nogomet ne prate. Hipoteza ovog rada je da osoba koja prati nogomet, samim poznavanjem nogometnih klubova i liga u kojim se ti klubovi natječu, posjeduje razinu geografskog znanja kakvu osobe koje ne prate nogomet ne posjeduju. Anketnim upitnikom dokazano je postojanje srednje jake pozitivne korelacije između geografskog i nogometnog znanja, čime je potvrđena hipoteza ovog rada. Ključne riječi: nogomet, geografija, maturanti

Donošenjem Kurikuluma za nastavni predmet Geografija za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (NN 7/2019) osuvremenjeni su nastavni sadržaji, omogućen je drugačiji pristup te su ohrabrene istraživačke metode u nastavi geografije. Iako se školske godine 2019./2020. nastava geografije u 4. razredima i dalje izvodila prema starom nastavnom programu iz 1990-ih godina, maturanti Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru ostvarili su ishod GEO SŠ B.4.1. Učenik provodi geografsko istraživanje povezano sa sadržajima odabranog ishoda i predstavlja rezultate istraživačkoga rada iz novog predmetnog kurikuluma. Intencija

je bila na taj ih način pripremiti za buduće izazove na studiju. Tijekom rujna, učenicima su predstavljeni koraci u geografskom istraživanju te su dogovorene pojedine etape u izradi istraživačkoga rada (prijava teme, osmišljavanje inicijalnog istraživačkog pitanja i hipoteze, dostavljanje popisa literature i izvora i tako dalje) čiju su finalnu verziju trebali predati do kraja prvoga polugodišta. Pritom su imali mogućnost dostaviti radnu verziju teksta kako bi dobili povratnu informaciju o uspješnosti njihova rada. Tijekom drugoga polugodišta, učenici su usmeno izlagali rezultate svojih istraživanja pomoću PowerPointa. Pri vrednovanju istraživačkih

Ž. Debeljak, M.P. Lakušić, K. Mak: VEZA POZNAVANJA NOGOMETA I GEOGRAFSKOG ZNANJA MATURANATA GIMNAZIJE ANTUNA GUSTAVA MATOŠA U SAMOBORU GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 71-75

radova, u obzir su uzeti sljedeći kriteriji: dobro oblikovano istraživačko pitanje i hipoteza (2 boda), rad sadrži grafičke priloge koji su ispravno potpisani (2 boda), zaključak daje odgovor na istraživačko pitanje te osvrt na hipotezu (2 boda), literatura sadrži dogovoren broj jedinica te je ispravno navedena (2 boda), pravilno citiranje (1 bod), smislenost i cjelovitost teksta (3 boda), broj kartica je u zadanom intervalu (1 bod), pravovremena predaja rada (1 bod) te poštivanje normi standardnoga hrvatskoga jezika (2 boda). Usmena izlaganja vrednovana su vodeći se sljedećim kriterijima: odnos teksta i grafičkih priloga (1 bod), pravilno potpisani grafički prilozi (1 bod), vidljivost sadržaja na slajdovima (1 bod), pripremljenost izlagača (1 bod) te razumijevanje predstavljenog sadržaja (1 bod) što se provjeravalo odgovaranjem na pitanja kolega iz razreda i nastavnika. Rad Željka Debeljaka i Marka Petra Lakušića nastao je u tom kontekstu. Uz izniman trud u pripremi i proučavanju metodologije, Željko i Marko samostalno su naučili izračunavati i interpretirati Spearmanov koeficijent korelacije te su stečeno znanje uspješno primijenili. Time su pokazali znatno višu razinu kompetencija u odnosu na uobičajene za njihovu dob, zaslužili su odlične ocjene, kao i da njihov istraživački rad bude objavljen.

UVOD Kažu da je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu. Da je nogomet uistinu najpopularniji sport, svjedoči činjenica da je finale Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018. godine između reprezentacija Hrvatske i Francuske putem malih ekrana pratilo čak 1,12 milijardi ljudi diljem svijeta (Majcen Bajić, 2018). Danas je nogomet izuzetno komercijaliziran. Nogo-

metni klubovi dobivaju vrlo velike svote novca od različitih sponzora, a sportski brandovi koriste popularnost pojedinih nogometaša kako bi ostvarili što veći profit. Sport dobiva zasićenje pokrivenosti televizije i zauzima otprilike tri stranice svake od „kvalitetnih“ novina i skoro pet stranica tabloida (Bale, 1981). Budući da takve reklame dopiru do velikog broja ljudi, nogomet čine još popularnijim. „Za očekivati je da nogomet kao globalno najpopularniji sport, za kojeg su prostorni odnosi različitih skala od velike važnosti, ima značajan utjecaj na poznavanje geografskih činjenica te na prostorne imaginacije u širem smislu“ (Skočir, 2016, 35). Upravo zahvaljujući nogometu, nemali broj ljudi poznaje geografiju određenih država, napose geografski smještaj i položaj gradova iz kojih dolaze najuspješniji nogometni klubovi. Znatan utjecaj na povezanost nogometnog i geografskog znanja imaju i razne nogometne organizacije poput FIFA-e ili UEFA-e koje nastoje promovirati nogomet diljem svijeta te organiziraju nogometna natjecanja poput Europskog ili Svjetskog prvenstva. Ta su natjecanja vrlo popularna pa ih prate i ljudi koji inače ne prate nogomet. Bez obzira na popularnost velikih nogometnih klubova, teško je usporediti ponos koji ljudi osjećaju prilikom navijanja za nogometnu momčad vlastite zemlje (Chanis, 2015). To je razlog zbog čega se smatra da nogometna prvenstva imaju velik utjecaj na poboljšanje geografskog znanja ljudi koji ih prate. Također, praćenjem utakmica između nogometnih reprezentacija posredno se uči o geopolitičkim odnosima određenih zemalja i naroda. Konačno, ljudi koji više prate nogomet, bolje će poznavati geografska obilježja svjetskih gradova i država, odnosno imat će više općeg geografskog znanja od osoba koje ne prate nogomet. To je bila i polazna hipoteza koju smo provjeravali u ovome radu.

Ž. Debeljak, M.P. Lakušić, K. Mak: VEZA POZNAVANJA NOGOMETA I GEOGRAFSKOG ZNANJA MATURANATA GIMNAZIJE ANTUNA GUSTAVA MATOŠA U SAMOBORU GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 71-75

METODOLOGIJA Za potrebe istraživanja povezanosti poznavanja nogometa i općeg geografskog znanja provedeno je anketno istraživanje. Anketa je provedena među maturantima Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru 15. studenog 2019. godine. Učenici su upitnik izrađen pomoću Google obrazaca ispunjavali na satima geografije čime je osigurana ozbiljnost pristupnika, etičnost, jednaki uvjeti za ispitanike te sigurnost da su učenici samostalno odgovorili na pitanja, bez pomoći drugih učenika ili atlasa ili drugih izvora. Anketni upitnik sastojao se od 21 pitanja od čega se prvim ispituje spol ispitanika, a od preostalih 20, u 10 je ispitano poznavanje nogometa (dalje: nogometna pitanja) i u 10 poznavanje geografskih obilježja prostora (dalje: geografska pitanja). Pitanja su bila postavljena tako da će osobe koje prate nogomet (prema procjeni autora) znati odgovoriti na većinu nogometnih pitanja te da će osobe koje imaju određenu razinu geografskog znanja, znati odgovoriti na geografska pitanja. Odgovori svakog ispitanika su kvantificirani. Dobiveni rezultati podvrgnuti su korelacijskoj analizi pri čemu je izračunat Spearmanov koeficijent korelacije između nogometnog i geografskog znanja.

Sl. 1. Povezanost nogometnog i geografskog znanja učenika 4. razreda Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru 2019./2020. školske godine Izvor: Anketno istraživanje čak da nogometno znanje ima zamjetan utjecaj na geografsko znanje. Svi učenici koji su postizali rezultate od 9 do 10 bodova na nogometnim pitanjima, postizali su od 8 do 10 bodova na geografskim pitanjima (anketno istraživanje). Prema tomu, utvrđeno je da postoji srednje jaka pozitivna korelacija koja iznosi r = 0,73.

Anketni upitnik (poveznica u Izvorima) ispunilo je 30 učenika što čini 42 % svih maturanata samoborske gimnazije. Većina ispitanika bile su djevojke (56,7 %), dok su manji dio činili mladići (43,3 %).

Očekivano nogomet u znatno većoj mjeri prate mladići (tab. 1) – njih čak 46,2 % svakodnevno, 30,8 % ponekad, dok je 23,0 % odgovorilo da uopće ne prate nogomet. Ni jedna od djevojaka koje su sudjelovale u istraživanju ne prati taj sport na dnevnoj bazi, no njih 64,7 % istaknulo je da ponekad prati nogomet. Budući da u većoj mjeri prate nogomet, pretpostavljamo da će mladići ostvariti i bolje rezultate općih geografskih znanja.

Možemo zamijetiti da ispitanici koji su postigli bolji rezultat u nogometnim pitanjima generalno imaju bolji rezultat u geografskim pitanjima (sl. 1). Posredno, izvodimo zaklju-

Doista, mladići su postigli bolje rezultate u nogometnom znanju. Aritmetička sredina broja bodova koje su postigli iznosila je 8,3 boda, dok je aritmetička sredina rezultata

REZULTATI

Ž. Debeljak, M.P. Lakušić, K. Mak: VEZA POZNAVANJA NOGOMETA I GEOGRAFSKOG ZNANJA MATURANATA GIMNAZIJE ANTUNA GUSTAVA MATOŠA U SAMOBORU

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021, 71-75

Tab. 1. Učestalost praćenja nogometa s obzirom na spol učenika 4. razreda Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru školske godine 2019./2020. Ispitanici

Učestalost praćenja nogometa (%) Redo- PovreNikad vito meno

Mladići

43,3

46,2

30,8

23,0

Djevojke

56,7

0,0

64,7

35,3

Ukupno

100,0

20,0

50,0

30,0

Izvor: Anketno istraživanje koje su postigle djevojke iznosila 6,0 bodova. Ti se rezultati odražavaju i na prosječne rezultate geografskih znanja. Prosječni rezultat kod mladića iznosi 8,1, a kod djevojaka 6,7 bodova.

Najčešće pogreške u odgovorima na geografska pitanja odnose se na geografska obilježja izvaneuropskih kontinenata. Primjerice, samo je 46,7 % ispitanika točno odgovorilo na pitanje „Na kojem se kontinentu nalazi Kilimanjaro?“. S druge strane, pitanja koja se tiču geografije Europe imala su veći udio točnih odgovora pa je tako 90 % učenika točno navelo ime glavnoga grada Portugala. Na udio točnih odgovora sigurno je utjecala kvaliteta nogometnih liga u Europi, kao i bolje poznavanje geografskih obilježja matičnoga kontinenta, budući da su svi ispitanici Europljani. To je možda moguće objasniti time što je kvaliteta nogometnih liga najviša u Europi, no veliki faktor vjerojatno je imala i činjenica da su svi ispitanici Europljani pa time bolje poznaju obilježja matičnog kontinenta.

ZAKLJUČAK Rezultati korelacijske analize pokazali su nam da postoji srednje jaka pozitivna korelacija između poznavanja nogometnih činjenica te općeg geografskog znanja. Time smo dokazali da maturanti koji prate nogomet imaju bolje geografsko znanje od maturanata koji nogomet ne prate. Budući da se veći udio mladića izjasnio da prati nogomet, imali su bolje geografske rezultate. Možemo zaključiti da praćenje nogometa pomaže pri učenju određenih geografskih činjenica, povezanih s tim sportom. I konačno, ako se na nogomet pretežito gleda kao na „mušku stvar“ (Vrcan, 2003), postavlja se pitanje možemo li onda na temelju ove analize isto tvrditi i za geografiju?

LITERATURA Bale, J. R., 1981: Geography, Sport and Geographical Education, Geography 66 (2), 104-115. Chanis, A., 2015: „Reasons why soccer is the most popular sport in the world“, MasterSoccerMind, https://mastersoccermind. com/17-reasons-why-soccer-is-the-most-popular-sport-in-the-world/ (13. 11. 2019.) Majcen Majić, L., 2018: Hrvatsku je u finalu SP-a pratilo 14% populacije, 1,12 milijardi ljudi!, https://www.goal.com/hr-ba/ vijesti/fifa-hrvatsku-je-u-finalu-sp-a-pratilo-14-populacije/1u48jp4gnz6i91r7ca8realzqz (13. 11. 2019.). Skočir, D., 2016: Poznavanje nogometa i geografsko znanje, Geografski horizont 62, 33-47. Vrcan, S., 2003: Nogomet, politika, nasilje: ogledi iz sociologije nogometa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb.

IZVORI Anketni upitnik u svrhu istraživanja veze poznavanja nogometa i geografskog znanja, https://forms.gle/8DSpaYvtNqJTQTYJA

Primljeno: 27.10.2020.

Prihvaćeno: 9.3.2021.

Željko Debeljak, student ekonomije i menadžmenta na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, Vladimira Nazora 32, 10432 Bregana, e-mail: zacdebeljak55@gmail.com Marko Petar Lakušić, student psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, Vladimira Nazora 14, 10430 Samobor, e-mail:markopetarr23@gmail.com Karlo Mak, mag. educ. hist. et geogr. Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Andrije Hebranga 26, 10430 Samobor , e-mail: karlomak24@gmail.com

K A R TA G O V O R I

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

OBILJEŽJA MEĐUPOPISNOG I OPĆEG KRETANJA STANOVNIŠTVA U GRADSKOJ ČETVRTI SESVETE DO 2011. GODINE Područje zagrebačke Gradske četvrti Sesvete, koja je do 2011. godine brojila 70.009 stanovnika, jedno je od demografski najdinamičnijih područja Hrvatske, koje je kroz sva međupopisna razdoblja od prvog popisa stanovništva 1857. godine do posljednjeg popisa stanovništva za koji su objavljeni rezultati, 2011. godine, bilježilo porast broja stanovnika. Razlog tome je povoljan prometni položaj, koji je bio dodatno osnažen izgradnjom željezničke pruge pored tadašnjeg naselja Sesvete, što je utjecalo na razvoj prehrambene industrije u zonama uz prugu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i u prvoj polovici 20. stoljeća (Malić, 1969; Klaić, 2002). Zbog povećanja broja radnih mjesta u industriji započeo je rast stanovništva, koje je najprije doseljavalo u naselje Sesvete iz okolnih naselja, a zatim, nakon Drugog svjetskog rata, i iz cijelog središnjeg dijela Hrvatske (Malić, 1969). Intenzivni procesi doseljavanja i industrijalizacije potaknuli su urbanizaciju naselja Sesvete, koje se transformiralo u satelit grada Zagreba. U 1960-im i 1970-im, jačanjem sustava javnog prijevoza, javlja se i suburbanizacija okolnih sesvetskih naselja. U naselje Sesvete se od 1970-ih zbog funkcije rada u Zagrebu i u Sesvetama doseljava stanovništvo s područja cijele Hrvatske, ali i ostalih dijelova tadašnje Jugoslavije (Vresk, 1997). U 1980-im, 1990-im i 2000-im godinama nastavila se suburbanizacija i rast broja stanovnika i u Sesvetama i u okolnim naseljima, međutim ključnu ulogu u tom rastu imalo je doseljavanje stanovnika iz ratom pogođenih područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske tijekom 1990-ih (Antić, 2001). Broj stanovnika gradske četvrti u razdoblju od 1857. do 2011. godine je usedmerostručen, a broj stanovnika naselja Sesvete u istom razdoblju povećao se čak 51 put (Naselja i stanovništvo, 2005; Popis stanovništva, 2013). Sesvete su danas najveće urbano naselje u okolici Zagreba (54.085 stanovnika 2011. godine), morfološki sraslo sa Zagrebom, ali pod izrazitim utjecajem Zagreba te su funkcionalno ovisne o njemu. Dobar pokazatelj o kretanju stanovništva je godina demografskog maksimuma (sl. 1), tj. godina u kojoj je u nekom naselju zabilježen najveći popisani broj stanovnika. Za najveći broj naselja Gradske četvrti Sesvete, njih 18, godina demografskog maksimuma je 2011., što je rezultat procesa satelitizacije i urbanizacije. Naselja u sjevernom i istočnom dijelu gradske četvrti, koja se nalaze izvan važnijih prometnih pravaca (urbanizacijskih osi), najveći broj stanovnika imala su u prvoj polovici 20. stoljeća, najviše njih 1948. godine, a utjecaj procesa suburbanizacije nije bio toliko intenzivan da bi potaknuo povratak broja stanovnika na tu razinu u kasnijim desetljećima. Poseban je slučaj naselje Vurnovec, koje je kroz cijelo popisno razdoblje bilo naselje s oko 200 stanovnika i granice mu se nisu mijenjale, a svoj demografski maksimum ostvarilo je još 1869. godine (297 stanovnika). U posljednjem međupopisnom razdoblju za koje su objavljeni podatci, od 2001. do 2011. (sl. 1), 24 naselja Gradske četvrti Sesvete od njih 37 zabilježila su porast broja stanovnika. Najviše stope rasta zabilježene su u urbanom naselju Sesvete i u naseljima u bližoj okolici Sesveta. Broj stanovnika naselja Sesvete u tom se razdoblju povećao za 20,4 %, a najveći

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Sl.1. Godina demografskog maksimuma u naseljima Gradske četvrti Sesvete i indeks kretanja broja stanovnika naselja od 2001. do 2011. Izvor: Naselja i stanovništvo, 2005; Popis stanovništva, 2013

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Sl. 2. Naselja Gradske četvrti Sesvete prema tipovima općeg kretanja stanovništva* od 2001. do 2011. godine Izvor: Naselja i stanovništvo, 2005; Popis stanovništva, 2013; SRPJ, 2013; Tablogrami, 1964 – 2017 *Puni nazivi tipova općeg kretanja stanovništva prikazanih na kartogramu su: I1 – porast imigracijom, I2 – obnova imigracijom, I3 – slaba obnova imigracijom, I4 – vrlo slaba obnova imigracijom, E2 – depopulacija, E3 – izrazita depopulacija, I4 – izumiranje (Nejašmić, 2005).

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

porast zabilježen je u naselju Paruževina, čiji je broj stanovnika porastao čak za 47,0 %. S druge strane, najveći je pad zabilježen u krajnjem sjevernom dijelu gradske četvrti, u naselju Glavnica Donja, čiji je broj stanovnika u tom razdoblju pao za 17,2 %. Povećanjem postotnih udjela porasta broja stanovnika prigradskih naselja oko Sesveta, moguće je očekivati i djelomičnu demografsku revitalizaciju naselja sjevernog dijela četvrti koja su bilježila negativne demografske trendove. Na sl. 2 mogu se uočiti prostorni obrasci općeg kretanja stanovništva. Iako su općenito prisutni pozitivni demografski procesi na razini cijele gradske četvrti, a cijela četvrt ima tip općeg kretanja I1 (porast imigracijom) među naseljima mogu se izdvojiti značajne razlike u kretanju stanovništva. Naselja na jugu gradske četvrti i uz glavne prometne pravce imaju pozitivnu promjenu broja stanovnika i u njih stanovništvo doseljava, dok naselja sjevernog ruba gradske četvrti, udaljenija od glavnih prometnih pravaca, gube stanovništvo i prirodnim putem i emigracijom. Najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen je u naseljima Glavnica Donja, Glavnica Gornja i Moravče, na krajnjem sjeveroistoku četvrti. Može se očekivati da su trendovi kretanja stanovništva na razini četvrti nastavljeni i u međupopisnom razdoblju od 2011. do 2021. godine, uzimajući u obzir procjene kretanja broja stanovnika na teritoriju Grada Zagreba u proteklom desetljeću (Gradovi u statistici, 2021), ali za njihovu je potvrdu, kao i za konkretniju analizu po naseljima, potrebno čekati objavu rezultata popisa stanovništva iz 2021. godine.

Ivan Šišak

Literatura ANTIĆ, N., 2001: Kretanje stanovništva Grada Zagreba s posebnim osvrtom na doseljavanje u razdoblju 1991. – 2001., Migracijske i etničke teme 17 (4), 287-309 KLAIĆ, I., 2002: Po kašinskom i vugrovečkom kraju, Hrvatski zemljopis, Samobor MALIĆ, A., 1969: Transformacija Sesveta pod utjecajem Zagreba, Geografski glasnik 31, 143-154 NEJAŠMIĆ, I., 2005: Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb VRESK, M., 1997: Suburbanizacija Zagreba, Hrvatski geografski glasnik 59, 49-71

Izvori Gradovi u statistici, Statistika u nizu, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2021., www.dzs.hr (26.11.2021.) Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., CD-ROM, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2005. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2013., www.dzs.hr (26.11.2021.) Statistički registar prostornih jedinica 2013, Državna geodetska uprava, Zagreb, 2013. Tablogrami prirodnog kretanja stanovništva 1964. – 2017., Državni zavod za statistiku, Zagreb

MREŽNI HORIZONTI

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

OpenTopography High-Resolution Topography Data and Tools – https://opentopography.org/ Prikupljanje podataka jedan je od prvih koraka geografskih istraživanja. U današnje vrijeme zbog lakše dostupnosti i velikog broja podataka često se koriste podaci prikupljeni metodama daljinskih istraživanja. To su uglavnom besplatne baze podataka koje sadrže podatke visoke do vrlo visoke rezolucije. Jedan od takvih primjera je web-stranica Open topography, orijentirana na istraživanja iz područja geoznanosti, a omogućava i olakšava pristup podacima visoke rezolucije. Open topography je projekt nastao na University of California, San Diego u suradnji sa Arizona State University i UNAVCO (University NAVSTAR Consortium). Sam projekt osnovan je na temelju podrške Američke nacionalne zaklade za znanost kroz programe Geoinformatika te Geomorfologija i dinamika korištenja zemljišta. Web-stranica je vrlo jednostavna te je podijeljena u sektore Podaci, Resursi i Učenje. Klikom na izbornik Podaci (Data) otvaraju se opcije traženja podataka na karti (označavanjem područja interesa na karti svijeta) te tablični katalog podataka. Podaci uključuju rastere i oblake točaka visoke do vrlo visoke rezolucije. Svi podaci su javni i spremni su za upotrebu u GIS softverima i mogu biti vrlo korisni za nastavu, izradu seminara, diplomskih radova ili različitih projekata. Preuzimanje podataka vrlo je jednostavno. Osim odabira prostora na karti svijeta, moguće je izdvojiti prostorne podatke preko atributa te odabrati željene podatke koji se mogu izvesti u nekoliko rasterskih formata (GeoTIff, ASCII, IMG), a postoji i mogućnost automatskog generiranja

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

sjene, kolorizirane sjene te KMZ formata, kako bi raster bio dostupan za obradu u Google Earth aplikaciji. Za preuzimanje podataka dovoljno se prijaviti preko Google računa. Ukoliko želite doprinijeti projektu sa svojim podacima, slobodni ste dodati obrađene podatke prikupljene npr. bespilotnom letjelicom te ih na taj način podijeliti sa zajednicom. Osim rasterskih podataka i oblaka točaka, na web-stranici je moguće preuzeti (i dodati svoje) alate i algoritme za obradu podataka u GIS softverima. To su alati spremni za korištenje u GIS softveru ili Python programu koji se mogu primijeniti na lokalnoj razini za razne analize i modeliranje. Postoji veliki broj spremnih alata, a tražilica olakšava pretraživanje područja interesa. Također, svi alati su besplatni za korištenje. Također, moguće je preuzeti neke od besplatnih softvera za obradu podataka, npr. za obradu oblaka točaka, visinske analize modela, 3D analize i sl. Osim toga, dostupni su brojni besplatni tečajevi, radionice i već pripremljeni kurikulumi za predavače. Web-stranica Open topography sadrži vrlo vrijedne podatke, spremne za analizu u GIS softverima, kao i brojne dodatne materijale što uključuje alate, besplatne softvere, radionice i predavanja, koji su vrlo korisni za predavače, korisnike u nastavi te za dodatno usavršavanje. Istražite stranicu Open Topography te pronađite vrlo vrijedne informacije i podatke.

Marin Mićunović

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

28. DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE IZAZOVI U ORGANIZACIJI NATJECANJA Školske godine 2020./2021. nastavio se niz događaja koji su uvelike promijeniti uobičajene prakse. Između ostalih promjena, dogodila se i promjena načina održavanja natjecanja iz geografije. Školsko natjecanje, prema vremeniku, trebalo se održati 28. siječnja 2021. godine. Zbog epidemije bolesti COVID-19, uzrokovane širenjem virusa SARS-CoV-2, posebice zbog posljedica potresa, zatvaranja škola i prelaska na online nastavu, Agencija za odgoj i obrazovanje donijela je Smjernice za provedbu natjecanja i smotri učenika1 osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske u školskoj godini 2020./2021. i objavila ih na mrežnim stranicama AZOO-a 18. siječnja 2021. godine. Prema tim smjernicama i promijenjenom vremeniku natjecanja, Državno povjerenstvo za Natjecanje iz geografije trebalo je izraditi posebne upute za provedbu školskog Natjecanja iz geografije koje je održano 22. veljače 2021. godine. Školska razina natjecanja održana je u matičnim školama učenika prijavljenih za pojedino natjecanje/smotru, uz primjenu preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prvoj razini natjecanja u svojim su školama pristupili i učenici onih škola u Sisačko-moslavačkoj županiji koje su imale dozvolu za rad. Učenici iz Sisačko-moslavačke županije koji su nastavu pohađali u nekoj od škola u ili izvan Sisačko-moslavačke županije, natjecanju su pristupili u školi u kojoj su pohađali nastavu. Učenici iz Sisačko-moslavačke županije koji nisu mogli pristupiti natjecanju na jedan od dva prethodno navedena načina, a koji su u školskoj godini 2019./2020. ostvarili zapaženi rezultat na županijskoj ili državnoj razini natjecanja, bili su izravno pozvani od županijskog povjerenstva Sisačko-moslavačke županije na županijsku razinu natjecanja. Svi učenici u Republici Hrvatskoj kojima je na dan pojedinog natjecanja bila izrečena mjera samoizolacije/izolacije imali su pravo sudjelovati na natjecanju u online okružju, uz posebni angažman školskih povjerenstava.

ŠKOLSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2021. GODINE Školsko Natjecanje iz geografije 2021. godine provedeno je 22. veljače putem platforme Microsoft Forms. Pisana provjera znanja (ispit) sastojala se od 50 zadataka višestrukog izbora koji su se rješavali 60 minuta pa je najviše bilo moguće ostvariti 50 bodova. U zadacima su provjeravani odgojno-obrazovni ishodi navedeni u Posebnim pravilima natjecanja iz geografije za 2021. godinu. Zadaci koji su korišteni u Microsoft obrascu bili su objavljeni na mrežnoj stranici AZOO-a 22. veljače 2021. nakon 15 sati (kao PDF dokument s podebljano označenim točnim odgovorima). Objavom zadataka s označenim točnim odgovorima omogućen je natjecateljima i mentorima uvid u provedeno školsko natjecanje. Budući da su rezultati po pojedinim kategorijama natjecanja bili dostupni istoga dana nakon provedenog natjecanja, za sljedeći dan Državno je povjerenstvo pripremilo privremene ljestvice poretka za svaku županiju i objavilo ih do devet sati na mrežnoj 1 Pojmovi koji se koriste u ovom izvješću, bez obzira na to koriste li se u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način na osobe muškog i ženskog spola.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

stranici Agencije za odgoj i obrazovanje. Uvidom u ljestvice privremenog poretka učenici su mogli vidjeti ostvareni broj bodova i rang u odnosu na druge učenike svoje generacije na državnoj razini. Velik je broj učenika osnovnih škola pristupio školskom natjecanju pa su njihova postignuća vrlo dobar pokazatelj ostvarenosti ishoda učenja iz geografije provjeravanih na školskome natjecanju. Natjecatelji su nakon uvida u privremene ljestvice poretka mogli elektroničkom poštom dostaviti žalbe Državnome povjerenstvu 23. veljače 2021. Državno povjerenstvo odgovore na žalbe dostavilo je učenicima 24. i 25. veljače 2021. pa su konačne ljestvice poretka objavljene 26. veljače 2021. godine. Na temelju konačnih ljestvica poretka, županijska su povjerenstva već peti dan od održavanja školskog natjecanja mogla objaviti popis pozvanih učenika na županijsko natjecanje. To znači da školska povjerenstva nisu imala zadaću vrednovati odgovore učenika niti dostavljati dokumentaciju županijskim povjerenstvima, a županijska povjerenstva nisu trebala pregledavati dokumentaciju prije objave popisa pozvanih učenika na županijsko natjecanje. Unatoč tehničkim teškoćama koje su se pojavile u vrijeme školskog natjecanja, a nisu postojale tri dana prije natjecanja za vrijeme probnog pristupa Microsoft obrascu, natjecanju je pristupilo više od osam tisuća sudionika, od toga najviše u petom razredu (više od 2300 sudionika).

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2021. GODINE Prema izmijenjenom vremeniku, županijsko natjecanje održano je 25. ožujka 2021. godine. Županijska povjerenstva donosila su odluku o tome održava li se natjecanje u matičnim školama učenika ili u školi domaćinu županijskoga natjecanja. Natjecanje za učenike iz Sisačko-moslavačke županije i za učenike u samoizolaciji/izolaciji održano je u istim uvjetima kao i školsko natjecanje. Ukupno je sudjelovalo 2263 učenika, od toga 72 % iz osnovnih škola (tab. 1). Po broju sudionika županijskog natjecanja iz geografije 2021. godine izdvajaju se kategorije petog i šestog razreda (sa 476 odnosno 477 natjecatelja), a u kategorijama srednje škole drugi (199) i treći (154) razred. Iako nije predmet detaljnije analize u ovome izvještaju, svakako je vrijedno ukazati na značajne razlike u kvotama za pozivanje na županijsko natjecanje u pojedinim županijama. Te kvote nisu odraz broja učenika pojedine generacije odnosno udjela učenika županije u ukupnom broju učenika pojedinog razreda osnovne i srednje škole (tab. 2 i 3). Kao i za školsko natjecanje, i za provedbu županijske razine Natjecanja iz geografije velik trud uložila su povjerenstva u školama. Oni su dan prije županijskog natjecanja, uz obrazac za izvješće, primili od županijskog povjerenstva listove za odgovore i listiće za zaporke koje su morali umnožiti prema broju natjecatelja. Na dan održavanja županijskog natjecanja dobili su od Županijskog povjerenstva ispitne zadatke samo za kategorije natjecanja koje su se održavale u njihovim školama (PDF dokument). Zadatke su stavljali na računala/tablete na kojima su ih učenici pregledavali (a odgovore su pisali rukom na list za odgovore). Po završetku pisanja ispita, skenirali su i kopirali listove s odgovorima. Županijskom povjerenstvu dostavljali su popis sudionika natjecanja po razredima, skenirane listove s odgovorima i pripadajućim listićem za zaporku te izvješće o provedenom županijskom natjecanju. Jednu kopiju lista s odgovorima pohranili su u školsku arhivu, a drugu predali natjecatelju dok su originalnu dokumentaciju poslali zemaljskom poštom Državnome povjerenstvu.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Županijska povjerenstva vrednovala su odgovore učenika prema dobivenim točnim odgovorima od Državnoga povjerenstva, izradila i objavila ljestvice privremenog poretka, riješila zaprimljene žalbe i objavila konačne ljestvice poretka. Ljestvice konačnoga poretka na županijskim natjecanjima s označenim predloženicima za državno natjecanje Županijska povjerenstva dostavila su Državnome povjerenstvu. Tab. 1. Broj učenika na županijskom Natjecanju iz geografije 2021. godine u pojedinim kategorijama natjecanja po županijama Republike Hrvatske Razred osnovne škole 5.

Razred srednje škole

Ukupno

OŠ

UKUPNO

SŠ

Zagrebačka

120

155

Krapinsko-zagorska

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Varaždinska

136

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Virovitičko-podravska

Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

125

171

Šibensko-kninska

Vukovarsko-srijemska

114

Splitsko-dalmatinska

164

217

Istarska

Dubrovačko-neretvanska

Međimurska

106

Grad Zagreb

105

109

320

142

462

UKUPNO

476

477

358

309

147

199

154

143 1620

643

2263

Ličko-senjska

Izvor: Izvješća povjerenstava o održanom županijskom natjecanju iz geografije 2021. godine

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Tab. 2. Udio županija u ukupnom broju učenika odabranih razreda osnovne i srednje škole Republike Hrvatske 2020./2021. školske godine Razred osnovne škole

Razred srednje škole

Ukupno

UKUPNO

OŠ

SŠ

Zagrebačka

7,95

8,08

8,14

8,21

4,41

4,45

4,34

3,65

8,09

4,25

6,28

Krapinsko-zagorska

2,93

2,97

3,08

2,91

2,97

3,07

2,84

2,99

2,95

2,97

Sisačko-moslavačka

3,41

3,49

3,50

3,44

2,72

2,83

2,81

2,63

3,46

2,75

3,13

Karlovačka

2,48

2,67

2,74

2,81

2,54

2,61

2,66

2,67

2,62

2,65

Varaždinska

4,27

4,09

4,18

4,47

4,70

4,67

4,79

4,53

4,25

4,68

4,45

Koprivničko-križevačka

2,69

2,65

2,76

2,69

2,54

2,43

2,47

2,38

2,70

2,46

2,58

Bjelovarsko-bilogorska

2,68

2,69

2,67

2,83

2,98

2,95

2,83

2,50

2,71

2,84

2,77

Primorsko-goranska

6,26

6,05

6,03

5,73

6,30

6,19

6,39

6,62

6,02

6,36

6,18

Ličko-senjska

0,93

0,97

1,02

0,98

0,82

0,84

0,82

0,71

0,97

0,80

0,89

Virovitičko-podravska

1,90

1,83

1,81

1,88

1,82

1,88

1,75

1,63

1,86

1,78

1,82

Požeško-slavonska

1,73

1,82

1,86

1,70

1,68

1,79

1,64

1,78

1,71

1,75

Brodsko-posavska

3,66

3,62

3,63

3,58

3,40

3,34

3,37

2,76

3,63

3,25

3,45

Zadarska

4,17

4,32

4,28

4,32

4,49

4,34

4,15

4,52

4,27

4,37

4,32

Osječko-baranjska

6,59

6,37

6,32

6,74

6,99

6,88

7,15

6,91

6,50

6,99

6,73

Šibensko-kninska

2,24

2,37

2,17

2,24

2,35

2,19

2,34

2,31

2,26

2,30

2,27

Vukovarsko-srijemska

3,69

3,72

4,17

4,04

3,99

3,95

4,01

4,04

3,90

3,99

3,94

11,25 11,28 11,72 11,84 11,92 12,42 12,09 12,87 11,52 12,29

11,88

Splitsko-dalmatinska Istarska

4,84

4,99

4,85

4,82

4,51

4,36

4,12

4,16

4,87

4,30

4,60

Dubrovačko-neretvanska

3,09

3,20

3,01

2,97

2,95

2,99

2,74

3,07

2,93

3,01

Međimurska

2,99

2,98

2,86

2,78

2,52

2,58

2,52

2,31

2,90

2,50

2,71

Grad Zagreb

20,24 19,84 19,33 18,83 23,45 23,43 23,78 25,24 19,57 23,89

21,61

UKUPNO

100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

100,00

Izvor: ŠeR - Školski e-Rudnik (Vol. 2), Ministarstvo znanosti i obrazovanja (5. 12. 2021.)

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Tab. 3. Udio županija u ukupnom broju natjecatelja na županijskom natjecanju iz geografije prema kategorijama natjecanja 2020./2021. školske godine Razred osnovne škole

Razred srednje škole

Ukupno

Zagrebačka

7,77

6,08

7,54

8,74

6,12

5,53

3,90

6,29

7,4

5,4

6,8

Krapinsko-zagorska

2,10

1,89

1,96

1,94

4,76

2,01

3,90

2,80

2,0

3,3

2,3

Sisačko-moslavačka

2,94

2,10

1,68

1,62

0,68

0,50

0,65

2,10

2,2

0,9

1,8

Karlovačka

3,78

2,10

2,79

2,91

2,72

2,51

0,65

0,70

2,9

1,7

2,6

Varaždinska

5,25

4,61

6,15

6,47

8,16

6,03

7,14

8,39

5,5

7,3

6,0

Koprivničko-križevačka

1,89

2,23

2,59

3,40

2,51

2,60

2,10

2,1

2,6

2,3

Bjelovarsko-bilogorska

2,31

2,52

2,79

1,62

4,76

1,01

5,19

2,80

2,3

3,3

2,6

Primorsko-goranska

3,36

2,94

4,19

5,18

5,44

5,03

5,84

4,90

3,8

5,3

4,2

Ličko-senjska

1,68

1,89

1,68

0,97

0,00

0,65

0,00

1,6

0,2

1,2

Virovitičko-podravska

2,31

2,94

2,51

3,56

4,08

4,02

6,49

6,99

2,8

5,3

3,5

Požeško-slavonska

2,10

2,94

3,07

3,24

3,40

2,51

3,25

3,50

2,8

3,1

2,9

Brodsko-posavska

3,36

2,73

4,19

4,21

3,40

2,51

3,90

3,50

3,5

3,3

3,4

Zadarska

3,99

3,98

5,03

3,88

3,40

4,02

5,19

3,50

4,2

4,0

4,2

Osječko-baranjska

9,03

8,18

6,42

6,47

3,40

7,04

9,74

8,39

7,7

7,2

7,6

Šibensko-kninska

3,15

3,35

1,29

2,04

2,01

1,30

0,00

2,9

1,4

2,5

Vukovarsko-srijemska

4,20

6,29

4,19

5,50

3,40

7,04

3,90

4,90

5,1

5,0

Splitsko-dalmatinska

9,24

8,18 11,17 13,27

8,16

7,04

9,09

10,1

8,2

9,6

Istarska

3,36

4,61

2,79

3,56

2,72

8,04

3,25

6,29

3,6

5,3

4,1

Dubrovačko-neretvanska

2,10

3,56

2,51

3,56

0,00

1,51

1,95

0,00

2,9

0,9

2,3

Međimurska

3,99

4,40

5,87

5,83

8,84

3,02

3,25

2,10

4,9

4,2

4,7

Grad Zagreb

22,06 22,85 17,88 13,59 21,09 26,13 18,18 21,68

19,8

22,1

20,4

UKUPNO

100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,0 100,0

100,0

Izvor: Izvješća povjerenstava o održanom županijskom natjecanju iz geografije 2021. godine

OŠ

SŠ

UKUPNO

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2021. GODINE Pozivanje na državno natjecanje i organizacija natjecanja 2021. godine Nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju 396 predloženika iz osnovnih škola i 285 predloženika iz srednjih škola, Državno povjerenstvo utvrdilo je konačni broj bodova i konačne ljestvice poretka za svaku od osam kategorija i na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje objavilo popis pozvanih učenika i mentora na državno natjecanje. Broj pozvanih učenika po pojedinim razredima i ove je godine određen na temelju ranga na popisu predloženika za pojedini razred, a ne na temelju postotka riješenosti ispita na županijskom natjecanju, kao što je to praksa na natjecanjima iz drugih predmeta. Takav način pozivanja učenika na državno natjecanje iz geografije potpuno je opravdan zbog načina sastavljanja ispita pa se ta praksa planira zadržati i u idućim godinama. Koliko je to moguće, u okviru odobrene kvote pokušava se ujednačiti broj pozvanih učenika po pojedinim razredima. Natjecanje iz geografije razlikuje se od drugih natjecanja i po kategorijama. Malo je predmeta u kojima na državnome natjecanju sudjeluju učenici petih i šestih razreda, no interes učenika navedenih razreda, sadržaj ishoda učenja, učenička postignuća na natjecanjima kao i percepcija učenika o nastavnome predmetu geografiji potpuno opravdavaju koncept natjecanja i svakako se planira zadržati u idućim godinama. Ispiti i istraživački radovi sastavljaju se prema odgojno-obrazovnim ishodima objavljenima u Posebnim uputama za natjecanje iz geografije, uz primjenu načela aktualizacije, o čemu su natjecatelji i mentori pravodobno informirani u posebnim pravilima natjecanja iz geografije. Zbog tajnosti, zadatci u ispitima i istraživačkim radovima nisu predtestirani. Ispiti i istraživački radovi ne sastavljaju se prema sadržaju udžbenika. Pripremu i provedbu natjecanja, ali i redovite nastave, olakšala bi izrada i objava popisa geografskih imena za sve ishode učenja u pojedinim razredima ili barem integrirani popis za pojedini razred. Prema prvoobjavljenom vremeniku, 28. državno Natjecanje iz geografije održano je 4. i 5. svibnja 2021. godine. Učenici su natjecanju pristupili u svojim školama odnosno u školama koje su pohađali u 2020./2021. školskoj godini. Državno povjerenstvo pripremilo je i pravodobno školama dostavilo tehničke upute i program natjecanja. Prvi dan natjecanja proveden je istraživački rad, a drugi dan ispit. Povjerenstva u školama imala su posebnu ulogu i zadaću: osigurati tehničke uvjete kako bi natjecatelji cijelo vrijeme trajanja natjecanja bili povezani na platformi Teams s Državnim povjerenstvom i drugim natjecateljima u svojoj kategoriji, provesti natjecanje sukladno epidemiološkim mjerama, skenirati listove s odgovorima po završetku natjecanja, spremiti skenirane materijale na Google disk, osigurati uvjete za uvid u točne odgovore i zemaljskom poštom dostaviti ispitni materijal državnom povjerenstvu.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Najuspješnije škole, mentori i županije na državnom Natjecanju iz geografije 2021. godine) Na državno natjecanje pozvano je 88 učenika iz osnovnih i 78 učenika iz srednjih škola, odnosno ukupno 166 natjecatelja. To znači da se državno natjecanje odvijalo u 77 osnovnih škola iz 18 županija i u 40 srednjih škola iz 17 županija. Učenici iz tih škola na dan natjecanja bili su u svojim školama (osim učenika u izolaciji i samoizolaciji), a Državno povjerenstvo putem platforme Teams bilo je u kontaktu sa školama tijekom izrade istraživačkog rada i tijekom pisanja ispita. Troje natjecatelja pristupilo je natjecanju u OŠ Žrnovnica – Žrnovnica, po dvoje u OŠ Grabrik – Karlovac, OŠ Ivana Gundulića – Zagreb, OŠ Lotrščak – Zagreb, OŠ Ljudevit Gaj u Krapini, OŠ Milan Brozović – Kastav, OŠ Pojišan – Split, OŠ Poreč – Poreč, OŠ Stjepana Radića – Metković, OŠ Tituša Brezovačkog – Zagreb, a u 67 škola po jedan natjecatelj. U kategoriji srednjih škola najveći je broj natjecatelja pristupio natjecanju u XV. gimnaziji – Zagreb (osmero natjecatelja), slijede Prva gimnazija Varaždin (šestoro natjecatelja), V. gimnazija – Split, III. gimnazija – Split te Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka (po četiri natjecatelja). Troje natjecatelja pristupilo je natjecanju u Srednjoj školi Krapina, u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša – Samobor, u Gimnaziji Antuna Vrančića – Šibenik, u Gimnaziji Franje Petrića – Zadar i u Gimnaziji Lucijana Vranjanina – Zagreb. Po dvoje natjecatelja pristupilo je natjecanju u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga – Zagreb, u Srednjoj školi Jastrebarsko, u II. gimnaziji – Zagreb, u III. gimnaziji – Osijek, u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Osijeku, u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec i u IV. gimnaziji Marko Marulić – Split, a po jedan u 23 srednje škole. Od 47 mentora iz srednje škole, najviše natjecatelja (šestoro) pripremala je Maja Jurgec, mag. educ. geogr. et hist., Prva gimnazija – Varaždin, po četvero Hrvoje Madžar, prof., Gimnazija Franje Petrića – Zadar i Klasična gimnazija Ivana Pavla II. s pravom javnosti - Zadar, Berislav Rusan, prof., XV. gimnazija – Zagreb, Antonio Vrbatović, prof., III. gimnazija – Split te Doris Žibert, prof., Gimnazija Andrije Mohorovičića – Rijeka. Po troje natjecatelja pripremali su Josip Kosović, V. gimnazija Vladimir Nazor – Split, Karlo Mak, mag. educ. hist. et. geogr., Gimnazija Antuna Gustava Matoša – Samobor i Ivana Žderić-Matijašić, mag. educ. geogr. et hist., Gimnazija Lucijana Vranjanina – Zagreb. Po dvoje natjecatelja na 28. državnom natjecanju iz geografije imali su mentori Darko Bacan, prof., Srednja škola Jastrebarsko, Dražena Glamuzina, prof., IV. gimnazija – Split, Zoran Glavočić, prof., II. gimnazija – Zagreb, Kristina Gracin, prof., Gimnazija Antuna Vrančića – Šibenik, Kristina Ibrahimović, prof., III. gimnazija – Osijek, Darko Kanjuh, prof., XV. gimnazija – Zagreb, Valentina Lež Trgovec, prof., Srednja škola Krapina te Marija Pandžić, prof., Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku. Među 80 mentora iz osnovne škole brojem natjecatelja izdvaja se Ines Bogdan, prof., OŠ Žrnovnica (3). Po dvoje natjecatelja za 28. državno Natjecanje iz geografije pripremali su Josip Ančić, prof., OŠ Pojišan – Split, Tatjana Bednjanec, prof., OŠ Grabrik, Sanda Blatančić, prof., OŠ Stjepana Radića – Metković, Miljenka Hršak, prof., OŠ Ljudevit Gaj u Krapini, Ana Rudić, prof., OŠ Lotrščak i Mirjana Vasilj, prof., OŠ Ivana Gundulića – Zagreb.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Sustavno praćenje učeničkih postignuća na svim razinama natjecanja tijekom proteklih 28 godina ukazuje na kontinuirani veliki interes učenika i mentora za natjecanje iz geografije, visoku razinu postignuća u znanjima i vještinama, ali i značajnu polarizaciju u broju sudionika državnih natjecanja između pojedinih županija i Grada Zagreba. Na 28. državnome Natjecanju sudjelovali su natjecatelji iz 19 županija Republike Hrvatske i Grada Zagreba (tab. 4). Samo Bjelovarsko-bilogorska županija nije imala sudionika državnoga natjecanja iz geografije 2021. godine. Od 88 učenika osnovnih škola i 78 učenika srednjih škoTab. 4. Broj učenika iz pojedinih županija na 28. državnome Natjecanju iz geografije 2021. godine Razred osnovne škole

Razred srednje škole

Ukupno

UKUPNO

OŠ

SŠ

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Varaždinska

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Ličko-senjska

Virovitičko-podravska

Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska

Vukovarsko-srijemska

Splitsko-dalmatinska

Istarska

Dubrovačko-neretvanska

Međimurska

Grad Zagreb

UKUPNO

166

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Sl. 1. Udjel učenika osnovnih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2021. godine la, na državnome je natjecanju 2021. godine iz Grada Zagreba bilo 24,7 % učenika. Uz Grad Zagreb po udjelu sudionika državnog natjecanja izdvaja se Splitsko-dalmatinska županija (19,3 %), a slijede Zagrebačka (7,2 %), Primorsko-goranska (6,6 %) i Varaždinska županija (6 %). Četiri su županije imale po jednog predstavnika, dvije po dva, četiri županije po četiri predstavnika, itd. Prostorna polarizacija u broju sudionika državnoga natjecanja u kategoriji osnovnih škola nešto je manja nego prijašnjih šest godina. Godine 2020., kao i 2017., sedam županija nije imalo predstavnike osnovnih škola na državnome natjecanju. Zbog većeg broja pozvanih učenika nego u razdoblju 2016. – 2020. godina, samo iz Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije nije bio pozvan ni jedan učenik osnovne škole na 28. državno natjecanje iz geografije. Navedene županije ni 2020. godine nisu imale sudionike državnog natjecanja pa možemo zaključiti da razlog opisanom stanju nije ni pandemija ni potres. U usporedbi s 25. državnim natjecanjem na kojemu je udjel natjecatelja iz Grada Zagreba bio najveći (39,7 %), na 27. državnome natjecanju bilo je nešto manje natjecatelja (31,6 %), a najslabije izražena dominacija Grada Zagreba zabilježena je 2021. godine kada je 27 % sudionika državnoga natjecanja bio iz neke škole sa sjedištem u Gradu Zagrebu. Iz četiri je županije sudjelovao po jedan natjecatelj, dvije su županije imale po dva natjecatelja, četiri županije po tri

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Sl. 2. Udjel učenika srednjih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2021. godine predstavnika, tri županije po četiri, dvije pet, jedna šest, jedna 16 i jedna 24 natjecatelja. Uz Grad Zagreb, najveći udjel natjecatelja iz osnovnih škola bio je iz Splitsko-dalmatinske (18,2 %) te iz Zagrebačke županije (6,8 %) (sl. 1). U kategoriji srednjih škola nije bilo sudionika iz Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Ličkosenjske i Požeško-slavonske županije, pet je županija imalo po jednog predstavnika, tri županije imale su po dva, jedna županija tri, dvije županije po četiri, jedna pet, tri po šest, jedna 16 i jedna 17 natjecatelja. Najveći udjel natjecatelja bio je iz Grada Zagreba (21,8 %), Splitskodalmatinske županije (20,5 %) te Primorsko-goranske, Varaždinske i Zagrebačke županije (po 7,7 %) (sl. 2).

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Rezultati državnoga natjecanja iz geografije 2021. godine prema indeksu težine

Na 28. državnome Natjecanju iz geografije prema ukupnom broju bodova manje su razlike među pojedenim kategorijama natjecanja nego prethodnih nekoliko godina. Razlika između prosječnog ukupnog broja bodova petog razreda i drugoga razreda je 14 bodova odnosno 17,5 % ukupnog broja bodova. Značajno su veće razlike u riješenosti ispita između prvog i drugog razreda nego u riješenosti istraživačkog rada između petog i osmog razreda. Od osam kategorija natjecanja samo u prvom i osmom razredu ispit je riješen uspješnije od istraživačkog rada.

Sl. 3. Uspjeh natjecatelja u rješavanju ispita i istraživačkog rada (prema postotku riješenosti) na 28. državnom natjecanju iz geografije 2021. godine

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Rezultati državnoga natjecanja iz geografije 2021. godine po razredima U kategoriji petog razreda na 28. državnom natjecanju sudjelovala su 24 natjecatelja, od toga osam iz Grada Zagreba, pet iz Splitsko-dalmatinske županije, dva iz Međimurske županije te po jedan iz Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Osječko-baranjske i Istarske županije. Po ukupnom prosječnom broju bodova (61,7) natjecatelji petog razreda su na prvom mjestu, Značajno se razlikuje prosječna riješenost ispita (72,8 %) od riješenosti istraživačkog rada (84,5 %). Od svih osam kategorija natjecanja po prosječnoj riješenosti ispita natjecatelji petog razreda su na četvrtome mjestu jer bolju riješenost imaju natjecatelji prvog, trećeg i šestog razreda, a po prosječnoj riješenosti istraživačkoga rada su na prvome mjestu. Među osvajačima prva dva mjesta razlika je jedan bod, a troje natjecatelja dijeli treće mjesto. Usporedimo li najbolji i najslabiji rezultat u ispitu, istraživačkom radu i ukupnom broju bodova, uočavamo da je veća postotna razlika u ispitu nego u istraživačkom radu te da je raspon varijacije najmanji među četiri osnovnoškolske kategorije natjecanja. U kategoriji šestog razreda sudjelovala su 24 pozvana natjecatelja, od toga osam iz Grada Zagreba, po tri iz Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije te po dva iz Primorsko-goranske i Zadarske županije. Po jednog natjecatelja imale su Varaždinska, Požeško-slavonska Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Među natjecateljima šestog razreda devetoro ih je sudjelovao na državnom natjecanju i 2020. godine. Prosječna riješenost ispita za šesti razred je 73,3 %, što je najbolja prosječna riješenost među osnovnoškolskim kategorijama. Istraživački rad prosječno je riješen 78,7 % pa je treći po prosječnoj riješenosti među svim kategorijama i drugi među osnovnoškolskim kategorijama. Prosječan broj bodova u kategoriji šestog razreda je 60,3, što je treći prosječan rezultat među kategorijama natjecanja za osnovnu školu. Raspon varijacije u ispitu je 32 posto ukupnog broja bodova (manji raspon među svim kategorijama natjecanja imaju samo učenici drugog i trećeg razreda). Znatno su veće razlike među natjecateljima u riješenosti istraživačkog rada. U ukupnom broju bodova među osnovnoškolskim kategorijama raspon varijacije veći je samo među natjecateljima osmog razreda, a među svim kategorijama veći raspon varijacije imaju natjecatelji prvog i četvrtog razreda. Među osvajačima priznanja razlike u ukupnom broju bodova manje su od tri boda. Kontinuitet sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije potvrđuje i analiza rezultata u kategoriji sedmog razreda. Od 19 sudionika natjecanja, treći put na državnome natjecanju sudjelovao je Karlo Stašić i osvojio drugo mjesto (kao i 2019. godine; 2020. godine osvojio je 9. mjesto). Osmero učenika zabilježilo je drugo sudjelovanje na državnome natjecanju: Toni Tolj (državni prvak 2021., 3. mjesto 2020.), Ivan Vuk (3. mjesto 2021., 2. mjesto 2020.), Tomislav Joć, Ivan Zrno, Mak Štefanec, Petra Žnidarić, Karmela Jurić i Gabriel Romeo Cvetko. Kao i u kategorijama petog i šestog razreda, i u ovoj je kategoriji najveći broj natjecatelja bio iz Grada Zagreba (4), po dva natjecatelja imale su Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska županija, a po jednog Zagrebačka, Karlovačka, Varaždinska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Prosječna riješenost ispita najslabija je među osnovnoškolskim kategorijama (59,4 %). Među svim kategorijama, slabije riješen ispit imali su samo učenici drugog razreda. To je utjecalo i na rang natjecatelja sedmog razreda prema ukupnom broju bodova (predzadnji ukupno s prosječno 64,9 % bodova i zadnji među osnovnoškolskim kategorijama). Znatno bolja je riješenost istraživačkog rada (74 %) iako su razlike među postignućima natjecatelja najveće među osnovnoškolskim kategorijama. Veći raspon varijacije broja bodova u istraživačkom radu zabilježen je samo u kategoriji prvih razreda. Male su razlike u bodovima (dva boda) između učenika koji je osvojio drugo mjesto i učenika koji je osvojio peto mjesto. Više od polovice natjecatelja u kategoriji osmog razreda sudjelovalo je dva i više puta na državnome natjecanju iz geografije. Postignućima se izdvaja Dino Fazlić: državni prvak 2018., 2. mjesto 2019. i 2021., 3. mjesto 2020. godine. Treće sudjelovanje na državnome natjecanju ostvarili su Antonio Sivro, Ines Grubišić i Angelo Bezić, a drugo Bernard Trempetić (državni prvak 2021.), Domagoj Barišin (3. mjesto 2021.), Marin Mandić (3. mjesto 2021.), Ivan Tudorović (3. mjesto 2021.) , Maro Medo, Borna Rihtarec, Šimun Tukić i Jan Buljubašić. Od 21 natjecatelja u kategoriji osmog razreda najviše ih je iz Splitsko-dalmatinske županije (7), slijede Grad Zagreb (4), Vukovarsko-srijemska županija (2) te s jednim natjecateljem Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Varaždinska, Brodsko-posavska, Zadarska, Osječko-baranjska i Međimurska županija. Prosječna riješenost ispita za osmi razred (72,5 %) slična je riješenosti ispita za peti (72,8 %) i šesti razred (73,3 %). Istraživački je rad znatno slabije riješen (67,5 %), a to je najslabiji rezultat među svih osam kategorija natjecanja. Veće su razlike među natjecateljima u osvojenim bodovima istraživačkog rada nego u ispitu. Raspon varijacije veći je od 50 % bodova istraživačkog rada. Prvih šest natjecatelja po postignućima razlikuje se samo 2,5 bodova pa su trojica natjecatelja osvojila treće mjesto. Od 17 natjecatelja prvog razreda, njih osmero sudjelovalo je više puta na državnim natjecanjima. Brojem sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvajaju se Gabrijel Kučko (četvrto mjesto 2020. i 2018., drugo mjesto 2019., 3. mjesto 2021.), Lovro Šimić (6. mjesto 2017., državni prvak 2019., 5. mjesto 2020. i 2021.), Luka Jerčić (4. mjesto 2019. i 2020., 3. mjesto 2018. i 2021.). Treće sudjelovanje ostvarili su Vjekoslav Rede (3. mjesto 2018., 5. mjesto 2019., 2. mjesto 2021.) i Petra Ikić, a drugo sudjelovanje Zvonimir Balić (3. mjesto 2020., državni prvak 2021.), Luka Kauzlarić i Martin Zadravec. Najviše je natjecatelja bilo iz Grada Zagreba (4), troje iz Zagrebačke i Primorsko-goranske županije, po dvoje iz Splitsko-dalmatinske te po jedan iz Krapinsko-zagorske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Istarske i iz Međimurske županije. Natjecatelji u ovoj kategoriji prosječno su ostvarili 58,8 bodova (73,5 %), što je među kategorijama natjecanja za srednju školu na drugom mjestu, a među svim kategorijama na četvrtom mjestu. Male su razlike u prosječnoj riješenosti ispita i istraživačkog rada, no razlike između ostvarenih bodova pojedinih natjecatelja i u ispitu i u istraživačkom radu i u ukupnom broju bodova najveće su među svih osam kategorija natjecanja. U kategoriji drugog razreda, kao i u osmom i četvrtom razredu, brojem natjecatelja izdvaja se Splitsko-dalmatinska županija iz koje je sudjelovalo sedam natjecatelja. Iz Grada Zagreba sudjelovalo je šest, iz Šibensko-kninske županije dva, a iz Krapinsko-zagorske, Primorskogoranske, Virovitičko-podravske, Zadarske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Istarske

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

županije po jedan natjecatelj. Među 22 natjecatelja najveći broj sudjelovanja ostvario je Ivan Vukadinović (državni prvak 2020. i 2018., 5. mjesto 2021., 7. mjesto 2017. i 11. mjesto 2019.). Četvrti put na državnome natjecanju sudjelovali su Andrej Nikšić (3. mjesto 2021., 4. mjesto 2020., 2. mjesto 2017., 7. mjesto 2016.), Josip Vrdoljak i Marko Turibak, treći put Lovro Brčić, Petra Soldo i Matea Hrelja, a drugi put Bruno Vrbanić. Prosječna riješenost ispita u kategoriji drugog razreda je 54,2 %, istraživačkog rada 68,5 %, a prosječan ukupan broj bodova 47,6 (odnosno 59,5 %), što je među svim kategorijama natjecanja najslabiji rezultat po ukupnom broju bodova i u riješenosti ispita. Istraživački rad slabije su riješili samo natjecatelji osmog razreda. Kategorija drugog razreda razlikuje se od ostalih i po najmanjem rasponu varijacije u ukupnom broju bodova koji je posljedica većih razlika među natjecateljskim postignućima u ispitu nego u istraživačkom radu. Među 17 natjecatelja u kategoriji trećeg razreda srednje škole po broju sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvajaju se Nika Kilić (3. mjesto 2021., 8. mjesto 2020., državna prvakinja 2019., 9. mjesto 2018., 5. mjesto 2017., 11. mjesto 2016.), Maks Vincek (4. mjesto 2021., državni prvak 2020., 8. mjesto 2019., 3. mjesto 2018., državni prvak 2017. i 3. mjesto 2016.). Pet sudjelovanja ostvario je Josip Rončević (državni prvak 2021., 3. mjesto 2020., 7. mjesto 2019., 8. mjesto 2018. i državni prvak 2016.) i Matko Fabulić (2. mjesto 2021., 9. mjesto 2020., državni prvak 2018., 11. mjesto 2017. i 5. mjesto 2016.). Po treći put na državnom su natjecanju sudjelovali Marin Jurišić, Karlo Lukšić, Ivan Lukić i Petra Čić, a po drugi put Petra Zemljak, Marko Fabijanić i Jan Markač. Od 17 natjecatelja, četiri su bila iz Grada Zagreba, troje iz Zadarske, dvoje iz Splitsko-dalmatinske županije te po jedan iz Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Primorsko-goranske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Šibensko-kninske i Dubrovačkoneretvanske županije. Među svim kategorijama natjecanja, u kategoriji trećeg razreda zabilježene su najmanje razlike u prosječnoj riješenosti ispita i istraživačkog rada (razlika je samo 1,8 postotnih bodova). Vrlo male su razlike među natjecateljima ove kategorije u ostvarenom broju bodova pa je raspon varijacije u ispitu 12 % bodova (najmanji od svih osam kategorija), u istraživačkom radu također 12 % bodova (kao i u drugom razredu, a manji je zabilježen samo u petom razredu) i 19 % bodova u ukupnom broju bodova (manji je samo u drugom razredu. Prosječno je ostvareno 60,3 boda (prosječna riješenost 75,4 %) čime je ostvaren drugi rang u ukupnom broju bodova i u ispitu, a četvrti u istraživačkom radu pa je to najuspješnija kategorija srednje škole. Bolju riješenost ispita ostvarili su samo natjecatelji prvog razreda, a istraživačkog rada natjecatelji četvrtog razreda. U kategoriji četvrtog razreda sudjelovala su 22 natjecatelja, po pet iz Splitsko-dalmatinske i Varaždinske županije, tri iz Grada Zagreba, dva iz Zagrebačke te po jedan iz Krapinskozagorske, Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke, Primorsko-goranske, Zadarske, Osječko-baranjske i Međimurske županije. Usporedimo li samo kategorije srednje škole, možemo zaključiti da su male razlike u prosječnim rezultatima u odnosu na prvi i treći razred srednje škole. Po ukupnom broju bodova i prosječnoj riješenosti ispita slabiji rezultat ostvarili su samo natjecatelji drugog razreda, dok su po riješenosti istraživačkog rada među svim kategorijama natjecanja uspješniji samo natjecatelji petog razreda. Natjecatelji četvrtog razreda na trećem su mjestu po rasponu varijacije bodova u ispitu i u ukupnom broju bodova dok je rije-

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

šenosti istraživačkog rada raspon varijacije 12,5 posto bodova. Od 22 natjecatelja u kategoriji četvrtog razreda, njih osam sudjelovalo je na državnom natjecanju dva i više puta. Izdvaja se Luka Šafarić sa osam sudjelovanja (3. mjesto 2021., 8. mjesto 2020., 3. mjesto 2019., 5. mjesto 2018., 6. mjesto 2017., 4. mjesto 2016., 6. mjesto 2015. i 9. mjesto 2014.). Troje je natjecatelja u ovoj kategoriji sudjelovalo šesti put na državnome natjecanju: Ema Buljan (9. mjesto 2021., državna prvakinja 2020., 4. mjesto 2019., 2. mjesto 2018. i 2017. te 9. mjesto 2016.), Luka Rogoz (11. mjesto 2021., 2. mjesto 2020., 3. mjesto 2019., državni prvak 2018., 4. mjesto 2017. i 6. mjesto 2017.) i Ivona Buljević (3. mjesto 2021., 5. mjesto 2020., 8. mjesto 2019., 10. mjesto 2018., državna prvakinja 2016., 4. mjesto 2015.). Peto sudjelovanje na državnome natjecanju ostvario je Mislav Maldini, a gotovo svako je sudjelovanje obilježio osvajanjem jednog od prva tri mjesta (državni prvak 2017. i 2019., 3. mjesto 2018. i 2020., 5. mjesto 2021.). Četvrto sudjelovanje na državnome natjecanju zabilježio je Egon Belošević, državni prvak u kategoriji četvrtog razreda (9. mjesto 2017., 7. mjesto 2018., 6. mjesto 2019.). Treće sudjelovanje ostvarila je Vinka Pera, a drugo Lovro Bujanec.

Priznanja za prvo, drugo i treće mjesto Na 28. državnom Natjecanju iz geografije osvojeno je 30 priznanja, devet za prvo mjesto, sedam za drugo i 14 za treće mjesto. Prema općim pravilima natjecanja, ako dvoje učenika dijeli prvo mjesto, drugo se ukida itd.. Priznanja za osvojena prva mjesta primilo je devet učenika iz četiri županije i Grada Zagreba. Učenici iz Grada Zagreba državni su prvaci u kategorijama 5., 6., 8. i 1. razreda, učenici iz Dubrovačko-neretvanske županije u kategorijama 7. i 3. razreda, učenici iz Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije u kategoriji 4. razreda, a učenik iz Splitsko-dalmatinske županije u kategoriji 2. razreda. Za osvojeno drugo mjesto dodijeljeno je sedam priznanja učenicima iz Grada Zagreba (5., 8., 1. i 3. razred) te iz Primorsko-goranske (7. i 2. razred) i Zadarske županije (6. razred). Za osvojeno treće mjesto dodijeljeno je 14 priznanja učenicima iz šest različitih županija i Grada Zagreba: iz Splitsko-dalmatinske županije dva priznanja za osvojeno treće mjesto u kategoriji šestog razreda te po jedno u kategoriji prvog, trećeg i četvrtog razreda, zatim učenicima iz Grada Zagreba za osvojeno treće mjesto u kategoriji petog, šestog i drugog razreda, učenicima iz Međimurske županije za osvojeno treće mjesto u kategoriji sedmog i četvrtog razreda te učenicima iz Krapinsko-zagorske (1. razred), Zadarske (7. razred), Osječko-baranjske (5. razred) i Istarske županije (5. razred). Najveći broj priznanja osvojili su učenici iz Grada Zagreba (11 priznanja), Splitskodalmatinske (6 priznanja) te Krapinsko-zagorske, Primorsko-goranske, Zadarske, Dubrovačkoneretvanske i Međimurske županije (po 2 priznanja). Po jedno priznanje osvojili su učenici iz tri županije (Varaždinske, Osječko-baranjske i Istarske županije) (sl. 4).

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Sl. 4. Udjel osvojenih prvih, drugih i trećih mjesta na 28. državnome Natjecanju iz geografije 2021. godine po županijama Republike Hrvatske

100

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Tab. 5. Ljestvica konačnog poretka na 28. državnome Natjecanju iz geografije 2021. godine 5. RAZRED "Ime učenika"

"Prezime učenika"

Toma

Čović

Edo

Tomaš

Marton Petra Mario Max Borna Leni

Guzsvany Kristić Žiković Barbarić Ćurić Brkić

Mateo

Foder

Laura Niko

Parać Novak

Ema

Bralo

Martin

Vujević

Luka Nataša Marija Juraj Vjeko Laura Renco Andrija Duje Ivano Antonio

Hršak Drakulić Petrović Sarjanović Cerovski Paar Lujić Ratković Domjanović Kurelić Buljan

Ime škole OŠ Cvjetno naselje OŠ Dragutina Tadijanovića - Zagreb OŠ Pavleka Miškine OŠ Retfala OŠ Poreč OŠ Josip Pupačić OŠ Jabukovac - Zagreb OŠ Lučko OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog OŠ Žrnovnica OŠ Mursko Središće OŠ Dobriše Cesarića Zagreb OŠ Stjepana Radića Bibinje OŠ Ljudevit Gaj u Krapini I. osnovna škola - Čakovec OŠ Đuro Ester OŠ Alojzija Stepinca OŠ Pavao Belas OŠ Bukovac OŠ Manuš OŠ Dr. Jure Turića OŠ Žrnovnica OŠ Ivana Rabljanina - Rab OŠ Kamešnica

Nenad

Košpić

"Ostvareno mjesto" 1.

Martina

Pongrac

21 14 18 17 21 21

Jasna Mirko Katja Dijana Igor Jasenka

Aničić Andrić Sirotić Skopljak Tisma Cindrić

3. 3. 3. 6. 6. 8.

68 68 68 67 67 65,5

41 44 42 38 43 41

27 24 26 29 24 24,5

Martina

Harjač

65,5

28,5

17 20

Ines Marina

Bogdan Drvarić

10. 11.

64,5 64

39 39

25,5 25

Nevenka

Pokos

12.

62,5

26,5

Marija

Mrkić

12.

62,5

26,5

2 20 6 21 1 21 17 9 17 8 17

Miljenka Danijela Mirna Radmila Kristijan Helena Jelica Karmela Ines Eugen Anđela

Hršak Perenc-Jaušovec Kovačić Čirko Žeželj Šarić Šaškor Bušljeta Butković Bogdan Pećarina Gašić

14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 22. 24.

61,5 60 59 58 57,5 56 54,5 54 53 53 51,5

35 34 35 34 34 32 31 30 30 29 27

26,5 26 24 24 23,5 24 23,5 24 23 24 24,5

"Broj županije"

"Ime mentora"

"Prezime mentora"

"Bodovi ukupno" 71

Ispit

"Istraživački rad"

101

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

6. RAZRED "Ime učenika"

"Prezime učenika"

Emanuel Marin Luka Ivana

Vidović Mlinarić Alar Barišić

Kiara

Klopotan

Klara Paulo

Ime škole

"Broj županije"

"Ime mentora"

"Prezime mentora"

"Ostvareno mjesto" 1. 2. 3. 4.

"Bodovi ukupno" 69,5 68,5 67 66

Ispit

"Istraživački rad"

42 40 43 37

27,5 28,5 24 29

21 13 21 8

Ana Anka Ana Duje

Rudić Pavlović Rudić Vukušić

Ivana

Petrić

Tabak Ciotti

OŠ Lotrščak OŠ Pakoštane OŠ Lotrščak OŠ Milan Brozović OŠ Đure Deželića - Ivanić Grad OŠ Ravne njive OŠ Trstenik

17 17

Ines Nada

6. 7.

64,5 64

37 39

27,5 25

Fran

Ozimec

OŠ Milke Trnine

Stela

63,5

24,5

Sven Veronika

Juren Jurić

1 21

Ivana Mirjana

9. 10.

63 62,5

38 37

25 25,5

Kristina

Milković

Mirjana

Vasilj

10.

62,5

25,5

Nino

Petek

Mate Šimun

Šarić Delišimunović

Luči

Hanževački

Petar Mihael Patrik Mare

Šokčević Lončar Klovar Lukarić Kuduz

Ivano

Dragobratović

Ruben Ray Petar Karlo

Zdjelar Blažević Juričić

Josip

Leontić

OŠ Stjepana Basaričeka OŠ Pantovčak OŠ Ivana Gundulića Zagreb VI. osnovna škola Varaždin OŠ Zemunik OŠ Braće Radić - Pakrac OŠ Ivana Gundulića Zagreb OŠ Antun i Stjepan Radić OŠ Tituša Brezovačkog OŠ Kozala OŠ Žrnovnica OŠ Stjepana Radića Metković OŠ Poreč OŠ Jelkovec OŠ Rudeš OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog

Mikelić Ugrina ModrušanVidaković Pleić Horvat

Vera

Hlapčić

12.

13 11

Ante Filip

Šare Hodak

12. 14.

62 60,5

40 39

22 21,5

Mirjana

Vasilj

15.

16 21 8 17

Branka Eleonora Anja Ines

Došen Starčević Šimić Bićanić Bogdan

16. 17. 18. 19.

59,5 58 57,5 56,5

36 38 35 34

23,5 20 22,5 22,5

Sanda

Blatančić

20.

18 21 21

Ankica Iva Krešimir

Počanić Veverec Erdelja

21. 22. 23.

54,5 51 46

34 31 27

20,5 20 19

Marina

Junaković

23.

102

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

7. RAZRED "Ime učenika"

"Prezime učenika"

Toni

Tolj

Karlo Ivan Tomislav Lovro

Stašić Vuk Joć Dragičević

Antonio

Vuk

Borna

Philips

Ivan Toni

Zrno Mišura

Mak

Štefanec

Lana Petra Karmela Robert Gabriel Romeo Jakov

Radujković Žnidarić Jurić Prusina Cvitko Bogdan

Lucija

Prpić

David

Horvat

Tony

Matković

Ime škole OŠ Stjepana Radića Metković OŠ Milan Brozović II. osnovna škola - Čakovec OŠ Marija Bistrica OŠ Zamet OŠ Ante Starčevića Lepoglava OŠ Miroslava Krleže Zagreb OŠ Jordanovac OŠ Marina Držića - Zagreb OŠ Antuna Gustava Matoša - Zagreb OŠ Grabrik OŠ Ljudevit Gaj u Krapini OŠ Sućidar OŠ Gruda OŠ Jože Šurana - Višnjan OŠ Bistra OŠ Ljudevita Gaja - Nova Gradiška OŠ Petar Zrinski Šenkovec OŠ Josipa Antuna Ćolnića

"Broj županije"

"Ime mentora"

"Prezime mentora"

"Ostvareno mjesto"

"Bodovi ukupno"

Ispit

"Istraživački rad"

Sanda

Blatančić

8 20 2 8

Aleksandra Biljana Stjepan Vlatka

Vukelić Forgač Čebrajec Glumac Vučković

2. 3. 4. 5.

61 60 59,5 59

34 35 35 34

27 25 24,5 25

Josip

Gunek

Ankica

Matejaš Vavžik

55,5

22,5

21 21

Matea Tihomir

Čiča Gržinčić

8. 9.

52 50

33 28

19 22

Slaven

Imre

4 2 17 19 18 1

Tatjana Miljenka Vesna Helena Valter Valentina

Bednjanec Hršak Botić Karlić Mujo Baldaš Katalinić

11. 12. 13. 13. 15. 16.

49 48,5 48 48 47,5 47

26 26 25 26 28 26

23 22,5 23 22 19,5 21

Stjepan

Lucić

17.

45,5

24,5

Dunja

Novak

18.

43,5

21,5

Goran

Pinter

19.

103

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

8. RAZRED "Ime učenika"

"Prezime učenika"

Bernard Dino Domagoj Marin Ivan

Trempetić Fazlić Barišin Mandić Tudorović

Lana

Krog

Mario Antonio Ines

Karin Sivro Grubišić

Andrej

Fišić

Otto

Brezak

Marko

Matković

Anja

Tušek

Maro

Medo

Borna

Rihtarec

Petra

Barišić

Fran Šimun Angelo Luka

Blagović Tukić Bezić Vitas

Jan

Buljubašić

Josip

Leontić

Ime škole OŠ Vugrovec - Kašina OŠ Tituša Brezovačkog OŠ Pojišan OŠ Srinjine OŠ Smiljevac OŠ Gustava Krkleca Maruševec OŠ Gripe OŠ Pujanki OŠ Marjan OŠ Vladimira Nazora Vinkovci OŠ Ksavera Šandora Gjalskog - Zabok OŠ Petra Preradovića Zagreb OŠ Pušća OŠ Josipa Kozarca Vinkovci OŠ Sveti Martin na Muri OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod OŠ Špansko Oranice OŠ Pojišan OŠ Grohote OŠ Grabrik OŠ Frana Krste Frankopana - Osijek OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog

"Broj županije"

"Ime mentora"

"Prezime mentora"

"Ostvareno mjesto" 1. 2. 3. 3. 3.

"Bodovi ukupno" 67 66,5 65 65 65

Ispit

"Istraživački rad"

44 43 41 40 42

23 23,5 24 25 23

21 21 17 17 13

Damir Petra Josip Mate Manuela

Obad Buterin Ančić Dedić Margetić Longin

Branka

Vrbanec

64,5

25,5

17 17 17

Ana Ivanka Blanka

Bačić Vuletić Krnić

7. 7. 9.

61 61 60

36 36 41

25 25 19

Vlatka

Bašić

10.

Mirjana

Lež

11.

58,5

19,5

Alemka

Miklić

12.

Franjo

Percela

12.

Danijela

Zovko

14.

55,5

19,5

Maja

Radek Sklepić

15.

Jasenka

Kovačević

16.

21 17 17 4

Ksenija Josip Ivana Tatjana

Kamenečki Ančić Čulić Farac Bednjanec

17. 17. 19. 20.

48,5 48,5 48 44,5

31 38 31 31

17,5 10,5 17 13,5

Ines

Janevski

21.

37,5

13,5

Marina

Junaković

23.

104

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

1. RAZRED "Ime učenika"

"Prezime učenika"

Zvonimir

Balić

Vjekoslav

Rede

Luka

Jerčić

Gabrijel

Kučko

Lovro

Šimić

Luka

Kauzlarić

Ivan

Butigan

Rino

Majić

Mihael

Modrušan

Luka

Jurdana

Petra

Ikić

Tonka

Purić

Leonarda

Ćuro

Antea

Basan

Anto

Odobašić

Martin

Zadravec

Rina

Vuković

Ime škole Gimnazija Lucijana Vranjanina XV. gimnazija - Zagreb V. gimnazija Vladimir Nazor - Split Gimnazija Antuna Gustava Matoša - Zabok Gimnazija Lucijana Vranjanina Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku IV. gimnazija Marko Marulić Gimnazija Pula Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka SŠ Jastrebarsko Gimnazija Antuna Gustava Matoša - Samobor II. gimnazija - Zagreb Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti Slavonski Brod Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec Gimnazija Antuna Gustava Matoša - Samobor

"Broj županije"

"Ime mentora"

"Prezime mentora"

"Ostvareno mjesto"

"Bodovi ukupno"

Ispit

"Istraživački rad"

Ivana

Žderić-Matijaščić

74,5

27,5

Mirjana

Zadro

72,5

27,5

Marin

Borzić

Gordana

Tkalčević

Ivana

Žderić-Matijaščić

Doris

Žibert

67,5

26,5

Marija

Pandžić

63,5

24,5

Dražena

Glamuzina

Željka

Lakić Tibinac

60,5

23,5

Doris

Žibert

10.

Marko

Bacan

11.

54,5

19,5

Karlo

Mak

12.

Zoran

Glavočić

13.

49,5

15,5

Doris

Žibert

14.

Ivica

Blažević

15.

Marta

Kramar Burela

16.

44,5

14,5

Karlo

Mak

17.

42,5

18,5

105

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

2. RAZRED "Ime učenika"

"Prezime učenika"

Mario

Rubić

Ana

Šubat

Andrej

Nikšić

Luka

Šabić

Ivan

Vukadinović

Pave

Piacun

Filip

Šapina

Lovro

Brčić

Mihaela

Rebić

Jagoda

Sabljić

Luka Fabjan

Bujas Markovinović

Petra

Soldo

Vanja Mihovil Marko Josip Matea Tino Bruno Joško

Senjanin Parčina Turibak Vrdoljak Hrelja Jurlin Vrbanić Puljak

Marko

Kopač

Ime škole III. gimnazija - Split Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka XV. gimnazija - Zagreb SŠ Marka Marulića Slatina II. gimnazija - Split V. gimnazija Vladimir Nazor - Split Klasična gimnazija Ivana Pavla II. s pravom javnosti - Zadar Gimnazija Matije Antuna Reljkovića III. gimnazija - Osijek V. gimnazija Vladimir Nazor - Split XV. gimnazija - Zagreb XV. gimnazija - Zagreb Prirodoslovna škola Vladimira Preloga I. gimnazija - Split III. gimnazija - Split SŠ Krapina Gimnazija Antuna Vrančića SŠ Mate Blažine - Labin Gimnazija Antuna Vrančića XV. gimnazija - Zagreb Prirodoslovna škola Split Prirodoslovna škola Vladimira Preloga

"Broj županije"

"Ime mentora"

"Prezime mentora"

"Ostvareno mjesto" 1.

"Bodovi ukupno" 56

Ispit

"Istraživački rad"

Antonio

Vrbatović

Doris

Žibert

53,5

25,5

Berislav

Rusan

Matija

Gosler

52,5

21,5

Jagoda

Lerotić

51,5

17,5

Josip

Kosović

50,5

23,5

Hrvoje

Madžar

50,5

20,5

Ines

Glavaš

Kristina

Ibrahimović

Josip

Kosović

21 21

Berislav Berislav

Rusan Rusan

11. 11.

49,5 49,5

34 28

15,5 21,5

Ika

Pauk

11.

49,5

26,5

17 17 2 15 18 15 21 17

Davor Antonio Vesna Kristina Karmen Kristina Berislav Vicko

Stipan Vrbatović Pušelj Gracin Diminić Milevoj Gracin Rusan Sviličić

14. 15. 15. 15. 18. 19. 19. 21.

48,5 43 43 43 42,5 41 41 40,5

33 25 20 22 23 25 23 25

15,5 18 23 21 19,5 16 18 15,5

Tomislav

Golubić

22.

39,5

14,5

106

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

3. RAZRED "Ime učenika"

"Prezime učenika"

Josip Matko

Rončević Fabulić

Nika

Kilić

Maks Borna

Vincek Odobašić

Petra

Zemljak

Marin

Jurišić

Jeronim

Katić

Ivan Jan Marko Petra

Lukić Špiclin Fabijanić Čić

Jan

Markač

Matej Karlo

Blačić Lukšić

Dora

Pribanić

Marin

Mijić

Ime škole SŠ Petra Šegedina XV. gimnazija - Zagreb IV. gimnazija Marko Marulić II. gimnazija - Zagreb Gimnazija Matija Mesić Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku Gimnazija Franje Petrića - Zadar Gimnazija Lucijana Vranjanina XV. gimnazija - Zagreb Prva gimnazija - Varaždin SŠ Jastrebarsko III. gimnazija - Split Gimnazija Franje Petrića - Zadar Gimnazija Antuna Vrančića SŠ Krapina Salezijanska klasična gimnazija - s pravom javnosti Gimnazija Jurja Barakovića

"Broj županije"

"Ime mentora"

"Prezime mentora"

"Ostvareno mjesto" 1. 2.

"Bodovi ukupno" 70 66

Ispit

"Istraživački rad"

42 39

28 27

19 21

Ines Darko

Peručić Blitvić Kanjuh

Dražena

Glamuzina

65,5

27,5

21 12

Zoran Tanja

Glavočić Ivaniš

4. 5.

65 63,5

38 40

27 23,5

Marija

Pandžić

Hrvoje

Madžar

62,5

20,5

Ivana

Žderić-Matijaščić

62,5

19,5

21 5 1 17

Lidija Maja Marko Antonio

Krušlin Jurgec Bacan Vrbatović

7. 10. 11. 12.

62,5 61 57,5 57

39 37 40 36

23,5 24 17,5 21

Hrvoje

Madžar

13.

56,5

23,5

15 2

Ivan Valentina

Knežević Lež Trgovec

14. 15.

55,5 53

34 37

21,5 16

Barbara Ruža

Čirjak

15.

Ljiljana

Prpić

17.

107

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

4. RAZRED "Ime učenika"

"Prezime učenika"

Egon Marko Ivona

Belošević Varga Buljević

Luka

Šafarić

Mislav

Maldini

Jakov Lovro Vilim

Vojta Žujo Bujanec Đura

Ema

Buljan

Luka

Jerković

Luka

Rogoz

Marko Marina

Pintarić Hajdarović

Marko

Smajo

Petar Karlo

Lucević

Gašpar Andro

Haramija Malnar

Ljudevit

Marija Jaroš

Vinka Kristian

Pera Jerak

Ante

Čuić

Fran

Kovačević

"Broj županije"

Ime škole SŠ Krapina Prva gimnazija - Varaždin III. gimnazija - Split Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec Gimnazija Franje Petrića - Zadar XVI. gimnazija - Zagreb Prva gimnazija - Varaždin SŠ Ivan Švear - Ivanić Grad Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju III. gimnazija - Osijek Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac Prva gimnazija - Varaždin XV. gimnazija - Zagreb V. gimnazija Vladimir Nazor - Split Gimnazija Antuna Gustava Matoša - Samobor Prva gimnazija - Varaždin SŠ Vladimir Nazor Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti - Zagreb SŠ Ivana Lucića - Trogir Prva gimnazija - Varaždin Nadbiskupijska klasična gimnazija Don Frane Bulić - s pravom javnosti - Split SŠ Glina

"Ime mentora"

"Prezime mentora"

"Ostvareno mjesto" 1. 1. 3.

"Bodovi ukupno" 66,5 66,5 65,5

Ispit

"Istraživački rad"

39 40 36

27,5 26,5 29,5

2 5 17

Valentina Maja Antonio

Lež Trgovec Jurgec Vrbatović

Robert

Slunjski

65,5

24,5

Hrvoje

Madžar

21 5 1

Nataša Maja Marijana

Kauzlarić Jurgec Baksa

6. 7. 7.

63 62 62

39 36 38

24 26 24

Danijela

Omrčen-Loko

Kristina

Ibrahimović

10.

60,5

25,5

Mihaela

Lončar

11.

5 21

Maja Darko

Jurgec Kanjuh

12. 13.

58,5 58

37 33

21,5 25

Josip

Kosović

14.

56,5

24,5

Karlo

Mak

15.

55,5

21,5

5 8

Jurgec Tomac

16. 17.

55 54

33 34

22 20

Hlad

18.

17 5

Maja Valentina Budimir Dragoljub Zvonimir Branka Maja

Dumanić Jurgec

19. 20.

52 51,5

32 30

20 21,5

Stjepan

Pereža

21.

Iva

Križe Krtić

22.

Doc. dr. sc. Ružica Vuk i Ivan Ivić mag. educ. geogr. i mag. geogr., članovi Državnoga povjerenstva za Natjecanje iz geografije

108

IN MEMORIAM

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Prof. dr. sc. Petrica Novosel-Žic Draga Bašćanska, 13. 05. 1931. – Zagreb, 16. 01. 2021.

Profesorica Novosel-Žic je bila prva žena u Hrvatskoj koja je doktorirala u području geografije. Utkala je svoje prepoznatljive niti u hrvatsku geografiju. Obavljala je niz istaknutih funkcija u Hrvatskom geografskom društvu, bila je pročelnica Geografskog odsjeka PMF-a i predstojnica Zavoda za regionalnu geografiju i metodiku te voditeljica Kartografske zbirke na istome odsjeku. Njezina se bogata znanstvena i stručna djelatnost zrcali u mnogobrojnim znanstvenim i stručnim radovima te sudjelovanjima na domaćim i međunarodnim konferencijama i znanstvenim skupovima. Osnovnu školu pohađala je u Rabu i Puntu, nižu gimnaziju u Krku i Novom Vinodolskom, a Učiteljsku školu završila je u Rijeci 1951. godine. Nakon toga službuje kao učiteljica u Gorskom Kotaru do 1954. godine. Diplomirala je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1959., a zatim magistrirala (1970.) i doktorirala (1978.). Uz Geografski odsjek je ostala vezana gotovo čitav svoj radni vijek: od početaka 1961. godine kada je izabrana u suradničko zvanje asistenta, preko svoje znanstveno-nastavne karijere kada biva 1979. godine izabrana za docenticu, do njezinog umirovljenja 1999. godine kao profesorice. Znanstveno se usavršavala u Švicarskoj 1970. godine gdje je, kao stipendistica OECD-a, boravila šest mjeseci na Technische Hochschule u Zürichu istražujući migracije naših radnika. U okviru razmjene sveučilišnih nastavnika držala je predavanja iz turističke problematike na sveučilištima u Moskvi i Kijevu. Sudjelovala je i dijelom organizirala mnogobrojna studijska putovanja po zemljama Europe, mnogim regijama SSSR-a, Mongoliji, Kini, Sjevernoj Americi, nekim državama Južne Amerike te Atlantiku. Bila je članica uredništva znanstvenih časopisa Radovi Geografskog odsjeka (danas Acta Geographica Croatica) i Biltena Savjeta za daljinska istraživanja HAZU. Uvrštena je u ediciju “The World Who’s Who of Women”, Cambridge, 1982. Bila je mentorica brojnih diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Njezina povezanost sa otokom Krkom zrcali se i u njezinu znanstveno-istraživačkom radu, ljubav i posvećenost otoku ostaje trajno zabilježena kroz njezinu doktorsku disertaciju te objavlje-

foto: Ivan Zagoda

Geografska U subotu, 16. siječnja 2021. godine u Zagrebu je u devedesetoj godini preminula dugogodišnja profesorica Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu u miru prof. dr. sc. Petrica NovoselŽic rođena 13. svibnja 1931. godine u Dragi Bašćanskoj na otoku Krku. Tako se nastavljaju tužni trenutci za našu malu geografsku akademsku zajednicu kada nas tijekom godina napuštaju naše kolegice i kolege, znanstvenici koji su trajno obilježili hrvatsku geografiju.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

109

nu knjigu “Otok Krk od trajekta do mosta”, kao i kroz niz znanstvenih i stručnih članaka. Značajni znanstveni i stručni doprinos profesorice očituje se i u njezinim kartografskim radovima posebno onima vezanim uz istaknute hrvatske kartografe 16. i 17. stoljeća, pri čemu posebno valja istaknuti radove o Stjepanu Glavaču i njegovoj karti Hrvatske iz 1673. godine. U regionalno-geografskom kontekstu profesorica je pisala o prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza te, o Indiji u okviru posebnog izdanja biblioteke Širom svijeta. Surađivala je na znanstvenim projektima: Jugoslavenski radnici u inozemstvu, Centralna naselja i gradovi Hrvatske, Turizam i rekreacija i Urbanizacija Hrvatske. Gotovo cijeli svoj radni vijek svojim je odnosom prema kolegama i suradnicima, samozatajna kakva je bila, uvijek pružala podršku, preuzimajući pritom mnogobrojne obveze, uvijek smireno i blago, suosjećajno i tankoćutno, tako da su je kolege, a pogotovo studenti doživljavali kao sebi nekog bliskog i dragog, a istovremeno je cijenili kao učitelja koja im prenosi geografska znanja da mogu samostalno i suvereno djelovati u svom stručnom, znanstvenom i društvenom radu. Profesoricu sam prvi puta doživio kao student, prvenstveno kroz kolegije koje je tada predavala: Kartografiju i Regionalnu geografiju Rusije na dodiplomskom i Tematsko predočivanje u prostornom planiranju i uređenju na poslijediplomskom studiju na Geografskom odsjeku PMF-a. Kasnije sam, kao znanstveni novak na Geografskom odsjeku PMF-a imao prilike bolje upoznati profesoricu upravo kroz suradnju u izvođenju vježbi koje su bile vezane uz njezin kolegij Kartografiju. Uvijek je naglašavala značenje Kartografije u obrazovanju i znanstveno-istraživačkom radu geografa. Profesorica je meni, mlađem, neiskusnom kolegi, uvijek bila spremna pomoći savjetom i prijateljskom riječju, učinivši profesoricu u mojoj percepciji prvom i pravom damom hrvatske geografije. Naša je draga profesorica sahranjena na svom otoku Krku, u Puntu, otoku kojeg je toliko voljela, koji je marljivo i vrijedno istraživala i minuciozno poznavala. Sjećam se, kada sam kao asistent na Geografskom odsjeku sudjelovao u izvođenju terenske nastave koju je vodila profesorica, i kako sam, zajedno sa studentima, slušao njezine izuzetno zanimljive komentare geografskih posebnosti rodnog joj otoka. U sjećanju naročito ostaju zabilježene minijature posebnih trenutnih doživljaja i osjećaja. Sjećam se našeg dolaska na otok, prelaska pješice preko Krčkog mosta, kako bismo, kako je naglašavala profesorica, doživjeli otok svim osjetilima pa tako i mirisom. Zavodljivi mirisi aromatičnih trava našeg prvog ulaska u otočni svijet, stvarali su, u nama iz kakofonije boja, zvukova, okusa novi sklad otočne simfonije. U našim kratkotrajnim ljudskim životima uvijek postoje i ostaju ljudi, svjetionici koji svijetle i obasjavaju naš životni put, ostajući kao putokazi i temelji koji čine i naš život bogatijim. Draga profesorice hvala Vam što ste i u mojem, kao i životima Vaših najbližih iz obitelji i mnogih geografa mlađih i starijih, bili i ostali taj putokaz, taj čvrsti temelj, ta svjetlost koja će vječno ostati u tragovima naših života. Tijekom svojeg života profesorica je gradila mostove spajajući ljude kao otoke. I kao što pjesnik kaže “No vrijeme se kreće / Ko sunce u krugu, / I nosi nam opet ono što je bilo: / I radost, i tugu.”. Otišla je naša draga profesorica na otok svoje mladosti. Radost što smo poznavali i imali priliku surađivati s profesoricom podijelimo zajedno i čuvajmo u našem sjećanju. Draga profesorice, počivali u miru na nebeskim tim visinama u vječnoj geografiji našega sjećanja.

Aleksandar Toskić

110

IN MEMORIAM

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

Miljenko Počakal, prof. geografije Zlatar, 25. 8. 1926. – Varaždin, 10. 4. 2021. Naša geografska zajednica oprašta se od dragoga kolege i dugogodišnjega djelatnika Geografskoga odsjeka Prirodoslovnomatematičkoga fakulteta, stručnoga savjetnika Miljenka Počakala koji je preminuo u subotu 10. travnja 2021. godine u Varaždinu, u devedesetpetoj godini života. Miljenko Počakal rođen je u Zlataru. Gimnaziju je završio u Varaždinu 1946. godine. Radio je u Uredu za katastar u Varaždinu i na osnovnim školama u Zlatar-Bistrici i Kućanu. Od godine 1961. zaposlen je kao tajnik u Institutu za geografiju Sveučilišta u Zagrebu. Geografiju je diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1972. godine, a potom je na Geografskom odsjeku apsolvirao tadašnji postdiplomski studij "Principi i metode regionalizacije". Godine 1975. izabran je za stručnoga suradnika na Geografskom zavodu, današnjem Odsjeku, te time počinje njegov visokoškolski nastavni i znanstveno-istraživački angažman. Vodio je tri praktikuma, iz Hidrogeografije, Agrarne geografije i Geografskih grafičkih metoda. Uspješno je primjenjivao kvantitativne metode u geografiji te rado prenosio svoja znanja kao i vještine brojnim naraštajima studenata. Između ostaloga istaknuo se u izradi modela reljefa, te je bio tražen savjetnik u proizvodnji tih nastavnih pomagala. U Agrarnoj geografiji i Hidrogeografiji studente je vodio kroz niz istraživačkih zadataka, a posebno u radu na terenskim istraživanjima, na prikupljanju i obradi prikupljenih podataka mjerenjima, kartiranjima i anketiranjima. Studentima je uvijek bio na raspolaganju za pomoć, ne samo na tim zadatcima, nego i općenito kroz studij. Zbog toga je bio omiljen među studentima koji su rado kod njega dolazili po savjete, posebno kada bi zatrebali kakvu utjehu i daljnji poticaj u radu ali i životu općenito. U stručnom i znanstveno-istraživačkom radu bavio se posebno hidrografskim mjerenjima i metodama analize mreža i sustava površinskog otjecanja. Objavio je desetak radova, bio suradnik na više projekata te sudjelovao na domaćim i međunarodnim geografskim kongresima, a često i u njihovim pripremama kao član organizacijskoga odbora. Samozatajno se prihvaćao mnogih obveza na Geografskom odsjeku i Hrvatskom geografskom društvu, čiji je bio iznimno aktivan član. U Hrvatskom geografskom društvu tridesetak je godina vodio sve administrativne i financijske poslove. Bio je dugogodišnji neslužbeni i potom službeni tehnički urednik znanstvenog časopisa Geografskog odsjeka (Radovi, današnja Acta Geographica Croatica). Poslove tehničkog urednika obavljao je i za časopise Hrvatskog geografskog društva, za Hrvatski geografski glasnik i za Geografski horizont. Službeno je tehnički urednik Hrvatskog geografskog glasnika od 1989. godine, niz godina i nakon umirovljenja (1992.), sve do 2002. godine.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

111

Privatno je bio strasni kolekcionar, između ostaloga skupljajući školske udžbenike geografije, dio kojih je rado posudio za izložbu školskih udžbenika NSK povodom sto godina osnutka Hrvatskog društva. Blagi i uvijek nasmiješeni gospodin Miljenko Počakal ostat će svima koji su ga poznavali u trajnom sjećanju. U ime svih koje je trajno obogatio velika mu hvala i slava.

Danijel Orešić

112

UPUTE AUTORIMA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

UPUTE AUTORIMA Geografski horizont objavljuje recenzirane stručne radove iz geografije i srodnih znanstvenih područja kao i interdisciplinarne radove. Časopis izlazi dva puta godišnje. Uredništvo prima rukopise tijekom cijele godine. U pravilu se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku. Rukopis treba oblikovati prema izgledu objavljenih članaka u Geografskom horizontu. Članak treba napisati u najkraćem obliku što ga jasnoća izlaganja dopušta. Tekst treba biti jasan, sažet i gramatički ispravan. Uz tekst članka prilaže se sažetak (nekoliko rečenica) i ključne riječi. Svi radovi podliježu stručnoj recenziji. Rukopisi se šalju oblikovani prema ovim uputama zajedno sa svim grafičkim prilozima na adresu elektroničke pošte časopisa: horizont@geog.pmf.hr. Ako se zbog veličine dokumenta i grafičkih priloga članak ne može poslati putem elektroničke pošte, preporučujemo korištenje neke od usluga za prijenos velikih datoteka (FileSender, Iskon Jumbo Mail, WeTransfer ili druge). Opseg rukopisa članka – računajući bilješke, literaturu, tablice, grafičke priloge – ne smije prelaziti 28 800 znakova (16 str.), od kojih na svakoj stranici 1 800 slovnih mjesta (30 redaka sa 60 slovnih mjesta u retku pri čemu se računaju i razmaci među rječima). Rukopis treba biti oblikovan u MS Word dokumentu (font Times New Roman 12). U posebnim, stalnim i povremenim rubrikama časopis objavljuje i druge priloge od znanstvenog i stručnog interesa: eseje, osvrte, recenzije, prikaze, bilješke o znanstvenim i stručnim skupovima itd. opsega do 9 000 znakova (5 str.). Takvi prilozi potpisuju se na kraju. Grafičke priloge (grafikone, fotografije, tablice itd.) s numeracijom valja prirediti kao posebne dokumente prema standardnim načinima računalne izrade i prilagoditi širinu grafičkog priloga na 70 mm ili 140 mm u JPEG, TIFF ili PDF formatu minimalne rezolucije od 300 dpi. Grafički prilozi ne stavljaju se u tekst članka, već predviđeno mjesto za grafički prilog treba označiti rednim brojem i naslovom u izdvojenom retku. Ispod grafičkog priloga navodi se skraćenica „Sl.“, redni broj priloga prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Isto vrijedi i za tablice: u izdvojenom retku navesti redni broj, naslov i izvor tablice. Iznad tablice navodi se skraćenica „Tab.“, redni broj tablice prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Ispod tablice navodi se izvor. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje. Ako se u rukopisu koriste fotografije maloljetnih osoba mora postojati pismeni pristanak koji se ne šalje Uredništvu časopisa, već ga autori imaju obavezu pohraniti. Primaju se rukopisi pripremljeni sukladno uputama suradnicima Geografskog horizonta. Literatura se citira prema harvardskom sustavu. Korištena literatura citira se unutar teksta tako da se u zagradi navede prezime autora i godina izdanja; na primjer: (Stražičić, 1993) te broj stranice ukoliko se radi o citatu (Stražičić, 1993, 37). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Turk i Mirković, 1993). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora, u tekstu se navodi prezime prvog autora i skraćenica „i dr.“ za druge autore, na primjer: (Graham i dr., 2000). Ukoliko se citira više članaka jednog autora iz iste godine izdanja, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu (npr. 2000a, 2000b itd.). Kada se navodi više radova u kontinuitetu koristi se „;“ (Friganović, 1991; Nejašmić i Bašić, 2005). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput „ibid.“, „op. cit.“ i slično. Na kraju teksta prilaže se popis literature (bibliografija) poredan prema abecednom redu prezimena autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ovdje se navode svi autori pojedine reference. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori. Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja. Naziv knjige, zbornika, časopisa i publikacija piše se u kurzivu.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2021

113

Uredništvo, glavni i tehnički urednik pridržavaju uobičajeno pravo na sitnije izmjene teksta, tablica i način grafičke prezentacije, ali da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Uz članak, autori su dužni dostaviti podatke o zvanju i kontakt adresu (ustanovu zaposlenja s adresom ili kućnu adresu; adresu elektroničke pošte). Molimo autore da u roku od dva tjedna nakon izlaska časopisa iz tiska dostave Uredništvu časopisa bitnije tiskarske greške prema načinu objavljivanja (stranica, stupac, redak, stoji, treba) koje su se potkrale kako bi se objavile ispravke u sljedećem broju.

UPUTE ZA CITIRANJE:

Literatura članak u časopisu: Henkel, R., 2005: Geography of Religion – Rediscovering a Subdiscipline, Hrvatski geografski glasnik 67 (1), 5-25. (Broj 67 označava godište (volumen) časopisa; (1) broj sveska unutar godišta, a 5-25 paginaciju rada u svesku.) Lozić, S., Fuerst-Bjeliš, B., Perica, D., 2006: Quantitative-geomorphological and Environmentalhistorical Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 7-25.

članak u zborniku radova: Stražičić, N., 1996: Hrvatska – pomorska zemlja, u: I. hrvatski geografski kongres: geografija u funkciji razvoja Hrvatske: zbornik radova (ur. Pepeonik, Z.), Zagreb, 12. i 13. listopada 1995., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 102-114.

poglavlje u knjizi: Klemenčić, M., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992, u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. Mirošević, F.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148.

knjiga: Stražičić, N., 1996: Pomorska geografija svijeta: (regionalna pomorska geografija svijeta), Školska knjiga, Zagreb. Graham, B., Ashworth, G. J., Tunbridge, J. E., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture & Economy, Arnold, London.

članak na internet stranici: Faričić, J., Postoji li danas Dalmacija?, http://www.geografija.hr novosti.asp?id_novosti=202&id_ projekta=0 (29.02.2004.)

Izvori publikacije: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003.

internet stranica: Matisse’s Glossary of Internet Terms, 1994 – 2008, http://www.matisse.net/files/glossary.html (28.10.2009.)

Uredništvo