Geografski horizont 66/2 (2020) by H.G.D.

GEOGRAFSKI HORIZONT Broj 2/2020.

MARIJA ROS KOZARIĆ POTRESI NA BANOVINI

T I H A N A B O N E V S K A , M A R I J A G R L I Ć , M AT E J A H O R VAT , L U K A M I H O L I Ć , I VA N M A R T I N I Ć ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020.

R U Đ E R N O VA K I V A L E R I J A B U T O R A C ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE

I VA N M A J S T O R I Ć DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE?

POTRESI SPELEOLOŠKI OBJEKTI DEPOPULACIJA Broj 2/2020, godina LXVI K A R TA G O V O R I : ANALIZA UZORAKA NASELJENOSTI U AVARSKOM PERIODU U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ NA TEMELJU RIMSKIH OSTATAKA

MREŽNI HORIZONTI: EUROMEDITERANSKI SEIZMOLOŠKI CENTAR, EMSC - https://www.emsc-csem.org/#2

IZLAZI OD 1955. ISSN 2718-1820 (Online) ISSN 0016-7266 (Tisak)

BROJ 2/2020 • GODINA LXVI • ISSN 2718-1820 (Online) • ISSN 0016 -7266 (Tisak)

god. 66, br. 2/2020, Zagreb Stručno-informativni časopis za geografiju https://hrcak.srce.hr/geografski-horizont http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Hrvatsko geografsko društvo Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr http://www.hagede.hr http://www.facebook.com/geografski-horizont

Uredništvo: Zdenko Braičić, Nenad Buzjak, Ivan Čanjevac, Hrvoje Grofelnik, Mladen Maradin, Vedran Prelogović, Lana Slavuj Borčić, Ivan Šulc, Ružica Vuk, Ivan Zagoda, Ivan Zupanc

Glavni urednik:

Mladen Maradin

Tajnik uredništva:

Ivan Čanjevac

Grafički i Tehnički urednik:

Ivan Zagoda

Korektura:

Jadranka Čelant Hromatko

Slog i prijelom:

Ivan Zagoda

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o. Naklada: 300 primjeraka Časopis izlazi uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Za potpisane članke odgovaraju autori, za nepotpisane uredništvo. Rukopisi se ne vraćaju. Rukopisi i recenzije ne honoriraju se. Geografski horizont je časopis u otvorenom pristupu. Časopis Geografski horizont učenicima i nastavnicima kao dodatnu literaturu preporuča Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. KLASA: 602-01/07-01/00331; URBROJ: 533-12-07-0004. od 24. srpnja 2007.

Slika na naslovnoj stranici: Glazbena škola Frana Lhotke Sisak (foto: Marija Ros Kozarić)

ČLANCI 7

Marija Ros Kozarić

POTRESI NA BANOVINI

Tihana Bonevska, Marija Grlić, Mateja Horvat, Luka Miholić, Ivan Martinić 21

ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020.

Ruđer Novak, Valerija Butorac

ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE

Ivan Majstorić

DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE?

K A R TA G O V O R I ANALIZA UZORAKA NASELJENOSTI U AVARSKOM PERIODU U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ NA TEMELJU RIMSKIH OSTATAKA

MREŽNI HORIZONTI 66

EUROMEDITERANSKI SEIZMOLOŠKI CENTAR, EMSC - https://www.emsc-csem.org/#2

DOGAĐANJA 70

27. DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE

Berlin, Njemačka: Nakon utakmice - prizor iz Mauerparka u Berlinu

foto: Luka Valožić

POTRESI NA BANOVINI stručni članak

Marija Ros Kozarić

Nakon prilično jakih potresa dan ranije, magnituda 5,2 i 5,0, dana 29. prosinca 2020. godine u 12:19 minuta, područje Banovine pogodio je potres magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje. Nakon ovog razornog potresa tlo i dalje podrhtava, jer se energija iz unutrašnjosti i dalje oslobađa. Pretpostavlja se da će idućih godinu dana na ovom području biti niz potresa manjih intenziteta. U ovom su članku prikupljeni i prikazani dostupni podaci vezani za pojavu, nastanak i posljedice ovog potresa. Ključne riječi: potres, posljedice potresa, Petrinja, Banovina

UVOD Dana 29. prosinca 2020. godine u 12:19 minuta neugodno nas je iznenadio potres magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje (sl. 1). Neugodno, jer nakon poprilično jakih potresa dan ranije, magnituda 5,2 i 5,0, svakako ga nismo očekivali. Prvo pitanje koje se nametnulo: Zašto opet? Kako to da nam se ovako nešto događa? Iako svjesni da živimo na trusnom području, nakon zagrebačkog potresa u proljeće 2020.godine nekako smo ipak mislili

da smo barem u ovoj godini sigurni od jačih potresa. Prema podatcima USGS -a potres se osjetio i u dijelovima Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Rumunjske, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore i Italije. Kao profesorica geologije i geografije, stanovnica grada Siska i zaposlenica petrinjske osnovne škole, odlučila sam prikupiti i prikazati dostupne podatke vezane za pojavu, nastanak i posljedice ovog potresa.

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

Sl. 1. Karta podrhtavanja tla za vrijeme potresa magnitude 6.2 po Richteru 29. prosinca 2020. godine Izvor: URL 1

Što moramo znati o potresima? Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena, magmatskom aktivnošću ili tektonskim poremećajima u litosferi i u Zemljinom plaštu. Postoji nekoliko vrsta potresa na Zemlji: urušni (na manjem području, nastaju zbog urušavanja podzemnih šupljina), vulkanski (prate eksplozivne erupcije – npr. potresi na jugu Italije potaknuti erupcijom vulkana Etne) i tektonski potresi (najopasniji i najčešći, nastaju uz rasjedne pukotine i na granicama tektonskih ploča, a zahvaćaju golema područja). Koliko će potres napraviti štete ovisi o dubini na kojoj nastaje. Mjesto nastanka potresa naziva se hipocentar (nalazi se u unutrašnjosti Zemlje), a epicentar je mjesto na površini gdje se potres najviše osjetio. Za potrese koji se obrađuju u ovom tekstu,

može se utvrditi da su bili plitki i to na dubini od desetak kilometara: M 5,2 – dubina potresa 10 km, M 5,0 – dubina potresa 10 km i M 6,4 – dubina potresa 11,5 km (URL 2). Potresne vibracije šire se na sve strane iz hipocentra. Najbrži su dubinski longitudinalni ili P-valovi (6-8 km/s) koji stežu i rastežu stijene kroz koje prolaze. Za njima slijede dubinski transverzalni valovi ili S-valovi (4-5 km/s) koji se šire okomito na smjer P-valova. Danas znamo da zaobilaze Zemljinu jezgru. Zadnji, najsporiji su dugi površinski valovi ili L-valovi koji su kružnog širenja. Ipak, to što su spori ne znači da su manje razorni. Upravo oni pojačavaju učinak P-valova i S-valova te uzrokuju oštećenja na površini (Drvenkar i dr., 2019). Snaga potresnog udarca ovisi o dubini hipocentra, udaljenosti epicentra, značajkama tla (u čvrstim stijenama potres je slabiji nego u nevezanom

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

Sl. 2. Zapis seizmograma potresa 29.12.2020. zabilježen na zagrebačkom seizmografu Izvor: URL 4 Tab.1 Magnituda potresa po Richteru i učinci Magnituda potresa

Opis potresa

mikropotres

2,0 - 2,9

manji

Općenito se ne osjete, ali ih bilježe seizmografi.

3,0 - 3,9

manji

Često se osjete, ali rijetko uzrokuju štetu.

4,0 - 4,9

lagani

Pokućstvo se trese, čuju se zvukovi trešnje. Znatnija oštećenja su malobrojna.

5,0 - 5,9

umjereni

6,0 - 6,9

jaki

Mogu izazvati štetu u naseljenim područjima do 160 km od epicentra.

7,0 - 7,9

veliki

Uzrokuju ozbiljnu štetu na velikom području.

8,0 - 8,9

razorni

Mogu izazvati golemu štetu i do 1000 km od epicentra.

9,0 - 9,9

epski

Uništavaju većinu objekata u krugu od nekoliko tisuća kilometara.

Izvor: URL 4 i URL 5

Učinci djelovanja potresa Ne osjete se.

Uzrokuju štetu na slabijim građevinama u ruralnim područjima, moguća manja šteta na modernim zgradama.

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

Tab.2 MCS ljestvica intenziteta potresa 1.

Nezamjetljiv potres

Bilježe ga samo seizmografi.

Vrlo lagan potres

U višim katovima zgrada osjete ga senzibilni ljudi.

Lagan potres

Podrhtavanje tla kao pri prolazu automobila. U unutrašnjosti zgrada osjeti ga više ljudi.

Umjeren potres

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

U zgradama ga osjeti više ljudi , a na otvorenom samo pojedinci. Budi neke spavače. Trese vrata i pokućstvo. Prozori, staklenina i posude zveče kao pri prolasku kamiona. Osjeti ga više ljudi na otvorenom prostoru. Budi spavače, pojedinci bježe iz kuća. Njišu se Prilično jak potres predmeti koji slobodno vise, zaustavljaju se ure njihalice. Ljudi bježe iz zgrada. Sa zidova padaju slike, ruše se predmeti, razbija se posuđe, pomiče ili Jak potres prevrće pokućstvo. Zvone manja crkvena zvona. Lagano se oštećuju pojedine dobro građene kuće. Crijepovi se lome i kližu s krova, ruše se dimnjaci. Oštećuje se pokućstvo u zgradama. Ruše se Vrlo jak potres slabije građene zgrade, a na jačima nastaju oštećenja. Znatno oštećuje 25 % zgrada. Pojedine se kuće ruše do temelja, a velik ih je broj neprikladan za Razoran potres stanovanje. U tlu nastaju pukotine, a na padinama klizišta. Oštećuje 50% zgrada. Mnoge se zgrade ruše, a većina ih je neupotrebljiva. U tlu se javljaju Pustošni potres velike pukotine, a na padinama klizišta i odroni. Teško oštećuje 75% zgrada. Velik broj dobro građenih kuća ruši se do temelja. Ruše se mostovi, Uništavajući potres pucaju brane, savijaju željezničke tračnice, oštećuju putovi. Pukotine u tlu široke su nekoliko decimetara. Urušavaju se špilje, pojavljuju se podzemne vode. Gotovo sve zgrade ruše se do temelja. Iz širokih pukotina u tlu izbija podzemna voda noseći mulj Katastrofalan potres i pijesak. Tlo se odronjava, stijene se otkidaju i ruše. Veliki katastrofalan Sve što je izgrađeno ljudskom rukom ruši se do temelja. Reljef mijenja izgled. Zatrpavaju se potres jezera. Rijeke mijenjaju korito.

Izvor: URL 4 tlu), prisutnosti podzemne vode i dr. (URL 3). Jačinu potresa mjerimo seizmografom, dok se zapis potresa naziva seizmogram (sl. 2). Znanost koja se bavi proučavanjem potresa naziva se seizmologija, a stručnjaci koji se bave potresima i njihovim proučavanjem, seizmolozi. Jačinu potresa prikazujemo magnitudom po Richteru, a intenzitet Mercalli-Cancani-Siebergovom ljestvicom (MCS). Magnituda po Richteru pokazuje amplitudu tj. količinu energije oslobođene u hipocentru (tab. 1), dok MCS ljestvica mjeri intenzitet potresa u epicentru (tab. 2).

Potres M 6,2 u Petrinji bio 30-tak puta snažniji od potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. s magnitudom 5,5 (URL 6).

Zašto je došlo do potresa na petrinjskom području? Naš planet Zemlja sastoji se od litosfernih ploča. Te ploče se međusobno sudaraju, podvlače i smiču. One su sastavni dio litosfere, a sastoje se od gornjeg plašta i kore. U slučaju nastanka potresa na Banovini došlo je do aktivacije dva međusobno okomita verti-

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

Sl. 3. Petrinjski i pokupski rasjed Izvor: URL 9 kalna rasjeda tzv. strike - slip rasjeda (rasjedi su strukturne jedinice litosfere nastale izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem blokova stijena). Rasjed se pruža smjerom SZ - JI i prolazi Pokupljem, a preliminarni podaci govore da je dužina puknuća rasjeda 25 km (URL 7).

Rasjed se nalazi u zoni kontakta Dinarida i Panonskog bazena (sl. 3). No, iako se potres dogodio na rasjedu, uzrok nastanka je daleko od Petrinje. Jadranska mikroploča se podvlači pod Euroazijsku litosfernu ploču i time uzrokuje sve tektonske pokrete na području zemalja s izlazom na Jadransko more. Rasjedanje je posljedica podvlačenja ploča. Samo

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

rasjedanje dovelo je do pucanja stijena i oslobađanja velike količine energije u obliku potresa. Na temelju analize koordinata stalnih točaka geodetske osnove prije i nakon potresa, koje je provela Državna geodetska uprava, utvrđeno je da najveći pomak pokazuju točke na području Petrinje i to sa srednjim vrijednostima pomaka 45 cm u smjeru jugoistoka, dok srednje vrijednosti pomaka za Glinu iznose 10 cm u smjeru sjeverozapada odnosno 10 cm u smjeru istoka za područje Siska. Također, utvrđen je visinski pomak od 10 cm (spuštanje tla) za područje Grada Gline (URL 8).

Je li se potres mogao predvidjeti? Hrvatska ima nekoliko zona veće seizmičke aktivnosti. Skoko i Prelogović (1989) Hrvatsku dijele u pet seizmotektonskih zona: južni i zapadni rub Panonske nizine, njezin unutrašnji dio, uzdignuti dijelovi Dinarida te područje Jadrana, dok Markušić i Herak (1999) teritorij Hrvatske zajedno s bližim okolnim područjima dijele u 17 zona (Gusić i dr., 2016). Posljednji jaki potres na istoj seizmičkoj zoni kao i potres 29. prosinca 2020., dogodio se 1909. godine kada je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5,8 po Richteru. O tom potresu pisao je i naš znanstvenik Andrija Mohorovičić, koji je upravo na primjeru tog potresa utvrdio zonu diskontinuiteta ili Moho – sloj, sloj u kojem nastaje najveći udio potresa na Zemlji. Iako se u proljeće 2020. dogodio zagrebački potres, ova dva potresa nisu izravno povezana, jer se ne nalaze na istom rasjednom području. Nažalost, ne postoji adekvatan sustav za predviđanje potresa. Uz nemogućnost predvi-

đanja, u Hrvatskoj postoji problem i manjka seizmografa kao i problem seizmološke opreme koja je zastarjela. Nakon potresa, stigla je vijest o nabavci novih seizmografa i akcelerografa te su isti raspoređeni duž već spomenutih rasjeda. Japanski znanstvenici su otišli korak dalje u sustavu ranog upozorenja od potresa. Njihova metoda temelji se na mreži trokuta GPS stanica. Trokuti se slažu u svim mogućim kombinacijama između izabranih GPS stanica bez obzira na udaljenosti. Na osnovi svakodnevne registracije položaja GPS stanica računaju se površine svih trokuta provjeravajući prelaze li promjene površina određeni prag. Takve promjene su predznaci budućeg potresa (Araki i Murai, 2003). Japanci imaju i preko 1000 seizmografa diljem zemlje. Oni detektiraju podrhtavanje i unaprijed upozoravaju ugrožene sektore poput željeznice i komunalnih usluga te javnost putem televizije, interneta i SMS-a. Uspješnost u korištenju ranog upozorenja od potresa bilježe i SAD i Meksiko. Jedno od upozorenja je i činjenica da prije jakih i razornih potresa prethode manji potresi koji mogu upozoriti na opasnost, ali u konkretnom slučaju petrinjskog potresa, toga nije bilo. Danas znamo da su dva jaka potresa 28. prosinca 2020. zapravo bili predpotresi, a ne glavni potresi kako se smatralo. Ipak, ako pogledamo podatke seizmološke službe Republike Hrvatske, dogodio se potres koji je 15.12.2020. zabilježen kod Hrvatske Kostajnice magnitude 2.7 po Richteru. Je li on također bio predpotres (foreshock)? Je li on najavio pucanje rasjeda? To su pitanja na koja još nemamo odgovor. Tlo i dalje podrhtava. Događaju se tzv. afteshockovi. Oni su uobičajeni nakon razornih potresa, jer se energija iz unutrašnjosti i dalje oslobađa. Pretpostavka je da će idućih godinu dana na ovom području biti potresa manjih intenziteta. Intenzitet i broj zabilježenih potresa prikazani su na sl. 4 i u tab. 3.

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

Sl. 4. Potresi na Pokupskom i Petrinjskom rasjedu 28.12.-31.12.2020. Izvor: URL 10

Tab. 3 Potresi na Pokupskom i Petrinjskom rasjedu 1.1.2021.-15.1.2021.

Izvor: URL 10

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

Gospodarske i demografske posljedice potresa Gradovi Petrinja, Sisak, Glina, ali i sela koja se nalaze u neposrednoj blizini, pretrpjeli su velike materijalne štete. Potres je uzeo i ljudske živote, njih 7. Materijalna šteta je velika na javnim ustanovama (bolnice, škole, muzeji...), a oštećeno je preko 38 000 stambenih objekata. Prema podacima Sisačko-moslavačke županije od 19. 3. 2021., statičari su do tada pregledali 89 % objekata i trenutno ih je 13,3 % neupotrebljivo, a 21,7 % privremeno neupotrebljivo (URL 11). Nažalost, zbog naknadnih podrhtavanja može se očekivati i puno veći broj oštećenih objekata. Mnoge škole čeka rušenje ili obnova kako bi se učenici si-

Sl. 5. Glazbena škola Frana Lhotke Sisak foto: Marija Ros Kozarić

gurno mogli vratiti u svoje klupe. Zabrinjava činjenica kako su štete koje su nastale u gospodarstvu ogromne i pitanje je koliko će ljudi ostati na potresom pogođenim područjima. U potresu je stradalo 825 obrta, 700 trgovačkih društava i oko 3 000 OPG-ova. Prostor Banovine je i prije potresa zahvatila duboka depopulacija te je izgledno kako će se taj negativni trend nastaviti i dalje. Samo u međupopisnom razdoblju 2001.-2011. godine prostor je izgubio 12 948 stanovnika. Ovom području je potrebna hitna gospodarska i demografska revitalizacija. Hoće li prostor Banovine preživjeti potrese, ovisi i o brzini obnove koja će omogućiti stanovništvu da se vrati u svoje domove. Ako pogledamo sablasno prazne ulice Siska i Petrinje, prepune su crijepova i ci-

Sl. 6. Stari grad Sisak – četvrta kula foto: Gradski muzej Sisak

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

Sl. 7. Građevina oštećena potresom u užem centru Petrinje foto: Davorka Sokač gli koje i dalje padaju sa sada većinom napuštenih, stambenih objekata, potrebna je brza obnova koja bi se trebala provoditi u skladu s pravilima protupotresne gradnje. Prikazani su primjeri nekih građevina koje su zbog oštećenja spremne za rušenje ili značajnu obnovu. Glazbena škola u Sisku izgrađena je između 1862. i 1890. godine kao sinagoga. Od sredine 20. stoljeća ovdje se nalazi Glazbena škola. Razorena u potresu 29. 12. 2020. (sl. 5) škola je dobila crvenu naljepnicu. Glazbena škola trenutno radi na drugoj lokaciji te su učenici u mogućnosti pohađati ju. Uslijed borbi s Osmanlijama, a radi zaustavljanja njihovog prodora, na samom ušću rijeke

Kupe u Savu, počinje se graditi sisačka utvrda. Utvrdu je Hasan paša Predojević, turski vojskovođa, opsjedao tri puta, da bi 22. lipnja 1593. doživio konačan poraz u presudnoj bitci za obranu Siska i čitavog Hrvatskog kraljevstva. Nekada simbol obrane Siska, traži temeljitu obnovu (sl. 6). Većina stambenih objekata u užem centru Petrinje starija je od 100 godina, te iako je veliki broj obnovljen nakon Domovinskog rata, one su se srušile. U Petrinji gotovo da nema objekta na kojem se nije urušio dimnjak. Na kućama se vide oznake crvenih „ikseva“ što znači da su kuće označene kao opasne i predviđene su za rušenje (sl. 7).

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

Sl. 8. – I. osnovna škola Petrinja foto: Robert Aleksić Oko 1700. godine počinje s radom dvorazredna pučka škola unutar tadašnje utvrde u Petrinji. Nastavu su organizirali Franjevci. To je prvi poznati trag o postojanju škole. Škola je nakon potresa jako stradala (sl. 8).

Morfološke posljedice potresa Razorni potresi nerijetko za posljedicu imaju i promjene koje su vidljive na tlu i samoj površini: stvaranje pukotina u tlu, klizanje tla, odrone i likvefakciju. Budući je potres zahvatio naseljeno područje u kojem žive ljudi, raspukline su nastale na prometnicama, mostovima i nasipima. Kao posljedica ovog potresa pojavila se likvefakcija (sl. 9 i 10) i tzv. „pješčani ili mulj-

ni vulkani“ i postseizmične usjedne i sufozijske ponikve (sl. 11) (Frangan i dr., 2021). Likvefakcija je proces tečenja podloge usred saturacije sedimenta vodom. Proces je najizraženiji na pjeskovitom i vodom bogatom tlu. Na području Petrinje, Siska i Gline te njihovih okolnih naselja, tlo ispod površine čine naslage pijeska nastale tijekom nekoliko stoljeća plavljenjem rijeka Kupe, Save, Gline i zasićene su vodom. Zadnji primjeri likvefakcije na području Hrvatske sežu u daleku 1880. godinu kada je uočena u obliku „muljnih vulkana“ nakon zagrebačkog potresa. Likvefakcije u Hrvatskoj nije bilo 140 godina (Veinović i dr., 2007). Proces likvefakcije uzrokuje naknadne štete na objektima. Površine na kojima je proces zabilježen su veličine

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

do nekoliko stotina metara (npr. selo Palanjek je cijelo zahvaćeno tim procesom, a velika područja se nalaze i u selu Brest Pokupski). Likvefakcija je uočena i u selima Mečenčani, Brest Pokupski te sisačkim prigradskim naseljima Galdovo i Topolovac. Pri likvefakciji objekti koji se nalaze na reljefnim uzvišenjima mogu kliznuti (nastaju klizišta) ili može doći do odrona. Stanovnici već spomenutih naselja prijavili su neobične pojave odmah nakon potresa: nagli izlazak vode i mulja iz bunara i/ili iz zemlje, pukotine koje su uzrokovale puknuća nasipa, mostova ili prometnica te slijeganja zemlje i odrone (URL 12).

Sl. 9. Likvefakcija - pijesak koji je izišao na površinu zajedno s velikom količinom vode. Fotografija je snimljena u centru Siska, u dvorištu privatne kuće u blizini trgovačkog centra „Interspar“.

foto: Tihomir Marjanović

Sl.10. Likvefakcija u selu Palanjek autori: Matea Mihić, Danijela Konjević, Ivan Kostelec

Klizišta su uočena i u samom gradu Petrinji (dio grada Pigik) te je izgledna aktivacija klizišta u Prnjavoru Čuntićkom (veliko klizište nastalo 2018. godine). Stručnjaci su uočili i pojavu nove vrste klizišta – bočnog pomicanja, povezanog s pojavom likvefakcije. Odronjavanje također predstavlja vrstu klizišta, a kao posljedica razornog potresa nastao je i manji broj odrona.

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

Sl. 11. Ponikva na području sela Mečenčani. Na desnoj strani fotografije vidi se zid kuće do koje se ponikva proširila. Kuća lagano tone u tlo. foto: Marija Ros Kozarić Najopasniji površinski oblik su „rupe“, odnosno ponikve okruglog ili elipsastog oblika. Ponikve su velikih dimenzija (najveća i preko 25 m u promjeru), šire se i dalje, a pojavljuje se i nove (sl. 11). Samo kilometar zračne linije od ponikva u selu Mečenčani, u dolini rijeke Sunje nalazi se izvorište i vodocrpilište „Pašino vrelo“. To je dobar indikator kako je tlo ispod same ponikve zasićeno vodom.

Promjene su nastale na mostovima, nasipima i prometnicama. Najviše je stradao most „Brest“ preko rijeke Kupe u istoimenom selu te nasip u selu Palanjek (sl. 12). Šteta je vidljiva i na nasipu uz rijeku Petrinjčicu. Mnoge prometnice su popucale ili su na njima vidljive pukotine. U potresu je oštećen i sisački stari most.

Sl. 12. Nasip u selu Palanjek – puknuća i uleknuća te odranjanje nasipa. autori: Matea Mihić, Danijela Konjević, Ivan Kostelec

Marija Ros Kozarić: POTRESI NA BANOVINI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 7-20

ZAKLJUČAK Potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje i magnitude 6,2 po Richteru najrazorniji je potres na području Hrvatske u zadnjih 100 godina. Potres je iza sebe ostavio pustoš ionako pustih i depopuliranih naselja Banovine. Potres je odnio i 7 ljudskih života. Nakon razornog potresa, uslijedilo je nekoliko stotina slabijih potresa, a tlo se i dalje trese. Osim gospodarske i demografske štete, ostavio je neizbrisiv trag na površini zemlje. Nastala su brojna klizišta, odroni, štete izazvane likvefakcijom te ponikve. Rasjedi na kojima i nastaju potresi sada trajno ostaju s nama, a na nama je da se na njih naviknemo. Izuzetno je važno obnovu stambenih i gospodarskih objekata izvršiti profesionalno i imati u vidu protupotresnu gradnju. Grad čine ljudi, a ako nema njih, neće biti niti grada. Za kraj nekoliko savjeta kako postupiti u slučaju potresa: U ZATVORENOM PROSTORU - Skloniti se ispod stola (uhvatiti se za nogu od stola) ili nosive grede ili uz nosivi zid - Rukama pokriti glavu i vrat - Držati se podalje od objekata koji bi se mogli srušiti (ormar, police, staklo, prozor...) - U slučaju urušavanja, lupkati po zidu ili cijevima i time skrenuti pozornost na sebe

NA OTVORENOM PROSTORU - Odmaknuti se od dalekovoda ili stupova - U automobilu se maknuti od mostova ili nadvožnjaka - Stati na čistinu, dalje od kuća i krovova

- Ne trčati odmah van te nikako koristiti dizalo

LITERATURA Allmendinger, R. W., 1999: Introduction to Structural Geology, Cornell University, 279 str. Araki, H., Murai S., 2003: Earthquake Prediction Using GPS – A New Method Based on GPS Network Triangles, GIM International 17 (10). Drvenkar, H., Glavaš, I., Jukić, J. Lemo, I. K., 2019: Geografija 1, udžbenik iz geografije, Alfa. Frangan, T., Kosović, I., Terzić, J., 2021: Urušavanje tla u Mečenčanima i okolici izazvano potresom magnitude 6.2 kod Petrinje, te prethodnim i naknadnim potresima: Izvješće s podatcima do kraja siječnja 2021., Hrvatski geološki institut, https://www.hgi-cgs.hr/urusavanje-tla-u-mecencanima-i-okolici-izazvano-potresom-magnitude-6-2-kod-petrinje-teprethodnim-i-naknadnim-potresima/, 10.2.2021.). Gusić, D., Landeka, J., Lukić, A., Prša, M., Vidić, I., 2016: Seizmička aktivnost na području Republike Hrvatske, Ekscentar 19, 84-90. Herak, M., 1987: Geologija, Školska knjiga, Zagreb. Markušić, S., Herak, M., 1999: Seismic zoning of Croatia, Natural Hazards 18, 269-285. Skoko, D., Prelogović, E., 1989: Geološki i seizmološki podaci potrebni za određivanje maksimalnih magnituda potresa, Geološki vjesnik 42, 287-299. Veinović, Ž., Domitrović, D., Lovrić, T., 2007: Pojava likvefakcije na području Zagreba u prošlosti i procjena mogućnosti ponovne pojave tijekom jačeg potresa, Rudarsko-geološko - naftni zbornik 19 (1), 111-120.

IZVORI URL 1: USGS – Karta podrhtavanja za vrijeme potresa magnitude 6.2 po Richteru, https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/ eventpage/us6000d3zh/map (3.1.2021.) URL 2: European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC), https://www.emsc-csem.org/Earthquake/?filter=yes&start_ date=2020-12-28&end_date=2020-12-29&region=CROATIA&min_intens=0&max_intens=8&view=2 (3.1.2021.) URL 3: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021, https://www.enciklopedija.hr/ natuknica.aspx?ID=49792 (15.1.2021.) URL 4: Magnituda i intenzitet potresa, Geofizički zavod PMF-a, https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_ potresima?@=1lrg8 (16.1.2021.) URL 5: Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021, https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40179 (16.1.2021.) URL 6: Seizmolog : Potres u Petrinji po oslobođenoj energiji 30-tak puta jači od zagrebačkog, Novi list, https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/seizmolog-potres-u-petrinji-po-oslobodenoj-energiji-30-tak-puta-jaci-od-onog-u-zagrebu/ (30.12.2020.) URL 7: Ovoj je bio najjači potres otkad u Hrvatskoj postoje seizmografi. Uzrok? Daleko od Petrinje, Jutarnji list, https://www. jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ovo-je-bio-najjaci-potres-otkad-u-hrvatskoj-postoje-seizmografi-uzrok-daleko-od-petrinje-15039948, (2.2.2021.) URL 8: Stožer civilne zaštite: Petrinja i Sisak pomaknuli su se i do 86 cm, https://potresinfo.gov.hr/petrinja-i-sisak-pomaknulise-i-do-86-cm/300 , (14.2.2021.) URL 9: Priopćenje za medije – Izvješće Hrvatskog geološkog instituta o potresima, Hrvatski geološki institut, https://www. hgi-cgs.hr/priopcenje-za-medije-izvjesce-hrvatskog-geoloskog-instituta-o-potresima/, (10.1.2021.) URL 10: European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC), https://www.emsc-csem.org, (28.-15.1.2021.) URL 11: Sisačko-moslavačka županija, Oštećeni stambeni objekti, https://www.smz.hr/osteceni, (19.3.2021.) URL 12: Likvefakcija u Hrvatskoj nije viđena punih 140 godina. Zašto se otvorilo tlo na Baniji i što nas sada čeka?, Novi list, https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/likvefakcija-u-hrvatskoj-nije-videna-punih-140-godina-zasto-se-otvorilo-tlona-baniji-i-sto-nas-sada-ceka/?meta_refresh=true (18.1.2021.)

Primljeno: 20. 1 .2021.

Prihvaćeno: 9. 3. 2021.

Marija Ros Kozarić, prof. geologije i geografije I. osnovna škola Petrinja, Ivana Gundulića 5, 44250 Petrinja, e-mail: rosovomore@gmail.com

ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. stručni članak

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić

Poznato je kako se Zagreb nalazi na trusnom području, u zoni relativno jake tektonske aktivnosti čija su posljedica snažni potresi. Zagreb su kroz povijest pogađali umjereni i snažniji potresi, a najpoznatiji i najrazorniji bio je onaj iz 1880. godine. Unatoč navedenom, potres je u ranim jutarnjim satima u nedjelju, 22. ožujka 2020. iznenadio gotovo sve građane. Epicentar potresa bio je na području Medvednice, a potres je aktivirao pomak na Markuševečkom rasjedu. Snaga prvog i najjačeg udara bila je magnitude 5,5 po Richteru. Potres se snažno osjetio i na području Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Život je nažalost izgubila jedna osoba, a taj broj mogao je biti i znatno veći da nekoliko dana prije na snagu nisu stupile stroge padnemijske mjere i zatvaranje gotovo svih djelatnosti u gradu, zbog kojih su gotovo svi građani bili u svojim domovima. Najjača oštećenja pretrpjeli su dijelovi grada koji su bili najbliži epicentru potresa, kao i centar grada, čija starost građevina nerijetko prelazi i 100 godina. Zakon o obnovi potresom pogođenih područja donesen je nekoliko mjeseci kasnije, a obnova još uvijek traje i trajat će godinama. Osim materijalne štete, potres je ostavio posljedice i na psihičko zdravlje građana, koje je dodatno narušeno snažnim potresom u Petrinji 29. prosinca 2020. U svrhu smanjivanja posljedica od potresa kojih će u budućnosti sigurno biti, potrebno je uložiti sredstva u kvalitetnu obnovu grada, ojačavanje otpornosti zgrada i edukaciju stanovništva.

Ključne riječi: potres, povijest potresa, prostorna analiza, obnova, Zagreb

Uvod U današnje vrijeme, kada je razvoj znanosti i tehnologije umanjio rizik od brojnih prirodnih nepogoda, ljudi su skloni opustiti se i ne razmišljati o nepredvidljivim situacijama kao što su potresi. Iako su potresi u nekim dijelovima svijeta gotovo svakodnevna pojava, samo pouzdano predviđanje nastanka potresa još uvijek nije moguće. Potres koji se dogodio 22. ožujka 2020. godine, magnitude 5,5 po Richteru, zasigurno će svima koji su ga doživjeli ostati trajno urezan u sjećanje. Oštećenja na građevinama još će neko vrijeme stajati kao pokazatelj problema u urbanističkom planiranju grada Za-

greba. Zakon o obnovi je donesen, međutim provedba obnove teče sporo. Metoda i materijala za bolju obranu od potresa ima i već se naveliko koriste u svijetu, no pitanje kako će se to znanje iskoristiti u obnovi Zagreba. Izdvojena financijska sredstva trebala bi biti dostatna da se građevine obnove barem do razine na kojoj su bile prije potresa, iako je potreba za izdržljivijim konstrukcijama neminovna. Seizmološka istraživanja pak pokazuju da postoji realna opasnost od ponovnog potresa čak i jače magnitude na ovom području. To je pokazao i potres u okolici Petrinje 29. prosinca 2020.

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

godine koji se također jako osjetio i u Zagrebu. S obzirom na to da se sve događa u doba pandemije bolesti COVID-19, resursi su ograničeni zbog ekonomske krize. Od posljedica potresa u Zagrebu je preminula jedna osoba.

Povijest potresa na području Zagreba i okolice Prema izračunima geofizičara Josipa Mokrovića na području Zagreba i njegovog šireg regionalnog područja od 1502. do 1883. godine dogodio se ukupno 661 potres, od čega je njih dvadesetak prouzročilo veću štetu (Gusić i dr., 2016). Najstariji zabilježeni potres u Zagrebu dogodio se 26. ožujka 1502. godine, a prouzročio je rušenje tornja crkve sv. Marka. Do “zagrebačkog potresa u doba korone” (kako ga naziva Markušić, URL 1) najistaknutiji potres bio je onaj iz 1880. godine, takozvani “Veliki zagrebački potres kada su izgubljena 2 ljudska života, ozlijeđen je nemali broj ljudi, a oštećeno je ili porušeno više od polovice grada. Ukupna materijalna šteta iznosila je 2 153 108 forinti. Potres je bio jačine oko 9° MCS, odnosno magnitude 6,3 po Richteru. Epicentar potresa bio je na području Medvednice, oko mjesta Kašina i Planina, a žarišna dubina procijenjena je na između 10 i 15 km teorijskim izvodima ,,o odnosu mjera padanja predmeta i smjera rasprostiranja valova potresa” (Simović, 2000). Potres se dogodio u 7 sati i 3 minute, 9. studenoga, a u tadašnjim su novinama pisali da se Zagreb “fest prodrmal” i “splašil ljude”. Počela se širiti glasina da ispod Medvednice leži vulkan, spominjali su se muljni izvori na području Resnika, Šćitarjeva i Vrapča. Posljedice potresa dovele su do velikog iseljavanja stanovništva iz grada. Sljedeći jači potresi bili su onaj 1901. godine s epicentrom na području Šestina (magnituda 4.6 po Richteru), dva jaka potresa krajem

1905. i početkom 1906. godine na gotovo istoj lokaciji kao “Veliki zagrebački potres”, potres iz 1990. godine s epicentrom u blizini Kraljevog vrha (magnitude 4,7 po Richteru) i konačno potres koji se dogodio 22. ožujka 2020. godine s magnitudom 5,5 po Richteru (URL 1). Pozitivna posljedica potresa 1880. godine je ta što je ukazao na činjenicu da ova pojava više ne može biti predmet interesa pojedinca već da je problem potrebno sagledavati sa stručnog stajališta u interesu javnosti. Od tada započinje sustavno praćenje seizmičnosti ovog područja. Prvu seizmološku postaju u Zagrebu postavio je Andrija Mohorovičić 1908. godine (Markušić i dr., 2020). Sa svrhom pokušaja prognoziranja potresa, u Hrvatskoj 1970-ih godina kreću istraživanja ovisnosti seizmičkih aktivnosti o tektonskim gibanjima i nastaju prve karte prognoze potresa. Prve karte rasporeda maksimalnog intenziteta potresa objavljene su 1981. godine, a 1987. godine objavljene su karte seizmičke opasnosti za razne vremenske periode (Gusić i dr., 2016).

Istraživanja dinamike pomaka Zemljine kore u Hrvatskoj Kontinuirano dugoročno praćenje pomaka Zemljine kore na području Republike Hrvatske počinje 1994. godine pokretanjem projekta CRODYN. Informacije dobivene mjerenjima na ukupno 32 točke postavljene do 2013. godine omogućile su geometrijsko modeliranje i deformacijsku analizu područja Jadranske mikroploče. Geodinamičkim istraživanjima na širem zagrebačkom području u trajanju od 1997. do 2015. godine dobiven je model gibanja pripovršinskih slojeva Zemljine kore tog područja koji ukazuje na stalnu tektonsku aktivnost, osobito na području Medvedni-

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

ce. Mjerenja su provedena postavljanjem 43 točke i provođenjem 10 GPS mjernih kampanja vremenski raspoređenih kroz 18 godina. Osobita tektonska aktivnost zabilježena je na području Medvednice, zonama Zagrebačkog rasjeda i rasjeda Stubica – Kašina (Pribičević i dr., 2016). Solarić (2013) predlaže uporabu hrvatskog pozicijskog sustava CROPOS za prognoziranje jačih potresa, osobito na području Zagreba i Krškog, a po uzoru na Japan koji se koristi sličnom metodom. CROPOS koristi GNSS satelite pa bi za ovaj projekt bilo potrebno usmjeriti još satelita na području interesa koji bi se financirali iz fondova Europske Unije. Do danas ova ideja nije realizirana. Zahvaljujući širokoj mreži seizmoloških postaja i razvijenom sustavu automatizirane lokacije potresa, u Hrvatskoj se u manje od 2 minute mogu dobiti točni podaci o lokaciji potresa i glavnim parametrima (magnituda, vrijeme nastanka, hipocentar…). Podaci od lokalne seizmološke postaje dolaze u glavni centar Seizmološke službe Hrvatske u Zagrebu u gotovo realnom vremenu (1 do 2 sekunde kašnjenja). Sustav promptnog obavješćivanja i reagiranja (SPOiR) jedan je od najvažnijih sustava u smanjivanju posljedica potresa koji se temelji na brzoj obradi prikupljenih podataka o potresu i pridonosi smanjenju učinka jakog potresa na stanovništvo na način da pomogne vodstvu civilne zaštite u akciji spašavanja. U Hrvatskoj postoji samo začetak SPOiR-a i potrebna je njegova nadogradnja da bi bio na razini sustava razvijenih zemalja (Kuk, 2016).

Seizmotektonika zagrebačkog područja Teritorij Republike Hrvatske prostire se na seizmički aktivnom području. To je posljedica 17 seizmotektonskih zona koje obuhvaćaju

i širu okolicu, a sva aktivnost se odvija u gornjoj kori do 18 km dubine. Područje Zagreba pripada 11. zoni, koja je udarna točka između geotektonski različitih istočnih Alpa, sjeverozapadnih Dinarida i jugozapadnog Panonskog bazena (Markušić i Herak, 1999). Prilikom kretanja Jadranske mikroploče prema Euroazijskoj ploči, dolazi do njhove konvergencije i akumuliranja energije u vidu tektonskih napetosti duž njihovih površina (Handy i dr., 2019). Kada ta tenzija prijeđe maksimum posmične čvrstoće tla, tijekom pucanja i pomicanja stijena dolazi do naglog otpuštanja nakupljene energije, odnosno potresa. Njihov uzrok na zagrebačkom području najčešće je seizmogena aktivnost rasjeda s reverznim pomakom kojima je pružanje u smjeru sjeveroistok-jugozapad, a koji su rezultat miocenske tektonske inverzije u tom dijelu Panonskog bazena (Herak i dr., 2016). Dva izrazito seizmogena rasjeda tog područja su Sjeverni rubni medvednički rasjed (s padom rasjedne plohe od sjeverozapada prema jugoistoku) i Kašinski rasjed koji je okomit na prethodni, s pomakom po pružanju (Šavor Novak i dr., 2020) (sl. 1). Na temelju analiza hipocentara potresa 22. ožujka 2020. godine rekonstruiran je najvjerojatniji scenarij i izrađen je model potresne sekvence. Zaključak je da su potresi tog dana posljedica jakog pomaka na glavnom navlačnom rasjedu koji se pruža pod kutem od 40° iz sjeverozapadnog dijela Hrvatskog zagorja u dubinu prema središnjem dijelu Medvednice. Naknadni pomaci su se nastavili, što je uzrokovalo aktiviranje cijelog kompleksnog sustava rasjeda u sjeveroistočnom dijelu Grada. Nekoliko sati poslije aktivirao se i sekundarni rasjed koji se nalazi ispod glavnog grebena Medvednice, no ne može se sa sigurnošću reći kako ta dva rasjeda međusobno utječu jedan na drugi (Markušić i dr., 2020).

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

Sl. 1. Lijevo: Seizmotektonski profil kroz Medvednicu i seizmogenu zonu Sjevernog rubnog medvedničkog rasjeda na kojem su projicirana žarišta potresa zabilježenih u periodu 1970 – 2016. godine, u zoni oko ravnine profila širine 10 km. Desno: Tragovi dvaju glavnih seizmogenih rasjeda na području Medvednice pretpostavljenih na temelju geoloških i geofizičkih istraživanja. Izvor: URL 4 Prvi se potres dogodio u 6:24 po lokalnom vremenu, s epicentrom na području Markuševca, dubine hipocentra oko 10 km i umjerene jakosti s lokalnom magnitudom procijenjenom na 5,5, što je prouzročilo izdizanje epicentralnog područja površine približno 20 km2 za 3 cm (InSAR podaci prikupljeni pomoću Copernicus Sentinel satelita). Potres se osjetio i do 1000 km udaljenosti od epicentra. Nakon glavnog potresa, uslijedio je niz slabijih naknadnih potresa (eng. aftershocks) od kojih se najjači, magnitude 4,9, dogodio u 7:01 po lokalnom vremenu, a zatim je u gotovo istom intervalnom razmaku u 7:41 bio zabilježen i treći potres magnitude 3,7 (Markušić i dr., 2020). Sljedeća dva mjeseca su bila obilježena s 1650 potresa, od kojih je njih 613 bilo magnitude veće od 1. Deset najjačih naknadnih potresa dogodila su se unutar 72 sata, a njihovi

su intenziteti varirali između 3,1 i 3,5. Tijekom prvih sedam dana je zabilježeno preko 400 potresa magnitude veće od 1, dok je njihov broj, kao i magnituda, s vremenom eksponencijalno padao. Zahvaljujući geofizičkim izračunima, Gutenberg-Richterovoj relaciji i Omorijevom zakonu, koji prikazuju ovisnost pada broja potresa s povećanjem magnitude i smanjeno pojavljivanje naknadnih potresa s vremenskim odmakom, pretpostavljeno je da su prvi potresi otpustili glavninu elastične energije, dok se za ostatak energije i naknadne potrese ne može precizirati jer se još uvijek ne zna je li rasjedna zona konačno stabilizirana (URL 2). Uz fizički osjećaj ljuljanja, potrese su obilježili i zvučni efekti koji su im prethodili. Vibracije se šire od hipocentra dvama tipovima elastičnih potresnih valova. P-valovi (undae

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

Sl. 2: Seizmogram i spektrogram glavnog potresa 22. ožujka 2020. godine po UTC vremenu Izvor: URL 19 primae), poznatiji kao longitudinalni, su najbrži te mogu dostizati frekvencije i do 60 Hz pa se mogu čuti, a S-valovi (undae secundae) su sporiji transverzalni koji se osjete kao trešnja. Tlo kao granica litosfere i atmosfere prenosi dio gibanja u zrak na način da proizvodi zvuk u blizini epicentra (Tosi i dr., 2012). Na prikazanom spektrogramu (sl. 2) su vidljive frekvencije gibanja čestica tla tijekom potresa, gdje su maksimumi dosezali i do 25 Hz, što je dio spektra zvuka koji gotovo svaki čovjek može čuti.

Prostorna analiza posljedica zagrebačkog potresa Nakon potresa, građani su samostalno prijavljivali štete na građevinama. Do 22. rujna 2020. godine obavljeno je 26 334 pregleda građevina u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Krapinsko-zagorskoj županiji. Od toga je sa zagrebačkog područja 24 897 valjanih prijava i pregleda (URL 3). Najviše prijava štete zaprimljeno je s područja gradske četvrti Maksimir. Potom slijede gradske četvrti Gornja Dubrava, Gornji grad-Medveščak i Donji grad. Najmanje prijava zaprimljeno je s područja Brezovice. Prema stanju od 22. 9. 2020. po broju oštećenih zgrada u odnosu na gusto-

ću stanovnika prednjači gradska četvrt Donji grad, a u iznadprosječno oštećene gradske četvrti ubrajaju se i Gornji grad-Medveščak, Podsljeme, Maksimir i Sesvete. Najmanje oštećene četvrti su Novi Zagreb-istok i Brezovica (sl. 3). Prema prostornom rasporedu gradskih četvrti, vidljivo je da su najviše štete pretrpjele četvrti na sjeveru Zagreba, a najmanje one na jugu i zapadu grada (Sl. 3). Takav rezultat je očekivan s obzirom na to da je epicentar najjačeg potresa bio oko naselja Markuševec i Čučerje (URL 4), u gradskoj četvrti Podsljeme na sjeveru grada. Iz toga možemo zaključiti da je blizina epicentra važan faktor koji utječe na razmjere oštećenja. Također, apsolutno najveća oštećenja pretrpjela je gradska četvrt Donji grad (sl. 4), najgušće naseljena gradska četvrt relativno blizu epicentra. Također, bitno je uzeti u obzir kako se u četvrtima Donji grad i Gornji grad-Medveščak nalaze vjerojatno najstarije građevine u Zagrebu.

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

Sl. 3: Prostorni raspored zgrada s ocjenama”Privremeno neuporabljivo” i “Neuporabljivo” Izvor: izradili autori prema podacima iz URL 3

Sl. 4: Broj značajno oštećenih zgrada (ocjena „Privremeno neuporabljivo“ i „Neuporabljivo“ na brzom pregledu) u odnosu na gustoću stanovništva po zagrebačkim gradskim četvrtima. Podaci o oštećenjima odnose se na brze preglede i podatke ažurirane 22. 9. 2020. Izvor: izradili autori prema podacima preuzetim iz URL 3.

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

Reakcije na potres i utjecaj pandemije bolesti COVID-19 Potres je stresan događaj koji dolazi bez upozorenja. Poznato je da „Zagreb pripada trusnom području“ na kojem su se i u prošlosti događali razorni potresi i da bi se novi sličan potres mogao dogoditi bilo kada (Simović, 2000). Unatoč tome, ni institucije, niti građani nisu bili dovoljno spremni i osviješteni o tome prije ovog potresa. Osim toga, dogodio se u vrijeme početka pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj. Kako su ljudi zbog novih uvjeta života u kojima im je ograničeno kretanje i okupljanje već bili prestrašeni, potres, preseljenja i strah od mogućih naknadnih potresa predstavljali su samo dodatni stres. Usto, potres u doba pandemije predstavlja dodatno opterećenje za gradski proračun i službe civilne zaštite, u poslovima zaštite zdravlja građana, sanacije i obnove. Treba spomenuti da su u potresu oštećene brojne bolnice (Čivljak i dr., 2020a). Nakon potresa, osobitu nelagodu građanima Zagreba i okolice stvarale su glasine o „predviđenim“ naknadnim potresima koje će uslijediti nakon onog glavnog od 5,5 po Richteru. Stručnjaci su nastojali umiriti javnost izjavama da se potresi ne mogu predvidjeti, ali i da se jači potresi ne očekuju (URL 5). U potresu su mnogi građani ostali bez mjesta za život, a akcija preseljenja ljudi čije kuće i stanovi nisu bili sigurni pokrenuta je istoga dana. Smješteni su u Studentskom domu Cvjetno naselje (URL 6), a sredinom rujna u hostel Arena (URL 7). Od posebne važnosti bila su oštećenja zagrebačkih bolnica. U potresu su stradali Klinički bolnički centar (KBC) Rebro, Klinika za

ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici, Klinika za traumatologiju u Draškovićevoj ulici i KBC Sestre Milosrdnice. Oštećenja rodilišta u Petrovoj ulici osobito su ganula građane koji su samostalno organizirali pomoć rodiljama i bolesnoj novorođenčadi (URL 8). Međunarodna reakcija i pomoć nisu izostale. Donacije i ponude donacija u obliku sklopivih kreveta, šatora, grijalica i vreća za spavanje odmah nakon potresa stigle su iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Litve, Francuske (URL 9), a naknadno i novčana pomoć iz Fonda solidarnosti EU (URL 10). Postupanje nakon potresa dodatno je otežala pandemija bolesti COVID-19. To je bolest koja uglavnom pogađa dišni sustav, ali može uzrokovati i neurološke (Varatharaj i dr., 2020) i kardiovaskularne posljedice i komplikacije (Zhu i dr., 2020). Dana 25. veljače 2020. godine zabilježena je prva pojava te bolesti u Zagrebu (Čivljak i dr., 2020b), što je ujedno bio prvi slučaj u Hrvatskoj (URL 11). Krajem ožujka, kada se potres dogodio, netom su uvedene mjere za suzbijanje širenja te zarazne bolesti kojima su građanska okupljanja i putovanja svedena na minimum. Stožer civilne zaštite donio je 21. ožujka odluke o ograničavanju zadržavanja na javnim mjestima i obustavi javnog prijevoza. Ranije su zatvorena igrališta i uvedena posebna pravila za vjenčanja i pogrebe (URL 12). S obzirom na to da su nakon pojave potresa i sličnih pojava koje uništavaju domove poput poplava i požara, evakuacije i zbrinjavanja građana u pravilu masovne, kao i to da su nakon potresa brojni ljudi napustili Zagreb (Čivljak i dr., 2020a), bilo je straha da će to pogodovati daljnjem širenju virusa (URL 13), što se srećom nije dogodilo (Čivljak i dr., 2020a).

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

Dugoročne posljedice potresa i obnova Zagrebački potres ostavio je značajne posljedice i bit će zapisan u povijesti Zagreba. Za obnovu objekata i vraćanje pretpotresnog ili novijeg izgleda grada te za povećanje sigurnosti grada bit će potrebne godine. Postavlja se i pitanje, što ako se ponovno dogodi ovakav ili jači potres? Hoćemo li biti spremniji? U recentnom potresu magnitude 5,5 po Richteru oštećeno je 25 000 zgrada (375 zgrada je javne namjene, a ostale zgrade su u privatnom vlasništvu). Iznimno je teško procijeniti štetu od potresa te postoje brojne procjene. Službeno je uzeta ona prema kojoj se procjenjuje ukupna direktna financijska šteta od 5,6 milijardi eura odnosno oko 42 milijarde kuna. Treba napomenuti da kada bi se sve oštećene zgrade išle pojačavati na razinu danas važećih propisa, to bi iznosilo 13,3 milijarde eura (URL 14). Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je 2. lipnja 2020. godine putem javnog poziva natječaj za isplatu novčane pomoći u iznosu 100 milijuna kuna koji su osigurani odlukom Vlade RH. Radi se o novčanoj pomoći do 12 tisuća kuna za svaku samostalnu jedinicu u zgradi. Iznos je namijenjen za pomoć pri hitnoj sanaciji dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade zbog mogućnosti utjecaja na zdravlje ili život ljudi (URL 14). Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji donio je Hrvatski sabor 11. rujna 2020. godine. Temeljem tog Zakona obnavljaju se oštećene zgrade javne namjene, višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće, no ne i pojedinačni stanovi. Republika Hrvatska finan-

cirat će 60%, županije 20%, a vlasnici nekretnina 20% cijene obnove zgrade (NN 102/2020). Zakon predviđa samo obnovu konstrukcije zgrade s ciljem očuvanja dobrobiti građana koji te zgrade koriste ili se nalaze u blizini. Prema Zakonu zgrade bi trebale biti obnovljene tako da njihova mehanička otpornost i stabilnost budu jednake kao i prije obnove, a ako je to moguće i pojačane konstrukcije. Dana 29. listopada 2020. godine usvojen je Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom te je osnovana Međuresorna radna skupina koja prati provedbu bespovratnih sredstava EU za obnovu (URL 14). Pri obnovi nužno je uzeti u obzir rizik od budućih potresa. Postoje brojni primjeri u svijetu koji pokazuju da se, primjenjujući znanje i tehnologije, mogu izgraditi izdržljive građevine otporne na potres. Ne samo da znatno smanjuju potencijalnu materijalnu štetu potresa već i broj žrtava koje stradavaju, vrlo često i fatalno, upravo zahvaljujući urušavanju građevina (URL 16). Dokazano je da objekti pretrpe znatno manja oštećenja ako se slobodno gibaju tijekom potresa, u odnosu na one objekte koji su fiksirani. Stoga se u obrani građevina od potresa koristi bazna izolacija (Sl. 7). Kod te se tehnike ispod zgrade nalazi postolje od materijala koji apsorbiraju ili odbijaju kinetičku energiju potresa te mogu podnijeti iznimno jake potrese. Zgrade se lagano gibaju tijekom potresa te može doći do blagih napuknuća, no ne i do velikih materijalnih šteta. Također, takve zgrade često oko sebe imaju usjeke koji omogućavaju gibanje zgrade bez straha od sudaranja sa susjednom zgradom (URL 15). Bazna izolacija smanjuje pomicanje građevine tijekom potresa, smanjuje utjecaj potresa na građevinu i poboljšava sigurnost građevine. S obzirom da je bazna izolacija dosta skupa preporuča se njezina ugradnja ispod mostova, značajnih zgrada i povijesno značajnih građevina (URL 16).

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

Sl. 5: Primjer bazne izolacije zgrade Izvor: URL 16 Betonski blokovi i nepotporni zidovi su primjer loših materijala kada govorimo o potresima te su samim time i opasni. Prečvrsti su i ne dolazi do ljuljanja materijala već samo do pucanja. Dobri materijali su oni koji su čvrsti, ali i rastezljivi. Armirani beton, strukturni čelik, općenito beton s ugrađenim legurama promjenjivog oblika i razni polimeri promjenjivog oblika primjeri su dobrih materijala za građenje (URL 15). Stare građevine, posebice ako su kulturna dobra kao u Gradu Zagrebu, također trebaju biti zaštićene naknadnom ugradnjom. Naknadno se može ugraditi bazna izolacija ispod građevine ili se na vanjski dio zgrade mogu ugraditi čelični okviri, slojevi termoplastike i šipke od ugljičnih vlakna. Također, u nekim zemljama koriste se i potpore od drveta (URL 16).

Kako bi se postigla maksimalna učinkovitost u zaštiti od potresa tome se treba pristupati cjelovito, uključujući i druge struke, te od početka izrade urbanističkog plana. Naime, razvojem tehnologija napreduje i razvoj sustava zaštite od potresa. Zanimljiva ideja koja obećava su vibracijske barijere koje bi se stavljale ispod cesta i oko zgrada, a koje bi upijale seizmičke valove. Dakako, i prostorno planiranje i etažiranje su također bitni i mogu pomoći. Vjerojatno najvažnija stavka u smanjenju ljudskih žrtava je edukacija građana o tome kako se pripremiti za potencijalni potres i kako se ponašati za vrijeme i poslije njega (URL 17). Potrebno je naučiti što više o potresima, evakuacijskim planovima, prvoj pomoći, osigurati si komplet za preživljavanje, upoznati se s kuć-

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

nim instalacijama i lokacijom ventila za njihovo održavanje (URL 17). Prilikom potresa najvažnije je ostati miran. Ako smo u zatvorenom prostoru, tamo trebamo i ostati jer se ozljede najčešće događaju prilikom istrčavanja na otvoreno. Treba se skloniti ispod stola ili uz kut nosivog zida, samo iznimno ispod dovratnika, ako je on dio nosivog zida. Također, moramo se odmaknuti od prozora, vanjskih zidova i staklenih vrata. Ako nas potres zatekne u krevetu, poželjno je ostati ležati i pokriti glavu jastukom. Kada nas potres zatekene na otvorenom,

trebamo ostati na otvorenom i odmaknuti se od zgrada i drveća. U slučaju da smo u automobilu, treba se zaustaviti čim to bude sigurno i ostati u automobilu do prestanka trešnje. Nakon potresa, trebamo izaći na otvoreno. Treba ostati na otvorenom podalje od zgrada jer su moguća dodatna oštećenja od naknadnih potresa (URL 18). Bitno je napomenuti kako potresi ostavljaju kratkoročne, ali i dugoročne posljedice na psihičko zdravlje građana. U svrhu psihološke pomoći građanima otvoreno je nekoliko posebnih telefonskih linija (URL 20).

Zaključak Zagrebačko područje ima prilično veliku izloženost potresima zbog svog položaja podno Medvednice, odnosno na nizu sjeveroistočno-jugozapadno položenih rasjeda. Povijesni zapisi o jakim potresima bili su nedovoljno upozorenje za potres koji se dogodio 22. ožujka 2020. godine usred pandemije bolesti COVID-19. Ključni rasjed duž kojeg su pomaci uzrokovali niz potresa bio je Sjeverni rubni Medvednički rasjed. Najjači potres bio je magnitude 5.5 po Richteru, s epicentrom na području oko Markuševca i Čučerja u sjevernoj zagrebačkoj četvrti Podsljeme. Posljedično, najveću štetu pretrpjeli su sjeverni dijelovi Grada, gradske četvrti Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Gornja Dubrava i Podsljeme. Osim blizine epicentra, najveću ulogu u količini štete ima i starost građevina. Potresnom su oštećeni i objekti u susjednim županijama, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj. Na položaj i izloženost Grada Zagreba ne možemo utjecati, ali rizik od potresa možemo umanjiti smanjenjem ranjivosti. Treba uložiti u razvoj sustava predviđanja jačih potresa (npr. CROPOS), ali još je važnije projektiranje zgrada koje bolje podnose opterećenje trešnje. Zgrade u kojima se koriste polimeri jedan su primjer, a drugi je ugradnja bazne izolacije, što može umanjiti ranjivost starijih zgrada. Na kraju, za smanjenje ranjivosti ključna je edukacija o potresima, pravilnom ponašanju za vrijeme potresa i dobro održavanje evakucijskih puteva i planova.

Literatura Čivljak, R., Markotić, A., Capak, K., 2020a: Earthquake in the time of COVID-19: The story from Croatia (CroVID-20), Journal of Global Health 10, 010349. Čivljak, R., Markotić, A., Kuzman, I., 2020b: The third coronavirus epidemic in the third millennium: what’s next?, Croatian Medical Journal 61, 1-4. Handy, M. R.; Giese, J., Schmid, S. M., Pleuger, J., Spakman, W., Onuzi, K., Ustaszewski, K., 2019: Coupled crust‐mantle response to slab tearing, bending, and rollback along the Dinaride‐Hellenide orogen, Tectonics 38, 1–26. Herak, M., Herak, D., Tomljenović, B., 2016: Seismicity and Neotectonics in the Greater Zagreb Area, u: Fact Finding Workshop on the Active Tectonics of the Krško Region, (ur. Decker, K.), Technical Workshop, Klagenfurt/Celovec, Austria, Ministerium für Lebenswertes Oesterreich, Vienna, 16–20.

T. Bonevska, M. Grlić, M. Horvat, L. Miholić, I. Martinić: ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 21-32

Gusić, D., Landeka, J., Lukić, A.; Prša, M., Vidić, I., 2016: Seizmička aktivnost na području Republike Hrvatske, Ekscentar 19, 84-90. Kuk, K., 2016: Sustav ranog upozoravanja o potresu, Seizmološka služba Hrvatske –prezentacija. Markušić, S., Herak, M., 1999: Seismic zoning of Croatia, Natural Hazards 18, 269–285. Markušić, S., Stanko, D., Korbar, T., Belić, N., Penava, D., Kordić, B., 2020: The Zagreb (Croatia) M5.5 Earthquake on 22 March 2020, Geosciences 10, 1-21. Narodne novine, 2020: Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Zagreb, Narodne novine d.d., 102. Pribičević, B., Đapo, A., 2016: Analiza pomaka na Geodinamičkoj mreži Grada Zagreba iz različitih vremenskih epoha, Geodetski list 3, 207 – 230. Simović, V., 2000: Potresi na zagrebačkom području, Građevinar 52, 637-645. Solarić, N., Solarić, M., 2013: Moguća primjena CROPOS–a i za najavu većeg potresa, Zbornik radova 3. CROPOS konferencije, 21–28. Šavor Novak, M., Uroš, M., Atalić, J., Herak, M., Demšić, M., Baniček, M., Lazarević, D., Bijelić, N., Crnogorac, M., Todorić, M., 2020: Zagreb earthquake of 22 March 2020 – preliminary report on seismologic aspects and damage to buildings, Građevinar 72, 843-867. Tosi, P., Sbarra, P., De Rubeis, V., 2012: Earthquake sound perception, Geophysical Research Letters 39, 1-16. Varatharaj, A., Thomas, N., Ellul, M. A., Davies, N. W. S., Pollak, T. A., Tenorio, E. L., Sultan, M., Easton, A., Breen, G., Zandi, M., Coles, J. P., Manji, H., Al-Shahi Salman, R., Menon, D. K., Nicholson, T. R., Benjamin, L. A., Carson, A., Smith, C., Turner, M. R., Solomon, T., Kneen, R., Pett, S. L., Galea, I., Thomas, R. H., Michael, B. D., 2020: Neurological and neuropsychiatric complications of COVID-19 in 153 patients: a UK-wide surveillance study, The Lancet Psychiatry 7, 875-882. Zhu, H., Rhee, J.-W., Cheng, P., Waliany, S., Chang, A., Witteles, R. M., Maecker, H., Davis, M. M., Nguyen, P. K., Wu, S. M., 2020: Cardiovascular complications in patients with COVID-19: consequences of viral toxicities and host immune response, Current cardiology reports 22, 1-9.

Izvori URL 1: PMF, 2020: Potresi u okolici potresima?@=1lpze#news_97576/ (16.11.2020.)

Zagreba,

http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_

URL 2: Geologija.hr, 2020: Vijesti, http://www.geologija.hr/pdf/vijesti-hgd/Web%20Vijesti%2057-1.pdf (5.12.2020.) URL 3: Zagreb.hr 2020: Štete uzrokovane potresom u Gradu Zagrebu: Stanje 22. rujna 2020., Priopćenje, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba: https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2020/Potres_ priop%C4%87enje_26.10.2020.docx.pdf (8.12.2020.) URL 4: RGN, 2020: Osvrt na potres u Zagrebu, https://www.rgn.unizg.hr/hr/izdvojeno/2587-osvrt-na-potres-u-zagrebu2020-godine-autor-teksta-je-prof-dr-sc-bruno-tomljenovic (8.12.2020.) URL 5: Index.hr, 2020: https://www.index.hr/vijesti/clanak/vazno-ne-sirite-paniku-i-ne-nasjedajte-na-dezinformacijeoko-potresa/2167639.aspx (22.11.2020.) URL 6: T-portal.hr, 2020: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/veliki-potres-zatresao-hrvatsku-zagreb-nema-strujeostecen-toranj-katedrale-gradani-javljaju-o-ostecenim-kucama-20200322 (22. 11. 2020.) URL 7: Novi list.hr, 2020: https://www.novilist.hr/vijesti/hrvatska/potres-ih-je-ostavio-bez-krova-nad-glavom-preseljenjegradana-iz-cvjetnog-naselja-krece-14-rujna/ (22.11.2020.) URL 8: Telegram.hr, 2020: https://www.telegram.hr/zivot/bolnice-su-ostecene-gradani-pomazu-rodiljama-predpetrovom-vani-su-i-bebe-u-inkubatorima/ (22.11. 2020.) URL 9: T-portal, 2020: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sedam-europskih-drzava-pomaze-potresom-pogodenzagreb-stizu-kreveti-satori-elektricne-grijalice-20200325 (22.11.2020.) URL 10: European Comission, 2020: Fond solidarnosti EU, https://ec.europa.eu/regional_policy/hr/newsroom/ news/2020/08/08-11-2020-eu-solidarity-fund-commission-gives-financial-support-to-croatia-following-earthquake (22.11.2020.)

URL 11: Telegram.hr, 2020: Kronologija korone u Hrvatskoj, https://www.telegram.hr/zivot/kronologija-korone-uhrvatskoj-ovako-je-u-25-dana-rastao-broj-zarazenih/ (22.11. 2020.) URL 12: MUP, 2020: Priopćenje za medije Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 21. ožujka 2020. u 17 sati, https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/priopcenje-za-medije-stozera-civilne-zastite-republike-hrvatske-od-21-ozujka2020-u-17-sati/2281 (22.11. 2020.) URL 13: Index.hr, 2020: Pandemija je veća opasnost od potresa, https://www.index.hr/vijesti/clanak/ljudi-epidemija-jeveca-opasnost-od-potresa-drzite-razmak/2167693.aspx (22.11.2020.) URL 14: MGIPU, 2020: Obnova zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, https://mgipu.gov.hr/o-ministarstvu-15/djelokrug/graditeljstvo-98/obnova-zgrada-ostecenih-potresom-na-podrucjugrada-zagreba-krapinsko-zagorske-i-zagrebacke-zupanije/10668 (11.11.2020.) URL 15: Urban Hub, 2020: Built-in earthquake safety – cities and designs on the frontlines, https://www.urban-hub.com/cities/built-in-earthquake-safety-cities-and-designs-on-the-frontlines/ (11.11.2020.) URL 16: Civil Digital, 2020: Base Isolation System: An Outline on Principles, Types, Advantages & Applications, https:// civildigital.com/base-isolation-system-outline-on-principles-types-advantages-applications/ (11.11.2020.) URL 17: MUP; 2020: DUZS brošura, https://civilna-zastita.gov.hr/UserDocsImages/CIVILNA%20ZA%C5%A0TITA/PDF_ ZA%20WEB/SafeQuake%20BROSURA_strana10.pdf (22.11.2020.) URL 18: Zagreb.hr, 2020; Brošura Potres, https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/uhs%20LETAK%20potres%20karta.pdf (22.11.2020.) URL 19: Večernji list, 2020: Geofizičar objasnio zašto ne jenjavaju potresi, https://www.vecernji.hr/techsci/geofizicarobjasnio-zasto-ne-jenjavaju-potresi-1393574 (22.11.2020.) URL 20: Zagreb.hr, 2020: Psihološka pomoć, https://potres.zagreb.hr/kontakti/psiholoska-pomoc/22 (12.2.2021.)

Primljeno: 25. 2. 2021.

Prihvaćeno: 9. 3. 2021.

Tihana Bonevska, Mihovila Krušlina 22, 10 290 Zaprešić, e-mail: tbonevska@stud.biol.pmf.hr Marija Grlić, Rakitska cesta 147, 10437 Bestovje, e-mail: mgrlic@stud.biol.pmf.hr Mateja Horvat, Vukovarska 7, 40 000 Čakovec, e-mail: mathorvat@stud.biol.pmf.hr Luka Miholić, Gračani 8, 10000 Zagreb, e-mail: lmiholic@stud.biol.pmf.hr Ivan Martinić, Geografski odsjek, PMF, SVeučilište u Zagrebu, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, e-mail: imartini@geog.pmf.hr

ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE stručni članak

Ruđer Novak i Valerija Butorac

Polovicu teritorija Hrvatske karakterizira krš, izniman prirodni resurs koji se ujedno intenzivno gospodarstveno i turistički iskorištava. Daleko od ljudskih očiju, u krškim špiljama i jamama, krije se većina zaliha pitke vode, ali i jedna od najvećih prijetnji krškom podzemlju Hrvatske. Speleolozima je jedan od ciljeva zaštita krškog podzemlja koje desetljećima revno istražuju, a nedavno su ukazali na problem koji je bio vidljiv samo njima, a to su divlji deponiji otpada u speleološkim objektima. Trenutno ih Hrvatska broji više od 800, a rasprostiru se diljem našeg krškog područja. Kako bi se bolje razumjeli pojedinačni utjecaji onečišćenih lokacija na stanje okoliša, a time i usmjerili napori prilikom čišćenja speleoloških objekata, izrađena je primarna analiza podataka „Katastra onečišćenih speleoloških objekata“ te je razrađen okolišni kontekst onečišćenja. Ključne riječi: krško podzemlje, onečišćenje, speleološki objekti

UVOD Oko polovice teritorija Hrvatske sastavljena je od topivih stijena na kojima je razvijen krški reljef. Temeljna karakteristika površine krša je manjak pitke vode na površini, odnosno cirkulacija vode podzemnim krškim kanalima. Najznačajniji geomorfološki oblici tog reljefa, špilje i jame, često imaju važnu hidrološku funkciju te djeluju kao provodnici podzemnih voda s površine u podzemlje i obrnuto. Dijelom i zbog toga, speleološki objekti oduvijek su sastavni dio povijesti i kulture stanovništva. Brojne špilje i jame bezdanice koristile su se kao izvori pitke vode, zakloni za ljude i životinje, te kao sveta ili zastrašujuća

mjesta utkana u narodnu predaju i toponimiju krških područja. No, tek u novije doba javlja se organizirano istraživanje podzemnih kanala. Na našim je prostorima tradicija speleoloških istraživanja duga, a pojedine speleološke organizacije stare su i po 120 godina. Radi se o djelatnosti u kojoj se isprepliću znanstvena i stručna istraživanja koja pritom često imaju izuzetno sportski karakter. Upravo zbog fizičke komponente, kao i čari istraživanja nepoznatog – speleologija oduvijek privlači avanturiste koji se njome bave prvenstveno iz radoznalosti. Upravo zbog toga se većina speleoloških istraživanja provodi amater-

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

ski, a temeljna istraživanja (topografsko snimanje podzemnih prostora), u skladu s profesijama i afinitetima speleologa, često se nadograđuju sekundarnim istraživanjima iz područja geologije, geomorfologije, biologije, arheologije, fizike i dr. Hrvatska je speleološka djelatnost danas, u smislu kvalitete i raznolikosti speleološkog rada, u samom svjetskom vrhu.

prirodne poveznice, neposredni kanali kojima se oborinska voda procjeđuje i prihranjuje podzemne vodonosnike. Naselja na krškom terenu crpe vodu upravo iz tih vodonosnika, a imajući u vidu razmjere turističke djelatnosti – jasno je da je problem kvalitete podzemnih voda, te s njima povezanog krškog nadzemlja i podzemlja, pitanje od nacionalne važnosti.

Jedan od izravnih rezultata višedesetljetnog predanog rada speleoloških organizacija je i velik broj dokumentiranih podzemnih fenomena. Republika Hrvatska u suradnji sa speleološkim udrugama vodi katastar speleoloških objekata u kojem je dosad prijavljeno oko 3400 špilja i jama (URL 1), no neslužbeni speleološki podaci govore o čak 10000 istraženih objekata. Iako uglavnom nema svijesti o tome, gradovi i sela u kojima živimo, polja koja obrađujemo, ceste i putovi kojima se vozimo, kao i brda po kojima hodamo ispod sebe kriju spletove podzemnih kanala. Ovaj nevidljivi sustav, za čovjeka je životno važan – naime, u krškom podzemlju nalazi se najveći dio strateških zaliha podzemne pitke vode Republike Hrvatske. Procijenjena količina vode u podzemnim krškim vodonosnicima iznosi oko 78 % od ukupnih obnovljivih zaliha podzemne vode RH, tj. 7.132,4 106 m3/god (Strategija upravljanja vodama, 2009). Upravo su špilje i jame

Uz zalihe podzemne pitke vode, druga ključna odrednica naše zemlje je bogatstvo i raznolikost podzemnog živog svijeta, koja je u svijetu bez premca pa pojedini biolozi nazivaju naše podzemlje i podzemnom Amazonom (Reš, 2007). Do sada su u Hrvatskoj opisane 443 vrste i podvrste životinja iz 255 različitih špilja i jama, a gotovo 70 % opisanih životinja spada u endeme (Jalžić i dr., 2013). Jasno je da su s aspekta bioraznolikosti upravo podzemna staništa neprocjenjivo bogatstvo naše zemlje. Uz poznatu čovječju ribicu (Proteus anguinus), u našem podzemlju otkrivene su i ogulinska špiljska spužvica (Eunapius subterraneus), špiljska mušica (Troglocladius hajdi, jedina prava podzemna leteća životinja na svijetu), pijavica iz dubokih jama Sjevernog Velebita te podzemni slatkovodni školjkaš (Bedek i dr., 2008.; Andersen i dr., 2016). Ovi vrlo egzotični organizmi ne žive nigdje drugdje u svijetu, a izuzetno su osjetljivi na onečišćenje (sl. 1).

Sl. 1. A. Eunapius subterraneus - Ogulinska špiljska spužvica je jedini poznati predstavnik slatkovodnih spužvi među stigobiontima na svijetu (foto: Marko Lukić). B. Troglocladius hajdi – prvi leteći slijepi kukac na svijetu (foto: Jana Bedek).

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

Izražena georaznolikost je također važna značajka dinarskog krša. Rasprostranjenost speleoloških objekata, dubina i duljina podzemnih kanala te količina i raznolikost geomorfoloških oblika u speleološkim objektima čine hrvatsko podzemlje prostorom izuzetno velike znanstvene i edukativne vrijednosti (Buzjak i dr., 2017). Uz navedeno, očuvanje krških podzemnih ekosustava ekonomski je korisno za čitavo društvo jer se iz podzemlja crpi pitka voda. No sam prolazak vode krškim podzemljem vrlo je specifičan te vrlo osjetljiv na razne ugroze. Naime, tečenje vode kroz podzemlje karakterizirano je velikim brzinama i protocima stijenskim površinama, čime je onemogućena bilo kakva purifikacija vode (Bakalowicz, 2005). Stoga se svako površinsko onečišćenje vrlo brzo proširi podzemljem te dospijeva na prirodne izvore ili kaptaže koje se koriste za vodoopskrbu. Situacija je dodatno otežana zbog činjenice da čovjeku nisu poznati svi podzemni kanali i putevi kojima se voda kreće, stoga je gotovo nemoguće zaustaviti onečišćenje. Zbog nepoznavanja smjerova pružanja podzemnih vodonosnih kanala, često je nemoguće niti adekvatno procijeniti obuhvate vodozaštitnih područja na krškom terenu. S obzirom na osjetljivost krških prostora na antropogene utjecaje, adekvatna zaštita okoliša potrebnija je nego u bilo kojem drugom okolišu. Prepoznato je nekoliko izvora antropogenih onečišćenja koja prijete očuvanju podzemnog okoliša. Neposredno onečišćenje voda ispuštanjem kanalizacijskih i drugih onečišćenih voda u podzemlje, kao i posredno onečišćenje voda umjetnim gnojivima predstavljaju raširene i vrlo složene probleme koje je vrlo teško riješiti. Raširena upotreba pesticida, koji u špiljski okoliš dolaze putem guana (izmeta) šišmiša, stvara dodatne pritiske na osjetljivi špiljski ekosustav. Jasnije definirani izvori onečišćenja su brojna divlja odlagališta otpada u krškim špiljama i jamama, problem koji je u široj javnosti tek od-

nedavno prepoznat. U špilje i jame ilegalno se deponira komunalni, građevinski i krupni otpad, otpad biološkog podrijetla (uginule životinje, klaonički ostatci), ali i razne vrste opasnog otpada (medicinski i kemijski otpad) te minsko-eksplozivna sredstva. Nažalost, na našim je prostorima također poznat problem korištenja podzemlja kao stratišta pa se u krškim jamama ponekad mogu pronaći i ljudski ostatci. Ilegalni deponiji, odnosno otpad u speleološkim objektima predstavljaju opasnost za čovjeka i ostatak ekosustava, ali i značajno narušavaju vrijednost podzemlja i usluge ekosustava koje ono pruža. S obzirom na to da je oko polovice teritorija Hrvatske prekriveno kršem na kojem je detektirano više stotina speleoloških objekata onečišćenih otpadom, potrebno je pronaći prostorne zakonitosti i odgovoriti na sljedeća pitanja: • Gdje je najveća koncentracija onečišćenih speleoloških objekata? • Koji su speleološki objekti prioritetni za sanaciju? Nakon analize koncentracije i prostorne distribucije onečišćenih speleoloških objekata, te analize njihova smještaja u odnosu na druge karakteristike prostora, biti će moguće odrediti prioritetna područja za sanaciju te ispitati prostornu predisponiranost onečišćenja objekata.

O otpadu u krškom podzemlju Hrvatska speleološka zajednica oduvijek je svjesna da postoje jame koje se koriste kao ilegalni deponiji otpada, no razmjeri problema do nedavno su bili potpuno nepoznati. Godine 2015. Zagrebački speleološki savez (ZSS) pokrenuo je volontersku inicijativu Čisto podzemlje u kojoj sudjeluje 30 speleoloških udruga diljem Hrvatske. Osnovni cilj inicijative jest u javnosti osvijestiti problem divljih deponija otpada u

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

Sl. 2. Glomazni otpad u jami Pavlovici (foto: Ruđer Novak) krškom podzemlju te zaustaviti daljnje uništavanje podzemnog okoliša. Odlaganjem otpada u krško podzemlje te ignoriranjem problema ugrožavamo našu georaznolikost, jedinstvenu faunu i strateški važne zalihe podzemne pitke vode. U našem je kršu dosad evidentirano preko 800 ilegalnih odlagališta, a svi podaci vidljivi su na internetskoj stranici inicijative (URL 2). Glavni uzroci zagađivanja podzemlja su nedovoljna svijest stanovnika krša koji odlažu otpad na neprimjeren način, ali i nerazvijen i neučinkovit sustav gospodarenja otpadom (Günay i Ekmekci, 1997). Upravo neučinkovito gospodarenje otpadom odavno je prepoznato kao velik ekološki problem u našoj zemlji (Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, 2005). Organizirani odvoz otpada tek je u novije vrijeme dostupan u većini naselja u Hrvatskoj: prije

petnaest godina, samo polovica našeg teritorija bila je pokrivena organiziranim odvozom komunalnog otpada pa su ljudi često otpad bacali u jame. Uz to, prije 50 godina kućanski otpad uglavnom je bio prirodnog podrijetla i nije sadržavao puno štetnih kemikalija, no danas plastične ambalaže, automobilske gume i ostali kućanski otpad mogu zagađivati okoliš desetljećima (sl. 2, 3). U podzemlju vladaju pretežito konstantni mikroklimatski uvjeti, a mikrobiološka aktivnost je smanjena u odnosu na površinu pa se bačeni otpad mnogo sporije raspada (Mihevc i dr., 2010). Stanovnici krških područja moraju biti posebno osjetljivi na ova pitanja jer se ugrožava kvaliteta njihovih izvora i vodocrpilišta. Iako je danas situacija bolja pa većina kućanstava ima organizirani odvoz otpada, divlji deponiji i dalje su značajan problem u našem društvu. Ipak, od

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

Sl. 3. Komunalni otpad u vertikali jame (foto: Antonio Ciceran) nedavno svi možemo prijaviti nadležnim službama divlje deponije putem novog portala Evidencija lokacija odbačenog otpada (https://eloo. haop.hr/). Ovaj jednostavan alat najavljuje novo razdoblje u kojem se građani konačno mogu aktivno uključiti u rješavanje problema u vlastitim sredinama.

magale institucije i ustanove koje su problem zagađenja podzemlja prepoznale kao vlastiti. Ponajviše se to odnosi na manje gradove, općine i njihova komunalna poduzeća, javne ustanove za zaštitu prirode, a posebno javne vatrogasne postrojbe i protueksplozijska postrojba MUP-a, RH (u jamama se često nalaze minsko-eksplozivna sredstva).

Inicijativa Čisto podzemlje

U samim početcima inicijative, bilo je potrebno podići razinu svijesti samih speleologa o zagađenosti špilja i jama, kao i o posljedicama zagađenja. Danas gotovo da nema speleologa u zemlji koji nije svjestan ovog problema pa se novootkriveni onečišćeni objekti redovito prijavljuju u bazu, a speleolozi svojim terenskim radom i educiraju lokalno stanovništvo.

Posljednjih šest godina ZSS je u okviru inicijative Čisto podzemlje (ČP) organizirao trideset i jednu akciju čišćenja u kojima je iz špilja i jama izvađeno ukupno oko 120 m3 otpada. Od samih početaka, speleolozima su na terenu po-

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

Održano je više desetina predavanja u školama i fakultetima diljem Hrvatske, a zaslugama hrvatskih speleologa i ZSS-a ovaj problem je po prvi puta uvršten u Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022., ali i Informacijski sustav zaštite prirode (URL 1) te ranije spomenuti portal Evidencija lokacija odbačenog otpada. Prijavom i unosom onečišćene lokacije u bazu Čisto podzemlje, lokacije se prikazuju i na državnim bazama podataka pa su speleolozi postali važna karika u zaštiti hrvatskog krša. Važno je naglasiti i činjenicu da je portal Čisto podzemlje danas uobičajen alat koji se koristi za planiranje zaštite podzemne faune i krških područja u državnim institucijama i brojnim tvrtkama. Speleolozi su iz pasivnih promatrača pretvoreni u pokretače i aktivne sudionike u zaštiti onoga do čega im je stalo. Po prvi puta Država je speleologe uvažila kao ravnopravne partnere, što je dokaz jasne strategije u rješavanju ovog problema. Iako je okolica jama ponekad čista, podzemlje često skriva ekološku katastrofu koju su dosad vidjeli isključivo speleolozi. Kako bi skriveni problem otpada u speleološkim objektima „iznijeli“ na površinu na stranici inicijative prikazano je 444 galerije fotografija koje zorno poka-

zuju podzemne deponije (sl. 4). To je ključan alat senzibilizacije javnosti, ali i odgovornih institucija kako ne bi ignorirale ovaj problem. Ključna karika u edukaciji širokih masa su mediji. Zbog toga je tijekom godina uspostavljena odlična suradnja s raznim medijskim kućama pa danas novinari koji se bave temama zaštite prirode često surađuju s ČP i prenose vijesti inicijative. Rad ZSS-a prepoznat je 2016. godine kada mu je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dodijelilo državnu nagradu za najbolji projekt u području zaštite okoliša. Samo godinu kasnije, hrvatski ekološki projekt Čisto podzemlje stao je uz bok najboljim svjetskim projektima u području zaštite planina. Međunarodna federacija planinarskih saveza (UIAA) proglasila ga je jednim od samo 22 najbolja svjetska inovativna i izvrsna projekta u području zaštite planina. ZSS je 2018. za rad svoje Inicijative dobio i drugu nagradu Europske speleološke federacije. Samo godinu kasnije, Inicijativa je uključena u nacionalni kurikulum te je ovaj problem postao dio nastave u prvim razredima gimnazije na predmetu Biologija. Također, s otpadom u podzemlju su početkom 2020. upoznati i hrvatski srednjoškolski profesori geografije pa će Čisto podzemlje i tako naći put do školskih klupa.

Sl. 4. Jama Golubnjača nalazi se u općini Vrlika (Šibensko-kninska županija) kod zaseoka Marčetići. Okolica ulaza u speleološki objekt (A) je čista te ne odaje razmjere onečišćenja na dnu jame (B). (foto: Goran Rnjak)

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

Zakonska zaštita podzemlja U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 98/19) za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom nadležne su jedinice lokalne samouprave. Za operativnu organizaciju čišćenja zaduženi su komunalni redari koji rješenjem naređuju vlasniku/posjedniku nekretnine da ukloni otpad koji je na nekoj lokaciji nepropisno odložen. Situacija s onečišćenim špiljama i jamama nešto je složenija u odnosu na površinske deponije, no pravni slijed i ovdje je prilično jasan. Sve špilje i jame od posebnog su interesa za RH i štiti ih Zakon o zaštiti prirode (NN 127/19): „Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sige, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte, kao i provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu.” Također, u skladu s navedenim zakonom, speleološkim objektima upravljaju javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima (JU). To znači da špiljama i jamama koji se nalaze u primjerice nacionalnom parku ili parku prirode upravljaju pojedine JU (npr. JU NP Krka), dok speleološkim objektima koji nisu unutar pojedinih zaštićenih područja upravljaju županijske JU. Na ovaj je način zaštićeno cjelokupno krško podzemlje. Logičan slijed događaja u slučaju sanacije onečišćene jame je slijedeći: speleolozi utvrđuju da je određena podzemna lokacija onečišćena te to prijavljuju jedinici lokalne samouprave koja upravlja područjem na kojem se nalazi ulaz u špilju/ jamu. Komunalni redar, kao osoba zadužena za organizaciju sanacije, naređuje nadležnoj javnoj ustanovi (županijskim javnim ustanovama, parkovima prirode ili nacionalnim parkovima) koja upravlja tim područjem da sanira speleološki objekt. Zato je važno da su podaci

Čistog podzemlja dostupni komunalnim redarima i jedinicama lokalne samouprave kroz državni portal Evidencija lokacija odbačenog otpada (https://eloo.haop.hr/). Nažalost, ni komunalne službe, a niti pojedine JU nemaju potrebnih resursa i znanja da provedu zakon pa je jasno da u sanaciji otpada iz špilja i jama moraju sudjelovati i speleološke udruge koje imaju najbolji uvid u stanje u podzemlju i aktivno se brinu za njegovu zaštitu.

Stratifikacija ugroženosti podzemlja S obzirom na objektivne opasnosti koje otpad u speleološkim objektima predstavlja za život čovjeka i drugih organizama te geoekosustave u kojima se nalazi, a s druge strane logističku, vremensku i financijsku složenost provođenja sanacija otpada iz onečišćenih speleoloških objekata, nameće se potreba prioritizacije onečišćenih područja s obzirom na rizik koji predstavljaju okolišu. Stoga je provedena GIS analiza prostornih podataka inicijative Čisto podzemlje. Analizirana je prostorna distribucija onečišćenih speleoloških objekata te je provedena analiza preklapanja strateških i zakonskih vrijednosti prostora na kojem se onečišćeni objekti nalaze. Prioritizacija onečišćenih speleoloških objekata izrađena je korištenjem overlay analize u GIS okruženju. Kriteriji prema kojima su prioritizirani objekti su sljedeći: • objekt se nalazi u zaštićenom području • objekt se nalazi u području ekološke mreže Natura 2000 • objekt se nalazi na području rijetkog i ugroženog staništa • objekt se nalazi na području strateških zaliha podzemne vode RH

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

• objekt se koristi kao vodozahvat za opskrbu pitkom vodom • objekt se nalazi unutar 500 m od površinskog vodotoka ili površinskih stajaćih voda Prostorni podaci o zaštićenim područjima,

područjima Natura 2000 te rijetkim i ugroženim staništima preuzeti su s WFS servisa ENVI portala okoliša. Područja strateških zaliha podzemnih voda RH digitalizirana su iz Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/2017). Podaci o vodozahvatima preuzeti

Sl. 5. Prostorna gustoća onečišćenih speleoloških objekata. Boje označavaju različit broj onečišćenih speleoloških objekata po kvadratnom kilometru.

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

su od Hrvatskih Voda iz Arhive Geografskog odsjeka PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu.

izvedenih relativnih pokazatelja postat će statistički točnija.

Rezultat prioritizacije su objekti s dodijeljenom vrijednošću obzirom na broj kriterija koji se preklapaju. Objekt koji je je zadovoljio svih 5 kriterija je objekt kojemu je najhitnije potrebna sanacija.

Analizom prostorne komponente strateških i zakonodavnih okvira zaštite prostora RH i onečišćenih speleoloških objekata, izvedena su prioritetna područja i objekti kojima je potrebna sanacija. Granično područje Istarske i Primorsko-goranske županije izdvojeno je kao područje visokog prioriteta za sanaciju onečišćenih speleoloških objekata. Na tom području izdvojeni su i speleološki objekti koji su rangirani prema prioritetu sanacije (sl. 6). Drugo prioritetno područje su Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija. Unutar ovog područja također su izdvojeni i rangirani speleološki objekti prema prioritetu sanacije (sl. 7). Primjerice, Golubinka kod sela Marčetići (sl. 4.) koja je dobila ocjenu 3 prema prioritetu sanacije, što proizlazi iz činjenica da se nalazi unutar područja Natura 2000 HR5000028 Dinara, unutar područja strateških zaliha podzemnih voda RH te unutar 500 m od površinskog vodotoka.

Onečišćeni speleološki objekti prisutni su u svim županijama Hrvatske na čijem se teritoriju nalazi krš. Najviše onečišćenih speleoloških objekata nalazi se u Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Najveća gustoća onečišćenih speleoloških objekata je u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Izdvajaju se i sekundarne jezgre velike gustoće, koje se na području Karlovačke, Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije (sl. 5). Važno je napomenuti kako su prostorna distribucija i gustoća onečišćenih špilja i jama dijelom uvjetovane gustoćom naseljenosti, ali i intenzitetom speleoloških istraživanja na određenom području. Također, intenzifikacijom speleoloških istraživanja kvaliteta podataka i samih

Sl. 6. Prioritetno područje sanacije onečišćenih speleoloških objekata na području Istarske i Primorsko-goranske županije. Brojevi označavaju stupanj prioriteta pri čemu je 1 najviši, a 5 najniži stupanj prioriteta sanacije speleološkog objekta.

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

Sl. 7. Prioritetno područje sanacije onečišćenih speleoloških objekata na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Brojevi označavaju stupanj prioriteta pri čemu je 1 najviši, a 5 najniži stupanj prioriteta sanacije speleološkog objekta.

Financiranje sanacija divljih deponija otpada Uz neupitne logističke izazove u sanaciji podzemlja, ključan izazov je financiranje aktivnosti čišćenja otpada. U skladu s prije spomenutim zakonima, pojedine JU trebale bi u svojim proračunima planirati sredstva za sanaciju podzemnih lokacija onečišćenih otpadom, no to je teško ostvarivo. Pojedine JU surađuju sa speleološkim udrugama na projektima sanacije divljih deponija, no to je nažalost i dalje iznimka, a ne pravilo. Postoje određena nastojanja u sanaciji krškog podzemlja od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji financira uklanjanje nepropisno odloženog otpada. Nadamo se da će u sljedećem razdoblju to biti put prema dugoročno održivom financiranju čišćenja špilja i jama koji će dati konkretnije rezultate. Spomenuti izazovi su samo dio problema oko sanacije speleoloških objekata, no već ovakvom jednostavnom analizom, može se

iščitati da je, s pravne i financijske strane, čišćenje podzemlja svojevrstan gordijski čvor koji državne institucije moraju rasplesti u suradnji sa speleološkim udrugama. Imajući u vidu da je suradnja s institucijama često dugotrajan proces, u okviru inicijative poduzeti su konkretni koraci u pronalaženju rješenja kojim će se premostiti to razdoblje. Na sreću, u proljeće 2020. iza Čistog podzemlja kao donator i promotor stala je multinacionalna maloprodajna kompanija koja je promijenila način na koji inicijativa djeluje. Uz financijsku potporu, suradnjom s afirmiranim partnerom, inicijativa je dobila mogućnost promocije na nacionalnoj razini s ciljem zaustavljanja novog onečišćenja krša. Novčana donacija koju je dobio ZSS (nositelj inicijative) iskorištena je za financiranje čišćenja podzemlja diljem RH: ZSS je donacijama potaknuo brojne speleološke udruge da organiziraju akcije čišćenja podzemlja na svom području. Rezultati ovakvih aktivnosti su vrlo jasni – u nekoliko mjeseci rada tijekom 2020. godine značajno

Ruđer Novak i Valerija Butorac: ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 33-44

je povećana količina očišćenog otpada iz hrvatskog podzemlja. U razdoblju od 2015. do 2019. u okviru inicijative Čisto podzemlje godišnje je očišćeno prosječno oko 12,5 m3 otpada iz špilja i jama. Ove godine, usprkos ograničenjima globalne pandemije, iz špilja i jama

diljem zemlje očišćeno je oko 60 m3 otpada. Pilot projekt koji se provodi jasno je pokazao da interes speleoloških udruga za čišćenjem otpada iz podzemlja svakako postoji te da je potrebno pronaći adekvatan model kojim će se čišćenje dugoročno financirati.

Zaključak Odlaganje otpada u podzemlje raširena je praksa koja ugrožava temeljne prirodne resurse Hrvatske kao što su zalihe podzemne pitke vode i svjetski jedinstvenu špiljsku faunu. Brojnost onečišćenih speleoloških objekata, kao i složenost njihove sanacije do nedavno su predstavljale nepremostiv problem državnim institucijama za njegovo sustavno rješavanje. Radom speleoloških udruga, postignut je značajan napredak u prepoznavanju ovog problema kao i u organiziranom pristupu zaštiti krškog podzemlja na svim razinama. Analiza prostorne distribucije onečišćenih speleoloških objekata te iz nje izvedena prioritizacija sanacije, jedan je od preduvjeta za učinkovito upravljanje ovim problemom. Osnovna zamisao ovog istraživanja jest omogućiti nadležnim institucijama, ali i speleološkim udrugama da donesu informiranu odluku o tome koje od onečišćenih lokacija u našem podzemlju zahtijevaju hitnu sanaciju. Na ovaj način, ograničena sredstva se mogu učinkovitije iskoristiti za sanaciju prioritetnih lokacija kako bi se postigao maksimalan učinak uloženih sredstava i ljudskog rada. Važna karika u očuvanju naše podzemne geobaštine je edukacija šire i stručne javnosti o postojećim ugrozama, kao i aktivnostima koje se provode u zaštiti krških špilja i jama.

Literatura Andersen, T., Baranov, V., Hagenlund, L. K., Ivković, M., Kvifte, G. M., Pavlek, M., 2016: Blind flight? A new Troglobiotic Orthoclad (Diptera, Chironomidae) from the Lukina Jama – Trojama cave in Croatia, PLoS One 11 (4), 1-15, doi:10.1371/journal. pone.0152884 Bakalowicz, M., 2005: Karst groundwater: A challenge for new resources, Hydrogeology journal 13 (1), 148 – 160. Buzjak, N., Bočić, N., Marković-Vukadin, I., 2017: Georaznolikost, geobaština i geoturizam Hrvatske – stanje i izazovi, u: Međunarodni znanstveno-stručni skup “Georaznolikost, geobaština i geoturizam u krškim područjima”, (ur. Buzjak, N.; Paar, D.) Perušić, 18. – 19.02.2017., Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije “Zeleni prsten”, Samobor, 5-6. Bedek, J., Bilandžija, H., Jalžić, B., 2008: Ogulinska špiljska spužvica Eunapius subterraneus Sket et Velikonja, 1984, rasprostranjenost i ekologija vrste i staništa, Modruški zbornik 2 (2), 103-130. Günay, G., Ekmekçi, M., 1997: Importance of Public Awareness in Groundwater Pollution, u: Karst Waters and Environmental Impacts, (ur. Günay, G., Johnson, A.I.), Balkema, Rotterdam, 3–10. Jalžić, B., Bedek, J., Bilandžija, H., Bregović, P., Cvitanović, H., Čuković, T., Ćukušić, A., Dražina, T., Đud, L., Gottstein, S., Hmura, D., Kljaković-Gašpić, F., Komerički, A., Kutleša, P., Lukić, M., Malenica, M., Miculinić, K., Ozimec, R., Pavlek, M., Raguž, N., Slapnik, R., Štamol, V., 2013: Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske (svezak 2), Hrvatsko Biospeleološko Društvo, Zagreb. Mihevc, A., Prelovšek, M., Zpan Hajna, N., 2010: Introduction to Dinaric Karst, Karst Research Institute at ZRC SAZU, Postojna. Reš, D., 2007: Kako upoznati Kastavskog Maheritesa, Subterranea Croatica 5 (9), 47-47.

Izvori Arhiva Geografskog odsjeka PMF-a, Sveučilišta u Zagreb Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022, NN 3/17 Strategija upravljanja vodama, Hrvatske Vode, Zagreb, 2009. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. NN 130/2005 Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, NN 106/17 Zakon o zaštiti prirode, NN 127/19 Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 98/19 URL 1: Bioportal, http://www.bioportal.hr/gis/ (25.10.2019.) URL 2: Inicijativa Čisto podzemlje, https://cistopodzemlje.info/hr/ (25.10.2019.) URL 3: ENVI portal okoliša, http://envi-portal.azo.hr/ (25.10.2019.)

Primljeno: 22. 10. 2020.

Prihvaćeno: 9. 3. 2021.

dr. sc. Ruđer Novak Zagrebački speleološki savez, Radićeva 23, 10 000 Zagreb, e-mail: rudjer.novak@gmail.com Valerija Butorac, mag. geogr. Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Trg Marka Marulića 19/II, 10 000 Zagreb, e-mail: vbutorac@geog.pmf.hr

DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? Ivan Majstorić

stručni članak

Istočna Hrvatska zbog svojih strukturnih i dinamičkih obilježja izrazito zaostaje u regionalnom razvoju Hrvatske, što je posljedica brojnih čimbenika, osobito posljedica Domovinskog rata, propadanja industrije te slabosti poljoprivredne proizvodnje. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, akumulirani strukturni problemi među kojima se ističe nezaposlenost, rezultirali su velikim iseljavanjem iz Istočne Hrvatske. Cilj ovog rada je analizirati intenzitet depopulacije u Istočnoj Hrvatskoj na razini županija, gradova i općina u tekućem međupopisnom razdoblju u kontekstu regionalnog razvoja. Na temelju analiziranog stanja može se zaključiti da je smanjivanje zaostajanja Istočne Hrvatske u regionalnom razvoju Hrvatske gotovo nemoguće. Ključne riječi: depopulacija, iseljavanje, regionalni razvoj, Istočna Hrvatska

UVOD Od posljednjeg popisa stanovništva Republika Hrvatska je postala punopravna članica Europske Unije (EU). Ulazak u EU za Republiku Hrvatsku povijesni je događaj kojim je omogućeno slobodno kretanje hrvatskih državljana u svim zemljama EU te njihovo zapošljavanje na zajedničkom tržištu rada. Iako ta činjenica, s jedne strane, svjedoči o političkom, društvenom i gospodarskom uspjehu Republike Hrvatske, s druge strane, otvorila se mogućnost za iseljavanjem većeg broja stanovništva. Dodatni poticaj za to bila je gospodarska kriza iz 2008. koja je prouzročila veliku nezaposlenost, osobito mla-

dih. Inače, gospodarskoj krizi prethodilo je pristupanje bivših socijalističkih zemalja u EU koje su u tim okolnostima doživjele veliko iseljavanje, poglavito kao posljedica nezaposlenosti (npr. Poljska, Bugarska, Rumunjska). S obzirom na ta iskustva, Hrvatska u trenutku svog pristupanja u EU nije imala scenarij kratkoročnih i dugoročnih promjena koje bi se mogle dogoditi u društvu i gospodarstvu nakon pristupanju u EU (Akrap, 2013). Budući da je Hrvatska do pristupanja u EU imala stalni problem sa nezaposlenošću, očekivalo se pojačano iseljavanje kao i kod drugih zemalja, ali ne masovnijeg karaktera (Akrap, 2013).

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Međutim, iseljavanje koje je uslijedio najveće je od Domovinskog rata. Zapravo, recentni val iseljavanja možda je i najnepovoljniji do sada jer se odvijao u okolnostima smanjene rodnosti, prirodnog pada, ukupne depopulacije i ubrzanog procesa starenja stanovništva (Pokos, 2017). Prema službenoj statistici u razdoblju 2012. - 2019. iz Hrvatske se iselilo 242 099 stanovnika1. Zbog svega navedenoga, Hrvatska se našla među europskim zemalja s izrazito negativnim demografskim procesima, trendovima, odnosima i strukturama (Pokos, 2017). U takvim okolnostima osobito su ugroženi razvojni potencijali depopuliranih regija koje nemaju gospodarsku snagu kojom bi mogle zadržati i privući (mlado) stanovništvo. Među njima je i Istočna Hrvatska koja je jedno od najučestalijih polazišta recentnog iseljavanja sa 66 057 iseljenih u inozemstvo u istom razdoblju, odnosno 27,3 % od ukupnog broja. Cilj ovog rada je analizirati intenzitet depopulaciju Istočne Hrvatske na razini županija i gradova/općina, ukazati na razmjer depopulacije u tekućem međupopisnom razdoblju te istaknuti potrebu za planiranjem i oblikovanjem javnih politika kojima će se ublažiti daljnji negativni trendovi u Istočnoj Hrvatskoj i stvoriti preduvjeti za dinamičniji regionalni razvoj. Prostorni obuhvat istraživanja čine pet istočnohrvatskih županija (Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Virovitičkopodravska i Vukovarsko-srijemska županija) na čijem se području nalazi 127 gradova i općina2. 1 Pretpostavlja se da je broj iseljenog stanovništva u navedenom razdoblju veći zbog nepouzdanosti migracijske statistike tj. činjenice da se podaci o iseljenom stanovništvo temelje na podacima o odjavi mjesta prebivališta pojedine osobe. Naime, mnogi iseljenici prilikom iseljavanja iz Republike Hrvatske iz različitih razloga ne odjavljuju svoje mjesto prebivališta iako prema Zakonu o prebivalištu to trebaju učiniti (Pokos, 2017). 2 Zbog korištenja županijskog kriterija u definiranju prostornog obuhvata u Istočnu Hrvatsku su uključeni Pakrac i Lipik (Požeško-slavonska) te Virovitica, Pitomača, Lukač, Suhopolje, Gradine i Špišić Bukovica (Virovitičko-podravska) koji su u okviru nodalno-funkcionalne regionalizaciji Hrvatske dio Središnje Hrvatske (Lukić, 2012).

Pet istočnohrvatskih županija uključuju tradicionalne, odnosno povijesno-geografske regije Slavoniju, južnu Baranju i zapadni Srijem (te zapadne dijelove regije koje prelaze okvire tradicionalnih regija) koje se prostiru na 14 486 km² površine, odnosno na nešto više od petine (22,0 %) kopnene površine Hrvatske (Matišić i Pejnović, 2015).

Demografski i socioekonomski kontekst Istočne Hrvatske Istočna Hrvatska je najizrazitija nizinska regija Hrvatske i tradicionalni agrarni prostor koji je zahvaljujući svojim prirodno-geografskim predispozicijama usmjeren na djelatnosti primarnog sektora (Lukić, 2012). Sredinom prošlog stoljeća Hrvatska je bila pretežito poljoprivredna i seoska zemlja, a Istočna Hrvatska se 1953. godine isticala po najvišem udjelu aktivnog stanovništva u primarnom sektoru (58,2 %) i po najvišem udjelu poljoprivrednog stanovništva (62,3 %) (Živić, 2002 prema Lukić, 2012). Drugim riječima, poljoprivreda i druge primarne djelatnosti u agrarnom društvu zadržavale su stanovništvo u ruralnim područjima. Međutim, modernizacijski procesi (urbana industrijalizacija, deagrarizacija, deruralizacija) koji su nastupili tijekom druge polovice 20. st. imali su, pored pozitivnih, brojne negativne učinke na ruralnih prostor3 (Živić, 2018). Udio aktivnog stanovništva u primarnom sektoru Istočne Hrvatske smanjio se na 20 % u 2001., za razliku od ostalih dijelova Hrvatske u kojima je to smanjenje bilo jače (Lukić, 2012). Prema posljednjem popisu stanovništva taj udio je iznosio 10,7 % za razliku od nacionalnog od 5,3 % (DZS, 2011). Istodobno, orijentiranost istočnohrvatskih županija prema djelatnostima 3 Živić (2018) navodi besperspektivnost poljoprivrede, osiromašivanje stanovništva, dugoročno nepovoljnu politiku prema selu i izrazito jak ruralni egzodus.

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

primarnog sektora utjecala je na nižu razinu obrazovanosti stanovništva od drugih gospodarski heterogenijih županija, što znači da su u suvremenim tehničko-tehnološkim uvjetima razvojni potencijali regije u tom segmentu vrlo ograničeni (Živić i Pokos, 2005).4 Dakle, zbog povoljnih reljefnih, pedoloških, hidrografskih, klimatskih i prometnih obilježja Istočna Hrvatska je tijekom većeg dijela 20. st. bila dinamično demografsko područje u koje se stanovništvo doseljavalo (Lajić i Bara, 2009). Veće životne mogućnosti koje je u to vrijeme pružala poljoprivreda privlačile su u Istočnu Hrvatsku stanovništvo iz agrarno prenapučenih krških, pretežito stočarskih krajeva Dalmacije, Like, Gorskog kotara, ali i gusto naseljenih dijelova Hrvatskog zagorja i Međimurja zbog čega su ti krajevi dugo vremena biološki osvježavali Istočnu Hrvatsku (Akrap, 2002 prema Lukić, 2012). Osim toga, važno je istaknuti da se zbog društveno-gospodarskog razvoja utemeljenog na poljoprivredi na području Istočne Hrvatske razvio i jedinstven sustav centralnih naselja (Lukić, 2012). Naime, velika sela rasprostranjena po Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu naslijeđe su historijsko-geografskog razvoja naseljske mreže i rezultat vrednovanja bogate prirodne osnove u agrarnom društvu (Lukić, 2012). Zbog svega toga, Istočna Hrvatska se u odnosu na druge regije isticala po tome da najveći broj stanovnika živi u područnim centrima5, dok je u Osijeku kao vodećem centru regije živjelo 11 % stanovništva regije6 (Lukić, 2012). 4 Udio visokoobrazovanog stanovništva starog 15 i više godina prema popisu 2011.: Brodsko-posavska (9,5 %), Osječko-baranjska (12,7 %), Požeško-slavonska (10,0 %), Virovitičko-podravska (8,2 %) i Vukovarsko-srijemska (9,5 %), pri čemu su sve istočnohrvatske županije ispod nacionalne razine (16,4 %) (DZS, 2011). 5 Prema Lukiću (2012) ukupno je u gradskim naseljima Istočne Hrvatske živjelo 45,5 % stanovništva, a u ruralnim i urbaniziranim naseljima 54,5 % stanovništva. 6 U ostalim vodećim centrima regija udio stanovništva regije je bio kako slijedi: Split 20,5 %, Rijeka 28,6 % i Zagreb 31,9 % (Lukić, 2012).

Kao posljedica toga, Istočnu Hrvatsku je tijekom stabilnih uvjeta povijesnog razvoja karakterizirao stalni porast broja stanovnika (Matišić i Pejnović, 2015). Najdinamičniji demografski rast Istočne Hrvatske odvijao se u razdoblju od početka 1960-ih do početka 1990-ih; to je ekspanzivno razdoblje kada se istodobno odvijao gospodarski razvoj Hrvatske uvjetovan urbano baziranom industrijalizacijom i socijalno-prostornom pokretljivošću stanovništva (Matišić i Pejnović, 2015; Živić, 2017). U tom razdoblju demografski porast bilježe Osječko-baranjska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija, pa je Istočna Hrvatska krajem 1980-ih dosegnula gotovo milijun stanovnika, što je oko petine tadašnjeg stanovništva Hrvatske. Međutim, s početkom 1990-ih i ratnim zbivanjima bilježi se kontinuirana i osjetna depopulacija (Matišić i Pejnović, 2015). Tada nastupa depopulacijsko razdoblje Istočne Hrvatske, kao i Hrvatske u cijelosti (Živić, 2017). Iako se ukupni pad stanovništva Istočne Hrvatske bilježi od 1991., ukupna depopulacija u pojedinim županijama je nastupila puno ranije; u Virovitičkopodravskoj od popisa 1961., dok u Požeškoslavonskoj od popisa 1971. Posljedica je to naglašenih značajki ruralne periferije i slabije razvijenih središnjih naselja tih županija. Ukupna depopulacija u strukturno jačim i razvojnom dinamičnijim podunavskim županijama nastupila je kasnije (Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska od 1991.), dok Brodskoposavska županija bilježi kontinuirani rast stanovništva, prije svega zbog razvijene funkcija rada i važnosti industrije (Matišić i Pejnović, 2015). Razlike u demografskoj dinamici između županija svjedoče o značajnim razlikama u intenzitetu i smjeru društveno-gospodarskog razvoja unutar Istočne Hrvatske, posebno u smislu deagrarizacije i industrijalizacije (Živić, 2017).

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Tab. 1. Kretanje broja stanovnika po županijama Istočne Hrvatske prema popisima 2001. i 2011. godine te procjena za 2011. i 2019. godinu Promjena Indeks Indeks 2011.procjena 2011./2001. 2019. 2019./2021.

Popis 2001.

Popis 2011.

Procjena 2011.

Procjena 2019.

4 437 460

4 284 899

4 284 889

4 058 165

226 724

96,6

94,7

Istočna Hrvatska

891 259

805 998

800 169

695 252

104 917

90,4

86,9

Brodsko-posavska

176 765

158 575

157 850

136 429

21 421

89,7

86,4

Osječko-baranjska

330 506

305 032

303 904

270 877

33 027

92,3

89,1

Požeško-slavonska

85 831

78 034

77 256

65 614

11 642

90,9

84,9

Virovitičko-podravska

93 389

84 836

82 850

72 843

10 007

90,8

87,9

Vukovarsko-srijemska

204 768

179 521

178 309

149 489

28 820

87,7

83,8

Republika Hrvatska

Izvor: Matišić i Pejnović, 2015; DZS, 2020 Tijekom 1990-ih u Hrvatskoj je nastupila ukupna i prirodna depopulacija (Nejašmić, 2008). Presudni utjecaj na demografski i društveno-gospodarski razvoj u tom vremenu imali su izravni i neizravni učinci Domovinskog rata, poglavito u Istočnoj Hrvatskoj koja je pretrpjela gotovo polovinu izravnih demografskih gubitaka te procijenjenih ratnih šteta Hrvatske7 (Matišić i Pejnović, 2015). U tom međupopisnom razdoblju iznimku čini Brodsko-posavska županija koja je porast broja stanovništva zabilježila i tijekom ratnih godina, što je posljedica doseljavanja stanovništva iz Bosne i Hercegovine (tab. 1) (Matišić i Pejnović, 2015). U posljednjem međupopisnom razdoblju 2001.-2011. svih pet istočnohrvatskih županija bilježe smanjenje broja stanovnika (Matišić i Pejnović, 2015). Ukupni pad stanovništva u Istočnoj Hrvatskoj između 2001. i 2011. iznosi 7 Procjene govore se da je u Domovinskom ratu poginulo ili se još uvijek smatra nestalima više od 10 tisuća ljudi s područja pet istočnohrvatskih županija, dok je ratna šteta za isto područje prema izvješću Državne komisije za popis i procjenu ratne štete iz 1999. iznosila više od 22 milijarde kuna (oko četvrtinu procijenjenih ukupnih izravnih ratnih šteta u Republici Hrvatskoj) (Živić, 2017).

85 261, odnosno 9,6 % (tab. 1). Matišić i Pejnović zaključuju da je depopulacija tijekom 1990-ih posljedica rušilačkih učinaka rata, tranzicijske deindustrijalizacije i promjene popisne metodologije, dok je u posljednjem međupopisnom razdoblju ona prvenstveno posljedica zaostajanja tog područja u regionalnom razvoju Hrvatske.

Regionalni razvoj Istočne Hrvatske Suvremeni razvoj Hrvatske obilježen je dubokim strukturnim i dinamičkim slabostima zbog kojih se cijela Hrvatska nalazi među problemskim područjima EU. Takvo prostorno-razvojno stanje ponajprije proizlazi iz demografskoga i gospodarskog razvoja; depopulacije i starenja stanovništva s jedne strane te višegodišnje recesije s druge strane (Pejnović i Kordej-De Villa, 2015). Zbog toga je Hrvatska u prostorno-razvojnom smislu karakteristična po izrazitim razvojnim disparitetima (Pejnović i Kordej-De Villa, 2015).

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

S ciljem ublažavanja neujednačenog regionalnog razvoja, EU u provedbi svojih politika koristi NUTS statističku klasifikaciju koja služi kao alat u provedbi politika kojim se, između ostalog, utvrđuje prihvatljivost pojedinih područja za dobivanje financijskih potpora iz fondova Kohezijske politike (MRRFEU, 2019). Prema toj klasifikaciji, Hrvatska je do sada bila podijeljena na dvije NUTS 2 statističke regije (Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska). „Glavni nedostatak aktualne podjele na NUTS 2 regije jest veliki utjecaj Grada Zagreba na BDP po stanovniku Kontinentalne Hrvatske, što ima za posljedicu slabije mogućnosti korištenja regionalnih potpora za sva područja Kontinentalne Hrvatske čiji je BDP po stanovniku znatno niži od onog Grada Zagreba (MRRFEU, 2019)“8. Strukturne i dinamičke slabosti posebno se ističu u istočnohrvatskim županijama9, prvenstveno zahvaljujući međuzavisnom utjecaju više čimbenika: izravnih i neizravnih posljedica Domovinskog rata, deindustrijalizacije, neodgovarajućega modela vlasničke pretvorbe i privatizacije te pogoršanja sektorske strukture (Matišić i Pejnović, 2015). Štoviše, isti autori smatraju da je Istočna Hrvatska najveće problemsko područje Republike Hrvatske u recentnom vremenu. Osim što je bila ratom zahvaćeno područje, Istočna Hrvatska je velikim dijelom pogranično područje (u širem smislu) zbog čega je područje od poseb8 U novom financijskom razdoblju EU očekuje se primjena nove NUTS 2 klasifikacije prema kojoj će Hrvatska biti podijeljena na 4 NUTS 2 regije. Dosadašnja statistička regija Kontinentalna Hrvatska bit će podijeljena na tri regije: Panonska Hrvatska (Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičkopodravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-Baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačkomoslavačka županija), Sjeverna Hrvatska (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija) i Grad Zagreb (Narodne novine, 2019). 9 „Primjerice, Grad Zagreb (koji se nalazi na oko 105 % prosjeka razvijenosti EU) je oko tri puta razvijeniji od nekih slavonskih županija (koje su na oko 33 % prosjeka razvijenosti EU) (MRRFEU, 2019)“.

nog interesa za Republiku Hrvatsku (Zupanc, 2018)10. Potrebu za planiranjem razvoja Istočne Hrvatske u skladu sa nacionalnim interesima precizno prikazuju pokazatelji indeks demografskog resursa i indeks razvijenosti (Nejašmić i dr., 2009; Pejnović i Kordej-De Villa, 2015; MRRFEU, 2018). Naime, prema tipologiji demografskih resursa, isti su za Istočnu Hrvatsku u 2001. i 2011. pripadali tipu D. Iako je područje Istočne Hrvatske imalo relativno povoljna demografska obilježja i demografske potencijale, obilježavala ga je niska razina obrazovanosti (Pejnović i Kordej-De Villa, 2015). Premda je tip demografskih resursa za Istočnu Hrvatsku u tom razdoblju ostao isti, Istočna Hrvatska je jedina regija koja bilježi apsolutno smanjenje istog indeksa. To je odraz slabljenja ljudskih potencijala kao posljedice intenzivne emigracije (selektivne po dobi i obrazovanju) od 1990-ih godina, najprije kao posljedice Domovinskog rata, a kasnije zbog problema zapošljavanja11 (Pejnović i Kordej-De Villa, 2015). U okviru indeksa razvijenosti svih pet istočnohrvatskih županija ima status potpomognutih područja, što znači da je cijela Istočna Hrvatska ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske (Osječko-baranjska i Požeškoslavonska su u 2. skupini, a ostale u 1. skupini koju čine najmanje razvijene županije). Slično je i na razini jedinica lokalne samouprave jer svega 8 od ukupno 127 jedinica lokalne samouprave nema status potpomognutih područja. Među 8 najrazvijenijih upravnih područja su upravni gradovi Našice, Orahovica, Osijek, Požega, Slavonski Brod, Virovitica i Vinkovci te Općina Antunovac (MRRFEU, 2018) (sl. 1). 10 Naime, jedino Požeško-slavonska županija nema doticaj s granicom (Zupanc, 2018). 11 Navedeno potvrđuje i tipologija ruralnih i mješovitih područja Hrvatske (projekt CRORURIS) koja je potvrdila da većina ruralnih područja Istočne Hrvatske ima značajnu nezaposlenost (Lukić i dr., 2017).

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Sl. 1. Indeks razvijenosti po upravnim gradovima i općinama Istočne Hrvatske u 2017. Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2020, Zagreb. Drugim riječima, najrazvijenija su urbana i suburbana područja, no treba naglasiti da će ishod novog ažuriranja indeksa razvijenosti vjerojatno i po njih biti nepovoljan. Prema tome, cijela regija zaostaje za ostalim dijelovima Hrvatske, što znači da su mnogi krajevi Istočne Hrvatske na putu da postanu (ako već nisu) marginalne zone i demografska periferija. Desetak godina ranije situacija je bila znatno povoljnija. Tada je Nejašmić (2008) pretpostavio da od svih područja koja su bila zahvaćena ratom, ona u Istočnoj Slavoniji i Baranji imaju najmanje šanse većim dijelom postati demografski ispražnjena područja. Dodatno istaknimo indeks specijalizacije gospodarske strukture prema kojemu je

Istočna Hrvatska specijalizirana, odnosno funkcionalno usmjerena prema poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (Pejnović i KordejDe Villa, 2015) zbog čega istočnohrvatske županije po svojoj gospodarskoj strukturi najviše nalikuju Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Ličko-senjskoj županiji tj. drugim tradicionalnim poljoprivrednim regijama12. Nepovoljne vrijednosti prethodno istaknutih pokazatelja najbolje ilustrira nezaposlenost koja je važno problemsko obilježje u kontekstu proučavanje suvremene depopulacije u Istočnoj Hrvatskoj. Prije ulaska Hrvat12 Preporučujemo detaljnije vidjeti indekse specijalizacije gospodarske strukture po regijama i županijama (Pejnović i Kordej-De Villa, 2015).

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Sl. 2. Kretanje stope nezaposlenosti po županijama Istočne Hrvatske 2011.-2019. Izvor: Digitalna komora, HGK Zagreb. ske u EU demografi su tom problemu posvećivali posebnu pažnju s obzirom na to da se na primjeru drugih zemalja pokazao kao jedan od ključnih čimbenika iseljavanja (Akrap, 2013). Zato primjer Istočne Hrvatske najbolje opisuje očekivani slijed procesa. Naime, gospodarska kriza produbila je nezaposlenost u regiji zbog čega su stope nezaposlenosti tijekom recesija bile izrazito visoke, posebno u 2014. kada dosežu svoj vrhunac (Virovitičkopodravska 38,1 %, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska 38,0 %, Osječko-Baranjska 34,3 % i Požeško-Slavonska 31,4 %) (sl. 2). Istovremeno, najviša stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj bila je 17,3 % u 2013. i 2014., što znači da je Istočna Hrvatska u raz-

doblju recesije imala stope nezaposlenosti i dvostruko veće od nacionalnog prosjeka, a od pojedinih županija i višestruko veće (npr. vrhunac stopa nezaposlenosti 2014. u Gradu Zagrebu je iznosio 11,2 %, a u Istarskoj županiji 12,9 %) (HGK, 2020). Stoga, tako nepovoljna socio-ekonomska situacija imala je presudni učinak na iseljavanje iz Hrvatske u recentnom razdoblju. Kombinacija loše ekonomske situacije i negativnog društveno-političkog ozračja u zemlji te ponude poslova i životnih mogućnosti u inozemstvu, produbili su postojeće regionalne disparitete Hrvatske, „ispraznili“ Istočnu Hrvatsku i potpuno ugrozili perspektivu regije. Posljedice zaostajanja Istočne Hr-

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

vatske u regionalnom razvoju Hrvatske su: promjena dinamike i strukture stanovništva, selektivna migracija, demografsko starenje, prirodna i ukupna depopulacija, krajnje nepovoljno opće kretanje stanovništva, ugrožavanje demografskih resursa te promjena identiteta regije, posebice kod mladog stanovništva, za koje ova regija prestaje biti perspektivna za rad i stanovanje (Matišić i Pejnović, 2015). To nas navodi na zaključak da su zaostajanje u regionalnom razvoju i negativni učinci demografskih trendova u uzročnoposljedičnoj vezi.

Demogeografski razvoj Istočne Hrvatske 2011.2019. S obzirom na to da je od prošlog popisa stanovništva prošlo gotovo desetljeće, javila se potreba za analizom razvoja stanovništva u Istočnoj Hrvatskoj kako bi se dobila jasnija slika o intenzitetu depopulacije i perspektivama Istočne Hrvatske na nižoj prostornoj razini. Treba naglasiti da će slika depopulacije Istočne Hrvatske biti cjelovita tek s objavom rezultata idućeg popisa stanovništva na razini naselja. Stoga u nastavku slijedi analiza ukupnog, prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva u županijama, gradovima i općinama Istočne Hrvatske u razdoblju 2011.-2019.

Ukupno (opće) kretanje stanovništva U ovom trenutku, procjene govore da je broj stanovnika u svih pet istočnohrvatskih županija u razdoblju od popisa 2011. do prosinca 2019. značajno smanjen; u Brodsko-posavskoj za 21 421 (-13,6 %), u Osječko-Baranj-

skoj za 33 027 (-10,9 %), u Požeško-slavonskoj za 11 642 (-15,1 %), u Virovitičko-podravskoj za 10 007 (-12,1 %) te u Vukovarsko-srijemska za 28 820 (16,2 %) (tab. 2) (DZS, 2012; 2020). Ukupno smanjenje za Istočnu Hrvatsku u istom razdoblju iznosi 104 917 (što je više nego broj stanovnika Grada Osijeka prema popisu 2011.). Na temelju dostupnih podataka vidljivo je da je zaključno s 2019. u svih pet županija zabilježeno veće smanjenje stanovništva nego u cijelom prethodnom međupopisnom razdoblju. Prikazani podaci upućuje na nastavak produbljivanja negativnih demografskih trendova iz prošlog stoljeća, odnosno ukupne depopulacije, posebice u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji (Živić, 2018). Razmjer ukupne depopulacije Istočne Hrvatske još bolje se uočava kada promotrimo ukupno kretanje stanovništva po upravnim gradovima i općinama. Kao i na županijskoj razini, svi upravni gradovi i općine bilježe smanjenje broja stanovnika, najviše Osijek (-6.715 stan.; -6,2 %), Slavonski Brod (-5.919 stan.; -10,0 %) i Vukovar (-5.132 stan.; 18,6 %). Međutim, posebno je problematično relativno smanjenje broja stanovnika u pograničnim područjima koja otprije bilježe izrazito negativne demografske trendove, to su općine Stara Gradiška (-33,5 %), Okučani (-30,8 %), Popovac (-29,8 %), Tompojevci (-29,6 %), Tovarnik (-28,7 %) i Draž (-28,2 %) (sl. 3). Stoga bi se Istočna Hrvatska najbolje mogla opisati u sljedećoj rečenici: „Riječ je o prostoru koji je u manje od pola stoljeća od „obećane“ zemlje s brojnom imigracijom i mladim stanovništvom postao jakim žarištem depopulacije, iseljavanja i ostarjelosti populacije (Živić, 2017, 25).“

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Sl. 3. Ukupno kretanje stanovništva po upravnim gradovima i općinama Istočne Hrvatske 2011.-2019. Izvor: Gradovi u statistici, DZS, Zagreb

Prirodno kretanje stanovništva U posljednjem međupopisnom razdoblju negativno prirodno kretanje postalo je sve izraženiji čimbenik depopulacije Istočne Hrvatske (Matišić i Pejnović, 2015). Hrvatska u posljednja tri desetljeća, kao i sve druge bivše socijalističke zemlje – nove članica EU, bilježi značajno smanjenje broja živorođenih. Štoviše, Hrvatska je u 2017. godini zabilježila najnižu stopu ukupnog fertiliteta (Fihel i Okolski, 2019). Tri su glavne skupine čimbenika koji značajno određuju trendove prirodnog kretanja u novim članicama EU: postmodernističke vrijednosti posebno kod mladih (osobna sloboda, samoispunjenje i indvidualna postignuća), ekonomska obilježja

tipična za bivše socijalističke zemlje kao posljedica tranzicije (razlike u dohotku, deregulacija tržišta rada, restrukturiranje gospodarstva i visoka nezaposlenost) i smanjenje državnih davanja za javne socijalne politike (roditeljske naknade, produženi boravak djece u dječjim vrtićima) (Fihel i Okolski, 2019). Uslijed toga, posebno je ugrožena demografska budućnost gospodarski slabije razvijena područja. Među njima su i istočnohrvatske županije koje u razdoblju 2011.-2019. bilježe prirodnu depopulaciju. Prirodna depopulacija uglavnom je proporcionalna veličini populacije svake županije. Prema apsolutnim vrijednostima prirodna depopulacija je najveća u Osječko-baranjskoj županiji, no ističe se i Brodsko-posavska iako

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE?

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Tab. 2. Prirodno kretanje i vitalni indeks po županijama Istočne Hrvatske 2011.-2019. Prosječna godišnja prirodna promjena

Vitalni indeks

Živorođeni

Umrli

Prirodna promjena

Brodsko-posavska

17 937

28 212

-10 275

-1 142

63,6

Osječko-baranjska

37 623

52 741

-15 118

-1 680

71,3

Požeško-slavonska

5 889

9 183

-3 294

-366

64,1

Virovitičko-podravska

6 484

10 376

-3 892

-432

62,5

Vukovarsko-srijemska

14 174

21 620

-7 446

-827

65,6

Ukupno

82 107

122 132

-40 025

-4 447

67,23

Županija

Izvor: Gradovi u statistici, DZS, Zagreb.

Sl. 4. Stopa prirodne promjene i opća stopa neto migracije po upravnim gradovima i općinama Istočne Hrvatske 2011.-2019. Izvor: Gradovi u statistici, DZS, Zagreb.

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

je prema zadnjem popisu imala manji broj stanovnika te povoljniju dobnu strukturu stanovništva od Vukovarsko-srijemske. S druge strane, vitalni indeks (broj živorođenih u odnosu na 100 umrlih) preciznije prikazuje razmjer prirodne depopulacije te govori o posljedicama ranije (selektivne) emigracije koja je izrazito narušila dobnu strukturu stanovništva Istočne Hrvatske. Tako Osječko-baranjska županija sa vrijednošću od 71,3 ima najmanje nepovoljan vitalni indeks (tab. 2). Na razini upravnih gradova i općina jedine dvije općine koje imaju pozitivnu prirodnu promjenu su Voćin (125; 326 živorođenih, 221 umrlih) i Vođinci (26; 238 živorođenih, 189 umrlih), dok Općina Strivizojna ima jednak broj živorođenih i umrlih (238). Kao i kod ukupne depopulacije, Osijek (-3 816; 8 349 živorođenih, 12 165 umrlih), Vukovar (-1 675; 1 871 živorođenih, 3 546 umrlih) i Slavonski Brod (-1 436; 4 643 živorođenih, 6 079 umrlih) bilježe apsolutno najveći intenzitet prirodne depopulacije. Promatrajući stopu prirodne promjene (razliku živorođenih i umrlih na 1000 stanovnika) od 2011. do 2019. uočava se kontinuirano pogoršanje koje doseže svoj vrhunac 2017. kada samo tri općine imaju pozitivan predznak (Voćin 2; Punitovci 1; Davor 1) (sl. 4). S druge strane, najnegativnije vrijednosti bilježi Općina Draž (-28) u 2017. te Općina Stara Gradiška (-29) godinu prije. Prirodna depopulacija neizravna je posljedica emigracije iz prošlosti zbog čega će novo iseljavanje stanovništva iz Istočne Hrvatske još više umanjiti reprodukcijske potencijale stanovništva.

Mehaničko kretanje stanovništva Istočna Hrvatska danas je izrazito emigracijsko područje (Živić, 2018). Pored objektivnih (ulazak u EU, životni standard odredišnih

zemalja te velike nezaposlenosti u ishodištu iseljavanja) i subjektivnih čimbenika, odluku o migraciji bitno olakšava mogućnost lakog povezivanja s osobama koje su već emigrirala, osobito putem suvremenih kanala komuniciranja (društvenih mreža) (Rajković Iveta i Horvatin, 2017). U razdoblju 2011.-2019. Istočnu Hrvatsku je zahvatilo iseljavanje koje je obilježilo noviju hrvatsku povijest. Broj iseljenih u inozemstvo (68 417) višestruko nadmašuje broj doseljenih iz inozemstva (16 317), pri čemu je najviše iseljenih u inozemstvu iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije (tab. 3). S obzirom na to da javno dostupni podaci o unutarnjoj migraciji između županija ne sadrže točno odredište, nego se bilježe kao doseljeni ili odseljeni u ostale županije, nije moguće precizno utvrditi migracijski saldo na razini Istočne Hrvatske, već samo po pojedinim županijama. To znači da su u te podatke uključeni i podaci o unutarnjoj migraciji između istočnohrvatskih županija. U svakom slučaju, svih pet županija ima negativan migracijski saldo sa ostalih županijama (tab. 3). Izdvojimo podatak da u svaku županiju u istom razdoblju doseljava znatno veći udio stanovništva iz ostatka Hrvatske nego iz inozemstva, posebno u Virovitičko-podravsku (76,2 %), dok je kod iseljavanja kod svih županija taj udio podjednak, pri čemu se Virovitičko-podravska ističe i po većem broju iseljenih u ostatak Hrvatske (52,1) nego u inozemstvo. Uzroke takvog stanja trebalo bi dodatno istražiti, no činjenica je da je Virovitičko-podravska županija cijelo promatrano razdoblje imala najveću ili jednu od najvećih stopa nezaposlenosti (sl. 2). Zanimljivo je isto promotriti na razini upravnih gradova i općina. Najveći udio iseljenih u inozemstvo imaju općine Borovo

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Tab. 3. Mehaničko kretanje po županijama Istočne Hrvatske u razdoblju 2011.-2019. Županija Brodsko-posavska

Doseljeni Iseljeni Ukupno Doseljeni iz Ukupno Iseljeni u iz drugih % % u druge % % doseljeni inozemstva odseljeni inozemstvo županija županije 9 481 5 611 59,2 3 870 40,8 26 287 12 577 47,8 13 710 52,2

Osječko-baranjska

16 600

11 305

68,1

5 295

31,9

39 042

17 553

45,0

21 489

55,0

Požeško-slavonska

5 131

3 752

73,1

1 379

26,9

14 529

6 793

46,8

7 736

53,2

Virovitičko-podravska

4 780

3 642

76,2

1 138

23,8

13 075

6 809

52,1

6 266

47,9

Vukovarsko-srijemska

11 075

6 440

58,1

4 635

41,9

34 497

15 281

44,3

19 216

55,7

Ukupno

47 067

30 750

65,3

16 317

34,7 127 430

59 013

46,3

68 417

53,7

Izvor: Doseljeno i odseljeno stanovništvo - pregled po županijama, DZS.

Sl. 5. Udio iseljenih u inozemstvo od ukupnog broja iseljenih po upravnim gradovima i općinama u Istočnoj Hrvatskoj 2011.2019. (%). Izvor: Gradovi u statistici, DZS, Zagreb.

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

(60,7 %), Negoslavci (59,9 %), Babina Greda (57,4 %), Gunja (55,3 %) i dr. S druge strane, najmanji udio iseljenih imaju općine Levanjska Varoš (8 %), Podravska Moslavina (14,0 %) i Lovas (14, 6 %) (sl. 5). Postojanje znatnih razlika na tako malom prostoru zavrjeđuje zasebno istraživanje, no veliki utjecaj na to zasigurno ima povoljniji dobni sastav kod jednih odnosno apsolutno mala populacija kod drugih. Pozitivan migracijski saldo jedino ima Općina Čaglin (129; 762 doseljenih, 633 iseljenih). Apsolutnu najveći intenzitet emigracijske depopulacije bilježe Slavonski Brod (-3 848; 7 096 doseljenih, 10 944 iseljenih), Vukovar (-3 696; 5 544 doseljenih,

9 249 iseljenih) i Županja (-1 946; 1 484 doseljenih, 3 430 iseljenih). Kad je u pitanju opća stopa neto migracije (razlika doseljenih i iseljenih na 1000 stanovnika) od 2011. do 2019. uočava se sličan trend kao i kod prirodnog kretanja, ali sa još nepovoljnijim vrijednostima (najbolji pokazatelj toga su vrijednosti na osi y na sl. 4). Izdvojimo i ovdje 2017. godinu u kojoj su pojedine općine imale izrazito nepovoljnu opću stopu neto migracije (Štitar -92, Gunja -80, Tovarnik -80, Tompojevci -73 itd.), što samo potvrđuje intenzitet emigracije iz Vukovarsko-srijemske županije u toj godini. Istodobno, iste godine Općina Nuštar jedina u Istočnoj Hrvatskoj ima pozitivnu opću stopu neto migracije (sl. 6).

Sl. 6. Opća stopa neto migracije po upravnim gradovima i općinama u Istočnoj Hrvatskoj 2017. godine Izvor: Gradovi u statistici, DZS, Zagreb

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Temeljnim uzrokom iseljavanje iz Istočne Hrvatske pojedini autori smatraju suvremeni razvoj poljoprivrede odnosno probleme koje se uz nju vežu (npr. usitnjenost posjeda) (Akrap, 2014 prema Pokos, 2017). Akrap ističe da je iseljavalo stanovništvo koje je napuštalo poljoprivredu te se nije moglo zaposliti u drugim djelatnostima te naglašava činjenicu da mali i srednji gradovi nisu mogli zadržati većinu deagrariziranog stanovništva iz svojih gravitacijskih zona (Akrap, 2014 prema Pokos, 2017). Prethodno je vezano za propadanje industrije koja je u predratnom razdoblju bila okosnica gospodarskog razvoja i činjenice da oslanjanje gospodarskog razvoja na poljoprivredu, koja je opterećena strukturnim slabostima i nije prilagođena poslovanju u tržišnim uvjetima, nije dovoljna supstitucija za propalu industriju (Matišić i Pejnović, 2015). Isti autori takvo stanje nazivaju inverzijom gospodarsko-socijalne strukture koja je generator trajne socijalne krize zbog čega se naseljenost neće moći dugoročno stabilizirati. Rajković Iveta i Horvatin (2017) u istraživanju koje je provedeno među mladim, uglavnom visokoobrazovanim Slavoncima koji su odselili u Irsku, potvrđuju da su glavni motivi iseljavanja ekonomske naravi. Međutim, ističu se i drugi motivi: nezadovoljstvo trenutnim društveno-političkim stanjem, pozitivna iskustva prijašnjih migranata, mogućnost brzog pronalaska posla, jednostavna birokracijska procedura, znanje engleskog jezika i dr. Prethodne spoznaje navode na zaključak da su strukturni problemi zaostajanja Istočne Hrvatske u regionalnom razvoju temeljni objektivni čimbenik iseljavanja, ali i da postoje brojni isprepleteni subjektivni motivi koji, osim o objektivnim okolnostima, ovise i o životnim stilovima stanovništva. Kao i u slučaju drugih novih članica EU (Fihel i Okolski, 2019), iz Hrvatske je velikim dijelom iseljavalo mlađe stanovništvo. Posebno je za-

paženo naglo povećanje iseljenika u najnižim dobnim skupinama (0-4, 5-9 i 10-14), što znači da je posrijedi veći broj spajanja obitelji u inozemstvu i iseljavanja cijelih obitelji (Pokos, 2017).

Perspektiva razvoja stanovništva i regionalnog razvoja Zajedničkim učincima prirodne depopulacije i emigracijske depopulacije Istočne Hrvatske ubrzava se proces starenja stanovništva tj. sužava se (pred)radni i (pred)fertilni kontingent stanovništva. Prema procjeni dobne strukture stanovništva za 2019. u odnosu na 2011. godinu vidljivo je izrazito pogoršanje odnosa mladog i starog stanovništva za cijelu Hrvatsku. U promatranom razdoblju ističe se veliko smanjenje udjela mladog stanovništva u svim županijama Istočne Hrvatske, a najviše u Brodsko-posavskoj županiji13 (-2,9 %) (tab. 4). Zbog takvog odnosa među dobnim skupinama, odnosno narušene dobne strukture stanovništva, razvoj stanovništva regije ide u smjeru daljnje depopulacije. Posebice zbog činjenice da doseljavanje ne može nadmašiti iseljavanje, ni unutar Hrvatske, a pogotovo s inozemstvom. To znači da su razvojni potencijali ionako slabo razvijene regije dodatno umanjeni. Drugim riječima, ugrožen je budući društveno-gospodarski razvoj regije, čime je upitna dugoročna funkcionalna održivost ovog prostora. Nejašmić (2008) ističe da dosadašnja iskustva potvrđuju da društvo reagira na nepo13 Osim toga, u promatranom razdoblju zabilježeno je značajno smanjenje ženskog stanovništva u dobi 0-14, što je pokazatelj budućeg reprodukcijskog potencijala stanovništva: Brodsko-posavska (-25,6 %), Osječko-baranjska (-18,5 %), Požeško-slavonska (-26,1 %), Virovitičko-podravska (-20,6 %) i Vukovarsko-srijemska (-26,4 %). Smanjenje za cijelu Hrvatsku iznosi -10,6 % (DZS, 2011; 2020).

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Tab. 4. Dobna struktura 2011. i procjena dobne strukture 2019. po županijama u Istočnoj Hrvatskoj 0-14

2011. 15-64

65+

0-14

2019. 15-64

Brodsko-posavska

17,7

64,7

17,6

14,8

64,9

20,3

Osječko-baranjska

15,3

67,8

16,9

14,0

66,1

19,9

Požeško-slavonska

16,8

65,3

17,9

14,8

64,2

21,0

Virovitičko-podravska

15,9

67,0

17,1

14,6

65,5

19,9

Vukovarsko-srijemska

16,9

66,0

17,1

14,9

64,4

20,7

Republika Hrvatska

15,2

67,1

17,7

14,4

64,9

20,7

Županija/država

65+

Izvor: Gradovi u statistici, DZS, Zagreb. voljna kretanja s ciljem sprječavanja ili ublažavanja istih, no u pravilu intervenira tek nakon što se problem produbi i izazove krizna stanja. Iako se na temelju prethodnih iskustava moglo predvidjeti i ublažiti scenarij masovnog iseljavanja iz Istočne Hrvatske nakon ulaska u EU, intervencija je uslijedila naknadno tek kada je iseljavanje iz (Istočne) Hrvatske dosegnulo svoj vrhunac. Naime, Vlada Republike Hrvatske je prepoznala problem zaostajanja Istočne Hrvatske u regionalnom razvoju i iseljavanja te je u 2017. godini osnovala Projekt Slavonija, Baranja i Srijem kako bi za područja u Istočnoj Hrvatskoj osigurala sredstva iz europskih fondova (MRRFEU, 2020). Ujedno je osnovan i Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem kao savjetodavno tijelo u području koordinacije i provedbe praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i nacionalnih izvora (MRRFEU, 2020). Dakle, državna intervencija usmjerena prema problemskoj regiji došla je nakon što se velik broj stanovnika iselilo, prije svega uslijed manjka radnih mjesta, ali i drugih mogućnosti koje, osobito za mlade, nude razvijeniji krajevi Hrvatske i inozemstvo. Bez obzira na to, najprije je potreb-

no evaluirati Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, odnosno mjerljive učinke tog projekta kako bi se utvrdilo jesu li imali pozitivan utjecaj na regionalni razvoj Istočne Hrvatske i ublažavanje negativnih socio-ekonomskih i demografskih trendova. Osim gospodarskih i socijalnih mjera, potrebno je provoditi mjere obiteljske politike s ciljem postizanja blagostanja obitelji, posebno u smislu usklađivanja podizanja djece sa poslovnim obvezama. Ujedno, potrebno je provoditi proimigracijske politike s ciljem poticanja mlađe populacije na ostanak, dolazak ili povratak u depopulacijska područja koja imaju izrazito narušenu dobnu strukturu stanovništva (Čipin i dr., 2014). U tom kontekstu, javne politike posebno trebaju biti usmjerene prema stambenom zbrinjavanju mladih. Na kraju, ublažavanje i potencijalno preusmjeravanje demografskih i drugih razvojnih trendova područja Istočne Hrvatske u kojima je to još moguće ostvarivo je ako se u bavljenju razvojnom problematikom depopulacijskih područja pristupa cjelovito i dugoročno te stalnim praćenjem učinaka mjera javnih politika koje bi trebale biti utemeljene na suvremenim istraživanjima.

Ivan Majstorić: DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020, 45-61

Zaključak Istočna Hrvatska problemska je regija koja zbog svojih strukturnih i dinamičnih slabosti izrazito zaostajanje u regionalnom razvoju Hrvatske. To je posljedica izravnih i neizravnih posljedica Domovinskog rata, deindustrijalizacije, neodgovarajućega modela vlasničke pretvorbe i privatizacije te pogoršanja sektorske strukture. Jedno od prepoznatljivih problemskih obilježja regije jest iznadprosječna nezaposlenost u odnosu na cijelu Hrvatsku. Na temelju rezultata istraživanja utvrđeno je da je ukupna depopulacija u recentnom razdoblju zahvatila sve županije, gradove i općine u Istočnoj Hrvatskoj, pri čemu je osobito izražena emigracijska depopulacija. Kako službeni podaci nisu potpuno pouzdani, stvarno iseljavanje iz Istočne Hrvatske u recentnom razdoblju vjerojatno je i veće. S druge strane, prirodna depopulacija kao posljedica selektivne migracije osobito je izražena u onim područjima, poglavito ruralnim, u kojima je dobno-spolna struktura stanovništva otprije narušena. S obzirom na to da je Istočna Hrvatska slojevita problemska regija (ruralna, pogranična, dijelom brdsko-planinska i područje koje je bilo zahvaćeno ratom), depopulacija nakon ulaska u EU nije bila neočekivani scenarij. Nakon snažnog vala iseljavanja razvojni potencijali regije trajno su umanjeni te je potencijalno smanjenje zaostajanja u regionalnom razvoju teško ostvarivo unatoč pokretanju Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Iako projekt može rezultirati pozitivnim učincima, ublažavanje daljnjeg iseljavanje i stvaranje preduvjeta za dinamičniji regionalni razvoj potrebno je temeljiti na sustavnim interdisciplinarnim i multidisciplinarnim pristupima planiranju razvoja problemskih regija koji u obzir uzimaju sve aspekte razvoja regije, uvažavajući potrebe lokalnog stanovništva kako bi se, u konačnici, mogla postići funkcionalna održivost prostora.

Literatura Akrap, A., 2013: Demografski pogled na ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, Hrvatska revija, Matica Hrvatska, Zagreb. Fihel, A., Marek O. (2019): Population decline in the post-communist countries of the European Union, Population & Societies 567 (6), 1-4. Lajić, I., Bara, M., 2009: Ratovi, kolonizacija i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom stoljeću, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb. Lukić, A., 2012: Mozaik izvan grada: tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, Meridijani, Samobor. Kordej-De Villa, Ž., Pejnović, D., 2015: Planska područja Hrvatske u kontekstu regionalne politike, Hrvatski geografski glasnik 77(1), 47-69. Matišić, M., Pejnović, D., 2015: Uzroci i posljedice zaostajanja Istočne Hrvatske u regionalnom razvoju Hrvatske, Hrvatski geografski glasnik 77 (2), 101-140. Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb. Nejašmić, I., 2008: Stanovništvo Hrvatske: demogeografske studije i analize, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb. Nejašmić, I., Toskić, A., Mišetić, R., 2009: Demografski resursi Republike Hrvatske: sintetični pokazatelji za županije, gradove i općine, Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo. Pejnović, D., Kordej-De Villa, Ž., 2015: Demografski resursi kao indikator i čimbenik dispariteta u regionalnom razvoju Hrvatske, Društvena istraživanja 24 (3), 321-343. Pokos, N., 2017: Osnovna demografska obilježja suvremenog iseljavanja iz Hrvatske, Političke analize 8 (31), 16-23. Rajković Iveta, M., Horvatin, T., 2017: Suvremeno iseljavanje iz Hrvatske u Irsku s posebnim osvrtom na mlade iz Slavonije, Migracije i etničke teme 33 (3), 247-274.

Zupanc, I., 2018: Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011., Migracijske i etničke teme 34 (2), 113-142. Živić, D., Pokos, N., 2005: Odabrani sociodemografski indikatori razvijenosti Hrvatske i županija, Revija za sociologiju 36 (3-4), 207-224. Živić, D., 2017: Demografsko pražnjenje Istočne Hrvatske, Političke analize 8 (31), 24-32. Živić, D., 2018: Depopulacija i starenje u Istočnoj Hrvatskoj, Diacovensia 26 (4), 657-679.

Izvori Čipin, I., Akrap, A., Knego, J., Međimurec, P., Đurđević. K:, 2014: Stručna podloga za izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske: Demografski scenariji i projekcije, Ekonomski fakultet u Zagrebu i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Prostorno/StrategijaPR/Demografski_scenariji_i_migracije.pdf Državni zavod za statistiku, 2011: Popis stanovištva, kućanstava i stanova 2011., https://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku, 2020: Doseljeno i odseljeno stanovništvo - pregled po županijama, https://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku, 2020: Gradovi u statistici, https://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku, 2020: Procjena stanovništva republike hrvatske u 2019., https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/07-01-03_01_2020.htm Hrvatska gospodarska komora, 2020: Digitalna komora, gospodarske informacije, https://digitalnakomora.hr/e-gospodarske-informacije/poslovne-informacije/vodici Lukić, A., Radeljak Kaufmann, P., Zupanc, I, Valožić, L., Žilić, I., 2017: Scenariji razvoja ruralnih područja Hrvatske do 2030., Znanstveni kolokvij uspostavnog projekta Hrvatske zaklade za znanost, Primjena metode scenarija u planiranju i razvoju ruralnih područja Hrvatske, 22. rujna 2017., Zagreb. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFFEU), 2020: Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, https:// razvoj.gov.hr/istaknute-teme/projekt-slavonija-baranja-i-srijem-4234/4234 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFFEU), 2019: Predstavljena studija o izradi prijedloga nove NUTS 2 klasifikacije, https://razvoj.gov.hr/vijesti/predstavljena-studija-o-izradi-prijedloga-nove-nuts-2-klasifikacije/3945 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFFEU), 2018: Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti 2018., https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/ vrijednosti-indeksa-razvijenosti-i-pokazatelja-za-izracun-indeksa-razvijenosti-2018/3740 NN 125/2019, Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.), https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_12_125_2507.html

Primljeno: 18. 2. 2021. Ivan Majstorić, univ. bacc. geogr., bacc. oec.

Slunjska 6, 35 000 Slavonski Brod, Hrvatska, e-mail: majstoric.ivan@gmail.com

Prihvaćeno: 9. 3. 2021.

K A R TA G O V O R I

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

Analiza uzoraka naseljenosti u avarskom periodu u Kontinentalnoj Hrvatskoj na temelju rimskih ostataka

Sl.1. Vrsta rimskih lokaliteta i rimskih cesti u Kontinentalnoj Hrvatskoj Izvor: Geofabrik, 2018; DGU, 2016; IARH, 2017 Cilj ove vizualizacije rimskih lokaliteta, rimskih cesti i avarskih lokaliteta te njihova kategorizacija donošenje je zaključaka vezanih uz lokacije naselja i uzoraka naseljenosti u Kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom avarskog doba, odnosno za vrijeme ranog srednjeg vijeka od 5. stoljeća do kraja 8. stoljeća. Rimski ostaci arhitekture i prometnica osnova su za naseljavanje i gospodarstvo novih doseljenika na prostor Kontinentalne Hrvatske. U avarskom periodu u Kontinentalnoj Hrvatskoj ističu se vojni značaj ostataka Dunavskog limesa (sl. 1) koji je tada bio odskočna daska Avara i Slavena za napade prema jugoistoku i Bizantskom Carstvu. Također, ističe se podravska magistrala kao najbolje očuvana rimska prometnica u to doba na prostoru Kontinentalne Hrvatske koja je Avarima i Slavenima služila kao vojna ruta prema zapadu i Franačkom Carstvu. Posavska magistrala i ostaci nekadašnje rimske kolonije Siscije na prostoru današnjeg grada Siska služili su Slavenima kao baza za napade prema jugu i Jadranskom moru.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

Sl.2. Karakteristika avarskih lokaliteta u Kontinentalnoj Hrvatskoj Izvor: Geofabrik, 2018; DGU, 2016; IARH, 2017; Šmalcelj Novaković, P., 2020 Kategorizacijom avarskih lokaliteta može se zaključiti gdje je naseljenost u to doba bila najintenzivnija te koja su njezina obilježja. Najbolji dokaz avarske prisutnosti u Kontinentalnoj Hrvatskoj ostaci su njihovih groblja, koje govore o veličini tadašnjih naselja. Najviše avarskih ukopa dosada otkriveno je u slavonskim naseljima Privlaci, Nuštru, Starim Jankovcima, Bijelom Brdu i Šarengradu. Izuzimanjem onih avarskih lokaliteta koji su nastali na temeljima već postojećih rimskih naselja dobivamo naselja koja su nastala isključivo u avarskom periodu, a to su Otok u Vukovarsko-srijemskoj županiji te Brodski Drenovac i Brestovac u Požeško-slavonskoj županiji (sl. 2). Osvajanjem područja Srednje Europe Avari su otvorili put za naseljavanje tog područja, primarno Slavenima, gdje su oni i danas prisutni. Svojom vladavinom potaknuli su snažnije naseljavanje osvojenog prostora, što je pokrenulo mijenjanje načina života s nomadskog na sjedilački s naglaskom na poljoprivredu i stočarstvo te je tako naseljavanje postajalo sve intenzivnije, a populacijski tokovi prema Kontinentalnoj Hrvatskoj sve jači. Kako bi smo riješili sve zagonetke koje nam je povijest ostavila u naslijeđe potrebno je nastaviti s istraživanjima. Daljnjim terenskim istraživanjima trebala bi se pokušati identificirati cjelokupna mreža rimskih prometnica te doći do novih spoznaja o avarskom periodu u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a pogotovo u Središnjoj Hrvatskoj, gdje nedostaju sustavna arheološka

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

istraživanja toga perioda. Naglasak bi trebao biti na interdisciplinarnom pristupu istraživanjima, popularizaciji znanosti i uključivanja geografskog pogleda i pristupa istraživanjima. Navedena istraživanja mogu se primijeniti u turističkoj valorizaciji Kontinentalne Hrvatske koja ima jako puno potencijala za daljnji razvoj.

Lorena Jurakić

Literatura i izvori Državna geodetska uprava (DGU), 2016: Središnji registar prostornih jedinica RH (GIS shapefleovi), Zagreb. Geofabrik, 2018: Croatia, https://download.geofabrik.de/europe/croatia.html (19.12.2018.). Institut za arheologiju (IARH), 2017: Antički arheološki lokaliteti Republike Hrvatske, http://baza.iarh.hr/public/locality/map (15.10.2020.). Jurakić, L., 2021: Analiza uzoraka naseljenosti u avarskom periodu u Kontinentalnoj Hrvatskoj, Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Šmalcelj Novaković, P., 2020: Tablica avarskih nalazišta, Institut za arheologiju, Zagreb.

MREŽNI HORIZONTI

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

Euromediteranski seizmološki centar, EMSC – https://www.emsc-csem.org/#2 Nakon potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka i potresa kod Petrinje 29. prosinca 2020. godine još jednom smo postali svjesni opasnosti od potresa koji mogu pogoditi mjesto u kojem živimo. Kako je nakon tih snažnih potresa uslijedila serija potresa različite jačine internetska stranica Euromediteranskog seizmološkog centra postala je stranica koju smo često posjećivali kako bismo saznali gdje je bio epicentar potresa te koliko je iznosila njegova magnituda.

Internetska stranica EMSC-a

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

Dio izvješća EMSC-a o potresu kod Petrinje 29. prosinca 2020.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

Euromediteranski seizmološki centar (eng. European-Mediterranean Seismological Centre – EMSC, fr. Centre Sismologique Euro-Méditerranéen – CSEM) je međunarodna, nevladina i neprofitna znanstvena organizacija koja je osnovana kako bi pratila potrese koji se javljaju u euromediteranskoj regiji. Posebno se prate destruktivni potresi, koji imaju najveći utjecaj na život ljudi. Cilj je organizacije što brže (unutar jednog sata od pojave potresa) određivanje epicentra, ali i drugih obilježja takvih potresa. Članstvo EMSC-a danas čine 84 instituta iz 55 zemalja, a član te organizacije iz Hrvatske je Geofizički zavod Andrije Mohorovičića i Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a. EMSC je osnovana 1975. godine na preporuku Europske seizmološke komisije (ESC). Vijeće Europe odredilo je 1987. godine EMSC za organizaciju koja će davati upozorenja na potrese u okviru Europskog sustava uzbunjivanja u skladu s Otvorenim djelomičnim ugovorom (OPA) o sprječavanju, zaštiti i organizaciji u slučaju velikih prirodnih i tehnoloških katastrofa. Jedan od zadataka ove organizacije je i promicanje seizmoloških istraživanja, zbog čega EMSC sudjeluje u brojnim europskim i međunarodnim projektima. U široj javnosti ova je organizacija najprepoznatljivija po njihovim internetskim stranicama koje sadrže brojne informacije o potresima, ne samo na prostoru Sredozemlja, već i u cijelom

Interaktivna karta potresa

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

svijetu. Na njima se, osim popisa nedavnih potresa, može pronaći i popis značajnih potresa koji su se u svijetu dogodili u posljednja dva tjedna. Osim toga, postoji i interaktivna karta, koja uz lokaciju epicentra daje i osnovna obilježja potresa. Za neke razorne potrese postoje i posebna izvješća, a na stranicama se može naći i izvješće o potresu kod Petrinje 29. prosinca 2020. godine. Kako bi rezultati njihovog rada bili što vidljiviji, EMSC je razvila aplikaciju za pametne telefone (Lastquake), te nudi dodatke za internetske pretraživače i druge servise. Stranica nudi i KMZ datoteku s kartografskim podacima za Google Earth, koji u tom programu omogućavaju pregledavanje podataka o potresima koji su se dogodili u zadnja dva tjedna. Kako bi se u što bržem vremenu prikupile informacije o potresima na stranici EMSC-a postoji opcija da svatko tko je doživio potres, nakon što ispuni kratki upitnik, može dati vlastito svjedočanstvo o potresu. Moguće je i dodavanje vlastite fotografije ili videozapisa potresom pogođenog područja u svrhu procjene razorne snage potresa. S obzirom na obilje informacija koje nudi te različitim načinima vizualizacije obilježja potresa, osim njezine znanstvene funkcije, ova stranica zasigurno ima i svoju obrazovnu ulogu. Ipak, nadajmo se da ovu stranicu uskoro nećemo posjećivati iz razloga zbog kojih smo je posjećivali u proteklih godinu dana.

Mladen Maradin

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

27. DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE Školsku godinu 2019./2020. obilježio je niz događaja koji su uvelike promijenili uobičajene prakse. Između ostalih promjena, dogodila se i promjena termina i načina održavanja natjecanja iz geografije. Školsko natjecanje održano je prema vremeniku, 12. veljače 2020. godine. Zbog epidemije bolesti COVID-19, uzrokovane širenjem virusa SARS-CoV-2, zatvaranja škola i prelaska na online nastavu, početkom ožujka 2020. godine Agencija za odgoj i obrazovanje najprije je odgodila županijska natjecanja koja su se trebala održati nakon 13. ožujka 2020. godine, a zatim je 22. travnja 2020. objavljena Odluka kojom se „provedba Natjecanja i smotri učenica i učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske u školskoj godini 2019./2020. u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje otkazuje“. Već početkom lipnja 2020. godine, uz suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja, donesena je nova Odluka prema kojoj se neodržana županijska i državna natjecanja, među njima i Natjecanje iz geografije, trebaju održati od 7. rujna do 31. prosinca 2020. godine. Nova odluka donijela je i niz novih pitanja i izazova za koje su se postupno tražila rješenja. Najprije je 24. lipnja 2020. objavljeno da će se neodržana natjecanja održati u matičnim školama učenika. Izrađen je upitnik za utvrđivanje interesa i dobivanje suglasnosti za nastavak natjecanja. Učenici su za županijsku razinu natjecanja dostavili mentorima potpisani upitnik od strane roditelja/skrbnika, a mentori isti proslijedili županijskim povjerenstvima do 14. rujna 2020. godine, a za državnu razinu natjecanja tajniku natjecanja do 21. rujna 2020. godine. Uz odluku o mjestu gdje će učenici pristupiti natjecanju, objavljen je i novi vremenik i dopuna Općih uputa za natjecanje. Državno povjerenstvo za provedbu natjecanja iz geografije dobilo je novu zadaću, izraditi dopunu uputa za županijsko i državno natjecanje iz geografije. Dopuna uputa za provedbu županijskog i državnog natjecanja iz geografije objavljena je 8. srpnja 2020. godine. Sukladno novom vremeniku, općim i posebnim uputama, županijsko natjecanje održano je 24. rujna 2020. godine, a državno natjecanje 23. studenog 2020. godine. Učenici su natjecanju pristupili u svojim školama odnosno u školama koje su pohađali u 2019./2020. školskoj godini. Školska povjerenstva imala su posebnu ulogu i zadaću: provesti natjecanje sukladno epidemiološkim mjerama, skenirati ispitni materijal po završetku natjecanja, obaviti s učenicima uvid u točne odgovore i zemaljskom poštom dostaviti ispitni materijal državnom povjerenstvu. Posebnost državnoga natjecanja bila je provedba istraživačkog rada za učenike petog, šestog, prvog i drugog razreda (uz ispit). Za druge kategorije natjecanja, uz ispit proveden je i praktični rad. Na državno natjecanje pozvani su učenici iz 63 osnovne i 38 srednjih škola. To znači da su učenici iz tih škola na dan natjecanja bili u svojim školama (osim učenika u izolaciji i samoizolaciji), a državno povjerenstvo uspostavilo je kontakt sa školama u vrijeme izrade praktičnog i istraživačkog rada. Na državno natjecanje pozvano je 79 učenika iz osnovnih i 61 učenik iz srednjih škola, odnosno ukupno 140 učenika i jedan učenik izvan konkurencije. Natjecanju je pristupilo 136 učenika (78 iz osnovne škole i 58 iz srednje škole) i jedan učenik izvan konkurencije. Četvero natjecatelja pristupilo je natjecanju u OŠ Jože Šurana – Višnjan, troje natjecatelja u OŠ Brezovica, po dvoje u OŠ Ante Kovačića – Zagreb, OŠ Jordanovac – Zagreb, OŠ kralja Tomislava – Zagreb, OŠ Ksavera Šandora Gjalskog – Zagreb, OŠ Ljudevit Gaj u Krapini, OŠ Marija Bistrica, OŠ Milan Brozović – Kastav, OŠ Pojišan – Split, OŠ Stjepana Radića – Metković, OŠ Trstenik - Split i OŠ Žrnovnica, a u 49 škola po jedan natjecatelj. U kategoriji srednjih škola najveći je broj natjecatelja

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

pristupio natjecanju u XV. gimnaziji – Zagreb, sedmero natjecatelja, i III. gimnaziji – Split, petoro natjecatelja. Troje natjecatelja pristupilo je natjecanju u Gimnaziji Lucijana Vranjanina – Zagreb, po dvoje u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša – Đakovo, Gimnaziji Antuna Gustava Matoša – Samobor, Gimnaziji Antuna Vrančića – Šibenik, Gimnaziji Dinka Šimunovića u Sinju, Gimnaziji Frana Galovića – Koprivnica, Gimnaziji Franje Petrića – Zadar, II. gimnaziji – Zagreb, IV. gimnaziji – Split, Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti - Slavonski Brod, Prvoj gimnaziji – Varaždin, Srednjoj školi Krapina, Srednjoj školi Vladimir Nazor – Čabar i u V. gimnaziji – Zagreb, a po jedan u 17 srednjih škola. Od 42 mentora iz srednje škole, najviše natjecatelja pripremali su Antonio Vrbatović, prof. (petoro), III. gimnazija – Split i Valentina Tomac, mag. educ. geogr. (troje), Srednja škola Vladimir Nazor – Čabar i Srednja škola Delnice. Po dvoje natjecatelja mentorirali su Ivica Blažević, prof., Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti - Slavonski Brod, Andrea Dalić, prof., V. gimnazija – Zagreb, Dražena Glamuzina-Perić, IV. gimnazija – Split, Maja Jurgec, mag. educ. geogr. et hist., Prva gimnazija – Varaždin, Darko Kanjuh, prof., XV. gimnazija – Zagreb, Hrvoje Madžar, prof., Gimnazija Franje Petrića – Zadar, Danijela Omrčen-Loko, Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju, Berislav Rusan, prof., XV. gimnazija – Zagreb, Mirjana Zadro, prof., XV. gimnazija – Zagreb i Ivana Žderić-Matijašić, mag. educ. geogr. et hist., Gimnazija Lucijana Vranjanina – Zagreb. Među 62 mentora iz osnovne škole brojem natjecatelja izdvajaju se Valter Baldaš, prof., OŠ Jože Šurana – Višnjan (4), Tomislav Štancl, prof., OŠ Brezovica (3), Josip Ančić, prof., OŠ Pojišan – Split (2), Sanda Blatančić, prof., OŠ Stjepana Radića – Metković (2), Ines Bogdan, prof., OŠ Žrnovnica (2), Stjepan Čebrajec, prof., OŠ Marija Bistrica (2), Matea Čića, prof., OŠ Jordanovac – Zagreb (2), Miljenka Hršak, prof., OŠ Ljudevit Gaj u Krapini (2), Dominik Možnik, prof., OŠ kralja Tomislava – Zagreb (2), Davorka Strmečki-Stakor, prof., OŠ Ksavera Šandora Gjalskog – Zagreb (2), Nada Ugrina, prof., OŠ Trstenik – Split (2), Ivana Varga, prof., OŠ Ante Kovačića – Zagreb (2) i Aleksandra Vukelić, prof., OŠ Milan Brozović – Kastav (2). Kao i u proteklih pet godina, nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju 261 od 479 predloženika, Državno povjerenstvo utvrdilo je konačni broj bodova i konačne ljestvice poretka za svaku od osam kategorija i na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje objavilo popis pozvanih učenika i mentora na državno natjecanje. Škole u kojima su održana natjecanja Državnome povjerenstvu dostavila su originalnu dokumentaciju, a zadržala kopije ispita predloženika do kraja školske godine. Broj pozvanih učenika po pojedinim razredima određuje se na temelju ranga na popisu predloženika za pojedini razred, a ne na temelju postotka riješenosti ispita na županijskom natjecanju, kao što je to praksa na natjecanjima iz drugih predmeta. Takav način pozivanja učenika na državno natjecanje iz geografije potpuno je transparentan, a kriterij opravdan zbog načina sastavljanja ispita i strukture nastavnog programa pa tu praksu planiramo zadržati i u idućim godinama. Ispiti se sastavljaju prema odgojno-obrazovnim ishodima objavljenima u Posebnim uputama za natjecanje iz geografije. U sastavljanju ispita, praktičnih i istraživačkih radova primjenjuje se i načelo aktualizacije, o čemu su natjecatelji i mentori pravodobno informirani u pravilima natjecanja iz geografije. Zbog tajnosti zadatci u ispitima, praktičnim i istraživačkim radovima nisu baždareni prije natjecanja. Ispiti, praktični i istraživački radovi ne sastavljaju se prema sadržaju udžbenika. Pripremu i provedbu natjecanja, ali i redovite nastave, olakšala bi izrada i objava popisa geografskih imena za sve nastavne teme u pojedinim razredima ili barem integrirani popis za pojedini razred.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

U okviru odobrene kvote pokušavamo ujednačiti broj pozvanih učenika po pojedinim razredima, koliko je to moguće. Natjecanje iz geografije razlikuje se od drugih natjecanja i po kategorijama. Malo je predmeta u kojima na državnome natjecanju sudjeluju učenici petih i šestih razreda, no interes učenika navedenih razreda, sadržaj ishoda učenja, učenička postignuća na natjecanjima kao i percepcija učenika o nastavnome predmetu geografiji potpuno opravdavaju koncept natjecanja i svakako ga planiramo zadržati u idućim godinama. Sustavno praćenje učeničkih postignuća na svim razinama natjecanja tijekom proteklih 27 godina ukazuje na kontinuirani veliki interes učenika i mentora za natjecanje iz geografije, visoku razinu postignuća u znanjima i vještinama, ali i značajnu polarizaciju u broju sudionika državnih natjecanja između pojedinih županija i Grada Zagreba. Na 27. državnome natjecanju sudjelovali su natjecatelji iz 17 županija Republike Hrvatske. Od 78 učenika osnovnih škola i 58 učenika srednjih škola, na državnome je natjecanju 2020. godine iz Grada Zagreba bilo 31,6 % učenika. Uz Grad Zagreb, po udjelu sudionika državnog natjecanja izdvaja se Splitsko-dalmatinska županija (19,1 %), a slijede Primorsko-goranska županija (8,8 %) i Krapinsko-zagorska županija (5,9 %) (sl. 1). Prostorna polarizacija u broju sudionika državnoga natjecanja izraženija je u kategoriji osnovnih škola. Iz Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske, Virovitičko-podravske, Vukovarskosrijemske, Koprivničko-križevačka, Šibensko-kninske i Bjelovarsko-bilogorske županije na državno natjecanje nije bio pozvan ni jedan učenik osnovne škole. To je isti broj županija bez predstavnika na državnome natjecanju kao 2017. i više nego 2016., 2018. i 2019. godine. U usporedbi s 25.

Sl. 1. Broj učenika iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2020. godine

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

državnim natjecanjem na kojemu je udjel natjecatelja iz Grada Zagreba bio najveći (39,7 %), na 27. državnome natjecanju bilo je nešto manje natjecatelja (31,6 %). Iz četiri je županije sudjelovao po jedan natjecatelj, jedna je županija imala dva natjecatelja, tri županije po tri predstavnika, dvije županije po četiri, jedna pet, jedna devet i jedna 15 natjecatelja. Uz Grad Zagreb, najveći udjel natjecatelja iz osnovnih škola bio je iz Splitsko-dalmatinske (19,1 %) te iz Primorsko-goranske županije (8,8 %) (sl. 2). U kategoriji srednjih škola nije bilo sudionika iz Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Karlovačke i Požeško-slavonske županije, četiri su županije imalo po jednog predstavnika, tri županije po dva, četiri županije po tri, dvije županije po četiri, jedna 11 i jedna 17 natjecatelja. Najveći udjel natjecatelja bio je iz Grada Zagreba (29,3 %), Splitsko-dalmatinske županije (19 %) te Primorsko-goranske, Krapinskozagorske i Zagrebačke županije (po 5,2 %) (sl. 3). U kategoriji petog razreda na 27. državnom natjecanju sudjelovao je 21 natjecatelj (6 učenica i 15 učenika), od toga pet iz Grada Zagreba, pet iz Splitsko-dalmatinske županije, po dva iz Zagrebačke i Dubrovačko-neretvanske županije te po jedan iz Istarske, Krapinsko-zagorske, Osječkobaranjske, Požeško-slavonske, Primorsko-goranske, Varaždinske i Zadarske županije. Po ukupnom prosječnom broju bodova (80,6) natjecatelji petog razreda su na drugom mjestu, uspješniji od njih samo su natjecatelji u kategoriji sedmog razreda. Značajno se razlikuje prosječna riješenost ispita (86,4 %) od riješenosti istraživačkog rada (67 %). Od svih osam kategorija natjecanja po prosječnoj riješenosti ispita najuspješniji su natjecatelji petog razreda. Među osvajačima prva dva mjesta kao i između trećeg i četvrtog mjesta vrlo male su razlike u ostvarenom broju bodova. Usporedimo li

Sl. 2. Udjel učenika osnovnih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2020. godine

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

Sl. 3. Udjel učenika srednjih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2020. godine najbolji i najslabiji rezultat u ispitu, istraživačkom radu i ukupnom broju bodova, uočavamo da je veća postotna razlika u istraživačkom radu nego u ispitu te da je raspon varijacije, uz sedmi razred, najmanji među svih osam kategorija natjecanja. U kategoriji šestog razreda od 18 pozvanih, natjecanju je pristupilo 17 natjecatelja, od toga 6 učenica i 11 učenika. Najviše natjecatelja bilo je iz Grada Zagreba (6), Istarske (3) i Primorskogoranske županije (3). Po jednog natjecatelja imale su Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Splitsko-dalmatinska, a dva Krapinsko-zagorska županija. Među 17 natjecatelja šestog razreda samo je jedan sudjelovao na državnom natjecanju i 2019. godine. Taj je učenik 2020. godine postao državni prvak. Prosječna riješenost ispita za šesti razred je 70,1 %, što je značajno manja prosječna riješenost od petog i sedmog razreda i nešto bolja od osmog razreda. Istraživački rad prosječno je riješen 57 %, što je uz četvrti razred srednje škole najslabije postignuće u provjeri geografskih vještina i istraživanja. Prosječan broj bodova u kategoriji šestog razreda je 66,1, što je najmanji prosječan rezultat među kategorijama natjecanja za osnovnu školu. Raspon varijacije u ispitu je 28 % bodova (najviše među svim kategorijama natjecanja). Znatno su manje razlike među natjecateljima u riješenosti istraživačkog rada. Po ukupnom broju bodova raspon varijacije veći je samo među natjecateljima sedmog razreda. Među osvajačima priznanja male su razlike u ukupnom broju bodova. Kontinuitet sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije potvrđuje i analiza rezultata u kategoriji sedmog razreda. Od 24 sudionika natjecanja, treći put na državnome natjecanju sudjelovao je Nereo Rundić, državni prvak 2020. i 2019. te osvajač drugog 2. mjesta 2018. godine.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

Treće sudjelovanje ostvario je i Matej Nemčić (2. mjesto 2020. godine) te Dino Fazlić, (3. mjesto 2020., 2. mjesto 2019, državno prvak 2018.). Po drugi put na državnom natjecanju sudjelovali su Mario Lakoš, Antonio Sivro i Angelo Bezić. Najviše je natjecatelja bilo iz Grada Zagreba (8) i iz Splitsko-dalmatinske županije (5), a uz njih u kategoriji sedmog razreda sudjelovalo je troje natjecatelja iz Primorsko-goranske županije, po dvoje iz Zadarske i Zagrebačke županije te po jedan natjecatelj iz Brodsko-posavske, Karlovačke, Međimurske i Osječko-baranjske županije. Prosječan broj bodova u ovoj kategoriji je 81,1, što je najbolji rezultat među svih osam kategorija. Natjecatelji sedmog razreda izdvajaju se po riješenosti praktičnog rada (73,7 %, najbolji prosjek riješenosti od svih osam kategorija) i ispita (84,6 %, drugi rezultat među svih osam kategorija). Među sudionicima natjecanja u kategoriji sedmog razreda male su razlike u riješenosti ispita u usporedbi s drugim kategorijama natjecanja, dok je u riješenosti praktičnoga rada i ukupnom broju bodova najveći raspon varijacije. Od 16 natjecatelja u kategoriji osmog razreda, njih sedam sudionici su državnih natjecanja iz geografije dva ili tri puta. Iako su u vrijeme državnoga natjecanja to bili učenici prvog razreda srednjih škola, koji rezultatima državnoga natjecanja više ne mogu ostvariti dodatne bodove za upis u srednju školu, ti su učenici bili spremni ponavljati nastavni sadržaj osmoga razreda i pristupiti državnom natjecanju. Brojem sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvajaju se Luka Protulipac (državni prvak 2020. i 2017., drugo mjesto 2019. godine, 12. mjesto 2018.) i Lovro Šimić (6. mjesto 2017., državni prvak 2019., 5. mjesto 2020.). Treće sudjelovanje ostvarili su i Gabrijel Kučko (četvrto mjesto 2020. i 2018., drugo mjesto 2019.), Luka Jerčić (4. mjesto 2020., četvrto mjesto 2019., 3. mjesto 2018.), drugo sudjelovanje Luka Klancir, Dominik Novosel i Laura Nazlić. Najviše je natjecatelja bilo iz Grada Zagreba (7), četiri iz Splitsko-dalmatinske, po dva iz Krapinskozagorske i Primorsko goranske županije te jedan iz Međimurske županije. Natjecatelji u ovoj kategoriji prosječno su ostvarili 67,8 bodova, što je među kategorijama natjecanja za osnovnu školu na trećem mjestu (neznatno slabiji prosjek ostvarili su samo natjecatelji u kategoriji šestog razreda). Vrlo male su razlike u riješenosti ispita i praktičnoga rada, pri čemu je prosječna riješenost ispita 67,6 % i najniža je od svih kategorija natjecanja za osnovnu školu, a prosječna riješenost praktičnoga rada 68,1 % što je treći rezultat provjere geografskih vještina među svih osam kategorija natjecanja. Usporedimo li postignuća na 27. državnome natjecanju iz geografije za srednjoškolce možemo zaključiti da su natjecatelji u kategoriji drugog razreda najuspješnije riješili multimedijalni ispit (78,5 %) i ostvarili prosječno najveći ukupan broj bodova (75,1 %). Istraživački/praktični rad najuspješnije su riješili natjecatelji u kategoriji trećeg razreda (71,8 %). Uz značajne razlike u odnosu na druge kategorije natjecanja, najmanji prosječan ukupan broj bodova od svih kategorija natjecanja ostvarili su natjecatelji u kategoriji četvrtih razreda (46,9 %) pa se nameće pitanje koliko je natjecanje za tu kategoriju bilo smisleno. U trenutku državnoga natjecanja ti su mladi ljudi bili studenti prve godine studija, na polovini zimskog semestra. Slično je stanje u riješenosti ispita jer su natjecatelji u kategoriji četvrtog razreda ostvarili najmanju prosječnu riješenost ispita od svih osam kategorija (44,7 %). Samo su praktični rad prosječno riješili više od 50 %, ali i po tom su rezultatu ostvarili najslabiju riješenost dijela natjecanja u kojemu su provjeravane geografske vještine. U kategoriji trećeg i četvrtog razreda bolja je prosječna riješenost praktičnog rada nego ispita, dok je u ostale dvije srednjoškolske kategorije bolja riješenost ispita (a značajno slabija riješenost istraživačkog rada).

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

U kategoriji prvoga razreda natjecalo se ukupno 16 učenika, troje iz Splitsko-dalmatinske županije, po dvoje iz Brodsko-posavske županije, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Primorsko-goranske i Zagrebačke županije. Po jednog natjecatelja imale su Koprivničko-križevačka, Šibensko-kninska i Varaždinska županija. Od 16 učenika prvog razreda, šestoro je sudjelovalo više puta na državnim natjecanjima iz geografije. Najveći broj sudjelovanja ostvario je Ivan Vukadinović (državni prvak 2020. i 2018., 7. mjesto 2017. i 11. mjesto 2019.). Treći put na državnome natjecanju sudjelovali su Andrej Nikšić, Josip Vrdoljak i Marko Turibak, a drugi put Bruna Bakota (2. mjesto 2020., 4. mjesto 2016.) i Darin Filipčić (3. mjesto 2020. i 13. mjesto 2019.). Prosječna riješenost ispita u kategoriji prvog razreda je 72,1 %, istraživačkog rada 65,6 %, a prosječan ukupan broj bodova 70,1, što je među svim kategorijama natjecanja četvrti rezultat po ukupnom broju bodova i drugi u kategoriji srednjih škola. Među 16 natjecatelja u kategoriji drugog razreda srednje škole po broju sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvajaju se Nika Kilić (8. mjesto 2020., državna prvakinja 2019., 9 mjesto 2018., 5. mjesto 2017., 11. mjesto 2016.), Maks Vincek (državni prvak 2020., 3. mjesto 2016., državni prvak 2017., 3. mjesto 2018. i 8. mjesto 2019.). Četiri sudjelovanja ostvario je Josip Rončević (3. mjesto 2020., državni prvak 2016., 8. mjesto 2018. i 7. mjesto 2019.) i Marko Fabulić (9. mjesto 2020., državni prvak 2018., 11. mjesto 2017., 5. mjesto 2016.). Po drugi put na državnom su natjecanju sudjelovali Marin Jurišić, Karlo Lukšić i Vedran Vrabec. Od 16 natjecatelja, sedam je bilo iz Grada Zagreba, troje iz Splitsko-dalmatinske županije, dvoje iz Osječko-baranjske te po jedan iz Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske, Šibensko-kninske i Zadarske županije. Među svim kategorijama natjecanja, u kategoriji drugog razreda zabilježene su najmanje razlike u riješenosti ispita i istraživačkog rada (raspon varijacije 18 odnosno 12,5 bodova). Prosječno je ostvaren 75,1 bod što je ukupno treći rang u ukupnom broju bodova i najbolji rezultat u kategoriji srednje škole. U riješenosti ispita bolji su samo natjecatelji petog i sedmog razreda, a u provjeri geografskih vještina u kategoriji srednje škole bolji su natjecatelji iz trećeg razreda. U kategoriji trećeg razreda sudjelovalo je 16 natjecatelja, šest iz Splitsko-dalmatinske županije, četiri iz Grada Zagreba, dva iz Varaždinske te po jedan iz Koprivničko-križevačke, Međimurske, Osječko-baranjske i Zadarske županije. Razlike u prosječnim rezultatima u odnosu na druge kategorije srednje škole su značajne. Po ukupnom broju bodova i prosječnoj riješenosti ispita slabiji rezultat ostvarili su samo natjecatelji četvrtog razreda, dok su po riješenosti praktičnog rada među svim kategorijama natjecanja uspješniji samo natjecatelji sedmog razreda. Od 16 natjecatelja u kategoriji trećeg razreda, njih 10 sudjelovalo je na državnom natjecanju dva i više puta. Izdvaja se Luka Šafarić sa sedam sudjelovanja (8. mjesto 2020., 3. mjesto 2019., 5. mjesto 2018., 6. mjesto 2017., 4. mjesto 2016., 6. mjesto 2015. i 9. mjesto 2014.). Troje je natjecatelja u ovoj kategoriji sudjelovalo peti put na državnome natjecanju: Ema Buljan (državna prvakinja 2020., 4. mjesto 2019., 2. mjesto 2018. i 2017. te 9. mjesto 2016.), Luka Rogoz (2. mjesto 2020., 3. mjesto 2019., državni prvak 2018., 4. mjesto 2017. i 6. mjesto 2017.) i Ivona Buljević (5. mjesto 2020., 4. mjesto 2015., državna prvakinja 2016., 10. mjesto 2018. i 8. mjesto 2019.). Četvrto sudjelovanje na državnome natjecanja ostvario je Mislav Maldini, a svako je sudjelovanje obilježio osvajanjem jednog od prva tri mjesta (3. mjesto 2020. i 2018., državni prvak 2019. i 2017.). Treće sudjelovanje ostvarili su Jakov Pera i Mateo Raboteg, a drugo Izidor Dužanec, Robert Bačani i Ivan Stanušić. U kategoriji četvrtog razreda na državnome je natjecanju 2020. godine sudjelovao najmanji broj natjecatelja. Bilo je pozvano 13, a odazvalo se 11 natjecatelja, četvero iz Grada Zagreba, dvoje iz Koprivničko-križevačke te po jedan iz Bjelovarsko-bilogorske, Istarske, Osječko-baranjske,

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

Primorsko-goranske i Zagrebačke županije. Već je naglašeno da su natjecatelji u kategoriji četvrtog razreda među svim kategorijama natjecanja, u svim segmentima (ispit, praktični rad i ukupno) ostvarili najslabiji prosječan rezultat. Od 11 natjecatelja, petoro je sudjelovalo dva i više puta na državnim natjecanjima. Peti put na državnom je natjecanju sudjelovao Marin Belamarić (državni prvak 2020., 2. mjesto 2018. i 2019., 6. mjesto 2017. i 7. mjesto 2016.). Treće sudjelovanje ostvario je Ivan Ovcin, a drugo Tanita Zoe Kralj, Lovro Bošnjak i Lucian Domitrović. Priznanja za osvojena prva mjesta primilo je osam učenika iz dvije županije i Grada Zagreba: iz Grada Zagreba (6., 8., 2. i 4. razred), Splitsko-dalmatinske županije (5., 1. i 3. razred) i Primorskogoranske županije (7. razred). Za osvojeno drugo mjesto dodijeljeno je osam priznanja učenicima iz šest različitih županija i Grada Zagreba: iz Splitsko-dalmatinske županije (8. i 1. razred), Zagrebačke (5. razred), Koprivničko-križevačke (3. razred), Primorsko-goranske (4. razred), Šibensko-kninske (2. razred), Međimurske županije (6. razred) i Grada Zagreba (7. razred). Za osvojeno treće mjesto dodijeljeno je osam priznanja učenicima iz tri različite županije i Grada Zagreba: iz Grada Zagreba (5., 7., 8. i 4. razred), Dubrovačko-neretvanska (6. i 2. razred), Zagrebačke (1. razred) i Zadarske županije (3. razred). Najveći broj priznanja osvojili su učenici iz Grada Zagreba (9 priznanja), Splitsko-dalmatinske (5 priznanja) te Primorsko-goranske, Dubrovačko-neretvanske i Zagrebačke županije (po 2 priznanja). Po jedno priznanje osvojili su učenici iz četiri županije (Koprivničko-križevačke, Zadarske, Šibenskokninske i Međimurske županije) (sl. 4).

Sl. 4. Udjel osvojenih prvih, drugih i trećih mjesta na 27. državnome Natjecanju iz geografije 2020. godine po županijama Republike Hrvatske

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

Tab. 1. Ljestvica konačnog poretka na 27. državnome Natjecanju iz geografije 2020. godine 5. RAZRED Ostvareno mjesto

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Županija

Ispit

Istraživački rad

Bodovi ukupno

Ime škole

Klara

Tabak

Ines

Mikelić

Splitskodalmatinska

22,5

90,5

OŠ Ravne njive

Fran

Ozimec

Stela

Zagrebačka

25,5

89,5

OŠ Milke Trnine

Roman

Vresk

Dominik

ModrušanVidaković Možnik

20,5

85,5

Ivano

Dragobratović

Sanda

OŠ Kralja Tomislava - Zagreb OŠ Stjepana Radića Metković

Antonio

Radan

Ines

OŠ Žrnovnica

Jan

Vašak

Zdravko

OŠ Novi Marof

Patrik

Klovar Lukarić

Anja

OŠ Kozala

Nikola

Jednačak

Matea

OŠ Jordanovac

Paulo

Ciotti

Nada

17,5

81,5

OŠ Trstenik

Toni

Grubišić

Marijana

16,5

81,5

OŠ Bijaći

Irena

Ferić

Maja

17,5

80,5

62 64

18 16

80 80

Toma

Radić

Davorka

10. 10.

Šimun Marin

Delišimunović Mlinarić

Filip Nives

Grad Zagreb DubrovačkoBlatančić neretvanska SplitskoBogdan dalmatinska Petek Varaždinska PrimorskoBićanić goranska Čiča Grad Zagreb SplitskoUgrina dalmatinska Eterović SplitskoFaraunić dalmatinska Vahovec Juran Grad Zagreb StrmečkiGrad Zagreb Stakor Hodak Požeško-slavonska Marketin Zadarska

11.

Kiara

Klopotan

Ivana

Petrić

Zagrebačka

18,5

79,5

OŠ Augusta Cesarca - Zagreb OŠ Ksavera Šandora Gjalskog - Zagreb OŠ Braće Radić - Pakrac OŠ Pakoštane OŠ Đure Deželića - Ivanić Grad

12.

Mare

Kuduz

Ines

Bogdan

19,5

78,5

OŠ Žrnovnica

13. 14.

Lucija Frano

Laušić Pranjić

Predrag Stjepan

Kralj Sušilović

53 48

24 26

77 74

OŠ Frana Galovića OŠ Vladimir Nazor - Čepin

15.

Luka

Hržica

Miljenka

Hršak

OŠ Ljudevit Gaj u Krapini

16.

Ivan

Žuvela

Stjepan

Bačić

22,5

72,5

OŠ Vela Luka

17.

Anika

Blažević

Valter

Baldaš

Splitskodalmatinska Grad Zagreb Osječko-baranjska Krapinskozagorska Dubrovačkoneretvanska Istarska županija

14,5

66,5

OŠ Jože Šurana - Višnjan

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

6. RAZRED Ostvareno Ime mjesto 1. Marko 2. Ivan

Prezime

Ime mentora

Šarić Vuk

Brigita Biljana

Prezime mentora

Županija

60 57

Istraživački rad 18,0 20,5

21,0

Ispit

Bodovi ukupno 78 77,5

Ime škole

Toni

Tolj

Sanda

Gajski Stiperski Grad Zagreb Forgač Međimurska DubrovačkoBlatančić neretvanska

Mak

Štefanec

Slaven

Imre

Grad Zagreb

23,0

OŠ Josipa Račića II. osnovna škola - Čakovec OŠ Stjepana Radića Metković OŠ Antuna Gustava Matoša - Zagreb

Petra

Žnidarić

Miljenka

Hršak

24,0

OŠ Ljudevit Gaj u Krapini

Nika

Kljajić

Ilona

Mirt Blagus

17,5

71,5

OŠ Medvedgrad

Tomislav

Joć

Stjepan

Čebrajec

18,5

69,5

OŠ Marija Bistrica

Novačić

Irena

Prša

22,5

69,5

OŠ Otok

Nika Gabriel Romeo

Krapinskozagorska Grad Zagreb Krapinskozagorska Grad Zagreb

Cvitko

Valter

Baldaš

Istarska županija

22,5

68,5

OŠ Jože Šurana - Višnjan

Jelena

Zeljko

Silvana

16,5

68,5

OŠ Stobreč

Karlo

Stašić

Aleksandra

13,0

OŠ Milan Brozović

10.

Andrej

Ujčić

Aleksandra

10,5

65,5

OŠ Milan Brozović

11.

Ivan

Zrno

Matea

16,0

12.

Dorijan

Kancijanić

Branimir

10,5

58,5

OŠ Škurinje - Rijeka

13. 14. 15.

Lara Ana Marija David

Perković Horvat Agić

Valter Valter Tomislav

Bilić-Kovačević Splitskodalmatinska PrimorskoVukelić goranska PrimorskoVukelić goranska Čiča Grad Zagreb PrimorskoArbanas goranska Baldaš Istarska županija Baldaš Istarska županija Štancl Grad Zagreb

40 37 32

14,0 12,0 10,5

54 49 42,5

OŠ Jože Šurana - Višnjan OŠ Jože Šurana - Višnjan OŠ Brezovica

Ivan

Bobeta

Marija

Ros Kozarić

Sisačkomoslavačka

nije pristupio

OŠ Jordanovac

I. osnovna škola - Petrinja

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

7. RAZRED Ostvareno mjesto

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Županija

Ispit

Istraživački rad

Bodovi ukupno

68 65 64 64

28,5 27,5 27,5 26,5

96,5 92,5 91,5 90,5

60 60

30 29,5

90 89,5

Ime škole

Nereo

Rundić

Ivana

Balaško

2. 3. 4. 5.

Matej Dino Marija Ivan

Nemčić Fazlić Pavičić Školnik

Ksenija Sanda Zlatka Mirjana

Krušić Mijalić Gašparac Horvat

Marin

Mandić

Mate

Dedić

6. 7.

Antonela Marin

Žuža Lakoš

Josip Ino Ivan

Vitali Sarjanović

Primorskogoranska Grad Zagreb Grad Zagreb Grad Zagreb Grad Zagreb Splitskodalmatinska Zadarska Grad Zagreb

Marko

Matković

Alemka

Miklić

Grad Zagreb

24,5

87,5

Borna

Vidmar

Zdenka

Suričević

Brodsko-posavska

10.

Antonio

Sivro

Ivanka

Vuletić

26,5

84,5

OŠ Pujanki

10.

Matej

Unković

Davor

Kolarić

24,5

84,5

OŠ Vežica

11.

Domagoj

Barišin

Josip

Ančić

Splitskodalmatinska Primorskogoranska Splitskodalmatinska

OŠ Pojišan

11.

Jan

Buljubašić

Ines

Janevski

Osječko-baranjska

12. 13.

Zvonko Borna

Andrijević Rihtarec

Tihomir Maja

Grad Zagreb Međimurska

61 55

19,5 25

80,5 80

14.

Lea

Miletić

Davorka

Gržinčić Radek Sklepić StrmečkiStakor

Grad Zagreb

15,5

77,5

15.

Hrvoje

Pastuović

Robert

Vrbanić

Zagrebačka

OŠ Frana Krste Frankopana - Osijek OŠ Marina Držića - Zagreb OŠ Sveti Martin na Muri OŠ Ksavera Šandora Gjalskog - Zagreb OŠ Braće Radića - Kloštar Ivanić

16.

Šimun

Tukić

Josip

Ančić

OŠ Pojišan

17.

Karlo

Ahel

Josip

Jurjević

OŠ Fran Franković

18.

Angelo

Bezić

Ivana

Čulić Farac

Splitskodalmatinska Primorskogoranska Splitskodalmatinska

16,5

70,5

OŠ Grohote

19.

Ivan

Tudorović

Manuela

Zadarska

8,5

61,5

OŠ Smiljevac

20. 21.

Maks Ivana

Rakočević Korenika

Marija Damir

Margetić Longin Šako Ostreš

Karlovačka Zagrebačka

48 48

5 4,5

53 52,5

OŠ Dragojle Jarnević OŠ Gradec

OŠ Gornja Vežica OŠ Remete OŠ Tituša Brezovačkog OŠ Ružičnjak OŠ Pantovčak OŠ Srinjine OŠ Stanovi OŠ Horvati OŠ Petra Preradovića Zagreb OŠ Antun Mihanović Slavonski Brod

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

8. RAZRED Ostvareno Ime mjesto 1. Luka

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Protulipac

Radmila

Čirko

Tin

Matijaš

Nada

Ugrina

Zvonimir

Balić

Ivana

Varga

Luka

Jerčić

Marina

Gojsalić

Gabrijel

Kučko

Kristina

Ciković Lacković

Luka

Kauzlarić

Milan

Vukelić

Lovro

Šimić

Ivana

Varga

Luka

Klancir

Stjepan

Čebrajec

6. 7. 8. 9.

Dominik Leticija Elena Jana

Novosel Vresk Juračić Poštek

Valentina Dominik Ivana Tomislav

Mihić Možnik Mošmondor Štancl

10.

Laura

Nazlić

Mario

Marasović

11.

Robert

Markulin

Tomislav

Štancl

12.

Renato

Špehar

Tihomir

Kovačić

13.

Nika

Škorić

Helanda

Čović

Županija Grad Zagreb Splitskodalmatinska Grad Zagreb Splitskodalmatinska Krapinskozagorska Primorskogoranska Grad Zagreb Krapinskozagorska Grad Zagreb Grad Zagreb Međimurska Grad Zagreb Splitskodalmatinska Grad Zagreb Primorskogoranska Splitskodalmatinska

Bodovi ukupno

Istraživački rad 26,5

83,5

OŠ Alojzija Stepinca

24,5

81,5

OŠ Trstenik

23,5

78,5

OŠ Ante Kovačića - Zagreb

OŠ Kman-Kocunar

OŠ Donja Stubica

24,5

72,5

OŠ Pehlin, Rijeka

24,5

72,5

OŠ Ante Kovačića - Zagreb

20,5

70,5

OŠ Marija Bistrica

45 44 42 45

25,5 19,5 20,5 13,5

70,5 63,5 62,5 58,5

OŠ Retkovec OŠ Kralja Tomislava - Zagreb OŠ Domašinec OŠ Brezovica

OŠ Mertojak

8,5

55,5

OŠ Brezovica

11,5

51,5

OŠ Eugena Kumičića - Rijeka

Ispit

Ime škole

OŠ Josip Pupačić

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

1. RAZRED Ostvareno mjesto

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Županija

Ispit

Istraživački rad

Bodovi ukupno

II. gimnazija - Split

III. gimnazija - Split

Ime škole

Ivan

Vukadinović

Jagoda

Lerotić

Bruna

Bakota

Antonio

Vrbatović

Splitskodalmatinska Splitskodalmatinska

Darin

Filipčić

Nikola

Kasun

Zagrebačka

Andrej

Nikšić

Berislav

Rusan

Marko

Turibak

Vesna

Pušelj

Srednja škola Krapina

Marin

Stanić

Ivan

Lučić

Grad Zagreb Krapinskozagorska Grad Zagreb

Gimnazija Antuna Gustava Matoša - Samobor XV. gimnazija - Zagreb

Josip

Terzić

Ivica

Blažević

Brodsko-posavska

7. 8.

Josip Jan

Vrdoljak Jertec

Kristina Ines

Gracin Tuđan

49 51

20 17

69 68

Dorian

Tarle

Zvonimir

Treščec

Petar

Ule

Valentina

Tomac

SŠ Vladimir Nazor

10.

Marta

Grgurev

Anita

Lučić

Gimnazija Velika Gorica

10.

Nika

Meštrović

Davorka

Pelko

Srednja škola Zlatar

10.

Marina

Šoštarić

Valentina

Tomac

Šibensko-kninska Varaždinska Koprivničkokriževačka Primorskogoranska Zagrebačka Krapinskozagorska Primorskogoranska

II. gimnazija - Zagreb Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti - Slavonski Brod Gimnazija Antuna Vrančića Druga gimnazija - Varaždin Gimnazija Fran Galović Koprivnica

SŠ Vladimir Nazor

11.

Lukas

Jurakić

Ivica

Blažević

Brodsko-posavska

Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti - Slavonski Brod

12.

Iva

Vilibić

Antonio

Vrbatović

Splitskodalmatinska

III. gimnazija - Split

Ana

Šubat

Doris

Žibert

Primorskogoranska

izvan konkurencije Fran

Pleša

Goranka

Marković

Grad Zagreb

Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka

nije pristupila

I. gimnazija - Zagreb

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

2. RAZRED Ostvareno Ime mjesto 1. Maks 2. Kristijan

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Vincek Šarac

Zoran Emil

Glavočić Matuša

Bodovi ukupno

62 59

Istraživački rad 22,5 23

60 58

20 20,5

80 78,5

Županija

Ispit

84,5 82

Ime škole

Josip

Rončević

Ines

Peručić Blitvić

4. 5.

Tin Fabijan

Pizent Junaci

Darko Tomislav

Kanjuh Jurašinović

Grad Zagreb Šibensko-kninska Dubrovačkoneretvanska Grad Zagreb Grad Zagreb

II. gimnazija - Zagreb Gimnazija Antuna Vrančića

Marin

Jurišić

Hrvoje

Madžar

Zadarska

XV. gimnazija - Zagreb IV. gimnazija - Zagreb Gimnazija Franje Petrića - Zadar

Karlo

Lukšić

Valentina

Lež Trgovec

Srednja škola Krapina

Vedran

Vrabec

Lidija

XV. gimnazija - Zagreb

Nika

Kilić

Dražena

25,5

75,5

Matko

Fabulić

Darko

Krušlin Glamuzina Perić Kanjuh

Krapinskozagorska Grad Zagreb Splitskodalmatinska Grad Zagreb

Josip

Pavić

Zvonimir

Bušić

Osječko-baranjska

XV. gimnazija - Zagreb Gimnazija A.G.Matoša Đakovo

10.

Petra

Čić

Antonio

Vrbatović

III. gimnazija - Split

11.

Saša

Bosanac

Dalibor

12.

Kristijan

Šagovac

Ivana

Grad Zagreb

20,5

70,5

III. gimnazija Osijek Gimnazija Lucijana Vranjanina

13.

Marin

Podrug

Dražena

17,5

66,5

IV. gimnazija - Split

Nikola

Špehar

Andrea

Splitskodalmatinska Grad Zagreb

14.

Pazaver Žderić Matijaščić Glamuzina Perić Dalić

Splitskodalmatinska Osječko-baranjska

SŠ Petra Šegedina

IV. gimnazija - Split

V. gimnazija

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

3. RAZRED Ostvareno mjesto

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Županija

Ispit

Istraživački rad

Bodovi ukupno

25,5

75,5

Ime škole

Ema

Buljan

Danijela

Omrčen-Loko

Luka

Rogoz

Mihaela

Lončar

Splitskodalmatinska Koprivničkokriževačka

Mislav

Maldini

Hrvoje

Madžar

Zadarska

Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Gimnazija Franje Petrića - Zadar

Jakov

Pera

Branka

Dumanić

SŠ Ivana Lucića - Trogir

Ivona

Buljević

Antonio

Vrbatović

22,5

69,5

III. gimnazija - Split

Mateo

Raboteg

Antonio

Vrbatović

24,6

67,6

III. gimnazija - Split

Izidor

Dužanec

Filip

Vrbanec

Splitskodalmatinska Splitskodalmatinska Splitskodalmatinska Grad Zagreb

23,5

66,5

Luka

Šafarić

Robert

Slunjski

Međimurska

9. 9.

Robert Lovro

Bačani Bujanec

Maja Maja

Jurgec Jurgec

Varaždinska Varaždinska

40 37

19,5 20

59,5 57

10.

Lukas

Librić

Matija

Pintarić

Grad Zagreb

19,5

56,5

11. 12.

Ivan Matko

Stanušić Stipičević

Andrea Berislav

Dalić Rusan

35 30

16,5 21

51,5 51

13.

Ante

Batovanja

Danijela

Omrčen-Loko

Grad Zagreb Grad Zagreb Splitskodalmatinska

16,5

50,5

14.

David

Dudaš

Jerko

Vrbanec

Osječko-baranjska

Gornjogradska gimnazija Gimnazija Josipa Slavenskog - Čakovec Prva gimnazija - Varaždin Prva gimnazija - Varaždin Gimnazija Lucijana Vranjanina V. gimnazija XV. gimnazija - Zagreb Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju Gimnazija A.G.Matoša Đakovo

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

4. RAZRED Ostvareno Ime mjesto 1. Marin

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Belamarić

Mirjana

Zadro

Županija

Istraživački rad 23,5

Ispit

Bodovi ukupno 63,5

XV. gimnazija - Zagreb Srednja škola Delnice

Ime škole

Sara

Svetličić

Valentina

Tomac

Grad Zagreb Primorskogoranska

Filip

Ćelepirović

Ivana

Žderić Matijaščić

Grad Zagreb

15,5

49,5

Toni

Krupski

Zoran

Pintarić

Ivan

Ovcin

Tomislav

Dolančić

Koprivničkokriževačka Osječko-baranjska

Fran

Gregorić

Karlo

Mak

Zagrebačka

12,5

48,5

Tanita Zoe

Kralj

Sanja

Benakovic Stipanov

Grad Zagreb

Lovro

Bošnjak

Jasminka

Čavlović

Koprivničkokriževačka

16,5

43,5

Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga - Križevci

Rafael

Santaleza

Karmen

Istarska

9,5

41,5

SŠ Mate Blažine - Labin

Lucian

Domitrović

Mirjana

Diminić Milevoj Zadro

10,5

39,5

XV. gimnazija - Zagreb

10.

Valentino

Janda

Ivan

Horina

Grad Zagreb Bjelovarskobilogorska

18,5

36,5

Gimnazija Daruvar

Jakov

Bronić

Josip

Pulić

Denis

Ronik

Domagoj

Brlas

Šibensko-kninska Virovitičkopodravska

nije pristupio nije pristupio

Gimnazija Lucijana Vranjanina Gimnazija Fran Galović Koprivnica SŠ Donji Miholjac Gimnazija Antuna Gustava Matoša - Samobor Vladimira Preloga

SŠ Ivana Maštrovića - Drniš Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

Doc. dr. sc. Ružica Vuk, predsjednica Državnoga povjerenstva za Natjecanje iz geografije

UPUTE SURADNICIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

UPUTE SURADNICIMA Geografski horizont objavljuje recenzirane stručne radove iz geografije i srodnih znanstvenih područja kao i interdisciplinarne radove. Časopis izlazi dva puta godišnje. Uredništvo prima rukopise tijekom cijele godine. U pravilu se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku. Rukopis treba oblikovati prema izgledu objavljenih članaka u Geografskom horizontu. Članak treba napisati u najkraćem obliku što ga jasnoća izlaganja dopušta. Tekst treba biti jasan, sažet i gramatički ispravan. Uz tekst članka prilaže se sažetak (nekoliko rečenica) i ključne riječi. Svi radovi podliježu stručnoj recenziji. Opseg rukopisa članka – računajući bilješke, literaturu, tablice, grafičke priloge – ne smije prelaziti 28 800 znakova (16 str.), od kojih na svakoj stranici 1 800 slovnih mjesta (30 redaka sa 60 slovnih mjesta u retku pri čemu se računaju i razmaci među rječima). Radovi se šalju u dva isprintana primjerka A4 formata i CD-u (program MS Word, font Times New Roman 12). Grafičke priloge (grafikone, fotografije, tablice itd.) s numeracijom valja prirediti kao posebne dokumente prema standardnim načinima računalne izrade i prilagoditi širinu grafičkog priloga na 70 mm ili 140 mm u JPEG, TIFF ili PDF formatu minimalne rezolucije od 300 dpi. Grafički prilozi ne stavljaju se u tekst članka, već predviđeno mjesto za grafički prilog treba označiti rednim brojem i naslovom u izdvojenom retku. Ispod grafičkog priloga navodi se skraćenica „Sl.“, redni broj priloga prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Isto vrijedi i za tablice: u izdvojenom retku navesti redni broj, naslov i izvor tablice. Iznad tablice navodi se skraćenica „Tab.“, redni broj tablice prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Ispod tablice navodi se izvor. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje. Ako se u rukopisu koriste fotografije maloljetnih osoba mora postojati pismeni pristanak koji se ne šalje Uredništvu časopisa, već ga autori imaju obavezu pohraniti. Primaju se rukopisi pripremljeni sukladno uputama suradnicima Geografskog horizonta. Literatura se citira prema harvardskom sustavu. Korištena literatura citira se unutar teksta tako da se u zagradi navede prezime autora i godina izdanja; na primjer: (Stražičić, 1993) te broj stranice ukoliko se radi o citatu (Stražičić, 1993, 37). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Turk i Mirković, 1993). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora, u tekstu se navodi prezime prvog autora i skraćenica „i dr.“ za druge autore, na primjer: (Graham i dr., 2000). Ukoliko se citira više članaka jednog autora iz iste godine izdanja, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu (npr. 2000a, 2000b itd.). Kada se navodi više radova u kontinuitetu koristi se „;“ (Friganović, 1991; Nejašmić i Bašić, 2005). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput „ibid.“, „op. cit.“ i slično. Na kraju teksta prilaže se popis literature (bibliografija) poredan prema abecednom redu prezimena autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ovdje se navode svi autori pojedine reference. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori. Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja. Naziv knjige, zbornika, časopisa i publikacija piše se u kurzivu. Uredništvo, glavni i tehnički urednik pridržavaju uobičajeno pravo na sitnije izmjene teksta, tablica i način grafičke prezentacije, ali da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Uz članak, autori su dužni dostaviti podatke o zvanju i kontakt adresu (ustanovu zaposlenja s adresom ili kućnu adresu; adresu elektroničke pošte).

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2020

UPUTE ZA CITIRANJE: Literatura članak u časopisu:

Henkel, R., 2005: Geography of Religion – Rediscovering a Subdiscipline, Hrvatski geografski glasnik 67 (1), 5-25. (Broj 67 označava godište (volumen) časopisa; (1) broj sveska unutar godišta, a 5-25 paginaciju rada u svesku.) Lozić, S., Fuerst-Bjeliš, B., Perica, D., 2006: Quantitative-geomorphological and Environmentalhistorical Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 7-25.

članak u zborniku radova:

Stražičić, N., 1996: Hrvatska – pomorska zemlja, u: I. hrvatski geografski kongres: geografija u funkciji razvoja Hrvatske: zbornik radova (ur. Pepeonik, Z.), Zagreb, 12. i 13. listopada 1995., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 102-114.

poglavlje u knjizi:

Klemenčić, M., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992, u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. Mirošević, F.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148.

knjiga:

Stražičić, N., 1996: Pomorska geografija svijeta: (regionalna pomorska geografija svijeta), Školska knjiga, Zagreb. Graham, B., Ashworth, G. J., Tunbridge, J. E., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture & Economy, Arnold, London.

članak na internet stranici:

Faričić, J., Postoji li danas Dalmacija?, http://www.geografija.hr novosti.asp?id_novosti=202&id_ projekta=0 (29.02.2004.)

Izvori publikacije:

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003.

internet stranica:

Matisse’s Glossary of Internet Terms, 1994 – 2008, http://www.matisse.net/files/glossary.html (28.10.2009.) U posebnim, stalnim i povremenim rubrikama časopis objavljuje i druge priloge od znanstvenog i stručnog interesa: eseje, osvrte, recenzije, prikaze, bilješke o znanstvenim i stručnim skupovima itd. opsega do 9 000 znakova (5 str.). Takvi prilozi potpisuju se na kraju. Molimo autore da u roku od dva tjedna nakon izlaska časopisa iz tiska dostave Uredništvu časopisa bitnije tiskarske greške prema načinu objavljivanja (stranica, stupac, redak, stoji, treba) koje su se potkrale kako bi se objavile ispravke u sljedećem broju.

Uredništvo

Rukopisi se upućuju na adresu: Hrvatsko geografsko društvo, Geografski horizont, Glavni urednik, Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr

GEOGRAFSKI HORIZONT Broj 2/2020.

MARIJA ROS KOZARIĆ POTRESI NA BANOVINI

T I H A N A B O N E V S K A , M A R I J A G R L I Ć , M AT E J A H O R VAT , L U K A M I H O L I Ć , I VA N M A R T I N I Ć ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020.

R U Đ E R N O VA K I V A L E R I J A B U T O R A C ONEČIŠĆENI SPELEOLOŠKI OBJEKTI REPUBLIKE HRVATSKE

I VA N M A J S T O R I Ć DEPOPULACIJA ISTOČNE HRVATSKE – UZROK DALJNJEG ZAOSTAJANJA U REGIONALNOM RAZVOJU HRVATSKE?

POTRESI SPELEOLOŠKI OBJEKTI DEPOPULACIJA Broj 2/2020, godina LXVI K A R TA G O V O R I : ANALIZA UZORAKA NASELJENOSTI U AVARSKOM PERIODU U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ NA TEMELJU RIMSKIH OSTATAKA

MREŽNI HORIZONTI: EUROMEDITERANSKI SEIZMOLOŠKI CENTAR, EMSC - https://www.emsc-csem.org/#2

IZLAZI OD 1955. ISSN 2718-1820 (Online) ISSN 0016-7266 (Tisak)

Geografski horizont 66/2 (2020)

Articles inside

ivan MajsTorić

KARTA GOVORI

ruđer novaK valerija BuTorac

ZAGREBAČKI POTRES 22. OŽUJKA 2020

Marija ros Kozarić