GORUĆI PROBLEM KLIMATSKIH PROMJENA NA ZEMLJI
Onečišćenje atmosfere i globalno zagrijavanje više nije marginalna tema. Treba odati ogromno priznanje pojedincima diljem svijeta koji se bore s posljedicama ovog više nego ozbiljnog problema. Vijesti o budućim klimatskim trendovima sve više obiluju uskličnicima, a sve manje upitnicima. Obimna višegodišnja istraživanja kemizma atmosfere ukazuju na svu složenost i nepredvidivost sustava, a nebrojeni izvori njezina onečišćenja predstavljaju samo dio ukupne slike. Najnovija znanstvena izvješća prožeta su zebnjom da je ljudska civilizacija dosegla rub ponora zbog svog sebičnog i nepromišljenog ponašanja prema Zemlji. Neupitna je potreba za hitnom i neodgodivom suradnjom svih dionika s ciljem rješavanja, ili barem ublažavanja ovog gorućeg problema. Svrha ovog rada je dvojaka: 1/ objasniti osnovni mehanizam učinka staklenika te 2/ predstaviti najveće izvore onečišćenja atmosfere (s naglaskom na toplinskom otpadu, eng. heat waste, povezanom s potrošnjom fosilnih goriva), ali i neke manje poznate, no ne manje važne probleme, npr. kako digitalna revolucija utječe na stanje okoliša te kako neodgovorno zbrinjavanje otpada utječe na klimatske promjene. Cilj rada je potaknuti na promišljanje o razmjerima ovdje izloženih problema onečišćenja okoliša te hitnosti njihova rješavanja, ne sutra, nego već danas, jer znanost zna da je dragocjeno vrijeme prokockano.
Ključne riječi: klimatske promjene, ugljik, učinak staklenika, atmosfera, fosilna goriva
Uvod
Suvremene klimatske promjene sve više po staju gorući problem, ne samo figurativno već i doslovno. Zbog toga ih je puno primjerenije nazvati globalnim zagrijavanjem. Srpanj i ko lovoz 2021. ostat će zapamćeni po nizu kata strofalnih požara i poplava diljem svijeta, čija je razorna snaga pogodila tisuće kućanstava te prouzročila nemjerljivu materijalnu štetu na privatnoj i društvenoj imovini (sl. 1).
Sve je to cijena munjevita tehnološkog na pretka modernog društva u zadnjih 200 godi na, s kojim se istovremeno odvija nemilosrdno
onečišćenje našeg planeta rastućim brojem kemijskih tvari. Brojni stručnjaci smatraju da je riječ o golemu, nehotičnu i neupravljivu ekspe rimentu s našim okolišem, prvenstveno atmos ferom (URL 1). Zabrinutost izaziva činjenica da su se neki kemijski procesi, koji su imali razorne posljedice po okoliš (npr. stradavanje jezerskih ekosustava zbog kiselih padalina), neprimije ćeno odvijali desetljećima, a nakon što su go tovo preko noći doveli do ekoloških katastrofa, bilo je prekasno za djelovanje. Slično je bilo i sa štetnim freonima, spojevima odgovornima
9
stručni članak
Gordana Medunić
Sl. 1. Šteta od poplava (srpanj 2021.) u gradu Erftstadtu, jugozapadno od Kölna, u saveznoj državi Sjeverna RajnaVestfalija u zapadnoj Njemačkoj.
Fotografija: David Young/dpa/picture alliance via Getty Images (https://nymag.com/intelligencer/2021/07/ devastating-scenes-after-deadly-floods-in-germanybelgium.html).
za oštećenje stratosferskog ozonskog sloja, ali i jednima od krivaca u priči o globalnom zagri javanju. Njihov tvorac bio je Thomas Midgley Jr. (URL 2), čija su dva višestruko nagrađivana i sveprisutna kemijska izuma (freoni i olovni benzin) daleko najviše naštetili okolišu i ljud skom zdravlju, a čije će posljedice osjećati još brojne buduće generacije (URL 3). Tragično je da stanje planeta Zemlje te zdravlje ljudi ovise ponajviše o dobroj volji ekonomsko-političkih moćnika, čija su tržišno-profitna korporativna stremljenja u izravnom sukobu sa znanstvenim spoznajama o onečišćenju okoliša. Njihovi se bični stavovi svode se na slijepo osporavanje potencijalnih opasnosti novih proizvoda i pro cesa po okoliš i ljudsko zdravlje, ponajviše zbog profita. Nažalost primjera je bezbroj, a dva najpoznatija su ona o umanjivanju opasnosti duhanskog dima (Brownell i Warner, 2009)
te toksičnosti pesticida DDT, o čemu je pisala Rachel Carson u svojoj knjizi ‘Silent spring’ (URL 4). Kada je riječ o tzv. klimatskim skepticima, do njih teško dopire istina o brojnim, znanstveno utemeljenim dokazima o kolebljivosti i ne predvidivosti klime na Zemlji (URL 1). Opći stav da su ljudi svojim aktivnostima doveli do re centnog globalnog zagrijavanja dijeli oko 90% klimatskih znanstvenica i znanstvenika (Cook i dr., 2016). Nedavni dramatični prizori poplava (Njemačka) i požara (Grčka) podudaraju se s reakcijama i aktivnostima europskog čelništva, koje je uvođenjem novih zakona u smislu ze lene tranzicije odlučilo stati na kraj neobuzda noj bahatosti i pohlepi naftne industrije. Riječ je o jednoj od najmoćnijih svjetskih industrija te najvećem proizvođaču fosilnog goriva čija je uporaba glavni krivac globalnog zagrijava nja (URL 5). Premda hvalevrijedna, ova vijest ne budi pretjerani optimizam jer su klimatske promjene globalnih prekograničnih razmjera, zbog čega su potrebne prvenstveno globalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Naime, ekonomski bogate države trebaju i mo raju pokazati daleko više socijalne osjetljivosti i solidarnosti (tzv. okolišni rasizam i pravda, eng. environmental racism and justice) sa siromašni jim državama i onima u razvoju po pitanju pra vednije raspodjele tereta u borbi s klimatskim promjenama (URL 6).
Svrha ovog rada je objasniti osnovne meha nizme globalnog zagrijavanja, ukratko pred staviti najveće izvore onečišćenja atmosfere, iznijeti neke prijedloge mogućih rješenja ovog problema te navesti primjere društvenih su radnji na temu upoznavanja javnosti o dotič nim temama. Cilj rada je podići svijest ljudi da je kvaliteta životno važnog resursa kao što je atmosfera ozbiljno ugrožena, ali i cijelog eko sustava na površini Zemlje, a time i opstanka svih nas kao vrste. Ljude treba suočiti s jedno stavnom činjenicom da će neumjerena potroš
10
Gordana Medunić: GORUĆI PROBLEM KLIMATSKIH PROMJENA NA ZEMLJI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 9-18
nja fosilnih goriva, sječa šuma, gomilanje otpa da, blagi zakoni te društvene nepravde sve nas, a prvenstveno naše potomke dovesti ravno do ponora klimatskog kaosa.
Učinak staklenika (mehanizmi globalnog zagrijavanja)
Zrak koji udišemo je svojevrsni divovski ne vidljivi laboratorij u kojem se odvija gigantski broj vrlo složenih i običnu čovjeku vrlo teško razumljivih kemijskih i fizikalnih reakcija. U nekima od njih glavne uloge imaju sunčeva energija i kemijski element ugljik. Međutim, prije nego što objasnimo često spominjani učinak staklenika, potrebno je navesti sljedeću manje poznatu činjenicu: Zemlja je većim dije lom svoje povijesti općenito bila vruća, posve lišena trajnog leda, a danas živimo u još uvijek prilično ledenom dobu (blažem doduše od onih iz davnina kada je pod ledom bilo 30 % kopna, za razliku od današnjih 10 %) (Schultz, 1974). Sadašnja ledena epoha započela je prije 40 milijuna godina, a u posljednjih 2,5 miliju na godina bilo je najmanje 17 oštrih oledbi. Mi živimo u toplu međuoledbenu razdoblju koje je započelo prije 11 000 godina, a razlozi oled bi leže u nastanku Panamske prevlake (URL 7) koja je promijenila smjer oceanskih struja, dok je izdizanje Himalaje utjecalo na cirkula ciju atmosfere (URL 8). S današnjom prostor nom raspodjelom oceana i kontinenata led bi trebao biti dio naše budućnosti na dugi rok, jer geoznanosti predviđaju još oko 50 oledbi, od kojih bi svaka trajala oko 100 000 godina (McPhee, 1983). Riječ je o prirodnim i vrlo po laganim kolebanjima klime na Zemlji, tijekom tisuća ili desetaka tisuća godina, kao sveuku pni rezultat sitnih, ali kozmičkih promjena (pomaci Zemljine orbite, kolebanje Zemlji
ne osi i varijacije Sunčeve energije) poznatih kao Milankovićevi ciklusi. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorima puno su druk čije. Po prvi put u milijardama dugoj povijesti Zemlje mi mijenjamo najveći geofizički sustav na planetu – klimu – i to činimo munjevitom brzinom (desetljeća, godine), s posljedicama koje tek odskora počinjemo shvaćati (URL 9). Paleoklimatološki podaci (npr. kemizam pro fila jezgri antarktičkog leda) nisu utješni jer pokazuju svojevrsno posrtanje Zemlje između ugodno toplih i nemilosrdno hladnih razdo blja u njezinoj novijoj (zadnjih nekoliko miliju na godina) povijesti (Stevens, 2001). Ta topla razdoblja imamo zahvaliti učinku staklenika; zašto zahvaliti kada ga se spominje u kontek stu klimatskih promjena? To je stoga što bez učinka staklenika ne bi bilo života na Zemlji, barem ne ovakvog kakav vidimo oko sebe, jer bi prosječna temperatura na Zemlji bila u debelom minusu, a kopno pod kilometarskim naslagama leda. Bez učinka staklenika i toplija i hladnija razdoblja bila bi hladnija nego što jesu, odnosno nego što su bila. Dotični meha nizam najbolje je opisao James Hansen (URL 10) izjavivši da je svaka nova količina ugljikova dioksida (CO2), ispuštenog prvenstveno po trošnjom fosilnih goriva, novi prekrivač pod kojim se sve više zagrijavamo. Sunce emiti ra (kratkovalnu) radijaciju koja prolazi kroz atmosferu jer je ona uglavnom propusna za Sunčevu (kratkovalnu) radijaciju. Zemljina po vršina apsorbira tu radijaciju te i sama postaje izvor zračenja te zrači toplinsko ili infracrveno zračenje, a koju trebaju molekule svih stakle ničkih plinova, a ne samo CO2. Laički i slikovi to, sportaši nakon natjecanja ili treninga (rad), koji su prethodno u sebe unijeli nutritivno kvalitetnu hranu (‘visoka’ energija), isijavaju oko sebe toplinu (‘niska’ energija). Ta njihova toplina većini nas ne znači ništa, ali sigurno bi dobro došla nekome tko je boravio u hladnjači
11
Gordana Medunić: GORUĆI PROBLEM KLIMATSKIH PROMJENA NA ZEMLJI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 9-18
u ljetnoj odjeći dulje od 5 minuta. Slično tome, Sunce nam neprestano šalje enormne količine svoje energije, koja u dodiru sa Zemljom oba vi izvjesni rad (fizika!) te se potom pretvori u toplinu (infracrveno zračenje), koja sada služi kao nečija nutritivno kvalitetna hrana. Naime, molekule CO2 u zraku su svojevrsni sportaši, koji baš tu toplinu trebaju za svoje svakod nevne aktivnosti (rotacije, vibracije, itd.) te će poput sportaša isijavati toplinu natrag prema Zemlji. Tim procesom dolazi do pojačanog učinka staklenika i energijske neravnoteže, što za sobom povlači cijeli niz problema (npr. po rast morske razine) s kojima se suočava uglav nom veći dio stanovništva na Zemlji nastanjen u siromašnim državama i onima u razvoju, po najviše u priobalnim regijama (sl. 2). Opisani proces je prirodni proces učinka staklenika. Do neravnoteže dolazi dodatnom emisijom CO2 i ostalih stakleničkih plinova što je posljedica aktivnosti čovjeka, odnosno spaljivanja fosil nih goriva.
Ta energijska neravnoteža (eng. energy imbalance) znači da nam dolazi više energije nego što odlazi i tako sve dok Zemljina atmos fera (troposfera) ne zrači u Svemir onoliko energije koliko je Zemlja primila od Sunca; drugim riječima, do te neravnoteže ne bi doš lo da je nešto te topline (misli se na dodatnu toplinu koja je „zarobljena“ zbog povećane koncentracije CO2 i ostalih stakleničkih plino va) moglo (ili stiglo) pobjeći u Svemir. To znači da se sve više energije zadržava u prizemnom dijelu atmosfere (troposfera), jer se globalnim zagrijavanjem (troposfere) stratosfera hladi. O tome je James Hansen, aktivist i veteran zna nosti o klimatskim promjenama (URL 10) iznio 2012. godine sljedeće šokantne podatke: bu dući da je danas tu energijsku neravnotežu moguće precizno odrediti mjerenjem količine topline u Zemljinim toplinskim rezervoarima (tj. spremnicima), od kojih je ocean najveći, mjerne postaje pokazale su da njegova gornja polovica prima toplinu znatnom brzinom, dok se njegove velike dubine zagrijavaju sporije.
12
Sl. 2. Ostaci nekadašnjeg obalnog naselja negdje u Bangladešu, nastradali zbog porasta razine mora. Fotografija: (http://www.change-climate.com/Sea_Rising_Levels_Rise.htm).
Gordana Medunić: GORUĆI PROBLEM KLIMATSKIH PROMJENA NA ZEMLJI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 9-18
Ta energija troši se na otapanje leda (Arktik, Antarktika, itd.), a zagrijavanje kopna seže do dubina od nekoliko desetaka metara. Ukupna energijska neravnoteža tada (2012.) iznosila je 0,6-0,8 wata po metru kvadratnom, što možda ne zvuči mnogo (od Sunca primamo 235 wata po metru kvadratnom), ali to kada se zbroji za cijeli svijet dobije se ogromna brojka. Ona je bila 20 puta veća od količine energije koju je tada bilo trošilo cjelokupno čovječanstvo, a bila je usporediva s eksplozijama 400 000 atomskih bombi (one bačene na Hirošimu 1945.) dnev no, 365 dana u godini (URL 10)! Upravo je to višak energije koji se na Zemlji nakuplja svaki dan. Dotična neravnoteža podrazumijeva da hitno moramo smanjiti koncentraciju CO2 u atmosferi. Ona je 2012. godine iznosila 391, a 2019. godine 410 molekula CO2 na milijun mo lekula zraka (ppm, eng. parts per million). Po četkom lipnja 2022. ta je koncentracija prvi put premašila 420 ppm. Tu bi koncentraciju treba lo smanjiti na 350 ppm kako bi se uspostavila kakva–takva energijska ravnoteža i spriječilo daljnje zagrijavanje našeg planeta.
Glavni izvori onečišćenja atmosfere u smislu globalnog zagrijavanja
Prije upiranja prsta u ljude kao glavne krivce za zabrinjavajući, vrtoglavo brzi porast CO2 u atmosferi, treba reći da prirodni izvori CO2 da leko nadmašuju one antropogene. Međutim, problem je u tome što antropogeni izvori na rušavaju prirodnu ravnotežu kruženja ugljika u prirodi, koja je postojala prije industrijske revo lucije. U drevnim vremenima (prije pojave ljudi, tj. prije nekoliko stotina milijuna godina), CO2 iz prirodnih izvora se polagano (tisućama godi na) pohranjivao u Zemljinim ekosustavima te je razina CO2 bila prilično stabilna (<300 ppm), za
hvaljujući toj prirodnoj ravnoteži (URL 11). Lju di nisu svjesni važnosti ugljika, jednog od glav nih biogenih kemijskih elemenata, u odvijanju iznimno složenih procesa na Zemlji, koji obu hvaćaju cijeli niz domena, kako prirodoslovnih (fizikalni, kemijski i biološki elementi okoliša), tako i onih gospodarskih (poljoprivreda, stočar stvo, šumarstvo, itd.) te društvenih (socio-eko nomski, politički i ini čimbenici). Kada je riječ o geografiji, ugljik bi bio uistinu ujedinjujuća tema unutar dotičnog polimatskog predmeta pomoću koje bi se povezala društvena s fizič kom geografijom. Stoga je potrebna šira inter disciplinarna sinteza kojom bi se objedinile i objasnile veze između znanosti, društva i okoli ša. Dakle, upravo je ugljik takva tema koja obu hvaća napredne tehnologije te dovodi u vezu društvene i prirodne znanosti unutar vremen skih i prostornih okvira (Mannion, 2006). Ugljik je glavna komponenta u procesu prijenosa vitalne energije o kojoj ovisi opstanak svih bi ljaka i životinja. Ne računajući ljude, razmjena ugljika s atmosferom te među organizmima obuhvaća sljedeće procese: 1/ fotosintetska proizvodnja hrane, 2/ prijenos energije sadrža ne u hrani duž hranidbenih lanaca te 3/ disanje (odnosno razgradnja organske tvari nakon ugi nuća organizma). Ljudi, pak, oduvijek nastoje poboljšati svoj položaj u svijetu aktivnim pot činjavanjem (ili pripitomljavanjem, eng. dome stication) ugljika s ciljem pridobivanja energije iz hrane (poljoprivreda i stočarstvo) i fosilnih goriva (pogonska sila industrijskog razvoja). Time su znanstveni i tehnološki izumi poduprli razvojne te popratne socio-ekonomske i de mografske procese u društvu, ali istovremeno izazvali i neželjene promjene u okolišu. Premda znatno manjih razmjera nego danas, onečišće nje okoliša seže u prapovijest (metalno doba, više od 7000 godina), a imalo je veze s talje njem ruda. Danas su glavni tipovi onečišćenja okoliša povezani s izgaranjem fosilnih goriva i
13
Gordana Medunić: GORUĆI PROBLEM KLIMATSKIH PROMJENA NA ZEMLJI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 9-18
industrijalizacijom, a riječ je o kiselim padalina ma, porastu količina toksičnih metala (Pb, Cd, Cr, Zn, Ni, itd.) u okolišu (tlo, voda, usjevi, itd.) te nakupljanju stakleničkih plinova u atmosfe ri. Navedena onečišćenja okoliša međusobno su usko isprepletena jer bez fosilnih goriva nije moguć rad talionica, a i sama goriva (pogotovo ugljen!) također sadrže te metale koji se oslo bađaju u radnom procesu, dok se dio oslobo đenih CO2 i SO2 veže s vlagom u zraku dajući kisele padaline. Da stvar bude gora, sva su ta onečišćenja okoliša prisutna posvuda u svijetu, s tim da su kisele padaline i taloženje metala puno teži problemi u industrijski razvijenim zemljama sjeverne polutke. Kada je riječ o kli matskim promjenama, antropogeni CO2 i CH4 (metan, inače daleko snažniji staklenički plin u odnosu na CO2) pojačavaju postojeći prirodni učinak staklenika (onaj izazvan prirodnim kon centracijama dotičnih plinova). Drugi plinovi poput freona, vodene pare, dušikovih oksida i troposferskog ozona također pridonose global nom zagrijavanju. S obzirom na to da svjetska potrošnja fosilnih goriva ne jenjava, za očeki vati je da će ovaj trend globalnog zagrijavanja u budućnosti samo jačati. Globalne klimatske promjene utjecat će na fizičkogeografske i eko loške čimbenike raspodjele ugljika, odnosno na raspodjelu, sastav i funkcioniranje svjetskih ekosustava i poljoprivrednih sustava, kao i na obrasce ljudskih naselja, zdravstvo i gospodar ske aktivnosti.
Sada slijedi najveće pitanje oko kojega se lome koplja kada je riječ o klimi i CO2: u kojoj je mjeri porast razina CO2 posljednjih desetljeća posljedica ljudskih aktivnosti? Kratko i jasno, stav Međuvladina panela o klimatskim promje nama (IPCC, eng. Intergovernmental Panel on Climate Change) glasi: emisije CO2 zbog sago rijevanja fosilnih goriva (tj. ugljika, sl. 3) glavni su uzrok globalnog zagrijavanja! Primjerice, u 2018. godini potrošnja fosilnih goriva (promet
Sl. 3. Onečišćenje atmosfere uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva.
Fotografija: (https://theearthproject.com/fossil-fuels-badenvironment/).
na prvom mjestu) i s njom povezane industrij ske djelatnosti bile su izvori 89 % globalnih emisija antropogenog CO2.
Pri tome treba naglasiti da je ugljen, naj prljavije fosilno gorivo, odgovorno za više od 3/10 (ili 30 %) 1o C povećanih globalnih prosječnih temperatura, što ga čini pojedi načno najvećim krivcem globalna porasta temperature. Premda svakodnevno čujemo i vidimo unaprijed postavljeno pitanje, mi od govor znamo jako dobro: sav nedavni (nakon početka industrijske revolucije) porast CO2 u atmosferi posljedica je ljudskih aktivnosti (sl. 4) i oko toga današnja znanost nema više ni kakvih dvojbi. Međutim, problem je u tome što su najuvjerljiviji znanstveni dokazi (anali ze izotopa i smanjena koncentracija kisika u atmosferi) široj javnosti nerazumljivi jer zahti jevaju dobro znanje prirodnih znanosti, fizike i kemije prije svega (URL 12). Pojednostavlje no, tijekom 100 godina (prosječno vrijeme zadržavanja neke molekule CO2 u atmosferi) mjerodavna su samo dva spremnika koji pri rodnim putem razmjenjuju ogromne količine CO2 s atmosferom, a to su oceani i kopnena biosfera (šume i tlo). Sukladno prirodnim
14
Gordana Medunić: GORUĆI PROBLEM KLIMATSKIH PROMJENA NA ZEMLJI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 9-18
Sl. 4. Grafički prikaz temperatura na Zemlji u odnosu na koncentracije CO2 za razdoblje 1880. – 2013. Izvor: (https://news.climate.columbia.edu/2017/03/10/the-science-of-carbon-dioxide-and-climate/).
zakonima ravnoteže (fizika i kemija!), masa ugljika (“C” u CO2) mora biti očuvana (ili ista). Ako je porast CO2 u atmosferi izazvan (barem djelomice) ugljikom ispuštenim iz oceana ili s kopna (dakle prirodno), znanstvenim bi se mjerenjima uočilo smanjenje ugljika u dotič na dva spremnika. Međutim, broj takvih opa žanja je ravan nuli, a broj opažanja porasta količine ugljika u globalnim oceanima (dakle antropogeno, jer se prema Henryevu zakonu CO2 iz atmosfere otapa u vodi oceana) dale ko je veći: to potvrđuje više od 20 objavljenih istraživanja provedenih pomoću 6 neovisnih metoda (URL 12).
Ljudi bi trebali bolje razumjeti zakone ter modinamike (opet fizika i kemija!) kako bi shvatili da se ne možemo služiti neograniče nim količinama energije unedogled. Potroš njom energije uvijek nastaje toplina, a kako se ona zbog sve veće koncentracije stakleničkih plinova ne može emitirati u hladni Svemir, lo gično je da temperature na Zemlji moraju rasti. Naš nezasitni apetit za energijom zapravo će
nas otjerati u propast umjesto u gospodarsko blagostanje. Ako želimo preživjeti, ljudi će mo rati naučiti živjeti štedljivije i s mnogo manje energije. Opasno rastuća potrošnja energije rezultira stvaranjem otpadne topline (eng. waste heat) koja se ne može raspršiti u Svemir (URL 13). Zemljinim zagrijavanjem sve se više vodene pare (snažan staklenički plin!) zadržava u atmosferi i time se zagrijavanje samo još brže pojačava; kako jedno vodi k drugome, tako se stvara sve veća tzv. petlja pozitivne povratne sprege (eng. positive feedback loop) te poslje dično pojačani učinak staklenika (eng. enhan ced greenhouse effect). Brojni stručnjaci smatra ju da je kritična točka bez povratka (eng. critical tipping point) prijeđena jer su se razine metana u Zemljinoj atmosferi više nego udvostručile u posljednjih nekoliko desetljeća. Naime, metan je bio zarobljen u ledenim prostranstvima (uk ljučujući i permafrost), ali njihovim otapanjem dolazi do njegova oslobađanja i ispuštanja u atmosferu. To bi moglo značiti početak snažne povratne petlje koja će gotovo sigurno dovesti
15
Gordana Medunić: GORUĆI PROBLEM KLIMATSKIH PROMJENA NA ZEMLJI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 9-18
do vrlo ubrzanog globalnog zagrijavanja (URL 13). Umjesto da metan zadržimo zarobljen u Zemljinoj kori i dubokim oceanima, mi mislimo da možemo živjeti iznad zakona prirode i da imamo pravo iskoristiti svu energiju koja nam “treba” i koju želimo. Doista je nevjerojatno da međunarodni konzorcij (Kanada, SAD, Japan, Indija i Njemačka) već vadi metan iz zamrznu tih metanskih klatrata (riječ je o metanu zaro bljenom unutar kristalne strukture, odnosno rešetke, vode) i spaljuje dubokomorski metan kod sjeverne obale Kanade (URL 13). Čak i da sada svi prestanemo sa sagorijevanjem fosilnih goriva, planet će se i dalje zagrijavati još neko liko desetljeća. Zemlja jednostavno teško po država svih sedam i više milijardi nas, svakako ne naš današnji stil života koji zahtijeva neza sitnu potrošnju energije.
Kada je riječ o otpadu tj. smeću, priča je kratka i lako shvatljiva: način na koji njime upravljamo važan je čimbenik koji doprinosi klimatskim promjenama. Njegovim nepravil nim gospodarenjem zagađujemo zrak, tlo i oceane. Najčešće ga se rješavamo na otvore nim odlagalištima čijim se truljenjem (razgrad njom) stvaraju ogromne količine metana i CO2 Budući da je danas otpad neizbježan, važno je
Zaključci
započeti s promjenama ponašanja, čak i ma lim koracima prema njima. Treba izbjegavati predmete za jednokratnu uporabu i odabrati izdržljive materijale koji se mogu koristiti više puta, osiguravajući da manje otpada završi na odlagalištima (URL 14).
I na kraju par riječi o digitalnom čimbeni ku koji doprinosi klimatskim promjenama. Digitalno je fizičko. Svaki bajt podržan je jed nim atomom i nema digitalnog bez električne energije. Svaka pojedina digitalna radnja za htijeva potrošnju energije na Zemlji. Digital na tehnologija može spasiti naš planet ako se pametno koristi, učiniti stvari produktivnijima i učinkovitijima te ekološki prihvatljivijima, uz poboljšanje životnog standarda. Nažalost, da našnja digitalna tehnologija uništava naš pla net jer bogatima pomaže da postanu super bogati, srednju klasu pretvara u siromašniju klasu, a onu nižu u sirotinju (URL 15). Čak 90 % Zemljinih resursa, koje pretvaramo u digital ne stvari, brzo završi kao otpad čiji je najveći dio beskoristan, otrovan i opasan. Posljednjih 40-50 godina svijet funkcionira na svojevrsni hiperpogon, trošeći sve na površini i u dubina ma Zemlje brzinom koja nikada prije u ljudskoj povijesti nije bila viđena.
Ljudi moraju, trebaju i mogu poduzeti odlučne korake ka očuvanju okoliša. Načina ima bez broj i moguće ih je provesti uz malo truda te uz nešto požrtvovnije i štedljivije ponašanje. U protivnom nam prijete strahovite promjene u ekosustavima. Opasnosti po okoliš i zdravlje ljudi sve su prisutnije, uključujući ekstremne vremenske uvjete, povećanu opasnost od požara, gubi tak biološke raznolikosti i širenje zaraznih bolesti. Sve veća količina stakleničkih plinova izaziva zakiseljavanje oceana te izumiranje koralja i planktona, izlažući cijeli ekosustav novim životnim uvjetima, zbog čega se morski život ne uspijeva na vrijeme prilagoditi. Priroda je već sada vrlo krhka, a naša nepromišljena pohlepa i nemar uništavaju sav živi svijet te naš jedini dom, Zemlju. Naša proizvodnja energije, potrošnja proizvoda i neodgovorno gospodarenje otpadom izravno doprinose klimatskim promjenama kao posljedica ispuštanja CO2 zbog sagorijevanja neobnovlji
16
Gordana Medunić: GORUĆI PROBLEM KLIMATSKIH PROMJENA NA ZEMLJI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 9-18
Gordana Medunić: GORUĆI PROBLEM KLIMATSKIH PROMJENA NA ZEMLJI GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 9-18
vih fosilnih goriva. Rezultat je pojačani učinak staklenika, a time i porast temperature u atmosferi. U takvom svijetu bit će sve više klimatskih, a ne samo ekonomskih ili ratnim razlozima motivira nih izbjeglica. To bi se moglo dogoditi i državljanima Republike Hrvatske budući da ona pripada skupini od tri europske zemlje s najvećim ukupnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod. Premda je Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama Sabor usvojio 2020., ona se ne provodi jer još nije donesen prvi petogo dišnji akcijski plan, a sadrži i regresivne planove s fosilnim gorivima. Nije samo Greta Thunberg nešto poduzela za bolje sutra našeg okoliša. Šestero mladih (u dobi od 9 do 22 godine) aktivista iz Portugala podnijelo je tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu 2020., nakon 3 godine rada na njoj, što je prvi slučaj vezan uz borbu protiv klimatskih promjena, tražeći od 33 zemlje ambicioznije smanjenje emisija ugljika kako bi se zaštitila njihova buduća fizička i psihička dobrobit. Prelazak na čiste energije mora se znatno ubrzati, pogotovo u zemljama u razvoju na koje otpadaju 2/3 emisija ugljika povezanih s neobnovljivim izvorima energije. Znajući da im nedostaju ulagačka i inovacijska sredstva, odgovornost za shvaćanje ovog kompleksnog proble ma je, u konačnici, na bogatom svijetu. Budući da je ovdje izložen samo djelić priče o Zemljinim klimatskim promjenama, na vama je da čitate dalje i prenosite znanje drugima, ili – spread the word, sharing is caring. Znanost je predivna i red je da ju prigrlimo onako kako Zemlja nas grli ovih nekoliko milijuna godina našeg postojanja kao vrste. Nastavimo naša dva postojanja u harmoniji, jer drugog, dugoročno održivog izbora jednostavno nemamo.
Literatura
browNell, k.d., warNer, k.e., 2009: The perils of ignoring history: Big Tobacco played dirty and millions died. How similar is Big Food?. The Milbank quarterly, 87(1), 259–294. cook, j., oreskes, N., doraN, p.t., aNderegg, w.r.l., verHeggeN, b., maibacH, e.w., carltoN, j s., lewaNdowsky, s., skuce, a g., greeN, s a., Nuccitelli, d., jacobs, p., ricHardsoN, m., wiNkler, b., paiNtiNg, r., rice, k., 2016: consensus on consensus: a synthesis of consensus estimates on human-caused global warming. Environmental Research Letters, 11, 048002. maNNioN, a.m., 2006: Carbon and its domestication. Springer, The Netherlands. mcpHee, j., 1983: In suspect terrain. Farrar, Straw and Girous. scHultz, g., 1974: Ice age lost. Garden City, N.Y., Anchor Press. steveNs, w.k., 2001: The change in the weather: people, weather, and the science of climate. Random House Publishing Group.
Izvori
URL 1: https://www.newyorker.com/magazine/2002/01/07/ice-memory (18.02.2022.)
URL2: https://www.popsci.com/humans-thomas-midgley-excerpt/(18.02.2022.)
URL3: https://interestingengineering.com/thomas-midgley-jr-the-man-who-harmed-theworld-the-most(18.02.2022.)
17
URL4: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=10898(18.02.2022.)
URL5: https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal/delive ring-european-green-deal_en(18.02.2022.)
URL 6: https://niemanreports.org/articles/the-new-yorkers-elizabeth-kolbert-no-way-to-fightclimate-change-without-adhering-to-the-principles-of-environmental-justice/(18.02.2022.)
URL 7: https://geology.utah.gov/map-pub/survey-notes/glad-you-asked/ice-ages-what-arethey-and-what-causes-them/(18.02.2022.)
URL 8: https://www.scientificamerican.com/article/rise-of-the-himalayas-may/(18.02.2022.)
URL 9: https://www.forbes.com/sites/petergleick/2012/01/16/climate-change-disbelief-andthe-collision-between-human-and-geologic-time/?sh=2e32f0231bef(18.02.2022.)
URL 10: https://www.youtube.com/watch?v=fWInyaMWBY8(18.02.2022.)
URL 11: https://whatsyourimpact.org/greenhouse-gases/carbon-dioxide-emissi ons(18.02.2022.)
URL 12: https://www.realclimate.org/index.php/archives/2005/06/how-much-of-the-recentcosub2sub-increase-is-due-to-human-activities/(18.02.2022.)
URL 13: http://www.zo.utexas.edu/courses/THOC/WasteHeat.html(18.02.2022.)
URL 14: https://www.green-sail.com/blog/how-does-poor-waste-management-affect-the-cli mate-change-crisis(18.02.2022.)
URL 15: https://gerrymcgovern.com/books/world-wide-waste/introduction-why-digital-iskilling-our-planet/(18.02.2022.)
Primljeno: Prihvaćeno:
17. 2. 2022. 20. 7. 2022.
18
Prof. dr. sc. Gordana Medunić , mag.geogr. Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Horvatovac 95, 10 000 Zagreb, e-mail: gordana.medunic@geol.pmf.hr
PRIMJER USPJEŠNOG UPRAVLJANJA RIZIKOM OD VULKANSKIH
ERUPCIJA - VULKANSKA ERUPCIJA NA KANARSKOM OTOČJU 2021.
stručni članak dajana diMitrijević, Petra PilePić, Klara videKović, ivan Martinić
Erupcije
a njihov utjecaj na ljudske živote, imovinu i prostor ovisi o snazi i razmjeru erupcije. Procjenjuje se da je u posljednjih 20 godina oko 26 000 ljudi stradalo od posljedica vulkanske aktivnosti.
Primjer područja ugroženog vulkanskom aktivnošću je otok La Palma u Kanarskom otočju. U rujnu 2021. godine na tom otoku započela je erupcija vulkana Cuimbre Vieja, koja je trajala gotovo 2 mjeseca. Vlada je 1996. godine donijela Osnovnu direktivu za planiranje civilne zaštite protiv vulkanskog rizika, dokument u kojem detaljno navodi mjere i strategije potrebne kako bi se rizik i negativne posljedice dovele na minimum. Zbog dobre pripremljenosti službi i stanovništva ljudskih žrtava nije bilo, ali je došlo do značajnih materijalnih gubitaka na prostoru izlijevanja lave.
Ključne riječi: Kanarsko otočje, vulkanska erupcija, La Palma, upravljanje rizicima, prirodni rizici
Uvod
Erupcije vulkana kroz povijest su uzroko vale značajne gubitke ljudskih života i imo vine. Utjecaj erupcije ovisi o njenoj snazi, a posljedice mogu biti vidljive na lokalnoj, re gionalnoj, ali i globalnoj razini. Procjenjuje se da je u posljednjih 200 godina od izrav nih posljedica vulkanskih erupcija poginulo 250 000 ljudi, u posljednjih 20 godina njih 26 000 (Molist, 2017). Danas oko 600 mili juna ljudi živi u regijama koje su izložene opasnosti od vulkanskih erupcija (Auker i dr., 2013). Vulkani izravno ugrožavaju velika
naseljena područja, a imaju i važan utjecaj na društveno-ekonomski razvoj tih područ ja. Učinak vulkana na globalnoj razini može imati značajne ekološke, ali i ekonomske učinke, primjerice u obliku klimatskih pro mjena, zagađenja i mijenjanja okoliša (Mo list, 2017).
Primjer područja ugroženog vulkanskom aktivnošću je otok La Palma, dio Kanarskog otočja, s aktivnim vulkanom Cumbre Vieja, čija je posljednja snažnija erupcija započe la u rujnu 2021. godine. Otok La Palma je
19
vulkana jedne su od najrazornijih prirodnih prijetnji čovjeku. Erupcije vulkana nemoguće je spriječiti,
otok s najvećom potencijalnom opasnošću u vulkanskom arhipelagu Kanara, stoga se provode dubinska istraživanja vezana za vulkanske i seizmičke aktivnosti te opasnosti i rizike koje donose (Fernandez i dr., 2021). Tijekom posljednja dva desetljeća na Kanar skom otočju zabilježeno je nekoliko epizoda vulkanske aktivnosti. Seizmičke anomalije zabilježene su na Tenerifima 2004. godine i na La Palmi 2017. i 2018., dok je na El Hierru 2011. godine došlo do erupcije (Fernandez i dr., 2021).
Procjena vulkanskog rizika je iznimno slo žena budući da se uz nju vežu mnoge opa sne popratne prirodne pojave (piroklastični tokovi, odroni, potresi, klizišta, poplave, tsu namiji, itd.). U znanstvenoj literaturi vulkani odnosno vulkanske erupcije navode se kao izvrstan primjer višestruke prijetnje, upravo zbog svoje „intrinzične prirode s više opa snosti“ (Molist, 2017). Pojave koje prate vul kanske aktivnosti su međusobno povezane i međusobno utječu jedna na drugu. To uve like otežava procjenu i upravljanje rizikom. Napretkom znanosti i općenito procjenama i strategijama upravljanja rizicima omogućuje se bolji i brži odgovor društva na rizik. Kako bi se što uspješnije procijenio rizik od vulka nizma i kako bi se tim rizikom lakše upravlja lo potrebno je najprije procijeniti vulkansku opasnost. To podrazumijeva razumijevanje aktivnosti vulkanskog sustava u prošlosti na osnovu čega se predviđa aktivnost sustava u budućnosti. Navedeno podrazumijeva kom pilaciju svih do tada postojećih geoloških i geofizičkih informacija kao što su npr. vrsta erupcije proučavanog vulkana, učestalost erupcija, mogućnost otvaranja novih otvora, itd. Sve navedeno koristi se u izradi scenarija erupcija i karata opasnosti, koji predstavljaju temelj za izradu programa upravljanja rizici ma (Molist, 2017).
Tema ovog rada je erupcija na otoku La Palma koja je započela u rujnu 2021. godine. Pregled događanja uzrokovanih erupcijom analiziran je na temelju prethodnih radova o istraživanju Kanarskih otoka, objavljenih novinskih članaka, prikazanih televizijskih vijesti i fotografija te podataka Nacionalnog geografskog instituta Kanarskih otoka. Ko risteći klasifikaciju UNDRR-a (Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, eng. United Nations Office for Disaster Risk Reduction), opisani su elementi rizika i upravljanja rizi kom te ranjivost društva s obzirom na podu zete strukturne i nestrukturne mjere.
Prostor istraživanja
Kanarsko otočje nalazi se u istočnom di jelu Atlantskog oceana, uz obalu Afrike te je autonomna zajednica Španjolske. Obuhvaća provincije Las Palmas i Santa Cruz de Tene rife, kao i lokalne samouprave Gran Canaria, Fuerteventura, Lanzarote, Tenerife, La Palma, La Gomera i Ferro (Britannica, 2021). Podije ljeno je na zapadnu skupinu, koju čine otoci Tenerife, Gran Canaria, La Palma, La Gomera i Ferro te istočnu skupinu, s otocima Lanza rote, Fuerteventura i šest otočića koji izviruju iz Kanarskoga podmorskoga hrpta (sl. 1). Vi sina zapadnih otoka viša je od 1200 metara nadmorske visine, a na Tenerifima se nalazi i najviši vrh Španjolske, vrh Teide visine 3718 metara (Troll, Carracedo, 2016).
20
dajana diMitrijević, Petra PilePić, Klara videKović, ivan Martinić: PRIMJER USPJEŠNOG UPRAVLJANJA RIZIKOM OD VULKANSKIH ERUPCIJA - VULKANSKA ERUPCIJA NA KANARSKOM OTOČJU 2021. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 19-28
Postanak vulkana i njihova obilježja
Kanarsko otočje dio je aktivnog lanca vul kanskih oceanskih otoka. Njihov postanak povezan je s takozvanom vrućom točkom (eng. hot spot), odnosno mjestom na kojem materijal plašta (magma) ulazi u Afričku li tosfernu ploču i izdiže se prema površini (Torres-Vera, 2011).
La Palma je peti po veličini i drugi po visini otok na Kanarima (tab. 1) te je drugi najmlađi otok arhipelaga. Izdužen je u smjeru sjeverjug i sastoji se od dva velika vulkana odvoje na sedlom. Sedlo odvaja ugasli sjeverni vul
kan Taburiente od aktivnog vulkana Cumbre Vieja. Zona rasjeda Cumbre Vieja vulkanski je najaktivnije područje na Kanarima i svje doči o intenzivnoj eruptivnoj aktivnosti koja se odvijala u posljednjih 500 godina (Troll i Carracedo, 2016). Cuimbre Vieja štitasti je tip vulkana, a tip erupcije koji obično vežemo uz njega je efuzivni (tab. 1). Prilikom efuziv ne erupcije (za razliku od eksplozivne) lava se iz vulkana izlijeva relativno mirno, bez ek splozija.
21
dajana diMitrijević, Petra PilePić, Klara videKović, ivan Martinić: PRIMJER USPJEŠNOG UPRAVLJANJA RIZIKOM OD VULKANSKIH ERUPCIJA - VULKANSKA ERUPCIJA NA KANARSKOM OTOČJU 2021. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 19-28
Sl.1. Smještaj Kanarskog otočja i pripadajućih otoka
Izvor: izrađeno uz pomoć ESRI podloga programa ArcMap 10.7.
ERUPCIJA - VULKANSKA ERUPCIJA NA KANARSKOM OTOČJU 2021.
GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 19-28
Tab. 1. Vulkani Kanarskog otočja te njihova obilježja i godina zadnje erupcije.
Otok Vrsta Visina (m) Vrsta erupcije Zadnja erupcija
Ferro Štitasti 1500
Efuzivne erupcije bazaltnih pukotina 2012. godine
Fuerteventura Štitasti 529 Eksplozivne
Gran Canaria Štitasti 1950 Eksplozivne > 1000 godina
La Gomera Štitasti 1309 Efuzivne > 2 mil. godina
La Palma Štitasti 2426 Efuzivne jesen 2021. godine
Lanzarote Štitasti 670 Eksplozivne 1824. godine
Tenerife Štitasti 3715 Eksplozivne 1909. godine
Izvor: Volcano discovery, 2021.
Erupcija na La Palmi 2021.
U jesen 2021. aktivirao se vulkan Cumbre Vieja, na sjeverozapadnom otoku La Palma. Po sljednja erupcija na Kanarima prije spomenute dogodila se 2012., podmorskim izljevima ma gme kod najzapadnijeg otoka Ferro. Znanstve nici su tjednima prije erupcije na La Palmi pra tili stanje na otoku te su predviđali mogućnost erupcije. Nekoliko dana prije erupcije zabilježe no je više od 4200 manjih potresa te je došlo do deformacije terena. Navedene pojave protu mačene su kao indikator približavanja erupcije te su vlasti dale žuto upozorenje za opasnost od erupcije pet dana prije erupcije. U nedjelju 19. rujna 2021. u 15 sati i 12 minuta, poslije sla bijeg potresa začula se glasna eksplozija, dim se uzdigao te se magma počela izlijevati (Vega
i dr., 2021). Prema znanstvenicima, erupcija je u početku bila eksplozivnog tipa Stromboli 2, a s vremenom je prešala u Havajski izljevni (efu zivni) tip (Camacho i Aranda, 2021). Toga dana evakuirano je oko 5000 najugroženijih osoba, a još ih je toliko evakuirano u narednim dani ma. Vlada je odmah nakon erupcije proglasila crveni alarm jer je od oko 85 000 stanovnika na otoku ugroženo bilo njih oko 35 000 koji žive na području nedaleko mjesta erupcije. Prepo ruka vlasti bila je da se zatvaraju vrata i prozori, isključi električna energija i voda te da se ljudi okupljaju na dogovorenim mjestima kako bi im se pomoglo (Vega, 2021). Civilna garda eva kuirala je ljude i dežurala na terenu, a tijekom noći 20. rujna lava je došla do prvih kuća. Znan
22
dajana diMitrijević, Petra PilePić, Klara videKović, ivan Martinić: PRIMJER USPJEŠNOG UPRAVLJANJA RIZIKOM OD VULKANSKIH
Sl. 2. Širenje lave na otoku La Palmi u jesen 2021. Izvor: El Pais, 2021.
stvenici su se pribojavali dolaska lave do mora, jer se kontaktom slane vode i lave oslobađaju toksični spojevi i CO2 zbog čega može doći do daljnjih eksplozija i narušavanja kvalitete zra ka. To se i dogodilo 29. rujna (Sanchez Hidalgo, 2021). S vremenom, lava je promijenila smjer tečenja, a pored glavnog, otvorila su se još dva sporedna toka koji su se kretali prema najna seljenijem području. Na mjestu glavnog toka lave 4. listopada došlo je do urušavanja terena zbog prevelikog opterećenja i težine lave, što je dovelo do većih izljeva lave te veće količine pepela u zraku (Vega i dr., 2021). Zbog slabe vidljivosti te količine pepela privremeno je za tvorena zračna luka, a prometovalo se brodovi ma ratne mornarice (El Pais, 2021).
Izlijevanjem i tečenjem lave uz obalu se for miralo novo tlo deltastog oblika, površine oko 40 ha (sl. 2). Lava je prekrila više od 800 ha ze mljišta zajedno s preko 1900 kuća. Uništena je infrastruktura te je došlo do zagađenja zraka sumporovim dioksidom i pepelom (Andrino i dr., 2021). Zbog dobre organizacije i poduzetih mjera tijekom ove katastrofe nije bilo smrtno stradalih.
Upravljanje rizikom – kako povećati otpornost društva?
Budući da su sredinom prošlog stoljeća na Kanarima zabilježene dvije vulkanske kri ze, vlada je 1996. donijela Osnovnu direktivu za planiranje civilne zaštite protiv vulkanskog
23
dajana diMitrijević, Petra PilePić, Klara videKović, ivan Martinić: PRIMJER USPJEŠNOG UPRAVLJANJA RIZIKOM OD VULKANSKIH ERUPCIJA - VULKANSKA ERUPCIJA NA KANARSKOM OTOČJU 2021. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 19-28
rizika (BOE, 1996). Ovim dokumentom na glašena je prijetnja od erupcija vulkana te je određen skup mjera koje se provode u sluča ju erupcije. Sveobuhvatne preventivne mje re sastoje se od procjene posljedica erupcije, izrade karata procijenjenog rizika, primje renog prostornog planiranja, unaprjeđenja sustava nadzora i prikupljanja podataka o vulkanskim aktivnostima te izrade posebnih evakuacijskih planova (BOE, 1996). U mjera ma je previđen i prilično detaljno obrađen svaki aspekt vulkanske krize, što možemo zaključiti iz navedenih ciljeva direktive:
a) predvidjeti organizacijsku strukturu koja omogućuje usmjeravanje i koor dinaciju svih javnih uprava u izvanred nim situacijama zbog vulkanske krize, b) uspostaviti sustav i postupke za infor miranje i praćenje vulkanskih pojava, c) uspostaviti mehanizme i postupke za koordinaciju doprinosa sredstava i intervencijskih resursa koji se nalaze izvan djelokruga Autonomne zajednice Kanarskih otoka, kad se oni predviđeni njezinim Planom pokažu nedostatni ma, d) osigurati postupke za traženje, prima nje i korištenje međunarodne pomoći (prema potrebi) u slučaju vulkanske krize,
e) uspostaviti i održavati nacionalnu bazu podataka o sredstvima i resursima do stupnim u hitnim slučajevima zbog vul kanskih kriza (BOE, 1996).
Također, formiran je i Upravni odbor u slu čaju vulkanske krize, koji se savjetuje sa Sa vjetodavnim odborom, Informacijskim kabi netom i Znanstvenim odborom te koordinira sredstva, resurse i mobilizaciju na razini jedi nica lokalne samouprave. Nadalje, osnovan
je Nacionalni geografski institut (IGN) s Na cionalnim centrom za seizmičke informacije, koji provodi praćenje (monitoring) i priku pljanje podataka o vulkanskim i popratnim aktivnostima (BOE, 1996).
Ranjivost Kanara
Rizik od katastrofe podrazumijeva razinu utjecaja odnosno posljedica određene poja ve na društvo u vidu ljudskih, gospodarskih i ekonomskih gubitaka. Za razumijevanje rizi ka treba uzeti u obzir i izloženost (eng. expo sure) te ranjivost (eng. vulnerability) društva, koji utječu na pravovremeni odgovor na predstavljenu opasnost te mjere i strate gije koje se (ne)poduzimaju. Izloženost se odnosi na postojanje elemenata koji mogu dovesti do katastrofe na promatranom po dručju, dok na ranjivost utječu socio-eko nomski čimbenici društva te okolina u kojoj se društvo nalazi. Ovisno o gospodarskom i socio-ekonomskom stanju društva, moguće je biti izložen, ali ne i ranjiv na određenu po javu. Način korištenja zemljišta, prostorno planiranje, edukacija stanovništva te posto janje mjera doprinose smanjenju ranjivosti društva. Sposobnost (eng. capacity) društva očituje se skupom mjera kojima društvo od govara na katastrofu, čime se smanjuje ra njivost (Cardona i dr., 2012).
S obzirom na prethodno navedene defi nicije rizika od katastrofa, može se zaključiti kako na Kanarima postoji izloženost (eng. exposure) prijetnji od vulkanskih aktivno sti te popratnih pojava kao što su potresi, zagađenje zraka i slično. UNDRR je podije lio prijetnje na meteorološke i hidrološke, ekstraplanetarne, georizike, okolišne, ke mijske, biološke, tehnološke te socijalne
24
dajana diMitrijević, Petra PilePić, Klara videKović, ivan Martinić: PRIMJER USPJEŠNOG UPRAVLJANJA RIZIKOM OD VULKANSKIH ERUPCIJA - VULKANSKA ERUPCIJA NA KANARSKOM OTOČJU 2021. GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022, 19-28
prijetnje. Vulkanske pojave svrstane su u georizike te su detaljno opisane i podijelje ne prema popratnim vulkanskim pojavama (Murray i dr., 2021). Gledajući sposobnost reakcije stanovništva Kanara na ovu kata strofu, vidljivo je kako su izrazito opremljeni za ovakve situacije. Skup mjera koji su doni jeli 1996. predviđa razne strategije i postup ke kako se kao država ponašati i reagirati s maksimalnom učinkovitošću kako bi se gu bici sveli na minimum. Upravo zbog svega prethodno spomenutog vezano za strate gije te sposobnost može se zaključiti kako su stanovnici Kanara kao društvo smanjili svoju ranjivost, odnosno rizik od vulkanskih pojava. Navedeno se potvrđuje činjenicom da u erupciji 2021. nije bilo smrtno strada lih. Također, na vrijeme su poduzete mjere evakuacije te organizacija sabirnih centara za pomoć ljudima koji su ostali bez domova.
Unatoč spremnosti, vulkanska erupcija uzrokovala je materijalne štete koje nije bilo moguće izbjeći. Lava je prekrila preko 1500 hektara površine otoka, a uništeno je goto vo 4000 građevina. Ukupna šteta procjenju je se na oko 842 milijuna eura. Najveća šteta nastala je na prometnoj infrastrukturi, po tom na poljoprivrednim površinama (plan taže banana) te uništenjem građevina. Oko 7000 ljudi izgubilo je svoje domove (Euro papress, 2022; Insider, 2022).
Godinu dana nakon početka erupcije španjolska vlada je zajedno s regionalnom vlašću već uložila oko 600 milijuna eura u obnovu. Većina novca uložena je u izgrad nju novih domova. Kako bi obnova i izgrad nja bila brža koriste se tzv. montažne kuće. Godinu dana nakon početka erupcije još uvijek se oko 400 građana nalazilo u hotel skim smještajima ili se nalaze u kućama svo jih rođaka i prijatelja (In Spain news, 2022).
Kako bi se u budućnosti dodatno sma njio rizik, vlasti su odlučile da se na po dručju izlijevanja lave ne smiju graditi novi domovi. Neki kritičari govore kako su i sa dašnje štete mogle biti izbjegnute jer je prema njima smjer kretanja lave u slučaju erupcije bio poznat i prije (Spanish news today, 2021).
Popratni rizici
EGZOTIČNI BUTAN
Marijan Biruš
Ako želite vidjeti Himalaju, vjerojatno najzanimljivija država za posjetiti je Butan. O egzotičnosti ove zemlje kruže razne priče pa ih je najbolje provjeriti na licu mjesta. Na internetu se mogu naći razne tvrdnje o čudnovatom životu Butana, ove donedavno izolirane himalajske monarhije (sl. 1).Kako
stići u Butan? Sav posao oko vize napravi butanska turistička agencija koju je vrlo lako naći na internetu, za 40 američkih dolara. Jedina međunarodna zračna luka, Paro (kraj istoimenog grada i blizu prijestolnice), ima letove samo s nekolicinom gradova u susjednim državama. Međutim, zanimljivo je to da je u nju osposobljeno sletjeti samo dvadeset i šest pilota – zbog zahtjevnog reljefa. Slijetanje i jest malo slično slalomu!
Ponajprije, Butan samostalno turistički mogu istraživati samo državljani susjedne Indije. Svi ostali moraju imati aranžman s nekom turističkom agencijom. Butan graniči s
41 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
PUTOPIS
Sl. 1. Na vrhove Himalaje zabranjeno je planinarenje jer se vjeruje da ondje žive božanstva
Foto: Marijan Biruš
Foto: Marijan Biruš
Indijom i Kinom, međutim, granične prijelaze ima samo s Indijom jer mu se prema Kini ispriječio greben Himalaje. Sve tekućice iz Butana teku preko Indije u Bengalski zaljev – prema Indiji se otvaraju doline i zato je on usmjeren ponajprije na tu zemlju. Od Kine (Tibeta) u prošlosti je primio budizam, a danas je pod kulturnom i gospodarskom dominacijom Indije. Budući da nema razvijenu industrijsku proizvodnju čak ni hrane, tu robu dobiva iz Indije. Oko 80 % butanskog uvoza i izvoza otpada na Indiju, a ona ulaže u gradnju infrastrukture u Butanu koji s njom zbog svega ovoga ima odlične diplomatske odnose. Godine 2003. ratovao je sa separatistima najistočnijeg dijela Indije, Asama. U toj je dvotjednoj bitci sudjelovao i sam kralj. To je bila prva bitka suvremene butanske vojske, osnovane 1958. Butan je, dakle, odlučio biti u dobrim odnosima s jakim susjedom.
Kralj Butana, engleskom transliteracijom Jigme Khesar Namgyel Wangchuck, neprikosnovena je ličnost ove male himalajske zemlje. Može se reći da ga stanovništvo obožava. Fotografije su mu na javnim i privatnim mjestima, a vodič govori da čini mnoge dobre stvari: dolazi među narod, daje
zemlju siromašnima, razvija zemlju u dobrom smjeru itd. (sl. 2).
Premda je demokracija uvedena 2007., Butan nema političke ni korupcijske skandale, borbu za vlast i ostale ,,nuspojave“ demokracije. Kralj je u XX. stoljeću pokrenuo društvene promjene: 1950-tih na njegovu inicijativu uvedena je demokracija i kasnije sve ostale tehnološke i društvene promjene ove vrlo izolirane države koja bi vjerojatno nastavila s takvim načinom života tko zna do kada.
Vlast izgleda razvija ovu zemlju u dobrom smjeru. Primjerice, jako se brine o okolišu: postoji doprinos za održivi razvoj, 72 % površine je pod šumom (plan je da se ne spušta ispod 60 %) i ova je država ugljično pozitivna, to jest više stakleničkih plinova upija iz atmosfere, nego što ih u nju emitira. Bacanje smeća u prirodu ili na ulicu (premda ga ima) se kažnjava, za ubijanje životinja koje nisu štetočine ili koje nisu blizu naselja plaća se velika kazna. Smrtne kazne, inače, u Butanu nema. Vodič tvrdi da je u školama do 1990tih bilo fizičkog kažnjavanja za loš uspjeh i u znanju, ali da ga sada nema. Postoji više obrazovanje, ali visoko ne – radi njega se ide u inozemstvo. Kampusi nisu u naseljima, nego izvan njih – vodič Pema tvrdi da je to bolje za učenje jer bi u gradovima (iako Butan ima samo gradiće) studenti bili razmaženi. Nastava svih predmeta osim materinskog jezika u školama odvija se na engleskom jeziku.
Stanovnici Butana nisu informativno izolirani – znaju što se događa u svijetu. No, ova je zemlja tek oko 2000. godine dobila televiziju, internet i mobilnu telefoniju. Danas Butanci koriste ,,Facebook“, ,,Google“ i sl. (sl. 3). Obrazovanje te socijalno i zdravstveno osiguranje su besplatni, a ima i nevladinih organizacija. Pušenje je zabranjeno na
42 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Sl. 2. Seosko domaćinstvo kraj Punahe
javnim mjestima, a po osobi je dopušteno 200 cigareta mjesečno te se na njih plaća veći porez. Izvor ovih informacija je vodič Pema Dava. On kaže da Butanci imaju samo jedno ili dva imena, ali da to nije prezime u smislu da ga imaju svi članovi obitelji. Samo kralj ima prezime: Vangčuk.
Vodič i vozač nikad ne ručaju u restoranu s gostima, makar se radilo o samo jednom gostu, a spavaju također na odvojenom mjestu, u pravilu slabije kvalitete. Prate gosta u stopu, šetnje gradićem u vlastitom aranžmanu nema. Osoblje hotela dočekuje gosta, otvara mu vrata i obavezno nosi kofer. Vodič je čak i rekao: ,,Mi gosta doživljavamo kao gazdu!“.
Hrana je u svim restoranima vrlo obilna i, u azijskom stilu – uglavnom ljuta! Na ulicama ima dosta pasa lutalica.
Vozač i vodič odjeveni su u tradicionalnu butansku nošnju i tvrde da je tako sa svim državnim službenicima ili svim Butancima kad predstavljaju zemlju. Kad mogu, Butanci uglavnom nose ,,globalnu“ odjeću: hlače, košulje, majice, jakne.
Stanovnika Butana ima manje nego Zagrep čana, a površinom je nešto manji od Hrvatske. Religija u Butanu je budizam tipa mahajana, koji je ovamo stigao s Tibeta. Vodič kaže da se većina stanovništva ipak ne pridržava svih vjerskih pravila. Ima puno samostana, hramo
43 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Sl. 3. Tkalački stan i pametni telefon!
Foto: Marijan Biruš
va, a najviše stupa (,,kapelica“). Na obiteljskim kućama i u njima mogu se vidjeti naslikana muška spolovila, koja u Butanu imaju vjersko značenje. Boje budizma pristune su i na za stavi. Veća naselja imaju palače – u prošlosti upravna i vjerska središta. U palači Butanci moraju nositi bijeli šal uz tradicionalnu nošnju, a ostali posjetitelji moraju biti gologlavi. Tradi cionalna nošnja Butancima je obavezna u dr žavnim ustanovama, školama, hramovima, na festivalima i u svim prilikama u kojima se radi o državi i njenim simbolima. Obavezno je graditi u tradicionalnoj arhitekturi, a zgrade ne smiju imati više od šest katova. Na poljima riže vide se cijele brojne obitelji kako rade (sl. 4).
Postoji i transhumanca – kupili smo jakov sir od žene koja ljetuje na 5000, a zimi se spušta na oko 2000 metara.
Stopa prirodne promjene od 1990-tih se smanjuje i 2019. iznosila je 9.8 ‰ (UN). Staračkih domova nema. Incesta je bilo ranije, ali danas je protuzakonit. Ljudi rođeni prije 2000-tih ne slave rođendane, budući da ne znaju točan datum svojeg rođenja – rođeni su kod kuće i roditelj ih je otišao prijaviti puno kasnije. Stoga oni koji su rođeni kod kuće, nemaju rođendan, a oni koji su rođeni u rodilištu, (od 1990-tih na dalje), imaju. Jezična karta vrlo je šarolika, a službeni je jezik dzong ke, koji prevladava u zapadnoj polovici
44 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Sl. 4. Zbog tehnološke nerazvijenosti na polju radi cijela brojna obitelj Foto: Marijan Biruš
zemlje. Svi su jezici iz burmansko-tibetanske skupine osim nepalskoga, koji je zastupljen na jugu. Nepalci su i jedini imigranti u Butan. Kralj Džigmi Singje 1972. ukazao je na ,,Indeks nacionalne sreće“, to jest na stupanj zadovoljstva stanovništva životom. Rekao je da je on važniji od nacionalnog proizvoda. Od tada butanska vlast vodi računa o tome i nastoji taj indeks što više povećati (https://ophi.org. uk/policy/gross-national-happiness-index/ ). Na internetu se mogu pročitati još neke zanimljivosti o ovoj izrazito planinskoj zemlji. Tako ovdje stanovništvo sve donedavno nije znalo da je korov koji po Butanu raste na mnogim mjestima, nekome vrlo privlačan.
To je indijska konoplja, koju ovdje daju svinjama. Vodič Pema Dava saznao je tek na visokom učilištu da se od nje radi laka droga marihuana. Ova je droga u Butanu protuzakonita i za njeno je korištenje i prodavanje predviđena zatvorska kazna. Nacionalni sport je streljaštvo, a vrlo je popularnan sport kuru (eng. transliteracija: khuru) – gađanje pikadom mete na 1520 metara. Nogomet je vrlo popularan za gledanje i povremeno igranje (sl. 5).
Greben Himalaje koji Butan priječi od bo ljeg povezivanja s Kinom, ima vrhove visoke preko 7000 metara i to su najviši vrhovi svijeta na koje ljudska noga još nije kročila. Penjanje
45 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Sl. 5. Budistički redovnici djeca igraju nogomet u tvrđavi u Džakaru
Foto: Marijan Biruš
onamo zabranjeno je iz vjerskih razloga jer budisti vjeruju da ondje borave božanstva. Prosječna nadmorska visina ove zemlje je 2438 m i vertikalna raščlanjenost jedna je od dojmljivijih pojava ovdje. Voziti se po rubu provalije od 1-2 km ispod sebe, bez branika i po makadamu, dobar je osjećaj samo avan turistima. S padine iznad ceste često pada ka menje i rekli bismo da bi trebalo staviti mrežu, ali onda bi gotovo cijeli Butan bio u jednoj velikoj mreži! Preko tih cesta ponekad teku i vodotoci. Takve su većinom ceste u južnom Butanu, kamo je nas put i naveo jer je zatvo renost jednog prijevoja zbog snijega promi jenila plan puta. Druge ceste puno su bolje.
Bujice nastale ljetnim monsunom odno se i čitavu cestu pa se može vidjeti branik koji je ostao visjeti u zraku, a cesta ispod njega je iščupana. Na takvim su mjestima alternativni zavoji, cesta je malo više uko pana u padinu. Zbog planinskih cesta u Butanu nema velikih autobusa ni kamio na, kakve gledamo na europskim cestama. Koliko se god putnik nauživa (pogleda i straha) zbog velike visine, ova himalajska zemlja seže i do samo 100-tinjak meta ra (sl. 6). Ondje je i u siječnju prilično vru će jer je Butan relativno blizu ekvatora. Rijeke imaju primjetno puno klastičnog mate rijala – vide se velike količine šljunka (svih veli
46 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Sl. 6. Vozite se iznad provalije od više stotina metara bez branika!
Foto: Marijan Biruš
čina valutica) koje nose u Brahmaputru i Ben galski zaljev. Butan ima i oko 750 vrsta ptica (autor ovoga članka bio je na dvotjednoj turi promatranja ptica). Zbog različite nadmorske visine ima raznih staništa i vrsta, a spomenimo dolinu Phobdžika (eng. Phobjikha) na 3000 metara, na kojoj borave crnovrati ždralovi koji posljednjeg tjedna u listopadu dolaze s Tibeta te kažu da tri puta kruže oko samostana Gan gteng, što učine i na povratku na Tibet (sl. 7). Ovdje živi vrlo ugrožena bjelotrbušasta čaplja (koju smo vidjeli) i razne druge vrste. U dvo tjednom boravku vidjeli smo 120 vrsta ptica. U Butanu žive i sisavci od kojih je najzanimljiviji himalajski leopard.
Butan najviše BDP-a ostvaruje prodajom električne energije (proizvedene u hidroelek tranama) i turizmom. Oko 60 % zaposlenih bavi se poljoprivredom, a po bruto doma ćem proizvodu po stanovniku je na oko 120. mjestu na svijetu, što znači da po tome spa da u najsiromašnije države svijeta. Najveće gospodarsko središte je prijestolnica Timpu (sa 115 000 st.).
Butan je većini svijeta egzotična zemlja koju prate razni kurioziteti. Planinski reljef s ogromnom vertikalnom raščlanjenošću čini ga nepristupačnim. Pametnom politikom, možemo reći, prosvijećenog apsolutizma razvija se u pravom smjeru i još će dugo mamiti putnike željne egzotike, očuvane prirode i originalne kulturne baštine.
47
Sl. 7. Dolina Phobjekha (mjesto zimovanja crnovratih ždralova s Tibeta) u ranojutarnjim satima početkom siječnja Foto: Marijan Biruš
Mr. sc. Marijan biruš , učitelj savjetnik OŠ Sesvetska Sopnica, Sopnička 69, 10360 Sesvete, e-mail: marijan.birus@skole.hr
Godišnje eMiSije StaKleničKih Plinova
Europska unija pridaje veliku važnost ublažavanju klimatskih promjena, što nastoji postići pomoću politika namijenjenih smanjenju emisija stakleničkih plinova. No, koliki su uspjeh polučile takve politike i mjere? Na karti su prikazani podaci o ukupnim godišnjim emisijama stakleničkih plinova država čije po datke prikuplja Europska agencija za okoliš (EEA). Odabrani su podaci za tri godine: 1999., 2009. i 2019., kako bi se zorno prikazale promjene tijekom 20-godišnjeg razdoblja.
Na razini cijele Europske Unije, od početka 1990-ih godina emisije stakleničkih plinova bilježe postojan trend opadanja. Cilj smanjenja emisija za 20 % u odnosu na 1990. godinu, zacrtan protokolom iz Kyota, dostignut je 2020. godine i čak premašen, s ostvarenim smanjenjem od 31 %. Novijim su si sporazumima članice EU zadale ambiciozan cilj smanjenja emisija za 55 % do 2030. godine, a do 2050. dovesti neto emisije stakleničkih plinova na nulu (EEA, 2021). Zabilježeno je smanjenje rezultat nekoliko procesa, po najprije u energetskom sektoru. Tijekom promatranog perioda rastao je udio obnovljivih izvora energije i smanjeno je korištenje ugljena. U mnogim je sektorima i djelatnostima došlo do povećanja energetske učinkovitosti. Valja uračunati i promjene u ekonomskoj strukturi Europe, u kojoj sve snažnije dominiraju tercijarne djelatnosti, u odnosu na energetski intenzivniju industriju (EEA, 2020).
Prema ukupnoj količini emisija stakleničkih plinova ističe se nekolicina država: Njemačka, Ujedinje no Kraljevstvo, Turska, Francuska, Italija. I zaista, tih je pet zemalja 2019. godine u atmosferu zajednički ispustilo polovicu od ukupnih emisija svih promatranih država. Međutim, većina velikih proizvođača (s izuzetkom Turske) pokazuje ohrabrujući trend smanjenja emisija; najveće apsolutno smanjenje zabilje žile su upravo UK, Njemačka, Italija, Francuska i Španjolska. No dok zapadna Europa uspješno ispunjava svoje ciljeve, situacija na istoku Europe nešto je lošija. Gotovo sve članice EU u kojima je zabilježen porast u odnosu na 1999. (osim Austrije, Islanda i Luksemburga) pripadaju skupini postsocijalističkih zemalja. One od ulaska u Europsku Uniju doživljavaju ekonomski rast, ali čini se da je on temeljen na povećanju proizvodne energije iz fosilnih goriva.
Ekstreman primjer predstavlja Turska, koja je zabilježila porast emisija jednakog reda veličine kao sma njenje koje je zabilježila Njemačka ili Francuska. Dinamika emisija Turske izuzetno odstupa od uzorka koji pokazuju članice EU i više nalikuje zemljama u razvoju, koje svoj ekonomski rast temelje na indu strijalizaciji i intenzivnoj potrošnji energije, velikim dijelom iz neobnovljivih izvora. S obzirom na velike količine robe koju Europa uvozi iz takvih država, postavlja se pitanje u kolikoj je mjeri dekarbonizacija Europe pokrenuta prelaskom na obnovljive izvore energije i povećanjem energetske efikasnosti, a koliko strukturnim promjenama europskog gospodarstva, uslijed kojih se energetski intenzivna prerađivačka industrija tek „preseljava“ iz Europe u zemlje u razvoju.
Lucijan ČerneLić
Literatura
eea, 2021: Total greenhouse gas emission trends and projections in Europe, https://www.eea.europa.eu/ims/ total-greenhouse-gas-emission-trends (13. 1. 2022.)
EEA, 2020: Trends and drivers of EU greenhouse gas emissions, Luxembourg.
izvori
eurostat, 2021: Environment – Air Emissions - Air pollutants by source sector, https://appsso.eurostat.ec.europa. eu/nui/show.do?dataset=env_air_emis&lang=en (13. 1. 2022.)
48 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
KARTA GOVORI
Godišnje emisije stakleničkih plinova
Izvor: Kartu je priredio Lucijan Černelić prema Eurostat, 2021
49 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
euroPSK a SveMirSK a aGencija
– https://www.esa.int/
Svemir je tema koja je tradicionalno prisutna u nastavi geografije unutar hrvatskog obrazovnog sustava. Prema važećim predmetnim kurikulumima, ishodi vezani uz Svemir ostvaruju se u osmom razredu osnovne škole i četvrtom razredu gimnazije. Osim u nastavi geografije, sadržaji vezani uz Svemir obrađuju se u nastavi Prirode (6. razred OŠ) i Fizike (4. razred gimnazije). Zbog širine sadržaja koje obrađuje Svemir kao nastavna tema ima veliku mogućnost primjene u povezivanju predmeta tzv. STEM područja ali i predmeta iz jezičnog i umjetničkog područja.
Europska svemirska agencija (ESA) je međunarodna organizacija koju čine 22 države članice. Agencija je osnovana u Parizu 1975. godine. Čini ju oko 2200 zaposlenika, a godišnji proračun za 2022. godinu iznosi oko 7,2 milijarde eura. Osim punopravnih članica u ESA-i djeluje i 5 pridruženih država članica te 6 država koje su potpisale početne dokumente o suradnji među kojima se nalazi i Hrvatska.
Osnovna misija ESA-e je istraživanje Svemira koja se provodi kroz letove s ljudskom posadom, navigaciju, svemirsko inženjerstvo i tehnologiju, telekomunikacije, istraživanja klime i promatranje Zemlje. Programi su
50 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
MREŽNI HORIZONTI
rezultirali sudjelovanjem europskih astronauta u radu međunarodnih svemirskih stanica, nekoliko misija koje su istraživale planete i satelite Sunčevog sustava, suradnjom s NASA-om u istraživanju najudaljenijih dijelova Svemira, razvojem satelitskog sustava za navigaciju Galileo i satelitskog sustava Copernicus.
Sadržaji na stranici ESA-e koji su posebno primjenjivi u nastavi geografije su podaci proizašli iz programa Copernicus i baza obrazovnih materijala. Program Copernicus vezan je uz prikupljanje i analizu podataka sa satelita serije Sentinel koji odašilju radarske i optičke satelitske snimke atmosfere, hidrosfere, tla i biljnog pokrova.
ESA na svojoj stranici raspolaže i velikom zbirkom obrazovnih materijala koji obrađuju široko područje uglavnom vezano uz nastavu tzv. STEM predmeta. Neki od obrazovnih materijala primjenjivi su u nastavi geografije kako u osnovnoj tako i u srednjoj školi. Posebna vrijednost velike većine materijala jest da potiču integriranu nastavu svih predmeta koji obrađuju sadržaje vezane uz Svemir.
51 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
ivan Sarjanović
29. drŽ avno natjecanje iZ GeoGraFije
izazovi u orGanizaciji natjecanja
Školske godine 2021./2022. nastavio se niz događaja koji su uvelike promijenili uobičajene prakse. Između ostalih promjena, dogodila se i promjena u datumu imenovanja članova Držav noga povjerenstva te objavi općih i posebnih pravila natjecanja. Predsjednik i članovi Držav nog povjerenstva za Natjecanje iz geografije imenovani su Odlukom ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje KLASA: 602-01/21-01/109, URBROJ: 561-02/01-21-21 od 1. prosinca 2022. godine. Prva zadaća Državnog povjerenstva je izrada Posebnih pravila natjecanja iz geografije koja sadrže i ishode koji se provjeravaju na pojedinim razinama natjecanja. To znači da je po vjerenstvo imalo vrlo kratak rok za pripremu posebnih pravila, ali i ispitnih materijala za prvu razinu natjecanja. Školsko natjecanje, prema vremeniku, trebalo se održati 28. siječnja 2022. (petak) u 13:00 sati. Iako nije bilo značajnih promjena u broju i sadržaju ishoda provjeravanih na školskom natjecanju, i za mentore i za natjecatelje, informacije su dobivene relativno kasno, krajem prvog polugodišta. U Općim pravilima za provedbu natjecanja i smotri učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske u školskoj godini 2021./2022., objavljenim 21. listopada 2021., u točki 1.12. navodi se „Odgojno-obrazovni ishodi koji će biti zastupljeni na svim razinama na tjecanja i smotre moraju proizlaziti iz redovitoga školskog programa, predmetnih kurikuluma i izvannastavnoga rada koji se provodi tijekom školske godine i sastavni je dio kurikuluma škole, kojim se na početku školske godine utvrđuje broj skupina, vrste, vrijeme i mentori“. Bilo bi vri jedno istražiti kako škole i mentori planiraju izvannastavni rad usmjeren na pripremu učenika za natjecanje, ako ishode koji se provjeravaju na školskoj razini natjecanja saznaju krajem pr vog polugodišta.
Još jedan od izazova za provedbu natjecanja iz geografije bilo je administriranje natjecanja u novokreiranoj aplikaciji. Aplikacija je iznimno vrijedna jer su konačno svi podatci o natjecate ljima i natjecanjima objedinjeni u jednoj bazi, no izazov je predstavljala činjenica da su školski koordinatori aplikaciji mogli pristupiti tek sredinom siječnja 2022., svega nekoliko dana prije prvih natjecanja.
Uz Posebna pravila za natjecanje iz geografije, Državno povjerenstvo za svaku je razinu natje canja pripremilo i objavilo dodatne upute u kojima je opisano kako tehnički provoditi natje canje u školi i natjecanje za učenike u samoizolaciji/izolaciji. Svi učenici u Republici Hrvatskoj kojima je na dan pojedinog natjecanja bila izrečena mjera samoizolacije/izolacije imali su pravo sudjelovati na natjecanju u online okružju, uz posebni angažman školskih povjerenstava.
Posebnim izazovom smatramo i sudjelovanje učenika strukovnih škola na natjecanju iz ge ografije, budući da se obrazuju prema strukovnim kurikulumima, a ti se kurikulumi značajno razlikuju u ishodima učenja od ishoda navedenih u Kurikulumu nastavnoga predmeta Geografi ja za osnovne škole i gimnazije (NN 7/2019). Stoga bi već za sljedeću školsku godinu i tim učeni cima trebalo omogućiti sudjelovanje na natjecanju iz geografije, prema ishodima učenja koje
52 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
oni mogu ostvariti tijekom svojeg srednjoškolskog obrazovanja, a to bi rezultiralo promjenom koncepcije natjecanja odnosno pokretanje posebnog natjecanja za učenike iz strukovnih škola na svim razinama i imenovanje više članova državnoga povjerenstva koji bi pripremili i proveli takvo natjecanje.
šKoLSKo natjecanje iz GeoGraFije 2022. GoDine
Pisana provjera znanja (ispit) sastojala se od zadataka zatvorenog i otvorenog tipa koji su se rješavali 75 minuta i u kojima je bilo mogu će ostvariti 50 bodova. U zadacima su provje ravani odgojno-obrazovni ishodi navedeni u Posebnim pravilima za natjecanje iz geografije za 2022. godinu.
Tijekom priprema i trajanja školskog natje canja predsjednica i jedna članica Državnog povjerenstva bile su dostupne za telefonsku podršku na javno objavljenim brojevima tele fona, a od imenovanja do kraja školske godine za podršku putem elektroničke pošte. Na škol skom natjecanju iz geografije sudjelovalo je 4,85 % svih učenika osnovnih škola i 1,2 % svih učenika srednjih škola (tab. 1).
Tab. 1. Broj učenika koji su sudjelovali na školskom natjecanju iz geografije 28. siječnja 2022. godine Razred Učenici
5. razred osnovne škole 2400
6. razred osnovne škole 2241
Za školsko natjecanje ispitni zadaci bili su pripremljeni u pdf-u. Na dan natjecanja, 28. siječnja 2022. od 8 sati preuzimali su ih školski administratori s aplikacije za natjecanje i predali školsko me povjerenstvu. Školsko povjerenstvo ispitne zadatke stavljalo je na računala na kojima su uče nici pregledavali zadatke tijekom natjecanja u školi. Učenici su odgovore upisivali na listove za odgovore koji su školskim administratorima bili dostupni u aplikaciji za natjecanje nakon 12 sati u četvrtak, 27. siječnja 2022. (dan prije natjecanja, kako bi se pravodobno umnožili za prijavljeni broj natjecatelja). Na dan natjecanja, 28. siječnja 2022. od 14:30 sati, u aplikaciji su bili dostu pni i točni odgovori. Školska povjerenstva za natjecanje iz geografije unosila su u aplikaciju za natjecanje ostvareni ukupan broj bodova za svakog učenika u roku koji je odredilo župa nijsko povjerenstvo ili najkasnije do 14 sati u utorak, 1. veljače 2022. Po završetku školskog natjecanja, školska povjerenstva dostavljala su županijskim povjerenstvima dokumentaciju predloženika za županijsko natjecanje u roku i na način koji su odredila županijska povjeren stva za natjecanje iz geografije.
7. razred osnovne škole 1824
8. razred osnovne škole 1316
Ukupno osnovna škola 7781
1. razred srednje škole 509
2. razred srednje škole 508
3. razred srednje škole 473
4. razred srednje škole 292 Ukupno srednja škola 1782
UKUPNO osnovna i srednja škola 9563
Izvor: Izvješće o provedenom natjecanju/smotri iz geografije, https://www.azoo.hr/natjecanja-i-smotre-arhiva/izvjesceo-provedenom-natjecanju-iz-geografije-2021-2022/ (pristupljeno 24. 7. 2022.)
53 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
ŽuPanijSKo natjecanje iz GeoGraFije 2022. šKoLSKe GoDine
Prema vremeniku, županijsko natjecanje održano je 7. ožujka 2022. godine. Županijska povjerenstva donosila su odluku o tome održava li se natjecanje u matičnim školama učenika ili u školi-domaćinu županijskoga natjecanja. Natjecanje za učenike u samoizolaciji/izolaciji održano je u istim uvjetima kao i školsko natjecanje. Ukupno je bilo pozvano 2004 učenika, od toga 68 % iz osnovnih škola (tab. 2), a sudjelovalo je 1396 učenika (tab. 3). Po broju sudio nika županijskog natjecanja iz geografije 2022. godine izdvajaju se kategorije petog i šestog razreda (sa 371 odnosno 391 natjecateljem), a u kategorijama srednje škole drugi (184) i treći (182) razred.
Tab. 2. Broj pozvanih učenika na županijsko Natjecanje iz geografije 2022. godine
Razred osnovne škole
Razred srednje škole Ukupno UKUPNO 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. OŠ SŠ 378 400 299 278 153 195 191 110 1355 649 2004
Izvor: Izvješće o provedenom natjecanju/smotri iz geografije, https://www.azoo.hr/natjecanja-i-smotre-arhiva/izvjesce-oprovedenom-natjecanju-iz-geografije-2021-2022/ (pristupljeno 24. 7. 2022.)
Iako nije predmet detaljnije analize u ovome izvještaju, svakako je vrijedno ukazati na zna čajne razlike u kvotama za pozivanje na županijsko natjecanje u pojedinim županijama. Te kvote nisu odraz broja učenika pojedine generacije odnosno udjela učenika županije u uku pnom broju učenika pojedinog razreda osnovne i srednje škole (tab. 4, 5 i 6). Na županijskom natjecanju iz geografije 2022. ukupno je sudjelovalo 4,8 % svih učenika osnovnih škola i 1,2 % svih učenika srednjih škola. Pozitivnim odstupanjem kvote pozvanih učenika osnovnih škola na županijsko natjecanje izdvajaju se Međimurska i Varaždinska županija, a relativno malim kvotama Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija. U kategoriji sred njih škola najveće su kvote sudionika županijskog natjecanja (u odnosu na broj učenika) imale Varaždinska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija, dok su najmanje kvote u odnosu na broj učenika imali Splitsko-dalmatinska županija, Grad Zagreb i Šibensko-kninska županija.
Kao i za školsko natjecanje, i za provedbu županijske razine Natjecanja iz geografije velik trud uložila su povjerenstva u matičnim školama kao i županijska povjerenstva u školama- do maćinima. U većini županija natjecanje je održano u školi-domaćinu. Krajem veljače Državno povjerenstvo objavilo je dodatne upute za provedbu županijskog natjecanja. Prema općim pravilima za provedbu natjecanja i smotri, posebnim pravilima za provedbu natjecanja iz geo
54 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Tab. 3. Broj učenika na županijskom Natjecanju iz geografije 2022. godine u pojedinim kategorijama natjecanja po županijama Republike Hrvatske
Županija
Razred osnovne škole Razred srednje škole Ukupno UKUPNO 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. OŠ SŠ
Zagrebačka 25 28 21 27 6 9 12 3 101 30 131 Krapinsko-zagorska 9 9 7 7 4 6 7 4 32 21 53 Sisačko-moslavačka 8 10 5 10 2 4 5 1 33 12 45 Karlovačka 10 11 10 9 4 3 3 1 40 11 51 Varaždinska 23 27 24 20 15 19 13 12 94 59 153
Koprivničko-križevačka 10 10 10 10 3 4 3 3 40 13 53 Bjelovarsko-bilogorska 9 11 10 6 4 6 4 2 36 16 52 Primorsko-goranska 16 15 17 15 10 13 11 11 63 45 108 Ličko-senjska 10 14 5 5 0 1 0 1 34 2 36 Virovitičko-podravska 10 12 10 11 7 8 7 7 43 29 72
Požeško-slavonska 11 9 10 7 2 3 2 2 37 9 46 Brodsko-posavska 14 13 11 11 5 5 6 4 49 20 69 Zadarska 20 21 18 18 6 6 6 4 77 22 99 Osječko-baranjska 28 34 17 22 8 13 17 10 101 48 149 Šibensko-kninska 12 11 10 7 0 2 2 1 40 5 45 Vukovarsko-srijemska 16 18 11 12 8 10 12 4 57 34 91 Splitsko-dalmatinska 35 36 29 33 12 15 13 7 133 47 180
Istarska 18 27 13 8 5 10 9 1 66 25 91 Dubrovačko-neretvanska 12 10 7 6 4 3 4 2 35 13 48 Međimurska 30 27 16 7 6 6 5 1 80 18 98
Grad Zagreb 45 38 33 21 28 38 41 22 137 129 266 UKUPNO 371 391 294 272 139 184 182 103 1328 608 1 936
Izvor: Izvješća povjerenstava o održanom županijskom natjecanju iz geografije 2022. godine
55 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Tab. 4. Broj učenika prema razredima osnovne i srednje škola po županijama Republike Hrvatske 2021./2022. školske godine
Županija
Razred osnovne škole
Razred srednje škole Ukupno UKUPNO 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. 5. OŠ SŠ
Zagrebačka 3 163 3 315 3 274 3 224 1 661 1 678 1 681 1 078 0 12 976 6 098 19 074 Krapinskozagorska 1 255 1 206 1 204 1 174 1 154 1 117 1 119 787 50 4 839 4 227 9 066
Sisačkomoslavačka 1 272 1 404 1 402 1 360 1 051 1 012 1 036 737 32 5 438 3 868 9 306 Karlovačka 1 040 1 024 1 084 1 070 1 042 968 979 700 48 4 218 3 737 7 955
Varaždinska 1 641 1 758 1 656 1 654 1 772 1 783 1 768 1 319 43 6 709 6 685 13 394 Koprivničkokriževačka 1 055 1 100 1 072 1 062 959 978 923 605 25 4 289 3 490 7 779
Bjelovarskobilogorska 1 033 1 112 1 074 1 036 1 170 1 116 1 090 721 51 4 255 4 148 8 403 Primorskogoranska 2 397 2 598 2 460 2 387 2 339 2 422 2 324 1 902 53 9 842 9 040 18 882
Ličko-senjska 404 389 408 411 266 316 315 222 0 1 612 1 119 2 731 Virovitičkopodravska 745 780 734 713 701 672 710 420 24 2 972 2 527 5 499 Požeškoslavonska 611 719 735 724 604 653 642 506 37 2 789 2 442 5 231 Brodskoposavska 1 214 1 504 1 452 1 415 1 266 1 300 1 254 776 28 5 585 4 624 10 209 Zadarska 1 672 1 741 1 760 1 709 1 722 1 733 1 638 1 204 56 6 882 6 353 13 235 Osječkobaranjska 2 321 2 718 2 578 2 472 2 657 2 683 2 584 1 991 51 10 089 9 966 20 055 Šibenskokninska 899 934 961 860 845 908 825 660 27 3 654 3 265 6 919 Vukovarskosrijemska 1 467 1 524 1 500 1 634 1 445 1 512 1 491 1 097 52 6 125 5 597 11 722 Splitskodalmatinska 4 567 4 659 4 601 4 625 4 655 4 624 4 713 3 561 48 18 452 17 601 36 053 Istarska 1 921 2 005 2 032 1 923 1 801 1 690 1 643 1 180 18 7 881 6 332 14 213 Dubrovačkoneretvanska 1 266 1 276 1 298 1 200 1 152 1 138 1 137 793 24 5 040 4 244 9 284 Međimurska 1 227 1 214 1 189 1 093 994 954 970 609 29 4 723 3 556 8 279 Grad Zagreb 8 129 8 312 8 051 7 676 9 007 8 999 9 006 7 353 273 32 168 34 638 66 806 UKUPNO 39 299 41 292 40 525 39 422 38 263 38 256 37 848 28 221 969 160 538 143557 304095
Izvor: ŠeR - Školski e-Rudnik (Vol. 1), Ministarstvo znanosti i obrazovanja (29. 7. 2022.)
56 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Tab. 5. Udjel učenika prema razredima osnovne i srednje škole po županijama Republike Hrvatske 2021./2022. školske godine Županija Razred osnovne škole Razred srednje škole Ukupno UKUPNO 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. 5. OŠ SŠ
Zagrebačka 8,05 8,03 8,08 8,18 4,34 4,39 4,44 3,82 0,00 8,08 4,25 6,27 Krapinskozagorska 3,19 2,92 2,97 2,98 3,02 2,92 2,96 2,79 5,16 3,01 2,94 2,98 Sisačkomoslavačka 3,24 3,40 3,46 3,45 2,75 2,65 2,74 2,61 3,30 3,39 2,69 3,06
Karlovačka 2,65 2,48 2,67 2,71 2,72 2,53 2,59 2,48 4,95 2,63 2,60 2,62 Varaždinska 4,18 4,26 4,09 4,20 4,63 4,66 4,67 4,67 4,44 4,18 4,66 4,40 Koprivničkokriževačka 2,68 2,66 2,65 2,69 2,51 2,56 2,44 2,14 2,58 2,67 2,43 2,56 Bjelovarskobilogorska 2,63 2,69 2,65 2,63 3,06 2,92 2,88 2,55 5,26 2,65 2,89 2,76 Primorskogoranska 6,10 6,29 6,07 6,05 6,11 6,33 6,14 6,74 5,47 6,13 6,30 6,21
Ličko-senjska 1,03 0,94 1,01 1,04 0,70 0,83 0,83 0,79 0,00 1,00 0,78 0,90 Virovitičkopodravska 1,90 1,89 1,81 1,81 1,83 1,76 1,88 1,49 2,48 1,85 1,76 1,81 Požeškoslavonska 1,55 1,74 1,81 1,84 1,58 1,71 1,70 1,79 3,82 1,74 1,70 1,72 Brodskoposavska 3,09 3,64 3,58 3,59 3,31 3,40 3,31 2,75 2,89 3,48 3,22 3,36 Zadarska 4,25 4,22 4,34 4,34 4,50 4,53 4,33 4,27 5,78 4,29 4,43 4,35 Osječkobaranjska 5,91 6,58 6,36 6,27 6,94 7,01 6,83 7,06 5,26 6,28 6,94 6,59 Šibenskokninska 2,29 2,26 2,37 2,18 2,21 2,37 2,18 2,34 2,79 2,28 2,27 2,28
Vukovarskosrijemska 3,73 3,69 3,70 4,14 3,78 3,95 3,94 3,89 5,37 3,82 3,90 3,85 Splitskodalmatinska 11,62 11,28 11,35 11,73 12,17 12,09 12,45 12,62 4,95 11,49 12,26 11,86
Istarska 4,89 4,86 5,01 4,88 4,71 4,42 4,34 4,18 1,86 4,91 4,41 4,67 Dubrovačkoneretvanska 3,22 3,09 3,20 3,04 3,01 2,97 3,00 2,81 2,48 3,14 2,96 3,05 Međimurska 3,12 2,94 2,93 2,77 2,60 2,49 2,56 2,16 2,99 2,94 2,48 2,72 Grad Zagreb 20,69 20,13 19,87 19,47 23,54 23,52 23,80 26,06 28,17 20,04 24,13 21,97
UKUPNO 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
Izvor: izračun autora
57 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Tab. 6. Udjel natjecatelja na županijskom natjecanju iz geografije prema razredima osnovne i srednje škole po županijama Republike Hrvatske 2022. godine
Razred osnovne škole
Županija
5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. OŠ SŠ
Razred srednje škole Ukupno UKUPNO
Zagrebačka 6,74 7,16 7,14 9,93 4,32 4,89 6,59 2,91 7,61 4,93 6,77 Krapinskozagorska 2,43 2,30 2,38 2,57 2,88 3,26 3,85 3,88 2,41 3,45 2,74 Sisačkomoslavačka 2,16 2,56 1,70 3,68 1,44 2,17 2,75 0,97 2,48 1,97 2,32
Karlovačka 2,70 2,81 3,40 3,31 2,88 1,63 1,65 0,97 3,01 1,81 2,63
Varaždinska 6,20 6,91 8,16 7,35 10,79 10,33 7,14 11,65 7,08 9,70 7,90 Koprivničkokriževačka 2,70 2,56 3,40 3,68 2,16 2,17 1,65 2,91 3,01 2,14 2,74
Bjelovarskobilogorska 2,43 2,81 3,40 2,21 2,88 3,26 2,20 1,94 2,71 2,63 2,69 Primorskogoranska 4,31 3,84 5,78 5,51 7,19 7,07 6,04 10,68 4,74 7,40 5,58
Ličko-senjska 2,70 3,58 1,70 1,84 0,00 0,54 0,00 0,97 2,56 0,33 1,86 Virovitičkopodravska 2,70 3,07 3,40 4,04 5,04 4,35 3,85 6,80 3,24 4,77 3,72 Požeškoslavonska 2,96 2,30 3,40 2,57 1,44 1,63 1,10 1,94 2,79 1,48 2,38 Brodskoposavska 3,77 3,32 3,74 4,04 3,60 2,72 3,30 3,88 3,69 3,29 3,56
Zadarska 5,39 5,37 6,12 6,62 4,32 3,26 3,30 3,88 5,80 3,62 5,11 Osječkobaranjska 7,55 8,70 5,78 8,09 5,76 7,07 9,34 9,71 7,61 7,89 7,70 Šibenskokninska 3,23 2,81 3,40 2,57 0,00 1,09 1,10 0,97 3,01 0,82 2,32
Vukovarskosrijemska 4,31 4,60 3,74 4,41 5,76 5,43 6,59 3,88 4,29 5,59 4,70 Splitskodalmatinska 9,43 9,21 9,86 12,13 8,63 8,15 7,14 6,80 10,02 7,73 9,30 Istarska 4,85 6,91 4,42 2,94 3,60 5,43 4,95 0,97 4,97 4,11 4,70 Dubrovačkoneretvanska 3,23 2,56 2,38 2,21 2,88 1,63 2,20 1,94 2,64 2,14 2,48
Međimurska 8,09 6,91 5,44 2,57 4,32 3,26 2,75 0,97 6,02 2,96 5,06 Grad Zagreb 12,13 9,72 11,22 7,72 20,14 20,65 22,53 21,36 10,32 21,22 13,74
UKUPNO 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
Izvor: izračun autora
58 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
grafije i dodatnim uputama, županijska su povjerenstva trebala obavijestiti škole čiji su učenici sudjelovali na županijskom natjecanju o načinu provedbe natjecanja najkasnije do 3. ožujka 2022. Za provedbu natjecanja u školi-domaćinu i u matičnim školama povjerenstva su trebala pripremiti tehničke uvjete (sukladno uputama), u petak, 3. ožujka preuzeti iz aplikacije listove za odgovore i umnožiti ih u potreban broj primjeraka te na dan natjecanja od 8 sati preuzeti iz aplikacije za natjecanje ispite u pdf-u i staviti ih na računala na kojima su učenici trebali pregledavati ispite, a odgovore upisivati na list za odgovore. Sukladno tim uputama, Državno povjerenstvo pripremilo je listove za odgovore i ispite. Ispiti nisu bili pripremani za upisivanje odgovora u ispit niti za ispis ispita na pisačima. Bez konzultacija s Državnim povjerenstvom donesena je i u petak, 3. ožujka objavljena odluka da će se ispiti ispisivati u boji, a odgovori upisivati na list za odgovore. To je uzrokovalo pomutnju na terenu, stvorilo dodatne troškove školama-domaćinima i matičnim školama u kojima se odvijalo natjecanje, zbunjivalo učenike prilikom rješavanja ispita (dio odgovora upisivali su na list za odgovore, a dio u ispit) te uzro kovalo dodatne probleme pri vrednovanju odgovora. O tim problemima pisala su i s razlogom prigovarala županijska povjerenstva u svojim izvještajima o provedenom natjecanju. Godine 2021. spriječena je provedba županijskog natjecanja korištenjem platforme MS Forms (iako je školsko natjecanje provedeno na taj način), uz argument da škole ne mogu osigurati pristup internetu za sve učenike. Godine 2022. spriječeno je korištenje računala za pregledavanje is pita na županijskom natjecanju, iako je školsko natjecanje provedeno na taj način. Državno povjerenstvo nije primilo pisano obrazloženje o razlozima za takvu odluku o provedbi natje canja iz predmeta kojemu je gotovo u svakom ishodu učenja navedeno „uz korištenje IKT-a“, a jedan od temeljnih koncepata jest koncept održivost pa za trošenje papira i pisača nema opravdanja. Posebice nema opravdanja za dvostruki posao koji su odradili članovi školskih povjerenstva u matičnim školama i članovi županijskih povjerenstva u školama-domaćinima. Dio matičnih škola nije imao raspoloživ pisač u boji, a u nekim je županijama odgođen poče tak natjecanja jer je trebalo puno vremena za ispis ispitnih materijala u boji.
Unatoč opisanim izazovima i problemima, županijsko je natjecanje uspješno provedeno. Nakon vrednovanja učeničkih odgovora, prema točnim odgovorima koji su povjerenstvima bili dostupni u aplikaciji na dan natjecanja od 12 sati, uključujući i točne odgovore prevedene za natjecanje koje se odvijalo na talijanskom jeziku te na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Županijska su povjerenstva, nakon vrednovanja odgovora učenika, sastavila i objavila lje stvicu privremenog poretka, omogućila učenicima uvid u točne odgovore, riješila žalbe te do 11. ožujka 2022. objavila ljestvicu konačnog poretka, a potom u aplikaciji za natjecanje unijela konačan broj bodova za svakog natjecatelja i žutom bojom označila predloženike za državno natjecanje. Originalnu dokumentaciju predloženika za državno natjecanje povjerenstva su dostavila Državnome povjerenstvu u roku dva dana od objave popisa predloženika. Županij ska povjerenstva zadržala su kopije (fotografije ili skenove) listova s odgovorima predloženika i čuvala ih do kraja školske godine. Županijska povjerenstva su predsjednici Državnoga povje renstva za natjecanje iz geografije dostavila izvješća o provedenom natjecanju elektroničkom poštom u roku od 24 sata nakon završetka županijskih natjecanja.
59 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
DrŽavno natjecanje iz GeoGraFije 2022. GoDine
Pozivanje na DrŽavno natjecanje i orGanizacija natjecanja 2022. GoDine
Nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju 197 predloženika iz osnovnih škola i 151 predlože nika iz srednjih škola, Državno povjerenstvo utvrdilo je konačni broj bodova i konačne ljestvice poretka za svaku od osam kategorija i 21. ožujka 2022. na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje objavilo popis pozvanih učenika i mentora na državno natjecanje. Broj po zvanih učenika po pojedinim razredima i ove je godine određen na temelju ranga na popisu predloženika za pojedini razred, a ne na temelju postotka riješenosti ispita na županijskom na tjecanju, kao što je to praksa na natjecanjima iz drugih predmeta. Takav način pozivanja učenika na državno natjecanje iz geografije potpuno je opravdan zbog načina sastavljanja ispita pa se ta praksa planira zadržati i u idućim godinama. Koliko je to moguće, u okviru odobrene kvote pokušava se ujednačiti broj pozvanih učenika po pojedinim razredima. Natjecanje iz geografije razlikuje se od drugih natjecanja i po kategorijama. Malo je predmeta u kojima na državnome natjecanju sudjeluju učenici petih i šestih razreda, no interes učenika navedenih razreda, sadr žaj ishoda učenja, učenička postignuća na natjecanjima kao i percepcija učenika o nastavnome predmetu geografiji potpuno opravdavaju koncept natjecanja i svakako se planira zadržati u idu ćim godinama.
Ispiti i istraživački radovi sastavljaju se prema odgojno-obrazovnim ishodima objavljenima u Posebnim pravilima za natjecanje iz geografije, uz primjenu načela aktualizacije, o čemu su natje catelji i mentori pravodobno informirani u navedenim pravilima. Zbog tajnosti, zadatci u ispitima i istraživačkim radovima nisu predtestirani. Ispiti i istraživački radovi ne sastavljaju se prema sadr žaju udžbenika. Pripremu i provedbu natjecanja, ali i redovite nastave, olakšala bi izrada i objava popisa geografskih imena za sve ishode učenja u pojedinim razredima ili barem integrirani popis za pojedini razred.
Prema objavljenom vremeniku, 29. državno Natjecanje iz geografije održano je od 12. do 14. travnja 2022. godine (od utorka do četvrtka), što znači da je posljednji dan natjecanja uključivao prvi dan proljetnog odmora učenika. Škola-domaćin državnoga natjecanja iz geografije bila je Osnovna škola Malinska-Dubašnica na Krku. Nakon dvije godine natjecanja u matičnim školama, konačno je natjecanje održano kao prije pandemije. No, ni državno natjecanje nije proteklo bez izazova. Program natjecanja objavljen je u petak, 8. travnja 2022. jer se čekala odluka Nacional nog stožera civilne zaštite o ukidanju epidemioloških mjera. Prvi dan učenici i mentori putovali su do Njivica gdje su boravili u organiziranom smještaju. Prema uputama iz AZOO-a, svečano otvaranje natjecanja održano je u srijedu, 13. travnja 2022., u dvorištu škole-domaćina. Od 9 do 12:30 sati učenici su izrađivali istraživački rad, slijedilo je vrednovanje istraživačkih radova, obja va privremenih rezultata u 18 sati, uvid u vrednovane radove i rješavanje dvaju priziva (žalbi). U četvrtak, 14. travnja 2022. učenici su od 8 do 9:30 sati u OŠ Malinska-Dubašnica rješavali ispite, slijedilo je vrednovanje učeničkih odgovora i u 11:15 sati objava privremenih rezultata. Nakon uvida u vrednovane ispite objavljeni su konačni rezultati 29. državnoga Natjecanja iz geografije,
60 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
a nakon ručka, na terasi hotela u Njivicama odrađeno je zatvaranje natjecanja, uz objavu rezul tata svakog učenika, dodjelu nagrada osvajačima prvih, drugih i trećih mjesta te zahvalu školidomaćinu za izvrsnu organizaciju državnoga natjecanja u vrlo zahtjevnim uvjetima. Posebno je zahtjevno bilo organizirati i realizirati terenski izlazak za natjecatelje i mentore. Da je natjecanje održano u nekom drugom terminu koji bi uključivao samo nastavne dane, program državnoga natjecanja bio bi kreiran na drugačiji način. To se prije svega odnosi na uvid u vrednovani istraži vački rad i ispit koji bi bili u isto vrijeme. I podjela pohvalnica, zahvalnica i priznanja 2022. godi ne razlikuje se od prijašnjih, predpandemijskih godina. Školski koordinatori su nakon proljetnog odmora u aplikaciji za natjecanje mogli preuzeti pohvalnice za učenike, zahvalnice za mentore i priznanja za osvojena prva, druga i treća mjesta.
najuSPješnije ŽuPanije, šKoLe i Mentori na DrŽavnoM natjecanju iz GeoGraFije 2022. GoDine
Na državno natjecanje pozvano je 68 učenika iz osnovnih i 64 učenika iz srednjih škola, uku pno 132 natjecatelja, što je 34 učenika manje nego 2021. godine. Natjecanju je pristupio 131 na tjecatelj (tab. 7). Na 29. državnome Natjecanju sudjelovali su natjecatelji iz 17 županija Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Tri županije nisu imale niti jednog natjecatelja (Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka i Ličko-senjska županija). Od 131 natjecatelja, na državnome je natjecanju 2022. go dine iz Grada Zagreba bilo je 34,4 % učenika. Uz Grad Zagreb po udjelu sudionika državnog na tjecanja izdvaja se Splitsko-dalmatinska županija (14,5 %), a slijede Primorsko-goranska i Zagre bačka (sa po 6,9 %) te Varaždinska i Međimurska županija (sa po 5,3 %). Tri su županije imale po jednog predstavnika, tri po dva, jedna županija tri predstavnika, tri županije po četiri predstav nika, itd. Prostorna polarizacija značajno je veća od 2021. godine, slično stanju prije pandemije.
U kategorijama natjecanja za osnovnu školu sudjelovali su natjecatelji iz 15 županija i Grada Zagreba. Brojem natjecatelja izdvaja se Grad Zagreb (sl. 1) sa 37 % natjecatelja. Po udjelu natjeca telja slijede Splitsko-dalmatinska (11,9 %), Varaždinska i Međimurska županija (po 6 %). Iz pet žu panija (Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Požeško-slavonske i Ličko-senj ske) u kategoriji osnovnih škola nije bio pozvan ni jedan natjecatelj na 29. državno Natjecanje iz geografije. Indikativno je da iz Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije nije bilo natjecatelja ni prethodne dvije godine.
U kategoriji srednjih škola sudjelovali su natjecatelji iz 15 županija i Grada Zagreba. Očekivano, iz Grada Zagreba sudjelovalo najviše natjecatelja (sl. 2), a po udjelu slijede Splitsko-dalmatin ska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. Od drugih županija sedam je bilo zastupljeno s jednim natjecateljem, dvije županije sa po dvoje, jedna županija sa tri te dvije županije sa po četiri natjecatelja. Ni jedan natjecatelj nije bio pozvan iz Osječko-baranjske, Bjelovarsko-bilogor ske, Karlovačke, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije. Međimurska i Varaždinska županija te Grad Zagreb imali su više natjecatelja iz osnovnih nego iz srednjih škola, a Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Splitsko-dalmatinska županija imale su više učenika iz srednjih nego iz osnovnih škola.
61 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Sl. 1. Udjel učenika osnovnih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2022. godine
U kategoriji osnovnih škola sudjelovali su učenici iz 55 škola. Najviše natjecatelja bilo je iz Osnovne škole Kralja Tomislava – Zagreb (4) i Osnovne škola “Milan Brozović” – Kastav (3). Sa po dvoje natjecatelja bile su zastupljene I. osnovna škola Čakovec, Osnovna škola “Lotrščak” – Za greb, Osnovna škola “Ljudevit Gaj” u Krapini – Krapina, Osnovna škola Ante Kovačića – Zagreb, Osnovna škola Josipa Kozarca – Vinkovci, Osnovna škola Marina Držića – Zagreb i Osnovna škola Trnsko – Zagreb. Ostale škole (46) bile su zastupljene sa po jednim natjecateljem. U kategoriji srednjih škola sudjelovali su učenici iz 33 škole. Izuzmemo li prve godine natjecanja u kojima nisu sudjelovali učenici četvrtih razreda srednje škole, do sada nije zabilježeno sudjelovanje više od deset učenika iz jedne škole. Na 29. državnom Natjecanju iz geografije sudjelovalo je 11 na tjecatelja iz XV. gimnazije – Zagreb. Iz III. gimnazije – Split sudjelovalo je pet natjecatelja, slijede Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka sa četiri, Gimnazija Antuna Gustava Matoša – Samobor, Gimnazija Matija Mesić – Slavonski Brod i IV. gimnazija Marko Marulić – Split sa po troje natjecate lja i sa po dvoje natjecatelja Gimnazija Antuna Gustava Matoša – Zabok, Gimnazija Franje Petrića – Zadar, Gimnazija Lucijana Vranjanina – Zagreb, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića – Vinkovci, Prirodoslovna škola Split, Srednja škola Krapina, Srednja škola Marka Marulića Slatina i V. gimna zija – Zagreb. Iz 18 srednjih škola sudjelovao je po jedan natjecatelj.
62 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Tab. 7. Broj učenika iz pojedinih županija na 29. državnome Natjecanju iz geografije 2022. godine
Županija
Razred osnovne škole Razred srednje škole Ukupno UKUPNO 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. OŠ SŠ
Zagrebačka 1 0 2 0 1 2 2 1 3 6 9 Krapinsko-zagorska 0 1 0 1 1 1 1 1 2 4 6 Sisačko-moslavačka 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 Karlovačka 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Varaždinska 2 1 1 2 0 1 0 0 6 1 7 Koprivničko-križevačka 1 0 0 0 1 0 0 0 1 1 2 Bjelovarsko-bilogorska 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Primorsko-goranska 0 1 1 2 2 1 2 0 4 5 9 Ličko-senjska 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Virovitičko-podravska 1 0 0 0 0 1 2 0 1 3 4 Požeško-slavonska 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 Brodsko-posavska 0 0 0 1 1 0 0 3 1 4 5 Zadarska 1 0 0 0 1 0 0 1 1 2 3 Osječko-baranjska 0 3 0 1 0 0 0 0 4 0 4 Šibensko-kninska 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 1 Vukovarsko-srijemska 0 1 1 0 0 0 1 1 2 2 4 Splitsko-dalmatinska 2 3 2 1 3 3 3 2 8 11 19 Istarska 0 1 0 0 0 1 0 0 1 1 2 Dubrovačko-neretvanska 0 0 0 1 0 0 0 1 1 1 2 Međimurska 2 1 1 2 0 0 0 1 6 1 7
Grad Zagreb 6 7 7 5 5 6 5 4 25 20 45
UKUPNO 16 19 16 16 15 17 16 16 67 64 131
Izvor: izračun autora
63 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Sl. 2. Udjel učenika srednjih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2022. godine
Za 29. državno Natjecanje iz geografije učenike osnovnih škola pripremalo je 57 mentora. Do minik Možnik iz Osnovne škola kralja Tomislava – Zagreb i Aleksandra Vukelić iz Osnovne ško le “Milan Brozović” – Kastav mentorirali su po troje natjecatelja, a po dvoje Tihomir Gržinčić iz Osnovne škola Marina Držića – Zagreb, Miljenka Hršak iz Osnovne škole “Ljudevit Gaj” u Krapini –Krapina, Marija Kovačević iz Osnovne škole Trnsko – Zagreb, Danijela Perenc-Jaušovec iz I. osnov ne škole Čakovec, Ivana Petrić iz Osnovne škole kralja Tomislava – Zagreb i Osnovne škole Đure Deželića Ivanić-Grad, Ana Rudić iz Osnovne škole “Lotrščak” – Zagreb te Ivana Varga iz Osnovne škole Ante Kovačića – Zagreb. Po jednog natjecatelja pripremalo je 48 mentora.
Od 45 mentora iz srednje škole, najviše natjecatelja (šestoro) pripremala je Mirjana Zadro, XV. gimnazija – Zagreb, četvero Antonio Vrbatović, III. gimnazija – Split, po troje Dražena Glamuzina, IV. gimnazija – Split i Karlo Mak, Gimnazija Antuna Gustava Matoša – Samobor, po dvoje Andrea Dalić, V. gimnazija – Zagreb, Matija Gosler, Srednja škola Marka Marulića Slatina, Hrvoje Madžar, Gimnazija Franje Petrića – Zadar, Nikolina Malenica, Gimnazija Lucijana Vranjanina – Zagreb, Re nata Radan, Gimnazija Andrije Mohorovičića – Rijeka, Berislav Rusan, XV. gimnazija – Zagreb, Vicko Sviličić, Prirodoslovna škola Split, Gordana Tkalčević, Gimnazija Antuna Gustava Matoša
64 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
– Zabok, Filip Vrbanec, XV. gimnazija – Zagreb te Doris Žibert, Gimnazija Andrije Mohorovičića –Rijeka. Po jednog natjecatelja pripremao je 31 mentor.
rezuLtati DrŽavnoGa natjecanja iz GeoGraFije 2022. GoDine PreMa inDeKSu teŽine
Na 29. državnome Natjecanju iz geografije prema ukupnom broju bodova manje su razlike među pojedinim kategorijama natjecanja nego prethodnih nekoliko godina. Razlika između prosječnog ukupnog broja bodova ostvarenih u kategorijama prvog i četvrtog razreda je 8,5 bodova odnosno 10,6 % ukupnog broja bodova. Značajno su veće razlike u prosječnoj riješeno sti ispita između šestog i prvog razreda kao i u riješenosti istraživačkog rada između četvrtog i sedmog razreda. Od osam kategorija natjecanja samo u sedmom razredu istraživački rad riješen je uspješnije od ispita. U kategoriji šestog i osmog razreda gotovo je podjednaka prosječna rije šenost ispita i istraživačkog rada. Od pojedinačnih rezultata svakako treba izdvojiti postignuća u istraživačkom radu u kategoriji šestog i sedmog razreda te u ispitu u kategoriji prvog razreda. U navedenim postignućima nedostaje samo jedan bod do maksimalno mogućeg broja bodova.
Sl. 3. Uspjeh natjecatelja u rješavanju ispita i istraživačkog rada (prema postotku riješenosti) na 29. državnom Natjecanju iz geografije 2022. godine
65 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Peti razreD
U kategoriji petog razreda na 29. državnom Natjecanju sudjelovalo je 16 natjecatelja, od toga šest iz Grada Zagreba, po dva iz Varaždinske, Međimurske i Splitsko-dalmatinske županije te po jedan iz Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Zadarske županije. Po ukupnom prosječnom broju bodova (58,5) natjecatelji petog razreda su na petom mjestu, uz značajne razlike u prosječnoj riješenosti ispita (75,9 %) od riješenosti istraživačkog rada (68,4 %). Od svih osam kategorija natjecanja po prosječnoj riješenosti ispita natjecatelji petog razreda su na trećem mjestu jer bolju riješenost imaju natjecatelji prvog i drugog razreda srednje škole, a po prosječnoj riješenosti istraživačkoga rada su na šestom mjestu (manju prosječnu riješenost istraživačkog rada ostvarili su natjecatelji u kategorijama šestog i četvrtog razreda srednje škole). Među osvajačima prva dva mjesta razlika je pola boda, a između prvog i trećeg mjesta tri boda. Usporedimo li najbolji i najslabiji rezultat u ispitu, istraživačkom radu i ukupnom broju bodova, uočavamo da je veća postotna razlika između pojedinih natjecatelja u istraživačkom radu nego u ispitu i ukupnom broju bodova te da je raspon varijacije u istraživačkom radu najmanji među četiri osnovnoškolske kategorije natjecanja.
šeSti razreD
U kategoriji šestog razreda sudjelovalo je 19 od pozvanih 20 natjecatelja, od toga sedam iz Grada Zagreba, po tri iz Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije te po jedan iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Primorsko-goranske, Vukovarsko-srijemske, Istarske i Međimurske županije. Među natjecateljima šestog razreda petoro ih je sudjelovao na državnom natjecanju i 2021. godine. Prosječna riješenost ispita za šesti razred je 67,6 %, što je najslabija prosječna riješenost među svim kategorijama natjecanja. Istraživački rad prosječno je riješen 66,9 %, što je najslabija prosječna riješenost među osnovnoškolskim kategorijama. Među svim kategorijama natjecanja slabije je riješen samo istraživački rad za četvrti razred srednje škole. Prosječan broj bodova u kategoriji šestog razreda je 53,9, najniži među kategorijama natjecanja za osnovnu školu. Za 0,6 bodova niži prosječan broj bodova ostvarili su natjecatelji u kategoriji četvrtog razreda srednje škole. Raspon varijacije u ispitu je 22 posto ukupnog broja bodova (najmanji među svim kategorijama natjecanja). Znatno su veće razlike među natjecateljima u riješenosti istraživačkog rada (51,7 posto ukupnog broja bodova), najveće među osnovnoškolskim kategorijama natjecanja). Između državne prvakinje i osvajača drugog mjesta (dvojica natjecatelja) razlika je četiri boda.
SeDMi razreD
Kontinuitet sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije potvrđuje i analiza rezultata u kategoriji sedmog razreda. Od 16 sudionika natjecanja, dvoje je sudjelovalo treći put, a petoro drugi put. Treće sudjelovanje ostvarili su Fran Ozimec (državni prvak 2022., 2. mjesto 2020. i osmo mjesto 2021. godine) i Kiara Klopotan (2. mjesto 2022., 4. mjesto 2021., 11. mjesto 2020.).
66 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
rezuLtati DrŽavnoGa natjecanja iz GeoGraFije 2022. GoDine Po razreDiMa
Drugi put na državnome natjecanju sudjelovali su Roman Vresk (2. mjesto 2022., 3. mjesto 2020.), Emanuel Vidović (4. mjesto 2022., državni prvak 2021.), Toni Grubišić, Luka Alar (3. mjesto 2021., 8. mjesto 2022.) i Ivana Barišić.
Kao i u kategorijama petog i šestog razreda, i u ovoj je kategoriji najveći broj natjecatelja bio iz Grada Zagreba (7), po dva natjecatelja imale su Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija i po jednog Šibensko-kninska, Međimurska, Vukovarsko-srijemska, Varaždinska i Primorskogoranska županija. Prema ukupnom broju bodova natjecatelji sedmog razreda su na trećem mjestu i najuspješniji od osnovnoškolskih kategorija. Prosječna riješenost ispita je 69,9 posto, a istraživačkog rada 81,4 posto po čemu su najuspješniji od svih osam kategorija natjecanja. Uz dobru riješenost za istraživački rad karakteristične su i male razlike među postignućima natjecatelja (25 % bodova), najmanje među osnovnoškolskim kategorijama. Manji raspon varijacije broja bodova u istraživačkom radu zabilježen je samo u kategoriji prvih razreda. U ukupnom broju bodova i riješenosti ispita isti je raspon varijacije kao i kod natjecatelja petog razreda i isti rang (u ukupnom broju bodova manji raspon varijacije imali su samo natjecatelji prvog razreda, a u ispitu samo natjecatelji šestog razreda). Između državnog prvaka i natjecatelja koji su osvojili drugo mjesto najveća je razlika među svih osam kategorija natjecanja.
oSMi razreD
Sedmero od 16 natjecatelja u kategoriji osmog razreda sudjelovalo je dva i više puta na državnome natjecanju iz geografije. Brojem sudjelovanja i postignućima izdvaja se Karlo Stašić (državni prvak 2022., 2. mjesto 2019. i 2021., 9. mjesto 2020.). Tri sudjelovanja ostvarili su Toni Tolj (6. mjesto 2022., državni prvak 2021., 3. mjesto 2020.), Ivan Vuk (5. mjesto 2022., 3. mjesto 2021., 2. mjesto 2020.) i Petra Žnidarić. Drugi put na državnome natjecanju sudjelovali su Toni Mišura (i osvojio 3. mjesto), Borna Phillips i Andrej Ujčić.
Od 16 natjecatelja u kategoriji osmog razreda najviše ih je iz Grada Zagreba (5), slijede Međimurska, Varaždinska i Primorsko-goranska županija sa po dva te Krapinsko-zagorska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija s jednim natjecateljem.
Podjednaka je prosječna riješenost ispita (69,5 %) i istraživačkog rada (69,3 %). Prosječna riješenost ispita za osmi razred ne razlikuje se značajno od riješenosti ispita za šesti, sedmi i četvrti razred. Slična su postignuća u prosječnoj riješenosti istraživačkog rada za peti, šesti, osmi, prvi i treći razred. Veće su razlike među natjecateljima u osvojenim bodovima u ispitu nego u istraživačkom radu i ukupnom broju bodova. Raspon varijacije veći je od 50 posto maksimalno mogućeg broja bodova u ispitu i nešto veći od 40 posto maksimalno mogućeg broja bodova u istraživačkom radu. To su najveće varijacije u riješenosti ispita među svim kategorijama natjecanja i najveće u ukupnom broju bodova među osnovnoškolskim kategorijama natjecanja.
Prvi razreD SreDnje šKoLe
Od 15 natjecatelja prvog razreda, njih deset sudjelovalo je više puta na državnim natjecanjima. Brojem sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvaja se Dino Fazlić s pet sudjelovanja: državni
67 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
prvak 2018., 2. mjesto 2019., 2021. i 2022., 3. mjesto 2020. godine. Četvrto sudjelovanje ostvarili su Nereo Rundić, državni prvak 2019., 2020. i 2022. te 2. mjesto 2018. i Antonio Sivro (3. mjesto 2019., 10. mjesto 2020., 7. mjesto 2021. i 6. mjesto 2022. Treći put su na državnome natjecanju sudjelovali Bernard Trempetić (državni prvak 2021., 2. mjesto 2022. i 6. mjesto 2019.), Marin Mandić (3. mjesto 2021., 6. mjesto 2020. i 2022.) i Ivan Tudorović (3. mjesto 2021., 8. mjesto 2022. i 19. mjesto 2020.), a drugi put Borna Vidmar (2. mjesto 2022. i 9. mjesto 2020.), Mario Karin, Ivan Školnik i Cristina Reš.
Prema županijama, najviše je natjecatelja bilo iz Grada Zagreba (5), troje iz Splitsko-dalmatinske, dvoje iz Primorsko-goranske te po jedan iz Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Brodskoposavske, Zagrebačke i Zadarske županije.
Natjecatelji u ovoj kategoriji prosječno su ostvarili 64,2 boda (80,3 %), što je među svih osam kategorija natjecanja najbolji ostvareni prosječni rezultat. Značajne su razlike u prosječnoj riješenosti ispita i istraživačkog rada. Među svih osam kategorija natjecanja, najuspješnije je riješen ispit za prvi razred (86,3 %). Razlike između ostvarenih bodova pojedinih natjecatelja i u istraživačkom radu i u ukupnom broju bodova najmanje su među svih osam kategorija natjecanja, što ne iznenađuje s obzirom da se u toj kategoriji natjecalo najmanje učenika. Raspon varijacije u ispitu identičan je petom, sedmom i drugom razredu i ne odstupa značajnije od varijacije u istraživačkom radu.
DruGi razreD SreDnje šKoLe
Kao i u svim drugim kategorijama natjecanja, i u kategoriji drugog razreda, brojem natjecatelja izdvaja se Grad Zagreb (6 natjecatelja) i Splitsko-dalmatinska županija (3 natjecatelja). Iz Zagrebačke županije sudjelovalo je dvoje natjecatelja, a po jedan iz Krapinsko-zagorske, Sisačkomoslavačke, Varaždinske, Primorsko-goranske, Virovitičko-podravske i Istarske županije.
U kategoriji drugog razreda osam je natjecatelja zabilježilo dva i više sudjelovanja na državnom natjecanju iz geografije. Među 17 natjecatelja najveći broj sudjelovanja ostvarili su Luka Protulipac (državni prvak 2017. i 2020., 2. mjesto 2019., 3. mjesto 2022. i 12. mjesto 2018.) te Gabrijel Kučko (četvrto mjesto 2020. i 2018., drugo mjesto 2019. i 2022., 3. mjesto 2021.). Četvrto sudjelovanje ostvarili su Vjekoslav Rede (državni prvak 2022., 2. mjesto 2021., 3. mjesto 2018. i 5. mjesto 2019.) i Petra Ikić, treće sudjelovanje Zvonimir Balić (državni prvak 2021., 3. mjesto 2020. i 7. mjesto 2022.) i Luka Kauzlarić, a drugi sudjelovanje Tin Matijaš (2. mjesto 2020., 12. mjesto 2022.) i Rino Majić.
Prosječna riješenost ispita u kategoriji drugog razreda je 80,7 posto, istraživačkog rada 74,4 posto, a prosječan ukupan broj bodova 62,7 (odnosno 78,3 %), što je među svim kategorijama natjecanja drugi rezultat po ukupnom broju bodova, po riješenosti ispita i po riješenosti istraživačkog rada. Po ukupnom broju bodova i po riješenosti ispita uspješniji su bili samo učenici prvog razreda, a po riješenosti istraživačkog rada samo učenici sedmog razreda. Među natjecateljima u kategoriji drugog razreda zabilježen je raspon varijacije u ispitu identičan onome u kategoriji prvog, petog i sedmog razreda koji iznosi 30 posto svih bodova, po čemu
68 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
se ne razlikuje značajno od kategorije trećeg i četvrtog razreda. U istraživačkom radu značajno su veće razlike među natjecateljima drugog razreda (51,7 % bodova), veće su samo u četvrtom razredu. U ukupnom broju bodova razlika između najboljeg i najslabijeg rezultata iznosi trećinu maksimalno mogućeg broja bodova, što je gotovo dvostruko više od kategorije prvog i upola manje od kategorije četvrtog razreda.
treći razreD SreDnje šKoLe
Među 16 natjecatelja u kategoriji trećeg razreda srednje škole po broju sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvajaju se sa šest sudjelovanja Ivan Vukadinović (državni prvak 2020. i 2018., 4. mjesto 2022., 5. mjesto 2021., 7. mjesto 2017., 11. mjesto 2019.) i sa pet sudjelovanja Andrej Nikšić (2. mjesto 2017., 3. mjesto 2021., 4. mjesto 2020., 7. mjesto 2016. i 8. mjesto 2022.) i Marko Turibak (2. mjesto 2022., 5. mjesto 2020., 6. mjesto 2016., 10. mjesto 2019. i 15. mjesto 2021.). Četvrti put na državnome natjecanju sudjelovao je Lovro Brčić, treći put Darin Filipčić (2. mjesto 2022., 3. mjesto 2020. i 13. mjesto 2019.) i Bruna Bakota (2. mjesto 2020., 4. mjesto 2016. i 6. mjesto 2022.). Uz navedenih šestoro učenika, još šestoro sudjelovalo je drugi put na državnome Natjecanju iz Geografije. To su: Ana Šubat (državna prvakinja 2022., 2. mjesto 2021.), Luka Šabić, Fabjan Markovinović, Petar Ule, Mario Rubić i Marin Stanić. Od 16 natjecatelja, petorica su bila iz Grada Zagreba, troje iz Splitsko-dalmatinske županije, po dva natjecatelja iz Zagrebačke, Primorsko-goranske i Virovitičko-podravske županije te po jedan iz Krapinskozagorske i Vukovarsko-srijemske županije.
Među srednjoškolskim kategorijama natjecanja, u kategoriji trećeg razreda zabilježene su najmanje razlike u prosječnoj riješenosti ispita i istraživačkog rada. Prosječno je ostvareno 58,8 bodova (prosječna riješenost 73,6 %) čime je ostvaren četvrti rang u ukupnom broju bodova, treći u istraživačkom radu (70,5), a četvrti u ispitu (75,4 %). Među srednjoškolskim kategorijama veći broj bodova ostvarili su natjecatelji u kategorijama prvog i drugog razreda, bolju riješenost ispita natjecatelji u istim kategorijama natjecanja, a istraživačkom radu bolji su bili natjecatelji drugog razreda.
Za razliku od prosječne riješenosti pojedinih sastavnica natjecanja, među natjecateljima trećeg razreda velike su razlike u postignućima. U ukupnom broju bodova razlika između najuspješnijeg natjecatelja i onog s najmanjim brojem bodova je 43,1 posto ukupnog broja bodova. U istraživačkom radu raspon je čak 48,3 posto bodova, a u ispitu 40 posto bodova. Veće razlike u ukupnom broju bodova zabilježene su samo u kategoriji četvrtog razreda, u ispitu samo u kategoriji osmog razreda, a u istraživačkom radu u kategorijama četvrtog, drugog i šestog razreda.
Četvrti razreD SreDnje šKoLe
U kategoriji četvrtog razreda sudjelovalo je 16 natjecatelja, četvorica iz Grada Zagreba, troje iz Brodsko-posavske, dvoje iz Splitsko-dalmatinske te po jedan iz Požeško-slavonske, Krapinskozagorske, Međimurske, Dubrovačko-neretvanske, Zagrebačke, Vukovarsko-srijemske i Zadarske županije.
69 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Usporedimo li svih osam kategorija natjecanja, možemo zaključiti da je u četvrtom razredu ostvaren najslabiji prosječan rezultat (66,7 %). Tome je više pridonijela najslabija riješenost istra živačkog rada (63,2 %) nego ispita (68,8 %). U prosječnoj riješenosti ispita slabiji rezultat ostvarili su samo natjecatelji šestog razreda.
Natjecatelji četvrtog razreda na prvom su mjestu po rasponu varijacije u ukupnom broju bodova (45 %) i u riješenosti istraživačkog rada (73,3 %) dok je raspon varijacije u ispitu (36 % bodova) manji samo od kategorije osmog i trećeg razreda.
Od 16 natjecatelja u kategoriji četvrtog razreda, njih 11 sudjelovalo je na državnom natjecanju dva i više puta. Izdvaja se sedmim sudjelovanjem Nika Kilić (3. mjesto 2021. i 2022., 8. mjesto 2020., državna prvakinja 2019., 9. mjesto 2018., 5. mjesto 2017., 11. mjesto 2016.). Šesto sudjelovanje ostvarili su Josip Rončević (državni prvak 2016., 2021. i 2022., 3. mjesto 2020., 7. mjesto 2019. i 8. mjesto 2018.) i Matko Fabulić (državni prvak 2018., 2. mjesto 2021., 5. mjesto 2016., 6. mjesto 2022., 9. mjesto 2020. i 11. mjesto 2017.). Četvrti put na državnom su natjecanju sudjelovali Eli Hrgović i Marin Jurišić. Po treći put na državnom su natjecanju sudjelovali Lucija Mahovne i Vedran Vrabec (2. mjesto 2022., 5. mjesto 2018. i 7. mjesto 2020), a drugo Jeronim Katić (3. mjesto 2022., 7. mjesto 2021.), Fabijan Junaci (3. mjesto 2022., 5. mjesto 2020.), Borna Odobašić i Leon Brnad.
Priznanja za Prvo, DruGo i treće MjeSto
Na 29. državnom Natjecanju iz geografije osvojeno je 27 priznanja, osam za prvo mjesto, 13 za drugo i šest za treće mjesto. Prema općim pravilima natjecanja, ako dvoje učenika dijeli prvo mjesto, drugo se ukida itd.. Priznanja za osvojena prva mjesta primilo je osmero učenika iz tri županije i Grada Zagreba. Učenici iz Primorsko-goranske županije državni su prvaci u kategorijama 8., 1. i 3. razreda. Učenici iz Zagrebačke županije državni su prvaci u kategorijama 5. i 7. razreda, iz Grada Zagreba u kategorijama 6. i 2. razreda, a iz Dubrovačko-neretvanske županije u kategoriji 4. razreda. Za osvojeno drugo mjesto dodijeljeno je šest priznanja učenicima iz Grada Zagreba (5., 7., 8., 1., 1. i 4. razred), tri učenicima iz Krapinsko-zagorske županije (6., 2. i 3. razred), dva učenicima iz Zagrebačke županije (7. i. 3. razred) te po jedno učenicima iz Istarske (6. razred) i Brodsko-posavske županije (1. razred). Za osvojeno treće mjesto dodijeljeno je šest priznanja učenicima iz dviju županija i Grada Zagreba. Učenici iz Splitsko-dalmatinske županije dodijeljeno je priznanje za osvojeno treće mjesto u kategoriji četvrtog razreda, a učenici iz Virovitičko-podravske županije jedno priznanje u kategoriji petog razreda, dok su učenicima iz Grada Zagreba dodijeljena priznanja za osvojeno treće mjesto u kategoriji osmog, drugog i dva priznanja u kategoriji četvrtog razreda.
Najveći broj priznanja osvojili su učenici iz Grada Zagreba (12 priznanja) i Zagrebačke županije (4 priznanja), Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske (po 3 priznanja). Po jedno priznanje osvojili su učenici iz tri županije (Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Splitsko-dalmatinske, Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije) (sl. 4 i 5). Natjecatelji iz Međimurske, Varaždinske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Zadarske, Koprivničko-križevačke, Sisačkomoslavačke, Požeško-slavonske i Šibensko-kninske županije nisu osvojili ni jedno priznanje.
70 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
Sl. 4. Broj osvojenih prvih, drugih i trećih mjesta na 29. državnome Natjecanju iz geografije 2022. godine po županijama Republike Hrvatske
Sl. 5. Udjel osvojenih prvih, drugih i trećih mjesta na 29. državnome Natjecanju iz geografije 2022. godine po županijama Republike Hrvatske
71 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
tab. 5. ljeStvica KonačnoG PoretKa na 29. drŽavnoMe natjecanju iZ GeoGraFije 2022. Godine
5. razred osnovne škole
Učenika Mentor Istraži vački rad Ispit Sumar no bodova Rang Škola
Rak, Marta Japec, Valentina 21,5 47 68,5 1. Osnovna škola Nikole Hribara, Velika Gorica Dropulić, Katarina Čirko, Radmila 23 45 68 2. Osnovna škola Alojzija Stepinca, Zagreb Nikšić, Marija Harauzek, Latica 20,5 45 65,5 3. Osnovna škola Antuna Gustava Matoša, Čačinci Čabraja, Ema Trajkov, Zrnka 23 42 65 4. Osnovna škola Davorina Trstenjaka, Zagreb Nikolić Kramžar, Sven Hranić, Martina 26,5 37 63,5 5. Osnovna škola Rudeš, Zagreb Kraljević, Jana Varga, Ivana 22,5 37 59,5 6. Osnovna škola Ante Kovačića, Zagreb Šesto, Marko Gržinčić, Tihomir 16,5 41 57,5 7. Osnovna škola Marina Držića, Zagreb Martinec, Maša Žnidarić, Janja 21 36 57 8. Osnovna škola Sračinec Paro, Marin Martinović, Ljiljana 24 33 57 8. Osnovna škola Jurja Dalmatinca Pag Hranj, Mateo Loparić, Ivan 23,5 33 56,5 10. Osnovna škola Franje Serta Bednja Balent, Tija Krištofić, Maja 17 37 54 11. Osnovna škola Prelog Bogdanić, Katarina Visković, Ante 20 34 54 11. Osnovna škola Jelsa Kopjar, Lara Petek, Zdravko 15,5 38 53,5 13. Osnovna škola Novi Marof Stankir, Zvonimir Trepotec Marić, Elizabeta 21,5 32 53,5 13. Osnovna škola Ivan Lacković Croata Kalinovac Vlahović, Erika Varga, Ivana 16 37 53 15. Osnovna škola Ante Kovačića, Zagreb Vladislavić, Toni Vuletić, Ivanka 16,5 33 49,5 16. Osnovna škola Pujanki, Split
72 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
6. razred osnovne škole
Učenika Mentor Istraži vački rad Ispit Sumar no bodova Rang Škola
Šplajt, Tina Možnik, Dominik 26,5 41 67,5 1. Osnovna škola kralja Tomislava, Zagreb Hršak, Luka Hršak, Miljenka 25,5 38 63,5 2. Osnovna škola "Ljudevit Gaj" u Krapini, Krapina Žiković, Mario Sirotić, Katja 24,5 39 63,5 2. Osnovna škola Poreč Ćurić, Borna Tišma, Igor 24 39 63 4. Osnovna škola Jabukovac - Zagreb Marić, Leon Janevski, Ines 25,5 35 60,5 5. Osnovna škola Frana Krste Frankopana, Osijek Drakulić, Nataša Perenc-Jaušovec, Danijela 29 31 60 6. I. osnovna škola Čakovec Boroje, Petra Kovačević, Marija 18 38 56 7. Osnovna škola Trnsko, Zagreb Maslać, Roko Matić, Ana 24 30 54 8. Osnovna škola Josipa Kozarca, Vinkovci Radin, Tomas Balaško, Ivana 15,5 38 53,5 9. Osnovna škola Gornja Vežica, Rijeka Guzsvány, Márton Aničić, Jasna 21,5 31 52,5 10. Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb Sokol, Leon Možnik, Dominik 20,5 32 52,5 10. Osnovna škola kralja Tomislava, Zagreb Bakarić, Ivan Ljubić, Zoran 21,5 30 51,5 12. Osnovna škola Spinut, Split Goričanac, Ivan Kruljac, Josip 17,5 33 50,5 13. Katolička osnovna škola Svete Uršule, Varaždin Krstulović, Dora Škarica, Sanja 19,5 31 50,5 13. Osnovna škola Sućidar, Split Piroš, Ana Sušilović, Stjepan 12,5 38 50,5 13. Osnovna škola Vladimir Nazor, Čepin Babačić, Marita Kovačević, Marija 18,5 30 48,5 16. Osnovna škola Trnsko, Zagreb Slipčević, Petar Vahovec Juran, Maja 20 28 48 17. Osnovna škola Augusta Cesarca, Zagreb Šašvari, Matea Hozjan, Vedran 8,5 33 41,5 18. Osnovna škola Kneževi Vinogradi Vukas, Bože Radan, Nikša 9 27 36 19. Osnovna škola "Stjepan Radić", Tijarica Lakić, Marta Žučko, Dražen nije pristupila Osnovna škola Tituša Brezovačkog, Zagreb
73 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
7. razred osnovne škole
Učenika Mentor Istraži vački rad Ispit Sumar no bodova Rang Škola
Ozimec, Fran ModrušanVidaković, Stela 29 42 71 1. Osnovna škola Milke Trnine, Križ Klopotan, Kiara Petrić, Ivana 27,5 38 65,5 2. Osnovna škola Đure Deželića Ivanić-Grad Vresk, Roman Možnik, Dominik 27,5 38 65,5 2. Osnovna škola kralja Tomislava, Zagreb Vidović, Emanuel Rudić, Ana 25,5 38 63,5 4. Osnovna škola "Lotrščak", Zagreb Vitez, Samantha Harmicar, Danijela 22 41 63 5. Osnovna škola "Podrute", Donje Makojišće Andrašek, Josip Zuanović, Davor 27 34 61 6. Osnovna škola Ljubljanica Zagreb Grubišić, Toni Eterović Faraunić, Marijana 22 39 61 6. Osnovna škola Bijaći, Kaštel Novi Alar, Luka Rudić, Ana 27,5 32 59,5 8. Osnovna škola "Lotrščak", Zagreb Alebić, Branimir Šimleša, Ivona 25,5 33 58,5 9. Osnovna škola Dinka Šimunovića, Hrvace Kokanović, Marija Zovko, Danijela 20 36 56 10. Osnovna škola Josipa Kozarca, Vinkovci Barišić, Ivana Vukelić, Aleksandra 25,5 30 55,5 11. Osnovna škola "Milan Brozović", Kastav Cavrić, Jan Fantela - Belinić, Diana 24 31 55 12. Osnovna škola Nikole Tesle, Zagreb Olujić, Gabrijel Mršić, Natalija 21,5 33 54,5 13. Osnovna škola Sveta Klara, Zagreb Popović, Luka Perak, Ana 20,5 34 54,5 13. Katolička osnovna škola, Šibenik Vugrinec, Edi Crnčec, Sanja 20,5 33 53,5 15. Osnovna škola Goričan Rosandić, Bruno Daloš, Davorin 25 27 52 16. Osnovna škola Lovre pl. Matačića, Zagreb
74 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
8. razred osnovne škole
Učenika Mentor Istraži vački rad Ispit Sumar no bodova Rang Škola
Stašić, Karlo Vukelić, Aleksandra 22 48 70 1. Osnovna škola "Milan Brozović", Kastav Rodinis, Tino Mirt Blagus, Ilona 25,5 42 67,5 2. Osnovna škola Otona Ivekovića, Zagreb Mišura, Toni Gržinčić, Tihomir 25 39 64 3. Osnovna škola Marina Držića, Zagreb Grabar, David Narančić, Dušanka 24,5 36 60,5 4. I. osnovna škola Varaždin Vuk, Ivan Forgač, Biljana 23,5 36 59,5 5. II. osnovna škola Čakovec Tolj, Toni Blatančić, Sanda 19,5 39 58,5 6. Osnovna škola Stjepana Radića, Metković Stopić, Maša Petrić, Ivana 23 35 58 7. Osnovna škola kralja Tomislava, Zagreb Tropša, Keti Perenc-Jaušovec, Danijela 22 36 58 7. I. osnovna škola Čakovec Barbić, Vita Pokos, Nevenka 23 34 57 9. Osnovna škola Dobriše Cesarića, Zagreb Žnidarić, Petra Hršak, Miljenka 21,5 34 55,5 10. Osnovna škola "Ljudevit Gaj" u Krapini, Krapina Philips, Borna Strmečki Stakor, Davorka 23 32 55 11. Osnovna škola Miroslava Krleže, Zagreb Ujčić, Andrej Vukelić, Aleksandra 17 35 52 12. Osnovna škola "Milan Brozović", Kastav Glibota, Petra Barać, Jure 14,5 36 50,5 13. Osnovna škola Žnjan-Pazdigrad, Split Krpan, Josip Jozić, Pejo 18 31 49 14. Osnovna škola Hugo Badalić, Slavonski Brod Matanovac, Alen Pešić, Marija 13 24 37 15. Osnovna škola Drenje Kralj, Teo Goričanac, Martina 17,5 19 36,5 16. Osnovna škola Kneginec Gornji, Gornji Kneginec
75 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
1. razred srednje škole
Učenika Mentor Istraži vački rad Ispit Sumar no bodova Rang Škola Rundić, Nereo Radan, Renata 22,5 49 71,5 1. Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka Fazlić, Dino Zadro, Mirjana 21,5 47 68,5 2. XV. gimnazija, Zagreb Trempetić, Bernard Pauk, Ika 23,5 45 68,5 2. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb Vidmar, Borna Lavrenčič, Leo 21,5 47 68,5 2. Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod Karin, Mario Vrbatović, Antonio 18,5 47 65,5 5. III. gimnazija, Split Mandić, Marin Glamuzina-Perić, Dražena 25 40 65 6. IV. gimnazija Marko Marulić, Split Sivro, Antonio Vrbatović, Antonio 25 40 65 6. III. gimnazija, Split Tudorović, Ivan Madžar, Hrvoje 19 45 64 8. Gimnazija Franje Petrića Zadar Bišćan, Tin Mak, Karlo 20,5 43 63,5 9. Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Samobor Šimunec, Patrick Dalić, Andrea 19,5 44 63,5 9. V. gimnazija, Zagreb Kovačević, Petra Treščec, Zvonimir 20 43 63 11. Gimnazija " Fran Galović" Koprivnica Školnik, Ivan Vrbanec, Filip 20,5 42 62,5 12. XV. gimnazija, Zagreb Reš, Cristina Radan, Renata 17 42 59 13. Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka Višnjić, Pavla Dalić, Andrea 19 39 58 14. V. gimnazija, Zagreb Belošević, Lucija Lež Trgovec, Valentina 23 34 57 15. Srednja škola Krapina
76 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
2. razred srednje škole
Učenika Mentor Istraži vački rad Ispit Sumar no bodova Rang Škola
Rede, Vjekoslav Zadro, Mirjana 28,5 48 76,5 1. XV. gimnazija, Zagreb Kučko, Gabrijel Tkalčević, Gordana 26,5 46 72,5 2. Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok Protulipac, Luka Zadro, Mirjana 26 44 70 3. XV. gimnazija, Zagreb Ikić, Petra Bacan, Marko 25 43 68 4. Srednja škola Jastrebarsko Glavaš, Leo Pleić, Tvrtko 25,5 42 67,5 5. IX. gimnazija, Zagreb Obadić, Erik Žmegač, Blaženka 23 42 65 6. Srednja škola Tina Ujevića, Kutina Balić, Zvonimir Malenica, Nikolina 21,5 43 64,5 7. Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb Puklavec, Ivan Rukelj, Krunoslav 26 37 63 8. Prva gimnazija Varaždin Šunjić, Kristijan Sviličić, Vicko 21 42 63 8. Prirodoslovna škola Split Kauzlarić, Luka Žibert, Doris 23,5 39 62,5 10. Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka Kumar, Kristian Zadro, Mirjana 21 40 61 11. XV. gimnazija, Zagreb Matijaš, Tin Sviličić, Vicko 23,5 36 59,5 12. Prirodoslovna škola Split Petković, Marin Zadro, Mirjana 13 44 57 13. XV. gimnazija, Zagreb Leopold, Martin Mak, Karlo 21,5 35 56,5 14. Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Samobor Mačina, Adrian Gambiroža, Ivan 17 38 55 15. Gimnazija Pula Majić, Rino Glamuzina-Perić, Dražena 19,5 34 53,5 16. IV. gimnazija Marko Marulić, Split Vrbaslija, Ian Karol Gosler, Matija 17,5 33 50,5 17. Srednja škola Marka Marulića Slatina
77 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
3. razred srednje škole
Učenika Mentor Istraži vački rad Ispit Sumar no bodova Rang Škola Šubat, Ana Žibert, Doris 26 44 70 1. Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka Filipčić, Darin Mak, Karlo 23,5 42 65,5 2. Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Samobor Turibak, Marko Pušelj, Vesna 22,5 43 65,5 2. Srednja škola Krapina Vukadinović, Ivan Lerotić, Jagoda 21 44 65 4. II. gimnazija, Split Šabić, Luka Gosler, Matija 23,5 41 64,5 5. Srednja škola Marka Marulića Slatina Markovinović, Fabjan Rusan, Berislav 24,5 38 62,5 6. XV. gimnazija, Zagreb Bakota, Bruna Vrbatović, Antonio 21,5 39 60,5 7. III. gimnazija, Split Nikšić, Andrej Rusan, Berislav 25 35 60 8. XV. gimnazija, Zagreb Brčić, Lovro Glavaš, Ines 23 36 59 9. Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci Ule, Petar Tomac, Valentina 25 33 58 10. Srednja škola Vladimir Nazor, Čabar Ivaković, Vjeko Baksa, Marijana 22,5 35 57,5 11. Srednja škola Ivan Švear Ivanić-Grad Rubić, Mario Vrbatović, Antonio 21,5 36 57,5 11. III. gimnazija, Split Stanić, Marin Lučić, Ivan 17 38 55 13. II. gimnazija, Zagreb
Primorac, Fran Zadro, Mirjana 16 37 53 14. XV. gimnazija, Zagreb Stanić, Ivan Gabrijel Drvenkar, Hrvoje 14,5 38 52,5 15. Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici, Virovitica Parlov, Nikola Marković, Goranka 11,5 24 35,5 16. I. gimnazija, Zagreb
78 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
4. razred srednje škole
Učenika Mentor Istraži vački rad Ispit Sumar no bodova Rang Škola
Rončević, Josip Peručić Blitvić, Ines 26 37 63 1. Srednja škola Petra Šegedina, Korčula Vrabec, Vedran Vrbanec, Filip 22 39 61 2. XV. gimnazija, Zagreb Junaci, Fabijan Jurašinović, Tomislav 22,5 37 59,5 3. IV. gimnazija, Zagreb Katić, Jeronim Malenica, Nikolina 26,5 33 59,5 3. Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb Kilić, Nika Glamuzina-Perić, Dražena 24,5 35 59,5 3. IV. gimnazija Marko Marulić, Split Fabulić, Matko Kanjuh, Darko 22 36 58 6. XV. gimnazija, Zagreb Jerčić, Jure Krnić, Nikica 24 34 58 6. III. gimnazija, Split Jurišić, Marin Madžar, Hrvoje 17 41 58 6. Gimnazija Franje Petrića Zadar Odobašić, Borna Ivaniš, Tanja 19 38 57 9. Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod Hrgović, Eli Slunjski, Robert 17 37 54 10. Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec Brnad, Leon Lučić, Anita 16,5 36 52,5 11. Gimnazija Velika Gorica Bobek, Antonio Siluković, Dragan 14 38 52 12. Gimnazija, Požega Mahovne, Lucija Marcikić, Katarina 20 31 51 13. Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod Balen, Tena Tkalčević, Gordana 16,5 32 48,5 14. Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok Penava, Petar Blažević, Ivica 12 23 35 15. Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti, Slavonski Brod Reljanović, Ivana Marijanović, Krunoslav 4 23 27 16. Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci
Doc. Dr. Sc. ruŽica vuK i ivan ivić MaG. eDuc. GeoGr. i MaG. GeoGr., ČLanovi DrŽavnoGa PovjerenStva za natjecanje iz GeoGraFije
79 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
uPute autoriMa
Geografski horizont objavljuje recenzirane stručne radove iz geografije i srodnih znanstvenih područja kao i interdisciplinarne radove. Časopis izlazi dva puta godišnje. Uredništvo prima rukopise tijekom cijele godine. U pravilu se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku. Rukopis treba oblikovati prema izgledu objavljenih članaka u Geografskom horizontu. Članak treba napisati u najkraćem obliku što ga jasnoća izlaganja dopušta. Tekst treba biti jasan, sažet i gramatički ispravan. Uz tekst članka prilaže se sažetak (nekoliko rečenica) i ključne riječi. Svi radovi podliježu stručnoj recenziji.
Rukopisi se šalju oblikovani prema ovim uputama zajedno sa svim grafičkim prilozima na adresu elektroničke pošte časopisa: horizont@geog.pmf.hr. Ako se zbog veličine dokumenta i grafičkih priloga članak ne može poslati putem elektroničke pošte, preporučujemo korištenje neke od usluga za prijenos velikih datoteka (FileSender, Iskon Jumbo Mail, WeTransfer ili druge).
Opseg rukopisa članka – računajući bilješke, literaturu, tablice, grafičke priloge – ne smije prelaziti 28 800 znakova (16 str.), od kojih na svakoj stranici 1 800 slovnih mjesta (30 redaka sa 60 slovnih mjesta u retku pri čemu se računaju i razmaci među rječima). Rukopis treba biti oblikovan u MS Word dokumentu (font Times New Roman 12). U posebnim, stalnim i povremenim rubrikama časopis objavljuje i druge priloge od znanstvenog i stručnog interesa: eseje, osvrte, recenzije, prikaze, bilješke o znanstvenim i stručnim skupovima itd. opsega do 9 000 znakova (5 str.). Takvi prilozi potpisuju se na kraju.
Grafičke priloge (grafikone, fotografije, tablice itd.) s numeracijom valja prirediti kao posebne dokumente prema standardnim načinima računalne izrade i prilagoditi širinu grafičkog priloga na 70 mm ili 140 mm u JPEG, TIFF ili PDF formatu minimalne rezolucije od 300 dpi. Grafički prilozi ne stavljaju se u tekst članka, već predviđeno mjesto za grafički prilog treba označiti rednim brojem i naslovom u izdvojenom retku. Ispod grafičkog priloga navodi se skraćenica „Sl.“, redni broj priloga prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Isto vrijedi i za tablice: u izdvojenom retku navesti redni broj, naslov i izvor tablice. Iznad tablice navodi se skraćenica „Tab.“, redni broj tablice prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Ispod tablice navodi se izvor. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje. Ako se u rukopisu koriste fotografije maloljetnih osoba mora postojati pismeni pristanak koji se ne šalje Uredništvu časopisa, već ga autori imaju obavezu pohraniti. Primaju se rukopisi pripremljeni sukladno uputama suradnicima Geografskog horizonta.
Literatura se citira prema harvardskom sustavu. Korištena literatura citira se unutar teksta tako da se u zagradi navede prezime autora i godina izdanja; na primjer: (Stražičić, 1993) te broj stranice ukoliko se radi o citatu (Stražičić, 1993, 37). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Turk i Mirković, 1993). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora, u tekstu se navodi prezime prvog autora i skraćenica „i dr.“ za druge autore, na primjer: (Graham i dr., 2000). Ukoliko se citira više članaka jednog autora iz iste godine izdanja, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu (npr. 2000a, 2000b itd.). Kada se navodi više radova u kontinuitetu koristi se „;“ (Friganović, 1991; Nejašmić i Bašić, 2005). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput „ibid.“, „op. cit.“ i slično. Na kraju teksta prilaže se popis literature (bibliografija) poredan prema abecednom redu prezimena autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ovdje se navode svi autori pojedine reference. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori. Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja. Naziv knjige, zbornika, časopisa i publikacija piše se u kurzivu.
80 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022 UPUTE AUTORIMA
Uredništvo, glavni i tehnički urednik pridržavaju uobičajeno pravo na sitnije izmjene teksta, tablica i način grafičke prezentacije, ali da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Uz članak, autori su dužni dostaviti podatke o zvanju i kontakt adresu (ustanovu zaposlenja s adresom ili kućnu adresu; adresu elektroničke pošte).
Molimo autore da u roku od dva tjedna nakon izlaska časopisa iz tiska dostave Uredništvu časopisa bitnije tiskarske greške prema načinu objavljivanja (stranica, stupac, redak, stoji, treba) koje su se potkrale kako bi se objavile ispravke u sljedećem broju.
uPute Z a citiranje:
literatura
članak u časopisu:
HeNkel, r., 2005: Geography of Religion – Rediscovering a Subdiscipline, Hrvatski geografski glasnik 67 (1), 5-25. (Broj 67 označava godište (volumen) časopisa; (1) broj sveska unutar godišta, a 5-25 paginaciju rada u svesku.)
lozić, s., fuerst bjeliš, b., perica, d., 2006: Quantitative-geomorphological and Environmentalhistorical Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 7-25.
članak u zborniku radova: stražičić, N., 1996: Hrvatska – pomorska zemlja, u: I. hrvatski geografski kongres: geografija u funkciji razvoja Hrvatske: zbornik radova (ur. pepeoNik, z.), Zagreb, 12. i 13. listopada 1995., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 102-114.
poglavlje u knjizi: klemeNčić, m., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992, u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. mirošević, f.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148. knjiga: stražičić, N., 1996: Pomorska geografija svijeta: (regionalna pomorska geografija svijeta), Školska knjiga, Zagreb. graHam, b., asHwortH, g j., tuNbridge, j e., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture & Economy, Arnold, London. članak na internet stranici: faričić, j., Postoji li danas Dalmacija?, http://www.geografija.hr novosti.asp?id_novosti=202&id_ projekta=0 (29.02.2004.)
iZvori
publikacije: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003. internet stranica: Matisse’s Glossary of Internet Terms, 1994 – 2008, http://www.matisse.net/files/glossary.html (28.10.2009.)
81 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2022
uredništvo
sveta Nedjelja, Hvar; u bistriNi mora
