hifimedia • 66 by hifimedia

30 KN 3.76 EUR 900 SIT 175 DIN 7 KM 190 DEN #66 / 2007

LAS VEGAS: ekskluzivni izvjeπtaj s najveÊeg svjetskog sajma potroπaËke elektronike

Na CES-u Sony predstavio

OLED TV ISSN 1331-1735

36 stranica glazbenih i filmskih recenzija

TEST

4 DVD Playera do 1.500 kn

4 CD Playera od 3.000 kn

3 HDD DVD rekordera od 160 GB

RASKORAK UREDNIK / IZDAVA Andrija urkovi - andrija@hifimedia.hr

TEHNI KI UREDNIK Danko Šuvar - danko@hifimedia.hr

SURADNICI Douglas Floyd-Douglass, Jagor akmak, Emil Dobrijevi , Gordan Gaži, Igor Jadan, Neven Kos, Vjeran Pavlini , Dubravko Toplak, Josip Vra ar

GLAZBENI SURADNICI Darko Glavan, Mario Grdoši , Denis Leskovar, Davor Hrvoj, Tihomir Ivka, Dubravko Majnari , Jura Mati , Irena Paulus, Vedran Pavlov

NAKLADNIK Multimagazin d.o.o., Gajš ak 33, 10000 Zagreb

GRAFI KO OBLIKOVANJE Damir Babi Boris Kuk LEKTURA Tihomir Ivka

TISAK Kratis d.o.o. Ul. Dr. Franje Tu mana 14 a 10431 Sveta Nedelja

ADRESA REDAKCIJE Gajš ak 33, 10000 Zagreb Tel/fax: 01 244 55 27 e-mail: info@hifimedia.hr www.hifimedia.hr

Sva prava pridržana. Niti jedan dio ovog asopisa ne smije biti reproduciran u bilo kojem obliku ili zbog bilo koje namjene bez prethodne pismene suglasnosti izdava a.

U traženju ure aja svog života raskorak izme u želja i (financijskih) mogu nosti ponekad zna biti širok poput Grand Canyona. No, stvari se polako mijenjaju. Više ne trebate potrošiti bogatstvo na CD player koji bi dobro odsvirao vašu glazbenu kolekciju. DVD ure aj za svega tisu u kuna može imati pristojnu sliku i zvuk. HDD DVD snima donedavno bio je samo daleki skupi san, danas ga na polici ispod TV-a možete imati za malo više od dvije tisu e kuna. Upravo “budget” klasi, zanimljivoj ve ini itatelja, ovaj smo put posvetili više pažnje, pa na slijede im stranicama možete itati usporedni test etiri CD playera, etiri DVD playera, te tri HDD DVD snima a. Naravno, kao i sve ostalo, testovi su iz pera naših autora „iskusnih“ ušiju, ijem se mišljenju ima razloga vjerovati. Dakako da nismo zaboravili na ljubitelje visokovjernog zvuka; za njih smo pripremili test ozbiljnog kineskog CD playera Shanling, Davis Cesar Vintage zvu nike koji su svoju premijeru u Hrvatskoj doživjeli na prošlogodišnjem Zagreb Audio Video Showu. Tu su nadalje testovi novih B&W 805s zvu nika, Unison Sinfonia cijevnog poja ala, Grado GS1000 slušalica… Bili smo i na najve em sajmu potroša ke elektronike na svijetu u prijestolnici kocke, Las Vegasu, i o novitetima vas opširno izvješ ujemo u ovom broju. Na kraju, objavljujemo i razgovor s direktorom tvrtke Yamaha, gospodinom Sadatoshijem Andom. Ugodno itanje, Andrija urkovi Urednik

PREPORUKA

BEST BUY

NAPOMENA: fotografija na naslovnici prikazuje primjenu OLED tehnologije na ravnom ekranu. Slika na ekranu NIJE foto montaža i nije obra ivana ni u jednom programu za obradu fotografija.

hi-fimedia #66

novosti Audio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Car audio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 Video . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Digital . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

Test

Grado GS1000

Test

testovi Davis Acoustics Cesare Vintage . .30 Unison Research Sinfonia. . . . 34 Shanling SCD-T200C . . . . . . . 36 B&W 805s . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Grado Labs RS1 . . . . . . . . . . . 44 Grado Labs GS1000 . . . . . . . . 44 Cambridge Azur 540C V2 . . . . 48 Harman Kardon HD970 . . . . . . 48 NAD 525BEE . . . . . . . . . . . . . . 48 Pioneer PD-D6. . . . . . . . . . . . . 48 Test deset interkonekcijskih kabela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Yamaha NXA01 . . . . . . . . . . . . 55 Panasonic DMR-EH55EE . . . . 68 Pioneer DVR545HS . . . . . . . . . 68 Sony RDR-HX820 . . . . . . . . . . 68 Onkyo TX-SR 674 . . . . . . . . . . 72 Marantz DV3001 . . . . . . . . . . . 74 Onkyo DV-SP404. . . . . . . . . . . 74 Pioneer DV-696AV . . . . . . . . . . 74 Yamaha DVD-559 Mk2 . . . . . . 74 Panasonic DMC-TZ1. . . . . . . . 80 Canon EOS-400D . . . . . . . . . . 82 Nagradna igra . . . . . . . . . . . . 122

ostalo

Test

SHANLING

B&W 805 S

CANON EOS400

ONKYO TX-SR674

Izvještaj s CES-a 2007 . . . . . . . . . . . 08 Razgovor: Sadatoshi Ando . . . . . . . . 28 Kolumna: Mrežni kabeli. . . . . . . . . . . 56

MusicStyle Depeche Mode . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Grammy 2007 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 Midem 2007 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

DVD Film Oscar 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 Pisma s Iwo Jime . . . . . . . . . . . . . . 112 300 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 Rocky . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 DVD recenzije . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

YAMAHA NX A01

UNISON RESEARCH

CES 2007

CES 2007 - 40 godina uspjeha

Ovogodišnji Consumer Electronics Show (CES) u Las Vegasu obilježio je svoju Ëetrdesetogodišnjicu održavanja a brojem izlagaËa i posjetitelja potvrdio je da je vodeÊa manifestacija ovog tipa u svijetu. Ovu tvrdnju potkrjepljuju i impresivne brojke; površina na kojoj je svoje proizvode predstavilo 2.700 izlagaËa odgovaraju površini 35 nogometnih (ameriËki) igrališta, sajam su posjetili poslovni ljudi iz 130 zemalja a raËuna se da ga je obišlo 140.000 posjetitelja.

tekst i slike: Andrija ΔurkoviÊ

o emu e ostati zabilježen CES 2007. godine? Svi vode i proizvo a i HDTV su prikazali panele s rezolucijom 1080p (što je bilo i za o ekivati) te nekoliko novih tehnologija (npr. OLED TV, DLP LED osvjetljenje) koje su ili u razvojnom stadiju ili kao prototip. I dalje me u njima vlada podjela oko podrške jednom od dva ponu ena High Definition formata - Blu-ray ili HD DVD - i tek je LG sa svojim univerzalnim playerom najavio (bar se tako zainteresirani nadaju) mogu nost jednostavnog rješenja za prestanak rata formata. Kako im vrijeme odmi e bez nekog pravog odgovora tako i potroša e sve više privla i download HD sadržaja s Interneta i njegovo pohranjivanje na ku ne servere ili neke druge snima e koji posjeduju pristup lokalnoj mreži ili Internetu. Upravo e ovaj

hi-fimedia #66

moment jednostavnog pristupa, “skidanju” i distribuciji HD sadržaja u initi ovaj segment tržišta izuzetno jakim u skoroj budu nosti. Popularnost prijenosa podataka putem mreže (bez obzira je li beži na ili ži na -ethernet), rapidno raste u ku noj primjeni. To su uo ili i proizvo a i izvan IT industrije (Panasonic, Sharp,..) koji su na CES-u ve ponudili svoja rješenja za ku nu distribuciju video, foto ili glazbenog materijala s ra unala/Interneta na ku ne TV ekrane. Mnogima e se ovo initi logi no i jednostavno rješenje, no u realizaciji postaje vrlo esto i kompleksno za prosje nog korisnika. Sve ve u važnost ponovo imaju dobro obu eni prodava i koji e morati biti u stanju rješavati zahvate koji su poprili no druga iji i teži od postavljanja dva zvu nika, izvora zvuka i poja ala.

Prvi CES je održan u New Yorku 1967. godine kad je bio 11 puta manji. Proteklih godina uz njega se vežu premijerna prikazivanja novih tehnologija koje su mijenjale industriju (vidi listu). Proizvodi po prvi put predstavljeni na CES-u: 1970. 1974. 1981. 1981. 1990. 1991. 1994. 1996. 1998. 1999. 2000. 2001. 2001. 2002. 2003. 2003. 2004. 2005. 2006.

Videocassette Recorder (VCR) Laserdisc Player Camcorder Compact Disc Player (CD) Digital Audio Technology Compact Disc - Interactive Digital Satellite Systems (DSS) Digital Versatile Disc (DVD) High Definition Television (HDTV) Hard-disc VCR (PVR) Satellite Radio Microsoft Xbox Plasma TV Home Media Server Blu-ray DVD HDTV DVR HD Radio IPTV Velika ponuda servisa digitalnog sadržaja

www.hifimedia.hr

Blu-ray Disc protiv HD DVD Iako je LG ponudio univerzalni HD player - BH100 Super Multi Blue player (*1.199$), a Warner Bros. najavio rješenje u novom opti kom mediju Total High-Definition Disc (THD) koji može reproducirati sadržaj snimljen u Blu-ray i HD DVD formatu iz oba suparni ka tabora novog HD standarda dolaze i dalje nepomirljive informacije. Obje strane najavljuju skoru pobjedu i dominaciju svoje verzije. Warnerov THD koristi obje strane diska pa e jednoslojni zapis imati 15GB i 25GB dok e dvoslojna verzija mo i imati 30GB i 50GB. Iz kompanije poru uju da e ga mo i itati Microsoftov Xbox 360 i Sony PlayStation3 konzola. Grupacija oko HD DVD standarda je obznanila da je trenutno na svjetskom tržištu oko 300 filmova snimljenih u ovom standardu a do kraja godine se o ekuje 600 naslova. Tako er do kraja godine se o ekuje da e na svjetskom tržištu biti oko 2,5

www.hifimedia.hr

milijuna HD DVD playera. Osim Toshibe, Meridian (u suradnji s Microsoftom) je najavio high-end HD DVD player, Onkyo i neke tvrtke iz Kine tako er e uskoro imati svoje modele. Ja i model Toshiba HD DVD playera (HD-XA2) reproducira 1080p video, podržava 1.3 HDMI standard pa može procesirati najnovije višekanalne audio standarde (Dolby TrueHD i DTS-HD Master Audio). S druge strane kompanije koje podržavaju Blu-ray Disc (BD), predstavili su nove modele. Samsung je najavio drugu generaciju BD playera s modelom BD-1200 koji koristi Silicon Optix HQV processor i isporu uje 1080p video. Pet vode ih HDTV proizvo a a su najavili nove modele a TDK je najavio novi BD opti ki disk kapaciteta 200GB! Na samom kraju održavanja CES-a procurila je informacija iz porno industrije da Blu-ray Disc udruženje i Sony ne podržavaju pojavljivanje porno sadržaja na BD disku. S druge strane HD DVD

grupacija poti e porno industriju uz bezrezervno pružanje tehni ke podrške da se ovakvi naslovi ipak pojave. Dodatna njihova prednost je u znatno jeftinijoj izradi mastera i trošku umnažanja po jedinici proizvoda. Za još manju cijenu se taj sadržaj može prebaciti na 8.5GB DVD-9 disk. Neobi na je ovakva reakcija Sony-a kad se zna koliku publiku u svijetu ima porno industrija. Ho e li se ponoviti sli an slu aj iz povijesti kad je vo en rat VHS-a protiv Betamaxa, ostaje da se vidi.

IgraÊe konzole Mogu nost reprodukcije High Definition (HD) sadržaja na igra im konzolama Xbox 360 (Microsoft) i PlayStation3 (Sony) privuklo je znatno više zainteresiranih posjetitelja koji danas u ovim ure ajima vide centralno mjesto vlastitih AV sustava. Ako se tomu pridoda mogu nost spajanja na Internet, onda konzole postaju važan imbenik u razvoju HDTV industrije.

hi-fimedia #66

CES 2007

veli ine ekrana od 37”, 42”, 47” i 57”. Istaknut je dinami ki kontrast 5,000:1 i koriste 120Hz (TruMotion) za eliminiranje smetnji kod brzih pokreta. Kod plazma modela privla e verzije (PB4D oznake) s ugra enim 160GB hard diskom koji može snimati do 16 sati HD programa ili 66 sati programa standardne definicije. Veli ine ekrana su 42”, 50” i 60”, rezolucija panela je 1366x768 piksela uz tvrdnju da je nanosu fosfora produljen vijek na 60.000 sati i da nema više opasnosti od “bun-in” problema.

je 70.000 USD. Iste tehni ke karakteristike ima model od 65”, 58” i 50 in a, s tim što dodatno posjeduju utor za SD memorijsku karticu pomo u koje se može pregledavati digitalne fotografije. Predstavljen je i prototip dijagonale 42” 1080p modela kako bi pokazali koliko mali može biti pik-

PANASONIC Jedan od najve ih pobornika plazma tehnologije je predstavio najve u plazmu na svijetu dijagonale ekrana 103 incha (2,4 x 1,4 metra i 215 kg). Rezolucija ekrana je 1080p, navedeni kontrast je 5,000:1, prikazuje cijelo HD podru je boja i koristi 16-bit procesiranje a cijena u Americi

LG Iako ne zaostaje za ostalim proizvo a ima televizora ravnih ekrana svakako da je ovogodišnjim nastupom LG zaslužio ogromnu pažnju posjetitelja i medija zbog prikazivanja univerzalnog High Definition playera. Pod nazivom BH100 Super Multi Blue player (1.199$), krije se ure aj koji može reproducirati oba HD formata; Blu-ray

hi-fimedia #66

Disc i HD DVD. Podržava i DVD s mogu noš u podizanja rezolucije na 1080i, ali ne podržava reprodukciju audio CD-a. Ure aj podržava sve video formate; MPEG-2, VC1, H.264 video, MPEG-1/-2 audio, Dolby Digital, Dolby Digital+, DTS i DTS-HD. Osim LCD modela dijagonale 100” (oko 150.000$), tvrtka je prikazala 23 nova modela od kojih su devet rezolucije 1080p te

www.hifimedia.hr

sel. Tako er je predstavljena linija plazmi s 720p rezolucijom, Blu-ray snima i BD diskovi kapaciteta 50GB. Na originalno ure enom štandu, simulaciji plaže, Panasonic je predstavio svoje najnovije digitalne fotoaparate i kamkordere. Najve i interes je izazvala prva HD kamera na svijetu HDC-SD1 koja snima na SD memorijsku karticu u rezoluciji 1080i. Na SDHC memorijsku karticu veli ine 4GB može snimiti 90 minuta HD materijala (HE na in snimanja - 6Mbps). Zahvaljuju i AVCHD kompatibilnosti snimljeni HD materijal se može bez problema i reproducirati u 5.1 surround zvuku.

PHILIPS Stvaranjem Ambilight tehnologije prije par godina, Philips je danas osigurao prepoznatljivost svojih proizvoda kao malo koji konkurentski proizvo a ravnih televizora. Iako e Philips i dalje

podržavati plazma i LCD tehnologiju, Ambilight e se vezati samo uz LCD proizvode. Na CES-u su prikazali 8 Ambilight televizora i isto toliko modela koji nemaju ovu funkciju. Veli ine ekrana se kre u od 32” do 63”. Od ove godine Ambilight koristi LED osvjetljenje umjesto flourescentnih lampi. Kako navode u Philipsu, LED tehnologija omogu uje ve e zasi enje boja i primjetno ja e osvjetljenje u okruženju televizora koje je sad bolje uskla eno s bojom i osvjetljenjem na samom LCD ekranu. Vode i modeli televizora imaju LCD panel rezolucije 1080p, procesiranje HD signala se vrši pomo u “Perfect Pixel HD Engine” procesora pa unaprje uje oštrinu i kontrast na višu razinu a dodatno smanjuje MPEG šum. Prate i trendove na tržištu novi modeli dolaze u sjajno poliranom

crnom ku ištu dijagonale ekrana 42”, 47” i 52”. Prvi model koji ima Ambilight je 32PFL7332D, koristi LCD panel rezolucije 1366x768p i PixelPlus 3HD. Iste specifikacije imaju i 37” i 42” modeli. Pored prikazanog 42” modela iz ja e serije najinteresantniji model koji je najavljen po etkom ljeta ima dijagonalu 47” istih karakteristika: Ambilight osvjetljenje sa svih strana, Perfect Pixel HD, potpuna 1080p rezolucija, 120Hz Motion Response sklop, ClearLCD tehnologija i odziv panela od 4ms. Osim televizora, Philips je prikazao i drugu generaciju multiroom audio sustava koji imaju beži nu komunikaciju, sustave ku nog kina (home-theater-in-abox / HTiB) s iPod ležištem, te HTiB koji imaju 1080i/p HDMI upscaling izlaz, te solidnu ponudu GoGear MP3 playera. Ure aj koji e svakako privu i pažnju kupaca je virtualni-surround sustav oznake HTS8100. U centralni zvu nik koji se smješta ispod televizora smještena su surround zvu nici, DVD player s 1080i upscaling HDMI izlazom i AM/FM radijem. Najavljena cijena je 999$.

pokazuje i najava modela. Njihova high-end serija LCD televizora nosit e oznaku 81D i na tržištu bi se trebala pojaviti po etkom ljeta. Koristit e LED tehnologiju i dolazi u etiri veli ine: 40”, 46”, 52” i 57 in a. Najavljeno je da e svi paneli imati kontrast od 50,000:1 te da e mo i prikazati 105% ve i raspon boja nego što mogu sadašnji 1920x1080p paneli. Za sada cijene nisu poznate. Serija 71D koristi standardno fluorescentno pozadinsko osvjetljenje, koristi vlastitu 120Hz tehnologiju smanjenja zamu enja slike kod brzih pokreta i Bluetooth beži no povezivanje. Veli ine ekrana e biti 40”, 46”, 52” i 57”. Što se ti e plazma ekrana, Samsung e svoje prve 1080p modele pokazati u drugoj polovici ove godine a top model e imati dijagonalu ekrana od 58” (HPT5894W), mogu nost Wi-Fi povezivanja na ku nu mrežu preko beži ne veze (standard 802.11) i AV centra. Najavljena cijena u Americi je 5.499$ a o ekuje se u rujnu. Modeli s 720p rezoluci-

SAMSUNG Ovogodišnje predstavljanje Samsunga na CES-u obilježila je, pored velikog broja novih modela, primjena LED pozadinskog osvjetljenja kako bi se postigla ve a skala boje i da se smanji vrijeme koje je potrebno da ure aj iz stanja mirovanja do e u potpunu radnu funkcionalnost. Ova tehnologija je primijenjena kod LCD i DLP (pozadinski projiciranih) televizora. Da je Samsungu po etak godine podre en LCD tehnologiji

www.hifimedia.hr

hi-fimedia #66

CES 2007

50” (3.000$). U ponudi DLP projekcijskih televizora Samsung je izložio 6 modela u dvije serije, 87S i 76S. Svi modeli koriste DLP LED tehnologiju osvjetljenja razvijenu u ameri kom Texas Instruments-u. Novi ipovi imaju 1080p rezoluciju, ku ište može biti puno tanje a LED traje do 20.000 sati. Cijene se kre u od 2.100$ (50” model) do 3.200$ (60” model).

le 108 in a (275cm). Najavili su i pristupa niju seriju LCD televizora za šire tržište ali o ekuju da e najve i rast posti i s AQUOS serijom. Najja e modele predstavlja serija D92U s rezolucijom 1920x1080p i dinami kim kontrastom od 15.000:1 što bi trebalo osigurati bolji nivo crne boje i oštriju sliku. Veli ine ekrana su 42” (3.500$), 46” (4.200$) i 52” (5.300$). U ovim modelima Sharp koristi vlastiti algoritam “Fine Motion Advanced” i “Quick Shot” video procesiranja slike koji omogu uju dvostruko brži ispis ekrana u odnosu na progressive scan (120Hz umjesto 60Hz) što rezultira odzivom LCD panela od 4ms. Pozadinsko osvjetljenje panela koristi pet valnih duljina, kako navode Sharpovi inženjeri, za postizanje šireg spektra boja kako bi se dobila bogatija crvena i zelena u odnosu na prethodna rješenja. Serija ispod nosi oznaku D82 (veli ine 46” i 52”) tako er imaju 1080p rezoluciju, dinami ki kontrast je 10.000:1, koristi 120Hz frame rate konverziju, ima tri HDMI/HDCP

i dva HD komponentna ulaza. Osnovna serija LCD televizora AQUOS D62 ima 720p rezoluciju a dimenzije ekrana se kre u od 26” (1.100$) do 42”(2.100$). Panel može prikazati 1.366x768 piksela s dinami kim kontrastom od 6000:1 a serija je prepoznatljiva s novim piano crnim ku ištem u koje su skriveni zvu nici. Velik interes je pobudio i njihov Internet TV. Primijenjena je tehnologija prijenosa HDTV

SHARP

jom e biti dostupni na ameri kom tržištu dok ete itatiovaj lanak a naglasak se može staviti na primjenu 1.3 HDMI standarda i 13-bit procesiranja signala. Veli ine ekrana su 42” (2.000$) i

hi-fimedia #66

Sharp je predstavio cijelu liniju AQUOS LCD televizora uklju uju i nove modele i dimenzije ekrana s 1080p rezolucijom. S ponosom isti u kvalitetu i kapacitet svoje nove LCD tvornice Kameyama II koja im omogu ava dostizanje vode ih pozicija na tržištu LCD panela a prikazali su i najve i LCD ekran na svijetu dijagona-

www.hifimedia.hr

signala s ra unala na TV preko strujnih kabela koji su ugra eni u zidove. Projekt su nazvali “Network AQUOS with PowerLine Communications (PLC) modems” a omogu uje vam pregledavanje videa, fotografija i glazbe skinute s interneta na TV-u.

SONY Ovogodišnji sajam Sony je iskoristio za prikazivanje nove tehnologije koja je našla primjenu u izradi televizora ravnih ekrana OLED (Organic Light Emitting Diode). Ovo je posebna vrsta materijala koja emitira svoju vlastitu svjetlost te mu nije potrebno pozadinsko osvjetljenje kao kod uobi ajenog LCD panela. Zbog tog svojstva debljina ekrana može biti samo jedan(!) cm. Ova tehnologija je

poznata ve nekoliko godina (u našem asopisu smo pisali o njoj 2004. godine kad je predstavljena izvan laboratorija tvrtke Philips), ali se do sada uglavnom koristila za vrlo male ekrane zaslona mobilnih ure aja, kamera i MP3 playera. Sony je predstavio dvije veli ine; 11” (1024x600) i 27” (1920x1080) u prototip izvedbi. Obje dimenzije ekrana su davale fenomenalnu sliku s bogato zasi enim bojama i s crnom gustom kao tinta. Najbolji pokazatelj kvalitete prikaza slike vam je naša naslovnica koja je fotografirana s Panasonic DMCTZ1 fotoaparatom (test je u ovom broju) i NIJE bila podvrgnuta nikakvoj obradi kolora u programu Photoshop! Sony navodi kontrast od 1.000.000:1 i veliki raspon boja. Za sada nema nikakvih naznaka o komercijalnim modelima jer je još uvijek veliko pitanje koliko je OLED postojan na ve im formatima. Jedan od najve ih prikazanih LCD panela je bila i 82” Sony Bravia koja koristi LED pozadinsko osvjetljenje (Triluminos)

za koju je najavljena cijena oko 50.000$. Manja verzija ima dijagonalu od 70”, nosi oznaku KDL70XBR3 i o ekuje se u prodaji ovo prolje e po cijeni od 33.000$. Oba ekrana imaju kontrast od 7.000:1, MotionFlow 120Hz, 10bit procesiranje s mogu noš u prijema 10-bit informacije preko HDMI kabela. Sony je predstavio i projekcijske televizore s primjenom SXRD (Silicon X-tal Reflective Display) tehnologije u prototip verziji. Osvjetljenje u ovom slu aju se vrši pomo u lasera. Svugdje prisutni PlayStation3 te vidljivo istaknuti VAIO Media Centar pokazuju da e Sony ove segmente tržišta i te kako pozorno pratiti i razvijati.

TOSHIBA Iako je prošle godine Toshiba najavljivala proizvodnju i distribuciju SED panela u ovoj godini to se nije dogodilo, ak što više, nije niti pokazana na CES-u zbog sudskog spora oko prava na licenciranje koju je pokrenula ameri ka tvrtka iz Texasa Nano-Proprietary, Inc. koja ima patent na ovu tehnologiju. Ona je pokrenula parnicu protiv tvrtke Canon koja je s Toshibom 1994. godine osnovala zajedni ku tvrtku za proizvodnju SED panela. U o ekivanju rješenja spora Toshiba je uzela zamah s produkcijom LCD televizora pod radnim nazivom REGZA i projekcijskim TV veli ine 50” - 67” sa 1080p rezolucijom. Iako e još tijekom 2007. nuditi plazma ekrane podaci iz prodaje (2006. je prodano oko 10 milijuna LCD ekrana dok je plazmi tek oko 2,6 milijuna), pokazuju da je budu nost ipak u LCD TV-u. Jedna od specifi nosti REGZA proizvoda je “DynaLight”

www.hifimedia.hr

sustav koji automatski podešava ja inu pozadinskog osvjetljenja izme u tamnih i svjetlijih scena, kod modela 720p prikazuje se prirodna rezolucija bez nepotrebnih skaliranja, a kod 1080p modela se koristi “ColorBurst” sustav koji, kako navode u Toshibi, pove ava raspon boja za 20 posto u odnosu na standardne LCD panele. LX177 Cinema serija nudi 1080p panele, 120Hz “ClearFrame” tehnologiju za smanjenje zamu enja slike pri brzim pokretima. Osim navedenog Toshiba i dalje dobro drži pozicije sa svojim HD DVD standardom opti kog diska visoke rezolucije kojeg predstavljaju dva modela HD-XA2 (999$) i novi HDA20 (599$). Na sajmu je prikazan i njihov prototip HD DVD snima a koji je za sada dostupan samo na japanskom tržištu. *U ovom izvještaju su navedeni modeli i cijene za ameri ko tržište. One ne moraju biti istovjetne za modele na tržištu Europe pa vam mogu poslužiti isto informativno.

hi-fimedia #66

CES 2007

Hifi Media na najveÊem svjetskom sajmu elektronike CES 2007. u Las Vegasu

Audio segment u sjeni multimedije, raËunalnog hardvera i softvera Audio High-end je pokazao da je ukras i zaËin industrije od Ëijeg je mainstreama sve udaljeniji, no konstantno prisutan, specifiËan i ustrojstveno zanimljiv piše i snimio: Gordan Gaži

as Vegas je etiri decenije postojanja CES-a proslavio radno. Ionako predinami an, nestvarno zanimljiv i bajkovito ure en grad tih dana je još mrvicu napu eniji, poslovniji i zahuktaliji,jer stižu suprostavljene tehnologije, predsjednici najve ih hardverskih i softverskih kompanija, naga a se da e se dogoditi i dugo najavljivani sraz potencijalnih nasljednika DVD standarda, podignuti su i šatori kako bi ove godine poprili no razbacani show mogao primiti ogroman broj

hi-fimedia #66

izlaga a. No, u najavama se vrlo malo govorilo o onom segmentu sajma kataloški nazivanom “High performance audio”, našem glavnom cilju puta. Intrigantna je usporedba audio segmenta elektroni ke industrije, poglavito njezinog “Highend” segmenta s ostatkom ponude za koju je ovakva manifestacija skoro idealni medij. Na prvi pogled reklo bi se da su ure aji za visokovjernu reprodukciju zvuka skoro marginalni dio doga anja, no taj prvi dojam može poprili no zava-

rati. “High-end” ide putem koji je mirniji, tiši i manje „prometan“, no njegove kvalitete u minucioznosti proizvodnje, promišljenosti svakog detalja, vjere u svoj projekt i nastojanja mnogo manjih tvrtki da granice dobrog zvuka pomaknu makar i mrvicu iznad dosadašnjih standarda ine kvalitetu za sebe. Audio je ostao u sjeni velikih vijesti u segmentu multimedije, ra unalnog hardvera i softvera, pa i nekih ne toliko srodnih, ali vrlo posje enih predstava, i pokazao da je ukras i za in indu-

strije od ijeg je mainstreama sve udaljeniji, no konstantno prisutan, specifi an i ustrojstveno zanimljiv. Sobe u tornju nevjerojatnog hotela “Venetian/Sands” nudile su toliki broj izložaka da je u nekoliko dana gotovo nemogu e sv razgledati i svakom od ure aja pružiti dovoljno vremena da se iskaže. No, unato tome, nekoliko sustava dojmilo me u tolikoj mjeri da sam im se vra ao i po nekoliko puta. Slobodan sam šetnju po CES-u 2007. po eti na tim mjestima.

www.hifimedia.hr

TEST

Aurum TAD

Revolver Cygnis

Gershmani

Pass Labs

Sonus

Mnogobrojni talijanski majstori “Aurum Acoustic” je predstavio objedinjeni “Integris CDP” reproduktor s pretpoja alom spregnut s kombinacijom izlaznog stupnja i zvu nika pod nazivom “Active 300B”. Potpuno ugo en sustav koji u izlaznom stupnju - uz snažan “solid state” modul (proizveden u Brystonu) zadužen za kontrolu bas jedinica - koristi amplifikaciju ustrojenu oko legendarnih 300B elektronki, bez dužeg razmišljanja spada u najuži izbor najboljih sustava na manifestaciji. Sustav je potpuno kompatibilan pripadaju im zvu nicima, drugom dijelu “Inegris” dueta. Uz potpuno komplementarne komponente, sustavu su pridodani i odgovaraju i kabeli, a sve zajedno zvu i ultimativno prozra no, snažno, detaljno i ugodno. Monumentalno i savršeno definirano u ekstremima predstavio se model “Reference One” tvrtke “TAD”. Implementacija inovativnog “CST” drivera koji pokriva gornju tre inu spektra u kombinaciji s “Tri-laminate” bas/srednjetonskim i bas membranama, pružio je izvanrednu predstavu. Kao srce sustava korištena su izlazna poja ala “Pass Labs”, a izvor naj eš e u pogonu bio je magnetofon “Technics” sa snimkama (masterima) koje je u inio osobno prof. Keith O. Jonhson.

www.hifimedia.hr

“Gershman Acoustic” odabrao je za svoj, trideset tisu a dolara vrijedan, model “Swan” odli nog partnera; “Red Rock Audio Rennaissance” push-pull monoblokovima u istoj A klasi. Izlazne cijevi su direktno grijane “Svetlane” 572-10, a sklop radi u zero-feedback konfiguraciji. Zvuk je bio neobi no dinami an i živahan, te naglašeno ist. Monoblokovi su, recimo na kraju, odli an partner zvu nicima i koštaju oko 40.000 dolara. “Sonus Faber” je predstavio model “Elipsa”, dizajnom i zvukom nalik modelu “Stradivari Hommage” od kojeg se razlikuje nešto jednostavnijim ustrojstvom i prihvatljivijom cijenom od 20.000 dolara. Dizajn, dora enost i prepoznatljivost zajam ena kao i ogromna doza muzikalnosti. Kad smo ve kod talijanskih majstora kojih je na manifestaciji bilo razmjerno mnogo, svakako treba spomenuti i izvanredno dizajnirane zvu nike tvrtke “Bolzano Villetri”. Njihova verzija omnidirekcionalnog pristupa na modelu “Torre” pružila je pomalo neobi an, no intrigantan zvuk prvenstveno u segmentu prostornih odnosa zvu ne slike i posebno naglašene visinske dimenzije. O dizajnu neka govore slike, no uživo je manji model “Piazetta” bio jedan od najljepših eksponata na izložbi.

Thiel i Ayre

I MP3 može zvuËati dobro Ameri ki “Thiel” predstavio je model 3.7 u kombinaciji s novim monoblokovima tvrtke “Ayre” pokazao je izvanredno unison, moderan i izbalansiran zvuk, te sa showa odlazi s nagradom za inovaciju. Za ovaj model Jim Thiel je razvio potpuno nove zvu ni ke jedinice od kojih je najzanimljivija srednjetonska rebrasta jedinica s inkorporiranim tweeterom. Ku ište zvu nika na injeno je od aluminija, a bas jedinica svojom malom masom dozvoljava veliku brzinu i fleksibilnost konstrukcije. Ništa manje zanimljivosti nije vezano niti za monoblokove koje je nizom zahvata Charlie Hansen u inio skromnim u gabaritima, no ogromnima u zvuku. Izvanredno su sinergizirali svoje kvalitete zvu nici “Nola”, model “Viper Reference”(12.000 dolara), s cijevnom amplifikacijom “Western Electric 97A”. Vokalne dionice kombinacija je odradila rezolutno, detaljno i s rijetko doživljenim prezensom. Ponovna pojava imena

“Onix” svakako je lijepa vijest. Soba tvrtke bila je prepuna novih modela elektronike i zvu nika. O zvuku nekom drugom prigodom, no povoljne cijene i ozbiljna izrada ulijevaju nadu u ljepše dane legendarne tvrtke. “Revolver” je tako er ugodno iznenadio svojim top modelom “Cygnis”. Pri a o tvrtki je pomalo sli na prethodno spomenutoj, no nakon ponovnog oživljavanja starog branda dizajner Mike Jewitt ima proizvod izvanrednih performansi. Trosistemac naglašene muzikalnosti i note u zvuku, davno karakterizirane kroz zvu nike tvrtke “Rogers”, zahvaljuju i zavidnoj osjetljivost odli no je sura ivao s cijevnim poja alima “Nightingale Gala” (16.000 dolara) talijanskog proi-

Nola i Western Digital

Simtel Gala

VTL i Eidoloni

hi-fimedia #66

CES 2007 Manley

BAT i Magico

EAR i Marten Design

Wavestream

zvo a a “Simetel”. Cijevni dizajn je u svijetu vrhunskog audia u modi i teško pobrojati sve sustave u cijelosti ili djelomi no cijevno ustrojene. Tvrtka “VTL” odlu ila se za demonstraciju provjerenog poja ala “S 400” snage 400W koji topologiju u odre enoj mjeri dijeli s njihovim najsnažnijim poja alom “Sigfied” snage 800W, te vrhunskog pretpoja ala “7.5 Mk II”. Kad se u takvom okruženju demonstratori odlu e upotrijebiti i “Avalon - Eidolon” zvu nike, svaki komentar o zvuku postaje pomalo suvišan. Vrlo zanimljiv sustav predstavila je meksi ka tvrtka “Morgules”. Izlazno poja alo “U280sc”, snage 70W po kanalu u “A” klasi s pripadaju im pretpoja alom i kerami kim dvosistemcima “Orpheus M” sura-

Margules Audio Lamm

hi-fimedia #66

ivalo je s “I-End” platformom i uklju enim iPodom. Iako je razlika uzrokovana zamjenom sa standardnim digitalnim reproduktorom ogromna, prisustvovao sam izvanredno artikuliranoj demonstraciji krajnjih soni nih mogu nosti kompresiranog audio formata. Meksikancima sve pohvale na toplom i detaljnom zvuku.

Uvjerljivi „Lamm Industries“ “Manley” je svoj prostor uredio u prepoznatljivom stilu s mnogo šarma. Naljepnice “Tube rules”, more elektronki na stolovima za demonstraciju i poslovi no simpati na “Tube Chick”(iz pristojnosti damu nije zgodno zvati “Tube Bitch” kako si sama tepa) Eve Anna Manley. U zvuku i ve legendarnom statusu kompanije u audio svijetu nije se promijenilo ništa. Vrlo malo toga novog bilo je i u sustavu koji je u njihovoj sobi obavljao ulogu glazbene kulise. Pretpoja alo “Shrimp”, 100 W monoblokovi “Snapper” u sustavu s “Audio Aero - Capitole” reproduktorom i “Coincident” zvu nicima, model “Total Eclipse 6” odra ivali su svoj posao uhodano i šarmantno. Tim de Paravicini (EAR) je prikazao sustav, cijenom i performansama u ovom trenutku vjerojatno najzanimljiviji široj publici. “Acute” CD reproduktor s cijevnim izlaznim stupnjem (5.900 dolara), sasvim novo pretpoja alo “868”

bazirano na “ECC88” elektronki i topologiji koja ima mnogo zajedni koga s vrhunskim modelom “912”(6.800 dolara), 70W izlaz u “A” klasi model “890”, gramofon “Disk Master ” i “Technics 1500” magnetofon. Malo iznena enje predstavljao je odabir top modela “Marten Design” zvu nika “Bird”, iz nove serije “Heritage”. “KR Audio” je svojoj gami izvanrednih cijevnih ure aja pridodao novi model “Kronzilla sxi”. Rije je o integriranom poja alu snage 50 W zasnovanom na dimenzijama i karakteristikama impresivnoj triodi “1610” velike snage. Uz “Esoteric” digitalni reproduktor u sustavu su participirali i zvu nici sve popularnije i zastupljenije tvrtke “Escalante Design”, model “Freemont”. U onih nekoliko minuta boravka u sobi dojmovi su se bilježili u superlativima. ”Lamm Industries” se odlu io predstaviti model dugo o ekivanog cijevnog poja ala “ML 3 “ baziranog na elektronki “GM 70”. Nažalost, zbog problema s transformatorima ure aj je radio vrlo kratko i to pod budnim okom Vladimira Lamma. Ostatak vremena u sobi je radio “skromniji” sustav u kojem su izlazi “ML 2.1” cijedili svaku kvalitetu iz “Watt Puppy” zvu nika. Usput samo spominjem izvore zvuka: gramofon “Metronome - Gaia” vrijedan „samo“ 45.000 dolara i Metronome” D/A pretvara “C2A”

uz “Lamm” pretpoja ala. Samo zbog ovog sustava isplatilo se doletjeti u Las Vegas. Kablaža je povjerena “Kubala Sosna” žicama koje su ove godine preplavile sobe u Veniceu i bile pratitelj mnogih vrhunskih sustava.

Dominacija „Kubala Sosna“ kabela Za sam kraj pregleda cijevnih ure aja treba spomenuti savršeno dizajnirana “Wavestream” poja ala koja su pokušala iza i na kraj s “Quad” elektrostatima. Pokušaj je bio hvale vrijedan, no rezultat mnogo manje dobar, posebice u bas podru ju. “BAT” je sustav sastavio oko novog pretpoja ala “Rex”(18.000 dolara). Ure aj u koji je s tehni ke strane ugra eno sve što audiofil uop e može poželjeti (uljni kondenzatori, vrhunski potenciometar, posebno stabilizirano napajanje uz nekoliko stupnjeva filtracije samo su neki detalji), inkorporiran u sustav s “D5SE” CD reproduktorom, “VK 150SE” izlaznim poja alima, te “Magico Mini” zvu nicima (20.000 dolara), zasluživao je najviše ocjene po svakom relevantnom parametru. Kablaža kao po pravilu u najboljim sustavima: “Kubala Sosna”. ”Carry Audio” je tako er vrlo uspješno ekstrahirao najbolje iz svojih “CAD 805 anniversary” monoblokova ijih je 50W vrlo suvereno kontroliralo “Dynaudio C4”. Kao izvor zvuka služio je izvan-

www.hifimedia.hr

TEST Final

Reference

Carry Sutherland

Lyngdorf

Gallo Reference

Hansen

redni “CAD 306” SACD reproduktor, skoro otpisan zbog nesretnog izbora transporta. “Reference 1800” ribonhibridni zvu nici australskog proizvo a a “Ambience” pokupili su mnogo simpatija odabirom “Vincent” elektronike nešto umjerenijeg cjenovnog razreda, te neo ekivano povezanim i nadahnutim zvukom. Elegantan dizajn stavlja to ku na “i” produktu koji vrijedi istaknuti. Naime, „Kubotek Haniwa” horne mogu ponijeti titulu najneobi nijeg zvu nika na sajmu. Konstruktor Tetsuo Kubo osobno je vodio i demonstracije i strpljivo odgovarao na naša pitanja, no usprkos tome neobi an, snažan, velik zvuk teško je do kraja razumjeti u sajamskim uvjetima. Svakako e biti još prigode. Ništa manje neobi an nije bio ni novi uradak našeg starog znanca Anthonya Galla. “Reference 5LS” je vitak, visok i elegantan dizajn s mogu noš u triwiringa i bez skretnice. 7 “CDT” visokotonaca i 8 srednjetonskih jedinica s prednje strane, te 12 woofera (4”), zvu e skladno, brzo, pa i žestoko. Svi koji su voljeli zvuk dosadašnjih Gallo uradaka, „peticu“ e do ekati aklamacijom. “Audio Physic” je predstavio etvrtu generaciju uspješnog modela “Avanti”. Loše odabrano mjesto za slušanje i neobi no razmaknuti zvu nici malo su pokvarili ukupan dojam, no potencijal i prepoznatljivost zvu nika u svim inkarnacijama postojanija je i od kadrovskih promjena u tvrtki i

www.hifimedia.hr

izrazito loše demonstracije.

“Von Schweikert” i ljudi u bijelim kutama Odli no predstavljanje svojih potpuno opre no zamišljenih aduta imale su tvrtke “Hansen” i “Final”. “Hansen Audio” ekipa svoj je model “Emperor” (45.000 dolara) željela predstaviti snažnim i vrlo brzim zvu nikom. Ekstenzija u bas podru ju, kontrola i dinamika doista oduševljavaju. Sasvim druga ije dojmove može ponijeli smo iz prostora gdje je tvrtka “Final” predstavljala svoju “Reference” liniju proizvoda namijenjenih zahtjevnijim stereo sustavima. Mali model “400i” s gotovo budget elektronikom svjedo io je zašto elektrostatski zvu nici uvijek imaju svoju vjernu publiku. Od zvu ni kih konstrukcija koje bi doista bilo nepravedno izostaviti iz ove male reminiscencije svakako spada “Von Schweikert” s modelom “VR5 SE-S”. Teško razumijem bolni ku prezentaciju gdje glavnu ulogu imaju demonstratori u bijelim kutama, a seriozni interijer sobe poja avaju razna mjerenja i liste. Skoro sam od straha glavom bez obzira zauzeo rezervni položaj u predvorju gdje svi igraju neke igrice na žetone. No, soni ni segment zaslužuje samo birane komplimente. Cijena 25.000 dolara. “Lyngdorf” je predstavio impozantnu gamu proizvoda naprednih osobina u smislu DSP sobne korekcije, predefiniranih

postavki za odre ene izvore zvuka, poglavito gramofonske zvu nice. Od sustava nu enih za živu demonstraciju intrigantnijim se u inio onaj manji. Uz univerzalnu komponentu “TDAI 2200”, poja alo s ugra enim “DSP” modulom i D/A pretvara em mogli su se vidjeti i vrlo zanimljivi zvu nici “2+2” s odli no dizajniranim pripadaju im kutnim subwooferima. Odašiljani zvuk bio je, u odnosu na njihove gabarite, nesrazmjerno velik, poletan i iskri av u gornjim ekstremima. “Reference 3A” predstavio je model “Grand Veena” (7.500 dolara) u vrlo uspješnoj suradnji s “Antique Sound Lab” cijevnom elektronikom na elu s novom verzijom “Cadenza” izlaznog poja ala (5.500 dolara). ”Grand Veena” je jedan od zvu nika koji koriste sve rasprostranjeniju “Murata” sferi nu super tweeter jedinicu. Odli noj implementaciji istog drivera svjedo ili smo u bookshelf modelu tvrtke “Micropure-Kotaro” u izvanrednom slaganju s cijevnom amplifikacijom “Triode Corporation”. U zanimljive konstrukcije mora se ubrojiti i odli no zvu e i model legendarnog konstruktora Dicka

Sequere (Metronome 7.7 Mk.6). Uz gramofon i izlazna monoblok poja ala “Thorens”, te “Sutherland” “Phd” phono i “”Direct” line pretpoja ala neobi nim je zvukom punio ogromnu prostoriju. Cijena nevelikih 2.000 dolara.

Nenametljivi „DeVore Fidelity“ i „Pro Ac“ Kad se spomene neortodoksni pristup, na redu je “Pathos” pri a. CD reproduktor „Endorphin“ koji dizajnom odli no do arava posebnost njihove proizvodnje, “In Control” pretpoja alo i “Adrenalin” 150 W izlazni monobokovi, djelovali su impresivno. No, najsimpati niji pridošlica u “Pathos” ponudu je “Digit”, hibridni CD reproduktor dizajnom i dimenzijama u gabaritima “Classic” poja ala. Nakon cjelod-

Pathos Classic i Digit CD Pathos i JM Lab

Sutherland,Thorens

hi-fimedia #66

CES 2007 Proac i Sugden

Ypsilon

Naim

DeVore

Jeff Rowland

nevnog obilaska soba i neumjerene konzumacije najrazli itije definiranih i zamišljenih zvu nih slika, ekstrema, zastrašuju ih gabarita ure aja i svih mogu ih tehnoloških novosti, neophodni predah sam pronašao u dvije slušaonice s nenametljivim, no izvanredno izbalansiranim zvukom. “DeVore Fidelity”, model “Nines” cijene 6.500 dolara, nasljednik je uspješnog modela “Super 8”. Uz “EMT” gramofon i phono pretpoja alo, te “Leben” cjevaša, sustav je odašiljao prekrasan, samo mrvicu zatopljen, no prozra an i izvanredno pitak zvuk. Sli ne dojmove moglo se ponijeti i iz prostora u kojem su “ProAc Response D28S” (6.000 dolara) uz pomo “Sugden” elektronike (CD21SE i poja alo A21SE, zajedno 7.000 dolara) na umjerenoj glasno i uspijevali stvoriti

izvanredno bogatu i duboku pozornicu. “Naim” je pokazao cijeli sustav sastavljen od vlastitih komponenata. Najzanimljiviji dio setupa predstavljao je CD reproduktor “CD 555” i uvijek zanimljivi “DBL” zvu nici (27.150 dolara). Kanadski “Amari Acoustic” prikazao je zanimljivu liniju digitalnih, odnosno analognih izvora zvuka. “Arcana CD 1.0” reproduktor, “A 400 TL” cijevno poja alo pokazali su se odli nim suradnicima “Lorens Avanti - Violin Tenor” zvu nicima. “Jeff Rowland” odlu io se za kombinaciju pretpoja ala “Capri”(2.500 dolara), CD reproduktora “Ayre C5xe”, te “Escalante Design - Freemont” zvu nika kako bi dostojno predstavio novi izlaz model “312”(14.000 dolara). Zvu ni ki specijalisti, ”Imperium Acoustic”, odlu ili su demonstrirati unaprije eni model poznatog modela “Nicole”(10.000 dolara), dok je “Air Tight” svoje vrlo poznate izlaze “ATM 21” snage 22W po kanalu domišljato i soni no vrlo efektno koristio s “Tannoy Kensington” zvu nicima i dodatnim super tweeterima.

I Grci znaju kako se to radi

MBL

hi-fimedia #66

Joachim Gerhard

Snažan, ali i delikatan zvuk mogao se uti iz kombinacije elektronike “Vitus Audio” iji su izlazni monoblokovi “SM-10” i “SL-100” pretpoja ala kvalitetno sura ivali s izvanrednim “Master 2” zvu nici-

Amari i Lorens Avanti

ma tvrtke “Focus Audio”. Joachim Gerhard, osniva “Audio Physica”, nakon razlaza sa starom tvrtkom osniva “Sonics”. Model “Allegria” dizajnom i zvukom predstavlja potpuno novo poglavlje u njegovom radu i podosta se razlikuje od konstrukcija koje su ga u inile slavnim. Kad smo kod specifi nosti u dizajnu, moramo se prisjetiti gr kog proizvo a a “Ypsilon” koji je predstavio kompletan sustav s prominiraju im izlaznim hibridnim monoblokovima “SET 100” (70.000 dolara). Oni kombiniraju snagu mosfeta biasiranih u “A” klasi i S.E.T. ustroj; pokušavaju spojiti najbolje od oba svijeta. Ništa manje neobi an nije bio niti sustav baziran na “Vivid Audio” zvu nicima uz “Halcro” amplifikaciju i “DCS” digitalni reproduktor, uz sve prisutnije “Crystal Cable” oži enje. ”MBL” je iznenadio ogromnom “Radiastrahler” zvu ni kom konstrukcijom izvedenom na bazi modela “101E”, te SACD transportom model “1622”, prikazanom po prvi put u Las Vegasu. “Accuphase” je svoju demonstraciju fokusirao na dva zanimljiva poja ala. “A 45” u “A” klasi i snažni P “7100” sa sposobnoš u da isporu i 1000 W na impedanciji od 2 ohma. “Zanden” je demonstrirao vrhunski sustav temeljen na CD tran-

sportu, D/A pretvara u “5000 signature”, pretpoja alu i izlaznim monoblokovima, model “9500” konstruiranima oko izlazne elektronke 845. Kao partneri u sustav su dodani “AscendoZF3“ zvu nici. ”Nu Force” je ove godine imao težak zadatak . “D” klasa postaje sve raširenija, a tvrtka je nau ena ku i odlaziti s nagradama i priznanjima. Monoblokovi “9SE”, kombinacija “NuForce P9” za iju je konstrukciju zaslužan Demian Martin (ex-Spectral) i “S9” zvu nici s eksternom skretnicom, ponovo tvrtku stavljaju me u najbolje u doti nom tehnološkom segmentu. Izvanrednu implementaciju “D” klase moglo se uti i u “Flying Mole” amplifikaciji. Sasvim novu kombinaciju pretpoja ala i izlaznog stupnja predstavio je “Roxan”. Modeli “PR 15B” i “ST 1300” još nisu u službenoj ponudi, no obe avaju mnogo.

Novitet iz Pass Labsa “Pass Labs” je, uz ve poznate adute iz ponude razdvojenih sustava za amplifikaciju i “Rushmore” zvu nika, ove godine pokazao i najavljivano integrirano poja alo. Doduše samo kao izložak, no ako je suditi po dosadašnjoj reputaciji u proizvodnji vrhunske amplifikacije o ovom novitetu bit e još mnogo govo-

www.hifimedia.hr

TEST

McIntosh

Usher Berilium McIntosh setup

Nu Force

Ayre monoblock

Nu Force

ra. “McIntosh” je svoju ogromnu ponudu - iz koje izdvajam novi audio-video sustav baziran na univerzalnom audio video reproduktoru “MVP 871”, te video i audio procesorima “AV 1000” i “VP1000” - obogatio s predstavljanjem nove knjige Ken Kesslera o povijesti tvrtke. “Kuzma” je predstavio svoj impresivni “XL” gramofon, kao i malog heroja “Stabi S” koji uz grandiozne konkurentske konstrukcije na svakoj priredbi privu e mnogo pažnje i simpatija. Novost je i ure aj za pranje gramofonskih plo a, izrazito kompaktnih dimenzija, te 4

Vandersteen

etiri “MC” zvu nice ija se cijena kre e oko 800 eura za bazi ni model. Brigu za vinil iskazala je i tvrtka “Furutech” s predstavljenim univerzalnim demagnetizatorom koji osim gramofonskih plo a, demagnetizira kompaktne diskove, kabele i gotovo sve što stane u „lete i tanjur“ poprili nih dimenzija. To, uz mnogo ve u potrebu za prostorom, zna i i rastanak s kompaktnijim i nekoliko puta jeftinijim predhodnikom. Moglo bi se s CES-a opisivati ure aje i sustave do iznemoglosti. No, nema stvarne potrebe. “CES” je mjesto na kojem audiofilski snovi postaju stvarnost, a razgovor s najve im konstruktorima današnjice puko odra ivanje novinarskih zadataka. Pu ansko umoslovlje zbori da je najljepše kod ku e. Slažem se. Ljepše je samo na CES-u. Pravilo uvijek ima iznimku.

Kuzma cistac i Furutech antimag Kuzma new cartridge

Kuzma XL

www.hifimedia.hr

Noviteti iz Las Vegasa - ukratko N

ajimpresivniji gramofon na izložbi bio je svakako “Clearaudio Statement” za sitnicu od 125.000 dolara, “Boulder” je u svoju gamu vrhunskih poja ala pridodao integrirca “865” snage 150 W po cijeni od 3.000 dolara, “Eggleston Works” predstavio je novi model “The Nine” koji se pokazao odli nim partnerom poja alu “Rouge Audio - Zeus”. ”Vienna Acustic”, “Dali”, “Spendor” i “Usher” predstavili su linije zvu nika sastavljene od ve poznatih modela uz poneko unapre enje ili novitet. “Ebony Quatrro” (10.500 dolara), novi model Vandersteena je u kombinaciji s “Ayre” monoblokovima pokazao mnogo soni nih razlika u odnosu na starije modele tvrtke. ”Aurum Cantus” predstavio je model “V8F” i uz “Vas” i “Rogue” cijevnu elektroniku, tako er ostavio snažan dojam. “Bel Canto” elektronika pokretala je poznati florstander “RM 33 LE” tvrtke “Joseph Audio” iji primarni interes sve više postaje “inwall” segment. ”RBH” grdosije s “Boulder” amplifikacijom, kao i “Avantgarde” zvu nici s

poja alima “iz ku e” teško su izlazili na kraj sa sajamskim uvjetima, no radi se o “top breed” produktima kojima je dovoljna i najmanja umjereno glasna dionica da razgale emocije svakog audiofila. “Unison Research” je uz prvu liniju elektronike i fantasti ne “Tebaldi” zvu nike pokazao i intrigantno “Preludio” (3.000 dolara) poja alo snage 14 W po kanalu. Giovanni Sacchetti je prezadovoljan njegovim zvukom. Dovoljna preporuka. ”AAD by Phil Jones” zvu nici, “AMR amplifikacija”, fantasti ni “Avatar Acustic”, “CAT”, “Highland” zvu nici, “Pure System”, ”Argento Audio”, “Venture”, ”Mastersound”… na CES-u u Las Vegasu, kao i u mnogo emu drugome, nije bilo kraja poslasticama. Avantgarde

hi-fimedia #66

audio news Definitivno Definitive Technology Zvu nike jednog od najve ih ameri kih proizvo a a Definitive Technology odnedavno je mogu e preko doma eg zastupnika Audio Centra, nabaviti i u Hrvatskoj. U vrlo bogatom i opsežnom katalogu tvrtke isti e se serija Mythos, a unutarnje perjanica Mythos ST SuperTowers. Zvu nik je inovativan u tehnološkom pogledu što mu je ve priskrbilo nagrade na ovogodišnjem CES-u održanom u Las Vegasu (2007 CES Innovations Award for Design and Engineering Excellence), a i kritike u stranom tisku redom su odli ne. U polirano aluminijsko ku ište, smješteno na granitnu stopu, ugra ene su najbolje Definitive zvu ni ke jedinice, a mjesta se našlo i za ugra ene SuperCube aktivne subwoofere. Zvu ni ke jedinice smještene su u tako zvanoj D’Appolito konfiguraciji, a korišteni su Definitive Balanced Dual Surround System (BDSS) 13cm srednjetonci i Definitive aluminijski visokotonac posljednje generacije, s novom zavojnicom, membranom i prednjom plo om. Spomenuti subwoofer koristi dugohodnu ovalnu jedinicu s membranom od karbonskih vlakana dimenzija 6” x 10”, potpomognutu s dvije pasivne membrane. Ovaj subwoofer pogoni 300-vatno poja alo u D-klasi, što je dovoljno za poniranje u duboko bas podru je, sve tamo do 14Hz. Mythos ST mogu e je, kombiniraju i ih s centralnim (Mythos Eight) i surround zvu nicima (Mythos Gem XLs), koristiti i u sustavima ku nog kina. Cijena u Americi je vrlo povoljnih 3.600USD/par. Osjetljivost Mythosa ST je 93dB, uz preporu ljivu snagu poja ala od 20-350W. Sustav je sposoban reproducirati frekvencije izme u 14Hz i

30 kHz. Zvu nik dimenzija 1310x170x240mm je dostupan u dva finiša: polirano srebro, ili sjajno crno. INFO: Audio Centar, tel. 01/2334 764, www.audiocentar.hr

ESCIENT Fireball ES-160i - audio server Fireball SE-160i tvrtke ESCIENT primjeran je predstavnik glazbenog audio servera. Osim što funkcionira kao uobi ajeni audio CD player/ snima , SE-160i u svoj hard disk kapaciteta 160GB može pohraniti još stotine sati glazbe u CD formatu ili tisu e sati u nekom komprimiranom formatu. Koriste i ethernet vezu, audio serverom je tako er mogu e upravljati glazbenom kolekcijom pohranjenom u ra unalu ili mrežnom hard-disku. Veza na internet ostvaruje se putem DSL rutera, pa je mogu e slušanje internet radija koji predstavlja neiscrpni izvor raznih glazbenih žanrova dostupan u svakom trenutku, a shoutcast format podržava i MP3 visokog bitratea. Upravljanje obimnom koli inom glazbenog materijala je jednostavno i komforno izvedeno putem grafi kog su elja koje pratimo na televizoru i daljinskog upravlja a. Osim preko televizora, kontrola upravljanja mogu a je zahvaljuju i ugra enom web serveru i putem, na primjer, PDA ra unala, ili, najkomfornije, putem PRONTO daljinskog upravlja a. Cijena je 8.599 kuna. INFO: SonusArt, tel. 01/4813 025, www.sonusart.hr

Sennheiser slušalice za ljude u pokretu Jedan od uglednijih proizvo a a visokokvalitetnih slušalica Sennheiser, lansirao je na tržište dva nova modela za ljude u pokretu. Modeli PXC 350 i PXC 450, opremljeni su patentiranom “NoiseGuard” tehnologijom, koja izolira utjecaj vanjske buke unutar slušalica za ak 85 posto, te ih tako ini idealnim odabirom za putovanja u vlakovima, avionima te op enito za korištenje u bu noj okolini. Slušalice su sklopive što ih ini i izuzetno prakti nima, imaju kontrolu glasno e smještenu na kabelu te su izvrsnih zvu nih mogu nosti i pripadaju visokoj klasi slušalica. Pogodne su za korištenje sa svim vrstama pokretnih reproduktora i igra im konzolama kao i s fiksnim kvalitetnim audio sustavima. INFO: Nove boje zvuka, tel 01/233 76 19, www.bojezvuka.hr

hi-fimedia #65

www.hifimedia.hr

Myryad u Hrvatskoj Poznati i ugledni engleski proizvo a kvalitetne hi-fi elektronike Myryad kona no je stigao u Hrvatsku. Neki od ovih proizvoda dostupni su i mogu e ih je poslušati u trgovini Nove boje zvuka. Ure aje odlikuje izvrsna kvaliteta izrade i, po najavama proizvo a a, reprodukcija koja je vrlo ugodna uz topao i mekan zvuk bez gubitaka dinamike i preciznosti. Poja ala su vrlo prijateljski raspoložena prema svim vrstama zvu nika tako da su ure aji odli ni all-rounderi. Više detalja potražite kod uvoznika. INFO: Nove boje zvuka, Tel. 01/233 1702, www.bojezvuka.hr

FOCAL Chorus 700V - pristupaËno i u crnom Najve i francuski proizvo a zvu nika još od 2000. godine svoju liniju cijenom najpristupa nijih zvu nika naziva Chorus. U posljednjoj se varijaciji linija Chorus podijelila na linije 800V i 700V. Modeli obaju linija temelje se na istim konstrukcijama i zvu ni kim jedinicama, no 700tke su zbog skromnijeg dizajna i nešto pojednostavljene konstrukcije cijenom najpristupa nije. Ve ina ostalih tvrtki prisiljena je zvu ni ke jedinice kupovati od drugih proizvo a a, što naravno povisuje cijenu krajnjem proizvodu. Focal je ovdje u velikoj prednosti - jedinice konstruira i proizvodi prema vlastitim zahtjevima i specifi noj namjeni, i za njih pla a “tvorni ku cijenu”, pa se ak i u po etnim 700-tkama nalaze sofisticirane zvu ni ke jedinice, ljevanih košara, snažnih magneta i membrana od inovativnih materijala. Da bi zvu nik dobro radio neophodno je i kvalitetno ku ište, što je kod 700-tki riješeno konstrukcijom od vrste vlaknatice s brojnim upornicama za sprije avanje rezonancija. Sve zvu nike mogu e je dobiti u izvedbi “Amati” koja ozna ava klasi ni izgled drvene obloge u crvenkasto-sme oj nijansi, ali od ove godine i u crnoj nijansi koja više odgovara moderno ure enim interijerima. INFO: SonusArt, tel. 01/4813 025, www.sonusart.hr

JBL - Aktivni bežiËni zvuËnici JBL Control 2.4G WIRELESS su beži ni aktivni zvu nici idealni za ku ne ili manje profesionalne aplikacije, za ozvu enje bez postavljanja žica. Rade na frekvenciji od 2.4 GHz i na udaljenosti od 30 do 50 m bez negativnog utjecaja na kvalitetu. Mogu se koristiti u ugostiteljskim objektima, restoranima, trgovinama, vanjskim prostorima ili uredima, kao dio sustava ili kao samostalna konfiguracija. Pokre e ih poja alo snage 15W, frekvencijski opseg je 50Hz-20kHz, bas jedinica je promjera 100mm a titanski visokotonac ima promjer od 12mm. Zvu nici su magnetski oklopljeni tako da mogu biti smješteni bliže video monitorima ili televizorima bez opasnosti da e negativno utjecati na sliku. Dimenzije zvu nika su 229x156x140mm a težina mu je 2,1kg. Zvu nici su dostupni po maloprodajnoj cijeni od 2.480 kn/par. INFO: Media Audio, tel. 021/323 550, www.mediaaudio.hr

www.hifimedia.hr

hi-fimedia #65

audio news

Wireworld na kvadrat Ameri ki Wireworld je potpuno redizajnirao seriju 52 kabela, a prema tvrdnjama autora nove serije, rije je o najboljim proizvodima WW-a do sada. Kako Wireworld oduvijek teži kabelima koji zvu e kao direktan spoj dviju komponenata, to zna i da im je cilj minimalizirati nelinearne utjecaje na zvuk žice. Teorija kaže kako su sredstvo za postizanje tog cilja dva vodi a smještena u koncentri ne cijevi tankih stijenki. Symmetricoax princip bio je sastavni dio svih dosadašnjih Wireworld kabela, a kod serije 52 još su ga unaprijedili korištenjem etiri tanka plosnata vodi a spojena u paralelu te potom pletena u helix strukturu

(nešto kao DNA), što eliminira elektromagnetske gubitke. Nova serija najavljena je u tri razine; Eclipse 52, Silver Eclipse 52, and Gold Eclipse 52. Najjeftiniji Eclipse 52 interkonekt koristi teflonsku izolaciju i Ohno Continuous Cast (OCC) vodi e s posrebrenim Oxygen-Free Copper (OFC) konektorima a zvu ni ki dolazi s vilicama i mogu e ga je naru iti i u biwiring verziji. Najskuplji Gold Eclipse 52 kabel dijeli konstrukciju s jeftinijim modelima, ali koristi OCC srebrne vodi e. O ekivana cijena u SAD-u za ovaj model je 1.599,95 dolara za par interkonekata od 1m, dok e zvu ni ki imati cijenu od 8.149,95 dolara za 2,5m dužine. INFO: Audio Centar, tel. 01/2334 764, www.audiocentar.hr

Crystal Cable u ponudi Audiocinema Art Nizozemska manufaktura za proizvodnju specijaliziranih AV kabela Crystal Cable od nedavno se nalazi u ponudi doma eg distributera tvrtke AudioCinema Art. Prepoznatljiva je po jedinstveno tankom i fleksibilnom dizajnu koji se bez problema uklapa u bilo koju AV aplikaciju. U beskompromisnoj ru noj proizvodnji koriste se najpouzdaniji i najkvalitetniji materijali. Svi su vodi i od ultra tankog srebra, s time da su praznine izme u više vodi a unutar konstrukcije ispunjene zlatom. Dvoslojnu izolaciju ine slojevi od kaptona i teflona izme u kojih se nalazi srebrni oplet. Konektori su tako er najviše klase, s vodljivim dijelovima od posrebrenog OFC bakra visoke isto e i karbonskom izolacijom. Kompletna tehnologija, metalurgija, mjerenja i high-tech produkcija daju rezultate, pa je u samo tri godine postojanja Crystal Cable izgradio zavidnu reputaciju potvr enu kroz brojne prestižne nagrade, a koriste ih i poznati audiofilski studiji kao Chesky Records i MA Recordings. U ponudi se nalazi po pet interkonekcijskih, zvu ni kih i strujnih kabela (Piccolo, Micro, Standard, Reference i Ultra), te modeli za video segment (HDMI, komponentni i dr.). INFO: Audiocinema Art, tel. 01/4847 875, www.audiocinema-art.hr

Bowers & Wilkins 600 - više tehnologije U ožujku ove godine Bowers & Wilkins tržištu je predstavio obnovljenu popularnu seriju 600. Koriste i znanja i dostignu a ja e serije 800, nova serija 600 sa starom ima malo toga zajedni kog. Tako se sad i u ovim, širem sloju kupaca dostupnim zvu nicima mogu na i produkti visoke tehnologije kao što su aluminijski Nautilus visokotonac s karakteristi nom cijevi i neodimijskim magnetom, ili FST bas/srednjotonac s faznim nastavkom i karakteristi nom žutom kevlarskom membranom. Skretnica je tako er nova, sa strminama rezova od 6dB/okt, što su omogu ili novi, linearni driveri širokog frekvencijskog opsega. Seriju 600 ine dva modela, 686 (13 cm bas) i 685 (16cm bas), predvi ena za smještaj na stalke i dva samostoje a modela 684 (dvosistemac s dva 16cm basa) i 683 (trosistemski zvu nik). Za korištenje u sustavima ku nog kina, predvi eni su HTM62 i HTM61 centralni zvu nici te tri subwoofera - ASW608, ASW610 i ASW610XP. INFO: SonusArt, tel. 01/4813 025, www.sonusart.hr

hi-fimedia #65

www.hifimedia.hr

“For the Love of Music” Nakon knjige o povijesti tvrtke QUAD, Ken Kessler uhvatio se posla i kroz knjigu “McIntosh... For the Love of Music.”, ispri ao svoje vi enje povijesti ovog ameri kog proizvo a a, svojevrsne legende u audio svijetu. Knjiga je predstavljena na CES-u 2007., prikazuje povijest dužu od pola stolje a, posve enu glazbi i njenoj reprodukciji. Knjiga je dostupna na McIntoshevim prodajnim mjestima.

broja vodi a od 50 poto pribjeglo se kako bi se smanjio unutarnji otpor kabela, što je uz poznato Kimber pletenje tako er rezultiralo i smanjenom osjetljivoš u na RF smetnje. Novi su i WBT 0102 Ag Nextgen RCA konektori, izra eni od brušene platine te posrebreni. Cijena se još ne zna, zna se samo da kabel ne e biti jeftin. INFO: Audiocinema Art, tel. 01/4847 875, www.audiocinemaart.hr

Kimber Kable Select KS-1036 Classe univerzalac CDP-502 Ameri ki proizvo a audio kabela, Kimber Kable, koji je veliku popularnost stekao i kod nas, predstavio je najnoviji, top model analognog interkonekta serije KS (Kimber Select) pod oznakom KS-1036. Kao vodi i u ovom kabelu korišteni su Black Pearl srebrni vodi i, a u odnosu na dosadašnji top model KS1030, novi model koristi 50 posto više žice te X38R jezgru koja osigurava preciznu, vrstu i trajnu geometriju vodi a. Pove anju

Harbeth HL Compact 7ES-3

Harbeth, predstavnik stare engleske škole izrade zvu nika, i vjerni sljedbenik BBC koncepta, predstavio je novu, tre u verziju modela Compact 7, oznake Compact 7ES-3. Poboljšanja su sitna ali brojna - poradilo se na skretnici, driverima i samoj kutiji, što je rezultiralo najboljim primjerkom Compact serije. Dodir BBC-a osje a se i kod ovog modela - prednja i stražnja stranica u vrš ene su vijcima, a ne ljepilom te predstavljaju strukturu niske inertnosti. Pri najnižim frekvencijama kabinet diše, baš kao i glazbeni instrumenti. Novorazvijen je 20-cm bas/srednjetonac RADIAL tehnologije s novim gumenim ovjesom a visokotonac sada štiti novi ultratransparentni, tako zvani SuperGrille. Oko skretnice su nanovo provedeni izra uni, ali je korišteno i pažljivo slušanje, kako bi krajnji rezultat bio optimalan. Sustav je sposoban prenijeti frekvencije od 46Hz - 20kHz ± 3dB, smješten u slobodnom prostoru. Impedanca je 6 ohma, a minimalna preporu ena snaga poja ala 25W. Dimenzije pojedine kutije su 520x273x315 mm, uz masu od 13,2kg. INFO: www.harbeth.co.uk

www.hifimedia.hr

Kanadski high-end proizvo a Classe ve se dokazao svojim CD playerom CDP-202 i DVD

playerom CDP-300. Kako bi korisnicima ponudio najbolje od gore spomenutih playera, Classe je predstavio novi, univerzalni player pod nazivom CDP-502, kao novu referencu jednom ku ištu. Ku ište je izra eno od elika i aluminija, a kao transport je korišten slot TEAC DVD-ROM mehanizam - jednak onima u modelima CDP300 i CDP-202. Fleksibilnost CDP-502 dokazuje reprodukcijom audio CD-a, DVD-Video diskova, DVD-Audio zapisa, te MP3, WMA, Video-CD, S-VCD i JPEG zapisa. Audio sekcija preuzeta je od modela CDP-202, s rezolucijom 24bit/192 kHz, a sklopovi zaduženi za reprodukciju videa od modela CDP-300 DVD playera. Ure aj je sposoban isporu iti HD izlaz rezolucije 1080p, i to kroz HDMI izlaz (uklju uju i i 1080i, 720p i 480/576p rezolucije). O ekivana cijena u EU je oko 8.000 eura. INFO: SonusArt, tel. 01/4813 025, www.sonusart.hr

Novi zvuËnik u Dalijevoj MENTOR seriji Serija o kojoj su ve ispisane mnoge lijepe rije i dobiva još jednog lana. Naime, radi se o najmanjem bookshelf modelu MENTOR 1. Ovaj mališan e oduševiti izvanrednom dinamikom, preciznoš u i detaljima te puno ve im zvukom nego što o ekujemo od njegovih dimenzija. Kao i ostatak serije koristi dvostruki visokotonski modul sastavljen od “obi ne” kalotne i ribonske jedinice što daje izuzetno detaljan zvu ni u inak. Predvi en je za postavljanje na stalke, police pa i zidove za što ima predvi eno mjesto za nosa . Snaga od 120 W te raspon frekvencija od 45Hz do ak 34kHz te impedancija 6 Ohma su neki od glavnih tehni kih podataka. Mogu e ga je dobiti u Cherry i Black finišu od pravog drveta. INFO: Nove boje zvuka, 01 / 322 76 19, www.bojezvuka.hr

hi-fimedia #65

audio news IsoTek proizvodi u distribuciji AudiocinemaArt-a Britanska tvrtka IsoTek utemeljena je 2001. godine s vizijom da konstruira i proizvodi „high-end“ ure aje iz strujne (napaja ke) domene. U današnje doba svakojakih one iš enja i preoptere enja strujne mreže, uslijed ega su bitno smanjene, pa ak i ugrožene deklarirane performanse AV elektronike, takvi su artikli posebno cijenjeni. Svjesni toga, u IsoTeku su razvili itavu paletu proizvoda, od strujnih letvi, razdjelnika i filtara, preko kabela i konektora, do razli itih dodataka, koji e osigurati kvalitetniju isporuku struje osjetljivim AV ure ajima, a ujedno ih i zaštititi od nepoželjnih strujno-naponskih anomalija. Kompletan proizvodni proces baziran na ru nom radu najviših standarda kvalitete realizira se u Velikoj Britaniji, a svaki proizvod prolazi višestruku i rigoroznu

Sonus Faber - Elipsa

Kao dio linije Cremona, koju vjerojatno nije potrebno detaljno predstavljati, Sonus Faber predstavlja novi model Elipsa. Sonus Faber Elipsa je trosistemski model nastao na temeljima Homage kolekcije, elipti nog dizajna i sendvi konstrukcije, s driverima posebno izra enim za Sonus Faber. Sam kabinet sastavljen je od 20 slojeva odabranog drva, s posebnim naglaskom na kontrolu rezonancija. Visokotonac je 25mm ring radiator, dok je srednjetonac promjera 150mm i membranom izra enom od drvenih vlakana. Posebna je pri a bas driver, koji je sa svojom membranom od legure aluminija i magnezija promjera 260mm sposoban odsvirati i frekvencije od 35Hz. Frekvencijska skretnica je drugog reda, s optimiziranim faznim odzivom i susretnim frekvencijama pri 250Hz i 2300Hz. Osjetljivost sustava je 91dB (2.83 V/1m), uz nominalnu impedanciju od 4 ohma. Preporu ljiva snaga poja ala je 50W - 300W. Dimenzije pojedinog zvu nika su 50x455x1245 mm, a masa para respektabilnih 97kg. Najavljena cijena za europsko tržište iznosi 14.000 eura. INFO: Media Audio, tel. 021/323 550, www.mediaaudio.hr

hi-fimedia #65

kontrolu. Rezultat toga su ure aji ultimativnih zvu nih u inaka, široke funkcionalnosti, lijepoga dizajna, te dobrog omjera dobivene vrijednosti za uložena financijska sredstva. Dokaz toga su mnoge prestižne nagrade u specijaliziranim medijima. Kompletan IsoTek program od sada je dostupan i u Hrvatskoj.

INFO: Audiocinema Art, tel. 01/4847 875, www.audiocinema-art.hr

YBA u Hrvatskoj Audiofilski proizvodi renomirane francuske tvrtke YBA odnedavno su prisutni i u Hrvatskoj putem generalnog zastupnika, tvrtke Acquisitum Magnum iz Zagreba. Tvrtku YBA je osnovao 1981. Yves-Bernard André kao rezultat potrage za savršenim zvukom. Prikaze nekih od njihovih ure aja imali ste prilike pro itati u prijašnjim brojevima hifimedie. Proizvodi YBA razvrstani su u nekoliko linija. Tako je, na primjer, linija YBA Design namijenjena širem krugu kupaca a u njoj, izme u ostalih, možemo prona i i višestruko nagra ivani CD player YC201 te integrirano poja alo YA201. Linija YBA Passion obuhva a proizvode za najzahtjevnije te predstavlja sam vrh ponude. Iz ove linije isti u se integrirana poja ala AMP 100, AMP 300 te izlazno poja alo AMP 400 - ure aji koji su u audio svijetu dosta povoljno ocijenjeni. Osim ovih serija, YBA proizvodi dostupni su i u serijama Signature i Classic. YBA ure aji su poznati u svijetu po kvaliteti zvuka i izradi, jednostavnosti upotrebe te mogu nost nadogradnje. INFO: Acquisitum Magnum, tel. 01/3896 644, www.adm.hr

www.hifimedia.hr

â&#x20AC;&#x153;Novi DeďŹ nitive Technology Mythos ST predstavlja vrhunski stil i izvedbuâ&#x20AC;? Par ST-ova s ugraÄ&#x2018;enim aktivnim subwooferima daje viĹĄe basa bez dodatnih subwoofera! â&#x20AC;&#x153;Rijetko tako lijepe komponente uspijevaju i zvuÄ?ati tako dobro.â&#x20AC;? - Chris Martens, The Perfect Vision Mythos ST SuperTower dobitnici su prestiĹžne nagrade na CES-u 2007 - CES Innovations Award for Design and Engineering Excellence, kao i titule koju AVGuide.com za najbolje postignuÄ&#x2021;a na CES-u: â&#x20AC;&#x153;Najbolja audio kupovina na podruÄ?ju kuÄ&#x2021;nog kinaâ&#x20AC;?. Ovi izvanredni novi zvuÄ?nici nude glatke i sjajne crne ili srebrne polirane monokok kutije, postavljene na prekrasne, Ä?vrste granitne baze. Kutije utjelovljuju najnaprednije DeďŹ nitive komponente i tehnologiju osmiĹĄljenu za ostvarivanje zvuÄ?nih rezultata u klasi za sebe. Trendseterski koncept Mythosa, izuzetnog oblika i funkcionalnosti, dodatno je unaprijeÄ&#x2018;en ugradnjom SuperCube subwoofera u sjajne Mythos aluminijske kutije. â&#x20AC;&#x153;High-end zvuk - mamac za oÄ?iâ&#x20AC;?

-AVguide.com

Ukupna zvuÄ?na izvedba izazvat Ä&#x2021;e nevjericu dubinom zvuÄ?ne slike. Bez obzira koristite li ih u stereo ili okruĹženju kuÄ&#x2021;nog kina, Super Towersi su sposobni vjerno rekreirati 3D zvuÄ?nu sliku te oduzeti dah sposobnoĹĄÄ&#x2021;u da glazbenike i akciju oĹžive u vaĹĄoj sluĹĄaonici. Rezolucija DĘźAppolito konďŹ guracije s novodizajniranim driverima pomiruje vrhunsku Ä?istoÄ&#x2021;u zvuka s prirodnom uglaÄ&#x2018;enoĹĄÄ&#x2021;u. Senzacionalno bas podruÄ?je u izvedbi dva subwoofera sposobno je za zemljotresne dinamiÄ?ke udare ali i za minuciozne, suptilne i detaljne glazbene nijanse.

Mythos ST SuperTower XXX EFĂŚOJUJWFUFDI DPN XXX BVEJPDFOUBS IS

audio news SimAudio dostupan u Hrvatskoj Kanadska tvrtka Simaudio ve je više od 25 godina prisutna na svjetskom tržištu visokokvalitetne AV elektronike. Danas su fokusirani na high-end segment u kojemu su vrhunskim zvu nim dosezima zauzeli visoke pozicije na zahtjevnom tržištu. U programu se nalaze tri serije ure aja. MOON Evolution seriju ine referentni CD playeri SuperNova i Andromeda, I-7 integrirano stereo poja alo, P-7 i P-8 stereo predpoja ala, W-7 i W-8 stereo poja ala snage, te W-7M mono-blokovi. Ovi high-end ure aji namijenjeni su za najzahtjevnije audiofile, dok oni nešto pli ega džepa, ali tako er visokih zahtjeva, svoj interes mogu usmjeriti prema pristupa nijoj MOON Classic seriji. U toj, tako er stereo seriji, nalaze se CD playeri Equinox i CD5.3, integrirana poja ala

I-3 i I5.3, predpoja ala P-3 i P5.3, poja ala snage W-3 i W5.3, monoblokovi W-6 i ROCK, gramofonsko predpoja alo LP5.3 i LF AC linijski strujni filteri. Za ljubitelje vrhunske AV multimedije na raspolaganju su ure aji iz MOON A/V serije, univerzalni digitalni playeri Orbiter i Calypso, Stargate procesor, poja ala Titan i Aurora, te SD-1 video konverter. Više informacija potražite kod uvoznika. INFO: Audiocinema Art, tel. 01/4847 875, www.audiocinema-art.hr

Jamo predstavlja redizajn Concert serije zvuËnika

PrimaLuna ProLogue Eight Iako tek u najavi, na ovogodišnjem CES-u tvrtka PrimaLuna predstavila je posebnu zanimljivost - CD player pod nazivom ProLogue Eight. Sam ure aj je ve na sajmu u Las Vegasu proglašen potencijalnim hitom, i to zbog jedne posebnosti - sklopa pod nazivom Super Tube Clock. STC je cijevni generator takta, možda i prvi takve vrste u svijetu CD playera. Sam generator je spoj triode i digitalnog generatora, što je rezultiralo ultra niskim jitterom te, posljedi no, pove anom rezolucijom i preciznijom izvedbom. Napajanje je cijevno, dual mono, preuzeto iz pretpoja ala ProLogue Three, sa sedam odvojenih regulatora. Mrežni i izolacijski transformatori posebno napajaju analogne i digitalne sklopove. Korišteni upsampler ip je BurrBrown SRC4192, dok je digitalni pretvara PCM1792. U analognom izlaznom stupnju koriste se po jedna 12AX7 i 12AU7, i to bez povratne veze. Analogni izlazi su single-ended (RCA) a ugra eni su i digitalni koaksijalni i opti ki izlaz. Isporu eni daljinski upravlja je aluminijski i njime je mogu e kontrolirati i PrimaLuna ure aje iz serije DiaLogue. CD player se isporu uje sa zaštitnim kavezom za cijevi. INFO: Media Audio, tel. 021/323 550, www.mediaaudio.hr

hi-fimedia #65

Veliki danski proizvo a zvu nika Jamo napravio je potpuni remont svoje uspješne Concert serije. Novu C80 liniju ine tri samostoje a (C809, C807 i C805), po jedan monitorski (C803), centralni (C80CEN), surround (C80SUR) i ugradbeni (C803IW) model, te pripadaju i aktivni subwoofer oznake C80SUB. Novi, moderni i prepoznatljivi dizajn ine zaobljene stranice rigidnih kabineta s gornjim plo ama u atraktivnoj visoko-sjajnoj crnoj završnoj obradi. Radi postizanja punih performansi samostoje i modeli predvi eni su za smještaj na robusne, lijepo dizajnirane i funkcionalne šiljke. Kako je ova serija namijenjena zahtjevnijim ljubiteljima glazbe, u njoj su primijenjena najnovija dostignu a i tehnologije Jamo inženjerskog tima. Me u njima su nova DTT (Decoupled Tweeter Technology) tehnologija pomo u koje su svilenkasti kupolasti visokotonci gumenom konstrukcijom ovješeni o kabinet radi uklanjanja nepoželjnih utjecaja rezonancija kabineta na zvu ni ke jedinice. Sve su jedinice ugra ene u dodatno poja anu prednju plo u radi što bolje kontrole disperzije zvuka. Konusne membrane srednjetonskih i bas jedinica izra ene su od posebno tretiranih staklenih vlakana pomo u zašti ene HCC (Hard Conical Cone) tehnologije, tako da su iznimno lagane. Centralno smješteni aluminijski fazni nastavci osiguravaju stabilan rad membrana i pri iznimno visokim glasno ama. U skretnici su upotrijebljeni elementi visoke kvalitete uz primjenu tehnike aktivne korekcije impedancije ime se zna ajno reduciraju distorzije i šum. Više informacija o novoj Jamo C80 seriji možete dobiti kod ovlaštenog uvoznika. INFO: Audiocinema Art, tel. 01/4847 875, www.audiocinema-art.hr

www.hifimedia.hr

RAZGOVOR

RAZGOVOR: SADATOSHI ANDO, DIREKTOR TVRTKE YAMAHA ZA EUROPSKO TRŽIŠTE

Inovacije su presudne za uspjeh Yamahe razgovarao: Andrija ΔurkoviÊ

amaha je vrlo poznat brand u ovom dijelu svijeta i ima dugu tradiciju. Ova japanska tvrtka je u Hrvatskoj oduvijek postizala izvrsne prodajne rezultate, ak i u vrijeme bivše Jugoslavije. Može se re i da i danas danas zauzima dobar položaj kao tvrtka koja daje dobru vrijednost za uloženi novac, osobito ako govorimo o AV receiverima. Pitali smo direktora Yamahe za europsko tržište Sadatoshia Andoa prilikom njegovog posjeta Zagrebu u trgovini jednog od distributera, tvrtke Nove boje zvuka, kako namjeravaju zadržati tu dobru ste enu poziciju.

hi-fimedia #66

Ando: Mislim da je klju uspjeha naše tvrtke inovativnost. Tijekom svih ovih godina tržištu smo dali brojne inovacije, primjerice DSP (Digital Sound Field Processing). Rije je o tehnologiji koju smo uveli prije dvadeset godina. Ta tehnologija našla je svoju primjenu u itavom nizu novih proizvoda, osobito u segmentu ku nog kina, pod nazivom Cinema DSP. Tako er, prvi smo na tržište stavili DTS receiver, a ako govorimo o novijem vremenu, nedavno smo predstavili Digital Sound Projector (jedan zvu nik koji simulira pet zvu nika ku nog kina - op.a.).

Dakle, nastavit emo biti inovativni i primjenjivati nove tehnologije, predstavljati tržištu novitete. I to e biti presudno za naš uspjeh. Na tome se temelji naša strategija. Naravno, ku no kino je jedan od glavnih stupova našeg poslovanja. Ako govorimo o AV receiveru, mi smo neupitni broj jedan, ali i dalje nastavljamo donositi potroša ima nešto novo i zanimljivo. Kao što znate, tržište ravnih TV ekrana danas raste izuzetno brzo. U tijeku je prijelaz na HD (High Definition). Kao tvrtka se prije svega obra amo potroša ima koji žele uživati u HD slici na televizorima ravnih

ekrana. Mi im nudimo Digital Sound Projector. Jednu skupinu važnih proizvoda ine receiveri i komponente, a drugu Digital Sound Projector. To su naše dvije ciljane skupine. A: Ali i dalje namjeravate zadržati ponudu stereo ure aja? Ando: Svakako! Mi volimo glazbu. Uostalom, Yamaha je u svojim po ecima bila isklju ivo proizvo a glazbenih instrumenata, a i danas zauzima vode u ulogu u tom segmentu. Toga se nikako ne namjeravamo odre i, dapa e, namjeravamo pokloniti glazbi još i više pozornosti, pri-

www.hifimedia.hr

RAZGOVOR mjenjuju i pri tome sve nove tehnologije. A: Spomenuli ste da imate zvu ni projektor i receiver. Kakva je vaša strategija s ravnim TV ekranima? Znam da imate, odnosno, da ste imali jedan ravni TV. Namjeravate li proširiti ponudu tih proizvoda ili pak potpuno napustiti proizvodnju ekrana zbog malog profita, izuzimaju i naravno projektore s DLP tehnologijom? Ando: Ne namjeravamo širiti ponudu ravnih TV-a, upravo zbog razloga koje ste i sami spomenuli. Imali smo dobar razlog da u emo na to tržište s video projektorima 2000. godine. Naravno, sâm projekt datira mnogo ranije. U to vrijeme na tržištu nije bilo projektora dizajniranih posebno za ku no kino, a upravo je to bila naša osnovna aktivnost. Mislim na ku no kino. Bio nam je, dakle, potreban inovativan proizvod. Tada su nam se obratili ljudi iz tvrtke Texas Instruments i ponudili nam da zajedno razvijemo novi proizvod. U razvoj tog proizvoda bili smo uložili uistinu golem novac. Danas pak na tržištu možete na i velik broj proizvoda po prili no niskoj cijeni. Rekao bih da je naša uloga u tom trenutku bila da ponudimo tržištu inovativan proizvod vrlo visoke kvalitete. I ne namjeravamo se više širiti u tom segmentu. A: Drugim rije ima, planirate imati jedan ili dva vrhunska modela i ostati na tome? Ando: To no. Želimo se usredoto iti uglavnom na zvuk. A: Kad govorimo o zvuku, šetaju i sajmom IFA 2006. godine, primijetio sam da imate nove zvu nike koji izgledaju odli no. Vrlo se dobro sje am vašeg NS1000 modela; bio je izuzetno omiljen svojedobno. Mislite li da e taj dio vaše proizvodnje biti zanimljiv tržištu i danas? Ando: Da, vjerujemo u to. Naš novi zvu nik zove se Soavo. Zvu nik smo uga ali ovdje u Europi, kako u Njema koj tako i u Engleskoj, u suradnji sa stru njacima za procesiranje zvuka. Što se ti e dizajna, za njega je zaslužan vrlo slavan japanski dizajner po imenu Kita. A: Taj je model ve na tržištu ili ga tek planirate predstaviti? Ando: Prvo predstavljanje održano je potkraj listopada 2006. Ali nastupali smo vrlo sporo i oprezno. Naime, rije je o delikatnom i složenom proizvodu. Zasada ih nema mnogo na tržištu.

www.hifimedia.hr

A: Ako govorimo o slici, kome se Yamaha namjerava prikloniti: Blu-ray kampu ili pak HD-DVD-u? Borba traje, evo, ve dvije godine, a pri a je svima ve i predobro poznata... Ando: Yamaha nije uklju ena u razvoj tih formata stoga ne možemo re i koji bi bio bolji. Tu e odluku donijeti tržište. U svakom slu aju, onog trenutka kada jedan od njih prevlada i postane dostupan na tržištu, mi emo biti spremni. Iako, ovog smo trenutka povezani s Blu-ray skupinom. Što ne zna i nužno da emo razvijati samo Blu-ray. A: Sony, kao najve i zagovornik ove tehnologije, je u velikim problemima s Playstationom 3. ini se da e zbog problema s plavim laserom do najavljenih datuma puštanja u prodaju biti spreman gotovo tri puta manji broj ure aja od o ekivanog. Naposljetku, tržište je iš ekivalo taj proizvod gotovo godinu i pol dana. Ando: Da, našli su se u velikim problemima, iako su najavili da e ipak krenuti s prodajom u najavljeno vrijeme. A: Što mislite, me utim, o mogu nosti preuzimanja HD sadržaja s Interneta tako da ga potroša može snimati izravno na vlastiti tvrdi disk? U tom slu aju nisu mu potrebni ni Bluray, niti HD-DVD player. Možda je to budu nost potroša kog tržišta. Ando: To je jedan od mogu ih scenarija za budu nost. Mi ve nekoliko godina interno, unutar tvrtke, razgovaramo o tome kako spojiti AV tržište i Internet. Naš radni naziv za to je AVIT ili pak CAVIT, Consumer Audio Visual Internet ... i još nekako. Ali ako pogledamo ponašanje potroša a, vidjet emo da ne kombiniraju AV i osobno ra unalo. Iako mnogi imaju kod ku e ra unalo, naj eš e ak i stolno, mislim da ve ina ljudi u svojem domu uživa u AV prozvodima odvojeno od ra unala. Naravno, PC i Internet mogu biti rješenje za sadržaj, ali ako govorimo o zvuku, slici, produkciji, mislim da se to spajanje ne e dogoditi. A: Dobro. Yamaha ima glazbeni server. Ando: To je to no. A: Uzimaju i u obzir injenicu da imate i video server, imate cijelu ku nu mrežu. U ku i budu nosti. Možda bi u takvom kontekstu scenarij o kojem smo razgovarali bio prihvatljiv "klincima". Našoj generaciji vjerojatno ne. Ima ljudi koji ne žele mnogo ure aja, koji žele

"Nastavit Êemo biti inovativni i primjenjivati nove tehnologije, predstavljati tržištu novitete. I to Êe biti presudno za naš uspjeh. Na tome se temelji naša strategija" - Sadatoshi Ando jedan ure aj koji može sve ili barem mnogo toga. Ali novi naraštaji... Ando: U pravu ste. Novi naraštaj bi mogao imati druga ije navike. Poprili no druga ije od naših. U svakom slu aju, mislimo da e glazbeni server biti jedan od aspekata budu nosti. Zato smo se upustili u razvoj tog proizvoda. Ovog trenutka, me utim, u usporedbi s AV receiverom ili DVD playerom, koli ina, a pri tome mislim na broj narudžbi koje primamo, nije osobito uzbudljiva. A: Mislim da e u budu nosti velik broj vaših kupaca biti upravo s tržišta središnje i isto ne Europe. Zapadnoeuropska tržišta su gotovo prezasi ena. Kakva je strategija Yamahe odnosno namjeravate li se usredoto iti više na spomenuta tržišta? Ando: Da, naravno, naši su planovi za isto nu Europu uistinu ambiciozni. Nadamo se dvoznamenkastoj stopi rasta. U zapadnoj Europi naš je položaj pak vrlo stabilan. Ali isto ni dio Europe jest onaj s ve im potencijalom za rast. Stoga se namjeravamo usredoto iti na njega više nego što je to dosada bio slu aj. A: To je jedan od razloga zašto ste danas ovdje. Ando: Da. Ovo je tržište vrlo zanimljivo. Naravno, ako govorimo o veli ini, broju stanovnika, ono nije toliko veliko, ali prihva enost Yamahinih proizvoda ovdje je uistinu vrlo dobra. Upravo sam zbog toga htio i osobno upoznati to tržište, izbliza vidjeti kakav je ovdje stav potroša a.

A: Naši kupci žele brand, kvalitetu, i to su spremni i platiti. Kineske tvrtke, primjerice, ovdje nemaju mnogo šansi. Naime, naši kupci i dalje zaobilaze njihove proizvode. S njima povezuju problem trajnosti i sli no. Mi ovdje još uvijek kupujemo prokušane brandove. To je važan aspekt našeg tržišta. Ando: Mi imamo veliko povjerenje u pouzdanost i kvalitetu naših proizvoda. Uvjereni smo da nudimo izvrsnu vrijednost za novac. Na temelju toga želimo posti i bolju penetraciju branda Yamaha na hrvatskom tržištu. A: Naposljetku, možete li nam najaviti ono najnovije što Yamaha sprema. Imate li kakve informacije koje bi bile zanimljive našim itateljima? Ando: Nažalost, još je preuranjeno govoriti o našem najnovijem proizvodu, ali siguran sam da e se Hrvatima svidjeti.

hi-fimedia #66

TEST DAVIS ACOUSTICS CESAR VINTAGE

Jedan od glazbeno “najtalentiranijih” zvuËnika Može li Cesar Vintage više nego li probuditi ugodne uspomene na tipiËan "engleski zvuk"? Ovaj zvuËnik je pravo iznenaenje. Ne znam što to znaju u Davisu i kojim se tajnim receptima služe, ali Vintage je jedan od vrlo rijetkih dinamiËkih zvuËnika te cijene koji uho naviknuto na Quad elektostatike ne ostavlja ravnodušnim p i še: Z o r a n R a d e n k o v i Ê

avis Acoustics je prava francuska firma. Kao proizvo a zvu ni kih kutija poznati su u Francuskoj, Francuskoj i Francuskoj. U ostalim zemljama nešto slabije ili uglavnom nikako. Zavirite li na njihovu web stranicu odmah ete

zaklju iti kako se oni stvarno bave samo proizvodnjom, jer za marketing nemaju vremena. Web im je uredan i neinformativan, kako i prili i tajnoj organizaciji za unapre enje kvaliteta života posve enih audiofila. Ništa manje egzoti ni nisu ni nazivi koje su podijelili svojim kutijama. Tako društvo Cesaru, Baguerri i Nikiti prave Kadillac, Vinci, Matisse i sli ni. Šareno društvo kojem je teško uhvatiti rodoslovlje. Da se nedavno ovoj veseloj skupini nije pridružio i jedan "Vintage" model, moj bi interes za vrijednom firmom ostao nepromijenjeno slabašan. Ako doti ni "Vintage" nije replika komada namještaja iz nekih prošlih vremena, ne košta kao godišnji budžet za kulturu manje op ine i ne obe ava savršeni zvuk, to je ve zanimljivo. Vintage varijanta je postao model Cesar, s kojim Davis ina e odli no stoji na doma em tržištu. Izvorni Cesar i Cesar Vintage imaju nešto zajedni ko, ali razlog zašto se novi proizvod zove kako se zove, nije mogu e ustanoviti bez pomo i konstruktora. Umjesto prepri avanja, prenosim dio kratke i sažete prepiske u kojoj Olivier Visan (sin osniva a tvrtke Michela Visana i osoba koja je zaslužna za Vintage verziju modela Cesar), objašnjava kako je nastao Vintage model.

Nešto drugaËije “…Prvo, bili smo jako uspješni sa Cesarom. Mnogi naši distributeri Cesara su i dalje zadovoljni tim modelom i nisu željeli nikakve promjene. Ali i mnogi od njih su željeli vidjeti novi model, oni nisu željeli evoluciju postoje eg modela, ve nešto druga ije. Tako smo odlu ili zadržati ideju o trosistemskom zvu niku, s basom

hi-fimedia #66

od 31cm, ali promijeniti bas, srednjetonac i visokotonac, kako bi ostvarili izvrsnu povezanost u cijelom spektru. Odlu ili smo koristiti 31cm bas jedinicu s "rebrastim" ovjesom kako bi imali brzi odziv na niskim frekvencijama. Srednjetonac je 20centimetarska jedinica s kevlarskom membranom, što omogu ava rad u širokom spektru i mali rez na skretnici na oba kraja. Visokotonac je zna ajan pomak, budu i koristi istu tehnologiju materijala i oblika membrane kao i srednjetonac. To omogu ava dobro povezivanje srednjih i visokih frekvencija. Op enito, zvu ni ka kutija koristi skretnicu nižeg reda, kako bi se postigla dobra efikasnost i zadržala dobra dinamika. Kutija je podijeljena u dva dijela: otvoreni dio za bas (plo asti otvor) i drugi dio za srednjetonac i visokotonac s cjevastim otvorom na stražnjem dijelu kutije koji ima svrhu omogu iti srednjetoncu i visokotoncu da dišu. Mnogi distributeri su mi rekli da se, dok slušaju Cesare Vintage, sje aju nekih starih engleskih kutija, ali Cesar Vintage ima znatno otvoreniji zvuk. Zbog toga smo mislili da je izraz Vintage primjeren kako bi opisao ovaj zvu nik…” Prije nastavka o ovome zvu niku, valja re i koju i o vremenima koje Vintage zaziva. U to, nimalo slavno doba, zvu nici su se dijelili na engleske, koji su bili najbliži ideji stvarnog zvuka, na njema ke i japanske koji su odli no mjerili u gluhoj komori, ali su izvan bili preporu ljivi samo za one slabijeg sluha, te ameri ke koji su demonstrirali kako su veliki i vrst bas i gomila visokih jedino što vam treba za svekoliku sre u. Bilo je tu i vrijednih iznimaka od pravila, ali generalno, Englezi su uspijevali ono što drugima nikako nije polazilo za rukom.

Njihovi monitori su ostali sinonim za preciznu i detaljnu sredinu i odli nu povezanost te sredine s gornjim i donjim dijelom sprektra. Koherentnost i balans dvije su glavne karakteristike koje su engleskim monitorima donijele slavu koja traje do danas o emu svjedo e cijene koje se na "second hand" tržištu postižu za najreprezentativnije primjerke. Zanimljivo kako je ve ini konstruktora onoga vremena uzor bio Quad ELS 57. Ovi su legendarni elektrostatici bili etalon za prirodnost reprodukcije te su mnogi, bez zadrške, priznavali kako uspješnost realizacije svojih ideja mjere upravo prema tom zvuku. Ne znam da li je Olivieru Visianu pri rješavanu brojnih problema zvuk novih Quad elektrostatika bio uzorom, ali sam njegov novi uradak odlu io odmjeriti upravo spram njih.

Za "vintage" audiofile Cesar Vintage je za današnje modne trendove neobi na pojava. Bas je 31 centimetarski "papiraš" rebrastog ovjesa koji ne obe ava dubine i siline, srednjetonac s epohalnih 20 centimetara kevlarske membrane zvoni na uzbunu, a viskotonac s neobi nih 8 centimetara iste kevlarske membrane postavlja veliki upitnik iza pitanja “a kako to svira”? Papirnati bas ovih dimenzija sigurno ne e proizvesti onaj blaženi osje aj da ste u naravi uli kako je upravo s gornjeg kata doletio 500 litarski zamrziva i stresao ne samo ku u ve i pol ulice. Za to treba imati bitno vrš u membranu zna ajno dužeg hoda nego li je to tretirana celuloza s rebrastim ovjesom. Ono što e svim "vintage" audiofilima lagano zvoniti na spomen velikih papirnatih basova su osje aj ugode, brzine i prirodnosti koje takva jedinica može proizvesti. Zovite to nostalgijom ili glorificiranjem prošlosti, ali u toj pri i ima nešto. Kevlarski

www.hifimedia.hr

TEST srednjetonac je materijalom nešto suvremeniji, ali dimenzijama je uvod u ozbiljne probleme. emu tako velika srednjetonska jedinica kada je to pouzdan uvod u probleme integracije zvu nik/soba? Viša frekvencija koju ve a membrana treba reproducirati zna i i ve u usmjerenost, pa je vjerojatno da e punjenje sobe uravnoteženim odzivom postati nemogu a misija.

Slijepljeni srednji i visoki

www.hifimedia.hr

Kad kutija “progovori” Bas je u svakoj kutiji problem svoje vrste. Kao prvo, tu je kutija sama i ako je se želi u initi "nevidljivom", kao materijal sigurno ne može poslužiti medijapan. Želimo li umjesto medijapana sofisticiranije materijale, ne možemo razgovarati o ovoj cijeni, ve kre emo od faktora dva i više. Pitanje je samo, koliku štetu ovakva izvedba kutije nosi. Sve dok ne pritisnete ja e, a za to je Pass X250.5 prava adresa, kutija šuti. Kada progovori, oglašava se s mjerom i unisono s bas jedinicom, pa se sama pojava može ocijeniti benignom prije nego li alarmantnom. U popis nedostatak valja dodati i nesrazmjer izme u veli ine zvu ni ke kutije i dubine u koje e vas spustiti. Kako je to primjetio jedan sluša , od ovako velikih kutija navikli smo da idu dublje. Zaštitna maska je odli ne konstrukcije i dekorativno je uspjela, ali zaboravite slušanje ovoga zvu nika s tim dodatkom, jer je šteta koju ini zvuku upravo fascinantna. I zadnje, što e nekima biti klju ni nedostatak, a drugima prednost, Vintage je zvu nik napravljen za sobe od najmanje 30 metara kvadratnih. Nakon pobrojanih gotovo svih nedostataka - jer vas s uputama naprav-

Srednjetonska jedinica promjera 200mm s dvostrukim magnetom i ljevanom koπarom ljenim u srednješkolskoj radionici, napisanih (naravno) samo na francuskom, isporu enim u vre ici za zamrzavanje povr a koja je, k tome, toplo ljepljena stroj ekom koji o igledno više ne zadovoljava u kuhinji ali je za ovu misiju još uvijek dobar, ili sa priklju nim terminalima razmjera prikladnih za spajanje glavnih naponskih vodova s lokalne trafo stanice, i s još par sitnica koje definitivno govore o tome da je Vintage pravi High End proizvod, ne kanim gnjaviti - ostaje mi ugodan zadatak izvjestiti zašto me ovaj zvu nik oduševio. Za po etak tu je lako a, uvjerljivost i muzikalnost s kojom srednjetonac reproducira što god mu

date. Od Vivaldija i Bele Bartoka, preko Harrya Belafontea i Oscara Petersona, pa do Franka Zappe i Dream Trancea, posredovanje bilo kojeg glazbenog doživljaja je zagarantirano. Jesam ljubitelj ovako mo nih srednjetonaca i veselim se kada glazbu biram ja, a ne zvu nik. Da je samo srednjetonac dobar, Vintage bi vrijedio spomena, ali ne više od toga. udni visokotonac pokazuje sve ono što od njega nisam o ekivao. Brzinu i uravnoteženost u kombinaciji s muzikalnoš u koja kao da je u gram odvagnuta jednako sa srednjetoncem. Ovaj e sretan spoj dviju klju nih jedinica s lako om prokazati tehniku sni-

Obje zvuËniËke jedinice iz vlastite proizvodnje imaju membrane od kevlara

hi-fimedia #66

S druge strane, veliki srednjetonci mogu ono što njihova patuljasta bra a ni sanjati ne mogu. Odsvirati klavir kako valja ili simfonijskom orkestru dati dovoljno prostora tako da se svi glazbenici udobno smjeste, za to treba imati površinu membrane koja e s malim pomakom uzgibati dovoljno zraka. Kontrolirati membranu tih dimenzija u tako osjetljivom podru ju kakvo je srednjetonsko, zadatak je s kojim se nije lako pohrvati. I dok se veliki (možda bi valjalo re i - pravi) srednjetonci vra aju polagano u modu, a moda je ono što e presudno odrediti ponudu na tržištu, visokotonac s kevlarskom membranom izgleda kao neopoziva greška. S dimenzijama jednog pristojnog srednjetonca i masom membrane koja se sigurno ne upisuje u pero laku kategoriju, nije za o ekivati brzinu, strelovit tranzijentni odziv i sli no. Može li Cesar Vintage više nego li probuditi ugodne uspomene na tipi an "engleski zvuk"? Iako bi bilo pristojno, ne u vas držati u neizvjesnosti. Ovaj zvu nik je pravo iznena enje. Ne znam što to znaju u Davisu i kojim se tajnim receptima služe, ali Vintage je jedan od vrlo rijetkih dinami kih zvu nika te cijene koji uho naviknuto na Quad elektostatike ne ostavlja ravnodušnim. Ono što o ekujem od dinami kog zvu nika je da sve ono što Quad-ovi ne mogu, u ini bolje, a da se onome u emu su Quad-ovi nedostižni, im više približi. Vintage to uspijeva i to upravo u mjeri koja je dovoljna da mu se mane oproste, a vrline istaknu. Za po etak, što sve ovaj zvu nik ne može. Jedan od razloga zašto su ljubitelji Quad elektrostatika (napominjem Quad elektrostatika, zbog njihovog jedinstvenog konstrukcijskog rješenja), vezani za taj zvu nik je i injenica da e Quad s lako om iza i na kraj s mikrodinamikom i harmonijskom nadgradnjom u pianisimu istovremeno zadržavaju i koherentnost cijele zvu ne slike. Zato se uje više, to nije i dublje u snimku nego što je to slu aj kod

dinami kih jedinica. Dostajat e i saksofon solo (Anthony Braxton, Solo, Moers 1977.), da se pokaže kako Vintageu nedostaje nešto boje. Za to nešto više boje potreban je cijeli mali svijet harmonika koji ostaju nereproducirani. Vintage ne zaostaje puno i iznad svega to što nema ugodno maskira, pa harmoni ka nadgradnja ne strada kako je to est slu aj s obiljem novih "brzih" zvu nika. Visokotonac ne ostavlja onaj sretni osje aj da mu se kraja gore visoko ne vidi, no biti e da je to cijena koju je trebalo platiti da bi se visoki i srednji tako udnovato dobro "slijepili". Za razliku od toga, kada bas treba predati štafetnu palicu svom gornjem susjedu, osjetit e se blago klecanje koljena i nesigurnost. Mala rupa, rekli bi od milja. Na sre u, ništa tako strašno da pokvari cjelovitost doživaljaja.

TEST DAVIS ACOUSTICS CESAR VINTAGE manja kao i sve nedostatke medija ili elektronike, istovremeno vas ne tjeraju i da svoju fonoteku svedete na onih desetak naslova koji zvu e baš kako valja.

Crkva u sobi Bas se, iako ne ide spektakularno duboko, vrlo okretno i s toliko boje pridružuje gornjem dijelu spektra. Sve dok kontrabas zvu i kako instrument relativno skromnih izražajnih mogu nosti ali velikog drvenog ku išta i dok se metalne inele sjaje na pozornici s koje Count Basie odašilje poruku glazbe kao izvora zadovoljstva i veselja, i sve dok simfonijski orkestar zvu i kao mo an aparat koji barata, izme u ostalog, i izuzetnom dinamikom, sve do tada me nedostatak najdonje oktave kao i nemogu nost vjerne reprodukcije rada pneumatskog eki a niti najmanje ne zamaraju. Prostorna definicija je izvrsna i kada ovako veliki zvu nik, velikog zvuka, s takvom to noš u reproducira dubinu i visinu, teško je ne odoljeti napasti da ne izvu ete sve, baš sve snimke uživo. Jedna od vrijednih spomena je i sasvim "neaudiofilska" snimka gostovanju Mercera Elingtona u Ljubljani (Sakralni koncert, RTVL 1987). Brojni izvo a i, velika crkva, živahna publika i dobra tehnika pružili su toncima RTV Ljubljana priliku da naprve odli nu snimku i oni tu priliku nisu propustili. Kvaliteta otiska je iznad prosjeka, a

ono što najviše vrijedi je naravno - glazba. Kada je jedan od solista, Oto Pestner, gromko završio polurecitativ "Nothing Without God", a zbor u ritmu muzike za ples veselo produžio sa "Hallelujah", jedan od slušatelja nije izdržao da tapkaju i u ritmu ne izjavi kako bi "u ovakvu crkvu i on išao!". Strahovi kako e veli ine membrana srednje i visokotonca negativno utjecati na spoj soba/zvu nici, pokazali su se neosnovani. Želite li cijelu zvonku crkvu u sobi - tu je! Osobita kvaliteta ovog zvu nika nije samo to što je tehni ki gledano korektan ili odli an, ve što je u stanju uvu i vas u glazbu tako da zaboravite tehniku i uistinu uživaju i, u tom velikom, preciznom, dinami nom, koherentnom, proto nom, uzbudljivom i povrh svega zvuku punom života, pogledate u dušu svakoj skladbi. Znam da se ovdje kre em po skliskom terenu u pokušaju da opišem specifi nu magiju koju ovaj zvu nik ima, ali riskiraju i pokude, ne mogu odoljeti a da Cesar Vintage ne nazovem jednim od glazbeno najtalentiranijih zvu nika koji se za tražene novce može dobiti. Udružite ga s visokokvalitetnom elektronikom, jer to zaslužuje i prepustite se glazbi. Stoga u ovaj prikaz završiti s preporukom, od srca. Ako ste u potrazi za High End zvukom opisanog tipa, onda je ovaj zvu nik visoko na popisu najpoželjnijih.

Frekvencijski opseg: 35-20000 Hz

Snaga: 140/200W

Osjetljivost: 93.5 dB za 1W/1m

Dimenzije (VxŠxD): 1200 x 350 x 430 mm

Masa: 37 kg

Cijena: 33.450 kuna

INFO: Audio Centar, tel. 01/2334 764 www.audiocentar.hr

Sustav u kojem je slušano: Pass Labs X250.5, X1, XOno, Oracle Delphi MkV + Turbo PS, SME V, Grado Statement Reference, Sony CCD 777ES, Revox B260S, Quad 989 i Wireworld Gold Eclipse V interkonekti, Eclipse V zvu ni ki kabeli i Shunyata Hydra 8.

www.hifimedia.hr

19. - 21. listopada 2007. Sheraton Zagreb Hotel Organizator:

TEST UNISON RESEARCH SINFONIA

Cijevno integrirano pojaËalo

Ponos i strast p i še: N e v e n K o s

Talijani su se možda zaigrali pri vanjskom dizajnu pojaËala, ali pri osmišljavanju i izradi unutrašnjosti, zna se koji principi vrijede. Prvi meu njima je da nema štednje. Drugi je mudrost i promišljenost u pristupu i izvedbi

da, u posljednje vrijeme nekako me ho e ova cijevna integrirana poja ala. Krenulo je, možda se sje ate, s odli nim integrircem Audio Research Vsi55, nastavilo se s tri mala integrirca koja su redom ostavila dobar dojam - Primaluna Prologue 2, TAC 34 i Unison Research Simply Two Annyversary. Upravo ovo posljednje jedno je od poja ala

hi-fimedia #66

koje mi je najviše priraslo srcu, i smatram ga jednim od najuspješnijih izdanaka svoje vrste. Kod ovog poja ala nema prevelikih zaliha snage (deklarirano 12W), basa, eksplozivnosti, ili ne daj bože velikih glasno a (barem ne s „Megijima“), ali je razina muzikalnosti i sposobnost poja ala da na vas utje e na na in da zaboravite svijet oko sebe ogromna.

Nešto kasnije kroz slušaonicu izredali su se razni primjerci cijevne amplifikacije, s više ili manje opravdavaju om cijenom, reputacijom ili o ekivanjima koja sam imao. Sobu su mi tako grijali Octave V40, Rogers a40, Unison Research S6, a kasnije i skupi McIntosh, dok ste u posljednjem broju mogli pro itati test i dojmove o poja alu EAR 834. Kako je predmet ovog prikaza poja alo produkcije Unison Research za preporu iti je tekst kolege Gažija iz pošlog broja HiFi Medije o putešestvijama po Italiji i posjeti proizvodnim pogonima tvrtke UnisonResearch, kako biste se barem malo približili filozofiji i životnom stilu ljudi koji stoje iza imena i tvrtke.

možda nije po sva ijem ukusu, ali je nesumnjivo atraktivan i u najmanju ruku neobi an, i ne ostavlja ravnodušnim. Ku ište poja ala od masivnog je drva. Drvo za ovu namjenu nije odabrano bez veze, ve je, osim vizualnog dojma kojeg ostavlja, upotrijebljeno radi svojih akusti kih svojstava te služi umirivanju rezonancija nastalih u metalnim dijelovima poja ala, što automatski olakšava život cijevima, ionako podložnim vibracijama i mikrofoniji. U svojevrsnom kontrastu s velikom koli inom drva su kontrole na prednjoj plo i izra ene od tokarenog inoxa. Na potenciometru i preklopnicima za odabir ulaza, paljenje ure aja, tape monitor. A gornja je plo a opet od istog materijala. Pa sad, tko voli, nek’ izvoli.

Sinfonia Hm, neobi no je za tvrtku koja se bavi izradom uglavnom cijevnih ure aja da odjednom izbaci posve novu i prili no opsežnu seriju integriranih poja ala, pritom u prodajnom programu ostavivši i sve stare modele. Upravo je to u inio UR i prošle godine predstavio tržištu nekoliko novih modela integriraca, sve redom u single ended ustroju, s KT88 cijevima u izlaznom stupnju. Sredinu ove nove ponude predstavlja upravo model Sinfonia. Kako smo navikli kod Unisona Researcha, i Sinfonia je svojevrstan spoj drva, aluminija i stakla (onog na cijevima, naravno). Dizajn

Talijani su se možda zaigrali pri vanjskom dizajnu poja ala, ali pri osmišljavanju i izradi unutrašnjosti, zna se koji principi vrijede. Prvi me u njima je da nema štednje. Drugi je mudrost i promišljenost u pristupu i izvedbi. Zato nisu ništa prepustili slu aju, i primijenili su svoje, nesumnjivo veliko, znanje i pokoji trik kojega su nau ili u posljednjih petnaestak godina rada. I tako je pred nama Sinfonia, single ended integrirano poja alo, naravno u A-klasi. Poja alo u pretpoja iva kom stupnju koristi dvije dvostruke triode po kanalu Electro Harmonix ECC83 i ECC82, radi svoje linearnosti. Izlazne cijevi su dvije po kanalu KT88, spojene u paralelu, što je dovoljno za otprilike 27W po kanalu. Ustroj rada je ultralinearan, a sklop koristi relativno malu koli inu povratne veze od 14dB. Izlazne KT88 su proizvodnje Sovtek, s natpisom “Unison Research” na njima, a smještene su u kerami ka podnožja. Ina e, u skladu s gore navedenim trudom i promišljanjem jest i stroga selekcija korištenih cijevi, kako bi se o uvala neokrnjenost signala i lineanost po cijelom podru ju. Napajanju je tako er pridana dužna pažnja: osnovu ine toroidni transformatori (jedan po kanalu) i kvalitetni filtarski kondenzatori. Kad ovome još dodamo velike i masivne izlazne transformatore, jasno je zbog ega manevriranje s ovim poja alom izaziva bol u le ima. Naime, Sinfonia teži dobrih 25 kila. Za kontrolu glasno e korišten je ALPS RK27 stereo motorizirani

www.hifimedia.hr

TEST potenciometar. Ina e, u unutrašnjosti ima još podosta primijenjene elektronike. U skladu s vremenom, ulazne releje i signale s prijemnika daljinskog upravlja a te položaj potenciometra za glasno u kontrolira mikroprocesor. Digitalija u službi cijevne analogije. Kao što je ve nazna eno, Sinfonia su u stvari dva poja ala u jednom ku ištu, rekli bismo, dual-mono. Sva je elekronika fizi ki podijeljena u dva dijela, od napajanja nadalje. Kako bi se poja alo još više približilo korisniku i olakšalo mu suživot s poja alom u Unisonu su prionuli poslu i osmislili poseban sklop koji pod nadzorom drži bias izlaznih cijevi te u realnom vremenu kompenzira i podešava potrebne parametre, s obzirom na radne uvjete i istrošenost cijevi. Ovakvim pristupom zagarantirana je dugovje nost izlaznih cijevi i kvalitetniji zvuk s manje izobli enja. Talijani nisu škrti, što je vidljivo i po stražnjoj plo i poja ala. Osim etiri linijska ulaza, poja alo je opskrbljeno i s tape monitorom i izlazom za subwoofer, izlazni napon kojega je reguliran glavnim potenciometrom. Ovo je odli no i vrlo primjenjivo rješenje, jer korisnicima otvara nove mogu nosti unapre ivanja i usavršavanja sustava. Spajanjem Sinfonie na male zvu nike svakako ete ovom poja alu olakšati život, a subwoofer e dodatno popuniti donje oktave. Zvu ni ki terminali su kvalitetni, s logom “Unison Research” na sebi, a za svaki kanal predvi eni su izvodi za 4 i 8 omske zvu nike. Osim toga, zvu ni ki terminali su dvostruki, što olakšava spajanje zvu nika dvostrukim oži enjem (bi-wiring). Ukoliko se koristi UR fono pretpoja alo (Simply Phono), kvalitetno napajanje omogu it ete mu putem priklju ka sa stražnje strane Sinfonie.

Zvuk Ukoliko ste pro itali prikaz iz tvornice Unison Research, iz kojega je vidljivo kako su sve konstruktorske ideje plod znanja, razmišljanja, ali i jednog životnog stava koji u sebi ne nosi samo želju za zaradom, ve i za uživanjem u životu i glazbi, uz odre ene hedonisti ke sadržaje, onda postane razumljivije i jasnije zašto Sinfonia zvu i upravo ovako kako i zvu i. A to zna i nenametljivo, muzikalno i dovoljno precizno, kako bismo ga okarakterizirali kao audiofilsko. Iako se ini kako “visoka vjernost” nije uvijek baš osnov-

www.hifimedia.hr

na misao vodilja pri konstrukciji proizvoda Unison Researcha. Jer ljudi u UR-u znaju kako savršenstvo nije uvijek put ka kona nom zadovoljstvu. Zato i Sinfonia u sebi nosi jednu odre enu dozu nesavršenosti, koju je, kada govorimo o reprodukciji zvuka, možda bolje nazvati humanoš u. Me utim, ne može se pore i kako Sinfonia ima sposobnost rekreirati veliku, stabilnu, zvu nu sliku, s velikim prostorom iza i oko zvu nika. Ako tome pridodamo i odli nu ekstenziju u svim smjerovima te prirodan timbar, jasno je kako pred sobom imamo vrlo dobar proizvod. Ipak, Sinfonia je i više od toga. Posebice je impresivan odaziv u basu, jer dubokim, zaobljenim i vrstim basom, poja alo ima odli ne predispozicije za dobar zvuk, stvoren jakim fundamentom. Ova je karakteristika dosta zanimljiva ukoliko znate da je DNK ovog poja ala odre en pentodnim ustrojem paralelno spojenih dviju KT88 po kanalu u single ended spoju. Iako obi no uz tako ustrojena poja ala ne vežemo ove karakteristike, Sinfonia je vrlo uspješno razbila predrasudu. Za ovakav ustroj poja alo zvu i neobi no snažno, s odli nim basom, i u tom pogledu može ravnopravno konkurirati nekim poja alima iz uvoda ovog teksta, koja raspolažu i s više nominalne snage te koja uglavnom rade u push-pull ustroju. S druge strane, ono što je kod Sinfonie potpuno u skladu s predrasudama jest reprodukcija srednjetonskog i visokotonskog podru ja. Ovdje Sinfonia potpuno opravdava ideju koju vežemo uz cijevna single-ended poja ala, a to je teku , muzikalan i mek karakter, koji omogu ava da glazba diše, zadržavaju i vrhunsku muzikalnost i prirodnost timbra. Dobar je primjer reprodukcija trube Cheta Bakera - izuzetno transparentna, meka i s onom karakteristi nom sfumato karakteristikom koja vas uvla i u glazbeni sadržaj. Sli no, a to je i zasluga korištenih izlaznih cijevi KT88, i visokotonsko podru je zvu i vrlo detaljno, a po potrebi i oštro i svijetlo, s odli nim detaljima i ekstenzijom, što daje odre enu atraktivnost glazbenom sadržaju i ekspresiji ovog poja ala. Da se ne lažemo, Sinfonia nema onu ekstenziju, kontrolu i snagu kao na primjer PASS X150.5 (koji s pripadaju im pretpoja alom košta dvostruko više od Sinfonie), niti je toliko brz i eksplicitan u reprodukciji detalja. Isto tako,

Passu ne može konkurirati niti po lako i kojom tretira zvu nike. Ipak, Sinfonia ima ono nešto radi ega volimo cijevne ure aje, a to je proto nost, muzikalnost i zrak oko instrumenata. Ova je kvaliteta dodatno potencirana bogatim i slojevitim srednjetonskim podru jem te visokotonskim podru jem nesmetanog odjeka i trajanja. Iako audio pam enje zna biti varljivo, moram priznati kako se ne sje am koje od ostalih cijevnih integriraca koje sam imao priliku poslušati, u smislu muzikalnosti, proto nosti i prirodnosti može parirati ovom poja alu. S posebnim zadovoljstvom tako er moram utvrditi kako je Unison napravio bolje poja alo od modela S6, jer ovo potonje, uz približnu snagu, jednostavno nema ovakvu kontrolu, te posljedi no, lako u reprodukcije i muzikalnost.

alu i izlaznim transformatorima. S nekim manjim ili osjetljivijim zvu nicima, tako er relativno lakim teretom, rezultat bi mogao biti i bolji. U svakom slu aju, poja alo preporu am spajati na neutralne kutije, dobro kontroliranog basa. Zbog kvalitete zvuka, Sinfonia tako er zahtijeva i kvalitetan ostatak sustava, kako bi se moglo u potpunosti uživati u zvuku. Za 24.990,00 kuna mislim da pred sobom imamo poja alo koje e svojim odnosom cijene i kvalitete potpuno opravdati o ekivanja ve ine. A kad malo promislim, mislim da Unison Research Sinfonia ima sve preduvjete da postane svojevrsni klasik. Preporu ljivo. Izlazna snaga 27 W po kanalu pri 4/8Ohma

Frekvencijski opseg 20-30000 Hz

ZakljuËak

Ulazna impedancija

Ure aj je testiran u kombinaciji s Magneplanare MG12SE, zvu nicima relativno niske osjetljivosti, ali stabilne impedance od 4 Ohma, što uvelike olakšava posao poja-

47 kOhma

Cijevi 4 x KT88, 2 x ECC82, 2 x ECC83

Potrošnja za

300W

Odnos cijena/zvuk Zvuk Kvaliteta izrade Srednjetonsko podru je

Masa

protiv

Cijena

Potreban oprez pri odabiru zvu nika Restriktivna dinamika pri ve im glasno ama Zagrijavanje

25kg

Dimenzije (ŠxDxV) 400x385x195mm 24.990 kn

INFO Audiocinema Art, Tel. 01/4847 875, www.audiocinema-art.hr

hi-fimedia #66

TEST SHANLING

SCD-T200C STEREO SACD/CD PLAYER

Chinese Rock p i še: G o r d a n G a ž i

SoniËni potencijal je neupitan, no isto tako je neupitna i potreba da se reproduktor isproba u vlastitom sustavu i da se s mnogo strpljenja prie njegovom uklapnju u društvo ostatka komponenti

akon razmjerno uspješnog modela “CD-T 100T” kineska tvrtka Shanling svoju je ionako bogatu liniju proizvoda osnažila s nekoliko iznimno zanimljivih modela digitalnih reproduktora. “SCD-T200C” svojim mogu nostima reprodukcije CD-a i stereo SACD formata, kao i nesvakidašnjim dizajnom i visokim standardima završne obrade, ve na prvi pogled daje naslutiti da se radi o izuzetno zanimljivom reproduktoru koji bez kompleksa cilja na sustave više i visoke klase. Taj dojam postaje sve snažniji svakom fazom upoznavanja, a po inje od samog va enja ure aja iz ambalaže. Priloženi metalni daljinski upravlja svojom težinom i finim osje ajem koji prati pritisak na tipku, kao i priloženi strujni kabel, kvaliteta je neusporediva sa standardnom kod sli nih ure aja. Dodajmo tome i hibridni CD/SACD i jasna je želja proizvo a a da budu eg vlasnika ve inicijalno obraduju sa nekoliko sitnica i na taj na in demonstriraju brigu i naklonost prema kupcu. Doista se ne sje am ure aja koji se mogao pohvaliti s ovakvim paketom opreme. Pogled na sam ure aj provocira još intenzivnije dojmove. Njegov dizajn je moderan, funkcionalan i nadasve atraktivan. “SCD-T200C” nije klasi ni

hi-fimedia #66

lifestyle ure aj, nije niti napadno vizualno ekstrovertiran, a najmanje dosadan ili neatraktivan. Prošla su vremena ružnih ure aja s porukom da su konstruktori sav novac spiskali pune i neatraktivnu kutiju s vrhunskom elektronikom. Ta vrsta komunikacije je definitivno izvan mode. Ure aj za potrebe tehni kog opisa možemo podijeliti na nekoliko osnovnih komponenata. Transportni mehanizam je “top-loading” tipa i koristi “Sony” optiku (KHM234AAA), te servo iste tvrtke. Disk je fiksiran magnetnim clampom i zašti en debelim poklopcem od pleksiglasa. Spuštanjem poklopca ure aj o itava podatke sa diska vrlo solidnom brzinom. Prosje no vrijeme potrebno za o itavanje hibridnog diska iznosilo je manje od deset sekundi, no zanimljivo je primijetiti da bržom izmjenom naslova ure aj ponekad malo pomiješa podatke što rezultira krivim prikazom broja skladbe. Za nadati se da je taj nedostatak ekskluzivitet testnog primjerka. SACD decoding chip je Sony CXD2752, kojem društvo ini Burr-Brown PCM1738 DAC. etiri izuzetno brza operacijska poja ala OPA 627TN zadužena su za strujno-naponsku konverziju, dok je par OPA2604 odgovoran za bas filtraciju i linijski izlaz. Njihove karakterisike izvanredno niskog

šuma, male distorzije i velikog dinami kog potencijala logi an su i vrlo kvalitetan odabir na svojem mjestu. SCD-T200 na stražnjoj plo i uz digitalni koaksijalni, posjeduje i dva analogna izlaza: “Tube” cijevnog ustroja u vidu para 6N3P elektronki i drugi direktni, koji navedeni stupanj zaobilazi. Drugi par 6N3P lampi iskorišen je u pretpoja alu za slušalice. Na taj na in Shanling daje mogu nost vrlo ozbiljnog korištenja kvalitetnih slušalica. Ure aj je opremljen i s preciznim digitalnim potenciometrom (PGA 2311) u ulozi dodatnog proširivanja impozantnih mogu nosti spajanja ure aja. Tako je mogu e potpuno izostaviti razinu pretpoja ala i reproduktor koristiti u sprezi s izlaznim poja alom. Koliko kvaliteta takav sustav objektivno donosi u zvuk vidjeti e se u slušnom testu, no ve a mogu nost spajanja i eksperimentiranja prema karakteristikama ostatka sustava svakako zvu i privla no. Aluminijsko rigidno ku ište, stabilne i atraktivne cilindri ne nožice i etiri kockasta oklopa za transformatore i prigušnice, te maleni i poprili no neinformativan predo nik bez mogu nosti prikaza CD-text informacija finaliziraju sliku o vrsja testiranog ure aja. Dodajmo ovom kratkom opisu i informaciju da su kori-

štene elektroni ke komponente vrhunske audiofilske kvalitete. Nakon uklju ivanja SCD-T200C izgleda još atraktivnije. Kroz prozirni pleksi poklopac probija plavo svjetlo (tri LED diode) koje uz žarenje trioda jednostavno traži da slušatelj priguši rasvjetu u slušaonici i potpuno se koncentrira na ure aj. U tom smislu neshvatljiva je odluka da predo nik nema mogu nost potpunog gašenja, no posebno iritira smještaj plavih dioda u njegovoj blizini što ini ure aj preosvjetljenim i oduzima mu mrvicu šarma i zamišljene decentne atraktivnosti. Popularnost Shanling elektronike, napose digitalnih reproduktora uvjetovala je i stvaranje zajednice koja je iz ure aja željela iscijediti i posljednji atom njihovih mogu nosti. Doista sam se iznenadio mogu nostima i brojem najrazli itijih dorada, tweakova i savjeta koje pružaju amateri entuzijasti, no i vrlo ugledne tvrtke, od nabave zamjenskih tipova cijevi, pa do vrlo ozbiljnih zahvata na krucijalnim dijelovima ure aja.

NaËin testiranja i slušni test Prije nego se uhvatimo detaljnijeg razmatranja soni nih iznena enja koje nam je prilikom testiranja na uvid pružio SCD-T200C, nekoliko napomena za svakog potencijalnog korisnika. Usviravanje

www.hifimedia.hr

TEST

www.hifimedia.hr

ki zahtjevnog materijala, osjetno niža razina šuma, te finija makrodinami ka struktura po cijelom spektru, gotovo da i ne ostavljaju dvojbu oko odabira izlaza na reproduktoru. Cijevni izlaz svoje je adute imao u toplijem, nešto mekšem srednjetonskom spektru i izrazitijem prezensu prilikom slušanja vokala ili solo instrumenata. Viša razina pozadinskog šuma i lagano sputani vrhovi visokotonskog spektra, ipak su u recenzentovom sustavu davali znatnu prednost direktnom izlazu uklju enim u sustav preko pretpoja ala. Dojmovi koji slijede zapisani su u takvoj konfiguraciji. Testirani Shanling je brz, dinami an reproduktor, vrlo preciznog timbra i dopadljivog ritmi nog bas podru ja. Reproduktor ne stvara preširoku sliku i ona dosiže vanjski rub zvu nika, no solidne je dubine i zavidne stabilnosti. Fino oslikan ambijent u izvedbi “Llorando” u solo izvedbi Rebekah Del Rio (Mulholland Drive, Soundtrack, Milan) ubrizgao je u reprodukciju dozu fino e i zorno demonstrirao još nekolko okosnica u zvuku reproduktora. Krucijalna je svakako sposobnost ure aja da vrlo malo utje e na zvuk. Dapa e, ta karakteristika bi mogla postati i glavni moment oko kojeg e se ukusi audiofila znatnije razilaziti. Nema sumnje da e neki njegov

zvuk opisati pomalo tankim, ak i neatraktivnim, dok e drugi biti oduševljeni isto om, timbrom i dinamikom ure aja. Zato ve u ovoj fazi mogu re i da e zadovoljstvo sa zvukom ure aja ponajprije ovisiti o željama, navikama i ostatku sustava s kojim SCD-T200C ima raditi. No, krenimo poslušati i malo detaljnije što ure aj može ponuditi. Po pitanju rock glazbe prvi je izbor pao na jedan od zna ajnijih albuma uop e, nedavno reizdan (Jeff Buckley,Grace, Legacy Edition). Izvanredna dinamika, dubok prostor popunjen glazbenicima i do kraja definiran specifi an vokal i nešto manje raskošano bas podru je karakterizirali su ideju reprodukcije ovog izvanrednog naslova kako ga zamišlja Shanling. Sli na soni na konfiguracija kao kod Grace Jeffa Buckleya, uz znatno pomaknutu prednju frontu zvu ne slike prema sluša u i odli nom separacijom instrumenata, mogla se uti na tako er izvanrednom izdanju rock antologije (Nucleus, Elastic Rock, Vertigo-Repertoire, Repuk 1076). Precizno pozicioniranje instrumenata, njihova jasna separacija, te sposobnost ure aja da odli no definira prostorne odnose i vjerno prenese njihove gabarite ukrašene detaljima i odnosima unutar mnogoslojnih i zahtjevnih glazbenih

djela bivala je sve izrazitija kako su na red dolazila djela klasike. “FIM Super Sounds III , FIM XR24 073” s mnoštvom izvanrednih snimki klasike dokazao je da Shanling voli pritisak velikog orkestra. Zrak oko instrumenata i jasna vizija položaja glazbenika, te savršeno implementiranje ambijenta i isticanje akusti nih specifi nosti prostora skidaju još pokoju dvojbu o segmentu koji je temelj zvuka modela SCDT200C. Pomalo nedostaje koja mrvica topline i bogatijeg fundamenta - posebno kad se radi o kvalitetnim snimkama - što bi zvuku ure aja pridodalo potrebnu dozu slušljivosti i uživanja u glazbi. Kompleksne dionice, kao i starije snimke, (Zabriskie Point,Soundtrack,Warner-Rhino) koje vrlo esto u zvuk sustava unose malo nesklada ili poneko iskakanje iz poželjnih prostornih, odnosno tonskih odnosa, testirani ure aj je reproducirao vrlo uredno i precizno. Nedostajalo je možda malo mase donjih ekstrema i krajnjeg osje aja impozantnosti orkestra, no dinamici, preciznosti i timbru nije bilo niti najmanje zamjerke. Za kraj ovog dijela testiranja odlu io sam se poslušati vokal Madeleine Peyroux (Half the perfect world,Emarcy/Rounder). Mali prate i sastav izvanredno harmoni ki bogatog zvuka,

hi-fimedia #66

ure aja traje poprili no dugo. Iako su se prvi znakovi potpune artikulacije i definiranja pravog zvuka mogli osjetiti nakon 72 sati korištenja “burn-in” diska, zvuk se „slegnuo“ tek nakon ponovljene 48-satne procedure. Nadalje, svako gašenje ure aja uvjetuje ponovni ritual malog usviravanja i grijanja ure aja od barem jedan sat do dostizanja optimuma. Poprili no nezgodna injenica za “brze sluša e” koji žele iskoristiti poneki trenutak slobodnog vremena i uživati u glazbi. Teško se ipak odlu ujem preporu iti korisnicima da SCD-T200C ostave neprekidno pod naponom. Radi se o cijevnom ure aju i - apstrahiraju i nisku cijenu i neupitnu dostupnost korištenih trioda - iz najbanalnijih razloga sigurnosti, ali i disipacije topline ne bi ga se trebalo držati neprestano upaljenog. Posebice ljeti. Ure aj je u prvoj fazi testiranja bio uklju en u pretpoja alo identi nim RCA kabelima preko cijevnog i direktnog izlaza. Uo ene razlike izme u izlaza bile su iznena uju e velike. Posebice se to odnosilo na visokotonski spektar koji je korištenjem direktnog izlaza profitirao u smislu bolje rezolucije, dora enije definicije u ekstremima, jarkije boje, pa ak i bolje povezanosti sa srednjetonskim podru jem. Znatno staloženija reprodukcija dinami -

TEST SHANLING

SCD-T200C STEREO SACD/CD PLAYER

popunio je cijeli spektar toplim, gustim i ugodnim tonovima, a reproduktor je sukladno dosadašnjoj praksi jasno razdvojio svaki instrument i izvukao vokal naprijed, prema mjestu za slušanje, no zadržao ga strogo u okvirima sastava. Zahvaljuju i takvoj projekciji, glas pjeva ice se pretapao s instumentalnom pratnjom, no u isto vrijeme bio je i dovoljno precizno definiran, te lišen kolizije s ostatkom glazbala. Ponukan zanimljivim rezultatima dosadašnjeg dijela propitkivanja zvuka ure aja, a u želji da se detektira i najoptimalniji na in iskorištavanja potencijala reproduktora, odlu io sam iz sustava ukloniti pretpoja alo i ponovno pokušati cijevnu i direktnu konekciju, no ovog puta koriste i samo izlazno poja alo. Ponovno se znatno boljim izborom pokazao direktni izlaz, no zvuk je pokazao i neke dosad manje zamjet-

hi-fimedia #66

ne osobine. Kroz reproduktor je prošetala ista glazba koja je poslužila kao osnova za gore opisane dojmove. Op enito, zvuk je postao puniji i slobodniji. Zamah instrumenta imao je više snage, kontrole, potencijala, a zna ajni pomak mogao se uti i u znatno poboljšanoj mikrodinamici. Zvuk je postao puniji i mnogo ugodniji za slušanje. Cijevni izlaz je opisanim karakteristikama donio i toplije, no manje prozra no i pomalo sladunjavo srednjetonsko podru je. Nedostatak balansiranih analognih izlaza, što znatnije limitira dostizanje maksimalnog potencijala izlaznog poja ala u sustavu, na as me zaustavio u traženju najoptimalnijeg preporu ljivog sustava u kojem ure aj može iskazati maksimum. Korištenjem transformatorskog pretpoja ala (Sowter), dojmovi su bili negdje na sredini onih zabilježenih u suradnji s cijevnim pretpoja iva kim stupnjem, odnosno

direktno spojenim reproduktorom. Na kraju ovog segmenta druženja s ure ajem možemo zaklju iti da je najviše relevantnih audiofilskih kvaliteta pokazao direktno sura uju i s izlaznim poja alom. SACD playback spada u najsnažnije osobine SCD-T200C modela. Po evši od superiorno definiranog i dinami kim amplitudama gotovo intaktnog prostora, preko zavidne koli ine zraka i detalja u visokotonskom podru ju, harmoni kog bogatstva, pa sve do precizno fokusiranog, brzog, no pomalo laganog bas podru ja, svaki detalj u zvuku bio je na svom mjestu. Gotovo da se i ne sje am digitalnog reproduktora koji je takvom lako om i superiornoš u demonstrirao razliku izme u klasi nog “red book” sustava u odnosu na napredniji SACD format. Slušanje Scheherazade u izvedbi Chichago simfonijskog orkestra po dirigentskom palicom Fritza Reinera (Living Stereo) nedvosmisleno je i potvrdilo takvo zapažanje obogativši zvuk dodatnom dozom snage, ataka i dinamike. Pozornica je dodatno proširena, a pozadina gotovo u cijelosti tamna i mirna. Bilo bi ipak nepravedno na ovom mjestu završiti pri u o zvuku Shanling reproduktora, a ne opisati važnije dojmove vezane za soni ne osobine izlaza za slušalice (6,3 mm), ija kvaliteta je gotovo nemjerljiva bilo kojem ugra enom izlazu koji sam ikad imao prigodu upotrebljavati. Sama ideja da se korisniku pruži mogu nost korištenja kvalitetnih slušalica bez investicije u dodano specijalizirano pretpoja alo razlog je za pohvalu. No, prava salva komplimenata može se uputiti njegovim kvalitetama. Bogato, detaljno, muzikalno i s obiljem detalja i strukture zazvu ao je standardni CD (Cheap Trick, Live at Budokan) uz korištenje slušalica srednjeg cijenovnog razreda (GRADO SR80). Audiofili

koji nemaju obi aj ili potrebe koristiti slušalice uz ovaj bi reproduktor mogli po eti mijenjati navike. Doista je šteta ne iskoristiti ovako kvalitetnu mogu nost.

ZakljuËak Shanling SCD-T200C oduševljava izradom, izgledom, mogu nostima spajanja, te univerzalnoš u koja omogu uje reprodukciju standardnih CD-a kao i SACD stereo naslova. Mehanizam nema ništa protiv kopiranih diskova, a nije pretjerano probirljiv i osjetljiv kad su u pitanju oni malo ošte eni ili izgrebani. Zvuk modela SCD-T200C sadrži nisku dobrih osobina, no uz poneku napomenu. Udomiti ure aj opisanih karakteristika zna i i pokušati iskoristiti njegove najbolje karakteristike i pružiti mu mogu nost da iste i definira i iskaže u adekvatnim uvjetima. Po evši od dugog usviravanja, iznimne osjetljivost na spojene kabele (posebno naponske) i oslikavanja svakog negativnog segmenta audio sustava u zvuku, treba imati na umu da testirani ure aj nije “plug and play” tipa. Njegov soni ni potencijal je neupitan, no isto tako je neupitna i potreba da se reproduktor isproba u vlastitom sustavu i da se s mnogo strpljenja pri e njegovom uklapnju u društvo ostatka komponenti. Ponegdje je taj savjet samo fraza, no na ovom mjestu treba ga shvatiti obligatno. Tehni ki podaci: Signal/Šum 118dB Frekvencijski raspon 5Hz-2500Hz Dinami ki raspon 115dB Distorzija manje od 0,002% Potrošnja manje od 70W Dimenzije 430x300x145 mm Masa 12 kg Cijena: 19.990 kn INFO: Sophos Lab Tel. 01/ 3644 805 www.sophoslab.hr

www.hifimedia.hr

TEST

Bowers & Wilkins 805s p i še: J o s i p V r a Ë a r

vjetski poznato ime kada je o kvalitetnim zvu nicima rije , britanski B&W nedavno je i u nas promovirao novu „D“ kolekciju unutar svoje prestižne „800 serije“. Rije je o dijamantnom tweeteru koji se, osim u etiri najve a modela spomenute edicije, ugra uje jedino u „Prestige“ zvu nike, te u smislu tehnoloških unapre enja predstavlja trenutni maksimum ovog proizvo a a. Predmet ovog testa, me utim, je najmanji model serije, ve nekoliko puta unapre ivani model 805, koji u najnovijoj inkarnaciji ipak nema sufiks „D“, ve „S“. Unato tome, zvu nik je dobitnik nekoliko nagrada. Životni put ovog modela mogu e je pratiti još od vremena Matrix, preko Nautilus 805, te posebne „Signature 805“ ina ice (skupocjena izvedba s višeslojnim lakom i cijenom od preko dvadeset i pet tisu a kuna prvo je iterativno unapre enje još od vremena Nautilus 800 edicije). No, 805S serijski je proizvod koji primjenjuje brojna unapre enja koja je razvojni tim tijekom godina iznašao kao rješenja pojedinih evidentiranih fizikalnih problema. Prema tvrdnjama proizvo a a, u trenucima kada su se izme u dizajnera proizvoda i inženjera akustike javljale dvojbe ili nesuglasice, ove su rješavane u korist akusti ara. Stoga ne bi trebalo uditi da je ideja unapre enja višestruko nagra ivane Nautilus serije rezultirala nizom modela koji, unato tome što u ve oj mjeri korespondiraju prethodnima, tehni kim rješenjima danas predstavljaju sam vrhunac B&W game. Model 805S dobitnik je zapažene kralji ine nagrade za tehni ku inovaciju godine 2005.

Opis Dvostazni bas-refleks ustroj zvu nika predvi enog za postavljanje

hi-fimedia #66

na stalke definira za razvojni tim prili no stroge uvjete. Radi se o najmanjem modelu u novoj seriji koja se razinom ugra enih tehni kih rješenja danas nalazi uz bok proslavljenih modela stare serije Nautilus 800, što je ve samo po sebi respektabilan podatak. Uvodni opis daje naslutiti zašto je tome tako: umjesto trenutno dokazano naprednije tehnologije kojom raspolaže, u ovom modelu proizvo a se odlu uje za ugradnju prokušanog visokotonca aluminijske kupole od jednog in a. Umjesto u volumen kabineta, ugra ena je u poseban konusni cilindar na blago kupolasto zakrivljenoj gornjoj strani kabineta, ime se prije svega mehani ki izolira od neželjenih vibracija, te smanjuje difrakciju i vremensko kašnjenje u odnosu na klasi an na in ugradnje. Cijev cilindra dodatno je akusti ki tretirana poroznim vlaknastim materijalom, ime se uvelike smanjuje utjecaj unutarnjih refleksija u komori na rad osjetljive membrane visokotonca, te izbjegavaju fazna izobli enja. Problem difrakcije zvu nih valova na rubovima tako je elegantno riješen, a ovakvim pristupom iznimno je poboljšana i disperzija u okolni prostor u ovom radnom frekventnom opsegu tweetera. Prednosti mehani kog odvajanja visokotonske jedinice u zasebno ku ište brojne su, a smanjen utjecaj neželjenih vibracija na osjetljivo frekvencijsko podru je jedan je od najvažnijih koji valja spomenuti. 805S koristi bas-srednjetonsku jedinicu koja je posebno razvijena s namjerom pove anja frekvencijskog opsega, a dodatni problem u ovom segmentu predstavlja promjena radne impedancije jedinice. O FST (Fixed Suspension Transducer) kevlarskoj srednjotonskoj jedinici poznato je ve

... rijeË je o pravom B&W zvuËniku, s neskrivenim kvalitetama u artikulaciji detalja i primjernom kontrolom u ekstremima. NepomuÊen, Ëist i brz zvuk, neposrednog i neoptereËujuÊeg karaktera, uvijek konzistentno slika zbivanje, te iskreno svjedoËi o glazbi i snimci…

www.hifimedia.hr

TEST

805S se s podjednakim pravom može ponositi odliËnom informativnošÊu i u ekstremima zvuËne slike. ZvuËnik voli i može raditi vrlo glasno

skom pogledu, ak i u ovoj vrlo visokoj klasi zvu nika. Koloracije uslijed pojave rezonancija kabineta tako se mogu zanemariti, bar po tehni kim rješenjima ugra enim u ovaj model. Kabinet je kvalitetno furniran pravim drvom sa svih strana, a donja je strana opremljena posebnom plo om s navojima kojima se omogu uje u vrš ivanje vijcima za namjenski stalak. Kvalitetni terminali omogu uju vrst prihvat kabela, a mogu je biamping. Bas refleks otvor smješten je sprijeda, ime je dodatno olakšan smještaj zvu nika u prostor slušaonice.

Slušni test Konstruktorska rješenja mogu se prepoznati kao pun pogodak ak i kada se ne razmišlja o njima: dovoljno svjedo e slušna iskustva iz prve ruke. S prvim zvucima soundtracka za „Black Hawk Down“ nestaju, naime, sve dvojbe: radi se o pravom B&W zvu niku, s neskrivenim kvalitetama u artikulaciji detalja i primjernom kontrolom u ekstremima. Nepomu en, ist i brz zvuk, neposrednog i neoptere uju eg karaktera, uvijek konzistentno slika zbivanje, te iskreno svjedo i o glazbi i snimci. Za autora ovih redaka ugodno iznena enje svakako predstavlja prirodniji balans nego što je to bio slu aj kod ove klase B&W proizvoda do sada, te proto no srednjetonsko podru je. Do sada se nisam esto susretao s B&W modelima koji bi u prvi mah do arao cjelinu glazbenog zbivanja bez obzira na glasno u, a emu nedvojbeno pomaže tako pitka i komunikativna prezentacija središnjeg dijela zvu ne slike. 805S, me utim, se s podjednakim pravom može ponositi odli nom informativnoš u i u ekstremima zvu ne slike. Zvu nik voli i može raditi vrlo glasno, a opisana mirno a ono je što njihovog vlasnika, bez previše razmišljanja o mogu im posljedicama, upravo mami da ih potjera još malo glasnije. No, zvuk je gotovo savršeno uravnotežen i nema bitne razlike u prezentaciji na velikim i malim glasno ama. Karakter zvuka je iznimno neutralan, ak pomalo atipi no za B&W, isprva blago naginje na tamniju stranu, a mirno a kojom se odra uju kompleksna podru ja snimki klasi ne glazbe u izvedbama orgulja i velikih orkestara (bez zna ajnije dinami ke kompresije) autora teksta povremeno je dovodio u

hi-fimedia #66

www.hifimedia.hr

dosta: B&W kao jedan od prvih proizvo a a zvu nika odlu io za novi materijal još davne 1978. godine, te je do danas iznašao brojna poboljšanja u motoru jedinica, kontroli progiba i smanjenju neželjenih istitravanja. Upotreba Balanced Drive rješenja u ovom je segmentu donijela bitna poboljšanja: reducirana intermodulacijska i fazna izobli enja, te poboljšana detaljnost i frekvencijski odziv njegove su glavne prednosti. Bassrednjotonska jedinica optimirana je prema zahtjevu najniže mogu e razine nelinearnih izobli enja, te koristi posebno konstruiran magnetni dio motora. Obzirom na uži frekvencijski opseg, srednjotonska jedinica postavljala bi relativno jednostavniji fizikalni problem pred inženjere, nego kada se radi o kombiniranom bas-srednjotoncu proširenog radnog frekvencijskog opsega i duljeg hoda. Upravo ovim specifi nostima koje se javljaju u konkretnoj 2-staznoj konstrukciji razvojni je tim nastojao dosko iti. Umjesto faznog nastavka u sredini kevlarske membrane nalazi se konusni „dust cap“, iza kojega se skriva motor. Skretnica je uistinu minimalisti ka sa 6dB po oktavi, a koristi svega po jedan kondenzator i otpornik za prilagodbu relativne razine odziva visokotonca. Korištene su vrlo kvalitetne njema ke Mundorf komponente. U itavom dizajnu ipak je kabinet ono što djeluje kao najvjerojatniji „selling point“ za ovaj model. Pomalo neo ekivano, samo je prednja plo a izvedena u mediapanu, dok se u slu aju zaobljenih bo nih stranica koje se straga kontinuirano oblikuju u neprekinutu valjkastu površinu radi o višeslojnom laminatu posebne tehnologije spajanja i oblikovanja. Izostavljanjem dvaju lijepljenih spojeva pove ana je krutost kabineta, ime se smanjuje mogu nost pojave rezonancija. Tako je horizontalni presjek kabineta nepotpuna elipsa, a jedine dvije ravne plohe predstavljaju baza zvu nika i prednja plo a. Kabinet proizvo a dodatno tretira primjenom patentiranog sustava „Matrix“ sa astih u vrš enja iznutra, o emu je ve bilo govora u ranijim prikazima B&W zvu nika u ovom asopisu. Osim što su opisanim dizajnom kabineta izbjegnute paralelne stranice, on je iznimno akusti ki inertan, te postavlja nove standarde u funkcionalnom, tehni kom, te estet-

TEST niti je ograni en materijalom, žanrovski, niti druk ije.

ZakljuËak

ozbiljna iskušenja kada se radi o zdravim odnosima sa susjedima u zgradi. Op a mjesta u valorizaciji impresija po slušnom testu ovdje se mogu sažeti u nekoliko osnovnih: do arana reprodukcija akusti kog prostora stabilna je bez obzira na dinamiku i glasno u, bez zamjetnih nekoherentnosti ili neo ekivanih ispada. Odnos detalja prirodno prati ukupnost glazbenog zbivanja i ne narušava ga. Separacija pojedinih instrumenata uredna je, njihovo tijelo do arano uvjerljivo, a prostor u dubinu i visinu usporediv je s prostornom eksplikacijom zvu nika ve e cjenovne klase. Zvu nik neupadljivo postavlja rubove zvu ne pozornice u odnosu na dubinsku perspektivu - ona vjerno odgovara snimci, a nije tek „minuciozno izra ena maketa minijature“, kako ponekad znadu sugerirati monitorski zvu nici usporedive razine preciznosti. Uz takvu preciznost, uvjerljiva reprodukcija odjeka u životnom putu jednog tona, te posebno o uvan odnos osnovnog tona i njegovih harmonika bez obzira na vremenski trenutak u tom putu, ine klju ne zna ajke kojima se zvu nik može pohvaliti. Reprodukcija vokala, možda op e mjesto gdje se nekada modelima B&W zvu nika ove klase i mogla prigovoriti tvrdo a ili distanciranost, u ovom slu aju nema

hi-fimedia #66

zamjerki, pa 805S, ovdje dobiva vrlo dobre ocjene. Reprodukcija bas podru ja primjerena je, te za razliku od drugih rješenja koja koriste kevlarske jedinice, nije odve malog volumena pri ataku, a zadržava iznimnu artikulaciju u tom dijelu. No, s pokojim e materijalom bas podru je ipak tražiti malo ve e glasno e za o uvanje proporcija, a glavni uzrok tome je odluka o pomaku reza basrefleksa s 42 na 50 Hz u odnosu na stariji 805 (što ina e vrlo blagotvorno djeluje na ve spomenutu kvalitetu srednjetonskog podru ja, te dodatno olakšava smještaj zvu nika u prostoru). Usporedo s ovim, gornji dio slike ne postaje prominentan, ve se njegova prirodna dinamika odli no uskla uje s ostatkom slike. Povezanost srednjeg dijela s ekstremima zvu ne slike karakteristika je kojoj, uz sve pokušaje pronalaženja zamjerki (eventualno objašnjivih relativno visoko postavljenom reznom frekvencijom), tijekom testnog perioda nije se dalo slušno potvrditi ni najmanjih indicija takvog ponašanja. 805S uspijeva u ne emu s ime se do sada nisam imao prilike eš e susretati: pomiruje detaljnost, prezentnost i prirodnu, neoptere enu prezentaciju, a da pritom ne zvu i mehani ki, harmonijski isprano, niti dinami ki mrtvo, nezanimljivo ili beživotno,

Zna ajnijih koloracija dakle nema, svi alo se to nekom ili ne, pa mislim da je unato toj injenici, karakter zvuka nedvojbeno svjedo io da se ne radi o studijskom monitoru. Naime, uz visoku preciznost, odli na reprodukcija prostora i pravilan smještaj izvo a a u njemu, te prirodna dinamika presudila je da zvu nik bez imalo grižnje proglasim iznimno to nim, no bar jednako toliko muzikalnim. Radi mjernih karakteristika zvu nik ne predstavlja odve težak teret za poja alo, no kvaliteta zvuka svakako e biti na dobitku uz pažlji-

vo odabrane prate e komponente sustava. Bez obzira na sve, zvu nik je u poznatom sustavu pokazivao sve odlike snimke, bile one eufoni ne, ili nešto manje takve. Možemo re i da se radi o vrlo kvalitetnom proizvodu odli nog zvuka, te gotovo zanemarivog vlastitog karaktera. Zvu nik je to koji, uz zadovoljene uvjete na kvalitetu prate e elektronike u ciljanom sustavu, daje iznimno puno. Tehni ki podaci 805S

Opis 2-stazna bas-refleks konstrukcija

Dimenzije 418 x 238 x 351 mm /v x š x d/

Masa 9.5 kg

Korišteni sustav Zvu nici Beta Systems Audio C2 Proac Response 1SC

Frekvencijski odziv 49Hz - 22kHz ±3dB (na mjernoj osi)

Frekvencijski raspon

Amplifikacija

-6dB na 42Hz i 50kHz

Pass X-150.5 poja alo snage E.A.R. 864B pretpoja alo

88dB spl (2.83V, 1m)

Digitalni izvori

Impedanca

Accuphase DP-67 cd player Pioneer DV-585A DVD/SACD player

nominalno 8Ω (minimalno 3.7Ω)

Analogni izvor

Zvu ni ke jedinice

VPI Aries / JMW Memorial 10.5 / Kuzma KC-REF kombinacija Magnan Signature

ø165mm Kevlar (bas/srednjetonac) ø25mm metalna kupola (tweeter)

Interkonekcijski

Susretna frekvencija

Nordost Quattrofil, Kimber Select KS-1111, WireWorld Eclipse V, VPI phono, Discovery Essence i Plus Four

4 kHz

Kablovi zvu ni ki

Naponski Shunyata King Cobra, Audience Au24 Power, L.A.T. Intl. AC-2, Eichmann Power Express; STRAAD Condicio Reference 3.8 naponski filtar

Osjetljivost

Preporu ena snaga 50W - 120W (8Ω)

Harm. Izobli enja 2. i 3. reda (ref. 90dB, 1m) <1% 100Hz-22kHz <0.5% 150Hz-20kHz

Cijena 18.750 kn Sonus-Art 01 4813025 www.sonus-art.com

www.hifimedia.hr

TEST GRADO RS-1 I GS-1000

Dva modela, dva ugoaja, jedan vrhunski zvuk Razliku je najlakše opisati kao razliku u doživljaju mini monitora kojeg slušate u maloj sobi, s male udaljenosti i istog zvuËnika koji sada sjedi u veÊoj kutiji, smješten u veÊu sobu i vaša fotelja za slušanje je odgovarajuÊe odmaknuta. Sa RS-1 ste u snimci, a sa GS 1000 ste u dvorani

hi-fimedia #66

p i še: Z o r a n R a d e n k o v i Ê

ada sam u djetinjstvu došao do doba prvih "uradi sam" projekata, slušalice su bile me u prvima na redu. Bilo je to i prvo iskustvo sa slaganjem ne ega što nije stizalo kao komplet u kutiji, ve je zahtijevalo sakupljanje dijelova iz raznih izvora. Tako su telefonski ulošci za pretvaranje signala iz žice u zvuk bili najkompliciraniji dio poduhvata, jer su zahtijevali nov i e posve nedohvatljive dje aku s budžetom dostatnim za pecivo i lizalicu. Na sre u, roditelji su pokazali razumijevanja, kako za to, tako i za nabavljanje ku išta u kojem e isti ulošci biti smješteni. Tu su ulogu imale plasti ne kutijice u kojima se isporu ivala traka za pisa e mašine. Nešto žice, traka raznih, malo bušenja i lemljenja, konektor i moje prve sušalice su

svirale. Pamtim da me prvi susret sa zvukom koji su proizvodile nije baš oduševio i teško bi bilo re i da je entuzijazam uložen u taj projekt bio u cijelosti nagra en. Uz to, finalni uradak nije bio ni osobito udoban za dulje držanje na glavi, ali ono najvažnije je ostvareno. Mogao sam slušati glazbu odvojen od vanjskog svijeta i znao sam da nikoga ne smetam. Nije prošlo puno vode Savom i roditelji su mi kupili prve prave slušalice. Velike i udobne, s nevjerojatnim basom i s mogu noš u postizanja glasno a koje su mi do tada bile sasvim nezamislive. Te Pioneer slušalice su bile mekane na dodir, krasno napravljene, ulijevale su povjerenje, ali zvuk opet nije nije bio sukladan o ekivanjima. To me, na sre u, nije sprije ilo da u toliko glazbe uživam, te se moj odnos

www.hifimedia.hr

TEST prema ideji slušalica nije promijedaleko od savršenog, u našem nio. Potraga za boljim zvukom je sje anju postaje upravo takvo. bila kretanje krivudavim puteljkom, Moj donedavni audiofilski život sa dok jednoga dana nisam uo prve slušalicama i nije bio osobito vriprave elektrostatske slušalice. jedan bilježenja. Tamo gdje su mi Koss ESP 9 me oborio s nogu, jer trebale u profesionalne svrhe, cijetu brzinu i lako u nikad prije nisam nio sam zatvorene, udobne i gla uo. I nisam bio jedini koji je ostao sne slušalice. Kako se ve stanobez zraka pri prvom susretu s tim vito vrijeme ne bavim zvukom kao magi nim, minijaprofesijom, moje turnim elektrosta"studijske" Grado produkcija, zadnje ticima. ESP 9 su Audio Technica bile vraški skupe, slušalice odspavale zakljuËno sa RS 1, su više nego jedan ali definitvno su vrijedile traženih dugi zimski san. novaca. Naravno, nudi brz i precizan I vjerojatno bi to i dok su radile, dok ostalo tako da mi vam nije iscurio gel pojava juniora nije zvuk koji vas vodi koji je omogu anametnula posve vao da vam školjka druga iji dnevni, a i ravno na mikrofon. no ni raspored. slušalice udobno sjedne, dok je Slušalice su postafamozni "Energizer" Kao da ste gore na le potreba. Kako je bio ispravan... ono što sam izvukao Sve nakon toga iz dobro posprepozornici više nije moglo mljenih kutija zvuponoviti tu sen alo, najblaže re ezaciju pa tako i prvi susret sa no, tužno, nije mi preostalo drugo Staxovim elektrostatskim slušaslinego u potragu. Senheisser, AKG cama nije bio nikakva senzacija. ili Grado? Nakon kra e potrage i Famozno izgledaju i i silno hvaljeni ponavljanja gradiva da sve slušaJecklin Float krasno je svirao ali to lice ne sviraju sa svim poja alima više nisu bile slušalice ve nešto za slušalice, da sva poja ala za izme u zvu nika i slušalica i tako slušalice ne sviraju sa svim pretdalje. Ideja je ostala, slušalice trepoja alima, ili da skratim: ne ide baju biti prakti ne za upotrebu i sve sa svime ma koliko dobro bilo, dobro svirati. odluka je pala - Grado RS 1. Kao i u drugim stvarima u životu, kada prvi puta nešto doživimo Grado RS-1 kao ugodnu senzaciju, teško je Zašto baš Grado? Pa vjerojatto nadmašiti, te usprkos faktoru no i zato što me protoka vremena i zabonajviše podrava koji nužno sje aju nastupa, nešto na moj što je vjerodavjatno bilo galaksijama

reda u dvorani ve ste gore, na pozornici, a u studiju to no na mikrofonu. Vjerojatno ne samo zbog blizine membrane i malene školjke, ve i zbog odabira materijala i uga anja zvuka pomo u oblika, veli ine i pozicije drvenih dodataka, ove slušalice omogu avaju direktnu komunikaciju s izvo a ima. Pa ako ste tako blizu, nije vjerojatno da e baš puno ostati za ambijentalni doživljaj i tako e RS 1 bilježiti pristojnu definiciju prostora, ali nikad niti blizu uvažene konkurencije. Ako je to cijena koju treba platiti - pristajem. Slušalice koje su brze i okretne gotovo kao davno nesviraju i Koss ESP 9, za mene, imaju prednost. Poznato je da su vlasnici Quad elektrostatika posebno osjetljivi po pitanju brzine i koherentnosti. Kao i Quad-ovi elektrostatici i RS-1 nisu naživahniji kona ni elektroakusti ki pretvara , te im osim pravog, donjeg basa nedostaje i nešto dinami kog udara. No, zato je tu sposobnost iš itavanja pianissimo sadržaja i upravo to je ono što e najbolji Grado odvojiti od konkurencije koja ovdje teško vu e noge dok naš pulen i dalje hitro juri. Ne samo što se jasnije uje što se zbiva na malim glasno ama, ve ta mjera mikrodinamike i reprodukcije harmoni ke strukture, zna i i lakše prepoznavanje cjelokupnog sadržaja. Kako i skromne upute kažu, ove slušalice

hi-fimedia #66

www.hifimedia.hr

našnji dje iji uradak. Istina je da su najbolji Senheisser-i i AKG-i udobniji, izgledaju kao da su izašli iz NASA laboratorija i obe avaju najbolje od najboljeg što današnja tehnologija nudi, ali injenica da upitno udobne, "drvene" RS-1 izgledom ne ostavljaju traga sumnji da su rezultat rada nekog pasioniranog audiofila koji je uvjeren da e vam prodati sadržaj bez obzira na pakiranje. Ovo s pakiranjem možete i doslovno shvatiti, budu i skupi Grado RS 1 stiže u kutiji koje se ne bi posramila niti jedna bolja picerija. Možda je tajna privla nosti Grado pristupa i u tome što ovakav proizvod ima jednu mjeru "osobnosti" koja nosi poruku - ovo je vaš osobni primjerak slušalica koje su napravili ljubitelji glazbe baš za vas. Može vam se svi ati ili ne, može vam izgledati pretenciozno, ali sigurno ima nešto i u toj pri i. No pravi razlog za odabir baš ovih slušalica nije njihov jedinstveni izgled, ve zvuk. A zvuk je ono što ljubitelje slušalica dijeli u dva velika tabora. Gradoljupci i poklonici Senheisser/AKG udruge ine dvije grupacije koje se sigurno ne e složiti oko temeljnog pitanja, a to je kako slušalice trebaju zvu ati. Grado produkcija, zaklju no sa RS 1, nudi brz i precizan zvuk koji vas vodi ravno na mikrofon. Sve što se zbiva na snimci ne pratite iz nekog

TEST GRADO RS-1 I GS-1000 ne zahtjevaju velike glasno e da bi ste uživali. To no. Vrijedi uvati svoj sluh.

Grado RA-1 Traže i nove slušalice bio sam u prilici uti kako i najbolje mogu zvu ati vrlo prosje no ili loše ako poja alo na koje su priklju ene nije ono što dane slušalice traže. A tu, dok ne odete u cijenovne stratosfere, tek vrijedi pravilo da ne ide sve sa svime. Osim što su neke visoko, a neke nisko impedantne, slušalice se razlikuju i u nizu drugih elemenata koji ih ine kompatibilnima s odre enim poja alima. Ostaje vam da eksperimentirate, ili da, kao u Grado slu aju, idete na sigurnu opciju i držite se "ku nog zvuka". Grado RA-1 jedan je od ure aja koji pokazuje kako se s minijaturnom koli inom dijelova može sti i do odli nog rezultata. Najskuplji dio poja ala je, naravno, krasno drveno ku ište. Elektronika je u najboljoj tradiciji LAB 47 proizvoda - skoro pa ništa. ak je i potenciometar obi an ugljeni. Pamtim da sam još u prošlom stolje u itao kako Grado familija zastupa tezu kako je baš takav potenciometar soni no nedohvatljiv. Sre a da i cijena nije takva pa se RA 1 gotovo svim Grado vlasnicima može preporu iti bez zadrške. I nemojte se uzbu ivati što za tražene novce dobijate elektroniku koja svojom kompleksnoš u zadovoljava edukativne potrebe starijih od 12 godina. Naprava svira, a koli inom dijelova još uvijek nadmašuje, na primjer, Shunyata Hydra 6 mrežni filter, koji, nakon što ste postali sretni vlasnik ne treba otvarati iz zdravstvenih razloga. Sigurno je da vas pogled na unutrašnjost ovog ure aja ne e ostaviti bez zraka, budu i ga u Hydra 6 ima u obilju. No, kao i u nekim drugim slu ajevima i Hydra 6 svira, pa što god bilo ili ne bilo u njoj. Jedna od prednosti re enog poja ala za slušalice je i injenica da u europskoj izvedbi postoji samo s baterijskim napajanjem. To zna i da nemate problema sa strujom, a povrh svega sasvim sigurno ne ete pasti u napast isprobavati skupe i preskupe mrežne kabele i neumitno do i do tužnog zaklju ka kako i na to treba trošiti novce. Možete samo eksperimentirati s razli itim proizvo a ima baterija, pa ako netko ustanovi kakvu zanimljivu razliku, molim da mi javi. Zvu no, s odgovaraju im izvorom signala, RA-1 pokazuju Grado umije e reprodukcije. To no, ali ne sterilno, muzikalno s gomilom detalja i proto no.

hi-fimedia #66

sam na RS 1 pove ao spužve, Jedan od razloga zašto sam se udaljio membrane od bubnji a odlu io baš za RS 1, a ne za RS 2 te posljedi no s mikrofona sišao ili što drugo je i jednostavna potreu tre i red. U isti tre i red su ba da se ne izlažem bespotrebno otišli i detalji, brzina, harmonici... vje nom pitanju „a kako sviraZaklju ak? Bio sam uvjeren da se ju one najbolje?“. Budžet je bio Grado netjak ipak odlu io pridružidobro gabaritiran i sve je, kao u ti velikoj naplavini proizvo a a koji pravom High End-u, vodilo Happy bjesomu no recikliraju jednu te End-u. Našao sam slušalice koje istu ideju te lijepo žive zahvaljuju i sam želio i pridružio im poja alo neupitnim mo ima suvremenog koje je napravljeno baš za njih. marketinga. Sre a da nisam baš Mogu se mirno prepustiti uživanju pri ao okolo o svojim prvim impreu glazbi i na fatalno „a nema nešto sijama, jer bih poslije morao tražiti bolje?“, samo nezainteresirano ispravke krivih navoda. odmahnuti rukom. GS 1000 su, nakon nekog vremena E, pa ne e i i! U High End-u nema prosvirale. I to tako da sam mislio spavanja i lažnog uvjerenja da je da su moje, najbolje na svijetu, RS evolucija zaustavljena. Poduzetni 1 neispravne! udo da mi se na Grado netjak se odlu io napraviti poja alu za slušalice nešto još bolje! Zar nije raspao koneksmo i sumnjali da GS 1000 ima gušÊu tor od silnog uklju e biti bolje i sku ivanja i isklju ivanja plje? Da li ste ikada i slojevitiju sredinu, jednih pa drugih. vidjeli novi proizvod Iako nisam pristalica koji nije širio horizonte, pisao dobro pruža više informacije jednominutnih A/B testova i iako sam zašiljenim i valjano u tintu umo enim vjernijom reprodukci- imao pustog vremena, ovo je bilo toliko guš jim perom jom harmoniËke zanimljivo da nisam nova poglavlja u mogao odoliti. A što povijesti HiFi-a, strukture sam uo? Razliku je mijenjao sve što najlakše opisati kao smo dosada znali razliku u doživljaju mini monitora i tome sli no? Uz dužno poštovakojeg slušate u maloj sobi, s male nje prema Grado familiji, ali emu udaljenosti i istog zvu nika koji sada sad ovo? Sumnjate li da sam sjedi u ve oj kutiji, smješten u ve u bio više nego podozriv kada sam sobu i vaša fotelja za slušanje je kona no dobio u ruke novi Grado odgovaraju e odmaknuta. Sa RSStatement uradak? 1 ste u snimci, a sa GS 1000 ste u dvorani. Ono što je fascinantno, Grado GS-1000 jeste injenica da je korištenjem Što je dakle novi proizvod, nazvan iste jedinice, samo preoblikovanjem Grado GS 1000? To su slušaku išta, iz prakti ki istog materijala lice koje e vam sigurno osvjeizvu eno više. GS 1000 ide dublje žiti dan. Ako ste loše volje i ini i više, ima guš u i slojevitiju srevam se da se više ni emu ne ete dinu, pruža više informacije tako smijati, samo stavite GS 1000 što vjernije i kompleksnije reprona glavu i ravno pred ogledalo. ducira harmoni ku strukturu. Bas Izuzetno uspješan dizajn s kojim ne samo što je dublji ve je jasnije svatko, bez obzira na veli inu i strukturiran, sredina i visoki s još ostale karakteristike glave, izgleda ve om ležernoš u prenose vrhove dovoljno blesavo da izmami osmitranzijenata. Ne samo što ste sjeli jeh. Osim toga osmjeha, osmiu dvoranu, ve je i njena akustijeh ugode vam tako er slijedi. ka bolja. Nisam „sluša “ uvodne Ove slušalice su stvarno udobne. brazde na vinilu, ali pažnju odmah Rekao bih da su to možda najuprivla i razlika u kvaliteti plastike i dobnije koje sam ikada imao na otisku. Ono što je prisutno na RS-1, glavi da sam barem dio života kod GS-1000 je bjelodano. Lako a proveo isprobavaju i sve slušalice kojom nove slušalice stvaraju iluziju ovoga svijeta. Kako tome nije bilo prostora i smještaju izvo a e pokatako, na što se ne žalim, ostaje mi zuje koliko je Grado uspio u nakani da potvrdim kako ovo jesu najuda zadrži izvrsnu brzinu modela dobnije slušalice koje sam imao RS-1 i ugradi je u ve i i bogatiji zvuk na glavi. Pišemo prvi plus. novog modela. A zvuk? To je pri a za sebe. I Zanimljivo je da John Grado ne slušalice se usviravaju, kao i sve mistificira i ne pri a o ezoteri nim drugo. Prvih pedeset sati zvuk znanjima i onostranim sposobnoje bio Grado, ali to no kao da

stima, ve otvoreno kaže da je do novih slušalica stigao sistemom pokušaja i pogreške. Neki bi rekli igrao se. Nije tu bilo R&D ekipe koja je utrošila tisu e radnih sati, napravila gomile kompjutorskih simulacija, ra unala danju i no u, ve samo jedan nadareni konstruktor koji ima jasnu ideju kakav zvuk želi. I zato, ako ste ljubitelj takvog vi enja dobre reprodukcije, John Grado vas stavlja pred veliku dilemu. Nove slušalice jesu bolje, ali to više nije onaj direktni zvuk koji vas neposredno uvodi u maticu glazbenog zbivanja. Nakon tri mjeseca provedena u slušanju i preslušavanju oba modela mogu potvrditi kako sam još nisam donio odluku za što se kona no odlu iti. Ovisno od glazbenog materijala, snimke, vjerojatno i raspoloženja, RS-1 e svojom sposobnoš u neposredovane komunikacije sa zbivanjem imati prednost nad nešto analiti nijim, širim i bogatijim, ali ne toliko angažiranim zvukom GS-1000. Svaki puta kada sam pomislio da mi je kona no jasno što valja odabrati, zadnja provjera bi opet pokazala kako odlu iti nije jednostavno. Uz to, poja alo RA-1 je odli an partner za RS-1 i s tom kombinacijom nikada nisam imao osje aj kako nedostaje kontrole ili snage. Sa GS-1000, koje u odnosu na RS-1 stvarno zvu e kako da ste prešli na ve e zvu nike u ve oj sobi, pa potenciometar za glasno u morate okrenuti više udesno, isto poja alo e povremeno ostati bez daha, te e vas tre i red dvorane uza sav komfor i bogatstvo doživaljaja stajati kojeg decibela prikladnog za cjeloviti doživljaj. Uz to, slušalice koje idu dublje traže partnera da taj bas zgrabi malo odlu nije i pokaže da se ne ide samo dublje i slojevitije, ve i s primjerenom dozom vrstine. Ako su to nedostaci s kojima ne želite živjeti, morate u potragu za boljim, a to može biti vrlo zanimljivo iskustvo. Zato e i zaklju ak biti: ako ste ljubitelj Grado zvuka i tražite dinami ke High End slušalice, pažljivo poslušajte i jedan i drugi model. Grado RS-1 i GS-1000 to zaslužuju. Cijena GS 1000 6.700 kn RS 1 4.670 kn Info Audio Centar 01 2334 764 www.audiocentar.hr

www.hifimedia.hr

TEST 4 CD PLAYERA U KLASI DO TRI TISUCE KUNA

Pioneer se vratio, Cambridge audio potvrdio kvalitetu Iako u pogledu reprodukcije CD zapisa Pioneer ni u Ëemu ne briljira, dovoljno je uravnotežen u cjelokupnom dojmu koji ostavlja. Najkompletniji je player na testu, uz neosporni bonus - moguÊnost reprodukcije SACD diskova p i še: N e v e n K o s

koliko ste dosad išli linijom manjeg otpora i diskove slušali na DVD playeru, možda je vrijeme da razmislite o nabavi pristupa nog CD playera jer e nesumnjivo u mogu nostima glazbene reprodukcije “nadsvirati” DVD sli ne, ali i nešto više cijene. Tehnologija je otišla naprijed, a jeftini playeri definitivno zvu e bolje nego ikad. Ugra uju se novi i sve bolji D/A pretvara i, proizvo a i dodatnu pažnju posve uju i elektroni koj i mehani koj izvedbi ure aja, poboljšavaju se napajanja, aktivni i pasivni dijelovi. Kupci u nižim kategorijama postaju sve razmaženiji i zahtjevniji. U prilog tvrdnji da razvoj CD reproduktora nipošto nije pri svome kraju, imamo dokaz pred sobom. Prikupili smo etiri ure aja u klasi 2.500-3.000 kuna, sve redom poznata i zvu na imena u ovoj klasi digitalne reprodukcije. Posebno raduje injenica da se me u njima nalazi povratnik u svijet dvokanalne reprodukcije s digitalnih medija - Pioneer. U ovom segmentu povratak velike tvrtke kao što je Pioneer koja bez sustavnog pra enja tržišta i trendova ne ulazi u nove i neizvjesne projekte, ima zna enje koje prelazi važnost jednog CD playera. U ratu digitalnih formata, oslobo en je prostor za povratak kvalitetnih dvokanalnih ure aja. Ne treba odbaciti pretpostavku da je povratak Pioneera najava

hi-fimedia #66

trenda kojega e slijediti i drugi proizvo a i.

Cambridge Audio Azur C540 V2 Cambridge audio Azur C540 V2, kao što i oznaka V2 govori, druga je inkarnacija dosta uspješnog modela C540. Cambridge Audio doživljava svojevrsni preporod. U posljednje vrijeme dobro im ide, a i stalno izbacuju nove modele. Tako se ovoga trenutka u katalogu nalazi ak pet modela CD playera i jedan glazbeni server. Nedavno je ponuda oboga ena i modelom 840C, perjanicom serije, sukusom znanja i mogu nosti tvrtke. Model u ovom usporednom testu dolazi iz donjeg dijela ponude. Verzija V2 unaprije ena je u odnosu na “original” ugradnjom najnovije generacije dosta cijenjenog D/A pretvara a Wolfson - tip WM8740. Rije je o 24-bit/192kHz DAC-u, koji je svoje mjesto našao i u skupljim modelima 640C i 740C. Kako navodi proizvo a , glavno obilježje ovog DAC-a je detaljnost i prirodnost reprodukcije, o emu više u slušnom testu. Napajanju je tako er posve ena dužna pažnja, a kao temelj je upotrijebljen snažan toroidalni transformator. Transportni mehanizam, pripadaju i servo i obrada podataka (pod nazivom Custom Cambridge Audio), izra eni su u ku i i brinu se za precizno itanje diska. Rezultiraju vrlo niskim jitterom, prema specifikacijama razine, niže od vrlo respektabilnih

260ps. Cijeli sklop, dakle transportni mehanizam i prate a elektronika, smješteni su u, za ovu klasu, iznimno kvalitetno i akusti ki dobro prigušeno i umrtvljeno ku ište. Sve djeluje vrlo vrsto i dobro prigušeno te nesumnjivo pridonosi kona nom rezultatu u pogledu zvuka. Neobi na je i prisutnost relativno debele prednje aluminijske plo e, što daje dojam kao da ure aj dolazi iz nekoliko klasa više. Ostali playeri na testu, osim možda Pioneera, ne mogu uhvatiti korak s Cambridgeom u pogledu kvalitete izvedbe i vizualnog dojma koji ure aj ostavlja na korisnika. Ovdje je Cambridge napravio odli an posao i ostatak ekipe može mu gledati u le a. A le a 540C V2 sadrže samo najosnovnije izlazne terminale (RCA), dva digitalna izlaza (opti ki i koaksijalni) i Control Bus za lakše povezivanje sustava u ku nim instalacijama s posebnim zahtjevima. Ono što je za posebnu pohvalu jest prisutnost euro mrežnog konektora, s tri pina. To zna i da je mogu e eksperimentirati s mrežnim kabelima, a sve pozitivne osobine korištenja kvalitetnog mrežnog kabela pokazao je slušni test. Kvalitetan, a opet ne preskup mrežni kabel, zna ajno može unaprijediti zvuk ovog playera. Na prednju plo u ne treba trošiti previše rije i. Samo najnužnije kontrole osnovnih funkcija i veliki, itljiv i pregledan displej, osobno najbolji me u testiranim playerima,

www.hifimedia.hr

TEST kojega je, po želji mogu e i ugasiti. Ladica se kre e relativno brzo, i ne baš tiho. Iz klase ovog playera iska e i daljinski upravlja pod nazivom Azur Navigator, koji miriše na klasu više. Predvi en je i za korištenje s CA poja alima. Ostali playeri oslanjaju se na relativno neugledne “plasti njake”. Iako je funkcionalnost ure aja besprijekorna, ne mogu ne spomenuti glasno i iritantno pucketanje iz zvu nika prilikom direktnog pristupa glazbenom materijalu na CD-u. Šteta za ovako dobro posložen ure aj.

Zvuk Najvišu cijenu me u testiranim playerima 540C V2 opravdava ve u prvim minutama slušanja. Naime, stabilnim i vrlo dubokim prostorom, ovaj player zadaje dosta glavobolje ostalima na testu. Zvu na slika je prirodnog timbra, vrlo široka i stabilna, a ako snimka dopušta, i duboka. Posebno dobro je reproducirano visokotonsko podru je, koje svojom nenametljivoš u i prirodnoš u pruža naznake kako se radi o iznimno dobro osmišljenom reproduktoru. Nažalost, dobre vijesti se ne nastavljaju i u bas podru ju. Bas nema potrebnu težinu i odsviran je previše lako, gotovo ovlaš. Zato player zvu i dosta lepršavo i otvoreno, a ukoliko vam je reprodukcija basa vrlo bitna i zahtijevate težinu, atak i dubinu u basu, kod CA je ne ete prona i. Pozitivno: 540C V2 odli no reagira na promjenu mrežnog kabela i korištenje antirezonantnih podložaka - sve pozitivne osobine korištenjem ovih dodataka još su naglašenije i ure aj svira barem klasu bolje, posebice u rekreaciji prostora. Pitanje je potrošiti tisu u kuna na skuplji/bolji player ili na mrežni kabel i podloške? Dilema koja ostaje u zraku. Kona na ocjena: player vrlo civiliziranog i ugodnog zvuka, s odli nim visokotonskim podru jem i reprodukcijom portora, ali ipak sa slabašnim basom.

HARMAN KARDON HD970 Harman je ogromna korporacija osnovana još 1953. godine. Harman Kardon danas je samo

tipkama, što e sigurno olakšati njegovo korištenje. Samo ku ište u prosjeku je klase i nema kvaliteta kojima bi se posebno isticalo.

Zvuk HD970 dobio je EISA nagradu kao najbolji audio player za 20052006. godinu. Kada ovome i Harmanu suprotstavite modernije playere, novijeg datuma ro enja, vidljivo je kako kod dvokanalne CD reprodukcije tehnologija brzo napreduje. Pored ostatka ekipe na testu, Harman je pokazao kako ipak teško drži korak s konkurencijom. HD970 jednostavno nema eksplozivnost i transparentnost Cambridge Audia, ili uvjerljivost i težinu modernog Pioneera. Timbralno tako er nije uvjerljiv kao konkurencija, a i dimenzije zvu ne pozornice ne pokazuju takvu dubinu. Zato zvu na slika ima dobru visinsku dimenziju. U direktnoj usporedbi s novijim playerima primjetan je i mali nedostatak u detaljnosti i transparenciji, ali i u dinamici koju zahtijevaju neke od snimki. S druge strane, odre eni osje aj vrsto e u zvuku daje naslutiti zašto je HD970 svojevremeno bio tako cijenjen. No, vremena se mijenjaju, i to brzo, i Harman bi trebao razmisliti o osuvremenjivanju svoje perjanice me u playerima.

NAD 525BEE Na temeljima sagra enim od NAD playera u prošlosti, a posebice uspješnim modelom 521BEE, izrastao je novi model: 525BEE. Prema porukama iz tvrtke, nije bilo potrebe radikalno mijenjati superuspješni temelj udaren s modelom 521BEE, ve se prišlo manjim, ali zna ajnim izmjenama i dopunama. Koliki je opseg ovih promjena, govori i podatak kako se najviše napravilo u pogledu zaštite okoline - 525BEE potpuno je lišen dijelova koji u sebi sadrže olovo te time pazi na okoliš. Pohvalno. No, kako bi player bio

hi-fimedia #66

www.hifimedia.hr

su najkvalitetniji dijelovi, a izlazni jedno od imena u odjelu potrostupanj radi u A-klasi, s malom ša ke elektronike ove korporacije, koli inom povratne veze. Žele i koja u ovom segmentu još obupove ati korist ovakvog pristupa i hva a i takva imena kao što su prilikom korištenja drugih digitalnih AKG, Infinity, JBL, Lexicon, Mark izvora, HD970 je oboga en ne Levinson, Revel. Kao što je vidbaš tako estom, ali iznimno koriljivo, potencijali i zale e tvrtke su snom funkcijom: ugra ena su dva ogromni, a resursi u smislu znanja digitalna ulaza (opti ki i koaksijali iskustva prakti ki neograni eni. ni) koji omogu uju spajanje dva Model HD970 predstavlja najja i vanjska digitalna izvora. Tako je model CD playera u programu uz pove anu upotrebljivost ovog Harman Kardona. O snazi tvrtplayera, korisnik u mogu nosti ke, ali i dosezima ure aja samog uživati i u kvalitetnijem zvuku digigovori i nagrada EISA, koju je talnog satelitskog ili zemaljskog player osvojio kao najbolji audio TV prijemnika naprimjer, iji D/A reproduktor za sezonu 2005pretvara i i analo2006. gne sekcije nisu na Prema tvrdnjama razini ugra enog u Vremena se samog proizvoHD970. Izvor zvuka a a, HD970 najmogu e je birati i bolji je CD player mijenjaju, i to preko daljinskog kojega su ikada Izvrsno. proizveli. Podloge brzo, i Harman bi upravlja a. Izgledom HD970 ovakvim tvrdnjama izražava odre eni u Harmanu nalaze trebao razmisliti o luksuz s uspješno u tre oj generaciji izvedenom, prednjihove Real-time osuvremenjivanju njom plo om i Linear Smoothing tankim, decentnim tehnologije (RLStipkama za upravsvoje perjanice III), s pripadaju im ljanje osnovnim Multi-Level Deltafunkcijama. Displej Sigma Digitalnomeu playerima je matri ni i dobro analognim pretva itljiv, a mogu e ga ra em, koji u sebi je i potpuno ugasiti. Ladica je sadrži i upsempler/oversempler i spora, kao i o itavanje uba ekoji signal s CD-a podiže na rezonog diska. Ostali na testu znaluciju i frekvenciju od 24 bita pri ajno su brži u o itavanju ToC-a 384 kHz. Baratanje signalom, ali i (sadržaja diska). Stražnja strana, šumom pri ovako visokim frekvenosim analognih izlaza, sadrži i ve cijama, prije svega zahvaljuju i 32 spomenute digitalne ulaze, ali i bitnom digitalnom procesuiranju digitalni koaksijalni izlaz za povesignalom, omogu ilo je upotrezivanje s vanjskim pretvara em. bu manje radikalnih zahvata u Mrežni kabel, nažalost integriran je analognom dijelu obrade signas playerom i ne omogu ava mijela, što bi trebalo pridonijeti prinjanje i eksperimentiranje. Vrijedan rodnosti kona nog zvuka. Kako spomena je i daljinski upravlja bi se na analogni izlazni signal pozamašnih dimenzija, s velikim što manje utjecalo, upotrijebljeni

TEST 4 CD PLAYERA U KLASI DO TRI TISUCE KUNA

za kupnju zanimljiv i audiofilima neu lanjenim u Greenpeace, prišlo se izmjenama koje su utjecale na zvuk. Tako su revidirani sklopovi i algoritmi zaduženih za to no i precizno o itavanje diska, kako bi se player prilagodio otežanim uvjetima itanja kod diskova snimljenih kod ku e, zašti enih i hibridnih diskova. Osim navedenog, u analognoj sekciji ugra ena su operacijska poja ala boljih specifikacija, ime se dobilo na detaljnosti i muzikalnosti. Oznaka BEE pokazala se kao dobar marketinški potez, jer proizvodi s potpisom oduvijek su bili na cijeni. Kod NAD-a, BEE, osim imena direktora razvoja Bjorna Erika Edvardsena, zna i i više pažnje posve ene detaljima u kona nom rezultatu - zvuku. A kako bi taj rezultat bio što bolji, za digitalno-analognu konverziju korišten je Burr-Brown Sigma-Delta 20 bitni pretvara (ako sje anje ne vara, isti je korišten i u 521BEE). Izlazni op-ampovi tako er su Burr Brown, umjesto NE5532 kod starijeg modela 521BEE. U NAD-u znaju kako je napajanje jedan od najvažnijih elemenata za dobar zvuk. Stoga se u 525BEE nalaze posebni, razdvojeni regulatori za napajanje analogne i digitalne sekcije, a pametnim smještajem komponenata i dizajnom plo ice smanjene su RF interferencije. Na putu signala koriste se metalfilm otpornici, dok su na kriti nim mjestima u sklopu upotrijebljeni polipropilenski kondenCambridge Azur 540C V2 za

zvuka, posljedica malo naglašenijeg zatori - baš ono što se traži. Jedini gornjeg basa. Zbog toga NAD nije kondenzator na putu signala je tako transparentan i detaljan kao onaj izlazni, filmski kondenzator. Cambridge. Iako timbralno korektan, Kao i kod 521BEE posebna je bolji primjerci na testu (Cambridge, pažnja posve ena digitalnom izlaPioneer) pokazuju kako se za sli an zu - izlaz je buferiran i odvojen od novac mogu posti i i bolji rezulsvijeta izolacijskim transformatotati. Sli na je pri a i s rekreacirom, a pazilo se i na to nu impejom prostora. NAD stvara zvu nu danciju od 75Ohma - uvjet nužan sliku u plohu u ravnini zvu nika, tek za kvalitetnu reprodukciju. nazna uju i dubinu. U cjelini, zvuk Pažnja posve ena detaljima u unuNAD-a ipak možemo okarakterizitrašnjosti, nažalost ne nastavlja se rati kao ugodan, jer i na izvedbi ku išta. omogu ava duže, NAD jednostavno nepretenciozno sludjeluje jeftinije od Zvuk NAD-a šanje. Konstatacija ostalih playera na je na snazi sve dok testu. Kutija klepe e ipak možemo glazbeni sadržaj i zvoni, što je o ito i nije prezahtjevan pri svakom pritisku okarakterizirati u pogledu dinamitipki na prednjoj ke. Kod snažnijih, plo i. Pozitivno: ve ikao ugodan, jer dinami ki zahtjevnih nom funkcija playera dionica, NAD gubi mogu e je upravljati omoguÊava duže, dah i ovo otežano i bez „daljinca“ (NAD disanje uvelike utjeCD-6), pomo u tipki nepretenciozno e na percepciju na samom ure aju. zvuka kao zagasitiDisplej je, uobi ajeno jeg, s manje raskoši za NAD, s pozadinslušanje nego kod (skupljeg) skim osvjetljenjem, Cambridgea. Kao itljiv ukoliko ste i kod Harmana, kao ozbiljniji nedostrpljiva osoba. Na stražnjoj strani statak pokazao se izostanak odvonalazimo samo analogne i digitalni jenog mrežnog kabela, ime bi se koaksijalni izlaz, a mrežni kabel je, NAD mogao približiti audiofilskom kao i kod Harman/Kardona, integrizvuku kojemu teži. ran u player. Šteta.

Zvuk

PIONEER PD-D6

NAD 525BEE najjeftiniji je player na testu, što mu odmah daje svojevrsni prostor za oprost mogu ih nedostataka. Zvukom NAD-a dominiraju nešto tamniji, zagasitiji tonovi, što je, osim obilježja ku nog

Za ovaj come-back Pioneer se dobro pripremio. Model PD-D6 odraz je nastojanja da se ponovno preuzme zna ajno mjesto u klasi pristupa nih reproduktora. Vidljivo je to ne samo po ulozi AIR Studios

Civiliziran zvuk Visokotonsko podru je Izrada Displej Daljinski Odnos Cijena/zvuk Mrežna uti nica

Harman Kardon HD970 za

NAD 525BEE za

Digitalni ulazi Izgled Kvaliteta Displej Daljinski upravlja

Cijena Tradicija Nezamoran zvuk

protiv

Slabašan bas

Konurencija zvu i bolje

hi-fimedia #66

protiv NAD je imao i bolje plejere Displej Kvaliteta izrade

u razvoju playera, posebice njegovog napaja kog dijela, ve i po mogu nosti da reproducira DSD format SACD diskova, ime zadaje dosta ozbiljan udarac konkurenciji u klasi. Na sre u, ova univerzalnost nije zna ajka na kojoj se Pioneer zaustavio pri razvoju reproduktora. Modernizacija se nastavlja i u unutrašnjosti u sekciji zaduženoj za pretvaranje digitalnih signala u analogne. Za to se brine dvostruki 192kHz/24bit Burr-Brown D/A pretvara i Pioneerov slavni Legato Link Conversion PRO, koji je stekao brojne poklonike u prošlosti. Legato Link koristi algoritme u digitalnoj filtraciji signala s minimalnim faznim pomacima, ime se osigurava prirodniji zvuk, ponešto osebujnih obilježja. Posebnost ovog playera je reprodukcija SACD diskova za što su zaduženi DSD dekoder i filter, smješteni u jedan ip. Stabilnost svim sklopovima daje i poseban precizni coscilator s niskom razinom jittera. Player je sposoban pro itati CD, CD-R, CD-RW, i SACD diskove, ali i zapise u MP3 i WMA formatu. Poseban, audiofilski pristup playeru vidljiv je i kroz prisutnost tipke Pure Audio. Njenom aktivacijom potpuno se isklju uje displej i dio sklopa zadužen za obradu signala digitalnog izlaza. Kad smo ve kod displeja, kod Pioneera su zasigurno imali boljih rješenja, i udno je da ih nisu upotrijebili. Displej je teško itljiv i na granici je upotrebljivosti, te ga je najbolje uvijek imati isklju enog, jer, osim svega, svijetli prejako. Prednja plo a playera izra ena je od aluminija, i zanimljivog je zaobljenog dizajna. Svojevrsni audiofilski purizam i ovdje je na djelu, jer od funkcijskih tipki na prednjoj se plo i ne nalazi ništa, osim tipki za pokretanje diska, uklju ivanje ure aja i otvaranje/zatvaranje ladice. Ladica se otvara i zatvara u dvije brzine kod otvaranja, do dvije tre ine brzo, potom duplo sporije. Zanimljivo.

Pioneer PD-D6 za Zvuk Izrada Mogu nost SACD reprodukcije Dva filtera Odnos cijena/mogu nosti

protiv Displej Diplej Displej Bu an mehanizam

www.hifimedia.hr

TEST Pioneer je u stvari spoj tri playera u jednom ku ištu. Naime, u CD na inu rada mogu e je odabrati željeni algoritam digitalnog filtera (Legato link i Standard), ime se utje e na fazni odziv i što prili no utje e na krajnji rezultat. Kada tome pridodamo i mogu nost reprodukcije SACD diskova, jasno je kako je PD-D6 višestruko “podijeljena li nost”. Kod hibridnih diskova, odabir slojeva mogu e je vršiti putem daljinskog upravlja a, koji, iako ne previše reprezentativan, prili no je upotrebljiv. Pioneer karakterizira i prili no bu an transport pri o itavanju diska i promjeni slojeva digitalnog zapisa. S druge strane, o ito je kako se pri ve ini detalja nastojalo održati audiofilski pristup. Tako je na stražnjoj strani ugra ena IEC mrežna uti nica, što korisniku omogu ava eksperimentiranje s mrežnim kabelima. Kao i kod Cambridgea, i ovdje je korištenje kvalitetnog mrežnog kabela utjecalo na zvuk, naravno nabolje, iako ne u tolikoj mjeri kao kod 540C. Povratkom u segment dvokanalne reprodukcije Pioneer je ovim modelom letvicu postavio dosta visoko. Ne samo da su napravili odli an CD player, ve su kao dodatnu vrijednost ugradili i reprodukciju SACD-a.

Zvuk Pri reprodukciji CD zapisa Pioneer PD-D6 možemo promatrati kao dva playera u jednom. Ovo je istovremeno i dobra i loša osobina. Loša stoga jer korisniku zagor ava život dodatnom mogu nosti

BEST BUY Legato Linka, zvuk Pioneera bliži izbora, a dobar iz istog razloga, je uobi ajenoj percepciji zvuka jer zvuk playera možemo prilagoditi pojedinom disku. Neki diskovi CD playera. Uz standardni filter Pioneer zvu i otvorenije i detaljninaprosto bolje zvu e uz Legato je, s boljom dinamikom i atakom. Link, a neki koriste i standardni Visokotonsko podru je je vrlo prifilter. Koriste i Legato Link, zvuk rodno, iako ne toliPioneera je u gloke izražajnosti kao balu vrlo ugodan, prirodan, topao i Pioneer je spoj tri kod Cambridgea. Srednjetonsko detaljan, istodobno izbjegavaju i playera u jednom podru je je u cjelini vrlo dobro, tek da bude pretjerano manje detaljsirupast ili sladak. kuÊištu. Naime, u CD nešto no i proto no nego Dinamika i kontrola kod Cambridgea. su vrlo dobri, iako fotofinišu za odli nu ocjenu naËinu rada moguÊe U Cambridge je uglanedostaje ona finalje odabrati željeni enijeg i nešto prona eksplozivnost. zra nijeg zvuka, ali Me utim, nedostatke u eksploziv- algoritam digitalnog nema Pioneerovu vrsto u i sveobunosti Pioneer nadohvatnost, što PDkna uje ugodnim filtera D6 ini kompletnii toplim zvukom. jim ure ajem. Pri Reprodukcija bas itanju SACD zapisa, najve i je podru ja najuvjerljivija je me u pomak vidljiv u reprodukciji basa svim playerima na testu, i Pioneer koji lako može postati i preizražen, jedini ima onaj potrebni fundaiako mu se dodatni osje aj dubine ment, koji nužno unosi uvjerljivost ne može pore i. Ova izražajnost u cjelokupni zvuk ure aja. Bez

Cambridge Azur 540C V2 D/A pretvara

24-bit/192kHz

ujna je i u ostalim dijelovima spektra, s naglašenijom transparencijom i detaljnoš u u odnosu na CD reprodukciju.

ZakljuËak Harman Kardon svojevremeno je bio vrlo cijenjen player, kojega je, neumitnoš u napretka u tehnologiji, konkurencija pretekla, te teško može pomrsiti ra une ostalima na ovom testu. Posebice Cambridgeu i Pioneeru. I dok Cambridge modelom 540C V2 pokazuje što je sve mogu e posti i u reprodukciji CD zapisa u ovom segmentu, u krajnjem obra unu, radi neuvjerljivosti u pristupu reprodukciji bas podru ja, gubi bitku s Pioneerom. Iako u pogledu reprodukcije CD zapisa Pioneer ni u emu ne briljira, dovoljno je uravnotežen u cjelokupnom dojmu koji ostavlja te je najkompletniji player na testu, uz neosporni bonus mogu nost reprodukcije SACD diskova, što ga ovog trena stavlja pola stepenice više u odnosu na konkurenciju.

Harman Kardon HD970

NAD 525BEE

Pioneer PD-D6

24 bit /384 kHz

20 bit Sigma Delta

Twin D/A Converter 192

Asynchronous Sample Rate

8 x oversampled

kHz/24-bit

Convertor Multi-Level Delta-Sigma

Digitalni izlaz

Opti ki i koaksijalni

koaksijalni

Digitalni ulaz

Nema

Opti ki i koaksijalni

Nema

Dinamika

> 95dB

> 116 dB

98dB

Separacija kanala

> 80dB

> 115 dB

>110dB

Dimenzije

430 x 310 x 70mm

64 x 440 x 332mm

(435 x 70 x 285mm)

420 x 100 x 340 mm

Masa

4,6 kg

4,1kg

4,5 kg

Cijena

3,098,00 kn

2,480,00 kn

2490,00 kn

2,999,00 kn

Info

Audiocinema Art

Media Audio

Audiocinema Art

Helikop

www.hifimedia.hr

Tel. 01/4847 875

Tel. 021/323 550

Tel. 01/4847 875

Tel. 01/2314 555

www.audiocinema-art.hr

www.mediaaudio.hr

www.audiocinema-art.hr

www.helikop.hr

hi-fimedia #66

TEST DESET INTERKONEKCIJSKIH KABLOVA foto: Dražen LapiÊ

I žice sviraju, zar ne? U ovoj kategoriji teško je dati nekakve apsolutne ocjene. Isti kabel Êe u jednom sistemu odreenog karaktera dati baš onaj pravi “dodir” da sistem “prosvira”, dok u sistemu dijametralno suprotnog karaktera može napraviti pravi nered

p i še: J a g o r » a k m a k

a usporedni test interkonekcijskih kablova odabrali smo dvije klase koje odgovaraju low/mid-end kategoriji ure aja. Jedna pripada cjenovnom razredu od šesto do osamsto kuna, druga, malo viša, od 1.100 do 1.300 kuna. Od ukupno deset kablova neki su modeli poznati ve niz godina i trenutno na tržištu u nekoj od reinkarnacija, dok neke predstavljamo ekskluzivno. Kablovi uvijek daju mogu nost za profinjeno utjecanje na zvuk sistema. U ovoj kategoriji teško je dati nekakve apsolutne ocjene. Isti kabel

Kimber

hi-fimedia #66

e u jednom sistemu odre enog karaktera dati baš onaj pravi “dodir” da sistem “prosvira”, dok u sistemu dijametralno suprotnog karaktera može napraviti pravi nered. Stoga emo u ovom testu govoriti o relativnim promjenama koji je pojedini kabel unio u testni sistem. Kao fiksna to ka ocjene poslužio nam je kabel koji je otprilike etiri puta skuplji od najskupljih testiranih kablova i pokazuje odlike kabla vrlo neutralnog karaktera. Slušni testovi su ra eni u odnosu na njega. U ovoj pove oj hrpi “žica” mogu se uo iti veoma razli ite konstrukcije. Glavni materijal vodi a je bakar visoke isto e. No, u debljini presje-

Van den Hull

ka vodi a, broju “parica”, te materijalu dielektrika vidi se sva raskoš dizajnerskih umova. Isto tako, kao i razli iti dizajn kablova, razli it je i zvuk. Tako na primjer, Nordost u svome modelu koristi vrlo ist bakar iji je vanjski sloj omotan srebrom kako bi anulirao skin efekt. Xindak u svojem ja em modelu koristi vrlo specifi no pletenje karbonskih vlakana i bakra visoke isto e. Svaki proizvo a ima svoj specifi ni oplet i dielektrik. Naj eš e korišteni dielektrik je teflon. Sam test je proveden u slušanju klju nih odlomaka nekoliko razli itih skladbi, vrlo razli itih stilova muzike. Ženski vokal, simfonijski orkestar, rock, instrumentalni jazz… Korišteni testni sustav je u klasi gdje bi se vrlo lagano mogao na i bilo koji od ovih kablova, te im predstavlja prirodnu okolinu. U jeftinijem segmentu od šesto do osamsto kuna testirali smo šest kablova, a u skupljem etiri kabla. Kre emo abecednim redom.

KIMBER - Timbre Kimber je izgledom vrlo tanak i krhak kabl, no njegov zvuk se opisuje vrlo druga ijim epitetima. Izrazito vrst stage. Solidnih gabarita u sve tri dimenzije. Najuo ljivija karakteristika su izrazito bogati visoki. Pregršt detalja, koji bi možda u nekom sistemu svjetlijeg karaktera mogli postati zamorni za duže slušanje. Instrumenti su vrlo prirodnog volumena i definicije, te vrlo dobre teksture. Bas podru je služi kao izvrstan fundament cijelom zvuku, s vrlo dobrom definicijom i preciznoš u no nešto manjim volumenom. Sve u svemu, kabl koji pruža jako puno, no treba paziti u kakvu ga se okolinu smješta. U tamnijim sistemima bi mogao dati baš onu dozu živosti i detalja koju trebaju. INFO: AudioCinema Art, CIJENA: 800 kn,

Van den Hull - Source Kabel prili no kontrastan Kimberu. Vrlo miran i lagano povu en zvuk, moglo bi ga se sažeto opisati. Detaljnije. VDH nudi zvuk tamnijeg

QED

www.hifimedia.hr

TEST karaktera koji je lagano povu en prema srednjima i basu. Daje toplinu, te nešto manje detalja u visokima. Vrlo ugodan kabel, s dobrim prostorom i vrlo dobrim odnosom kontrole i volumena u basu. U sistemima koji imaju problema s oštrinom mogao bi se odli no sna i. INFO: Nove boje zvuka, CIJENA: 660 kn,

QED - Quinex Kabel, ijeg smo prethodnika jednom davno testirali u ovoj tiskovini, dolazi na test u novom ruhu. Prvi taktovi simfonijskog orkestra odaju dojam stvarno velike pozornice, te dobro prenose svu masivnost zvuka jednog tako velikog sastava. No, tu tako er gubi na preciznoj definiciji tijela instrumenta što je vrlo o ito kod manjih sastava. Solo truba zvu i znatno mekše nego referenca, kao i detalji kroz cijeli spektar. INFO: Komteh, CIJENA: 740 kn,

STRAIGHT WIRE - Sonata Sli no kao i prethodna dva kabla. SW vu e ka tamnijem karakteru. Lagano povu eni visoki, no koji i dalje zadržavaju dovoljnu razinu informacija, te vrlo dobro srednjotonsko podru je sa solidnim detaljima, te dozom meko e. Bas je solidnog volumena i definicije, po obujmu malo ve i od VDHa, te manji od QEDa. Navedene karakteristike ine ovaj kabel mirnim i slušljivim. Na duže staze bi se mogao pokazati kao vrlo dobar partner sistemu malo preotvorenom u visokim tonovima. Prostor je sasvim zadovoljavaju i, u prosjeku ove kategorije. Tijelo pojedinog instrumenta u manjim sastavima je vrlo primjereno i dobro definirano. INFO: Technomax, CIJENA: 650 kn,

WIREWORLD - Oasis Jeftiniji od dva kabla ove tvrtke na testu, ima što za ponuditi. Prvi zvuci simfonijskog orkestra su ponudili veliku pozornicu, s pregršt detalja, kroz cijeli spektar. Instrumentalni jazz pokazuje odli an volumen tijela instrumenata. Bas podru je solidne kontrole te

nešto manjeg volumena. U trenutcima uzleta orkestra zna nedostajati masivnosti cijelog orkestra. No, prozra nost srednjeg i visokog spektra je odli na, te odaje dojam lako e reprodukcije materijala. INFO: Audio Centar, CIJENA: 630 kn,

XINDAK - AL-02 Vanjština odaje dojam da se radi o znatno skupljem kabelu. Što se ti e onog bitnog, zvuka dakle, Xindak je vrlo solidan kabel. Pozornice solidnih dimenzija i definicije Xindak je me u boljima ovdje. Bas je vrlo voluminozan i solidne kontrole. Srednjotonsko je malo povu eno naspram visokih, koji posjeduje sasvim solidnu koli inu detalja. INFO: Sophos Lab, CIJENA: 390 kn,

CARDAS - MicroTwin Jedan od jeftinijih Cardasovih, ovaj pomalo neugledan kabel pokazuje svoje ari odmah pri spajanju. U prvom redu treba napomenuti odli nu definiciju prostora, gdje se pojedini instrumenti jako dobro iscrtavaju, s vrlo dobrim tijelom i timbrom. Tako er treba napomenuti vrlo dobru dubinu prostora. U usporedbi s referencom i nekim konkurentima gubi malo u širini pozornice. Detalji kroz cijeli spektar postoje, ali nisu nametnuti i ne dolaze u prvi plan. Kontrola u bas podru ju je na zavidnom nivou, dok je volumen nešto manji u odnosu na referencu. INFO: Media Audio, CIJENA: 1090 kn,

NORDOST - Spellbinder Uz Kimber najtanja „žica“ na testu. Nudi bakrene vodi e presvu ene srebrom. U praksi to izgleda otprilike ovako: udari simfonijskog orkestra zvu e zaista mo no s obzirom na podlogu koju imaju u basu izrazite težine i kontrole. Naspram reference cijeli zvuk je pomaknut, po karakteru, u nešto tamnije sfere. Gledano kroz cijeli spektar razina detalja je vrlo solidna. Sli no kao Cardas, detalji nisu u prvom planu. Prostor koji rekreira ovaj kabel je u prosjeku klase u svim dimenzijama. INFO: Sonus Art, CIJENA: 1090 kn,

WIREWORLD - Equinox Sli no kao i kod jeftinijeg modela, Equinox krasi izrazita detaljnost kroz cijeli spektar te odre ena lako a pri reprodukciji materijala. Pozornica je impresivnih dimenzija, vrlo blizu reference po tom pitanju. Sve je prezentirano prema naprijed, vrlo mirno i precizno, za razliku od tako er detaljnog Cardasa. Vrlo dobar timbar instrumenata je svakako veliki plus kablu. Bas je dobar fundament ostatku spektra, nije nametljiv te vrlo dobro definiran. U odnosu na referencu gubi u definiciji i preciznosti prostora. INFO: Audio Centar, CIJENA: 1240 kn,

Cardas

XINDAK - CFA-1 Zvuk: U Xindaku se hvale njegovim inovativnim dizajnom, mi emo re i da CFA-1 nudi vrlo solidnu konstrukciju s robusnim i velikim konektorima. Pri uklju enju ovog kabla u sistem prva impresija zapisana na papir su velike dimenzije, dimenzije svega. Prostor koji ispunjava simfonijski orkestar je impresivan, no slabije definiran nego referenca. Kabel daje dozu atraktivnosti zvuku u pogledu nešto izdignutog basa i visokih. Detalja ima pregršt i prezentirani se vrlo eksplicitno. Donji dio podru ja je ponešto izdignut, velikog volumena i težine, ali malo nauštrb definicije, ako se usporedi s referencom. INFO: Sophos Lab, CIJENA: 990 kn, Zaklju ak: Iako interkonekcijski kabel može puno utjecati na zvuk, kao što se vidi iz ovog usporednog testa, apsolutne preporuke nema. Razlike izme u nekih kablova su stvarno velike, dok su izme u nekih stvar finesa. Ovisno o preferencijama kupca treba odrediti prvo kategoriju, pa potom što danom sistemu nedostaje ili pati od viška. Kabel koji se u jednom sistemu odli no snašao ne mora napraviti isto takav pozitivan utjecaj na zvuk u drugom sistemu. Situacija je ista kao kod kupovine bilo koje komponente, stvar dobrog uskla ivanja, samo što su kod kablova razlike puno suptilnije.

Nordost

Wireworld

Xindak

Testni Sistem Poja alo NAD C320

Zvu nici Sonus Faber Concertino Domus

CD-player Arcam CD73

Zvu ni ki kablovi Wireworld Solstice

Referentni interkonekt Wireworld Silver Eclipse cijena: 4.890 kn

Testni Materijal

Straight Wire

www.hifimedia.hr

Wireworld

Xindak

Test CD hi-fi asopisa Dave Holland Life Cycle, ECM G. Mahler Symphonie No.5, Deutsche Grammophon

hi-fimedia #66

TEST

TEST YAMAHA NX A01

Elegantna MP3 kocka V

elike tvrtke nisu dugo ekale da usko e u vlak gdje bi lokomotivom mogli nazvati Appleov iPod, MP3 player diskutabilnih soni nih mogu nosti i neprikosnovene prakti nosti i dizajna. Ako ve nema puno prostora na tržištu playera, razno-razni dodaci pružaju široki dijapazon mogu nosti, prije svega se to ti e zvu nika. Konstruktori na umu moraju imati dva cilja: da što manja kutija svira što uvjerljivije i, možda još važnije, da izgleda „fancy“ u skladu s cijelom MP3 kulturom. U ovoj klasi proizvoda proizvo a može imati zvuk iz snova, ali ako je zvu nik „ružno pa e“, fijasko je zagarantiran. Yamaha je sa svojim minijaturnim zvu nikom NX A01 mislila na oba momenta, na ovaj posljednji posebno. Kutijica dimenzija nešto ve ih od Rubikove kocke (84x89x84 mm) u svojoj bjelini izgleda elegantno, poželjni je komadi „namještaja“ za svaki uredski stol. S decentnim sivim slovima na sebi i etiri funkcije (off/on, stišavanje/poja avanje, te „mute“ funkcija) postavljenih na jednu ve i okrugli gumb u ravnini s ostatkom površine, ova kutijica izgleda kao prirodni partner iPod Shuffleu i ostalim playerima iz Appleove ergele. Može se, naravno, spojiti i na PC ili CD discman, a uz priklju enje Bluetooth prijemnika, beži no se može slušati i glazba s mobitela. Trend mobitela-playera ve je zavladao Japanom, u ostatku svijeta tek po inje bitka na tom polju s klasi nim MP3 playerima. Tehni ki ustroj bi mogli nazvati trikom. Kao što je Yamaha ve uspješno sa svojim YSP Digital Sound Projectorima uspjela stvoriti surround ugo aj - da se uju zvukovi odozada i sa strane, a sve dolazi iz jedne kutije - tako je i ovdje postigla dvokanalni stereo efekt s jednom kutijicom. Uvjetno re eno. Naime dvije širokopojasne jedinice titanskih membrana od 3cm, gledaju na suprotne strane i ako se kutija postavi tako da jedan zvu nik gleda lijevo a drugi desno, dobija se odre eni stereo ugo aj. Ne treba previše o ekivati, prva je funkcija ovog gadgeta prakti nost iz ega dobija istu peticu, kao i iz dizajna i kvalitete izrade. Drugim rije ima, dva minijaturna zvu nika za kompjutor cijene od otprilike dvjesta kuna daju potpuniju stereo sliku od ove Yamahe od šestotinjak kuna. Kutija proizvodi lijep, fino kontrolirani bas, u srednjim tonovima, posebno vokalima, uje se ponešto „concert hall“ efekta, ali sve u svemu nije daleko od istine proklamacija s omota da Yamaha NX A01 daje prirodan zvuk. Zvu nik radi isklju ivo na 12 volti preko adaptera i tu se skriva, uz prili no visoku cijenu, jedina zamjerka. Po svom obliku, ovaj bi zvu nik mogao biti idealan za putovanja kad nije pristojno ili mogu e imati slušalice na ušima, za na plažu ili piknik. Ali za takvu uporabu nužna je, ovdje zaboravljena, mogu nost rada na baterije. Cijena: 640 kuna INFO: Nove boje zvuka, tel. 01/233 7619, www.bojezvuka.hr

www.hifimedia.hr

hi-fimedia #66

KOLUMNA

Muke po mrežnim kabelima p i še: Z o r a n R a d e n k o v i Ê

to mislite, ima li mrežni kabel za napajanje gramofona, bilo direktno ili putem odvojenog napajanja, ima bilo kakvog utjecaja na zvuk? Donedavno, odgovor potpisnika ovih redova bi bio - mogu e, ali ukoliko je kabel izveden tehni ki korektno, taj utjecaj je zanemarivo mali. Ipak, ti kabeli služe samo tome da dovedu 230V do pogonskog sklopa, koji pak, ni na koji na in ne "vidi" audio signal. Postoji naravno, mala šansa da e nusproizvod okretanja motora za posljedicu imati smetnju koja e se pojaviti u mreži, ali njen red veli ine mora biti zanemariv, ina e bi jedna uklju ena veš mašina napravila potpuni lom u svakom hi-fi sistemu. I tako bi se i dalje dalo živjeti u sretnom uvjerenju da je jedna od zadnjih komponenti koja e zahtijevati promjenu mrežnog kabela upravo - gramofon, da se zahvaljuju i predanom radu na predmetu, prou avanju svekolike relevantene literature, konzultacijama s vrijednim kolegama i predanom eksperimentiranju, ili da skratim, kako to ina e biva - sasvim slu ajno, nisam osvjedo io kako stvari stoje nešto, to nije re eno, bitno druga ije. Slu aj se poigrao baš kada sam se i ja igrao sa n-tom promjenom komponenti u sistemu i kada mi je u ruci ostao jedan audiofilski kabel, Wireworld Stratus. Kud sad s njim nego na prvo slobodno mjesto, napajanje gramofona. Gramofon je Oracle Delphi V s napajanjem Turbo Power Supply, za koje proizvo a tvrdi da je nastalo kao rezultat duuugog istraživanja i da je bolje od bilo ega drugog. Nešto slušanja u emu je i re eni gramofon sudjelovao i opservacija kako gramofon stvarno zvu i jako dobro; vjerojatno povoljna kombinacija temperature, vlage, raspoloženja i tom sli no. U jednom od sljede ih preslagivanja komponenti baš mi je nedostajao jedan "audiofilski" kabel i otku-

da emo ga uzeti, nego sa gramofona. Pa gramofonu je ionako svejedno, zar ne? Nešto kasnije, ustanovljeno je kako je glavni problem analogne reprodukcije silna osjetljivost na razli ite faktore, te kako je gramofon ipak bolje svirao zadnji puta. No, da li je sve bilo isto? Naravno da nije jer i mi se svakog asa u svakom pogledu mijenjamo, ali jedna od zadnjih stvari na popisu što sve nije bilo isto je - mrežni kabel. I tu, u stvari, po inje pri a. Audiofilski kabel je vra en na napajanje i hopala! Eto zvuka koji nam je nedostajao. Još nekoliko proba da budemo sigurni i kona no se potvrdilo. Ono što je audiofilski kabel u inio za pretpoja alo, poja alo, CD player pa i zvu nike (Quad 989) isto je u inio i gramofonu. U tome asu izgledalo je kako stvari i ne stoje tako loše. Naime, audiofilski kabel je red cijene šesto kuna pa se investicija u bolji zvuk inila relativno bezbolnom. No, vrag ne spava i kako nisam znao odgovor na pitanje svog, jednako istraživa ki sklonog prijatelja, „a kako onda svira sa stvarno dobrim mrežnjakom?“, nije mi preostalo drugo nego probati. Nalaz je bio poražavaju i. Sa Wireworld Sliver Electra mrežnim kabelom, koji je samo sedam puta skuplji od Stratusa, promjena u zvuku je odgovarala promjeni koju ina e ujem kada ta dva proizvoda uspore ujem na komponentama koje nešto ine s audio signalom. Jednostavno re eno, kako se ula razlika izme u obi nog mrežnjaka i audiofilskog, tako se isto ula razlika izme u audiofilskog za po etnike i onoga za ambiciozne. Prst na elo i razmislimo zašto je tome tako. U svom svekolikom tehni kom neznanju iznjedrio sam teoriju koja je držala vodu - barem za mene. Turbo Power Supply stalno „gledaju i“ u motor generira smetnje koje se vra aju u mrežu i kontaminiraju „ istu“ struju. Zadovoljavaju e i pogodno da barem malo umanji duševne

boli nastale uslijed injenice da mi nitko iz familije nije vlasnik tvornice skupih audiofilskih kabela, ve mi valja izbrojati zanimljive nov i e ukoliko se želim ovako izlagati arima svog Turbo Turbo gramofona. Teorija je držala vodu dok se moj vjerni, ve spominjani, izrazito eksperimentatorski nastrojeni kolega, kojega u ubudu e radi zaštite identiteta klju nih svjedoka zvati Baltazar, nije javio sa šokantnim vijestima. I kod njega se uje! Na tek trideset godina starom Garrardu 401, koji nikada nije niti uo za Turbo Power Supply ili kakve sli ne nepodopštine, i iz kojega od dana prvoga izlazi obi an dvožilni mrežni kabel prikladan za upotrebu sa svakim boljim brija im aparatom i koji pri tome ne napaja nikakvu sofisticiranu elektroniku zadnje generacije, dakle na tom gramofonu se nakon što je originalni mrežnjak uklonjen, uje razlika izme u raznih izdanja „audiofilskih“ mrežnih kabela. To da se uje razlika u sistemu kojega ine Oracle Delphi V/ Turbo Power Supply/ SME V/ Grado Statement Reference, Pass Xono, Pass X1, Pass X250.5, Hydra 8, Quad-ovi 989 i sva sila Wireworld srebrnih, posrebrenih i neposrebrenih kabela, vjerojatno i ne treba uditi. Zanimljivo da se razlika jasno uje i u sistemu koji je sve samo ne upis transparentnosti i rezolucije: Garrard 401/ Audio Technica AT 1503/ Ortofon X3, Quad 33, Quad 405 i B&W DM 6 plus svi obi ni i neobi ni, u doma oj radinosti spravljeni, interkonekti i mrežni kabeli. Koliko sam sa žaljenjem primio vijest o neslavnoj propasti svoje teorije koja me toliko veselila jer mi se inila dovoljno sofisticiranom, a na kraju je ispala tek prosje ni audiofilski, uobi ajeno tehni ki sasvim neutemeljeni „bla bla“, toliko me zaintrigirala injenica što se uistinu doga a. To i dalje ne znam. Jesam li jedini koji ne zna? Nastavak slijedi!

car news Jaguar C-XF - Bowers & Wilkins auto premijera Dvije legendarne britanske tvrtke iz svijeta automobilzma i audija udružile su snage na projektu koncept-automobila Jaguar C-XF. Koncept sportske limuzine predstavljen je na sije anjskom Detroitskom sajmu automobila ime je ozna en ulazak tvrtke Bowers & Wilkins u svijet auto AV elektronike. Stru njaci tvrtke B&W razvili su automobilski audio sustav koji donosi mnoga originalna rješenja. Micro-Matrix panel je plo asti materijal ultra vrste i lagane sendvi konstrukcije sa sa astom jezgrom koja uspješno upija vibracije i osigurava vrstu podlogu za zvu ne jedinice. Ovaj materijal koristi se i za izradu prednjih i stražnjih zvu ni kih jedinica niskog profila. Zvu ni ke jedinice niskog profila i micromatrix panel korišteni su i pri konstrukciji stražnje police na kojoj se centralno smješteni subwoofer i dvije bo ne širokopojasne jedinice brinu za pravilnu zvu nu ravnotežu unutar prostora namijenjenog putnicima. Bass Beam je konstrukcijski ustroj niskotonske zvu ni ke jedinice koja se svojim oblikom i konstrukcijom integrira s vratima i predstavlja idealno rješenje za smještaj subwoofera kako akusti ki tako i funkcionalno. Tehnologija cilj ane usmjerenosti koristi snagu i mogu nosti digitalne obrade signala kako bi se akustika linije zvu nika u stražnjem dijelu automobila prema potrebi prilagodila uvjetima u automobilu. Tako je iste zvu nike mogu e koristiti kako bi se na stražnjim sjedalima postigla uravnotežena zvu na slika ili kao potpora prednjim zvu nicima u slu aju višekanalne audio reprodukcije. Neke od primijenjenih teh-

hi-fimedia #65

nologija vuku direktno porijeklo iz bogate tradicije vrhunskih Nautilus B&W zvu nika; visokotonci dijamantne kupole koriste se i u najboljim zvu nicima serije 800, a za ovu namjenu duga ka “Nautilus” cijev transformirana je u kompaktnu spiralu koja jednako uspješno prigušuje neželjene rezonancije. Za izradu membrana, izvanrednih akusti kih zna ajki, korišten je Kevlar što je zaštitni znak i dio imidža tvrtke B&W. INFO: SonusArt, tel. 01/4813 025, www.sonusart.hr

www.hifimedia.hr

JBL T696 - visoka snaga u aluminijskom kuÊištu Za razliku od standardnih 6”x9” zvu nika T696 koriste visokotonac s tekstilnom kupolom i srednjetonce s Neodymium magnetima. Ovi JBL-ovi zvu nici imaju kontrolu visokotonca pomo u kojeg se lako može podesiti njegova razina (0/+3dB). Kako isti u u JBL-u, zvu nici su podešeni tako da zadovolje snagom i kvalitetom basa, srednjih i visokih tonova. Za bas podru je odgovara polipropilenska membrana postavljena na magnet velikih dimenzija i zavojnica od 38 milimetara. Veli ina se odražava na snazi; 450 Watta u peaku i 150 RMS Watta. JBL T696 obuhva a frekvencijski opseg od 35 Hz do 20 kHz, uz zavidnu osjetljivost od 93 dB (2,83V/1m). Potrebna dubina prostora u koju se ugra uje zvu nik je 81 mm. Zvu nik ima ugra enu zaštitu tako da automatski limitira izlazni signal na mjeru koja ne može „spaliti“ visokotonac. Što s ti e same konstrukcije u JBL-u se nisu švercali s jeftinom plastikom, mat srebrno ku ište zvu nika u potpunosti je od aluminija. INFO: Media Audio, tel. 021/323 550, www.mediaaudio.hr

CORAL pojaËala serije Mythos Mythos poja ala rezervirana su za one zahtjevnije u potrazi za maksimumom auto audio sustava i koja e odstupati izvrsnom kvalitetom u usporedbi s jakom konkurencijom. Ova su poja ala sposobna raditi na grani nim i najzahtjevnijim režimima rada, prikazuju i dinami ke sposobnosti, daju i veliki akusti ki pritisak i visokokvalitetan zvuk. Mogu nosti ugra enih skretnica svaku zamislivu konfiguraciju ine mogu om i to bez potrebe za vanjskim skretnicama. Dio s bas procesorom može oblikovati bas zvuk po vašim željama. Opremljena su s linijskim izlazom s filtrom koji se može aktivirati i podešavati izme u 40 i 400 Hz, kako bi se eventualno mogla spojiti s dodatnim bas poja alom. Model MA 2.150 daje snagu od 1x 500 WRMS (2Ω, mono), 1x 300 W RMS (4Ω, mono), 2x 250 W RMS (1Ω, stereo), 2x 150 W RMS (2Ω, stereo), 2x 80 W RMS (4Ω, stereo), težina je 4,9 kg, dimenzije su 250 x 320 x 55 mm a cijena 2.440kn. Ja i model MA2.320 daje snagu od 1 x 1000 W RMS (2Ω, mono), 1 x 640 W RMS (4Ω, mono), 2 x 500 W RMS (1Ω, stereo), 2 x 320 W RMS (2Ω, stereo), 2 x 160 W RMS (4Ω, stereo), teži 7,5 kg, dimenzije su mu 250 x 480 x 55 mm a cijena 3.660kn. INFO: Oktava, tel. 01/2334 324, www.oktava.hr

www.hifimedia.hr

hi-fimedia #65

car news Clarion MAX973HD - HDD navigacija i DVD multimedijski ureaj Najja i Clarionov model navigacijskog ure aja, integrirani AV i navigacija s 30 GB tvrdim diskom ini sve da daleki put bude ugoda a ne no na mora lutanja po nepoznatim cestama. Korisnik na dodirnom zaslonu u boji od 7 in a može birati izme u 2D ili 3D prikaza. Odredište se jednostavno pronalazi ili putem poznate adrese ili ukucavanja odredišta na zaslon. Ovaj ure aj obavlja automatsko zumiranje raskrš a pred kojim se nalazi, vodi voza a kroz kružne tokove i križanja na kojima je ina e lako izgubiti smjer. Prora unava približno vrijeme dolaska, naziv ceste sljede eg skretanja i prikaz skretanja. Usput, s obzirom da je opremljen RDS-TMC prijemnikom, obavještavat e vas o stanju na ruti kojom prolazite. Grafi ki prikaz znakova autocesta dostupan je za sljede e države: Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Nizozemska, Njema ka, Italija, Luksemburg, Portugal, Velika Britanija, Španjolska, Švedska i Švicarska. Clarion MAX973HD ima na sebi jedan video i dvokanalni AUX ulaz, mikrofon za prepoznavanje glasa, TV prijemnik i adapter, bluetooth su elje. Tu je i uti nica za SD karticu, ugra en mu je i „hvata “ glazbe s Gracenote uslugom prepoznavanja glazbe. Ure aj ripa s maksimalnom brzinom od osam puta i može pohraniti maksimalno etiri tisu e pjesama. Njegov player ita sve zamislive formate i diskove (DVD-RW, CD-R, CD-RW), kompatibi-

lan je s WMA i MP3 formatima i može reproducirati DivX video materijal. Spojiv je na iPod kojim se upravlja tako er preko su elja. Jedinica ima ugra eno etverokanalno MOS-FET poja alo snage 53W, 24 bitni DAC i 3-pojasni parametri ki ekvilajzer. Maloprodajna cijena ovog ure aja je 17.890kn. INFO: VIR Elektronika, tel. 01/2930 149, www.vir-elektronika.com

Coral Evolution Nove komponente linije Evolution od Corala izra ene su tako da vam osiguraju kvalitetne performanse i uzbudljiv audio doživljaj. Stru no znanje u podru ju autoakustike, pažljiv razvoj svakog detalja i upotreba inovativne i napredne tehnologije i materijala ine vrstu bazu ovih komponenata. Evolution liniju zvu nika obilježavaju vrsta polipropilenska membrana s dodatkom tinjca, gumeni ovjes s dva nabora i centrator vrhunske izrade što omogu uje linearan hod i veliku brzinu odziva, te potpuna kontrola, i tonski balans tipi an za Coralove komponente. Modeli iz navedene linije mogu se nabaviti kao komponente u parovima: EVO 25 visokotonac 48 mm s neodimijskim magnetom (457,50 kn/par/mpc), EVO 130 mid-bas 130 mm (571,88 kn/par/mpc), EVO 165 woofer 165 mm (640,50 kn/par/mpc), EVN 20 skretnica 2-way (274,50 kn/par/mpc) ili u kompletima: EVK 130 set (2 visokotonca, 2 skretnice i 2 mid-basa od 130 mm), snage 100W/200W i frekvencijskim opsegom 6020000 HZ (1.235,25 kn/komplet/mpc), EVK 165 set (2 visokotonca, 2 skretnice i 2 woofera od 165 mm), snage 120W/240W i frekvencijskim opsegom 50-20000 HZ (1.303,88 kn/komplet/mpc). INFO: Oktava, tel. 01/2334 324,www.oktava.hr

hi-fimedia #65

www.hifimedia.hr

HomeVision s

•

Sony Playstation3 predstavljen u Zagrebu Novu verziju planetarno popularne igra e konzole Playstation - Sony je predstavio 21.03.2007. u Zagrebu (Galerija Klovi evi dvori), isti dan kad i u cijeloj Europi što baš i nije est slu aj. Predstavljanju proizvoda prisustvovao je Hal Bame iz Sony Computer Entertainment Europe (SCEE) - director prodaje i marketinga, te Tomislav Jankovi (SCEE) - ovlašteni konzultant za Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu goru. Od trenutka izlaska na europsko tržište, 24. studenog 2000. godine pa do kraja prosinca 2006. godine, SCEE je u zemlje koje obuhva a uvezao preko 44 milijuna PlayStation 2 konzola dok je na svjetska tržišta ukupno isporu eno njih preko 115 milijuna. Ti rezultati PlayStation 2 ine jednim od najuspješnijih ure aja u povijesti razvoja potroša ke elektronike. Ovo je tre a verzija PS konzole koja se od predhodnika razlikuje u nekoliko segmenata. Najbitniji je svakako ugra eni Blu-ray (BD) mehanizam koji može itati i reproducirati najnoviju generaciju opti kog diska s potpunom HD rezolucijom (1080p). Kao ilustracija mogu e kvalitete slike može poslužiti podatak da je 1080p rezolucija više od 5 puta ve a od rezolucije standardnog DVD formata. Blu-ray Disc ima 25GB kapacitet za pohranu podataka na jednom sloju ili 50GB na dvoslojnom disku. Srce konzole ini

www.hifimedia.hr

novo razvijeni processor (The Cell Broadband Engine) s višeslojnom jezgrom kojeg su zajedno razvili Sony, Toshiba i IBM. Ovaj processor je trenutno najja i processor ugra en u neku konzolu a njegova procesorska snaga je dovoljna za obradu HD video materijala s Blu-ray Disca, HDTV-a ili HD kamkordera. PS3 je ujedno i prvi ure aj u koji su ugra eni najnoviji 1.3 standard HDMI konektori za reprodukciju Dolby True HD 7.1 surround zvuka. Pored standardnog Dolby Digital 5.1 surround zvuka konzola podržava i reprodukciju SACD/CD glazbenog materijala. U verziju koja e se kod nas prodavati ugra en je hard disk kapaciteta 60GB. Na njega se mogu, putem USB konektora, Flash Memory ure aja ili putem downloada s interneta, pohranjivati digitalni video materijali (uklju ivši HD rezoluciju) i nakon toga, preko HDMI kabela prikazati na bilo kojem ravnom TV-u. Za sada nema najava kada e Blitz (doma i video distributer kompanije Sony Pictures Home Entertaiment), ponuditi prvi film na Blu-ray Disc-u. Kupci koji se registriraju na Sony web stranicu dobiti e poštom najnoviji film iz 007 serijala “Casino Royale”. Osim gore navedenog, PlayStation3 fenomenalno odra uje svoju prvenstvenu namjenu - igranje igara u do sada nevi enoj kvaliteti slike i zvuka. Cijena ure aja je oko 4.800 kuna. INFO: http://uk.playstation.com/

hi-fimedia #65

video news Glamurozni dijamantni Ambilight Flat TV iz Philipsa Na ovogodišnjem CES-u Philips je predstavio jedinstveni dijamantni Ambilight Flat TV prijemnik iji je okvir prekriven s 2.250 dijamanata od 225 karata. Ovaj jedini primjerak dijamantnog TV prijemnika na svijetu Philips je proizveo povodom prodaje milijuntog Ambilight Flat TV-a. Dijamantni Ambilight tijekom godine bit e izložen na razli itim svjetskim sajmovima i izložbama i ne e biti dostupan u slobodnoj prodaji. Nakon što se predstavi u cijelome svijetu, dijamantni Ambilight e biti prodan a aukciji, a iznos prikupljen njegovom prodajom namijenjen je humanitarnoj svrsi. Uz glamurozan izgled ovaj dijamantni Ambilight FlatTV je zadržao i standardne Philipsove karakteristike: kvalitetu slike, inovativne tehnologije (Ambilight, HDTV, ClearLCD i PixelPlus), te velike mogu nosti povezivanja. INFO: Philips Hrvatska, tel. 01/3033 751, www. philips.hr

Prodajna akcija InFocusa HSM informatika u suradnji s uglednim ameri kim proizvo a em projektora InFocus za prolje e 2007. priprema zanimljive novosti. Prva je novi HDTV projektor za ku no kino InFocus PlayBig IN78, a druga novost prodajna akcija u kojoj svi kupci projektora InFocus PlayBig IN72 dobivaju na poklon projekcijsko platno dijagonale 92 in a (233 cm), formata 16:9. IN78 najnoviji je model iz porodice PlayBig InFocusovih projektora specijaliziranih za ku no kino. Odlikuje ga DarkChip 3, najnoviji DLP ip HDTV rezolucije 1280x720. Upravo je novi ip i osnovna novost u odnosu na prethodni model IN76. Osim ve eg kontrasta 3500:1 omogu ava još bolju definiciju tamnih tonova. IN78 podržava sve HDTV formate, uklju uju i i 1080p. PlayBig IN72 je projektor za ku no kino namijenjen prvenstveno gledanju televizijskog programa i DVD filmova, i uz povoljnu cijenu te poklon platno postaje

Yamaha DVD S 2700 player

hi-fimedia #65

BestBuy proizvod. Podržava i HDTV rezoluciju do 1080i. Cijena za InFocus PlayBig IN72 s poklon platnom je 7.929 kn, a PlayBig IN78 stoji 19.519 kn (PDV je ura unat u cijenu). INFO: HSM informatika, tel. 01/3908 937, www.hsm.hr Nakon malo podulje stanke u Yamahi su odlu ili kako je kona no došlo vrijeme da pokažu svoj novi DVD player oznake DVD S 2700. Ure aj je pomno i pažljivo razra ivan i njega su ugra ene vrhunske elektroni ke komponente. Cilj je bio da DVD ima, ne samo odli ne video, nego i audio karakteristike. To je odmah vidljivo po funkciji „Audio mod“ kojom se zaobilaze sve mogu e elektroni ke smetnje u ure aju (isklju ene su sve video funkcije i prednji LCD zaslon). Za vrhunsku reprodukciju zvuka ugra en je 192 kHz/24 bitni digitalno-analogni audio pretvara (2 kanala x 4). DVD reproducira visokokvalitetne audio formate DVDAudio i SACD. Za video sekciju tu je odli an Noise Shaped video i Faroudja DCDi procesor koji bi u suradnji s 216 MHz/12 bitnim digitalno/analognim video pretvara em trebao davati odli nu sliku. Za podešavanje slike na izbor je ponu eno ak 9 razli itih postavki (svjetlina, kontrast, boja, oštrina, DNR, gama, ja ina crome, kašnjenje crome i Tru Life), što e korisniku pružiti maksimalan komfor i kontrolu nad slikom. Od priklju aka tu se nalaze svi potrebni A/V priklju ci koji naravno uklju uju i izlazni HDMI priklju ak, s kojim je mogu e gledati sliku u 1080p rezoluciji. Yamaha DVD 2700 S podržava i reprodukciju svih ostalih poznatih oblika A/V zapisa od MP3, JPEG, DivX® i WMA. Dostupan je kod doma eg zastupnika i to po cijeni od 5.390,00 kuna. INFO: Nove boje zvuka, 01/233 7619, www.bojezvuka.hr

www.hifimedia.hr

KEF-u nagrada za inovativni proizvod KEF je osvojio InAVative nagradu u kategoriji Audio Video inovacije kao najbolji proizvod svojom FiveTwo serijom zvu nika na dodjeli EMEA InAVation nagrada za 2007. godinu. Ovo priznanje KEF je osvojio me u 210 svjetskih konkurenata u AV industriji. Sve nau eno u 45 godina dugoj povijesti, KEF je objedinio i ugradio u FiveTwo seriju. Rezultat su zvu nici koji štede prostor jer kao stereo par obavljaju funkciju zvu nika 5.1 sustava ku nog surround sistema. Tako se izbjegava potreba za setom od šest zvu nika i uklanjaju problemi s kabelima i konektorima. Kupac može birati izme u zvu nika sa 7 zvu ni kih jedinica samostoje e ili zidne verzije - kod Modela 7 ili 11 zvu ni kih jedinica u samostoje em Modelu 11. Oba modela imaju izgled i završnu obradu prikladnu zahtjevima svakog suvremenog doma. INFO: Komteh, tel. 01/3650 450, www.komteh.hr

www.hifimedia.hr

hi-fimedia #65

video news Neotion Box zemaljski digitalni prijemnik

Philips Pronto TSU9600 Ujedinivši mogu nosti ra unalnog programiranja i zaslona osjetljivog na dodir,daljinski upravlja Philips Pronto pomaknuo je granice jednostavnog višenamjenskog korištenja i upravljanja multimedijalnim sustavima. Najnoviji Pronto upravlja TSU9600 ponovno pokazuje odlike svojih prethodnika. Uz zaslon u punoj VGA rezoluciji, ergonomski dizajn i potpuno prilagodljivo grafi ko korisni ko su elje, Prontom TSU9600 se uptravlja s lako om. Novi Pronto je sada kompatibilan sa Escient Fireball glazbenim serverima i Lutron RadioRa sustavima osvjetljenja. Dodatna prednost pri korištenju, uz Escient servere, je i mogu nost upravljanja putem zaslona Pronto upravlja a, pa se glazba može slušati i bez paljenja televizora. Primjenjuju i funkciju programiranja radnji, Pronto možemo “nau iti” da pritiskom na samo jednu tipku obavi cijeli niz radnji, na primjer, ugasi svjetla, upali televizor, dvd player i receiver i pokrene film u playeru. Snažni infracrveni upravlja ki sustav dogradiv je prema potrebi i sa WiFi modulima za upravljanje sustavom u više prostorija. Cijena je 9.790 kuna. INFO: SonusArt, tel. 01/4813 025, www.sonusart.hr

Arcam DV 139 univerzalni DVD reproduktor Predstavljen od strane tvrtke kao „najbolji Arcamov DVD reproduktor dosad“, DV 139 je univerzalni player koji bi prema performansama trebao biti podjednako dobar u reprodukciji video i audio formata. Procesor Zoran Vaddis 888s osigurava kvalitetu s audio i video formata, ugra eni video procesor ABT 1010 osigurava up-scaling na rezoluciju 1080p a dolaze iz tvrtke Anchor Bay Technology (pod imenom DVDO nudi najbolje upscaler/video procesore na tržištu). Wolfson audio konverteri pretvaraju digitalni u analogni signal 24bita 192 kHz uz ultra niski jitter. Dupli toroidalni transformatori odvojeni su u potpunosti od ostalih dijelova što garantira bolju sliku i zvuk. DV 139 je univerzalni reproduktor i vrti DVD-video, CD, DVD-audio i SACD diskove. Sadrži HDMI V1.1 izlaz, kao i IR i punu „duplex“ RS232 kontrolu. Cijena kod doma eg uvoznika je 17.980kn. Info: Media Audio, tel. 021/323 550, www.mediaaudio.hr

hi-fimedia #65

DTTV je sustav prenošenja digitalnog signala do TV prijemnika putem obi ne zemaljske antene umjesto uobi ajenog prijema preko satelitskog tanjura ili kabela. Sustav koji se za emitiranje digitalnih signala koristi u Europi zove se DVB-T i u Hrvatskoj je dostupan stanovnicima Zagreba ke županije (odašilja Sljeme), te Kvarnera i Istre (odašilja U ka). Prijem signala (programi su HRT1 i 2, RTL, Nova, TV NIT) mogu je s obi nom „riblja kost“ antenom i kvaliteta slike je vrhunska. No osim antene i sre e da živite u Rijeci ili Zagrebu, potrebno je imati i DDT prijemnik. Više se proizvoda ve može kupiti na hrvatskom tržištu a jedan od najozbiljnijih je Neotion Box oznake NB 601 CI DVR-T. Jednostavne i decentne linije ovaj je ure aj po izgledu i veli ini u gabaritima tipi nim za satelitske prijemnike. U sebi sadrži „pametni“ meni pa je za instaliranje potrebno tek nekoliko minuta. Sadrži sve opcije potrebne za korištenje prednosti hvatanja digitalnog signala zemaljski: ima pristup titlovima, teletextu, sedmodnevnom programskom vodi u, sadrži AC3 utor za ku no kino. Možda najve a prednost Neotin Box 601 modela je što se spajanjem na vanjski hard disk vrlo lako može željeni program snimiti na hard disk. I ne samo to, uz opcije trenutnog snimanja pritiskom na gumb REC, manulanog programiranja i naprednog elekronskog programiranja, opcija Timeshifting omogu ava korisniku da gleda sadržaj pohranjen na hard disk i u isto vrijeme snima novi sadržaj koji se emitira putem DTT-a. Neotion Box NB 601 CI DVR-T sa stražnje strane ima jedan RCA video izlaz, TV SCART i jedan VCR SCART izlaz. INFO: CATV elektronik, 01/3668 247, www.antene.com

www.hifimedia.hr

Meridian G95 sustav Meridianov novi G95 sustav se sastoji od DVD ure aja, CD ure aja i receivera sa snažnim višekanalnim poja alom (i to sve u jednom ku ištu) i kao takav predstavlja najsnažniji i najsvestraniji sustav u Meridijanovoj G seriji. Receiver je potpuni 5.1 sustav, koji može reproducirati DVD-e i CD-e u surround ili stereo modu, s nazivnom snagom iz pet ugra enih poja ala snage 100 W svaki - što je ozbiljan iznos za jedan ovakav sustav sve-u-jednom. Sustav ima izvanredne predpoja alne mogu nosti s analognim i digitalnim ulazima, uklju uju i dva koaksijalna digitalna ulaza, dva opti ka digitalna ulaza i tri para analognih ulaza. Što se ti e slike, tu se nalaze dodatni video sklopovi, matched-phase video filtri i kvalitetni video enkoder za prijam emisija za isporu ivanje slike bez šuma s izvanrednom dubinom boja za potpuni doživljaj HD (High Definition) 1080p rezolucije. G95 je opremljen s visoko-rezolutnim video procesorom/scalerom koji kombinira Meridian i Faroudja DCDi tehnologiju. Procesor može istovremeno podržati kompozitni i S-video izlaz, plus progresivni komponentni video i potpuni 1080 p HD kroz HDMI izlaz. Procesor može primiti dva kompozitna, tri S-VHS i isprepleteni komponenti ulaz, te ih konvertirati izme u standardnog i HDMI formata, za isporuku video izlaza za sve video izvore u sustavu. Video procesor uklju uje podešavanje slike dostupno kroz

MSR+ ili na prednjem displeju. To uklju uje podešavanje kontrasta, razine crnog (svjetlinu) i zasi enost boja. Za unutarnji DVD ili izvanjski video ulaz može se podesiti vodoravna/okomita pozicija slike. Bypass funkcija omogu ava progresivni ili HD komponentni video da se preusmjeri izravno samo na komponentni izlaz. G95 se na tržištu o ekuje sredinom ožujka i o ekivana cijena za AM/FM verziju je 4.150 funti, a za FM/DAB verziju 4.250 funti. Info: Media Audio, tel. 021/323 550, www.mediaaudio.hr

Marantz predstavlja novi 1080p svestrani DVD upscaler Dok je bitka izme u plavog lasera i HD DVD-a u punome jeku, Marantz predstavlja rješenje visokih specifikacija za korisnike koji e radije nadograditi svoj dosadašnji standardni DVD na HD i to po pristupa noj cijeni. DV7001 ima cijenu od 600 funti i u Marantzu tvrde da ovaj modeli ima ve inu funkcija kao i njihov vrhunski model DV9600. Na primjer, ima identi no ultra vrsto metalno ku ište, zajedno s dvostrukom donjom plo om i debelom metalnom na prednjoj strani. Tako er je i fleksibilan kada je u pitanju reprodukcija, pa može reproducirati DVD-Video, DVD-Audio, SACD, DVD-R/RW, DivX, MP3, WMA i JPEG formate. Njegov upscaling sustav za to vrijeme pretvara vaše DVD-e iz 720p, 1080i ili ak 1080p za izlaz kroz HDMI 1.2 priklju nicu na ure aju. Dodatno video poboljšanje dolazi od Analog Devices Precision Video 216 MHz/12-bitni video pretvara a, koji sadrži šest ipseta za smanjenje šuma u slici (Noise-Shaped Video chipset), koji je blizak Faroudja DCDi procesiranju. Što se ti e reprodukcije zvuka, DV7001 rabi isti Cirrus 192 kHz/24-bitne audio digitalno/analogni pretvara za svih šest kanala i oponaša zvuk modela DV9600. Info: Technomax, tel. 2337 619, www.technomax..hr

www.hifimedia.hr

hi-fimedia #65

video news Panasonic predstavlja novi potpuni HD LCD projektor Panasonic se zadnjih godinu-dvije istinski trudi da na tržištu projektora pobere svoj dio kola a. Namjera nije nimalo bezazlena jer je sve više korisnika koje žele imati veliku sliku, a s pojavom HDTV kvalitete slike potražnja e biti još ve a, pa treba zauzeti dobru poziciju na tržištu. Kamo streme u Panasonicovom konstrukcijskom taboru, lijepo je vidljivo na njihovom novom projektoru oznaka PT-AE1000E. Po prvi puta projektor prikazuje potpunu HD rezoluciju od 1920 x 1080 piksela. To zna i da savršeno reproducira prirodnu rezoluciju HD postaja sa satelita, Sky HD na primjer, i filmova s BluRay ili HD DVD diskova, koji daju iš u i jasniju sliku. Njegove zna ajke su impresivne. Kontrastni odnos je 11000:1 - najve i u klasi. Posebno je razvijen potpuno novi opti ki sustav, koji daje visoku svjetlinu od 1100 Lumena. Panasonic je razvio i novi asferi ni sustav staklenih le a za smanjenje iznosa raspršenosti svjetla, kako bi slika bila iš a i življa. Sadrži i potpuno novu generacija HD LCD plo a, koju karakteriziraju anorganski, okomito raspore eni likvidni kristali za poboljšanje razine crnog. Poboljšana je i verzija Panasonicovog Dynamic Iris sustava, a dodan je i novi filtar za iš e boje (Pure Colour Filter) koji rabi opti ke trikove za postizanje ve e isto e triju primarnih boja: crvene, zelene i plave. Rezultat je dublja crnina i širi raspon boja. Novi Cinema Colour Management pomaže pri ispravljanju približno 1.07 bilijun boja upora-

bom 14-bitne gamma korekcije. O ekivana cijena Panasonicovog projektora PT-AE1000E u Velikoj Britaniji je oko 3.500 funti. INFO: Alea, Tel. 01/2498 700, www.alea.hr

ROTEL za svaku sobu Multi-room je sve popularnija složenica u svijetu ku ne zabavne elektronike. Ugradbena elektronika namijenjena je onim korisnicima koji žele vizualno nenametljiv, kvalitetan, komforno upravljiv integrirani audio-video sustav raspore en po raznim prostorijama ku e ili stana - “multi-room” sustav. U ovakve proizvode spada i Rotel RX-1052. Ovo je stereo receiver koji osim dvokanalnih stereo ulaza ima i video ulaze kako bi omogu io priklju ivanje video izvora (DVD-a, SAT-TV prijamnika). Receiver osim, naravno, radijskog prijamnika, posjeduje i kvalitetno gramofonsko pretpoja alo što potvr uje audiofilske pretenzije tvrtke. No, ono po emu je RX-1052 poseban je njegova “multi-room” funkcionalnost. RX-1052 u mogu nosti je autonomno obra ivati audio/video signal za etiri zone, a glavnoj zoni namijenjeno je i ugra eno poja alo snage 100W po kanalu. Umjesto više poja ala prakti no rješenje je jedno višekanalno poja alo za sve zone - na primjer RMB-1066 koji je sa svojh 6x60W u stanju opskrbljivati sve zone. Zvu nici i televizor mogu biti ugradbeni - za vizualno diskretni tip ugradnje, ili uobi ajeni, samostoje i ili zvu nici na stalku. VIše informacija potražite kod uvoznika. INFO: SonusArt, tel. 01/4813 025, www.sonusart.hr

hi-fimedia #65

www.hifimedia.hr

Novi JBL 5.1 i 2.1 zvuËniËki sistemi za kuÊna kina Pioneerov receiver VSX-AX 2AS Nakon vrlo uspješnih serija receivera, Pioneer je tržištu ponudio novi model receivera oznake VSX-AX 2 AS (420 x 187 x 462 mm/16.2 kg). Receiver ima više prednosti, a jedna od najvažnijih za surround je ugra eni THX Select 2 sklop. On jam i da se maksimalno pazilo na ugra enu elektroniku. Kako bi svi parametri podešavanja surround dekodera bila na najve oj razini kvalitete u odre enom prostoru gdje se receiver nalazi, brine se automatska kalibracija, poznata još iz ranijih serija receivera nazvana MCACC (Multi-Channel Acoustic Calibration). Pokazala se kao jedna od najboljih na tržištu, pa e korisnik imati vrlo malo „posla“ kod podešavanja mnoštva parametara surround dekodera. Kako ne bi bilo problema s pogonjenjem i ve ih zvu ni kih kutija, receiver ima ugra eno višekanalno poja alo od 170 W na 6 Ohma, na svim kanalima. Niti slikovni dio nije zapostavljen pa se tu nalaze 3 HDMI ulazna i jedan izlazni priklju ak, ime je receiver pripremljen za visoko kvalitetu sliku (HD), koja e biti reproducirana kroz neki postoje i HD-DVD ili Blu-Ray DVD. Od ostalih zna ajki tu je: 192 kHZ/24-Bitni digitalno/analogni audio pretvara i 96 kHz/24-Bitni (2-kanala) pretvara , DSP - tre a generacija SHARC procesora, u e i daljinski upravlja , pet opti kih i jedan koaksijalni digitalni audio ulaz, tri komponentna ulaza, jedan iPod ulaz… Info: Helikop, 01/2314 555, www.helikop.hr

JBL je proširio svoju liniju zvu ni kih sustava za ku na kina s modelima CS 680 i CS460. Rije je o kompaktnim 5.1 zvu nim sistemima novog dizajna koji se mogu pohvaliti fleksibilnoš u u postavljanju u prostor. Isto tako JBL je na tržište izbacio i CS68 te CS46 2.1-kanalne zvu ni ke pakete. Svi modeli imaju prednost što se mogu lako instalirati na zid, ra unaju i tu i centralni zvu nik. CS 680 sadrži i subwoofer snage 125 wata membrane od 20 centimetara, dok u istoj snazi CS460 ima nešto manji zvu nik od 16 centimetara promjera. Ove subwoofere sadrže i modeli CS68, odnosno CS46. U želji da se nametne kupcima koji žele dobar zvuk a da im zvu nici ne zauzimaju previše prostora i da nisu vizualno nametljivi, JBL se odlu io za decentni dizajn, zaobljene rubove i kombinaciju sive i crne boje. Namijenjeni prije svega instalaciji na zid, ovi se zvu nici ku nog kina mogu postaviti i na police ali i na stalke. Sateliti u CS680 i CS68, te centralni zvu nici u CS680 i CS460, sadrže 19-milimetraski tweeter i dva 89 milimetarska Polyplas woofera. Driveri su napravljeni od kvalitetnih materijala, tweeteri su titanski i funkcioniraju po JBL Elliptical Oblate Spheroidal™ (EOS) sistemu. Cijene novih JBL modela: CS680, 499 eura; CS460, 399; CS68, 349 i model CS46 249 eura. Za stalke za satelite treba izdvojiti još 129 eura. Info: Media Audio, tel. 021/323 550, www. mediaaudio.hr

Novi receiver iz Cambridge Audia Tvrtka Cambridge Audio uskoro e u prodaju pustiti novi i najja i receiver oznake Azur 640 R. Unutrašnjost receivera je posebno konstruirana. Po sredini ku išta s unutrašnje strane nalazi se veliki hladnjak koji, potpomognut ventilatorom, tjera topli zrak prema stražnjem izlazu. Receiver je opremljen i svim ostalim novijim tehni kim novotarijama. Kao prvo, tu su tri HDMI ulazna priklju ka i jedan izlaz, pa ne e biti problema s prikazivanjem visoko kvalitetnog video signala (HD) iz HD-DVD ili Blu-Ray ure aja. Podrška za kvalitetan analogni video signal podržana je kroz komponentni priklju ak (tri ulaza i jedan izlaz). Niti ovdje nije zaboravljena sve prisutnija funkcija konverzije razli itih video signala, pa se na ovom receiveru bez problema mogu prebacivati svi signali iz jednog u drugi, na primjer iz S-VHS u komponentni ili obrnuto. Uzeta su u obzir i mogu a budu a spajanja vanjskog dekodera ili višekanalnog poja ala, jer receiver ima potpuni ulazno/izlazni 7.1 kanalni priklju ak. Opremljenost surround dekoderima tako er je iznimna, pa su tu svi digitalni formati Dolby Digital EX (6.1) i DTS ES (Discrete i Matrix), a kod analognog dekodiranja tu je Dolby Pro Logic IIx i NEO:6 za reprodukciju na svim kanalima (6.1 ili 7.1). Ugra eno višekanalno poja alo ima snagu od 100 W na 8 Ohma na svim kanalima, što e zadovoljiti sve

www.hifimedia.hr

one s velikim zvu ni kim kutijama. Posebna pozornost je posve ena kontroli zvuka i slike u dodatnim prostorijama. Cambridgu za to služe tako zvani Cambridgeov Audio Incognito Ready (tip II) izlazi koji nude „priklju i i igraj“ kompatibilnost s Cambridge Audio Icognito tipkovnicom ili aktivnim zvu nicima. Time se omogu uje priklju ivanje u dvije dodatne prostorije s potpuno nezavisnom kontrolom A/V izvora. Dodatno, tu je RS232 priklju ak, ulaz za IR emiter i kontrola Bus ulaza/izlaza koja olakšava potpuno integraciju 640R u daleko složenije ve postavljene sustave. Cijena ovog receivera bi trebala biti oko šest tisu a kuna. INFO: Audiocinema Art, tel. 01/4847 875, www.audiocinema-art.hr

hi-fimedia #65

TEST

Tri HDD DVD snimaËa s kapacitetom tvrdog diska od 160 GB Vrlo jednostavan rad i odliËna kvaliteta slike i zvuka “malog crnog” Panasonica stavljaju na prvo mjesto. Chasing play je savrπen, a kvaliteta snimljenog materijala je besprijekorna p i še: E m i l D o b r i j e v i Ê

otražnja za HDD DVD snima ima svakodnevno raste. Nije ni udno budu i da veliki dio snimljenog materijala pogledamo jednom, možda dvaput i nakon toga smo samo pove avali skladište sa iskorištenim kazetama ili DVD-ovima. Sada možemo snimljeno jednostavno pobrisati, ili izbaciti reklame i kvalitetno arhivirati na DVD. Promatraju i ponu ene ure aje na tržištu, odlu ili smo se za one sa 160GB tvrdim diskom iz razloga što najviše pružaju u odnosu na cijenu. Ure aji s ve im diskom su skuplji, a ve na 160 GB možete spremiti do otprilike 400 sati snimljenog materijala, što je sasvim dovoljno za prosje nog korisnika. Odabrali smo proizvode koji se naj eš e pojavljuju na policama trgovina, a ime proizvo a a jam i odre enu kvalite-

hi-fimedia #66

tu. Odabrani trojac je Sony DVD Recorder RDR-HX820, Panasonic DMR-EH55 te Pioneer DVR-545H. Izme u ova tri DVD snima a s tvrdim diskom vodi se trka rame uz rame, svaki od njih ima svoje prednosti i mane, koji se toliko me usobno križaju da bi idealna bila kombinacija sva tri ure aja u jednome. Sva tri snima a mogu reproducirati sa svih poznatih formata medija (DVD±R, DVD±RW, DL, DVD-RAM, CD, SVCD, VCD, CD±R, CD±RW. Snimati mogu na DVD±RW, DVD±R, DL, CD±RW, CD±R, a tako er svi podržavaju reprodukciju DivX, MP3 i JPEG formata.

Sony DVD Recorder RDRHX820 Elegantan, a ujedno i robustan izgled zasigurno e vam privu i pažnju na policama. Tipke za

kontolu su diskretno uklopljene u gornji dio prednje maske, a jedino istaknuto su dva ovalna svjetle a gumba koji odre uju i prikazuju da li je ure aj u HDD ili DVD modu rada. Ispod poklopca prednje maske sakriveni su digitalni i analogni ulazi za kameru, te kontrolne tipke za funkcije koje nisu potrebne u svakodnevnom radu s ure ajem. Kod paljenja neugodno iznena uje dugotrajno bu enje. ak 26 sekundi od pritiska na tipku ON pa do mogu nosti snimanja na HDD. Bez brige, ukoliko ste postavili vremensko snimanje Sony e se upaliti minutu prije, postaviti snimanje na pauzu za kvaliteta slike, jednostavnost rada, iLink

protiv loš Chase play, nema listing na DivX, mp3 i JPEG

i na vrijeme po eti snimanje. RDR-HX820 ima 9 modova snimanja (SLP/EP/LP/ESP/LSP/ SP/HSP/HQ/HQ+) ime postiže do 250 sati snimanja, sve do SP isplativo je arhivirati a ispod te kvalitete služimo se samo kad nam treba prostor, a ne kvaliteta. Snimanje i editiranje snimljenog materijala je vrlo jednostavno. Reprodukcija je jednaka originalu, bez vidljivih gubitaka na slici i zvuku (do SP kvalitete snimanja). Može zasmetati da pri ubrzanom pregledavanju snimljenog materijala (x1.3) slika vidljivo “trza” što se kod druga dva ure aja ne primje uje, tako da je taj na in gledanja zamoran za o i i uši. DivX filmove ovaj ure aj bez ikakvih problema reproducira sa iznena uju om kvalitetom slike i zvuka ali je gotovo nevjerojatno što nema

www.hifimedia.hr

TEST

Panasonic s prepoznatljivom kosom prednjom površinom

Panasonic DMR-EH55

za brzina kod startanja, kvaliteta slike

protiv nema HDMI izlaz, digitalni ulaz za kameru

za jednostavna upotreba, DivX

protiv kvaliteta slike, priklju ak za kameru, nema opti ki izlaz

Pioneer dolazi s posloviËno preglednim daljinskim upravljaËem

Prepoznatljiv dizajn s kosim prednjim dijelom ine ovaj ure aj razli itim na prvi pogled od ostala dva konkurenta. Potpuno je obojan u crno sa središnje postavljenim utorom za SD kartice (ipak je to Panasonic). Tipke za kontrolu su vidljive samo zahvaljuju i bijelim oznakama na njima, koje kao da iska u s konzole. Brzina je impresivna, 7 sekundi od po etka paljenja do po etka snimanja u inilo ga je pravim majstorom brzine u konkurenciji. Snimanje i editiranje snimljenog materijala je vrlo jednostavno. Kvaliteta snimljenog materijala je ista originalu na visokim modovima snimanja SP/XP u modovima LP i EP vidi se pad kvalitete. Vrijeme snimanja na HDD je u EP modu 284 sata. Ubrzani pregled snimljenog materijala (x1.3, Chase play) je gotovo iste kvalitete kao i normal play. Bez trzaja i

nije vrhunska a samim time i s ubrzanim zvukom, pa je vrlo kvaliteta snimljenog materijala spretno i ugodno na taj na in nije nešto, zamu ena je kao da pregledavati dosadne dijelove je ugra en nekaprograma. kav digitalni Noise Jedino što donekle kvari komociju JPEG preglednik je Reduction koji se ne da isklju iti. rada je nedostatak HDMI izlaza odliËno napravljen, Definitivno najlošija slika me u i digitalnog ulaza »ak s moguÊnošÊu k o n k u r e n t i m a . za kameru. HDMI Mogu nost snidonekle nadozumiranja, a MP3 manja u 7 razlikna uje kvalitet itih kvaliteta daje ni komponentni player ima solidnu Pioneer-u mogu izlaz, ali ulaz za nost snimanja do kameru... DivX kvalitetu zvuka s 455 sati, ali ova formate zapisa je imponiraju a vrireproducirao sa upotrebljivim pre- jednost može se solidnom kvalitedobiti samo ru tom slike, a predglednikom nim podešavanost je i odli an njem parametara preglednik zapisa snimanja. Kao kod ostalih snina CD-u ili DVD-u kako za ma a ve ina modova je za svaDivX tako i za MP3 i JPEG kodnevnu upotrebu bez velikih formate. Kod prikaza JPEGzahtjeva za kvalitetom. Obrada a usprkos pokazanoj kvaliteti snimljenog materijala je intuitivdonekle smeta spor pregled na, jednostavna i brza. Pregled thumbnail-a. snimljenog materijala se obavlja Pioneer DVR-545H tako zvanim Disk navigatorom Elegantni spoj srebrno-crnog koji je odli no osmišljen, tako daje mu profinjeni izgled. Na da se vrlo jednostavno dolazi prednjoj plo i dominiraju tipke do snimljenih filmova, serija. za paljenje i za snimanje. Kao i kod Panasonic-a smeta Podešavanje i puštanje u rad nepostojanje digitalnog ulaza je stvarno vrlo jednostavno i za kameru. DivX kvaliteta je vrijeme “od kutije do upotrebe” solidna i bez trzaja a su eje zanemarivo. lje pristojno napravljeno. JPEG Uklju ivanje do snimanja je petpreglednik je odli no napravnaestak sekundi, što je dovoljljen, ak s mogu noš u zumino brzo da vam ne promakne ranja, a MP3 player ima solidnu puno nekog filma ili omiljene kvalitetu zvuka s upotrebljivim serije. preglednikom. Nedostaje digiKvaliteta slike koja se s TVtalni priklju ak za kameru ali a prima preko tunera ure aja ima HDMI izlaz.

www.hifimedia.hr

liste, tako da ukoliko imate više DivX naslova na jednom DVD mediju, ne možete vidjeti njihov popis i birati željeni naslov. Reprodukcija MP3 formata je solidna, ali tako er bez liste nije baš pretjerano upotrebljiva, isto kao i pregled JPEG fotografija. Prikazane fotografije možete pregledavati abecednim redoslijedom bez mogu nosti listanja. Bez obzira na veli inu snimljene fotografije, prikaz je premali na ekranu (s velikim crnim okvirom).

hi-fimedia #66

TEST Panasonic 1 HT

LIG

VE SIL

AR ST

SIL VE

Kvaliteta slike

ST AR

LIG

Jednostavnost upotrebe Opcije

L AR ST

video

ST AR

LIG

108 MHz/24 bit video D/A converter

audio 192kHz /24 bit audio D/A converter 2

IO AV

AV IO

TR UL

www.audiocentar.hr

Priklju ci Prednja strana

ZakljuËak

UL TR

5 ET

T 52

Od sva tri ponu ena modela, kako smo rekli na po etku, idealna bi bila kombinacija sva tri. Ukoliko moramo baš birati, izbor bi pao na Panasonic kojem me u zamjerke možemo pribrojati tek nepostojanje HDMI izlaza i digitalnog ulaza za kameru. Vrlo jednostavan rad i odli na kvaliteta slike i zvuka bez zamjerke ovog “malog crnog” stavljaju na prvo mjesto. Chasing play je savršen, a kvaliteta snimljenog materijala je besprijekorna. Jednostavnosti pogoduje i samo etiri moda kvalitete snimanja.

S-Video / Composite Video / Audio x 1

Stražnja strana SCART x 2 component video S-Video / Composite Video / Audio x 1 izlaz S-Video / Composite Video / Audio x 1 ulaz/izlaz Optical digital x 1

Cijena 2.899,00 kuna

INFO RAM3, tel. 01/2459 222

Pioneer 1

Sony

A DRAMATIC UPGRADE

Kvaliteta slike

Jednostavnost upotrebe

Opcije

Video 12-bit / 108MHz video D/A converter 2

D OL

A5 CT

V SIL

E EL

R AU

video 10 bit/108 MHz video D/A converter

audio

Audio

192kHz /24 bit audio D/A converter

192kHz / 24bit audio D/A converter

Priklju ci Prednja strana

S-Video / Composite Video / Audio x 1

i.LINK x 1 S-Video / Composite Video / Audio x 1

Stražnja strana

SCART x 2 (1 RGB) HDMI x 1 Component x 1 S-Video / Composite Video / Audio x 1 Coaxial digital x 1 Optical digital x 1

SCART x 2 component video S-Video / Composite Video / Audio x 1 izlaz S-Video / Composite Video / Audio x 1 ulaz/izlaz Coax digital x 1 HDMI Control IN G-link

Cijena

3.099,00 kuna

3.240,00 kuna

INFO

Svijet Medija, tel. 01/2015 777

Helikop, tel. 01/2314 555

stražnja strana 2

Kvaliteta slike

U AT

R ST

www.hifimedia.hr

TEST ONKYO TX-SR 674

Raspjevani surround receiver Sjajna kombinacija stereo i surround zvuka Onkyovog TXSR 674 receivera, nadmašila je konkurenciju u cjenovnom razredu do pet tisuÊa kuna p i še: D u b r a v k o To p l a k

azvojni Onkyo tim ve niz godina ima sasvim jasnu viziju kako pojedinom proizvodu, u ovom slu aju receiveru, dati nešto novo i više nego prijašnjim verzijama. To su zorno pokazali na svome najja em receiveru oznake TX-NR 5000 (test Hi-Fi Media broj 60) s puno noviteta i inovacija poslije kopiranih u proizvodima konkurencije. Obzirom da je taj primjerak receivera namijenjen zahtjevnijim surround korisnicima koji to mogu i platiti, u Onkyju su mislili i na one zainteresiranih za dobar zvuk i sliku ali pli eg džepa. Novi model receivera TX-SR 674 s cijenom od 4.990,00 kuna nudi mnogo za nare enu kategoriju potroša a. Dizajn prati ve karakteristi an

hi-fimedia #66

Onkyo stil, prednja masivna aluminijska plo a uz logi ki poredane funkcijske tipke ima i odli an matri ni displej. Snažni vizualni dojam dodatno je poja an plavkastom svjetloš u koja okružuje okretni gumb izlazne kontrole zvuka. Ako bi to nekog zasmetalo ili ak iritiralo u mraku, svjetlo je mogu e isklju iti. Opremljenosti receivera raznim priklju cima nema se što zamjeriti, kako s prednje strane (uz uobi ajene analogne A/V priklju ke dodan je i prednji opti ki digitalni Toslink ulaz), tako i sa stražnje strane gdje se nalaze banana priklju nice za zvu ni ke kabele u razli itim bojama. To je Onkyov doprinos za neiskusne korisnike, koji e se na ovaj na in lakše sna i kod priklju ivanja. Za najkvalitetniji prijenos video signala tu su tri komponentna ulaza i jedan izlaz, kao i sve prisutniji HDMI (dva ulaza i jeden izlaz). Svi ulazni video signali mogu se nesmetano reproducirati kroz bilo koji izlazni priklju ak, neovisno je li izvor video signala lošiji (recimo, kompozitni) ili kvalitetniji (komponentni), jer receiver ima ugra enu pretvorbu bilo kojeg signala. Jedino kroz HDMI nije mogu e pustiti niti jedan video signal ako nije priklju en i na izvoru u HDMI. Receiver je potpuno opremljen za nadolaze u HD sliku, jer podržava format slika od 720p, 1080i i 1080 p.

Nije potrebno posebno naglašavati da je receiver opremljen svim 5.1 i 6.1 surround dekoderima od Dolby Digitala i DTS-a. Višekanalno poja alo ima snagu od 150 W po kanalu na 6 Ohma i nisu zamije eni nikakvi nedostatci snage kod ve ih zvu nika. Na ovom receiveru po prvi puta je primijenjen Audyssey 2 EQ sustav kalibracije, za sada najbolji sustav u Onkyo ponudi. Za razliku od Denonove implementacije Audyssey sustava, koji zahtjeva da korisnik pokrene program podešavanja šest puta sa šest razli itih pozicija u sobi, Onkyo analizira akustiku prostorije iz tri razli ite pozicije. Postupak kalibracije se sastoji od 12 koraka, a pokre e se tek kada je uklju en priloženi mikrofon. Cijeli postupak se lijepo može pratiti na On screen grafici, a od korisnika se samo traži da u odre enim trenutcima pomakne mikrofon na tri razli ita mjesta u sobi. Ostali dio posla sustav radi automatski, a to uklju uje izra un veli ina zvu nih kutija, polaritet zvu nika, udaljenost izme u zvu nika i slušatelja, podešavanje razine zvuka u zvu nicima, te nji-

hovo kašnjenje. Cijeli postupak traje oko šest minuta. Obzirom da su udaljenosti zvu nika od slušatelja napravljene u koracima po 0,3 m, kod automatske postavke korekcijski sustav može pogriješiti, pa u nekim slu ajevima postavke treba dodatno „ru no“ podesiti na pravu vrijednost. Kod testiranja se to dogodilo sa stražnjim zvu nicima, kada je upravo za toliko i pogriješila automatika. Ništa udno, jer i napredniji korekcijski sustavi znaju pogriješiti. U svakom pogledu Audyssey 2 EQ sustav kalibracije je od velike pomo i neiskusnom korisniku i daje dovoljno precizne rezultate koje pospješuju zvu nu surround sliku. Onkyova On screen grafika na receiverima ve je godinama jedna od najboljih, pa nije nimalo udno da je i ovdje vrlo jednostavno upravljati razli itim izbornicima (ukupno ih ima 9). Najvažniji su ipak izbornici kojima se podešavaju parametri surround zvuka u dekoderu. Kod odabira veli ina zvu nih kutija postoji opcija „Full band“ kojom se ozna uje da zvu nici mogu svirati puni opseg spektra od 20 Hz do 20 kHz ili se podešavaju tako da im najniža reprodukcija kre e od 40, 50, 60, 80, 100, 120, 150 ili 200Hz. Kada je uklju en subwoofer u sustav, mogu e je poslati sve duboke frekvencije iz prednja dva zvu nika i na subwoofer (DoubleBass). Udaljenost slušatelja od zvu nika mogu e je kontrolirati u rasponu od 0,3 m do 9,0 m, u koracima po 0,3 m. Tu ipak postoje neke “ko nice“ pa se, na primjer, mijenjanjem udaljenosti prednjih zvu nika iza 3,6 m automatski pomi e i centralni zvu nik, a nakon 6,6 m mijenjaju se i svi zadnji zvu nici. Pomalo neobi na „automatska“ korekcija, koja vjerojatno ima nekog smisla u velikim prostorima, bar su tako izra unali u Onkyu. Izlazna razina zvuka za svaki pojedini kanal sasvim je uobi ajena za Onkyo i kre e se u rasponu od +/- 12 dB (u koracima po 1 dB). Tu je i funkcija Equalizer za posebno podešavanje frekvencije 80, 250, 800, 2500 i 8000 Hz

www.hifimedia.hr

TEST Dodatni pribor: - 1 mikrofon za kalibraciju zvuka (5,5 m kabela)

Priklju ci: Prednja strana:

(+/- 6 dB) u koracima po 1 dB za svaki kanal. Najbolje je ipak sve prepustiti Audyssey 2 EQ jer e odabrati ispravno koje frekvencije treba podi i ili smanjiti za pojedini kanal, ime se otklanjaju zvu ne anomalije sobe u kojoj zvu nici sviraju. I za LFE kanal postoji dodatna opcija (Low-Pass filter), za odre ivanje donje rezne frekvencije na kojoj svira subwoofer od 80, 100, 120, 150 i 200Hz. Onkyo je poznat po tome da u svojim izbornicima daje jednu vrlo zgodnu funkciju kojom se onemogu ava velika izlazna razina zvuka, ako to korisnik tako želi. Tako se sprje ava eventualno preoptere enje i uništenje manjih zvu nika prilikom reprodukcije. Mogu e je ak podesiti i izlaznu razinu zvuka prilikom svakog ponovnog uklju enja zvu nika, koja e uvijek biti fiksna, onako kako je korisnik sam podesio. Daljinski upravlja ima 16 fluorescentnih funkcijskih tipki. Šest funkcijskih tipki svijetle crveno kod odabira ure aja kojim želimo upravljati (svijetli sedam sekundi zatim se isklju i). Kada želimo daljinskim kontrolirati zonu 2, tada tipka receiver svijetli trepte im svjetlom 3 sekunde, kako ne bi bilo zabune koja je trenutno funkcija u radu. Daljinski upravlja ima logi ki raspore ene tipke s nekoliko razli itih veli ina, pa ne zahtijeva puno privikavanja na njega. Odli no je i riješena funkcija utipkavanja razli itih kodova drugih proizvo a a A/V opreme, ime se bez problema mogu pokretati i ure aji u sustavu drugih proizvo a a.

Zvuk Ve od samog po etka slušnog testa u stereo modu, Onkyo je davao iznena uju e zvu ne rezultate za svoju klasu. Vrlo ujedna eni tonski balans izme u sva tri podru ja, rijetko se nalazi i na daleko skupljim receiverima. Zvu na pozornica dobro je ocrtana po širini, dok dubinska perspektiva nije baš velika, što nije bilo niti

www.hifimedia.hr

za o ekivati od ovog receivera. Neovisno o kojoj se vrsti glazbe radilo, receiver je te no i s puno života prenosio glazbeni materijal. Iako receiver ne ide u detalje (kao što je to slu aj kod skupljih modela), uvijek je privla io pažnju svojim muzikalnim i raspjevanim zvukom. Gotovo da je pravilo kod receivera, ako u stereo modu daje dobre rezultate, u surroundu se pokažu kao manje dobri ili obrnuto. Kod Onkya 674, sre om to nije slu aj. U surroundu odnosi na prednjoj sceni lijevo i desno, dobro su prikazivali prostor u punoj širini, a centralni kanal vjerno je prenosio središnji prostor. Kao i u stereu, osjetilo se neznatno pomanjkanje dubinskog prostora na prednjoj sceni. Najve e iznena enje su zadnji surround kanali (uklju uju i i stražnji centralni kanal), koji su odli no prenosili zadnju zvu nu scenu, sa istim i jasnim zvukovima. Niti jedan zvuk nije bio skriven i ne ujan, pa su svi materijali zvu ali impresivno, kao da je u „igri“ puno skuplji ure aj. Ne treba zaboraviti istaknuti i dobru dinamiku koja zvuku daje dodatnu atraktivnost.

ZakljuËak Onkyo TX-SR 676 je odli an receiver u svojoj klasi. Ovakva sjajna kombinacija stereo i surround zvuka, teško se nalazi i na daleko skupljim receiverima. U svakom pogledu, Onkyev receiver dokazuje kako se pametnim i promišljenim konceptom može i u ovom cjenovnom rangu napraviti receiver odli nih stereo i surround karakteristika. Fuji S9500 1

Zvuk (stereo) Zvuk (surround) Opremljenost Daljinski upravlja Jednostavnost upravljanja

1 1 1 1 1 1

RCA stereo audio ulaz RCA video kompozitni ulaz S-VHS video ulaz opti ki digitalni audio ulaz ulaz za slušalice ulaz za mikrofon

Zadnja strana: - 2 koaksijalna digitalna audio ulaza - 4 opti ka digitalna Toslink audio ulaza (1 sa prednje strane) - 1 opti ki digitalni Toslink audio izlaz - 6 stereo RCA audio ulaza - 4 stereo RCA audio izlaza (uklju uju i 1 za drugu zonu) - 4 kompozitna RCA video ulaza - 3 kompozitna RCA video izlaza (uklju uju i u to 1 monitorski izlaz) - 4 S-VHS video ulaza - 3 S-VHS video izlaza (uklju uju i u to 1 monitorski izlaz) - 3 komponentna video ulaza (Pr, Pb,Y) - 1 komponentni video izlaz (monitorski) - 2 HDMI ulaza - 1 HDMI izlaz - 7.1 kanalni ulaz (L+C+D+SL+ SD+SCL+SCD+SUB) - 1 pred izlaz za subwoofer - 9 pari priklju nica za prihvat zvu ni kih kabela (L+C+D+S L+SCL+SCD+SD+stereo par za zonu dva) - 1 3,5 mm IR izlazna daljinska kontrola - 1 12 V ulazni okida za zonu 2 - 1 strujna uti nica do maksimalno 100W snage

Zna ajke: - Dolby Digital, Dolby Digital 6.1 Dolby Pro Logic, Dolby Pro Logic IIx (game, movie i music), dekoderi - DTS ES matri ni, DTS-ES diskretni, DTS Neo:6 dekoder (cinema i music) i DTS 96/24 dekodiranje

- 5 originalnih Onkyovih DSP programa (mono movie, orchestar, unplugged, studio mix, TV logic, all Ch stereo i full mono) - On screen grafika - 32 bitni DSP ip - 24 bitni, 192 kHz visoko rezolutni D/A pretvara - pretvorba video signala iz kompozitnog u komponentni i obrnuto - Time Base Corrector (TBC) - Audyssey 2EQ surround korekcijski sustav - Cinema filtar - pet rasponski EQ za svaki kanal posebno - WRAT (Wide Range Linear Shaping Tehnology) - VLSC (Vector Linear Shaping Circuitry) - 7 x 150 W na 6 Ohma - izlazna kontrola zvuka za zonu 2 - Pure audio mod - 40 memorija za radijske postaje - zvu ni ki priklju ci u nekoliko razli itih boja - kompatibilni RI (Remote Interactive) za iPod priklju nu stanicu

Dimenzije i težina 435 x 174 x 377 mm / 11,4 kg

Cijena 4.990,00 kuna

Info Audio Cinema, tel. 01/4847 875, www.audiocinema-art.hr

Konkurencija Pioneer VSX-1015 ima THX Select 2 sklop, s kojim daje odli ne surround zvu ne rezultate, dok je u stereo modu daleko lošiji.

za odli an surround zvuk odli an stereo zvuk Audyssey 2 EQ sustav kalibracije opremljenost surround formatima pretvorba video signala iz lošijeg u bolji bogatstvo podešavanja u izbornicima

protiv nema

hi-fimedia #66

TEST

»etiri tanka DVD playera Do juËer neke nedostižne tehnološke novotarije iz high-end DVD-a, stigle su sada konaËno i na DVD ureaje iz nižeg cjenovnog razreda. p i še: D u b r a v k o To p l a k

Na tržištu postoje DVD ure aji koji svojom cijenom ne prelaze tristo kuna, ali njihova je kvaliteta vrlo upitna. U broju Hi-Fi Medie 57 lijepo se moglo vidjeti kako kvaliteta pada s padom cijene. Jedan kra i vremenski odmak (5-6 mjeseci) od testiranja pokazao je pravu stranu takvih DVD-a, na primjer, jednom se od testiranih ure aja nakon nekog vremena odlijepio plasti ni prednji pokrov a tipka za izbacivanje DVD na ure aju više nije radila. Stvar se bitno mijenja u neznatno višem cjenovnom razredu. Za tisu u do 1.500 kuna može se kupiti pristojnih mašina i po pitanju zvuka i po pitanju slike, o emu svjedo i i ovaj test etiri DVD playera. Do ju er nedostižne tehnološke novotarije u ovom cjenovnom razredu, sada su gotovo obavezne, spomenimo samo 108 MHz/12 bit digitalno/

hi-fimedia #66

analogni video pretvara , DVDAudio i SACD zvuk.

Onkyo DV-SP404 Svojom veli inom, odnosno malom dubinom ku išta od samo 215 mm, pomalo e šokirati korisnika na prvi pogled i izazvati zabrinutost što se nalazi u tako malom ku ištu. U današnjem svijetu A/V opreme veli ina više nije presudna, a Onkyo je to ovim modelom u potpunosti potvrdio. Na prednjoj se strani ure aja nalaze sve dostupne kontrole ak i za izbornike, pa u slu aju zagubljena daljinskog upravlja a uvijek je mogu e podesiti bilo koju funkciju, što smo ve navikli kod Onkya - drugi DVD-i na testu izuzev Pioneera to nemaju. Obzirom da je ovaj model crne boje (crno se izgleda ponovno vra a u modu), njegov matri ni to kasti displej svijetli zelenom bojom, a da je ure aj srebrni, displej bi svijetlio naran asto, što je ve postao zaštitni znak Onkyjevih ure aja. Na zadnjoj strani iznena uju e je da nema S-VHS priklju ka, za razliku od ostalih testiranih ure aja. Uvidom u upute za uporabu, bilo je vidljivo kako je namjerno za europsko tržište izba en (zato ima SCART priklju ak), dok ga modeli za ameri ko i oceansko (Azija) tržište imaju. On screen grafi ki prikaz izbornika je odli no napravljen s puno detalja i razli itih postavki. U stvari Onkyo je posudio ve razra eni Pioneerov model izbornika, tako da se oko toga nisu morali truditi. To mu nipošto ne predstavlja minus, nego upravo suprotno, budu i da je izabrao jedno od boljih rješenja na tržištu. Izbornik

za podešavanje kvalitete slike je interesantan sa svojih 6 razli itih postavki. Tu se nalaze podešavanja oštrine slike (fine, standard i soft), svjetline (+/- 20), kontrasta (+/- 16) Gamma (high, medium, low, off), hue - ravnoteža crvene i zelene boje (+/- 9 - više u crvenu ili zelenu boju) i croma level - zasi enje boja (+/- 9) sve u koracima po jedan. Kod reprodukcije slike kroz HDMI izlaz ponu ene su rezolucije: 720 x 576i, 720 x 576p, 1280 x 720p i 1920 x 1080i. Dodatno se još može podesiti i HDMI kolor funkcija, u kojoj se izabire jedna od tri ponu ene funkcije - komponentni, RGB ili cijeli spektar RGB. Posljednju opciju je korisno iskoristiti jer daje svjetlije boje, a crnu boju ini dubljom, dok je kod pretjeranog jake boje na ekranu dobro koristiti opciju RGB. Za one koji se žele malo poigrati sa zvukom, tu je ugra eni equalizer, sa sedam razli itih opcija zvuka (rock, pop, live, dance, techno, classic i soft). Onkyev daljinski upravlja je najve i od svih testiranih DVDa. Iako su sve funkcijske tipke prili no male, zbog velikog prostora na daljinskom upravlja u, lagano se njima upravlja DVDom, bez bojazni da e se kojim slu ajem pritisnuti neka kriva funkcijska tipka. Onkyo je od svih testiranih primjeraka DVD-a najbolje ocrtavao prostor, što se lijepo moglo uti kod svih stereo materijala. Zvuk nije tako ist i jasan kao kod Yamahe, ali su se svi instrumenti i izvo a i na pozornici mogli uti bez imalo problema. Najbolje je reproduciran srednjotonski dio spektra. Korisnici

koji vole slušati koncertne izvedbe, s Onkyevim DVD-om do i e na svoje. Veli ina prostora bila je uvjerljiva i kod surround materijala, pa su sve filmske scene bile bogate i prostrane, s vrlo dobrim smještajem zbivanja u sceni. Bas frekvencije su bile snažene i postojane, što je itekako važno na surround filmskim materijalima. Onkyo je na svim reproduciranim DVD materijalima prikazivao bogate i duboke boje, koje su do pravog izražaja dolazile kod kostimiranih filmova (povijesni spektakli), kao i kod scena prirodnih pejzaža i krajolika. Po kvaliteti oštrine, bio je odmah iza Marantzovog modela, s prili no jasnim detaljima u slici. Kod reprodukcije 1080i kroz HDMI priklju ak rezultati, nisu bili baš toliko impresivni. Iako je još uvijek sve prili no dobro, više mi se svidjela ravnoteža izme u prirodnosti i oštrine kod reprodukcije 720p.

Pioneer DV-696AV Pioneerov DVD ure aj ve je na samom po etku testiranja iznenadio nekim svojim mogu nostima. Gotovo je zapanjuju e što se u ovom cjenovnom razredu nalazi DVD koji je u stanju itati SACD i DVD Audio diskove. Iako prednja strana DVD-a ne nudi ništa spektakularno, po funkcionalnosti sve isto što i Onkyev DVD (sve osnovne pokreta ke funkcijske tipke DVD-a i kursorske tipke za ulaz u izbornike), ali zadnja strana je ipak daleko popunjenija razli itim priklju cima. Osim uobi ajenih A/V priklju ka tu se nalaze 5.1 izlazi iz surround dekodera (Dolby Digital i DTS), kao i za slušanje višekanalnog zvuka sa SACD i DVD Audio diskova. Opremljenost razli itim priklju cima je potpuna i korisniku zaista ne e trebati ništa više. Kao što sam ve

www.hifimedia.hr

TEST spomenuo, Pioneer je „posudio“ svoj On screen grafi ki prikaz izbornika Onkyevom DVD-u, pa je prikaz gotovo istovjetan, uz nekoliko nadopuna. To se naravno odnosi na postavke SACD i DVD Audia, kao i na osnovne postavke izlaza surround dekodera. U postavkama dekodera može se odabrati veli ina zvu ni kih kutija kao i funkcija udaljenosti zvu nika od slušatelja. Rasponi udaljenosti slušatelja od zvu nika kre u se od 0 do 6 m, zavisno od pojedinog kanala (sve se odvija u koracima po 30 cm). Ono što ovdje nedostaje jest podešavanje izlazne razine zvuka za svaki kanal. To je svakako neobi an propust, jer bi se time dobila potpuna kontrola nad dekoderom, kao i na svakom receiveru. Šteta. Jedini na in da se to ispravi je korištenje HDMI izlaza iz DVD-a za SACD i DVD Audio zvuk, jer e se tako naknadno mo i ispravno podesiti svi parametri u samom receiveru, naravno ako ima taj priklju ak. Kod funkcije podešavanja slike uvršteno je 7 razli itih funkcija, uz sve objašnjene kod Onkyevog DVD-a, navest u samo dodatnu funkciju BNR. Ova funkcija smanjuje mogu e smetnje u reprodukciji slike i treba je u biti uvijek držati uklju enu. U svakom pogledu, najbolje dodatno podešavanje slike od svih testiranih DVD-a. Daljinski upravlja ima vrlo dobro razra enu logiku korištenja, a najve a mu je prednost što ima prili no velike funkcijske tipke, izme u kojih ima dovoljno mjesta. Time je otklonjena mogu nost slu ajnosti pritiska neke druge funkcijske tipke koje korisnik ne želi. Pioneer je od samog po etka slušnog testa bio definitivno najbolji u zvuku od svih DVD-a. Osje aj je uvijek bio kao da slušam barem za klasu skuplji DVD ure aj, nego što on u stvari jest. Prirodnost i isto a zvuka stvarno je bila izvanredna, a jedna od najve ih prednosti je odli na muzikalnost DVD-a. Kontrola i ujedna enost sva tri spektra zvuka vrlo se rijetko sre e i na daleko skupljim modelima, pa je i ovdje ovaj DVD iznenadio. Neovisno

www.hifimedia.hr

BEST BUY

da li se sluša stereo ili surround zvuk, nije bilo ni ega na što bi se moglo požaliti. I kod reprodukcije SACD-a i DVD-Audia, zvuk je bio impresivan i sve je zavisilo kako je koji pojedini disk bio sniman. Ako je bio loše snimljen takav je bio i reproduciran, kao i u obrnutom slu aju. Slika kod Pioneera, na iznena enje, ipak nije bila toliko dobra kao zvuk. Na testiranom DVD-u bio je vidljiv vrlo dobar prikaz raspona izme u najtamnijih i najsvjetlijih detalja u slici. Tako su neke tamne i mra ne scene bile reproducirane na potpuno uvjerljiv na in. Na tvorni kim postavkama slika ima malo viška zasi enosti crvene boje, ali to je bilo lako uklonjivo u brojnim postavkama za sliku kroz izbornike ure aja. Kod vrlo brzih filmskih scena slika je bila impresivna i potpuno pod kontrolom, te se nisu pojavljivali nikakvi artafekti.

Yamaha DVD-S559 Mk2 Ogromna dubina kod Yamahinog modela DVD-a od 310 mm, znatno je odskakala od ostalih DVD ure aja na testu, što je sigurno neka kompenzacija za malu visinu ure aja. Ako ništa drugo, „višak“ mjesta u ku ištu uvijek dodatno bolje raspore uje eventualnu nepoželjnu toplinu i sigurno se niti nakon dugotrajnog rada ne e pregrijati, što je na testu bilo vidljivo. Na prednjoj plo i definitivno ima najmanje funkcijskih tipki u odnosu na ostale DVD-e (play, pause, stop, eject i power). Za bilo koje druge funkcije, daljinski upravlja bit e neophodan. Yamaha je jedini DVD na testu koji nije imao HDMI ulaz, što govori da pripada starijoj generaciji DVD-a. Bez obzira na to, nekim svojim mogu nostima ipak je bio bolje opremljen od Marantza, na primjer. Marantza sam namjerno spomenuo, jer

Yamaha koristi grafi ki On screen prikaz izbornika gotovo identi an kao Marantz, ali s nešto druga ijom rasporedom funkcija, odnosno dodatno je upotpunjen nekim funkcijama. Razlike su u biti minimalne, ali postoje, an primjer, kod funkcije dodatnog podešavanja slike uz svjetlinu (+- 20), kontrast (+-16) i zasi enje boje (+-9), postoji i funkcija kolor (+-9/ svi u koracima po jednu jedinicu). Tu su još i osnovne kontrole slike - standard , brihgt i soft, kojom se slici može dodati mekaniji ili svjetliji prikaz slike. Postoji i funkcija lip synkronizator, koja ujedna ava mogu a kašnjenja slike i zvuka (0 do 120 ms). Displeju na prednjoj plo i DVD može se dodatno smanjiti intenzitet svjetlosti i to 100/70/40 posto osvjetljenja od normalnog, što u praksi zna odli no poslužiti, jer prilikom gledanja filmova ili eventualnog slušanja glazbe u potpunom mraku, korisniku može smetati njegova svjetlost. Yamaha ima vrlo mali i prakti an daljinski upravlja . Obzirom da je prednja plo a, na kojoj su poredane funkcijske tipke, blago zaobljena od vrha prema dolje, vrlo dobro leži u ruci. Najbolji pristup prstima imaju zato kursorske tipke (dodatno su još zakošene - svaka u svome smjeru) jer se nalaze u sredini, a tipke za pokretanja DVD odmah su ispod njih. Yamaha je reproducirala izrazito isti zvuk srednjotonskog i visokotonskog podru ja. Bas je bio nešto ve ih „dimenzija“ ali s primjerenom dozom fokusa i kod zahtjevnijih glazbenih materijala. Po dubini i širini, zvu na pozornica je bila mala, što je rezultiralo primjetnim sku enim prostorom kod slušanje glazbe u stereu. Kod surrounda, zbog svoje isto e srednjih i visokih tonova, bili su ujni ak i oni

zvukovi koji nisu ina e toliko naglašeni. Stoga treba pripaziti i na ostale ure aje u sustavu, koji ne bi trebali imati tendenciju otvorenog zvuka, jer e rezultat biti zvuk s prenaglašenim srednjim i viosokotonskim podru jem, što e smetati svakog korisnika. Obzirom da Yamaha nema HDMI priklju ak, test je proveden na ve uobi ajenim video izlazima. Ve kod prvih testnih slika uo ila se razlika u odnosu na ostale testirane modele koja se o itovala u manjoj istini slike i nešto lošijoj reprodukciji svjetlijih i tamnijih podru ja. Kod SCART i S-VHS ulaza, reproducirana kvaliteta slike na klasi nom CRT-u je vrlo dobra, dok je kod plazmi, a posebno LCD-a, bilo vidljivo da nedostaju neki fini detalji u slici. Uklju enjem progresivnog scana na komponentnom izlazu, slika je ipak dobila o ekivanu oštrinu za ovu klasu DVD-a.

Marantz DV 3001 Marantzov DVD ure aj je uz Pioneerov na test pristigao u srebrnoj boji. Vrlo elegantni i nenametljiv izgled ve je nekako ustaljena Marantzova praksa. Malobrojne funkcijske tipke na prednjoj plo i svode se na one najosnovnije. U sredini ure aja smješten je mehanizam ladice DVD-a i ona se pokazala kao najbrža kod izvla enja i uvla enja, u odnosu na druge DVD-e. Kada se korisnik jednom navikne na tako brzi mehanizam, svi drugi mu se ine strašno sporima. Uz Pioneera, i ovaj Marantzov DVD na stražnjoj strani ima 5.1 kanalni izlaz, ime je omogu eno priklju ivanje DVD-ovog surround dekodera na receiver. No, na ovom DVD-u funkcionalnost ovakvog priklju ivanja je vrlo upitna On screen grafi ki prikaz izbornika je vrlo pojednostavljen i lagan za korištenje jer niti nema pretjerano puno funkcija za podesiti, ali sve one bitne su tu. Za poboljšanje slike na izboru su samo tri osnovna parametra i to svjetlina (+/- 20), kontrast (+/- 16) i zasi-

hi-fimedia #66

TEST enje boje (+/-9), svi u koracima po 1 znamenku. Kao što sam ve spomenuo, DVD ima i svoj surround dekoder, ali zbog njegovih najosnovnijih podešavanja koja uklju uju podešavanje veli ina zvu ni kih kutija (male, velike ili nema), uklju enja ili isklju enja subwoofera i sveukupne izlazne ja ine zvuka, izostavljena je jedna važna funkcija, izlazna kontrola zvuka za svaki kanal posebno, pa je stoga vrlo upitno njegovo korištenje. Korisnik bi trebao idealno smjestiti sve zvu nike u odnosu na mjesto na kojem sjedi, što je u teoriji mogu e, ali u praksi gotovo da je neizvedivo i vrlo komplicirano. Kod reprodukcije DivX filmova ne prikazuju se , š, i hrvatski znakovi. Ono što je dobro je lako a premotavanja slike kod reprodukcije (2 - 4 - 8 - 16 - 32x brže od normalnog), gdje nema trzanja i zastajkivanja. Kod Marantzovog daljinskog upravlja a vrlo je neobi no smještena tipka za reprodukciju. Ona se nalazi u središtu kursorskih tipki, a ujedno služi kao potvrdna tipka za neke druge funkcije (enter). Ovakav pristup može zbuniti korisnika.

opti ki digitalni izlaz (TosLink) koaksijalni digitalni izlaz stereo audio izlaz kompozitni video izlaz komponentni video izlaz (Pr, Pb,Y) S-VHS izlaz SCART izlaz HDMI audio izlazi iz surround dekodera reprodukcija DVD R/RW +/-(DL) reprodukcija DivX reprodukcija MP3 reprodukcija JPEG reprodukcija DVD-A/SACD dodatni pribor

video digitalno/analogni pretvara audio digitalno/analogni pretvara progressivan scan video scaler mogu nost podešavanje slike dimenzije težina distributer

cijena Slika Zvuk (stereo) Zvuk (surround) Opremljenost Daljinski upravlja Jednostavnost upravljanja

hi-fimedia #66

Gotovo sve funkcijske tipke su iste veli ine. Odli no je napravljeno to što se može odre enim tipkama pristupiti odabiru RGB/ YUV izlaznog video moda, kao i promijeniti rezoluciju prikaza (720p/1080i), a da se ne poseže u glavni izbornik. Marantz se je svojom zvu nom reprodukcijom smjestio negdje izme u Onkyevog i Yamahinog DVD ure aja. Prostor koji je ocrtavao bio je nešto pli i po dubini i vrlo dobar po širini. Bez nekog ve eg truda, mogli su se na i svi izvo a i i instrumenti na glazbenoj pozornici. Visoko i srednjetonsko podru je dobro je reproducirano, iako se na ve im glasno ama znalo ponekada dogoditi da je zvuk visokih tonova nešto oštriji. Bas je bio nešto manjeg volumena ali je dobro prikazivao taj dio zvu Onkyo DV-SP404 • • • • • • (1.0) • • (sve starije i Ultra) • • (3072 x 2048) 1 trostruki A/V kabel 1 koaksijalni digitalni kabel 1 stereo audio kabel 108 MHz/12 bit 96 kHz/24 bit • 720p/1080i • (6 parametara) 435 x 61 x 215,5 mm 1,9 kg AudioCinema tel. 01/4847 875 www.audiocinema-art.hr 1.390,00 4,5 4 4 4 5 5

nog spektra. Vrlo dobra dinamika, dolazila je do izražaja u zahtjevnijim surround scenama. Zvuk filmskih materijala je živahan i angažiran, a istovremeno suptilan i snažan. Marantzov DVD ure aj je korak ispred ostalih testiranih modela u ovom cjenovnom razredu, što se prikaza slike ti e. Razina detalja bila je iznimno visoka, s oštrim kutovima slike i kristalnom jasno om. Niti jedan drugi DVD nije mogao dati toliko oštru sliku. Boje su bile tako er odli ne, s vrlo prirodnom nijansom koje su svakoj slici davale realisti an prikaz. Priklju enjem HDMI priklju ka i kod reprodukcije slike od 720p, omiljenim DVD filmovima, Marantz daje jednu sasvim druga iju dimenziju, koja se ne o ekuje od ure aja u ovom cjenovnom razredu.

Yamaha DVD-559 Mk2 • • • • • • • • (sve stare i verzija 6) • • (3072 x 2048) 1 stereo audio kabel 1 kompozitni video kabel 108 MHz/12 bit 192 kHz/24 bit • • (3+4 parametara) 435 x 51 x 310 mm 2,6 kg Nove boje zvuka tel. 2337 619 www.bojezvuka.hr 1.150,00 kuna 3,5 3 3,5 3,5 4 4

ZakljuËak Po opremljenosti ure aja zna ajkama, Pioneer DV-696AV je odnio uvjerljivu pobjedu, jer ima najrazra enije postavke slike i zvuka, a osim toga može reproducirati SACD i DVD-Audio diskove, što ostali DVD-i ne mogu. I u zvuku Pioneer odnosi pobjedu sa svojim istim, prirodnim i muzikalnim zvukom. Kod slikovnih rezultata na prvo mjesto dolazi Marantzov DVD DV3001 s najoštrijom slikom i odli nom reprodukcijom boja. Svi testirani DVD modeli imaju HDMI izlaz, kroz koji je reproducirana slika bila najbolja, ali razlike izme u pojedinih modela nisu toliko dolazile do izražaja, iako ih naravno ima. Kod ostalih video izlaza (S-VHS i komponentni) razlike su ve bile puno zna ajnije.

Marantz DV3001

Pioneer DV-696AV

• • • • • • • (1.0) • • • • (sve starije i verzija 5.11) (3072 x 2048) -

• • • • • • • (1.0) • • • (sve starije verzije i Ultra) • (3072 x 2048) •

1 stereo audio i 1SCART kabel

1 stereo audio kabel 1 kompozitni video kabel 108 MHz/12 bit 192 kHz/24 bit • 720-1280p/1080i • (7 parametara) 420 x 49,5 x 215 mm 1,7 kg Svijet medija 01/ 2015 777 www.svijet-medija.hr 1079,20 kuna 4 5 5 5 4,5 5

108 MHz/12 bit 192 kHz/24 bit • 720p/1080i • (3 parametara) 440 x 54 x 250 mm 2,2 kg Technomax tel. 3475 250 www.technomax.hr 1.149,00 kuna 5 3,5 4 4 4 4

www.hifimedia.hr

DIGITAL I

JVC izbacio prvu „full“ HD 1920X1080i kameru Prije konkurencije JVC je na tržište izbacio prvu full HD kameru za snimanje u 1920x1080i video kvaliteti. GZ-HD7 Everio, kako je puno ime modela, u sebi ima ugra en tvrdi disk od 60 gigabajta što kameri osigurava više od pet sati snimanja u HD 1920x1080i kvaliteti. U isto vrijeme, kao podršku ovoj kameri JVC je na tržište izbacio i DVD snima visoke definicije (CU-VD40) s kojim se materijal iz kamere može prebaciti na diskove. Snima dopušta i gledanje snimljenog materijala preko HDMI kabela. Ovim potezom JVC je objedinio svoj HD svijet koji obuhva a snimanje, gledanje,

www.hifimedia.hr

spremanje i kreiranje u 1920 videu visoke definicije. Od konektora tu su: HDMI izlaz, USB mini priklju ak, S terminal, AV izlaz, komponentni te i.LINK izlaz. Kamera ima i priklju ak za eksterni mikrofon. GZ-HD7 Everio prva u svijetu koristi Fujinon HD video kameru u sferi potroša ke elektronike, te opti ku stabilizaciju slike (OIS) u cilju postizanja jasnih HD snimaka kad se snima iz ruke. JVC je s ovom kamerom prvi upotrijebio i full HDD 3-CCD kamera sistem u kameri u kategoriji potroša ke elektronike. Everio ima opciju da komprimira materijal snimljen u HD kvaliteti na razinu kompatibilnu

za televizore bez HD ready opcije: materijal se konvertira iz MPEG2 u DVI format na 720x480p i signali kompatibilni s HDV-om su snimljeni u 1440 CBR modu za izlaz prema DV opremi i HDV kompatibilnom softveru preko i.LINK-a. Za spremanje i ure ivanje materijala na PC, JVC kamera dolazi sa Cyber Link BD Solution softverom i Appleovim saftver plug-inom. To zna i da se snimljeni materijal može gledati i ure ivati na PC-u, pa ak i kreirati HD Blu-ray diskove pomo u odvojene BD pržilice i SD DVD-video diskova. Plug-in radi s Apple iMovie HD sustavom, dok je Final Cut Pro

software namijenjen za rad s materijalom na Macintoshu. GZ-HD7 Everio ima podršku za SD kartice, dakle i slike i video matrerijal se može spremati ili snimati direktno na SD karticu, SDHC tipa. U prodaji e biti od mjeseca svibnja po cijeni od 13.500 kuna. INFO: PromMat, tel. 01/2008 425, www.promat.hr

hi-fimedia #65

digital news Panasonicova lavina novih digitalnih fotoaparata Panasonic je temeljito krenuo u obnovu skoro cijele linije kompaktnih digitalnih fotoaparata predstavljanjem 11 novih modela. Jedan od zanimljivijih je FZ8 nasljednik FZ7 i donosi pove anje rezolucije na 7,2 Megapiksela. Unaprije en je procesor, to jest Venus Engine III, a uz MEGA O.I.S. opti ku stabilizaciju koristi se i I.I.C. (Inteligent ISO Control) kako bi se postigla ve a oštrina uz maksimalni zoom. LEICA objektiv 12x zooma kre e od žarišne daljine 35mm do 432mm (ekvivalentno 35mm formatu) i mogu e je zoomirati u dvije brzine (sporije ili brže) ovisno za koliko se pomakne polugica. Podržane su sve mogu nosti ru nog podešavanja, a fokusiranje je mogu e u 11 to aka. Snimanje videa podržava 16:9 format u rezoluciji 848x480 piksela i brzinom do 30 sl/s do ispunjenja memorijske kartice. INFO: RAM3, tel. 01/2459 222, www.ram3.hr

Olympus SP-550UZ Olympus je predstavio novi digitalni fotoaparat s najve im 18x opti kim zoomom. Žarišna duljina kre e od širokokutnih 28mm pa sve do 504mm (ekvivalentno 35mm formatu) pri maksimalnom uve anju. Izvanredan raspon koji pruža veliku fleksibilnost i iskoristivost u zatvorenim i otvorenim prostorima. Kako pri tolikom uve anju slike ne bi bile mutne zbog minimalnih pokreta ruke, ugra ena je dvostruka stabilizacije slike DIS. Fotoaparat je sposoban fokusirati i na udaljenosti od jednog centimetra u Super Macro modu. Uz 23 pretpodešene postavke, postoji i klasi an set manualnih i poluautomatskih postavki (P/A/S/M) što e cijeniti napredniji i zahtjevniji korisnici. CCD senzor je razlu ivosti 7,1Mpiksela, a pozadinski LCD ekran dijagonale 6,4cm sastoji se od 230.000 piksela. S ovim modelom Olympus je bacio rukavicu u lice konkurenciji i ekamo daljnji razvoj ultrazoom objektiva i odgovor ostalih proizvo a a. Cijena je 3.849 kuna. INFO: Olympus Hrvatska, tel. 01/4899 000, www.olympus.hr

hi-fimedia #65

www.hifimedia.hr

Fuji S5700 Fujifilm je najavio izlazak na tržište nasljednika ultrazoom digitalnog fotoaparata S5600. Fujinon 10x zoom objektiv (38-380mm ekvivalentno 35mm formatu) maksimalnog otvora blende id F3,5-F3,7 dovodi svjetlo do 7Mpiksela CCD senzora unutar ku išta nalik SLR fotoaparatima. Stabilizacija slike nije opti ka ve se koristi poja ana osjetljivost senzora i kra e trajanje ekspozicije kako bi se smanjio broj mutnih slika zbog trzanja ruke i dužih ekspozicija. Zanimljiva opcija je Dual Shot mod snimanje u kojemu se nakon jedne snimke s uklju enom bljeskalicom, snima još jedna fotografija bez bljeskalice. Kako bi bio kompatibilan s ve im brojem kartica, mogu e je koristiti XD ili SD memorijsku karticu. Ovaj fotoaparat je najavljen za ožujak 2007. i bit e jedan od poželjnijih modela na tržištu. INFO: I&I, tel. 01 / 2316-228, www.fujifilm.hr

Canon EOS-1D Mark III

Canon slavi 20 godina izuzetno prodavane EOS SLR serije fotoaparata predstavljanjem 3. generacije EOS-1D DSLR modela, namijenjenog profesionalcima i ozna enog kao Mark III. Okarakteriziran je kao najbrži digitalni SLR fotoaparat i može snimati brzinom od 10 sl/s (110 JPEG ili 30 RAW fotografija) zahvaljuju i novom dvostrukom DIGIC III procesoru. Canon je proizveo potpuno novi CMOS senzor APS-H formata razlu ivosti 10,1 megapiksela s velikim ISO rasponom od ISO 50 do ak ISO 6400. Velika novost je prikaz slike, to jest kadriranje na velikom pozadinskom ekranu dijagonale 7,6cm uz mogu nost 5x ili 10x uve anja radi lakšeg fokusiranja. Poboljšan je sustav protiv nakupljanja prašine na senzoru i zatvara u. Korištenje nove LC-E4 li-ion baterije smanjilo je ukupnu težinu fotoaparata, a trajanje je naraslo sa 1.200 snimaka kod Mark II modela na ak 2.200 fotografija s jednim punjenjem. Uz to, sada je mogu e prikazati stanje baterije u koracima od 1 posto. Mark III je predstavljen na PMA sajmu u Las Vegasu izme u 8. i 11. ožujka ove godine. INFO: Kodak centar, Tel. 01/230 3322, www. kodak-centar.hr

Nikon Coolpix S500 Nikon je predstavio novi ultrakompaktni digitalni fotoaparat S500 s rezolucijom od 7,1 Megapiksela u elegantnom brušenom metalnom srebrnom ili crnom ku ištu. Zoom-Nikkor objektiv 3x zooma u rasponu od 35-105mm ima i ugra enu opti ku stabilizaciju. Sve funkcije su optimizirane kako bi fotoaparat uvijek bio spreman za snimanje i za 0,6s na LCD ekranu se pojavljuje slika. Osjetljivost fotoaparata ide do maksimalnih ISO2000, što uz opti ku stabilizaciju obe ava oštrije snimke i pri slabijem osvjetljenju. Malen i lijep digitalni fotoaparat u vrstom metalnom ku ištu zapet e za oko mnogima. INFO: www.nikon.de

www.hifimedia.hr

hi-fimedia #65

TEST PANASONIC DMC-TZ1

Korisnici kojima je važnija jednostavnost upotrebe od moguÊnosti podešavanja svakog detalja, bit Êe zadovoljni s ovim fotoaparatom kao dobrim kompromisnim rješenjem izmeu zooma i veliËine

Veliki zoom u malom pakiranju p i še: I g o r J a d a n

igitalni fotoaparat iz Ultrazoom kategorije prakti na je stvar za sve one koji žele snimati iz ve e udaljenosti, ali im je nespretno uvijek nositi veliki ure aj sa sobom. Kako bi fotoaparat ostao kompaktne dimenzije moralo se poraditi na objektivu koji u klasi nom dizajnu ne može biti malen i glavni je uzrok ve ih dimenzija ultrazoom digitalaca. Panasonic je tome dosko io korištenjem LEICA DC Vario-Elmarit 10x objektivom koji pomo u prizme skre e svjetlost pod 90º horizontalno u tijelu fotoaparata gdje se nalazi ve i dio opti kih elemenata. To omogu-

hi-fimedia #66

uje da je vanjski dio objektiva dimenzijama približan objektivima 3x zooma i fotoaparat zadržava kompaktne dimenzije. Po dimenzijama u svojoj kategoriji bliski su mu samo Kodak V610 i Nikon CoolPix4 dok ostali daleko odska u u toj kategoriji. Ugra ena MEGA O.I.S. opti ka stabilizacija slike ve je dobro poznata i pojavljuje se u svim Panasonicovim digitalnim fotoaparatima što je hvale vrijedan potez jer su rezultati itekako vidljivi. Raspon zooma od 1x do maksimalnih 10x podijeljen je na tridesetak koraka i za prijelaz cijelog raspona potrebno je

oko 2,5s. Ba vasto izobli enje je maleno, pogotovo ako se uzme u obzir da se radi o objektivu sa 10x zoomom. Pogledom na stražnju stranu fotoaparata uo ljiv je nedostatak opti kog tražila. Za kompenzaciju tu je veliki pozadinski LCD ekran dijagonale 6,35cm dobre slike i ako se koriste Power LCD (posvjetli sliku kako bi bila vidljivija pod jakom svjetlom) i High Angle (širok kut - ako se gleda direktno u ekran slika je jako svijetla i blijeda ali pod širokim kutem je normalna) opcije, ekran je vidljiv u svim prilikama. Namjena fotoaparata po etnicima vidljiva je po, za današnje doba, malenom broju tipki. Na

stražnjoj strani, osim etiri navigacijske i jedne središnje tipke za ulazak u izbornik i potvrdu, nalazi se samo tipka za slijedno snimanje/brisanje i LCD mode/display kojom se mijenja koli ina podataka na ekranu i ulazi u podešavanje osvjetljenja ekrana. Devetnaest predefiniranih modova snimanja podijeljeno je u dvije grupe uz odvojeni makro, video, automatski i pojednostavljeni mod. Ugra ena bljeskalica spada me u slabije i korisna je do otprilike tri metra pri najširem kutu što omogu ava samo snimanje portreta ili bliskih objekata u mraku. Zahvaljuju i lampici koja se pali kod slabijeg osvjetljenja, brzina fokusiranja u takvim uvjetima je vrlo dobra kao

www.hifimedia.hr

TEST i brzina fokusiranja u normalnim uvjetima. Slijedno snimanje mogu e je u tri razine i treba istaknuti mogu nost beskona nog slijednog snimanja (naravno dok ima mjesta na bržoj SD ili MMC memorijskoj kartici) brzinom od 2 sl/s, dok je maksimalnom brzinom od 3 sl/s mogu e snimiti tri slike za redom. Visoka rezolucija (do 848x480 piksela 16:9 format ili 640x480 piksela u klasi nom 4:3 formatu) uz brzinu od 30sl/s i mogu nosti opti kog zoomiranja za vrijeme snimanja video zapisa (usporeno - oko 6 s za cijeli raspon zooma) je rijetkost kod digitalnih fotoaparata. Pri snimanju u najve oj rezoluciji na karticu od 1GB stane oko deset minuta video materijala s mono zvukom. Kvaliteta snimke je iznadprosje na i za video mogu nosti aparat zaslužuje visoku ocjenu. Kvaliteta fotografija je prosje na uz dobru ekspoziciju, to ne boje i zadovoljavaju u oštrinu u uvjetima dobrog osvjetljenja. Problemi nastaju kada se koristi ISO400 ili viša vrijednost jer dolazi do primjetne pojave šuma na slici. Šum se zna pojaviti u sjenama i na nižoj ISO vrijednosti emu je uzrok maleni ugra eni CCD senzor. Daljnje zamjerke odnose se na sporu vezu s ra unalom i ukoliko imate veliku memorijsku karticu preporu ljivo je korištenje brzog ita a memorijskih kartica za prebacivanje snimaka na ra unalo. Minus ide i nedostatku naprednijih ru nih podešavanja. Malena Li-Ion baterija nije se iskazala trajanjem - oko 220 snimaka od kojih je etrdesetak bilo snimljeno s bljeskalicom, što ograni ava slobodu cjelodnevnog snimanja u prirodi.

Duljina ekspozicije 1/8s, F2.8, 35mm, ISO200.

Senzor 5 MP

Fokus 5,2-52mm (35-350mm ekv. 35mm formatu)

Maksimalni otvor blende

ZakljuËak

F2,8-F4,2

Ovaj fotoaparat je prije svega namijenjen nezahtjevnim korisnicima koji žele imati širok raspon zooma uz opti ku stabilizaciju u lijepom kompaktnom izdanju u nekoliko boja. Oni koji mogu pre i preko njegovih nedostataka i važnija im je jednostavnost upotrebe od mogu nosti podešavanja svakog detalja, bit e zadovoljni s ovim fotoaparatom kao dobrim kompromisnim rješenjem izme u zooma i veli ine.

Trajanje ekspozicije (min-max) 1/2000 - 60s

Snimanje videa DA (848x480 piksela 30sl/s sa zvukom)

Najve a razlu ivosti 2.560x1.920 piksela

LCD ekran 207.000 piksela, 6,35cm dijagonala

Spajanje sa ra unalom

Panasonic DMC-TZ1 1

USB 2.0 (Full speed)

Bljeskalica Ergonomija

Mediji za pohranu Mogu nosti Kvaliteta slike

SD, MMC

Baterija/Punja Li-Ion / DA

Primjer MEGA O.I.S. optiËke stabilizacije pri slabom osvjetljenju. Lijevo je snimano bez optiËke stabilizacije i slika je jako mutna i neupotrebljiva, dok je desna puno oštrija.

www.hifimedia.hr

Masa (g)

Dimenzije Opti ka stabilizacija slike Video mogu nosti

262g (sa baterijom i karticom)

protiv

Cijena

Šum na slikama Slaba bljeskalica Sporo USB su elje Relativno slaba baterija

2.500kn

Dimenzije (ŠxVxD mm) 112x 58,1 x 40,2mm

INFO: RAM3, tel. 01/2459 222 www.ram3.hr

hi-fimedia #66

TEST CANON EOS-400D

ProsjeËan objektiv na vrhunskom tijelu p i še: I g o r J a d a n

rošlo je otprilike tri i pol godine od predstavljanja EOS300D modela koji je otvorio novu eru jeftinijih digitalnih SLR fotoaparata namijenjenih i neprofesionalcima. Zahvaljuju i predvodni koj ulozi Canon je ugrabio velik dio tržišta i izbacivanjem na tržište odli nog nasljednika EOS350D potvrdio dominaciju. Konkurencija nije spavala i sada svi važniji proizvo a i imaju svog predstavnika u toj kategoriji, a razlu ivost senzora porasla je s po etnih 6MP na 10MP u najnovijoj generaciji ure aja. No, Canon ponovno ima odgovor, odaziva se na ime EOS400D. Tijelo 400D je ostalo skoro identi no prethodniku (127 x 94 x 65mm) uz malo pove anje mase (514g bez baterije) na zadovoljstvo korisnika koji ne žele nositi ogroman fotoaparat sa sobom, ali ne e biti zadovoljni oni s velikom šakom jer se fotoaparat ne može primiti sa svim prstima. S malim kit objektivom to nije problem jer fotoaparat nije težak i stoji vrsto u ruci, ali problema bi moglo biti kod korištenja ve ih i težih objektiva. Iz tog razloga malo niža ocjena za ergonomiju, ali parametri lako e korištenja i sustava izbornika unaprije eni su u odnosu na 350D. Redizajnirana je logika izbornika i podešavanja i više nije potrebno svako podešavanje potvrditi tipkom SET ve samim pozicioniranjem na željenu vrijednost ono postaje aktiv-

Kvaliteti slike se nema ništa bitno za prigovoriti, zamjerke se odnose na prosjeËan objektiv u kitu a ne na samo tijelo fotoaparata. Kako je i cijena ostala u nižem razredu, ne treba sumnjati da Êe i ovaj model imati uspješnu prodaju usprkos sve jaËoj konkurenciji

hi-fimedia #66

www.hifimedia.hr

TEST no. Do svih potrebnih opcija se lako dolazi putem tipki raspore enih oko pozadinskog LCD ekrana, a zatim se navigacijskim tipkama odabire željena vrijednost. 350D je imao dva pozadinska LCD ekrana koja kod ovog modela zamjenjuje jedan veliki (dijagonale 6,35cm i 230.000 piksela) s puno ve im kutom gledanja (160º horizontalno i vertikalno). Ekran je odli an i vidljiv u svim uvjetima emu pridonosi korištenje crnih slova na bijeloj podlozi. Pregledno i jasno prikazane su sve relevantne informacije, a ugra eni senzor gasi ekran približavanjem oka okularu. Bilo bi malo prakti nije da je okular ve i, kao kod Nikona, ali i ovako je vrlo upotrebljiv i informativan te omogu uje podešavanje dioptrije u rasponu od -3 do +1.

www.hifimedia.hr

Objektiv Najslabija karika u ovom paketu je tek prosje an objektiv. Raspon zooma od 18mm do 55mm (2988mm ekvivalentno 35mm formatu) daje samo 3x uve anje uz maksimalan otvor blende od F3,5F5,6. Zamjerka ide i na adresu prstena za ru no fokusiranje koji je (pre)uzak, plasti nog bajuneta i bez gumene presvlake, te nije najugodniji za korištenje. Objektiv je bio uzrok gubitku detalja uz rubove i tamnijim kutevima slike. Ti problemi su bili manje izraženi na senzorima s manjom razlu ivosti, ali velika gusto a 10MP CMOS senzora ipak zahtijeva kvalitetniju optiku. Na sre u, Canon ima u ponudi širok spektar kvalitetnijih objektiva s kojima se može izvu i maksimum iz fotoaparata. EOS400D prihva a EF/EF-S objektivi uz faktor množenja od 1,6x.

disk, za prebacivanje podataka koristi se sporiji WIA upravlja ki program i EOS Utility program. Mogu e je do i do fotoaparata i putem Windows Explorera ali esto nije od prve prikazao sadržaj memorijske kartice ve je bilo potrebno kliknuti na osvježavanje ili ponovo odabrati fotoaparat da bi prikazao sve slike. Tada se slike mogu prebaciti na disk ra unala klasi nim kopiraj/zalijepi na inom.

Osim za prebacivanje, EOS Utility omogu uje upravljanje fotoaparatom i slikanje s ra unala. Pomo u Digital Photo Professional programa popravlja se ekspozicija, Senzor 10,1 MP CMOS

Fokus 18-55mm (29-88mm ekv. 35mm formatu)

Maksimalni otvor blende F3,5-F5,6

Trajanje ekspozicije (min-max) 1/4000 - 30s

Snimanje videa

U paketu Osnovni kit paket, osim tijela i Canon zoom objektiva EF-S 1855mm 1:3,5-5,6 II, sadrži i remen, poklopac, USB i video kablove, NB-2LH bateriju, CB-2LW punja baterija, CD s programima i upute. Programi koji dolaze uz fotoaparat su ve poznati Canon ZoomBrowser EX 5.7, Image Browser 5.7 za Mac, EOS Utility 1.1, EOS400D WIA upravlja ki program, PhotoStitch 3.1 za spajanje panoramskih snimaka i Canon Digital Photo Professional 2.2 za prebacivanje i podešavanje slika u RAW formatu. Pošto fotoaparat nema mogu nost prijavljivanja kao obi an vanjski USB Canon EOS-400D 1

Ergonomija Mogu nosti Kvaliteta slike

Najve a razlu ivosti 3.888x2.592 piksela

LCD ekran 230.000 piksela, 6,35cm dijagonala

Spajanje s ra unalom USB 2.0

Bljeskalica (vanjska) DA

Mediji za pohranu CompactFlash I i II

Baterija/Punja Li-Ion / DA

Masa (g) za

514g

Brzina Niska razina šuma Kvaliteta slike iš enje senzora od prašine

Dimenzije (ŠxVxD)

protiv Kit objektiv prosje ne kvalitete Prebacivanje snimaka na ra unalo

127 x 94 x 65mm

Cijena: kit (EFs 18-55+3x256MB CF) 6.399kn

INFO: Kodak Centar, tel. 01/230 33 22 www.kodak-centar.hr

hi-fimedia #66

Od novosti svakako treba spomenuti automatsko iš enje senzora koje se pokre e pri uklju ivanju i isklju ivanju fotoaparata. Sustav otresa prašinu sa senzora i iako to traje kratko, oko jedne sekunde, mogu e ga je prekinuti pritiskom na okida , tako da se ne može dogoditi propuštanje prilike za dobru sliku zbog postupka iš enja pri uklju ivanju. Ukoliko ne uspije o istiti svu prašinu ugra ena je i opcija mapiranja prašine za automatsko kompenziranje „zaprašenih“ dijelova snimke u fotoaparatu dok se ru no ne o isti prašina. Brzina u radu je na zavidnoj razini kao i brzina zapisivanja na memorijsku karticu (testna kartica Sandisk 1GB nedefinirane brzine). Za RAW fotografiju u RAW formatu treba oko dvije sekunde a za JPEG sliku sekundu. Slijedno snimanje odvija se brzinom od tri slike u sekundi (10 RAW ili 27 JPEG snimaka), ali kada se napuni buffer, brzina ne pada kao kod drugih aparata, ve dolazi do pauze od par sekundi te se snimanje nastavlja punom brzinom ali uz eš e pauze. Takav rezultat se može pripisati memorijskoj kartici ali je pomalo udan i možda se riješi s novijim firmwareom. Automatsko fokusiranje je mogu e u 9 to aka raspore enih na novi, efikasniji na in (oblik dijamanta) koji više odgovara pravilu tre ine od prijašnjeg rasporeda i može se na i u skupljim EOS30D i EOS5D modelima. Fokusiranje je brzo, a kod slabog osvjetljenja bljeskalica osvijetli kadar nekoliko puta kako bi pomogla pri fokusiranju što uzrokuje kašnjenje

okida a ali daje dobre rezultate fokusiranja. Nedostaje opcija pravog mjerenja ekspozicije u to ki, mogu e je birati izme u višezonskog, parcijalnog i prosje no centralnog mjerenja. Kod pregledavanja slika može se koristiti do 10x uve anje (na EOS350D nije bilo te mogu nosti) i vrlo prakti nu JUMP funkciju preskakanje slika za deset, sto ili pomicanje po datumu snimanja.

TEST CANON EOS-400D

Every music lover’s dream...

Kvalitetom slike EOS400D je u samom vrhu kategorije

balans bijele boje, oštrina i drugi parametri na fotografijama snimljenih u RAW formatu (CRW i CR2). Iako je ugra en ve i, skoro uvijek upaljeni LCD ekran, trajanje baterije se nije smanjilo i s jednim punjenjem može se snimiti oko petsto fotografija što je vrlo dobar rezultat.

Kvaliteta slike

by world famous designer

Tim de Paravicini 01/2334 764 info@audiocentar.hr www.audiocentar.hr

Kvalitetom slike EOS400D nije razo arao, Canon je s njim i dalje u samom vrhu kategorije. Pove anjem broja piksela na istoj površini može do i do više razine šuma, ali Canon je pokazao da je mogu e napraviti 10MP fotoaparat s vrlo niskom razinom šuma u cijelom rasponu ISO vrijednosti. Nižom od konkurencije i u ve ini slu ajeva upotrebljivom ISO1600 vrijednosti. Razina detalja na slici nije se puno pove ala usprkos dodatnih 2MP u odnosu na EOS350D, ali to se više može „zahvaliti“ objektivu nego tijelu fotoaparata. Boje su, u stilu Canona, malo zasi enije, ali uz korištenje Picture styles opcije (šest predefiniranih i tri osobne postavke) mogu se podesiti razine oštrine, kontrasta, tonaliteta i zasi enosti boje prema osobnim preferencijama. U rijetkim slu ajevima došlo je do podeksponiranja, ali to se naknadno lako riješilo u programu kada se fotografija prebacivala iz RAW-a u JPEG format.

ZakljuËak Canon EOS400D se pokazao kao dostojan nasljednik i donosi dosta novosti uz daljnji napredak u kvaliteti i mogu nostima. Nedostatak opti ke stabilizacije u tijelu fotoaparata (Sony je podigao ljestvicu sa svojim α modelom) i mjerenja ekspozicije u to ki uzrok je smanjenju ocjene za mogu nosti na 4,5. Kvaliteti slike se nema ništa bitno za prigovoriti, zamjerke se odnose na prosje an objektiv u kitu a ne na samo tijelo fotoaparata. Kako je i cijena ostala u nižem razredu, ne treba sumnjati da e i ovaj model imati uspješnu prodaju usprkos sve ja oj konkurenciji. Samo tijelo fotoaparata zaslužuje Best Buy titulu zbog niže cijene i visoke kvalitete. Objektiv iz kompleta ne prati u potpunosti tu kvalitetu no, kako je objektiv zamjenjiva stvar, cjelokupno gledaju i ovaj kit zaslužuje našu preporuku.

www.hifimedia.hr

Svi albumi reizdani u de luxe izdanju povodom 25 godina rada

I elektro-pop može postati evergreen p i še: T i h o m i r I v k a

Depeche Mode su se, nakon odlaska glavnog kreativca Vincea Clarka na poËetku karijere, od benda osuenog na propast prometnuli u najuspješniju, najdugovjeËniju i - uz Kraftwerk - najutjecajniju pojavu elektronske glazbe uopÊe

www.hifimedia.hr

lan i glavni autor na nastupnom albumu Speak&Spell Vince Clark napustio je skupinu u usponu jer su postali prepopularni, morali davati previše intervjua, svirati previše koncerata. Dan danas Clark se ne odri e te pri e u dokumentarcima koji prate de luxe reizdanja albuma Depeche Mode, odnedavno nabavljivih i na hrvatskom tržištu. Drugi e pak lanovi grupe re i da je Clark pomislio kako može bolje sam. I mogao je u po etku. S Allison

Moyet u skupini Yazoo prodrmao je top liste primamljivom electro-pop glazbom, a kasnije se etablirao u puno profanijoj pop formi u duetu Erasure. Uglavnom, preostalom trojcu ostavljenom na cjedilu proricao se brzi kraj. No dogodilo se upravo suprotno, silom prilika na mjesto glavnog autora inaugurirani Martin Gore pokazao se dugoro no puno kompletnijim glazbenikom, otvorenijim za širenje glazbenih horizonata. Uz njegovu kreativnost i

karizmu pjeva a Davea Gahana, bend se od osu enog na propast prometnuo u najuspješniju, najdugovje niju i, uz Kraftwerk, najutjecajniju pojavu elektronske glazbe uop e. Ne samo da su utjecali na bliske im synth skupine ve i na prili no raznorodne kasnije pojave, od house i techno undergrounda s jedne strane, preko indie senzacija tipa Garbage i Smashing Pumpkins sve do nu metala s druge strane spektra moderne glazbe.

rvi album tek se probijao do šireg kruga slušatelja, singlovi „New Life“ i „Just Can’t Get Enough“ podizali su sve ve u prašinu, dvorane su bile sve punije. Jedva punoljetni momci iz Basildona na jugoistoku Engleske živjeli su svoj san zadržavaju i još uvijek svoje dnevne poslove i uživaju i u statusu lokalnih junaka nakon prvih pojavljivanja na popularnom BBC TV showu „Tops Of The Pops“. Ubrzo su se morali probuditi. U romansiranoj verziji, originalni

hi-fimedia #65

Speak And Spell

A Broken Frame

HHHII

Construction Time Again

Some Great Reward HHHHI

Veliki u Americi Iako nisu nikad dohvatili broj jedan, od singla „New Life“ 1981. do danas, uklju uju i i „Martyr“ s posljednje kompilacije najve ih hitova pred kraj prošle godine, u engleski Top 40 ušli su ak 44 puta, i jedanaest studijskih albuma i dobar broj raznih kompilacija prodali u preko sedamdeset milijuna primjeraka širom svijeta. Na kraju, sa svojim tipi no britanskim elektro zvukom pokorili i Ameriku; ne treba re i ni rije više od podatka da je na kraju Music For The Masses turneje 1988. rasprodan Rose Bowl stadion u Pasadeni kapaciteta - osamdeset tisu a. I sli no im ide i danas. U tamo nekom San Joseu u Kaliforniji na prošloj turneji Touring The Angel DM napuniše dvoranu od dvadeset tisu a ljudi. Nezamislivo za bilo koji britanski bend osim možda Coldplay. Ili Rolling Stonese, ako te gra ane Svijeta i dalje vodimo kao Engleze. Povodom 25 godina suradnje njihova diskografska ku a Mute krenula je s puštanjem u prodaju svih DM albuma u raskošnom izdanju osim posljednjeg Playing The Angel. To nije, prozirni plasti ni omota sadrži debeli digipak s opširnom knjižicom i dva diska. Jedan je remasterirani SACD, drugi DVD i sadrži album u 5.1 surrond i stereo modu, B-strane singlova i alternativne verzije pjesama, koncertne audio snimke, te tridesetak minuta dokumentarnog filma koji se bavi razdobljem nastanka pojedinog albuma. Dakle, na sveukupno deset izdanja to bi bilo oko pet sati razgovora s lanovima benda, svih onih uklju-

hi-fimedia #65

enih bliže i dalje u njihov život i rad - kompletna slika jednog velikog benda. I poslastica za svakog obožavatelja. esto su reizdanja samo sjajnije kopije starih originala, zbog ovih se isplati napraviti dodatnog mjesta na istaknutim mjestima polica ku ne cedeteke. Stara Depeche Mode izdanja slobodno bacite, spremite, poklonite. Jer ovo je vrh.

Od Basildona do zvijezda Doduše, treba imati malo strpljenja zbog neobi nog ritma i reda izlaženja prigodni arske retrospektive. Iz nekih zaku astih marketinških razloga prvo su se na tržištu zajedno pojavili Speak & Spell (1981.), Music For The Masses (1987.) i Violator (1990.), trojac koji se po esto titulira kao sveto trojstvo DM diskografije, pa potkraj prošle godine A Broken Frame (1982.), Some Great Reward (1984.) i Songs Of Faith And Devotion (1993.), a etiri preostala (Construction time Again iz

1983., Black Celebration iz ‘86., te dva predzadnja Ultra i Exciter) ovih e se dana tek pojaviti u trgovinama. Bez obzira što Daniel Miller, osniva i vlasnik Mute Records, nije imao previše studijskog iskustva a njegovi novi šti enici nimalo, ne može se re i da materijal za debi Speak & Spell snimljen u Blackwing studiju blizu Londonskog mosta zvu i amaterski. Naivno da, kako zbog ograni enosti same tehnike, tako i zbog injenice da su lanovi benda bili tek teenageri i da je Vince Clarke ipak bio skloniji svjetlijim pop melodijama. Kad Martin Gore uzme autorsku palicu u svoje ruke, stvar e se drasti no promijeniti u pravcu postizanja statusa ikona darkerske mla arije. Gahan, kao zadnji ovjek pridošao u bend zahvaljuju i tome što ga je Clark uo kako izvodi „Heroes“ Bowiea - kako se isti e u prate im dokumentarcima - unato mladosti i po etnoj sramežljivosti ve odaje kvalitete jakog frontmena s pre-

Black Celebration

poznatljivo autoritativnim glasom. Ipak, na po ecima Depeche Mode nisu stršili previše iz tadašnje snažne scene synth skupina, bili su bliski zvuku, recimo, elektronskih pop majstora OMD ali ni puno dalje od teen atrakcije Kaja Goo Goo. Po etnu su misiju ostvarili prvim ulaskom u Top 20 za Mute, obilježili po etak osamdesetih sa singlom „Just Can’t Get Enough“, pokazali potencijal i odbili umrijeti nakon odlaska Clarkea. Njihov šef Miller, u posebnom odnosu s ekipom koja mu je zapela za oko na jednom od prvih koncerata davne 1980. (dugo vremena radili su bez ikakvog ugovora na relaciji bend-diskografska ku a), o ito je vidio dalje od svih. Momci iz radni ke klase Basildona, iz disfunkcionalnih obitelji - Gahana je rano napustio otac, bio je loš u školi, nije uspijevao zadržati niti jedan posao ali je na kraju ipak upisao umjetni ku školu - su uz po etno nesnalaženje, stvorili svoj glazbeni svijet. I, zanimljivo, uvijek lakše u žicu poga ali klince u Americi, kontinentalnoj Europi, posebice Njema koj gdje su bili istinski teen idoli bez obzira što je njihova glazba iz godine u godinu dramati no skretala ka tamnijim tonovima, eksperimentu i sve više osvajala darkersku publiku.

Berlinska faza A Broken Frame bio je tranzicijski album u bolnom razdoblju oslanjanja na vlastite snage nakon odlaska Clarkea, djelo za ostajanje na površini. Martin Gore otpuhao je prašinu s nekih pjesama napisanih još u srednjoj školi i „prokletstvo“ drugog albuma nekako je

www.hifimedia.hr

Music For The Masses

Violator

HHHHI

prebro eno. Bez puno invencije, jakog singla, A Broken Frame zauzet e mjesto najslabijeg uratka u karijeri. Na Construction Time Again po prvi put su primjetna hrabrija rješenja, sve sigurniji Gahanov glas više nije jedini organski instrument, iz prevladavaju eg sintetskog zvuka izviru nekonvencionalni tonovi, kao što je udaranje ping-pong loptice u ritmu. Kontra tome, Gore je “nau io” pisati sve radiofoni nije melodije (“Love, In Itself”, genijalna “Everything Counts”). Taj zanimljiv paradoks istovremenog izistiranja na lako pamtljivim melodijama i eksperimentiranju s dotad ne uvenim zvukovima dotjeran je do krajnosti na Some Great Reward. Ima nešto i u tome što je, poput Bowiea i Iggya Popa prije njih i U2 poslije, Berlin kao baza snimanja svojom atmosferom utjecao na glazbene rezultate. No, berlinka faza Depeche Mode sadržavala je nekoliko dodatnih momenata koji su Some Great Reward u inili velikom prekretnicom. Sad ve etablirani novi lan Alan Wilder nije bio veliki autor, ali je bazi ne ideje u studiju znao razviti do savršenstva. Drugo, na tržištu se - kako se u popratnom dokumentarcu napominje - pojavio Synclaver, ure aj hibrid izme u mixera, kompjutora i sintesajzera s dotad nevi enim mogu nostima sempliranja tonova. Sad su kao izvori zvuka mogle poslužiti vilice i noževi, kamenje ba eno na limeni žlijeb...Producent Gareth Jones prije ovog albuma sura ivao je s njema kim eksperimentatorima Einsturzende Neuebauten i vidio kako su dolazili do zvuko-

www.hifimedia.hr

Songs Of Faith And Devotion HHHII

va spajaju i mikrofone na razne metalne površine, opruge i cijevi koje bi kasnije “tretirali” metalnim palicama ili ak elektri nim brusilicama. Some Great Reward, snimljen uglavnom u berlinskom Hansa studiju, pod tim utjecajima i uz pomo ve ih tehni kih mogu nosti postaje zvukovno najradikalniji i najdora eniji u karijeri. Goreovi tekstovi sve su dublji, angažiraniji („People Are People“ govori o netrpeljivosti me u ljudima na rasnoj osnovi) i kontroverzniji, posebno se to odnosi na jednu od najboljih DM pjesama „Blaspheomus Rumours“, stavljanu na „crne“ radijske liste zbog propitivanje uloge Boga.

Personalni problemi Po prvi put zapjevao je Martin Gore u još jednom novitetu, ogoljelim baladama baziranim na klaviru i nešto višem Goreovom glasu (romanti no osobna „Somebody“), no gledano op enito ovaj je prijelomni album glazbeno obilježen tamnijom, industro atmosferom. Singl „People Are People“ donio je grupi prvi engleski Top 5 hit i snažniji upliv na ameri ko tržište. Depeche Mode ucrtali su se na mapu važnih, samosvjesnih predvodnika. Sa svakim novim albumom, posebno briljantnim synth-pop biserima Music For The Masses i Violator, potvr ivali su status jedne od uzbudljivijih pojava turbulentnih osamdesetih. U devedesetima Depeche Mode više su vremena

Ultra

HHHHI

provodili na turnejama negoli u studiju pa je tempo izlaženja albuma s jednog godišnje pao na dva u desetlje u. Tome su kumovali i personalni problemi, Gahan se zaka io na heroin i jedva izvukao živu glavu iz te pri e, Martin Gore imao je ozbiljnih problema s alkoholom, Alan Wilder napustio je grupu sredinom devedesetih. I u takvim situacijama kreativnost nije patila, singlovi su zasluženo odli no prolazili, da spomenemo samo otkrivanje gitarskog zvuka u „I Feel You“ ili bacanje rukavice plesnoj sceni s „It’s No Good“, jednom od najupe atljivijih dance himni prošlog desetlje a.

Exciter

Mute/Dallas

HHHII I posljednji dugosviraju i uradak „Playing The Angel“ pobirao je hvalospjeve što je rijetka iznimka u biznisu gdje (gotovo) ništa ne traje jednakim intenzitetom etvrt stolje a. Nije rijetko mišljenje kako su osamdesete najgore doba moderne glazbe. Optuživati za to one koji su umjesto gitara u ruke uzeli sintesajzere u najmanju je ruku neumjesno. Kao što u jednom od dokumentaraca s de luxe izdanja DM kataloga kaže Gore, „ako imate dobru melodiju, možete pro i s bilo kakvim zvukom“.

Nema krivih instrumenata Ako emo to doba pamtiti po lošem, onda minuse prije svega treba zapisati masi nekad jakih sredovje nih autora ostalih u osamdesetim bez inspiracije, ali spremnim da prigrle elektronski zvuk kako bi se nastavljali dobro prodavati. Bez grijeha iz osamdesetih nisu ni Stonesi ni Queen, s elektronskim albumom izblamirao se Neil Young, u ljigu posrnuo veliki Stevie Wonder. O raznim Cockerima i Collinsima da ne pri amo. Osamdesete su bile loše - za njih. Ostavština Gahana, Gorea, Fletchera, Wildera i Clarkea i poslije nakupljenih godina, barem u njihovom slu aju, demantira poop enu tezu o lošem razdoblju za glazbu. Da parafraziramo rije i Martina Gorea; nema pravih i krivih instrumenata, analogije i digitalije, postoje samo loše i dobre melodije. U ovom potonjem Depeche Mode nikad nisu oskudijevali.

hi-fimedia #65

The Dixie Chicks rehabilitirane nakon tri godine bojkota p i še: T i h o m i r I v k a

Ovogodišnja dodjela Grammya u Staples centru u LA-u 2007. nije nikakva iznimka: glavne su nagrade gotovo uvijek osvajali vrlo komercijalni izvoaËi s repertoarom za one od 7 do 77 godina 88

hi-fimedia #66

www.hifimedia.hr

tigmatizirane u posljednje tri godine zbog kritiziranja rata u Iraku, ponajviše od miljea kojem po glazbenom habitusu pripadaju - country radio stanica - The Dixie Chicks su na ovogodišnjoj, 49. po redu, dodjeli Grammy nagrada doživjele potpunu rehabilitaciju. Za nastupa u londonskom Shepperd’s Bush Empireu 2004. godine ove su tri Teksašanke poru ile okupljenima kako ih je sram što je predsjednik Bush iz Teksasa. I na doma em terenu izazvale lavinu optužbi, bojkota, otkaza na radio stanicama DJevima koji su puštali njihovu glazbu. Sumrak karijere bio je gotovo opipljiv s obzirom da su country postaje, a i publika, baš kao i u slu aju naših folk-narodnja kih pandana, u pravilu bliže konzervativnim politi kim opcijama. Kažu, dobar glas se daleko uje, loš još dalje, ili u prijevodu, možda je upravo publicitet, pa makar i negativan, ušao u najviše ušiju lanova nacionalne akademije koja ne okuplja samo izvo a e, ve i svo ostalo ljudstvo angažirano direktno u stvaranju glazbe, od producenata do inžinjera za mix pultom. Uvjet da glasuju za Grammy nagrade je sudjelovanje u radu na najmanje šest albuma. Iako bi iz europske perspektive gdje Dixie Chicks vrijede otprilike kao Robbie Williams u Americi, prije albumom godine proglasili baš svaki drugi nominirani („St. Elsewhere“ Gnarlsa Barkleya, „Continuum“ Johna Mayera, „Stadium Arcadium“ Red Hot Chili Peppersa, pa i „FutureSex/ LoveSounds“ Justina Timberlakea) nego izabrani „Taking The Long Way“, treba imati na umu da su Dixie Chicks velike u Americi, bez obzira hvaljene ili ku ene zbog svojih politi kih stavova. Da trijumf bude potpun, uzele su nagradu i u ostale dvije prestižne konkurencije za snimku i pjesmu godine s “Not Ready To Make Nice” i osvojile još dva Grammya u country kategorijama. Produkcijsku palicu preuzeo je legendarni Rick Rubin (Slayer, Beastie Boys, Red Hot Chili Peppers, Johnny Cash...), no to ih ne spašave od etikete srednjestrujaškog countrya. Ovogodišnji izbor u Staples centru u LA-u 2007. nije nikakva iznimka: glavne su nagrade gotovo uvijek osvajali vrlo komercijalni izvo a i s repertoarom za one od 7 do 77 godina. Ina e, u konkurenciju su po pravilima ušla izdanja objavljena od 1. listopada 2005. do listopada 2006. i Grammy se dodjeljivao u ak 108 kategorija, pa

www.hifimedia.hr

tako postoji i konkurencija za najbolji polka album, tejano, hawaiian, ili recimo, za najbolji album tradicionalnog popa, što god to zna ilo. Ovoj potonjoj mogli bi nadjenuti ime veterana Tonya Bennetta s obzirom da je u šesnaest godina koliko kategorija postoji, osvojio deset Grammya, uklju uju i tu i ovu godinu. Uz album, snimku i pjesmu godine, kao etvrta nagrada po „snazi“ titulira se ona za najboljeg novog izvo a a. U konkurenciji Chrisa Browna, Imogen Heap i ak dva engleska izvo a a (James Blunt i Corinne Bailey Rae) pobjedu je odnijela Carrie Underwood i tako se nakon Kelly Clarkson pridružila krugu onih što su do Grammya došli prije toga pobijedivši na natjecanju talenata American Idol. James Blunt, engleski satnik s ratnim stažom u Bosni, u civilu cendravi trubadur, jedan je od ve ih gubitnika ovogodišnje ceremonije. Nominiran u pet jakih kategorija, nije osvojio ništa. Baš kao sa svojim kolegama u maskirnim uniformama u Bosni. Kad ve nisu mogli pro i u najja im kategorijama, neopravdano bar što se ti e hita „Crazy“, ugodnom

iznena enju prošle godine, duu Gnarls Barkley kao da je u injena kompenzacija u selekciji kojoj uop e ne pripadaju. Iako prvenstveno naslonjeni na soul i hip-hop potukli su u konkurenciji alternativnog albuma i pjesme logi nije izbore Arctic Monkeys, Flaming Lips, Yeah Yeah Yeahs i Thoma Yorkea. Razloga za zadovoljstvo imaju Red Hot Chili Peppers s tri Grammya, uklju uju i najbolji rock album i rock pjesmu („Dani California“). Mary J. Blige, nominirana u ak osam kategorija, ku i je tako er otišla s tri „gramofona“, uklju uju i tu i nagradu za najbolji R&B album. I to bi što se ti e žetvi bilo sve. Ukratko po kategorijama, Christina Aguilera nagra ena je za pop izvedbu u pjesmi „Ain’t No Other Man“, isto kao i John Mayer za “Waiting on the World to Change” u muškoj konkurenciji, i Black Eyed Peas („My Humps“) u kategoriji pop grupe. lanovi Akademije pogodili su i opravdano proglasili Madonnin „Confessions On The Dance Floor“ najboljim plesnoelektronskim albumom. Zanimljivo, ova engleska snaha za konkuren-

ciju je imala samo nove oto ke susjede: Goldfrapp, Pet Shop Boys, Paula Oakenfolda i Zero 7. U slaboj konkurenciji solo rock izvedbe, stari dobri Bob Dylan, ostavio je isto tako starog i dobrog Neila Younga, starog i ne tako dobrog Toma Pettya, te mlade pretendente Becka i Johna Mayera. Od ostalih veterana, nagradom su se ove godine okitili Bruce Springsteen s odli nim „We Shall Overcome - The Seeger Sessions“ u udnoj kategoriji tradicionalnog folk albuma, kao i u slu aju Ikea Turnera za najboljni album tradicionalnog bluesa. Stara Grammy mušterija George Benson ni ove godine nije otišao praznih ruku, a 45 godina nakon što je otpjevala veliki hit „Ruler Of My Heart“ prvi Grammy zaradila je i kraljica New Orleans soula Irma Thomas. Grammy priznanje za životno dostignu e u glazbi ove su godine dobili The Doors, Joan Baez, The Grateful Dead, Booker T. & the MG’s, Maria Callas, Ornette Coleman i Bob Wills. Ako Akademija svojim izborom i podilazi najširim slojevima - to je jedino mjesto gdje 2007. kvazi new age band Enigma može zaraditi nominaciju a Enya osvojiti nagradu - ne može se re i da nema dovoljno širine i za glazbene pravce duboko ukopane pod zemlju. Tako su ponosni vlasnici Grammya u svojim kategorijama postali mladi australski teškaši Wolfmother, brutalni metal veterani Slayer i istinski alternativci The Flaming Lips. Kad je Grammy u pitanju nema štednje niti otkazivanja nastupa, baš kao i na dodjeli Oscara. Svi žele nastupiti i svi žele biti vi eni. Ovaj put organizatorima se posre ila i jedna istinska eskluziva, za koju je vrijedilo dobro odriješiti kesu. Nakon dugih godina razdvojenosti na po etku ceremonije u originalnom sastavu zasvirali su The Police, i uz Red Hot Chili Peppers branili boje rock glazbe na dodjeli. Ostatak je publiku u Los Angelesu zabavljao u nešto lakšem tonu, što ne zna i da je nedostajalo atraktivnosti u nastupima Beyonce, Justina Timberlakea, Gnarlsa Barkleya, Christine Aguilere u hommageu nedavno preminulom Jamesu Brownu s „It’s A Man’s Man’s World“... Akademija se i ovaj prisjetila svih koji su je u zadnjih godinu dana zauvijek napustili. Pet minuta tišine i sjete u satima blještavila i veselja. Što se može, „show must go on“. S tim bi se i kum soula složio.

hi-fimedia #66

rock recenzije

PJ Harvey The Peel Sessions 1991-2004 Island/Aquarius

HHHH¸ Legendarni BBC-ev DJ John Peel prvi je "pogurnuo" Polly Jean Harvey kao artisticu koja savršeno utjelovljuje njegova promišljanja o glazbi. Dvanaest pjesama s 4 sessiona moglo se nadopuniti s još pokojom snimkom, no šparnost je vrlina mudrih izvo a a u kakve spada PJ Harvey. Izvedbe dobro poznatih pjesama kod gazde Peela izuzetno su dinami ne, vibrantne, nabrijane i intimne gotovo kao njezine demo-snimke iz spava e sobe. Na sesijama za Peela Polly je, kako i sama isti e u lijepom pisamcu na ovitku, uvijek htjela ostaviti najbolji mogu i dojam jer joj je njegovo mišljenje - posve opravdano - bilo najvažnije. "Peel Sessions" mnogo je više od nadopune regularnih albuma za okorjele obožavatelje PJ Harvey. Ovo je esencija njezinog stvaralaštva i besprijekornog ukusa Johna Peela. Aleksandar Dragaš

Party nisu nopvi Franz Ferdinand. „Zapravo, kad u njihovom slu aju imate na pameti rije i „popularno“ i „arty“ onda je duh njihovog albuma blizu The Holy Bible Manic Street Preachersa“. Nije bio u krivu; „Silent Alarm“ nije bio samo najbolji album svoje provenijencije te 2005. godine, ve ponajbolji album razmahanog oživljavanja art-punka uop e. „A Weekend In The City“ to nije. Ne zato što je loš, nego je prethodnik jednostavno bio previsoko postavljena ljestvica. Novi Bloc Party ak je

Bromeheads Jacket Dits From The Commuter Belt Marquis Chacha

HHHH¸ i turobniji od debija, podjednako po (ovaj put) neplesnoj zatvorenoj gitarskoj glazbi i po prosvje enom tekstopisanju Kelea Okrekea. On ne sastavlja trivijalne stihove, bavi se teško ama života u velikom gradu, strahu od terorizma, rasnim predrasudama. S druge strane, sam zvuk pati od studijskog peglanja, i pretencioznosti da svaka melodija bude ve a od života. Ideje su na prvom albumu bile mnogo jasnije, nebrušenije ali neposrednije. I hitoidnije, na kraju krajeva. Biser od inovativnog bubnjara Matta Tonga nije više u prvom planu, osebujni Okerekeov glas u maniri rastrojenog Roberta Smitha pripitomljen je ovdje studijskim multitrackingom, o ito se produkcijskim smekšavanjem benda htjela anulirati naglašena tjeskobnost materijala. Nažalost, jer danas su Bloc Party po zvuku bliži posljednjim uratcima U2 ili Coldplay više nego bi se to moglo o ekivati i željeti. Jura Mati

Bloc Party A Weekend In The City Wichita

HHH¸¸ Kad se na tržištu prije dvije godine pojavio „Silent Alarm“ novinar NME-a je zapisao da Bloc

hi-fimedia #65

Bande New Yorkshirea

Zamislite neprijepornog prvaka UK garaže iliti britanske ina ice hip-hopa Mikea Skinnera, poznatog kao The Streets, kako svoje naturalisti ke stihove na pozornici sipa a iza njega praši trojac No Means No iz najboljih dana. Upravo tako bi se najbliže mogao opisati stil nove senzacije iz Sheffielda, trenutno centra svijeta po koncentraciji uzbudljivih novih bendova. Bromheads Jacket, za razliku od Arctic Monkeys ijom je zaslugom pažnja skrenuta na sheffieldsku vru u scenu, Milburn ili The Long Blondes, ne eksploatiraju toliko post-punk new wave zvuk, oni su definitivno oštriji, primitivniji u pozitivnom smislu, nepatvoreni sirovi punk-rock. Što se ti e engleske scene, najzabavniji od odlaska u anonimnost zaboravljenih genijalaca Snuff sredinom devedesetih. Baš kao što je Snuff skrenuo pažnju na sebe obradom popularne pjesmice „I Think We’re Alone Now“ izvjesne Tiffany, koja je pak stvar maznula od Tommy Jamesa, tako su Bromheads Jacket do šireg kruga ušiju stigli neodoljivom punk rock verzijom prošlogodišnjeg hita The Streets „When You Wasn’t Famous“. Punk verzije, sa sirovim rifom i bubnjem na jedno 180 bpm-a, nisu nikakva rijetkost; katkad je i posve bezvrijedni bend

znao upiknuti pristojnu obradu neke pop ljige. Tom logikom, i u ovom slu aju, nije bilo puno razloga pozorno na uliti uši. No, autorski materijal na debutu Dits From The Commuter Belt stubokom mijenja situaciju. Šarma se nalazi svuda; prvo u vokalu Tima Hamptona, po stilu na pola puta izme u Skinnerove naracije i mangupske samouvjerenosti Alexa Turnera iz Arctic Monkeys. Ritam sekcija je freneti na, bas je nabrušen i fuziran, kroz cijeli album vrlo sli an zvuku kojeg su prije trideset godina patentirali The Stranglers na „Peaches“ hitu. S „prljavom“ gitarom iznad toga dolazimo u globalu do zaklju ka da sve ovo ima veze s Arctic Monkeys, s tim da su Bromheads Jacket energi niji, brži, brutalniji. U tekstualnom dijelu prati se trend što realisti nijeg ocrtavanja socijalno-društvene pozicije svijeta mladih. Realno, nedvosmisleno i...dugo. Ako su baštinili nešto od hip-hopa, onda je to prije svega metoda da se ne pišu stihovi, ve kratke uglazbljene novele. Pa znaju zgurati i tri kartice teksta u dvije i pol minute. I imaju duha definitivno, prepuni su uli nog humora, ak i u mra nijim temama. Bromheads Jacket vjerojatno ne e postati veliki band, jer su preizravni i u njihovom punku nedostaje famozni „art“ prefiks. Zaboravite na snobizam, sheffieldska trojka uzbudljiva je nova pojava. I ne morate nužno kupiti CD da bi provjerili. Dosta toga se besplatno može downloadirati s njihove oficijalne web stranice. Tihomir Ivka

www.hifimedia.hr

Jarvis Cocker Jarvis Rough Trade/Menart

HHHH¸ We Love Life bio je zreli album benda koji se više nije zadovoljavao pisanjem obi nih pop pjesama. Najambicioznije djelo veterana Brit-popa donijelo je i prvo veliko komercijalno razo aranje nakon deset uspješnih godina. Publika više nije shva ala Pulp i iako se sheffieldska ekipa od svog osnivanja 1978. nauživala neuspjeha, hibernacija do daljnjeg se nametala kao logi no rješenje. Pet godina se moralo ekati na ponovni istup osebujnog Jarvisa Cockera, i da ne duljimo puno, isplatilo se. „Jarvis“ je divota od malog albuma, nepretenciozan, pun lijepih melodija, možda ak i otvorenijih, rockerskijih u odnosu na dane Pulpa. Cocker nije veliki pjeva u svom šap e e-narativnom stilu, ali radi to sa zanosom i dodaje dramatiku tekstovima, kao svom drugom jakom oružju. Inteligentan autor, pomalo cini an prili no se - kad ne piše o odnosima izme iu žena

Bryan Ferry Dylanesque Virgin/Dallas

Roxy Music još nisu dovršili dugoo ekivani povratni ki

www.hifimedia.hr

i muškaraca - izravno okomljuje na društveno stanje oko sebe. Dapa e, kad je u svijetu globalnog kapitalizma nestalo jasnih klasnih podjela, bitnih ideoloških razlika i kad više nitko ne govori da postoji racionalniji i pravedniji sustav od demokracije zarobljene u stupicu liberalnog kapitalizma, Cocker koristi retoriku Billy Bragga, kao da na sjeveru Engleske još plamte rudarske pobune a Margharet Tatcher svojom konzervativnom izmom gazi sve pred sobom. Prvi singl, na albumu skriven na kraju iza polsatne tišine valjda je najgrublja kritika sistema još tamo od „Know Your Rights“ The Clash,

Bona i šefova osam najmo nijih zemalja. U godinu dana u tre em svijetu se ništa nije promijenilo nabolje kako je obe ano, a ta osmorica i dalje vlada svijetom. „Danas je radni ka klasa rudiment / oni su višak društvenim potrebama/ pa, pustimo ih da se pobiju me usobno/ i na imo sluge negdje preko mora/to je pri a, znate, tipova koji vode predstavu/budimo perfektno jasni de ki i cure/ pi... i dalje vode vode svijet“. Tako zbori ljuti Jarvis bez puno optimizma da se nešto može promijeniti. Ne poziva na akciju, ve samo dijagnosticira stanje. U ostatku materijala je ipak malo

što se ti e relevantnih engleskih glazbenih pojava. Zbog sadržaja ne ete ga uti na radiju, ali valjda nije našao bolju rije za politi are pa je pjesmu nazvao „Pi... i dalje vode svijet“. Sam kaže kako ju je napisao na godišnjicu održavanja Live 8 koncerata, pompoznih razgovora izme u Boba Geldofa,

vedriji, koliko se to može o ekivati od o ito dobro na itanog ovjeka, da ne kažemo erudita. Sa singlom vrlo jasnih kontura gitarskog popa „Don’t Let Him Waste Your Time“, stavlja se na žensku stranu opisuju i dobre žene i loše muškarce. „Black Magic“ osvaja svojom pompoznoš u i veli inom,

album; proces snimanja je u tijeku, a pauzu je Bryan iskoristio za svoj omiljeni hobby - bavljenje tu im pjesmama. U skladu s naslovom, kompletan novi solo album britanski je art-rocker posvetio Dylanovu opusu fokusiraju i se na pjesme iz najbolje etape Zimmermanova stvaralaštva, od notornih klasika poput “Positively 4th Street” i “The Times They Are A-Changin”, preko “Simple Twist Of Fate” i “Knockin’ On Heaven’s Door” do manje eksponiranih dragulja tipa “If Not For You” (koju je ipak najnadahnutije obradio George Harrison na trideset

sedam godina starom remek djelu All Things Must Pass). Ferry nije upropastio niti jednu od ovih stvari, ali im nije ni udahnuo previše novoga života; naprosto ih je preveo na vlastiti, mnogo radiofoni niji jezik. No, to je u inio s ljubavlju pa se Dylanesque, na kojemu gostuje stari kompanjon Brian Eno, preporu uje slu ajnim fanovima a posebice iskusnim Ferry-frikovima dok ekaju friško ostvarenje mati nog benda. S druge pak strane, Dylanovi obožavatelji ne e prona i mnogo razloga za uzrujavanje. Denis Leskovar

melodijski izravno je to naslanjanje na „Crimson And Clover“ Tommya Jamesa & The Shondells, „Heavy Weather“ je nešto spartanskija ali nosi sve efekte starih Pulp hitova. Cocker se majstorski igra rije ima, burnu vezu tuma i metaforom olujnog vremena. Superiorno. „Fat Children“ pruža više adrenalina nego bi se moglo o ekivati od 44-godišnjaka s izgledom nekonvencionalnog profesora sociologije. ini se da je nakon Pulpa Cocker prigrlio gitarski rif - op enito su mu brže pjesme efektniji dio materijala. Nije stoga ni udo da je na dosadašnjem koncertnom predstavljanju novog materijala gotovo redovito izvodio „Paranoid“ Black Sabatha. „From Auschwitz to Ipswich“ potvr uje istovremeno intelektualnu svijest autora da mora ukazivati na probleme i svojevrsni pesimizam s poantom da pobjednika u današnjem svijetu nema. „It’s the end: Why don’t you admit it? /It’s the same from Auschwitz to Ipswich/ Evil comes I know from not where/ But if you take a look inside yourself - maybe you’ll find some in there.“ Pjeva gospodin Cocker i još jednom tjera slušatelja da dobro promisli... o svemu. Intelektualno mo an, ovaj sin Sheffielda s adresom u Parizu iznimka je u svijetu glazbe optere enu brojem downloadiranja, pojavljivanja pred kamerama, kopija, mjesta u koncertnim dvoranama...Vrlo dobrodošla iznimka. Tihomir Ivka

Deftones Saturday Night Wrist Warner/Dancing Bear

Deftones su s White Pony trebali biti na vrhu svijeta; odli no su

hi-fimedia #65

rock recenzije okrunili sjajna prva dva albuma kolekcijom pjesama koja je trebala napraviti snažan komercijalni boom. No nerazumno katastrofalan odabir singlova, odbijanje nekih sjajnih turneja i izabiranje onih nelogi nih rezultirali su tržišnim poba ajem. Iako je to postao njihov najuspješniji album, svi su o ekivali višestruko ve e komercijalne rezultate. etvrti album bio je veliki korak unatrag. Nisu ga puno niti promovirali svjesni loše situacije na terenu, a nakon samo nekoliko turneja okrenuli su se novoj plo i. Koja e ih ili pokopati ili barem malo vratiti na stare staze. Da od starih staza ne e biti ništa svima je bilo jasno i prije izlaska novog albuma. Bezvezni koncertni nastupi i o ajna medijska istupanja nekih lanova banda lagano su po eli spuštati zastor na jednu lijepu karijeru koja je mogla lako oti i u smjeru još ljepšem i za sve uklju ene strane profitabilnijem. Na Saturday Night Wrist Deftones pre esto zvu e kao rastrojen bend; bez strasti, kompaktnosti, ideje i snage da se pomaknu barem jedan korak unaprijed. Prve dvije stvari koje su procurile van, „Hole In The Earth“ i „Beware The Water“ o ajno su prosje ne i više prizivaju lošu kopiju Coldplay nego band koji je stvorio pojam modernog alternativnog metala. Naravno da ubacuju i dalje poneku tricu, kao na „Cherry Waves“, „Xerces“ i „KimDracula“, najboljim stvarima na albumu. No to su samo sitne ribice u moru i trenuci kada Deftones podsje aju na najbolje dane, a starog fana ine još tužnijim što proživljava ovu dosadu od preslušavanja novog albuma. Jer kada se ovjek sjeti kako je Around The Fur od prve do zadnje sekunde bombardirao dobrom glazbom, bilo „brutalica“ ili melankolija, sve je bilo prva liga i nitko im nije mogao ništa. Dok preslušavaš Saturday Night Wrist osje aj je kao kada gledaš Dinamo kako se mu i protiv neke prosje ne europske mom adi; samo zapomažeš da sudac sudi ve jednom kraj i da se ta agonija završi, da nam ne napune još više mrežu. Takav je i ovdje slu aj,

hi-fimedia #65

daj više tu zadnju pjesmu i ‘ajmo dalje svatko svojim poslom.

“Bubašvabe” fazi. No, to su samo sitnice koje je lako uo iti zagrebe li se malo ja e ispod površine. Ipak, oni kojima nije do grebanja ne moraju se bojati jer na površini je sve sjajno. Vrhunski pop proizvod za myspace generaciju, zapakiran i odra en tako da zadrži sve stare fanove i ukrca na vlak gomilu novih.

Mario Grdoši

My Chemical Romance The Black Parade Warner/Dancing Bear

The Stooges The Weirdness Virgin/Dallas

Iggy je fenomen: svi ga vole premda je u post-Stooges karijeri nanizao više neslušljivih albuma od bilo kojeg konkurenta; jedno remek-djelo, Lust For Life, (koje to ne bi bilo bez Bowiejeve pomo i), jedno “bitno” ostvarenje (The Idiot), nekoliko poluuspješnih plo a (Brick By Brick, American Ceasar) i gomila “trasha” s po jednom do dvije dobre stvari upu uju na injenicu da su svi njegovi suvremenici, uklju uju i muši avog Lou Reeda, snimili više uzbudljivih solo plo a. No karizma simpati nog vje itog divljeg djeteta s netaknutim uli nim kredibilitetom osiguravala mu je kontinuiranu poštedu kritike i podršku “casual” publike. Ura unamo li trag kojega su Stoogesi ostavili na bendovima svih generacija, bilo je pitanje vremena kada e Iguana pristati na toliko prizivanu povratni ku misiju. Nažalost, o albumu The Weirdness, snimljenom s bra om Asheton - Ronom na gitari i Scottom na bubnjevima - koji su inili jezgru starih Stoogesa, te s basistom Mike Wattom umjesto preminulog Davea Alexandera, nema se mnogo toga za re i. Na istoimenom debiju te na plo ama Fun House i Raw Power grupa je zvu ala divlje, bu no i nadahnuto. Od tih osobina danas je ostala samo buka. The Weirdness je jedan od najnepotrebnijih i najneuspjelijih reunion ekhzibicija ikad poduzetih. Denis Leskovar

My Chemical Romance i nisu imali previše izbora. S prethodnim studijskim pokušajem Three Cheers For a Sweet Romanc” došli su do kraja emo rock puta, kako kreativno tako i komercijalno. Singlica s tog albuma “Helena” možda je i najbolja trominuta zabava koju je taj žanr ikada dao, a prodajne brojke dosegle su vrhunce kojima se niti band a kamoli label nisu mogli nadati. Oti i korak dalje mogli su samo s projektom koji e izbrisati granice me u žanrovima i zakucati ove momke na vrh kolone novih rock bandova. Izbor je pao na glamurozu konceptualnu rock operu, koja koliko god zvu i uvjerljivo na trenutke pomalo i šepa upravo zbog o igledne nespremnosti banda na najviše domete. No pri a je na mjestu, vokal Gerrad Way dovoljno je teatralan da zaludi curice s obje strane velike bare, a pjesme imaju hitoidnu mo dovoljno jaku da ne izlaze iz glave danima nakon slušanja. Album po inje furizono, hitovi šamaraju sa svih strana, da bi prvi dio plo e kulminirao s odli nim singleom “Welcome to the Black Parade”. Kanije se momci nekoliko puta poskliznu, posebno kod kvazi balada, koje na trenutke zvu e kao neuspio pokušaj sparivanja Bon Jovija i emo punka. Ponekad zasmetaju i prevelike oscilacije unutar same strukture pjesama; dalek je i komi an put od prog rock pretencioznosti koje prizivaju Queen, pa do „tupa-tapa“ punka kakvog su tamburali naši heroji iz Gajnica tamo negdje u

Bonnie Raitt Bonnie Raitt And Friends Capitol/Dallas

HH¸¸¸ U trideset godina bavljenja glazbom, Bonnie Raitt, više je zbog upornosti negoli dobrih pjesama dosegla status svojevrsne institucije ameri kog rocka. Naime, od nje su ustrajno zazirali i publika i kritika, tamo negdje do desetog albuma Nick Of Time 1989. godine kad je napokon uhvatila broj jedan na listama, potrefila joj se i dojmljiva suradnja s John Lee Hookerom na njegovom Healeru, pa su se zaredale Grammy nagrade. Danas se ta dobrodrže a gospo a na pragu šezdesetih može podi iti mjestom u Rock and Roll Hall Of Fame. Ne znamo to no po kojem kriteriju, ali eto...Što se ti e zapisa B.R. And Friends, spojila je ugodno s korisnim, za potrebe VH1 televizije održala koncert i osigurala si zvu na gostovanja, pa to izdala na CD-u i DVD-u. Ki asti omot uporediv s jeftinijim kompilacijama iz košara s benzinskih pumpi uresila je aktualnijim facama od sebe (Norah Jones, Ben Harper, Keb’ Mo’) da se sve skupa malo bolje prodaje. I drži se svoga, njena je izvedba sterilna i sigurna kao poraz Cibone na gostovanju

www.hifimedia.hr

u Euroligi. Elektrificirani blues i korijenski rock matemati ki to nih glazbenika ugodna je podloga za probavljanje ru ka uz novine u omiljenoj fotelji, izvrsna za popodnevni drijemež i opasna za slušanje dok vozite autoputom. Naime, od dosade se lako zaspi. Tihomir Ivka

David Bowie Serious Moonlight DVD EMI/Dallas

HHH¸¸ Bijelo odijelo, hla e ne tregere navu ene preko pupka i, s današnje to ke gledanja, preko svake dobre mjere, uredno za ešljana plava kosa i šminkerski šešir. Bowie se sredinom osamdesetih nakon ranijih revolucionarnih modnih, uglavnom androginih faza, izgledom pretvorio u konvencionalnijeg muškarca, naglašenog dandy stila. S još jednim zaokretom u imidžu, u paketu je došla i primjerena glazbena preobrazba. Hvaljena, vrlo ozbiljna, berlinska trilogija LowHeroes-Lodger ustupila je mjesto svjetlijim tonovima. To nije, u jednom dijelu, kota je okrenut unazad, prema izletu u soul s Young Americans, u jednom dijelu je Bowie uši na ulio prema recentnim doga anjima na sceni. Tako bi se moglo opisati Let’s Dance, album koji e u podužem katalogu Bowievih uradaka ostati upam en kao najplesniji. Uz to i najprodavaniji, ali i s najviše opre nih mišljenja kritike. Poslije gotovo etvrt stolje a kasnije može se mirne duše ustvrditi kako je Let’s Dance odolio zubu vremena i da je izašao prošle godine a ne 1983. moglo bi ga se krstiti svakako ali ne i anakronim. Serious Moonlight zvala se supe-

www.hifimedia.hr

ruspješna turneja koja je Bowiea vratila na stadione, tako se zove i video zapis iz Vancouvera, izdan svojevremeno na VHS-u a sada preba en i na DVD. Kao i ve ina drugih iz tog vremena pati od kvalitete slike niže negoli smo nau eni zadnjih godina uz digitaliju, no zvuk je sasvim pristojan. Baš kao i repertoar. U sat i pol koncerta naglasak je na drugu polovicu sedamdesetih i po etak osamdesetih godina, dakle na vremenu Bowievog odmicanja od klasi nog rocka ka eksperimentu i pop formama. S prili no velikim, multietni kim orkestrom, puha kom sekcijom i prate im vokalima Bowie na pozornici više nije provokator, uzbudljiva inovacija, ve prije svega zabavlja široke publike. Sve su pjesme podre ene širini glazbenika i svedene na jednu funky ili soul normu, što nije udno za jednu „Fame“ ali jest za u originalu tmasti pop „Ashes To Ashes“. Sve je na Serious Moonlight turneji podre eno uga anju široj publici navu enoj na radiofoni ni Let’s Dance, no mora se priznati da je s naslovima „Look Back In Anger“, „What In The World“, „Breaking Glass“ ili „Cracked Actor“ izbjegao svesti koncerte iz te faze na greatest hits princip. David Bowie na stageu 1983. je manje uzbudljiv negoli deset godina prije, ne rutiniran ve utreniran showman s mnogo koncertnih „kilometara“ u nogama. Mala poslastica ovog izdanja je i dodatni dokumentarac „Ricochet“, s dosta uloženog truda napravljen na Dalekom istoku. Ukratko, pokrivene su tri stanice njegove turneje, Hong Kong, Singapur, Bangkok i nije rije u oubi ajenom filmi u s intervjuima i koncertnim zapisima, ve o tri dana života Davida Bowiea na turneji. Od sitnih razgovora s prate im osobljem, vožnji gradovima i usputnim avrljanjima s lokalnim taksistima i gra anima koji nemaju pojma tko je on, do politi kih promišljanja za ve erom u Hong Kongu o tome što e se dogoditi kad se taj grad iz engleske kolonijalne ruke 1997. godine vrati u okrilje mati ne Kine. Tihomir Ivka

Mando Diao Ode To Ochrasy EMI/Dallas

HHH¸¸ U pojedinim europskim zemljama švedski band Mando Diao popularniji je od Hivesa i drugih perjanica skandinavskog rocka; prije tri mjeseca prodali su 7.000 ulaznica za koncert u be koj Stadthalle, a u Njema koj su zagrebli Top 10 albuma. Formula je naizgled jednostavna, ali zveket Kinksa i The Who s melodi noš u Beatlesa, napaljenoš u Stonesa, dušom Motowna, napetoš u The Jama, skuliranoš u Strokesa i gorljivoš u Libertinesa baš i nije tako lako pretopiti u svoj zvuk. U minus se mogu ubrojiti prezamjetna fascinacija Brit-popom 90-ih (Oasis), tri- etiri manje dojmljive pjesme i nedostatak agresivnosti u glasu Bjorna Dixgarda i Gustafa Noreina koji se smjenjuju za mikrofonom. Aleksandar Dragaš

The Long Blondes Someone To Drive Your Home Rough Trade/Menart

HHHH¸ Rock’n’roll je prili no „patrijahalno“ postavljen svijet. Nekako je valjda prirodnije da gitarom, freudovski

re eno, tim falusnim simbolom na pozornici klate muškarci. I to dosadi, pa smo stalno u potrazi za novim uzbudljivim ženskim pojavama na sceni. U tom siromaštvu izbora vjerojatno se krije i odgovor zašto su engleski Guardian i NME na svoje modne i „cool“ liste gurali Kate Jackson, davno prije negoli je njen bend imao ugovor i izdavao plo e. A ova pjeva ica, nema što, ima osebujan stil. Neki bi rekli kao da se obla i na Hreli u, drugi pak da je to onaj dodir retro-glamoura dobrodošao na uniformiranu i modno nesmjelu rockersku scenu. Kako god da se obla ila, nije važno, kad je debi album njene družine prava bomba. Nabrušen, eklekti an sa snažnim mirisom svega na putu od Blondie do Yeah Yeah Yeahs. I oni dolaze iz Sheffielda, trenutno grada s najuzbudljivijom scenom na svijetu. I oni eksploatiraju prošlost na vrlo inteligentan na in. I zabavni su iznad svih o ekivanja, a da ni u trenutku ne otkližu u trivijalnost. Kod Kate Jackson, baš kao i Karen O iz YYY’s osje a se neki gard u sigurnom glasu, što se ne treba doživjeti kao bahatost ve kao svijest o vladanju situacijom. I nema uske glazbene svijesti. „Giddy Stratospheres“ zapo inje kao disco-punk Rapture tipa, a u refrenu uz pomo prate ih dviju pjeva ica (The Long Blondes su petorka s tri žene, od kojih je jedna zadužena za ritam na basu a druga je gitaristica), kao da slušamo Bananaramu s gitarama i sve se uklapa savršeno. U opozitno laganoj „Heaven Help The New Girl“ osje a se duh decentnosti jednih Black Box Recorder i hladna seksualnost njihove pjeva ice Sarah Nixey. Da se i od imena autoputa može složiti refren idealan za zborno pjevanje na koncertima sugerira nešto tvr a u uvodu i slatkasta u svom klimaksu „Separated By Motorway“. Pa kaže: „Separated by motorway; A-14 and A-1...So long“. Dosad su sa sva tri singla The Long Blondes uspjeli u i u top trideset britanske top liste. Nekako nam se ini da to ne može biti njihov krajnji domet. Tihomir Ivka

hi-fimedia #65

rock recenzije “No Pussy Blues”, gorka autoironi na tužbalica o ostarjeloj i seksualno isfrustriranoj rock zvijezdi, ali najbolji (to nije, najmanje zamorni) dijelovi albuma kriju se - o ekivano - u manje kaoti nim pjesmama poput “Go Tell The Women” i “I Don’t Need You To Set Me Free”. Nedovoljno za preporuku. Denis Leskovar

Grinderman Grinderman Mute/Dallas

Slu ajno ili ne, u godini kada e proslaviti pedeseti ro endan, Nick Cave - sada ve pro elav i s brkovima tipi nog negativca iz kaubojskih filmova - odlu io se vratiti zvuku koji donekle evocira njegove po etke s Birthday Party. U skladu s time odustao je od balada koje su ga devedesetih i kasnije proslavile s Bad Seedsima okupivši novu, mnogo agresivniju ekipu - Grinderman. Ono što na prvi pogled može za uditi je injenica da Grinderman nije ništa drugo nego reducirana verzija Bad Seedsa. Uz Cavea, koji se osim klavirskih dužnosti po prvi puta ozbiljnije prihvatio gitare, novi kvartet ine violinist Warren Ellis, bubnjar Jim Sclavunos i bas gitarist Martyn P. Casey. Sva su trojica iskušana unutar standardne Bad Seeds postave, no u kontekstu nove formacije uloga im se o ito sastoji u stvaranju što ve e koli ine buke. Logi no, istoimeni prvijenac (snimljen lanjskoga ožujka u londonskim RAK studijima) ispunjen je mješavinom post punka i garažnog blues rocka na tragu ranih Stoogesa, po etnih radova Patti Smith (posebice u recitatorskim dijelovima), Crampsa, Velvet Undergrounda, pa ak i Stonesa iz dana Exile On Main Street. Nažalost, svoj karizmi usprkos, Cave nikada nije bio u istoj ligi s Iggyjem Popom, Lou Reedom, Smithovom ili Keithom Richardsom pa se ve i dio pjesama s albuma Grinderman utopio u ordinarnoj punk/blues “garaži” i uobi ajeno darkerskim preokupacijama. Za singl je odabrana

hi-fimedia #65

The Rapture Pieces Of People We Love Mercury/Aquarius

HHHH¸ U sad ve osam godina postojanja Rapture naizgled nisu postigli mnogo, izdali tek dva dugosviraju a djela i s nijednim singlom nisu se uspjeli ugurati ni me u sto na Billboard listi. Bendovi iji zvuk djelomi no baštine, Talking Heads ili Blondie u manjoj mjeri, s tim nisu imali problema. Nepošteno, jer, ako je ve „House Of Jelaous Lovers“ u svojoj genijalnoj mahnitosti bio prezahtjevan singl za svu publiku osim one što se glazbenim informacijama hrani s underground web magazina Pitchfork, „Pieces Of People We Love“ kao srednjoj struji bliži uradak, mnogo više groovie, morao bi na ples natjerati mnogo više nogu nego dosad. Baš kao i njihovi njujorški kolege Yeah Yeah Yeahs, s drugim su albumom Rapture izgubili na beskompromisnosti, smekšali se na razinu gdje melodija caruje nad svim drugim parametrima. Koliko god to zvu alo kontradiktorno, sveli sa na pravu mjeru, ili još bolje - fino sazrijeli. Nakon par godina kuhanja naslije a iz osamdesetih i svježih ideja novih klinaca sa svih strana, od Strokesa do Franza Ferdinanda

i Bloc Party, nekako se name e zaklju ak da su upravo Rapture zakuhali, ne umjetni ki najpregnantniju, ali „najukusniju juhu“. Otvoreni u promišljanju glazbe, drže se i dalje oprobane formule post punk melodija umo enih u disco ritam. Zvu i poznato? Da, i njih nije teško strpati u ladicu s bezgrani no utjecajnim Gang Of Four, no osim „The Devil“ kao ispaloj s nekog albuma ekipe iz Leedsa, Rapture su neuporedivo zabavniji, manje mra ni i tvrdi, više radiofoni ni i plesni. Upotreba jednostavnih, prepoznatljivih detalja kao što je zvuk palice na kravljem zvonu, pljeskanje u ritmu, fuzirani bas i obilje elektronskih pikanterija ne pretvara zvu nu sliku u kaos nego daje minuciozno posloženi glazbeni sklad. Briljantnom sekvencom saksofona ozna ena „Get Myself To It“ isti e se kao izvanvremenska melodija, toliko dobra da ne bi bilo pretjerano zaklju iti kako bi, da su je snimili veliki Talking Heads, bez problema našla mjesta na njihovom best of albumu. A i druge, u ujedna enom freneti nom disco-punk ritmu ne zaostaju mnogo. Iznimkom bi se mogla proglasiti jedino odjavna „Live In Sunshine“, po atmosferi bliska chill out trenucima The Chemical Brothers kad u goste na vokalu pozovu Tima Burgessa ili Richarda Ashcrofta. Tihomir Ivka

Razni izvo a i Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan Warner/Dancing Bear

Kao što je sposobni manipulator Sascha Baron Cohen uspio utje-

loviti kazahstansku „kulturu“ a da u Kazahstanu nije snimio niti jednu scenu, tako niti jedan ton soundtracka nije autenti an. Iako pretežito isto nja ke atmosfere, rije je uglavnom o zvuku balkanskih korijena, to nije, bugarskoj, rumunjskoj i makedonskoj romskoj glazbi. I Hrvatska ima udjela po nekoliko osnova u cijeloj pri i dio najpoznatijih imena su redovni zagreba ki gosti, a tu je i osobno Cohenovo internet otkri e, dosad anonimna zagreba ka klavijaturistica Belinda Bedekovi koja se podjednako uklapa u Malnarovu „No nu moru“ i Boratov svijet trasha i ki a. CD otvara otvara kraljica romske glazbe Esma Redžepova s izuzetno snažnom izvedbom „ aje Šukarije“. S njom, makedonskim sunarodnjacima iz Ko ani orkestra, te nezaobilaznim Bregovi em i temom „Ederlezi“ zatvara se krug nepatvorenog world musica ili glazbe s umjetni kim aspiracijama. U slušanju ostatka materijala, rije trash konstantno pada na pamet, ali o ito pomno odabrane pjesme kao rezultat dubokog „kopanja“ na glazbu udarenog Cohena idealno pristaju u iš ašeni kontekst Borat projekta. Hibrid romskih, orijentalnih tonova puha ih instrumenta i jeftinih elektronskih ritmova kao dobro uvana tajna glazbenog undergrounda Balkanaca na radu u Zapadnoj Europi, s Boratom je isplivao na površinu. Kad Rumunji iz Fanfare Ciocarlia orkestra furiozno otpušu svojim limenim instrumentima bikersku himnu „Born To Be Wild“ Steppenwolfa prvo prasnute u smijeh a onda ostanete zabezeknuti intenzitetom nestvarne prerade starog rock hita. „Cigansko kolo“ Bugara Jonya Ilieva bliže je konvencionalnijim rješenjima ali i ekvivalent ameri kom cowpunku, u najljigavijem zamislivom svadbarskom ugo aju klavijatura i ritam mašina „Eu Vin Cu Drag“ Stefan de la Barbulesti uspijeva uvaliti i nešto balkanskog vi enja hip-hopa. Njema ki techno DJ Shantel zarazio se romskim zvukom u kasnim devedesetima i po eo u svoje setove ubacivati egzoti ne zvukove Balkana, kasnije je stvar prerasla u dj

www.hifimedia.hr

setove pod nazivom Bucovina club gdje su se sudarali ruralni i beatovi digitalnog doba. Ovdje predstavljena „Mahalageasca“ - spoj „draga evskih“ truba i Madnessa - Mahali Rai Bande u Shantelovom miksu, do arava zorno kakvu pomaknutu i vru u zabavu nudi Bucovina club. Za ljubitelje romske glazbe nije potrebna zaklju na rije preporuke, za sve druge naputak glasi: isklju ite predrasude. Jura Mati

odbaciti. U nekim drugim pjesmama jasno je kako se Klaxons još uvijek traže i kako njihov debi nije ujedna en, ali njihove fuzije u rasponu od bowiejevskog glam-rocka do neworderovskog electro-popa ve na slijede em albumu mogle bi postati hitovi koji e Scissor Sisters napokon otjerati u zaborav. Izme u onoga što ine Franz Ferdinand i Klaxons, a u tome ima mnogo srodnosti (kao i s LCD Soundsystem i The Rapture), osobno u uvijek odabrati glazbu škotskih grofova, no ne bih imao niti ništa protiv ako Klaxons s narednim albumom postanu najve a britanska dance-atrakcija. Ovo je dobra glazba za ples. Aleksandar Dragaš

Klaxons Myths Of The Near Future Polydor/Aquarius

HHH¸¸ Drugi po redu britanski band od kojeg se mnogo (prvi je The View) o ekivalo na po etku 2007. zove se Klaxons i s frazom "new rave" dignuo je prili no veliku prašinu po tamošnjim medijima, ak i prije objave debija. Ostaje nam zapitati se zašto jer, premda nije loš, "Myths Of The Near Future" nije za etnik neke nove rave scene ili housealbum. Debi Klaxonsa, doduše, od ravea baštini potrebu za euforijom, želju da se zapleše cijela no , partijanersku atmosferu iz ranih 90-ih (koju vjerojatno nikad nisu ni osjetili jer su tada nazo ili samo parijima s tetama u vrti u) i poneki zvu ni efekt, ali posrijedi nije rave-party plo a nego vješto produciran i na momente pametno posložen dance-punk album na kojem se tipi nom engleskom indie-rocku pokušava elektronskim efektima i plesnim ritmovima dati novi vjetar u le a. Melodijski vrlo lijepa "Golden Skans" i gorko-slatka "It’s Not Over Yet" potvr uju kako ideje Klaxonsa nisu ni blesave, ni za

www.hifimedia.hr

Crowded House Farewell To The World EMI/Dallas

HHH¸¸ Na doma em terenu pred masom od preko 120 tisu a ljudi, 24. studenog 1996. godine Crowded House odsvirali su svoj posljednji koncert u karijeri. Radilo se o dogovornoj „oproštajki“ od publike nakon deset godina rada pred impozantnim školjkastim konturama Opera House u Sydneyu. Naime, bend je, de facto, još 1994. otišao u povijest nakon što je originalni lan Paul Hester usred turneje po Americi napustio bend jer je htio više vremena provoditi s obitelji. Pjeva Neil Finn imao je solo aspiracija, pa je odlazak benda sa scene bio ubrzan. Kao što to obi no ne biva, ekipa se nija razišla u krvi; tome svjedo i injenica da su na ovom koncertu svirali originalni lanovi benda. Posljednji put, jer to više ne e

biti mogu e s obzirom da je bubnjar Hester, izmu en mani nom depresijom po inio samoubojstvo prije dvije godine. Bra a Finn davno su na Novom Zelandu svirali u solidnom gitarskom pop bendu Split Enz, ali osim uspjeha na doma em terenu nije im se pogodio internacionalni hit, za razliku od Crowded House s kojima je Neil Finn imao sre e krenuti s velikim uspjehom pjesme „Don’t Dream It’s Over“. Drugi veliki trenutak dogodio se po etkom devedesetih s „Weather With You“, prekrasnom melodijom u duhu mekših R.E.M.. I to bi otprilike bilo sve što prosje ni slušatelj zna o novozelandsko-australskoj ekipi prokušanih sredovje nih glazbenika. No, dupli koncertni album s 24 naslova daje mjesta zaklju ku da bi se isplatilo znati i više. Uvijek ugla eni na studijskim izdanjima, s finim gitaristi kim pop ukusom, na pozornici se ukazuju u dosta vrš em izdanju. S gitarskim rifovima i tvr om ritam sekcijom Crowded House se daju usporediti sa stadionskim narodskim rock zvukom jednog Johna Mellencampa ili ak s americana prvacima The Jayhawks. Vrlo dobro snimljen, s možda malo premalo publike u zvu nicima s obzirom na toliku masu ljudi, oproštajni koncert velikog imena australske scene i deset godina kasnije je - ako ne ludo uzbudljiv - vrlo ugodan komad glazbe za slušanje.

uvijek vjeruju u naporan rad. Plo e snima sam ili uz malu pomo rodbine i prijatelja, a potom - ne oslanjaju i se previše na marketinške trikove - odlazi na iscrpljuju e promotivne turneje, sam ili u društvu respektabilnih imena poput Radiohead, Beth Orton ili sve popularnije KT Tunstall. Rezultati su tu: kriti arski aplauzi se ne stišavaju, a produkcijski ogoljeni prvijenac Where The Humans Eat prodao se - takore i bez ikakve reklame, samo zahvaljuju i pohvalnim glasinama - u solidnih 100 tisu a kopija. Ni pjesme s drugog albuma, If The Ocean Gets Rough (snimljenog u provincijskom ozra ju North Brookfielda, Massachussetsu) ne pokazuju simptome ustupaka srednjostrujaškom blještavilu. Istina, album zvu i neznatno raskošnije u aranžmanskom i nešto zaokruženije u tehni kom i produkcijskom smislu, ali ugo aj je postavljen na sli no ležeran na in. Stil i kakvo a tu su negdje: etrdesetak minuta solidne do vrlo dobre glazbe uronjeno je u ameri ku kantautorsku akusti arsku tradiciju zapo etu Dylanom, a nastavljenu nizom glazbenika koji za sada završavaju s Devendrom Banhartom i Conorom „Bright Eyes“ Oberstom koji je, uostalom, i prvi upozorio na Masonov talent. Denis Leskovar

Tihomir Ivka

Larrikin Love The Freedom Spark Warner/Dancing Bear

Willy Mason If The Ocean Gets Rough Virgin/Dallas

Dvadesettrogodišnji Mason rijetka je zvjerka, jedan od onih koji još

HH¸¸¸ U svom kratkom vijeku Libertines su ostavili dosta traga. Ne mislimo, naravno, na u estalost pojavljivanja na žutim stranicama otužnog narkomana Petea Dohertya. Larrikin Love su lon-

hi-fimedia #65

rock recenzije Nikad aktualan, uvijek relevantan

John Cale Circus Live EMI/Dalas

Je li Circus novi pokušaj kojim ovaj Rock&Roll Hall of Fame alumni traži reviziju mjesta „žive“ dimenzije svojeg kreativnog rada, teško je re i. Ali ve zbog nezaobilaznog zna aja njegovog producentskog djelovanja kroz prepunk, punk i new wave period, esto je zanemarujemo. Naime, gotovo svaki pokušaj valorizacije solo-postignu a uvijek biva nespretno zatamnjen naizgled zna ajnijim dijelovima Caleove biografije: radom s Velvetima i Reedom, te producentskim radom na nekima od najutjecajnijih albudonske nadolaze e snage s mnogo baštine Libertinesa, i ako je suditi po njima, londonska e scena još dugo ostati iza one sheffieldske predvo ene Arctic Monkeysima. Iza blesavog imena (Larrikin je prezime pjeva a) krije se vrlo malo originalnosti. Možda je to Englezima osvježavaju e, no miješanje punk zvuka i ne eg što bi se dalo usporediti s „new primitives“ zvukom Zabranjenog pušenja (posebno u singlu „Edwould“), iz naše perspektive ne zvu i baš kao neka uzbudljiva ideja. Rock i violine, natruhe Balkana, pa malo „irske“ pubovske atmosfere The Poguesa i Larrikin Love se ukazuju kao nekoncizan bend s neobaveznog sessiona ne baš inspiriranih glazbenika. Da se

hi-fimedia #65

ma tridesetak godina dugog razdoblja (spomenimo The Stooges, Nico, Patti Smith). Tako se do danas ve obimna diskografija ovog nemirnog veterana doima na prvi pogled kao slu ajna naplavina nakon povremenih sudara razli itih „tu-i-tamo“ utjecaja, i posljedica njegovog nepomirljivog stava u svojim intimnim su eljavanjima s vlastitom kreativnoš u i sasvim životnim okolnostima. I o tome je ponajviše na ovom izdanju rije : dvostruko cd izdanje predstavlja Calea nakon ne tako davnih autorskih albuma „HoboSapiens“ (2003.) i „Black Acetate“ (2005.) u jednom vrlo zdravom izdanju, u širokom rasponu live-interpretacija ponajboljih trenutaka jedne od onih glazbenih karijera koje najkonzistentnije slijede logiku vlastite umjetni ke vizije trenutka. Izvedbe su snimljene tijekom prošlogodišnje europske turneje, a period obuhva a sve važnije trenutke bogate karijere od „Venus In Furs“ i „Femme Fatale“, preko „Buffalo Ballet“ i „The Ballad of Cable Hogue“. Sa slavnoga „Fear“ nalazimo istovremeno najmirniju i najbolesniju izvedbu „Gun“: trinaest minuta dugo teško ritmi no valjanje

prepoznatljive melodije preko gitarske distorzije, povremenih klavijatura, te stravi nih prate ih vokala. Tu je i sasvim nemogu a prerada „Heartbreak Hotel“, ne baš na istom, ali na vrlo morbidnom tragu. Me u ostalim, Cale ni ovdje ne propušta podsjetiti da se i u trenucima kada se približava prili no normalnom rock zvuku subverzivna aktivnost dešava i dalje, a vje ita tenzija izme u „pristupa nog“ i „eksperimentalnog“ autorskog jezika njegova solo rada govori rje ito o tome da se esto (ne sasvim nenamjerno) nalazi uhva en u ovoj pukotini: odve samosvojan za ozbiljniji komercijalni uspjeh, no istovremeno nikad dovoljno hrabar (ili upravo suprot-

šarenilo pove a, zagaze ponekad i u ska i to im ne ide tako loše u „Meet Me By The Getaway Car“. „On Sussex Downs“ najbolja je pjesma na albumu jer u njoj nema gore navedenih „egzotika“. Solidan moderni gitarski indie rock, kakvog u boljim trenucima prakticiraju Razorlight. Premalo da bi se mladi London ani izvukli iz prosjeka. Jura Mati

The Shins Wincing The Night Away Sub Pop/Dancing Bear

HHHH¸ Iako The Shins po logici stvari pripadaju redu dobro uvanih tajni ameri ke rock glazbe, tre a plo a

„Wincing The Night Away“ osvanula je u prvom tjednu po objavljivanju na nevjerojatno drugo mjesto Billboard liste s prodanih sto i dvadeset tisu a primjeraka u sedam dana. O kakvim se razmjerima uspjeha radi dovoljno je re i da njihovom izdava u, negdašnjem generatoru grungea, Sub Popu tako nešto nije pošlo

no?) da bi se okrunio ponad svih rock inovatora. Album je svakako zanimljiv svim poznavateljima Calea radi dosljednosti idealu: apsolutnoj beskompromisnosti kreativnog postupka - ovaj puta uredno dokumentiranog i zabilježenog pred najboljim svjedocima: zahvalnom publikom. Je li i danas aktualan? Teško, ali nikad nije ni bio, što ga do sada nije uspjelo zaustaviti. Relevantan? Kroz ono o emu svjedo i ova „kratka povijest mojih strahova i nedjela“ - nedvojbeno. Naime, Vintage Violence je sve samo ne „vintage“, kako se svakim danom uvjeravamo, a pojavni oblici su svakim danom sve raznolikiji. Josip Vra ar

za rukom u dvadesetak godina postojanja s ergelom bitnih i sjajnih bendova raznih žanrova. Nirvanin Nevermind se ne ra una jer je izašao pod okriljem mo nog Geffena. Album je u cijelosti na internet procurio još prošle jeseni i iz toga se mogu izvu i dva prili no kontradiktorna zaklju ka. S jedne strane, zahvaljuju i puštanju na internetu, dakle sigurnoj informaciji fanovima o emu se tu radi, Shinsi su prodali tako mnogo albuma u prvom tjednu. S druge strane, zbog rasprostranjenih metoda besplatnog korištenja glazbe u mp3 formatu, diskografska industrija broji neke od najcrnjih trenutaka u povijesti po prodaji. Kako god, s obzirom na ono što se krije na novom uratku Shinsa, svako mjesto u okruženju

www.hifimedia.hr

r&b i ostalih saharinskih zvjezdica apsolutno je zasluženo. Ali, krivo bi bilo pomisliti da su ovi momci s izgledom mla ih srednjoškolskih profesora apsolutni antipod. Njihove su melodije zanosne ali ne i sladunjave, tople ali ne i pateti ne. Da pojasnimo na konkretnom primjeru: kad bi se Smithsi okupili još jednom i odlu ili snimiti još jedan singl, ne bi se mogao zamisliti bolji od „Sea Legs“ predivne, morriseyevski „bolne“ pjesme Shinsa. U njima ima skladateljske grandioznosti Briana Wilsona (Phantom Limb), izravnosti college rocka (Turn On Me), pop iš ašenosti a la Flaming Lips (Red Rabbits) ili kristalne melodijske isto e R.E.M.-a, kao što je to u „Girl Sailor“ slu aj. etvorka iz New Mexica, sa stalnom adresom u Portlandu, se sa „Wincing The Night Away“ name e kao velik potencijal ameri ke glazbe. Tihomir Ivka

u naslovu albuma, dub za sve manje upu ene zvu i klišeizirano, Sherwood se, koriste i svoju glazbenu širinu uspio odmaknuti i ponuditi frižak zvuk na svom drugom samostalnom albumu. Lahor svježine zapuhuje odmah na po etku; „Animal Magic“ skladana u suradnji s dub legendom Lee Scratch Perryem podsje a na tvrdi soul-hip-hop uvod u album, prošle godine superuspješnog, dvojca Gnarls Barkley. Kako je kreativna polovica tog dvojca Danger Mouse, autor/producent trenutka, jasno je koliko je ovaj bijeli veteran crne glazbe u dosluhu s vremenom. S puno glazbene egzotike i eksperimenta, u basu mastan, u producentskim trikovima inventivan, prevladavaju e dub ali s dovoljnom dozom pop senzibiliteta, Becoming A Clishe zaslužuje probiti granice izvan dub komune. Za one tvrdokornije fanove žanra, u ograni enoj ediciji Sherwood je ponudio bonus CD znakovito nazvan Dub Cliche; tu ima mnogo više alternativnog dubokog duba, atmosfere koja e u trans baciti tek probrane. Tihomir Ivka

Ry Cooder My Name is Buddy Nonesuch/Dancing Bear

HHH¸¸ Ustrajni etnomuzikolog, rootsrocker, skladatelj filmske glazbe, nesu eni gitarist Rolling Stonesa, kum moderne mainstream-cubane - slušatelj e sam prosuditi koje mu od mnogih lica Rya Coodera odgovara najviše. U zadnje vrijeme ameri ki je gitarist/pjeva /skladatelj svoju glazbu sklon nadogra ivati socijalno obojenim narativnim konceptima. Takav je bio onaj na zadnjem albumu Chavez Ravin (o mukama meksi kih imigranata u L.A.-u), a takav je i My Name Is Buddy. U središtu pri e, smještene na ameri ki jug u vrijeme velike depresije tridesetih godina prošlog stolje a, djetinjasti je Cooder ubacio

ma ka Buddyja, miša Leftyja Mousea i žapca Toma Joada koji lunjaju zemljom pretvaraju i se (posebno Buddy) u promicatelje prava ameri kih farmera i radnika. Duh “bratstva i zajedništva” koji promi e ova alegorijska storija evociran je glazbom koju je Ry istražio još 70-tih na mnogo boljim plo ama Into The Purple Valley i Boomer’s Story. Naime, uz iznimku odli ne “Three Cords And The Truth” koja zvu i kao da Toma Waitsa prate Stonesi iz najboljih dana, album je ispunjen prašnjavim country-folkom i ruralnim bluesom za injenim s nešto jazza u tmurnoj baladi “Green Dog” i tex-mexom - primjerice, u posko ici “Footprints In The Snow”. Gosti na albumu su redom besprijekornog svira kog pedigrea - od Van Dyke Parksa i Flaca Jimeneza do Paddyja Moloneya iz Chieftainsa - no oni su se lako uklopili u zaokružen i pažljivo razra en koncept. Pjesme ne spadaju u najbolje što je Cooder snimio - to mogu tvrditi samo oni koji nisu uli njegov opus od 1971.-1976. - ali zagriženi fanovi, pogotovo oni stariji, ne trebaju razmišljati, premda je rije o (kako je skromno istaknuto na ovitku) tek “još jednom albumu Rya Coodera”. Denis Leskovar

Adrian Sherwood Becoming A Cliche Real World/Dallas

S gotovo trideset godina iskustva u produciranju, miksanju, vo enju diskografskih ku a, Sherwood ima sve što se treba znati o modernoj glazbi u malom prstu. Iako prvenstveno vezan uz uski rukavac glazbene subkulture, dub, nikad nije bio fundametalist pa se lista njegovih suradnji proteže od ranih radova indie udaka iz The Fall, Cabaret Voltaire, preko remiksiranja Depeche Mode i Stone Roses singlova, sve do produkcijskog posla za Living Colour, Nine Inch Nails i još hrpu bendova sli ne provenijencije. Kao što sugerira

www.hifimedia.hr

The Good, The Bad And The Queen The Good, The Bad And The Queen Parlophone/Dallas

Na vijest da Damon Albarn, najsvestraniji britanski autor u posljednjih 15 godina, okuplja super-grupu, o ekivalo se ipak nešto drugo od onog što The Good, The Bad And The Queen jesu na svom prvom diskografskom pokušaju. Naime, hvale vrijedan potez vra anja iz glazbene mirovine basista Clasha Paula Simonona, upošljavanje

Simona Tonga (Verve) te afri kog bubnjara veterana Tonya Allena, najpoznatijeg po suradnji s Fela Kutijem sedamdesetih godina, obe avao je - ako ne žestoku - o ono poletnu glazbu. Ništa od toga, dobili smo prigušeni, atmosferi ni uradak pun melankolije. Nešto

vrlo sli no posljednjem Blur albumu Think Tank, nahvaljenom od kritike i - zbog svoje zatvorenosti - prili no ignoriranom od publike. Albarnovi glazbeni ventili ve su u velikoj mjeri ispušteni; hit pop pjesme ispucao je sa Blur, svoju hip-hop, eksperimentalnu stranu

hi-fimedia #65

rock recenzije riješio je s Gorillaz, afinitete prema etno glazbi oživotvorio na projektu Mali Music. Ovaj projekt ostat e upam en kao mješavina svih dosadašnjih iskustava, ali i kao najosobniji, najsjetniji, s refleksijama na prošlo vrijeme, rodni grad, tmuran život oko njega. U najkra im crtama, atmosfera ujedna enih 12 pjesama odgovara smirenoj, krajnje modificiranoj dub glazbi, s natruhama onog što su davno u svojoj možda najkompleksnijoj pjesmi „Ghosttown“, iskazali Specialsi. Pop senzibilitet Albarna kroz glas i klavir, afrobeat 66-godišnjeg Allena, Simononovo inspirativno baratanje basom, Tongova nenametljiva gitara, zanimljiva su kombinacija teško usporediva s bilo im drugim na tržištu, osim s Albarnom samim. Nema, doduše, ovdje hitova, no to o ito nije niti bio imperativ, a kad se bolje razmisli, pjevanje o „bolu duše“ i hitoidnost ne idu ruku pod ruku. Još jednom, iako je povratak Paula Simonona nakon duge pauze naslu ivao nešto druga iji tempo, i u svom chill-dub izdanju Damon Albarn još jednom nije omanuo. Jura Mati

KT Tunstall Acoustic Extravaganza EMI/Dallas

HHHH¸ Što je mo televizije! Da se reperu Nasu u „pravom“ trenutku nije razbolio otac, tko zna bi li škotska kantautorica ikad isplivala na površinu. Naime, KT Tunstall ve je prili no vremena imala svoj prvijenac na tržištu ali se držala u debeloj anonimnosti do spomenutog doga aja. U popularnom serijalu live gostovanja na BBC-u doma ina Joolsa Hollanda, Nas

hi-fimedia #65

se u zadnji as ispri ao zbog bolesti oca i KT Tunstall je dobila neo ekivani poziv i 24 sata da pripremi izvedbu svog kasnijeg hita „Black Horse And The Cherry Tree“. Osvojila je naciju nastupom, album je reizdan, kasnije su došle i potvrde kvalitete kroz nominacije za Mercury i Brit nagradu. Jednostavni pop obavijen njenim samouvjerenim pristupom pjevanju škotsku je kantautoricu zasluženo gurnuo u žižu zanimanja. Acoustic Extravaganza najavljen je kao album za fanove, isprva prodavan samo preko interneta. S obzirom da je snimljen za samo jedan dan u studiju usred nedo ije Isle Of Skye na krajnjem sjeveverozapadne Škotske, moglo bi se olako ustvrditi da je rije o pukom ispunjavanju praznine. No, iz svakog tona glasa KT Tunstall i njenih prate ih glazbenika isijava sr anost i emotivnost, melodije su presnažne da bi se ovaj projekt procijenjivao kroz brzinu njegova snimanja. Uostalom, kao što na prate em DVD-u kaže 31godišnja autorica iz St. Andrewsa s isto ne škotske obale, „sve pjesme dobro znam napamet jer sam ih ja napisala“, trebalo je samo u tako kratkom roku bend adaptirati na novi materijal. Ispalo je iskreno i toplo, fini akusti ni session snimljen u dnevnoj sobi njihovog doma ima odiše intimnom i doma om atmosferom. „Ne želim glazbu snimati u gradu, što sam dalje od civilizacije to je glas koji mi govori što je dobro ja i“, kaže KT. Dok je na prvom albumu njen bend zvu ao moderno s punom produkcijom, drugi, ne samo zbog live pristupa i akusti nih instrumenata, je više korijenski. Producent Steve Osborne (Suede, Happy Mondays, Placebo, New Order...) pogodio je ugo aj jednim otvorenim zvukim; gitara i sugestivni glas na pola puta izme u Lucinde Williams i - usudili bi se re i Janis Joplin stvari vuku u vode folka uz dosta dodirnih to aka s romantikom jedne Aimee Mann. S druge strane, ritam sekcija s naglašeno reskim složenijim linijama kontrabasa daje jazz atmosferu, vrlo sli nu onoj pjesama predvodnika „quiet is a new loud“

mini-vala Kings Of Convenience. Ako je ovo tek usputni projekt, tresemo se u groznici iš ekivanja „pravog“ albuma najavljenog za kraj teku e godine. Tihomir Ivka

ženo pljuvani samo zato jer nisu bili prvi. Kritika je, recimo, pokopavala Pearl Jam kao komercijalnu kopiju Nirvane, da bi ovi petnaest godina gradili reputaciju vrlo pregnantnog rock benda, novine su ismijavale prve pokušaje Charlatansa, jer se novinarima vidilo da su bezo no okrali i radijskom eteru prilagodili zvuk Stone Rosesa. Kasnije su podarili neke od ozbiljnijih dosega brit popa.

The Fall Reformation Post TLC Sanctuary/Menart

HHH¸¸ Zahvaljuju i cini no-svadljivom, "se bum vas tužil" diskursu Marka E. Smitha, "Reformation Post TLC" još je jedan solidan album The Falla (ukupno 26.), ali ne i više od toga. Muzi ki bezrazložno Smithovo otpuštanje posljednje te unajmljivanje nove postave The Falla unijelo je dodatni dašak svježine, ali ne i novu kvalitetu u odnosu na onu koja je snimila izvrstan prethodni album "Fall Heads Roll". Ipak, "The Fall Sound" kao amblematska "kraut-rockabilly" pjesma grupe i obra un s onima koji kopiraju The Fall, poput autoputa kroz pustinju Mojave ravna obrada kamiondžijske himne "White Line Fever" country-odmetnika Merlea Haggarda, surferski poletna psihodelija "Coach And Horses" i garage-punk "The Wright Stuff" - unato dužini od 60 minuta - ine novo djelo Falla zabavnijim no što se o ekivalo. Aleksandar Dragaš

Silversun Pickups Carnavas Dangerbirds records

Na glazbene imitatore gleda se uvijek s podsmijehom, ak i kad se kasnije pokaže da su nezaslu-

Što re i o bendu koji ne samo da oponaša rifove i melodije, ve ide toliko daleko da koristi iste gitarske efekte, ak je i po rasporedu, s ženom na basu, identi an onom za kojeg utimo da je korijen cijele pri e? I unato svemu, uhvatiti se u misli kako su gotovo neodoljivi? Silversun Pickups dolaze iz Los Angelesa i sviraju vrstu indie glazbe vrlo „nošenu“ sredinom devedesetih. To nije, o njima je zapravo rije , u previše detalja na prvi pogled sli e Smashing Pumpkins da bi bilo slu ajno. Iako e u svakom intervjuu re i da obožavaju njema ki Can i Toma Pettya. I baš kad poslije druge stvari, „Well Thought Out Twinkels“ pomislite da ste se vratili u 1993. i kako je „Siamese Dream“ Smashing Pumkinsa bio genijalan uradak a SSPU dostojni nasljednici, ispod površine se skrivaju neki novi, dobrodošli momenti eklekticizma LA etvorke. Kao da je u nešto manje od sat vremena fuzionirano dosta toga dobrog iz ameri kog rocka za koledž radio stanice devedesetih. Gitare su i po stilu sviranja i po zuje im efektima nepogrešivo Smashing Pumpkins (posebno u singlu „Lazy Eye“), no vokal Briana

www.hifimedia.hr

Aubera je puno „širi“, nosi nervozu melodija Superchunk (uvodna „Melatonin“), duboku melankoliju glasa Kena Stringfellowa iz Posies („Chekered Flour“) ili emotivnost krika jednog Grega Dullija (Afghan Whigs). Strastveno, iskri avo, puno zvuka, melodi no - to je obe avaju i Carnavas. Ovih dana je objavljeno kako Billy Corgan nakon slabašnih solo pokušaja reformira svoj stari bend. Poslije više nego solidnih Silversun Pickups, nekako s manje nestrpljenja o ekujemo povratni ki album Smashing Pumpkinsa. I ne emo biti jako nesretni ako bude jako loš, jer - koliko god to ružno i nelojalno prema velikom bendu zvu alo našli smo dostojnu zamjenu.

susre e Radiohead" preambiciozan je opis ovog uglavnom ordinarnog indie-rock albuma, premda Colin Meloy i dalje piše intrigantne stihove, katkad s motivima starima više od 200 godina i lopovima, ubojicama i vojnicima u glavnim ulogama. Aleksandar Dragaš

Radiohead The Astoria London Live DVD Parlophone/Dallas

Klasificirati albume Radioheada ponajprije je stvar ukusa. Uspore ivati veliki The Bends s velikim OK Computer albumom, je nešto kao na vagu stavljati Revolver i Sgt. Peppers Lonely Hearts Club Band Beatlesa. Do e kao zbrajanje krušaka i jabuka, prvi je konvencionalni gitarski album na tragu Pixiesa s ja om od ja e

Tihomir Ivka

The Veils Nux Vomica Rough Trade/Menart

The Decemberists The Crane Wife Capitol/Dallas

HHH¸¸ "The Crane Wife“ nije fascinantan, maštovit i magi an kao prethodni album "Picaresque" na kojem su The Decemberists iz Portlanda spojili naslje e engleskih i ameri kih folk-rock bandova s kraja 60-ih poput Jefferson Airplanea ili Pentanglea, uz instrumentalisti ku ambicioznost nalik Arcade Fire i Sufjanu Stevensu. Neke su pjesme sada jednostavno preduge ili bez hrabrosti i žara koja je Meloyevu družinu krasila na prethodnom album, a neke su uobli ene kao ordinarni, eventualno s malo folka za injeni indie-rock ili odbljesak nešto jednostavnijeg prog-rocka iz prve polovine 70ih. Fraza "Fairport Convention

www.hifimedia.hr

melodije, drugi je eksperiment, uvod u zaku astu fazu elektronike, glitcha i opskurnih melodija. Možda artisti ki s ve om težinom, ali ve e iskušenje za „normalno“ uho. The Astoria London Live, DVD reizdanje VHS kazete, koncertna je slika Radioheada iz njihove „klasi ne“ faze. Snimljen u svibnju 1994. godine, pružio je dvije tisu e okupljenih obožavatelja mnogo ekskluzive: ak sedam pjesama izašlo je na The Bends tek deset mjeseci kasnije. A koliko se te ve eri u Astoriji sve poklopilo, govori i podatak da je pjesma „My Iron Lung“ ušla na The Bends u verziji snimljenoj na ovom koncertu s minimalnim nasnimavanjima jer, kako je Thom Yorke kasnije pojasnio, nisu mogli u studiju posti i taj stupanj energije. VHS kazeta mogla je pružiti kakvu-takvu sliku, no zvukovno je bila deficitarna iz objektivnih tehni kih razloga. Zato DVD otkriva koncertnu snagu Radioheada u punom sjaju. Zvuk je nevjerojatno mo an, tri nabrušene gitare pletu

Finn Andrews dolazi iz Aucklanda, Novi Zeland, trenutno nastanjen u Londonu. Ima 21 godinu iako po ozbiljnosti njegovih pjesama i uvjerljivosti glasa imate osje aj da se iza krije mnogo stariji ovjek. Njegov otac Barry svirao je s novovalnim genijalcima XTC, Iggyem Popom i Brianom Enom, pa još jednom možemo ustvrditi da jabuka ne pada daleko od stabla. Na prvom albumu uzspore ivan sa Starsailor i Suede, s Nux Vomica istinitije e biti re i da su Veils na tragu Nick Cavea i Bad Seedsa, povremeno iz kasne faze (izuzetni singl „Advice For Young Mothers To Be“) ili ak Caveovih Birthday Party u nervoznijim trenucima („Jesus For The Jugular“). Ne isuviše teški za slušanje, puni strasti u svojoj elegantnoj pop glazbi grade vrste temelje za mogu u veliku karijeru. Pitke melodije s klimaksom na „One Night On Earth“ kao najradiofoni nijom, daju naslutiti da bi se The Veils mogli ubaciti na teren gdje vladaju Coldplay i Keane. Vrlo dobro. Jura Mati

hi-fimedia #65

mrežu u to vrijeme omiljene metode stvaranja dobre melodije na bazi tiho-glasno, sporo-brzo, baš kako su to inili prvo Pixiesi, pa Nirvana. No, niti Pixiesi,a Nirvana posebno na koncertima nisu uspjevali posti i stupanj discipline izvedbe kao Radiohead. Doduše, ima mnogo primjera tehni ki savršene izvedbe i to samo po sebi ne mora biti garancija jakog koncerta, veli ina ovog trenutka u karijeri jednog od najvažnijih bendova britanske rock povijesti je u injenici da precizna izvedba nije rezultirala popratnim efektom sterilnosti. Yorke je bijesan kao netko kome su pred nosom oteli životnu ušte evinu, ili je taj as saznao da ga djevojka vara s najboljim prijateljem. To što radi na pozornici, radi iz petnih žila, baš kao i ostatak benda. Grungeovski sudari gitara u „Ripcord“ ili tanko utna „Black Star“, svejedno je, bend je podjednako uvjerljiv u eksplozijama energije i prigušenim trenucima. Lijepo je ponovno uti jednostavnu i pamtljivu „Creep“zahvaljuju i kojoj je oksfordska petorka zaradila internacionalnu popularnost. U me uvremenu, ve godinama u živim nastupima zaobilaze ovu pjesmu, kao i mnogo što iz prvih godina postojanja. Radiohead su - argument je i ovaj strašan živi nastup - bili genijalni bend. Možda su i danas, ali za dozvoliti je valjda pravo da neki od nas ne razumiju zašto. Tihomir Ivka

R.E.M. When The Light Is Mine: The Best Of I.R.S. Years 1982-1987 DVD Capitol/Dallas

HHH¸¸ Iz današnje perspektive teško je doku iti kako su se u Rolling Stoneu

100

hi-fimedia #65

odlu ili debut R.E.M.-a proglasiti najboljim albumom 1983. Naime, Murmur manje, nasljednici Reckoning i Fables Of Reconstruction više, ne stare baš najbolje; u to je vrijeme Murmur bio post-punk osvježenje, no danas bi ga prije pripisali malom college bandu sa suvislim ali ne i previše radiofoni nim pjesmama baziranim na arpeggio stilu sviranja gitare. I mnogi bi tad prije stavili novac da e, recimo Meat Puppets, ili ak Minuteman, napraviti ve u karijeru, ali nepredvidljivi su putevi kreativnosti. I spotovi predstavljeni na ovoj, tehni ki fino složenoj kronologiji u doba izdavanja za mali I.R.S., su ukopani u svoje vrijeme; usporedivi s nesigurnom rukom glave obitelji koja snima svoju družinu na pikniku. Vidljivo je da je u po etku i budžet bio tanak, kasnije sve deblji a scenografije sve ambicioznije. Uglavnom, nekako je, od ne baš uzbudljivog video artizma, danas zanimljivije gledati Michaela Stipea s dugom kosom i ostatak benda u dje a kim izdanjima. No, s Life Rich Pageant (1986.), R.E.M. su dali naslutiti da napreduju u svakom pogledu i slobodno možemo re i da su rijetki slu aj gdje rije komercijalizacija nema negativni prizvuk. S prvom stvarno velikom melodijom u karijeri „Fall On Me“ i sve angažiranijim društveno-politi kim stavovima najavili su velike domete. Document je ve bio djelo zrelog benda s osje ajem za hit. „The One I Love“ i „It’s The End Of The World As We Know It“postali su favoriti zahuktalog MTV-a a R.E.M. „mlada“ koju je svaka diskografska ku a htjela oženiti, ne pitaju i za miraz. Kao što znamo, pobijedio je Warner, R.E.M su naredno desetlje e figurirali kao jedan od najve ih svjetskih bendova. Za razliku od nekih drugih, sasvim zasluženo. DVD kao podsjetnik na rane dane ekipe iz Athensa donosi 13 spotova, od kojih je onaj za „Wolves, Lower“ sa samih po etaka po prvi put objavljen. Redu ekskluzivnih snimki pripadaju i rani nastupi u TV emisijama (The Tube, The Old Grey Whistle Test). Sveukupno nešto više od dva sata materijala sadrži i prili no iscrpne intervjue. Tihomir Ivka

Ove se godine pojavio velik broj tvrtki koje se pokušavaju baviti licencom multimedijske distribucije što ukida sve granice, carine i slËne administrativne obaveze, koje su se u diskografiji poštivale i donosile su znatne prihode p i še: D u b r a v k o M a j n a r i Ê Iako se ovogodišnji MIDEM održavao u tijeku najve e krize tradicionalne diskografske glazbene industrije iji je profit drasti n o pao, što je izazvalo ukidanje itavih lanaca tvorni ara, distributera i prodajnih mjesta, broj sudionika bio je ve i u odnosu na prethodne godine. Od 21. do 25. sije nja u Cannesu je održan 41. MIDEM - Me unarodni sajam glazbe i nakladništva, po broju sudionika najve i glazbe-

ni sajam na svijetu. MIDEM je u Cannesu okupio umjetnike, glazbene profesionalce te predstavnike glazbene industrije iz 91 zemlje svijeta. U Festivalskoj pala i predstavljeno je 4.606 producentskih i izdava kih tvrtki. Najzastupljenije zemlje prema broju sudionika bile su Velika Britanija, Sjedinjene Ameri ke Države, Francuska, Njema ka, Italija, Kanada, Nizozemska, Španjolska, Japan i Švedska.

www.hifimedia.hr

Profit industrije pao, broj sudionika raste Razlog pove anom broju sudionika ove godine je pojava i primjena nove multimedijske tehnologije u distribuciji putem izravnog internetskog povezivanja u cilju prijenosa zvuka i slike te snimanja i presnimavanja koje poprima zabrinjavaju e razmjere u kontroli naplate producentskih, izvo a kih i autorskih prava. Suo ivši se s tom injenicom, MIDEM je u svoj program uveo tako zvani MIDEMNET s reprezentativnom dodjelom nagrada onim izvo a ima koji su tijekom godine bili najzastupljeniji na reprodukcijama putem interneta. Na toj su priredbi, izme u ostalih, bile nominirane mega zvijezde Madonna, Gwen Stefani, Kylie Minogue, James Morisson, Robbie Williams i velik broj francuskih izvo a a. Taj je program, uz dodjelu nagrada, izravno prenosila Francuska nacionalna televizijja TF1.

Sumi Yo

mlada engleska sopranistica Elizabeth Watts. Izdava em godine proglašena je diskografska tvrtka ECM koju je osnovao 1969. uveni njema ki jazz producent Manfred Eicher. Ta se tvrtka bavi izdavanjem jazza i suvremene glazbe. U kategorijama najuspješnijih izvedbi nagra eni su Trio Wanderer (komorna glazba), Accademia Bizantina (barokna glazba), Ensemble Matheux (najbolja operna produkcija), Emil Christian Zacharias

Claude Nobs - osoba godine Ove se godine pojavio velik broj tvrtki koje se pokušavaju baviti licencom multimedijske distribucije što ukida sve granice, carine i sli ne administrativne obaveze, koje su se u diskografiji poštivale i donosile su znatne prihode. Digitalna distribucija glazbe, široka upotreba sistema MP3 i MP4, presnimavanje glazbe putem interneta, borba protiv piratizacije, distribucija mobilnom telefonijom, gubljenje prihoda i preusmjeravanje nov anih tokova, bile su teme MIDEMNET Foruma koji je ove godine bio dio programa. Festival je službeno otvorio francuski ministar kulture Renaud Donnedieu de Vabres uz nazo nost engleskog ministra kulture Shauna Woodwarda i brojnih visokih predstavnika Europske unije. Osobom godine proglašen je Claude Nobs, utemeljitelj i umjetni ki vo a najve eg europskog jazz festivala u švicarskom Montreuxu.

www.hifimedia.hr

Zna ajno mjesto na MIDEM-u pripalo je posebnom dijelu nazvanom MIDEM Clasique & Jazz koji je osnovan u vrijeme kad su zabavna glazba i diskografija po ele ulaziti u krizu. Na sve anom koncertu uz nastup Ansambla europskih solista iz Luksemburga pod vodstvom Jacka Martina Handlera dodijeljene su nagrade MIDEM Classical Awards za najbolja izdanja i produkciju u protekloj godini. Ocjenjiva ki sud koji ine glavni urednici najve ih svjetskih glazbenih asopisa dodijelio je nagrade iz dvadeset raznih kategorija. Umjetnikom godine proglašen je njema ki pijanist i dirigent Christian Zacharias. Nagradu za životno djelo dobio je francuski skladatelj Henry Dutilleux koji je u Cannesu proslavio 91. ro endan. Otkri em godine proglašena je

Amy Winehouse

Gilels (najbolje arhivsko izdanje), Tonhalle orkestar Zürich (najbolja koncertna izvedba), Komplet simfonija D. Šostakovi a - razni orkestri (simfonijska glazba), Elizabeth Leonskaja (solo recital) i Soile Isokoski (vokalni recital). Najboljim DVD izdanjima proglašeni su Festivalski orkestar Lucerne - Beethoven 7. simfonija (koncertna izvedba) i Birminghamski simfonijski orkestar (dokumentarna izdanja). Tonskim zapisom godine proglašen je komplet svih Šostakovi evih simfonija u izvedbama najboljih svjetskih simfoni-

jskih orkestara.

Englezi vladaju u pop produkciji Nastupom na MIDEM-u po inje svjetska karijera za mnoge mlade umjetnike, te je znatnu pažnju pobudio nastup posebno odabranih mogu ih budu ih zvijezda koje su nastupile uz Regionalni simfonijski orkestar pod vodstvom Philippea Bendera. Bili su to ove godine violinisti Valery Sokolov (Ukrajina), Pavel Sporcl ( eška) i Pekka Kuusisto (Finska), predstavljeni na posebnom koncertu The Violin Nights - No violine. Na koncertu “Opera Nights” predstavljeni su mladi operni pjeva i Hye Myung Kang, sopran (Južna Koreja), Marco Di Sapia, bariton (Italija) i Andeka GorrotxiategiAzurmendi, tenor (Španjolska). Na istom je koncertu u drugom dijelu 20. obljetnicu karijere obilježila sopranistica Sumi Jo (Južna Koreja). U pop produkciji Englezi su bili najzastupljeniji. U velikoj dvorani kultnog Hotela Martinez nastupili su Richard James, Karima Francis, Scott Matthews, Nate James, Alice Russell, Amy Winehouse, Akala i Mr Hudson and The Library. Od doga aja s podru ja popularne glazbe, zna ajno je još spomenuti europsku premijeru filma Billa Condona “Dreamgirls” o usponu Diane Ross i grupe The Supremes koji je prikazan u velikoj festivalskoj dvorani. Jazz glazba je na ovogodišnjem MIDEM-u bila zastupljena bez živih nastupa ameri kih mega zvijezda koje su u ranijim godinama osiguravale MIDEM-u prestiž svjetskog doga anja. Ti karizmati ni jazz umjetnici danas u dobi izme u 70 i 90 godina teže se odlu uju na europske turneje što je objektivan razlog za njihovu nenazo nost na MIDEM-u. U etiri festivalska dana održano je 15 koncertnih nastupa u organ-

hi-fimedia #65

101

jazz recenzije izaciji europskih jazz festivala koji su time ujedno sebe promovirali i najavili program za nastupaju u ovogodišnju sezonu. Nastupili su Magalon Hermans Mercier Trio (Belgija), Franco Micalizzi Big Band (Italija), Kjetil Moster Band i Mathias Eick Band (Norveška), Pascal Schumacher Kvartet (Luksemburg), Terez Montcalm Kvartet (Francuska), Jukka Eskola Quintet i UMO Big Band (Finska), Neil Cowley Trio (Engleska), Gast Waltzing Kvartet (Luksemburg), Trio Exkluziv i Sabina Hank Trio (Austrija), Giovanni Guidi Kvartet i Duo Trovesi - Coscia (Italija) te Manu Katche Group (Francuska).

Zajedni ka hrvatska ponuda Hrvatska je nastupila na zajedni kom štandu u organizaciji Instituta hrvatske glazbene industrije pod vodstvom predsjednika Hrvoja Markulja. Primljena je kao stalna lanica u organizaciju IFPI koja se bavi zaštitom od piratizacije uz priznanje da je na tom polju u Hrvatskoj u injeno mnogo. Ponu eno je da Hrvatska bude zemlja partner na velikom POP COM festivalu u Berlinu ove godine. Croatia Records, tvrtka koja je od hrvatskih izdava a bila najzastupljenija, tiskala je poseban katalog na engleskom jeziku namijenjen MIDEM-u. Od ostalih hrvatskih predstavnika zamije eno je prisustvo izdava ke ku e Menart, Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, Oktave d. o. o. te hrvatskih novinara koji ve godinama prate MIDEM. Izra ena su promotivna izdanja za inozemnu ponudu koja sadrže izvedbe hrvatskih umjetnika sa svih podru ja od etno glazbe i izvornog folklora do popa, rocka, klasike i jazza. Uo en je interes onih koji se bave distribucijom putem Interneta, mobilnih telefona, i drugih suvremenih na ina prijenosa i konzumiranja zvu nih zapisa za zadnja dva kompaktna diska autorskog tandema nažalost pokojnog Damir Di i a i Krešimira Hercega u izdanju Oktave d.o.o. Na spomenuta dva izdanja pod naslovima “Moonglow Serenade” i “Suita Croatica“, uz tako zvani Digital Soldiers Orchestra sudjeluju Guda ki kvartet Rucner, Boško Petrovi na

102

hi-fimedia #65

vibrafonu, Ladislav Fidri na trubi, Saša Nestorovi na tenor saksofonu, Julije Njikoš na glasoviru, Peter Antonio Soave na bandoneonu i Bertl Mayer na usnoj harmonici. Ameri ka producentska ku a ZYNC nominirala je skladbu “No Name Waltz” iz Suite Croatica Krešimira Hercega kao temu za televizijsku seriju “Grey´s Anatomy” (koja se prikazuje i u Hrvatskoj) što je na posebnoj prezentaciji uz reprodukciju slike i tona objavila predstavnica kompanije ZYNC Alex Patsavas. Skladba je ušla u krug nominacije me u dvadeset izabranih kompozicija od 400 prijavljenih. Zaista lijep uspjeh hrvatskog skladatelja Krešimira Hercega.

Pitanja budu nosti glazbe Za glazbene sladokusce najinteresantniji dio MIDEM-ovog programa bio je IMZ Special Screenings. To su odabrane video glazbene dokumentarne produkcije iz cijelog svijeta s vrhunskim izvedbama. Bilo je to ujedno i mjesto gdje su se nudile gotove televizijske i video produkcije za televizijske programe i plasman na DVD tržište. Idealno mjesto za televizijske urednike koji kupuju programe. Prema našim saznanjima Hrvatska televizija prijavila je za spomenutu prezentaciju tri programa; „Rekvijem“ Igora Kuljeri a, Big Band HRT-a i Tomislav Mužek, te koncert ansambla „Lado“. Ovogodišnji MIDEM po broju sudionika ve i od prošlogodišnjeg, otvorio je mnoge dileme i pitanja kakav e u budu nosti biti položaj autora i izvo a a a bez njih ni MIDEM ne bi mogao opstati. Možda je najbolju ocjenu stanja javno izrekao na konferenciji za tisak Claude Nobs izjavivši da u trenucima kad su se distribucijom i reprodukcijom glazbe po ele baviti telefonske kompanije ne preostaje ništa drugo nego okretanje prema živim koncertnim izvedbama izravnom kontaktu umjetnika i publike na koncertu. Vjerujemo da e bez obzira na tako nagli razvoj novih tehnologija i njihove brze promjene i primjene, uvijek postojati skladatelj-autor i izvo a uz tehnologiju koja e to sa uvati.

Lee Konitz New Nonet (Directed by Ohad Talmor) Omnitone

HHHHI Rijetko se Lee Konitz odlu uje okupiti ve i sastav. Svoju kreativnost, sklonost improvizacijama i nisku izvanrednih ljudskih i umjetni kih osobina ovaj, ve vremešni glazbenik (ro en 1927. godine), prakticirao je uglavnom s kvartetima, kvintetima, a vrlo esto i u formaciji trija. Bezbrojni projekti i suradnje obilježili su više od šest desetlje a njegovog rada, no uz suradnju sa Miles Davisom na jednom od najzna ajnijih sessiona u jazz povijesti, “Birth Of The Cool” i nekoliko doista nezaobilaznih albuma koje je ostvario kao vo a sastava (“Inside HIFI”, “Alone Togheder”), ili izvanredni duet s Michaelom Petruccijanijem “Toot Sweet”), recenzirani album predstavlja jedan od trenutaka koji e sasvim sigurno ostati istaknutijim dijelom maratonske i uspješne Konitzove karijere. U prilog tome govori nekoliko snažnih razloga koji su, svaki sa svoje strane, pomogli da “New Nonet” izbjegne sudbinu još jednog albuma u nizu. Iako je Konitzov alto još uvijek pun entuzijazma, cool prizvuka i karakteristi nog precizno definiranog tona koji snimku boji prepoznatljivoš u, djelovanje u nonetu pružilo je bogatije mogu nosti kombiniranja instrumenata, maštovitosti, no svakako je i jednim dijelom fizi ki odteretilo vo u sastava. “New Nonet” je snimljen uživo u ljeto 2005. godine, a s gotovo istim repertoarom glazbenici su godinu poslije gostovali i u Zagrebu. Više puta je na pitanja novinara o razini zadovoljstva vlastitom kari-

jerom Lee Konitz odgovarao kako je presretan sa svojim osobnim i umjetni kim životom, no nikad nije zaboravio poru iti da mu najve e zadovoljstvo ini sretan odabir suradnika. Dokaz tim rije ima je i po etak suradnje sa skladateljem, aranžerom, saksofonistom i velikim štovateljem Konitzova umjetni kog rada Ohadom Talmorom. “New Nonet” je zajedni ki projekt dvojice glazbenika potpuno razli itih generacija, gotovo neusporedivih biografija, no izrazito srodnih zamisli i perfekcionisti kog pristupa razradi same ideje kao i njenoj krajnjoj realizaciji. Bogatstvo mogu nosti koje su se otvorile u zajedni koj kreaciji potvr en je izuzetno kvalitetnim materijalom i nadahnutoj izvedbi svih 11 skladbi na albumu, a posebice na dosad neobjavljenoj Konitzovoj šestodjelnoj suiti “ChromaticLee Suite” koja ga otvara. Sastav na snimci djeluje unisono, dinami no i snažno, no i dovoljno mekano i osje ajno emu, uz dvojicu najprominetnijih figura projekta, svakako pridonosi i ostatak glazbenika. Izdvajaju se odli ni bubnjar Matt Wilson ije bubnjanje daje poseban pulsiraju i fundament ritam sekciji, gitarist Ben Monder i stari Talmorov suradnik iz vremena “Other Quartet” sastava, Russ Johnson. Sraz Konitzove melodioznosti, lirike i topline s Talmorovim glazbenim genomom, koji dominatno teži preciznom uobli avanju emocionalne i glazbene supstance u transparentan i promišljen okvir, rezultirao je osloba anjem Konitza iz uobi ajih formi i kona nom zvuku superiornom njegovim dosadašnjim sli nim projektima. Jedna od najljepših skladbi na albumu zove se “Ohad”. Dovoljna potvrda Konitzovog oduševljenja suradnjom. I na pragu osamdesete godine Lee Konitz imao je snage i volje razmijeniti ideje sa znatno mla im suradnicima. Gledaju i njegovo držanje na zagreba kom koncertu, bilo je razvidno da je glazba njegov pokreta , zadovoljstvo i pasija. Te karakteristike su i glavni sastojak albuma “New Nonet”. Doista impresivno jazz štivo koje gotovo da i nema alternative u cijelom glazbenom opusu Lee Konitza. Gordan Gaži

www.hifimedia.hr

Wayne Bergeron Plays Well With Others Concord Jazz/Aquarius Records

HHHII Budu i da je vo a orkestra truba , prvi dojam pri preslušavanju ovog CD-a bio je da intenzitetom, sviranjem u visokom registru i atraktivnoš u podsje a na Maynarda Fergusona. ista kopija, pomislio sam. Prou avanjem knjižice albuma ustanovio sam da na njemu svira i sam Ferguson, no ne i na prvoj izvedbi na koju se ta konstatacija odnosi. Kao solist svira u izvedbi njemu posve ene skladbe “Maynard & Waynard” Gordona Goodwina. To je posljednja snimka što ju je Ferguson ostvario prije smrti u kolovozu prošle godine u sedamdeset i osmoj godini života. No, radi se o istom glazbenom miljeu i na inu razmišljanja. To i nije iznena enje jer vo a orkestra, Wayne Bergeron je iskustvo stjecao sviraju i kao lead truba i krilni ar u Fergusonovu Big Bop Nouveau Bandu s kojim je snimio nekoliko albuma (Ferguson mu je bio mentor), ali i poznatom Gordon Goodwin’s Big Phat Bandu. Izvedbe na ovom, njegovom drugom samostalnom albumu (prvi, “You Call This A Living?”, bio je nominiran za nagradu Grammy u kategoriji najboljeg velikog jazz ansambla), otkrivaju razigranu, modernu bigbandovsku svirku, utjecaj latino i brazilskog jazza, klasi ne glazbe, primjerice u obradi djela “Scheherazade” Nikolaia Rimsky-Korsakova, te dominaciju truba kog zvuka uz brojna truba ka sola. U izvedbama standarada i originalnih skladbi orkestar vrsto swinga, sviraju i dinami no, perfektno

www.hifimedia.hr

uvježbano, tehni ki dotjerano, s ispoliranim aranžmanima, ali previše školski, bez onog važnog detalja koji jazz izvedbu ini potpunom i izvrsnom, bez pravog feelinga. To prolazi u obradi spomenutog djela iz klasi arskog miljea, ali ne i u slu ajevima poznatih evergreena, primjerice u obradi skladbe “Georgia” gdje osnovna kvaliteta leži u originalnom aranžmanu. Perfekcija i egzaktnost na trenutke su gotovo iritantni - doima su kao da su uslijed preuvježbanosti i sami glazbenici zasi eni i nemotivirani za pokušaj ubrizgavanja dodatnog emotivnog naboja. U nekim izvedbama silinom podsje aju na New Orleans i rano doba jazza kada se kvaliteta procjenjivala po tome koliko se daleko neki truba uje, a ne kako profinjeno svira. Rezultat je to west coast pristupa studijskom snimanju što se osje a i u potrebi za gotovo filmskim do aravanjem atmosfere. Niti to nije bez osnova. Naime Bergeron je poznat kao jedan od vode ih hoolywoodskih studijskih truba a koji je snimao glazbu za brojne filmove i televizijske serije, ali i kao pouzdan suradnik zvijezda raznih žanrova poput Raya Charlesa, Beyonce, Christine Aguilere, Diane Krall, Tita Puentea i brojnih drugih. Davor Hrvoj

Ornette Coleman Sound Grammar Labeille

HHHHH Na po etku šezdesetih godina prošlog stolje a, danas 76- godišnji Ornette Coleman snimio je nekoliko albuma koji su obilježili jazz povijest. Po etak “Free Jazz” pokreta i odmaka od standardnih formi skladbe i njezinog izvo enja u velikoj mjeri se može vezati s albumima “The Shape of Jazz To Come” i “ Free Jazz” iz 1959., odnosno 1960. godine snimljenima za ku u “Atlantic”. Ornette Coleman je tim radovima priskrbio i titulu kuma slobodnog jazza, no nije se pasivizirao. Razvio je teoriju “Harmolodisc”, vrlo esto nastupao i manje redovito imao

potrebu svoju glazbu diskografski objavljivati. Više je preferirao žive nastupe i kontakt s publikom koji je ostvarivao u doista ekstremno razli itim formacijama. Solo nastupi, manje grupe, pa sve do orkestara predstavljalo je izazov Ornettu i njegovoj neobi noj kombinaciji slobodne, nesputane, no svira ki izvanredno potentne glazbe s jedne strane, i mekog, pomalo melankoli nog karaktera s druge. Glazbenik nepredvidivog smjera, ali i nepogrešivog osje aja za glazbu svoj najnoviji album “Sound Grammar” snimio je uživo u Njema koj 2005. godine. U njegovoj pratnji našli su se sin Denardo Coleman s kojim je Ornette razvio poseban odnos. Njihova emocionalna i glazbena povezanost je posljednjih godina postala gotovo zaštitnim znakom glazbe koju izvode. Tu su još i dva odli na basista Tony Falanga i Gregory Cohen. Uz takvu postavu, na koju se kao protuteža oslanjaju Colmanova sola - koja se u takvoj konfiguraciji ine još britkijima, bržima, sjajnijima, impresivnijima i vidljivijima - cijelu ideju glazbene eksplikacije ine razvidnima. Ona u svojoj jednostavnosti gotovo i nema alternativu, no potrebno je sagledati ukupan sastav i njihovu svirku da bi se primijetilo kako je Ornette razvio gotovo telepatski odnos sa svakim glazbenikom ponaosob, a u drugoj razini i sa sastavom kao cjelinom. Na albumu prevladava osje aj da Coleman svoj instrument koristi bolje nego ikad. Doista je za udna energija s kojom glazbenik raspolaže kroz cijeli nastup, a savršena imerzija saksofona u ostatak sastava minuciozno iskorištava svaki djeli njegovog potencijala gotovo do savršenstva. Zvuk saksofona je pun, snažan, britki, ali i pun neke teško objašnjive topline i prisnosti koja je na dosadašnjim izdanjima bila znatnije potisnuta.

Materijal je poprili no ujedna en, no ipak odska e izvanredna “Song X”. Nažalost, kvaliteta snimke je ispod razine umjetni ke vrijednosti. Instrumenti se ponekad preklapaju, i to je uz presiromašnu opremu izdanja i jedina kritika koja se objektivno može uputiti izdanju. Ogromna karijera je okrunjena vrhunskim live albumom. Govoriti o položaju “Sound Grammar” albuma u hijerarhiji svega što je Ornette Coleman dosad diskografski zabilježio, ovog puta nije komplicirano. Album spada me u najbolje radove Ornette Colemana. Gotovo obvezna kupovina. Gordan Gaži

John Coltrane With The

Red Garland Trio Traneing In Prestige/Aquarius Records

HHHHI Slavni snimatelj Rudy Van Gelder koji je sudjelovao u kreiranju zvuka brojnih povijesnih albuma jazza, za vlastitu je ediciju reizdanja RVG Remasters odabrao niz povijesnih albuma slavnih jazzista poput Colemana Hawkinsa, Erica Dolphyja, Sonnyja Rollinsa, Milesa Davisa, Theloniousa Monka i drugih. Budu i da je aktivno sudjelovao u kreiranju zvuka svakog sastava bio je upoznat sa željama glazbenika, no tehni ke mogu nosti nisu dozvoljavale da se zvu na slika u potpunosti ostvari u okviru njihovih zamisli. Napretkom tehnologije, danas je to u velikoj mjeri u mogu nosti što se osje a na ovim izdanjima. Jedno od njih je i album “Traneing In” tenor saksofonista Johna Coltranea. Velikan jazza ovaj je album snimio sredinom 1957. uz trio klavirista Reda Gralanda s kontrabasistom

hi-fimedia #65

103

jazz recenzije Paulom Chambersom i bubnjarom Arthurom Taylorom. Garland je s tim trijom za tvrtku Prestige u drugoj polovici pedesetih godina prošloga stolje a snimio niz samostalnih albuma, no ujedno su bili i pouzdana ritam sekcija s kojom je tenor saksofonist John Coltrane snimio ve inu svojih albuma u tom razdoblju kada je bio iznimno produktivan. Jedan od Coltraneovih sljedbenika, veliki poznavatelj njegove glazbe i jedan od vode eh glazbenika današnjeg jazza, tenor saksofonist Joe Lovano je prigodom prošlogodišnjeg nastupa na Zagreb Jazz Festivalu o tome rekao: “U godinu i pol, tijekom 1967. i 1968., Coltrane je snimio 48 razli itih skladbi za jedanaest plo a, ali upravo zbog te hiperprodukcije nisu bile izdane sve odmah, ve su neke objavljivane tijekom sljede ih dvanaest godina. To je poslije kod njega zapalilo iskru za mijenjanjem glazbe. Želio je da ljudu uju kako svira u tom trenutku. Bila je to nevjerojatna glazba. Izazovno je slušati te plo e.” U tom razdoblju Coltrane se, osim kao saksofonist, improvizator, nametnuo i kao zna ajan skladatelj. Ovaj album donosi izvedbe tri standarda: “Slow Dance”, “You Leave Me Breathless” i “Soft Lights And Sweet Music”, te dvije njegove skladbe: “Traneing In” i “Bass Blues”. Iako je to bio jedan od njegovih prvih samostalnih albuma, ve na njemu je Coltrane pokazao iznimnu muzikalnost, osje aj za blues i balade, pun, zaokružen zvuk saksofona i sjajan smisao za improvizaciju, elemente što ih je usvajao sviraju i u prethodnom razdoblju s velikanima jazza poput Dizzyja Gillespiea, Milesa Davisa i Theloniousa Monka. Njime se afirmirao kao jedan od najutjecajnijih jazz glazbenika. Davor Hrvoj

Igor Geržina Saxalbum Aquarius

HHHII Prvi samostalni album Igora Geržine prirodni je nastavak karijere glazbenika, posljednjih godi-

104

hi-fimedia #65

na prezaposlenog suradnjama na mnogim diskografskim i multimedijalnim projektima, redovitim nastupima sa sastavom Hotline i Big Bandom Hrvatske Radio Televizije. Za svoj rad primio je i nekoliko zna ajnih priznanja, no stjecanje iskustva i definiranje vlastitog stila kroz muziciranje i skladanje za doista najrazli itije potrebe kona no je zajam ilo i potrebnu kriti nu masu umjetni kih, ali i tehni kih preduvjeta potrebitih za ostvarivanje vlastitog diskografskog poduhvata. “Saxalbum” je u ovom trenutku presjek glazbenih razmišljanja Igora Geržine, no i pokazatelj njegove zrelosti kao glazbenika i kompozitora. Pop-funky/jazz obrazac laganijih kompozicija veže glazbu na albumu uz nekoliko uzora, od kojih se - slušaju i nenametljivo muziciranje na albumu - prije svih name u Ernie Watts, David Sanborn i posebice Grover Washington iji je utjecaj zamjetan na ve ini skladbi. Kompletan materijal na albumu djelo je Igora Geržine, osim “You’ve Got A friend” koju potpisuje Carole King te Phil Collinsovog hita “Against All Odds”. Uz komponiranje glazbenik je zaslužan i za aranžmane, mix, produkciju, pa ak i snimanje cijelog projekta u ku nom studiju korištenjem ra unala. Osim nekoliko gostiju koji su svojim instrumentima pomogli Igoru Geržini da do kraja uobli i “Saxalbum”, ukupan napor i zasluge za domete albuma pripadaju isklju ivo njemu. Šteta što izvanredno talentiranog i obrazovanog glazbenika na albumu nemamo prigode uti barem u ponekoj snažnijoj ili zahtjevnijoj saksofonskoj dionici. No, koncentracija na lakšu glazbu svaka-

ko nije razlog da album ne bude dinami an, zanimljiv i uspješan. Imena svih skladbi napisana su na engleskom jeziku što je još jedan dokaz tržišne usmjerenosti projekta izvan doma ih granica. Album zapo inje energi nom i ritmi nom “Funky Bussines”, koju slijedi “First Date”, jedan od najboljih trenutaka na albumu. Slijede dopadljiva “Desperate Houswife” Washingtonovog stila, te “Over My Head” koja na albumu ima ulogu hita, iako komparativno ne nudi zna ajnije pomake u odnosu na ostatak materijala. Posljednja skladba “Coming Home” s toplim i širokim zvukom saksofona lagano zatvara “Saxalbum”. Analiziraju i preslušani materijal, ipak je ostaje poneka injenica koja pomalo bode uši. Projekt koji teži biti opuštaju eg karaktera i beskrajno daleko od potrebe da ga konzument prima potpuno koncentriran i željan novih glazbenih spoznaja, nespojiv je s digitalnim marširanjem artificijelnog ritma i zvukova koji znatnije smetaju krajnjem dojmu. Trenuci u kojima Henry Radanovi ili Bu intenzivnije muziciraju na basu ili pak Alan Dovi na gitari, spadaju u bolje segmente albuma. Poštuju i upotrebu ra unala u glazbi, ipak smatram da je glazba na samostalnom prvijencu Igora Geržine trebala ostati pošte ena njihovih mogu nosti. No, “Saxalbum” je solidan album umjetnika koji imponira jasnim i nepretencioznim odabirom glazbenog obrasca na kojem gradi svoj zvuk. Gordan Gaži

Sonny Rollins The Freelance Years, The Complete Riverside & Contemporary Recordings Riverside/Aquarius Records

HHHHI U skladu s trendom objavljivanja tematskih kompilacija velikana jazza objavljen je i peterostruki kompakt disk box sa svim snimcima što ih je slavni tenor saksofonist i skladatelj Sonny Rollins objavio za tvrtke Riverside

i Contemporary. Izdava nije mogao pogoditi bolji trenutak za izbacivanje ove kompilacije na tržište. Naime, Rollins je na novim listama uglednih asopisa DownBeata i JazzTimesa proglašen jazz umjetnikom i najboljim tenor saksofonistom godine, a njegov je novi album “Sony, Please” bio nominiran za nagradu Grammy. Ovaj je komplet nazvan “The Freelance Years” jer u dvogodišnjem razdoblju snimanja tih albuma, od kraja 1956. do kraja 1958., Rollins nije bio vezan ekskluzivnim ugovorom s niti jednom izdava kom tvrtkom. Takav mu je status omogu io da sudjeluje u projektima razli itih karaktera sura uju i s glazbenicima raznih miljea (isto ne, ali i zapadne obale), razli ita pristupa, a svaki od njih ostavio je trag u povijesti jazza. Svi su snimljeni po principu jam sessiona, bez puno priprema i s glazbenicima koji uglavnom nisu inili stalne postave, ali svaki od njih ima druk iji i neosporan zna aj. Snimke su skinute s njegovih albuma: “Way Out West”, “Freedom Suite”, “The Sound Of Sonny”, “Contemporary Leaders” i “Sonny Rollins Plays”, ali i onih na kojima je svirao kao lan sastava drugih jazzista: “Jazz Contrasts” truba a Kennyja Dorhama, “Brilliant Corners” klavirista Theloniousa Monka i “That’s Him!” pjeva ice Abbey Lincoln. Budu i da su ostali albumi danas dostupni na kompakt disk izdanjima, najve u pažnju diskofila pobu uju snimke s danas raritetnog albuma “Sonny Rollins Plays” originalno objavljenog za manje poznatu tvrtku Period. Ostvario ga je u kvintetu s trombonistom Jimmyjem Clevelandom, klaviristom Gilom Cogginsom, kontra-

www.hifimedia.hr

basistom Wendelom Marshalom i bubnjarom Kennyjem Dennisom. U to je doba Rollins ve bio afirmirani jazz glazbenik cijenjen po zaokruženom, punom zvuku i smislom za improvizaciju, ali i po svojem skladateljskom radu. Tako su i na ovu kompilaciju uvrštene njegove skladbe od kojih su neke postale jazz standardima: “Way Out West”, “Come, Gone”, “Cutie”, “Funky Hotel Blues”, “Sonnymoon For Two” i “The Freedom Suite”. Posebice je zapažena bila dvadesetominutna izvedba skladbe “The Freedom Suite“ s istoimenog albuma što ga je snimio u triju s ritam sekcijom snova: kontrabasistom Oscarom Pettifordom i bubnjarom Maxom Roachom. Nadahnuta nepravdom koju je iskusio na svojoj koži, ta je skladba postala simbolom borbe za rasnu jednakopravnost. Iako tada rijetka u jazzu, formacija trija je bila karakteristi na za Rollinsovo djelovanje u tom razdoblju, a omogu avala mu je suvremeniji pristup. Izme u ostalih i album “Way Out West“, koji tako er sadrži izvedbe dužih formi, snimnio je u triju, ali s kontrabasistom Rayom Brownom i bubnjarom Shellyjem Manneom. Davor Hrvoj

Matija Dedi Visiting Bruxeless Dallas

HHHHI O ekivati mnogo od Matije Dedi a igra je na sigurno. Kroz cjelokupnu karijeru, a posebno njezin diskografski segment, Matija nije imao slab trenutak. Ipak, predstavljanjem internacionalnog trija u kojem, uz izvanrednog eškog free-jazz bubnjara Mareka Patrmana, participira i Jean-Louis Rassinfosse kojeg možemo bez mnogo zadrške smatrati jednim od najzna ajnijih europskih jazz basista, Matija je dobio strahovito vrijedno priznanje. Podsjetimo samo da je Rassinfosse svirao u sastavima velikana kao što su Cliford Jordan, Toots Thielmans, Chet Baker ili Joe Henderson. Samim pristankom da bude dio

www.hifimedia.hr

trija Matije Dedi a, Rassinfosse je ukazao na neospornu kvalitetu, kreativnost i talent našeg pijanista. Veliku ast, ali i obavezu Matija je prihvatio hrabro, vjeruju i u svoje kvalitete, no i vrlo vješto koriste i sve resurse koje mu je Rassinfosse obilno pružao. Slušaju i “Visitin Bruxelles” takav dojam dobiva snažno uporište posebno u dijelu uživo snimljenog materijala. Album je podijeljen u dva segmenta. Prve etiri skladbe ine studijski uradci, dok je preostalih pet zabilježeno na koncertu u maloj sali dvorane Vatroslav Lisinski. Komparacije studijskog angažmana i živog nastupa otkrivaju vrlo male razlike u pristupu temi, instrumentalnom dijalogu glazbenika, emocionalnoj komponenti i aranžmanima. U živom nastupu Rassinfosse ipak djeluje mnogo snažnije, gabaritnije, no popuno predano zvuku sastava i potrebama skladbe i aranžmana. Marek Patrman s druge strane, svoj angažman odra uje samozatajnije, pokušavaju i se potpuno stopiti s aranžmanima primarno usmjerenim formiranju hard-bop zvuka, a mnogo manje vezani za tradicije i zvuk freejazza koji je bubnjarovo ishodište. Unato svim stilskim, generacijskim i inim razlikama, internacionalni trio Matije Dedi a diše i funkcionira potpuno skladno i unisono. Rassinfosseova mirno a i iskustvo izvanredno mnogo zna e sastavu, posebice u situacijama kad se na binu izlazi bez adekvatnog perioda uvježbavanja kao što je to bio slu aj sa zagreba kim koncertom. Ponu eni materijal spada u najsnažnije kvalitete albuma “Visiting Bruxelles”. Standard Miles Davisa “Solar”, te Dedi eva “San Matina” dominiraju studijskom polovicom

albuma. Znatno je teže izdvojiti ponešto iz live segmenta. Solo piano “Dora” posve en Dori Peja evi , “Razgovor s konobarom” u pomalo neobi nom aranžmanu s izvanrednom svirkom Mareka Patrmana i završna “Last Exit”, ipak najbolje oslikavaju visoke standarde i domete trija Matije Dedi a. Ovim albumom Matija Dedi otvara potpuno novu stranicu svoje karijere. Oduševljenje suradnika albumom “Visiting Bruxeless”, kao i glazbenom osobnoš u Matije Dedi a svakako ne e ostati bez odjeka u jazz krugovima i izvan naše zemlje. Matija Dedi je svojim radom bez sumnje zaslužio takvu pozornost.

vani obrati, potpuno nepredvidive forme suprostavljanja, pariranja ili naslanjanja instrumenata u traženju zvuka, ne prestaju intrigirati konzumenta niti nakon nekoliko slušanja. Od deset skladbi na albumu, ve inom potpisanih rukom Pata Methenya, svakako treba izdvojiti “Unreqiuted” Brad Mehldaua koja ve na otvaranju albuma jasno oslikava atmosferu i izvanredno nadopunjavanje dvojice glazbenika. Za album koji svoje kvalitete dobrim dijelom može zahvaliti delikatnim finesa-

Gordan Gaži

Metheny Mehldau Metheny Mehldau Nonesuch/Dancing Bear

HHHHI Dvojica vrhunskih jazz glazbenika izrazito širokih glazbenih horizonata, naglašenog me usobnog uvažavanja, te želje za zajedni kim umjetni kim radom, odlu ili su pokušati svoje ideje uobli iti na zajedni kom albumu. Obojica su u svojim karijerama iskušali najrazli itije oblike suradnje, no kako su dueti klavira i gitare poprili no rijetki, zajedno ih je o ekivao veliki izazov, no i prigoda da svojim diskografijama pridodaju još jedno nesvakidašnje izdanje. Zajedni ko putovanje u takvu avanturu pred zrele i inovativne glazbenike postavilo je niz prepreka koje je valjalo zaobi i u stvaranju albuma. Uspjeli su u potpunosti. Ne samo da su snimili vrlo uspješan, slušljiv i zanimljiv album, ve su demonstrirali i sposobnost zajedni kog muziciranja i uvažavanja razli itosti u kona nom oblikovanju skladbe. Inicijalna ideja s po etka razmišljanja o mogu nosti zajedni kog projekta u formi dueta, tako je prerasla u projekt koji dokazuje sposobnost glazbenika da mješavinom instrumenata kreiraju specifi an zvuk, a razli itim vizijama otklone svaku mogu nost da album bude monoton ili predvidljiv. Dapa e, neo eki-

ma, pomalo skrivenim bravurama i globalnoj atmosferi, kvaliteta snimke igra neobi no važnu ulogu. “Nonesuch” je i tom segmentu poklonio potrebnu pažnju tako da i zahtjevniji audiofili ne e imati relevantnijih zamjerki. Metheny na ve ini skladbi svira elektri nu gitaru, no ipak nije propustio iskoristiti i akusti ni instrument na dvije kompozicije, odnosno guitar synth na možda najupe atljivijem trenutku albuma “Ring of Life” gdje se duetu pridružuju Larry Grenadier na basu i Jeff Balard na bubnjevima. Osim navedene skladbe, od visokog prosjeka materijala odska u i Mehldauova sjajna balada “Legend” koja plijeni zanimljivim izmjenama ritma, “Find Me In Your Dreams”, sasvim lagana Methenyeva skladba u prirodnoj komunikaciji sa senzibilitetom oba glazbenika, te nadahnuto Mehldauovo djelo “Annie Bittersweet Cake” gdje zajedni ko muziciranje prelazi preko nivoa standardne kolaboracije i dokazuje srodnost vizija i sposobnost zajedni kog ostvarivanja ideja. Za kraj spomenimo još jedan kvartet “Say The Brothers Name”, mali predah i odmak iz formacije

hi-fimedia #65

105

jazz recenzije dueta na ulasku u zadnju tre inu albuma. Poprili no su rijetka izdanja koja e svojim konceptom, postavom i izborom materijala odgovarati ve ini konzumenata. “Metheny Mehldau” je vrlo blizu takvom rezultatu. Na njemu je jasno vidljivo zbog ega su oba glazbenika izuzetno cijenjena u svijetu jazz glazbe. No, više od toga vrijedi osje aj neforsirane svirke i suradnje koju su obojica željeli. Zajedni ka nastojanja uobli ili su u vrlo kvalitetan produkt. Gotovo sam siguran da nije i posljednji. Gordan Gaži

Pat Metheny Group Imaginary Day, Live DVD Eagle Vision/Menart

Tvrtka Eagle Vison je na DVD-u objavila niz koncertara slavnog gitarista Pata Methenyja poput “The Way Up, Live” ili “Speaking Of Now, Live”, koji prate istoimena kompakt disk izdanja. Novi DVD iznimne kvalitete zvuka, ali sa zamjerkom na neke produkcijske detalje, donosi snimke koncerata što ih je njegov Pat Metheny Group održao 21. 22. i 23. srpnja 1998. u kalifornijskom gradu Saratogi. Na tim je koncertima Methenyjev sastav predstavljao godinu dana ranije snimljeni, njegov dvanaesti po redu album “Imaginary Day” (Warner Bros./Dancing Bear) koji je tada u recenziji u DownBeatu dobio visoku ocjenu, etiri zvjezdice. I koncertna je snimka na istoj razini. Naime, Metheny je jedan od rijetkih glazbenika jazza i srodnih

glazbenih idioma koji je, osim što je kreirao osebujan i prepoznatljiv pristup i zvuk, tijekom cijele tridesetdvogodišnje samostalne karijere uspio zadržati zavidnu razinu kvalitete s neznatnim oscilacijama, što postaje gotovo dosadno. Najviše kontroverznih ocjena izaziva svojim stilom koji mnogi omalovažavaju ili ne priznaju kao jazzisti ki, no neosporno je jedinstven. Na DVD su uvrštene izvedbe gotovo svih skladbi s albuma, ali i nekih drugih hitova iz njegova repertoara: “Message To A Friend”, “September Fifteenth” i “Minuano (Six Eight)”. Sve skladbe napisao je Metheny, sam ili u suradnji s najvjernijim suradnikom, klavijaturistom Lyleom Maysom koji je lan njegove skupine od samoga osnutka. Osim njih dvojice na ovim su koncertima, kao i na snimanju albuma, svirali tada stalni lanovi Groupa: basist Steve Rodby i bubnjar Paul Wertico, što je doprinijelo uigranosti u uvjerljivosti izvedbi, te truba , gitarist, udaraljkaš i vokalist Mark Ledford. Dok su na snimanju albumu doprinos dali multiinstrumentalist David Blamires, te etvorica uglednih udaraljkaša: Mino Cinelu, David Samuels, Glen Velez i Don Alias, na koncertima su njihovu ulogu preuzeli udaraljkaš, gitarist i vokalist Philip Hamilton i udaraljkaš Jeff Haynes. Zahvaljuju i sudjelovanju glazbenika koji dolaze iz razli itih okružja i tradicija, silnoj šarolikosti glazbala, izmjenama akusti nog i elektri nog zvuka, te elektroni kih i ra unalnih pomagala (oprema Pat Metheny Groupa na turnejama se prevozi kamionima poput nekih rock bandova) uspjeli su ostvariti bogat i raznolik zvuk kreiran pod raznim utjecajima, od jazza preko rocka i fusiona do isto nja ke glazbene tradicije, a improvizacije su, kao što je uobi ajeno kad se radi o koncertnim snimkama, duže nego na CD-u. No, uvijek methenyjevski prepoznatljivo. Uz desetominutni intervju s Methenyjem DVD donosi podatke o njegovoj diskografiji, biografije svih glazbenika, te zabilješke o nastanku skladbi i orkestracija. Davor Hrvoj

www.hifimedia.hr

klasika recenzije

Franz Liszt Euvres pour piano Lovro Pogorelich, piano Intrada/Aquarius

Izvedba: HHHHH Snimka: HHHHH Lisztova sonata u b-molu u izvedbi Lovre Pogoreli a ne ostavlja ravnodušnima niti površne poznavatelje Lisztova opusa. Svaki aspekt izvedbe, od snage ekspresije i lako e artikulacije, od besprijekorne tehnike do nepogrešive akcentuacije svjedo i snažno da je rije o dobro promišljenom pristupu kojega se pijanist predano drži toliko dugo dok se i sama izvedba ovog komada nije približila njegovoj ideji u tolikoj mjeri, da u najboljim trenucima stje emo dojam kako je izvo a krajnje distanciran, skriven iza izvedbe, iza apstrahirane ideje djela, i to do razine da iz glazbe izbija upravo Lisztova nedoku i-

www.hifimedia.hr

va i dosad skrivena dublja misao. Naime, ini se da je Pogoreli ovdje do krajnje mjere utonuo u refleksivnost, pa bismo izvedbu i mogli ocijeniti u trenucima ponešto suzdržanom kada istovremeno ne bismo svjedo ili da se takva samozatajnost nikako ne može skrivati iza strpljive mehani ke repetitivnosti dugog uvježbavanja ili tek puke reprodukcije memorirane fine mehanike obiju ruku. Pogoreli je jednako vješt u dinami koj artikulaciji velikih glazbenih misli, kao i u iznimno izražajnim i tako precizno prenesenim nepovezanostima srednjeg dijela registra (gdje se dešava naizgled nepovezana igra tonova). Dinami ki raspon materijala ve je po sebi vrlo impresivan, no izvedba ga u pojedinim trenucima spretno naglašava: kre e se od jedva klavirskog šapta, pa do ogromne tonske mase koja bez ve eg napora nadmašuje snagu i zamah velikog orkestra u fortissimu. Stoga, iako nam se isprva i može u initi da je ozbiljnost i prividni „izostanak“ izvo a a iz izvedbe stvar osobnog odabira vrsnog umjetnika disciplinirana do same granice introvertnosti, emocionalna preciznost izraza uvjerava nas da se ne radi tek o vremenskom protoku glazbenog predloška koji se prilikom izvedbe doga a po sebi i iz sebe. Izvedba je dakle kirurški precizna, a da pritom ne

ostaje ni najmanje hladna, ona je snažna, i to ne zbog iznimno disciplinirane i ritmi ki precizne snage lijeve ruke koja kontinuirano do arava visoku napetost, ve i zbog spomenute pedantne egzekucije u rasponu od baršunasto doziranih tonalnih detalja, sve do jasne artikulacije glazbene poruke u cjelini. Izvedbe ostalih dvaju komada (Vallée d’Obermann, Balada br.2 u b-molu) tako er su nabujale daleko preko granica notnog predloška i prenesenom melankolijom neumitno prelaze okvire konvencionalne virtuoznosti. Snažne misli iznesene su pastozno tamno i ve bojom sugeriraju svoj zna aj. Ovaj je pristup - pun promišljanja, emocionalno oslikanih uvjerljivo do mjere da smo skloni povjerovati da se postupak autorske kreacije odvija upravo pred nama - najdojmljiviji upravo u Pogoreli evom itanju sporijih dijelova, pa je u njima i esteti ki najsnažniji i najizražajniji. Liszt, kao rijetko kompleksna, kreativno svestrana i nekonvencionalna osoba, istovremeno je slovio kao iznimno darovit pijanist i skladatelj, no upravo je kao instrumentalist ostavio svoj najzna ajniji pe at. Stavci koji s jedne strane slijede logiku klasi ne razrade u etiri stavka, a s druge skrivaju strukturu prvog sonatnog stavka, uvode formalno istraživanje koje Liszt kasnije provodi kroz devet simfonijskih poema, dok ovdje dokida tradicionalno suprotstavljanje glavne i prate e teme, te uvodi postupak metamorfoze, to jest neprestanu mijenu izme u varijacije i razvoja osnovne teme, što je odlika njegovog kasnijeg skladanja. Skladana u višeslojnoj kompoziciji me usobno su eljenih stav anih blokova, Sonata je vjerojatno jedan od ponajboljih odraza ove vrlo složene autorske osobnosti, a koju je isklju ivo tanko utnom interpretativnom umješnoš u i senzibilnoš u, mogu e prezentirati na univerzalno prirodno prihvatljiv na in. Ovo je ujedno najvažniji sastojak izvedbi i klju razumijevanja za široko prihva eno itanje Lisztova klavirskoga opusa koje je Pogoreli a s ovim francuskim izdanjem još jednom proslavilo kao vrhunskog interpretatora kompleksnog i zahtjevnog materijala. Izvedba s puno osje aja

mjere, a gdje je potrebno više od toga odra eno je tako da se niti ne naslu uje: naizgled jednostavno, a tako teško, da mnogima ostaje tek neostvarivim idealom. Bravo! Uz izvanrednu izvedbu, izdanje krasi i rijetko kvalitetna snimka jednog od tonski najzahtjevnijih solo instrumenata, pa i radi ovoga zaslužuje sve preporuke. Josip Vra ar

Paul Hindemith Ludus Tonalis; Suite „1922“ Boris Berezovsky, piano Warner Classics/Dancing Bear

Izvedba: Snimka: Na svom nedavnom izdanju za Warner Classics Berezovsky nudi osobni pogled u jedan od najodvažnijih klavirskih autorskih opusa - onaj Paula Hindemitha. Ludus Tonalis (u prijevodu s latinskoga doslovno „igra zvukova“) nedvojbeno se svrstava u zvu nu reafirmaciju Bachova „Dobro ugo enog klavira“ 20. stolje a. Komad koji predstavlja svakako najopsežnije skladateljevo djelo za solo klavir, slovi kao djelo neobi ne intelektualne jalovosti i nepristupa nosti, na spomen kojega brojni interprete požele potražiti makar kakvo glazbeno uto ište. Skladano 1942. godine, djelo predstavlja svojevrsnu reviziju suvremenog utjecaja i zna aja Bachova klavirskog opusa, a svojom strukturom kroz 12 fuga - po jedna za svaki ton kromatske ljestvice - snažno pronosi logiku arhitekture djela i pedagoški vode slušatelja od jednog do drugog tona. Fuge, kao nositelji glavnih glazbenih ideja, ozna ene su svaka svojim preludijem i postludijem, a me usobno odijeljene inteludijima. (Dojmu ludi kog u itavom djelu

hi-fimedia #65

107

klasika recenzije pridonosi i odnos preludija i postludija: postludij je preludij unatrag i naopako!) Kroz strukturu prezentirana kreativna metoda daje naslutiti da je jasno artikulirana interna logika djela (pa i u smislu gornje opaske o op em kontekstu) za autora jednako vrijedna u cjelovitoj percepciji, kao i predložak i interpretacija. Stoga je razumljivo da kao djelo ozbiljne glazbe nerijetko nailazi na nerazumijevanje - štovatelji ovog klavirskog komada ne odustaju od preporuke da ga valja (i ne tek radi odabranog naslova) razumijevati i pristupati mu primarno kao zabavnom komadu, a ne tek tehni kom maratonu pijanistavirtuoza (o emu ovdje u najve oj mjeri svjedo i zabilježena snimka Berezovskog, i o tome ne bi trebalo sporiti). Berezovsky komad izvodi s ogromnom energijom i zadivljuju om spretnoš u, iako ga Hindemithova spartanska tonska paleta, gotovo tipi na za srednji period njegova stvaranja, ini teško slušljivom. Možda upravo zato, druga ovdje predstavljena snimka suite „1922“, ve i samom svojom glazbenom neposrednoš u, nosi glazbeni uzorak koji omogu uje ovom vrsnom pijanistu još uvjerljiviju izvedbu - agresivniju, ekspresivno snažniju i interpretativno bogatiju. Još od vremena snimke Schumannovih „Davidsbuendler Tanze“ možemo, naime, pratiti interpretativni rad ovog superpijanista, jer se ve ovdje naziru njegove dvije najvažnije zna ajke: zadivljuju a virtuoznost i vrsna lirika. Iako e se na i zamjerki na odabrani sporiji tempo za ovaj Ples, snimka predstavlja jedan od ponajboljih melofilskih trenutaka zabilježenih snimki klavirskog repertoara uop e. Nažalost, razinu osobnih o ekivanja zasnovanih na poznavanju ranijih snimki Schumannovog opusa teško može opravdati ovdje zabilježenim snimkama. Prvih nekoliko minuta podsjetit e možda na Jarrettovu izvedbu Shostakovicheva 24 preludija i fuge. No, dok je kod jazz majstora rije primarno o melodijskom i ne-mehani kom pristupu, spretno spregnutima s velikim smislom za kontinuitet razvoja glazbene misli kroz kompoziciju, Berezovsky s istim kvalitetama izvedbe ovdje

108

hi-fimedia #65

teško izlazi na kraj. Stoga, iako je njegova svirka tehni ki vrhunska, i izvedba izmamljuje pohvale radi svojih pokušaja liri ne alternative teutoni nim pristupima kroz koje su Richter i Gould tretirali djela ovog skladatelja, osobna je procjena da ova interpretacija daje premalo u smislu Hindemithova idioma i osje aja za arhitekturu djela, za im ovaj komad upravo vapi. Šteta, jer interpret koji uspije udahnuti život ovom djelu, a koje zahtjevnoš u doseže Gouldovu interpretaciju, na primjer fuge iz Hindermithove Tre e klavirske sonate, bez imalo dvojbi zaslužuje u i u povijest glazbene interpretacije. Stoga, iako završnom suitom donosi nešto povoljniji dojam nego je to u Ludus Tonalis, izvedbi ponovno manjka onih nekoliko duhovitih detalja i životne iskri avosti poznate iz Richterovih antologijskih izvedbi. Sve u svemu, valja pozdraviti trud Berezovskog u nastojanju da nam približi jedan podcijenjeni klavirski dragulj u najboljem izdanju. Pijanisti ka izvedba je tehni ki besprijekorna, kao i snimka, i vjerojatno bi bila odli na zamisao uvjeriti Berezovskog snimiti Hindermithova „ etiri temperamenta“, jer je nažalost i ovaj odli an komad dugo vremena nepravedno zapostavljan. U zaklju ku ne možemo ne pozdraviti hrabar odabir materijala, no niti nagraditi ponešto nenadahnutu izvedbu. Josip Vra ar

ovim izdanjem za Warner inzistira na plemenitosti muziciranja i uporno poziva na mir, energi nije i hrabrije nego bilo koji današnji klasi ni glazbeni umjetnik. Beethovenova Deveta gotovo se simboli no javljala nekoliko puta nakon Drugog svjetskog rata, vrlo snažno i u klju nim povijesnim trenucima (prvi puta kada je Beirut ponovno otvoren nakon rata (pod ravnanjem Furtwanglera), a potom nakon pada Berlinskoga zida (pod ravnanjem L. Bernsteina)). I ovom prilikom iskorišten je op i humani kontekst djela, te brojne povijesne konotacije u kojima se zauvijek prepoznaje kao univerzalna himna ovje anstva i upu enosti na bližnjega. Podsjetimo i da je prvi nastup Divana na Bliskom istoku bio u proslavljeni koncert u Ramalli 2005. godine. Da li tek slijedom ovih (izvanglazbenih) okolnosti, ili mladosti, energije i predanosti mladog simfonijskog orkestra, nalazimo da se u slu aju ovog izdanja prenosi upravo univerzalna humana

poruka Beethovenova vjerojatno najidealisti kijeg djela. Ovdje predstavljena snimka iz berlinske Filharmonije nosi datum 27. kolovoza i predstavlja gotovo tradicionalno itanje stavaka odmjerenim i uzvišenim tempom, koje su svojim izvedbama Furtwangler i Klemperer postavili kao svojevrstan standard. Ovo je nerijetko bio i Barenboimov na in, ali su ponekad dosadašnji ishodi takvog njegova pristupa mogli zvu ati izvješta eno ili povodljivo. No, u slu aju ove izvedbe potencijalna opasnost za tako što izbjegnuta je naglašavanjem upravo univerzalno prepoznatljive veli anstvenosti poruke, a neprestano oblikovanje glazbenih fraza doima se bezbrižno, iskreno i emocionalno krajnje predano. Zbor je tako er odli an, bassolist u završnom stavku, Rene Pape, iznova dokazuje reputaciju ponajboljeg njema kog basa generacije. Barenboimovo vi enje finala je ponešto operetnog zna aja, s dosta ekspresivnih promjena tempa i ugo aja. Izvedba i fraziranje orkestra besprijekorni su, iskrenost i emocionalni intenzitet neprestano zadivljuju, a sve pohvale vrijede i za tehni ke odlike ove snimke - ovo je vjerojatno jedna od najbolje snimljenih Devetih uop e. Rijetko dojmljiva izvedba, za koju ni u jednom trenutku nisam imao potrebu dati nižu ocjenu. Josip Vra ar

L.V. Beethoven: Symphony No. 9 in D minor, Op.125 Daniel Barenboim / West Eastern Divan Orchestra Chor der Deutschen Staatsoper Berlin Warner Classics/ Dancing Bear

Izvedba: HHHHH Snimka: HHHHH U prosincu prošle godine u Carnegie Hallu mladi glazbenici Bliskog istoka pod ravnanjem Daniela Barenboima dali su još jedan glazbeni doprinos izgradnji mira. Postavljaju i Divan kao orkestar s obje strane arapskoizraelske podjele, Barenboim i

www.hifimedia.hr

TEST

Scorsese doËekao svojih pet minuta »inilo se da bi Scorsese mogao završiti poput redateljskih velikana Kubricka, Hitchcocka, Lucasa ili Altmana kojima se nikad nije posreÊilo da osvoje kipiÊ za režiju. No, ove godine su ispravljene sve nepravde prema njemu pripremio: Jura MatiÊ

„Razjareni bik“, „Posljednje Kristovo iskušenje“, „Dobri momci“, „ Bande New Yorka“, „Avijati ar“. Niska filmova za koje je Martin Scorsese - iz uskog kruga najboljih redatelja zadnje etvrtine 20. stolje a do danas - mogao i, za neke, trebao dobiti Oskara za režiju. I nikad nije. Dapa e, njegovo prvo remek-djelo „Mean Street“ (1973.) nitko nije ni primijetio, da Akademija i Scorsese ne e biti u ljubavi dalo je naslutiti i ignoriranje u slu aju klasika „Taksist“ (1976.), nepravde su mu injene i kasnije, prije svega za nenominiranje u slu aju raskošne krimi drame „Casino“. Kao scenarist nije imao više sre e: nije glasa e osvojio ni s „Dobom nevinosti“ ni „Dobrim momcima“. inilo se da bi mogao završiti poput redateljskih velikana Kubricka, Hitchcocka, Lucasa ili Altmana kojima se nikad nije posre ilo da osvoje kipi za režiju. No, ovom Njujor aninu talijanskih korijena Oskar 2007. godine o ito je bio su en. „Pokojni“ (The Departed) nisu najbolji film u njegovoj karijeri, no generalno gledaju i sve dosadašnje nepravde su ispravljene a i pritisak je bio takav da su ga vjerojatno i lanovi Akademije bili svjesni. Mediji su navijali za njega, Los Angeles Times je, recimo, velikim naslovom zavapio „Draga Akademijo: Vratite dug Scorseseu“, uostalom i u slavodobitnom govoru na dodjeli filmskih nagrada sam je pojasnio razmjere problema pod radnim nazivom „Zašto gospodin Scorsese nema Oskara“.

www.hifimedia.hr

hi-fimedia #66

109

FILM „Mnogo ljudi mi ve godinama želi da se ovo dogodi. Še em ulicom, a ljudi, stranci, govore mi to. Odem kod doktora, bilo gdje, u lift, a ljudi kažu: Trebali biste ga osvojiti, trebali biste ga osvojiti. Odem na rendgen, a ljudi kažu: Trebali biste ga osvojiti. A ja kažem: Hvala vam!”, rekao je ushi eni Marty u Kodak teatru 25. velja e na dodjeli Oskara.

Ovogodišnja dodjela Oskara bez apsolutne dominacije nekog filma U godini bez izrazitog favorita „Pokojni“ su se prometnuli u najnagra ivaniji film s etiri osvojena Oskara (osim Scorsesea, nagrada je stigla za najbolji film, adaptirani scenario i montažu). Ukratko, „Pokojni“ su remake odli ne hongkoške policijske drame Infernal Affairs redatelja Andrewa Lau Wai Keunga iz 2002. godine. Radnja je iz Hong Konga premještena u Boston i vrti se oko jake scenaristi ke osovine; lanu mafije koji s infiltrira u redove policije i policajcu u ulozi „krtice“ u redovima mafije. Atraktivnost i kvalitetu filma pove ava poduža niska sjajnih glumaca, od veterana Jacka Nicholsona i Martina Sheena, preko srednje hollywoodske generacije (Alec Baldwin) do mlade ali dokazane s Leonardom DiCapriom, Markom Whalbergom i Mattom Damonom u glavnim rolama. Ina e, DiCaprio je ove godine prikupio svoju tre u nominaciju za Oskara, ali ne za „Pokojne“ ve za film „Blood Diamond“. S obzirom da od pubertetskog doba reda snažne i uvjerljive uloge, uskoro bi se i o njemu moglo

110

hi-fimedia #66

po eti pri ati kao o još jednom upe atljivom liku s velikog platna kojeg Akademija primje uje, ali neopravdano ne nagra uje. No, njegovo gubitništvo je „dje ja emisija“ naspram onog Petera O’Toolea, ove godine nominiranog za glavnu ulogu u filmu „Venus“, po osmi put u 45 godina. Izgubio je i u osmom pokušaju. Obojicu je zasjenio Forrest Whittaker izazovnom ulogom ugandskog diktatora Idija Amina. Možda najsigurnija oklada ove je godine bila Helen Mirren za utjelovljenje engleske kraljice u vrijeme pogibije od dvora nevoljene princeze Diane. Njena transformacija, kako gluma ka, tako i fizi ka u Elizabetu drugu je nestvarno uvjerljiva.

Od American Idola do Oskara I dok za Mirren nije bilo premca u kategoriji glavne ženske uloge, sama „Kraljica“ iskusnog Stephena

www.hifimedia.hr

FILM bi se re i, napravio još jedan „21 gram“, samo s izmijenjenom pri om i likovima. Njegov sunarodnjak Guillermo del Toro prošao je puno bolje. Nadrealni „Faunov labirint“ uzeo je tri Oskara (kamera, scenografija, šminka), ali, zanimljivo, nije osvojio titulu najboljeg stranog filma. Taj je Oskar, sasvim zasluženo, otišao u Njema ku, filmu „Život drugih“.

PolitiËki korektno

Frearsa, sa svojom engleskom produkcijom i TV komornoš u nije imala puno šansi, tako da je Oskar za glavnu ulogu ostao jedini. Za sporednu žensku ulogu nagra ena je Jennifer Hudson zahvaljuju i

ameri kom a drugi japanskom stranom, sa šest nominacija i jednim nevažnim Oskarom, mogao bi se nazvati gubitnikom. U taj red spada i pomalo pretenciozni, mu ni „Babel“ sa sedam nominac-

Op enito gledano, moglo bi se zaklju iti da su glavne gluma ke nagrade podijeljene politi ki korektno. Glavni glumac, crnac, glavna glumica, bijeljkinja. Sporedna uloga crnkinji, najbolja sporedna uloga bijelcu. Zaslužio ju je veteran Alan Arkin, za nastup u simpati nom „malom“ filmu o disfunkcionalnoj obitelji „Mala miss Amerike“ koji je zaradio i Oskara za najbolji originalni scenario. U svakom slu aju, ovogodišnja dodjela filmskih nagrada prošla je bez izrazite dominacije nekog filma kojem bi kroz vrijeme pripisali status antologijskog. Nekako je i bolje tako jer je Martin Scorsese zaslužio svojih pet minuta. Ne toliko zbog „Pokojnih“, koliko zbog u injenih mu nepravdi u posljednjih trideset godina.

„Neugodna istina“ ugodno iznenaenje

nastupu u laganoj pri i „Komadi iz snova“ o usponu ženske soul skupine. Hudsonova je ina e do prilike došla zbog zapaženih nastupa u najpopularnijem ameri kom talent showu. Tako je American Idol, nakon što su pobjednici kasnije redovito po eli osvajati Grammy nagrade, iznjedrio i dobitnicu najcjenjenije filmske nagrade. „Komadi iz snova“ navodno su bazirani na biografiji u šezdesetima superuspješnih The Supremes i koliko je god ak osam nominacija bilo iznena enje, samo dva osvojena kipi a (uz sporednu žensku ulogu, Oskar za zvuk) to nisu. Filmovi ovog tipa ne uživaju ve neko vrijeme posebnu naklonost kod akademijinih bira a. I Eastwoodova posveta bitki na Iwo Jimi u simultano snimljenim filmovima od kojih se jedan bavi

www.hifimedia.hr

ija u važnim kategorijama i tek jednim osvojenim (za glazbu). Možda je problem u tome što je meksi ki režiser s adresom u Kaliforniji Alejandro González Iñárritu, moglo

Mnogi stru njaci se slažu da je ve sada prekasno za djelovanje i da e Zemlja pretrpjeti nepovratne dramati ne klimatske promjene s neizrecivim posljedicama po život, no kao da nitko ne mari. „Neugodna istina“ govori o tom problemu, stavljaju i u glavnu ulogu bivšeg ameri kog potpredsjednika i ekološkog aktivista Ala

Gorea. Film Denisa Guggenheima koji upozorava da bi i dodjela Oskara mogla postati nevažna ili nemogu a nastavimo li ovim tempom zaga ivati okoliš, dobio

je o ekivano nagradu za najbolji dokumentarac, ali neo ekivano pokupio još jednu: angažirana glazbenica Melissa Etheridge dobila ju je za najbolju pjesmu.

Ennio Morricone u 79. doËekao poËasnog Oskara Pet puta nominiran za soundtrack, no niti jednom za glazbu iz sphagetti vesterna koja ga je proslavila, Morricone je u kasnu jesen života do ekao Oskara, ali ne u kompetitivnoj kategoriji. Dobio ga je, što bi se kod nas reklo, za životno djelo, kao tek drugi kompozitor u ovoj kategoriji. Ro eni Rimljanin me unarodnu je slavu doživio nezaboravnim glazbenim podlogama za filmove Sergia Leonea, potvr ivao se „X“ puta kroz godine i ostao vrlo aktivan i kreativno nadahnut do danas. Umjesto komentara, recimo samo da je napravio glazbu za više od petsto filmova i TV serija. Zastrašuju a brojka sama po sebi. Ako se na umu ima neosporna kvaliteta, možemo zaklju iti kako je Akademija u posljednji as omogu ila da se Morricone zasluženo popne na pozornicu i primi pozla eni kipi .

hi-fimedia #66

111

FILM

TEST

PISMA S IWO JIME: DRUGA STRANA JAPANSKOG RATNOG DUHA

Nit’ je Eastwood prljavi Harry, nit’ su svi Japanci kamikaze „Pisma s Iwo Jime“ nisu ni pitak ni atraktivan film na naËin kao što je to bio sluËaj sa „Spašavanjem vojnika Ryana“, teškom dramom ali i hollywoodskim spektaklom. Ovog drugog ovdje nema Na stranu sve one uloge iz zlatnog doba sphagetti vesterna ili „ja ratujem sam“ policajaca, uloge toliko davne da nam se ini kako je tada i sam Bog još hodao zemljom. Clint Eastwood je stjecao besmrtnost kroz likove hladnog revolveraša Blondiea ili nezgodnog posjednika Magnuma 44, policijskog inspektora Harrya Callahana, no tek se posljednjih dvadesetak godina prometnuo u cijenjenog umjetnika, kako ispred, tko i iza kamere. I ini se, uvidom u filmografski vremeplov, da ga muze napadaju u intervalima. Da ima afiniteta osim baratanja pištoljem pred kamerama prvo je pokazao u biografskom filmu o velikom jazzistu Charlieu Parkeru (Bird, 1988.), pohvale je pobrao pozabavivši se životom Johna Houstona u odli nom “Bijeli lovac, crno srce” (1990.) Eksplodirao je s “Nepomirljivima” (1992.), vesternu novog kova u kojem su doslovce svi na svoj na in prljavi, ružni ili zli. Iza briljantne pri e s nezaboravnim rolama Eastwooda i Genea Hackmana, uslijedio je

“Savršeni svijet”, sofisticirani krimi s izbjegavanjem klišeizirane crnobijele slike kad su u pitanju kriminalci-negativci i policajci-pozitivci. Da se iza grube vanjštine krije mekana duša stari je Clint pokazao opravdano nagra ivanom dramom “Mostovi okruga Madison” (1995.) gdje kao ostarjeli fotoreporter National Geographica ljubuje s udatom ku anicom iz ruralne sredine Srednjeg Zapada. Dohvativši kreativni zenit u poznim godinama, stvari su se za tada 65-godišnjeg filmaša trebale kretati prema dolje.

Ruka genija I dalje hiperaktivan s prosje no jednim filmom godišnje, Eastwood je potpisivao zanatski solidne filmove (Midnight In the Garden Of Good And Evil, Absolute Power, True Crime, Space Cowboys), 2002. godine snimio i prosje ni Blood Work o agentu FBI-a koji istražuju ubojstvo žene ije je srce spasilo njegov život nakon gotovo fatalnog infarkta. inilo se da

Eastwoodova vatra više ne plamti ve tinja. I onda, “Misti na rijeka”, mra ni, teški krimi o tri prijatelja uvu ena u svijet zlostavljanja djece i ubojstava, režiran rukom genija, obr e stvari potpuno. Dva Oscara za glavnu (Sean Penn) i sporednu ulogu (Tim Robbins), nominacija za režiju Eastwooda ponovno vra aju na mapu uzbudljivih redatelja. Povratak u punu formu potvr en je s „Djevojka od milijun dolara“, potresno romanti noj pri i o djevojci u godinama sa željom da postane boksa ki šampion (maestralna uloga Hilary Swank nagra ena Oscarom) i ostarjelom boksa kom treneru kojeg utjelovljuje sam Eastwood tako er ovdje ovjen an nagradom Akademije, ali ne za klišeiziranu ulogu, ve dojmljivu režiju. Kontra dobrom starom hollywoodskom obi aju, mu na pri a o proboju iz siromaštva i anonimnosti nije finalizirana sretnim, ve najtragi nijim mogu im krajem. injenica je da se u filmovima s klasi nim zapletom gdje u borbi dobra i zla pobje uje dobro Eastwood ne uspijeva otrg-

nuti manirizmu i kao da je nau io lekciju. Ako ve likovi kroz film prirasli gledatelju uz srce ne završe tragi no u njegovim najboljim režiserskim poduhvatima, onda nema sretnika i pobjednika, gubitnici su svi. Baš kao u najnovijem poduhvatu, dva simultano snimljena ratna filma o jednom doga aju, bitki za Iwo Jimu, gledanoj s dvije suprostavljene strane.

Izbjegavanje crno-bijele slike I „Zastave naših o eva“, pri a o šestorici ameri kih vojnika, junaka valjda najpoznatije ratne fotografije podizanja ameri kog barjaka na Iwo Jimi i film „Pisma s Iwo Jime“ koja pak do arava mu nu atmosferu o ajni ke obrane otoka broj ano inferiornih Japanaca osu enih na uništenje, govore o ljudskim tragedijama gdje je teško prona i distinkciju izme u pobjednika i poraženih. Kao što je u „Nepomirljivima“ Eastwood „izravnao“ sliku pre-

TEST

drasuda i pokazao kako je zapravo na Divljem zapadu malo toga bilo romanti no, tako je i u dva najnovija filma odaslao poruku o tankoj liniji izme u asti, slave, herojstva s jedne i neminovnom gubitništvu, besmislenom gubljenju života s druge strane. Brojke znaju biti uvjerljivije od bilo kakvih objašnjenja: strateški otok branilo je 22 tisu e Japanaca, bitku je preživjelo tek njih 216. Amerikanci su uz zra nu i morsku napadali sa 110 tisu a vojnika. Uz dvadesetak tisu a ranjenih, oko šest tisu a Amera vratilo se ku i u kov ezima. ak su i trojica vojnika sa slavne fotografije dizanja zastave kasnije poginule u bitki. Naime, zastava je zabijena na najviši vrh otoka peti dan bitke i kasnije je sve trebalo i i lakše. No, Japanci su se doslovno ukopali pod zemlju i bitka za svaki metar potrajala je još punih trideset dana. Film, snimljen na japanskom

jeziku, bavi se upravo tim danima sloma na vlastitom teritoriju. Bez morske i zra ne podrške, vojska na elu s briljantnim strategom, generalom Tadamichijem Kuribayashijem znala je da nema izlaza i njihova svjesna misija je bila nanijeti što više gubitaka neprijatelju i… poginuti. U rukama nekog drugog redatelja ispala bi to rutinska ratna pri a, možda ponešto ideologizirana i romansirana. Eastwood ima tu kvalitetu da crno-bijelu sliku rasloji i iznenadi nas onime što držimo negdje u sebi, ali zbog vanjskih utjecaja robujemo stereotipima. Tako nisu svi Japanci kamikaze, neki su individualci kojima je vlastiti život vredniji od besmislenog umiranja u unaprijed izgubljenim bitkama. Doduše, prevladava kodeks da je samoubojstvo u bezizlaznoj situaciji naj asniji izlaz i „Pisma s Iwo Jime“ to ne skrivaju. No, postojanje svijesti dijela vojnika da ne e umri-

jeti ponosno i sretno samo zato jer daju život za svoju zemlju, budi kod gledatelja empatiju. Nije važno tko protiv koga ratuje i za koje ciljeve, rat uvijek donosi nesre u i uništava ljude.

Filmaš sa svrhom Kao i u ve ini svojih kasnih filmova, Clint Eastwood poti e na razmišljanje i budi duboke osje aje, nekako osloba a gledatelja, po izlasku iz kino dvorane ini ga fleksibilnijim u mišljenju i tolerantnijim. „Pisma s Iwo Jime“ nisu ni pitak ni atraktivan film na na in kao što je to bio slu aj sa „Spašavanjem vojnika Ryana“, teškom dramom ali i hollywoodskim spektaklom. Ovog drugog ovdje nema. Eastwood je, barem sude i po dva zadnja simultana uratka, filmaš sa svrhom. Pomaže da se mu ni trenuci iz povijesti ne ponavljaju…bila

to bitka kod Bistrice Lesne, na Iwo Jimi, ili ira kog Tikrita, do e na isto. Uz poštivanje pravila struke za stvaranja dobrog filma, upravo je ta širina i odašiljanja emocija osigurala 76-godišnjem veteranu naklonost kritike, publike i kolega. „Pisma s Iwo Jime“ zaradila su Zlatni globus za najbolji filma na neengleskom jeziku, kao i nagrade za najbolji film gradskih udruženja ameri kih kriti ara (Los Angeles, Chicago, Dallas). Priznanje je stiglo i od Akademije, od etiri nominacije za Oscara, tri pripadaju redu najvažnijih (najbolji film, najbolja režija i najbolji originalni scenario). No, u dobitnike „Pisma“ su se svrstala zahvaljuju i preostaloj, manje važnoj, onoj za zvu ne efekte. Clint Eastwood zaista nema razloga biti nezadovoljan. Još je jednu godinu u nizu letvicu filmske kvalitete održao na velikim visinama. I budimo sigurni, tu nije kraj. 76 mu je tek.

FILM

TEST

POVIJESNI SPEKTAKL „300“ U KINIMA

Brutalno poput „Gladijatora“, nestvarno kao „Gospodar prstenova“

Warner Bros./Issa, 2007., 116 min Redatelj: Zack Snyder Uloge: Gerard Butler, Lena Headey, Dominic West, David Wenham, Vincent Regan, Michael Fassbender, Tom Wisdom, Andrew Pleavin

Tristo protiv milijun! Spartanci su najbolji ratnici za koje svijet zna; nikad se ne predaju i najve a im je ast umrijeti na bojnom polju. To su i dokazali u bitki kod Termopila kad je tristo osobnih tjelohranitelja spartanskog kralja Leonide, uz pomo šestotinjak Tespijanaca branilo prolaz kroz Termopile 480. godine prije nove ere. Kralj Leonida je u juna kom otporu izgubio život i preostali borci dobili su ponudu od Perzijanaca da e im u zamjenu za Leonidino tijelo biti pošte en život. Odbili su... Tako kaže povijest. Strip Franka Millera, po ijem je djelu ve snimljen jedan snažan film, „Sin City“, romansirana je pri a koja iskrivljuje injenice ne bi li pove ala dramati nost, od toga da je Spartanaca bilo samo

114

hi-fimedia #66

tristo do toga da je Perzijanaca bilo 250 tisu a ili ak milijun kako se najavljuje u foršpanu i da su, recimo, koristili mutirane nosoroge u borbi. Na pola puta izme u „Gladijatora“ i „Gospodara prstenova“ što se bitki ti e, „300“ u globalu i s hiperboliziranjem prati povijesnu crtu; bitke je stvarno bilo, juna kog otpora Spartanaca tako er i kasnijeg ujedinjenja Gr ke inspiriranog tim doga ajem koje je dovela do Bitke kod Plateje samo godinu dana kasnije i izbacivanja Perzijanaca iz Gr ke zauvijek. Što je pak omogu ilo gr kim polisima da dosegnu visoke civilizacijske dosege u narednom helenskom dobu. Relativna autenti nost svakako doprinosi snazi filma fokusiranog uglavnom na scene bitki. U sudaru stvarnog i virtualnog, prave kamere i specijalnih efekata ostaje jedino injenica da je film vizualno impresivan. Kadrovi sudara dviju vojski nisu nešto ve nevi eno, ali je redatelj Zack Snyder s asistentima još malo pomaknuo granice u tom segmentu. U pozitivne strane svakako treba pribrojati injenicu što nema ekstra zvijezda pa se lakše uživjeti u „stvarnost“ filma. U dva sata radnje nema finog razvoja karakterizacije likova, što zbog dugih prizora bitki, što zbog pra enja pri e Franka Millera, no

www.hifimedia.hr

TEST

u situaciji gdje se sve vrti oko ljudske snage, ma eva i kopalja, gdje je stvar jasna i ogoljena do srži teško je o ekivati dubokoumne potke. Film je koštao 65 milijuna dolara i snimljen je u šezdeset dana. Da se i u Hollywoodu štedi govori injenica kako su u filmu korišteni rekviziti iz filmova „Troja“ i „Aleksandar Veliki“, uglavnom ma evi i dijelovi uniformi. Po po etnim rezultatima, ini se da se Warneru isplatio svaki uloženi dolar. U prvom vikendu prikazivanja „300“ je inkasirao preko sedamdeset milijuna dolara što ga svrstava

www.hifimedia.hr

na 19. mjesto u povijesti što se ti e prvog vikenda prikazivanja. Unato etiketi „R“ zbog nasilja i „golotinje“, jasno je kako brutalnost i umiranje na velikom ekranu uvijek privla i ljude. A umiranje je gotovo pa temelj filma „300“. Publiku nije pokolebao ni prili no opre an do ek kod ameri kih kriti ara. Dok je dio film ocijenio kao izuzetno snažni vizualni doživljaj, kao „pravu gozbu za osjetila“, uputio pohvale kako je ispred vremena i tehni ki superioran, drugi su ga, kao što je to napravio kriti ar New York Timesa, ocijenili da je „jednako nasilan kao Apocalypto, samo dva puta gluplji“. „300“ je otrpio i kritike za „opasne misli“; naime, krti ari kažu kako su likovi jednodimenzionalni, kao i cijeli kolektivi. Tome se pridružila i oficijelna iranska politika, savjetnik za kulturu iranskog predsjednika nazvao je film nastavkom psihološkog rata Amerike protiv Irana. Stvarno, povijesno krivo, Spartnaci su okarakterizirani u filmu kao borci za slobodu i demokraciju iako se njihovo društvo baziralo na ropstvu, dok su Perzijanci (preci današnjih Iranaca), u filmu prikazani kao monstrumi, u to vrijeme poznavali ropstvo, ali su uglavnom pla ali ljudima za njihove usluge i dozvoljavali im da zadrže obi aje svoje predaka ako nisu bili Perzijanci. Po nekima, ovakve revizije povijesti u današnje vrijeme samo dolijevaju ulje na vatru nerazumijevanja izme u ionako duboko podijeljenih krš anskih i muslimanskih svjetova. Kao što stara narodna poslovica kaže, za dobrim konjem prašina se diže, nebitno je li smisao pozitivan ili negativan. A po pro i na blagajnama i snažnim reakcijama „300“ je o ito dobar konj. Uloga filma danas je da u mraku kino-dvorane od stvarnosti odmakne i u svoj svijet povu e gledatelja na sat i pol ili dva. Da ga zabavi. Možda bi i na „300“ trebalo gledati prije svega kroz tu prizmu.

hi-fimedia #66

115

FILM

TEST

ROCKY BALBOA Odlazak u povijest sa stilom Filmski kritiËari slažu se uvelike u Ëinjenici da još jedan Rocky nije besmislena avantura i da ima vrijednosti koje su krasile prvi film iz serije MGM/Continental film, 2006., 102. min. Redatelj: Sylvester Stallone Uloge: Sylvester Stallone, Burt Young, Antonio Tarver, Geraldine Hughes, Milo Ventimiglia, Tony Burton, A.J. Benza, James Francis Kelly III, Talia Shire

Rocky je u kasnim pedesetim godinama, ljubav njegova života Adrien je pokojna, sin Rocky junior se pokušava probiti u svijetu velikih korporacija. Stari boksa ki šampion svoje „umirovljeni ke“ dane provodi u svom restoranu u južnoj Philadelphiji figuriraju i kao atrakcija vlastitim gostima. No, miran i ugodan život, slikanje za tu e obiteljske albume, nije ono što te e njegovim žilama. On je boksa , bio i ostao, i samo mu treba okida da se ponovno vrati u ring. Na e ga u jednoj egzibiciji povodom promocije video igre, u virtualnom svijetu tipkama na joysticku Balboa s virtualnim likom Rockya pobje uje aktualnog prvaka Masona Dixona. Progonjen duhovima prošlosti, Rocky si utuvi u glavu da treba ponovno navu i boksa ke rukavice, ali onako na lokalnoj razini, da se bori sa slabijim kvartovskim borcima. Naravno, glasina da se stari šampion vra a u ring brzo se proširi boksa kim krugovima i do e do managerskog tima aktualnog prvaka. Ne treba biti posebno pronicljiv da bi se

116

hi-fimedia #66

zaklju ilo kuda pri a dalje vodi. U etiri nastavka nakon originalnog Rockya, Stallone je prvo solidnim filmovima i jednostavnim ali pobjedonosnim klišeima uspio održati zanimanje, blijedi „Rocky V“ je pak dao naslutiti da više nema smisla produžavati agoniju serijala. Ipak, Stallone se vratio korijenima i vješto prepri ao - na neki na in

je Stallone imao neusporedivo ve i budžet što razinu spektakla podiže u neslu ene visine, prije svega u scenama borbi izme u Balboe i Dixona koje su opisane fascinantnima. Treba dodati da je posljednji nastavak po tom pitanju realisti an, borbe jesu epske kao i svaka Rockyeva, no nema više one vrste pretjerivanja kao da se u ringu sastaju nadnaravna bi a, ve dva ovjeka od krvi i mesa iji svaki upu eni i primljeni udarac boli. U prevladavaju e pozitivnim kritikama, negdje ak i neskrivenom kriti arskom oduševljenju, jakom stranom filma okarakterizirana je i sama gluma. Stallone je ovaj put izbjegao zamku patetike i pretjera-

- originalnu pri u o boksa u outsideru u svakom pogledu, jedino što su sada okolnosti dizanja s dna druga ije. Ameri ki kriti ari koji su film imali priliku pogledati slažu se uvelike u injenici da još jedan Rocky nije besmislena avantura i da ima vrijednosti koje su krasile prvi film iz serije. Naravno, za ovog

nog samosažaljenja u tuma enju lika koji se s dna uvijek diže prema kona nom uspjehu, šogor Paulie (stari dobri Burt Young) ponovno daje osobiti gluma ki pe at, nova lica, sin Rocky jr. (Milo Ventimiglia)i Mason Dixon i izvedbi Antonia Tarvera koji je u stvarnom životu bivši prvak u teškoj kategoriji, više

su nego pristojno osvježili nisku karaktera u filmovima o Rockyu. Ovaj prvi preuzeo je ulogu pokojne majke u stalnoj brizi ho e li Rocky iz ringa iza i u jednom komadu, dok je drugi, za razliku od protivnika iz prijašnjih nastavaka zapravo momak iz susjedstva, pravi sportaš, ne pretjerano bahat i potcijenjiva ki nastrojen prema suparnicima. Netko iz stvarnog života, osoba koja se samo želi dokazati u onome što radi. U jedno, kad su Rocky filmovi u pitanju, ne treba sumnjati. Stallone si ne e dozvoliti da ga gledatelj kad se skine u dres gleda s podsmijehom ili sažaljenjem. Dapa e, sa svakim nastavkom zaslužuje sve više divljenja. Naime, na le ima nosi šezdeset ljeta i unato tome doveo je tijelo u takvo stanje da ga se, za po etak samo zbog toga, treba gledati s respektom. Prije više od trideset godina, u zanosu inspiracije za tri dana i tri no i Stallone je napisao scenario za prvog Rockya. Producenti su bili zainteresirani, ali nisu htjeli njega, apsolutno anonimnog glumca da glumi glavnu rolu. Nije pristao na prodaju scenarija za pristojan novac, ve je za svega milijun i sto tisu a dolara gotovo sve napravio sam; zamislio, napisao, režirao i odglumio. Isplatilo mu se na ntu. Osim pristigle gomile novca, njegov debi bio je nominiran za ak deset Oscara i izme u ostalih, osvojio onog za režiju i tako Stallonea upisao u filmske besmrtnike. Šesti nastavak sigurno ne e brati priznanja po festivalima, ipak je to prije svega visokodudžetna kino zabava. No, po svemu sude i, Sylvester Stallone s ovim je filmom odaslao sagu o boksa kom šampionu u zasluženu mirovinu s puno digniteta.

www.hifimedia.hr

DVD RECENZIJE

Ocjena kvalitete filma (od 1 do 10) srednja je vrijednost dobivena izra unom ocjena iz uglednih asopisa koji se bave (i) filmom: Holywood Reporter, Variety, Entertainment Weekly, Empire, Chicago Sun-Times, Village Voice, Onion i Premiere.

Borat vas nasmijava, no Baron Cohen tjera vas na razmišljanje.“ - J. Hoberman, Village Voice. 0

BORAT Twentieth Century-Fox / Continental film, 2007. (2006.), 90 min. Redatelj: Larry Charles Uloge: Sacha Baron Cohen, Pamela Anderson, Ken Davitian, Pat Haggerty, Alan Keyes Niste morali i i u kino da bi saznali sve o Boratu, kazahstanskom novinaru kojeg je tamošnja vlada poslala u Ameriku da prou i kulturne obi aje i donese iskustva nazad. Vrhunska propaganda i originalnost ideje i pojave Sasche Cohena, alias Ali G-a, alias Borata jednostavno Nije dala distati. Novine i TV programi bili su preplavljeni Boratom i prije negoli se pojavio u kinima. Unato tome, nemali je broj onih, posebno u Americi iji sustav vrijednosti se u filmu ismijava ponajviše, koji su nasjeli na pri u i pomislili da je Borat autenti an. Barem „žrtve“ u filmu jesu. Uskoro se njegovom politi ki nekorektnom humoru možemo slobodno smijati i unutar etiri zida jer Borat brzo nakon kino distribucije dolazi na DVD . „Zaista, ovjek koji je izmislio Borata je vrhunski improvizator, briljantan komi ar, hrabri politi ki satiri ar i originalni filmski umjetnik.

www.hifimedia.hr

voreni film kako je to znao raditi u prošlosti, ve raskošno, gotovo mainstream djelo pa je naišao na podijeljen prijem kod kritike. „Atom Egoyan je isporu io veliku, lukavu i sexy misteriju, pretvaraju i novelu Ruperta Holmesa u raskošnu pri u o dvoli nosti show businessa .“ - Ray Bennett, The Hollywood Reporter “Koliko god artisti ki dizajnirane, “Dobro uvane laži” nemaju uvjerljivost jednog “LA povjerljivo” niti vizionarski elan “Mulholland Drivea.” - J. Hoberman Village Voice 0

hollywoodska predstava. Naišao je na podijeljena mišljenja kritike. „Mister Macy, majstor u ulogama ovjeka-dinamita kamufliranog u malogra ansku ulju enost, pružio je najsnažniju rolu na velikom platnu u karijeri.“ - Stephen Holden, New York Times „Unato prihvatljivoj dužini i predanim gluma kim izvedbama, „Edmond“ je posložen stati no svojom kazališnom atmosferom i nemogu noš u da u potpunosti prikaže dubinu kompleksne psihe protagonista.“ - Scott Foundas, Variety

10 0

DOBRO »UVANE LAŽI (Where the truth lies) ThinkFilm Inc./Blitz 2007. (2005.), 108 min. Redatelj: Atom Egoyan Uloge: Kevin Bacon, Colin Firth, Alison Lohman, Sonja Bennett, Rachel Blanchard, Kathryn Winslow, David Hayman, Maury Chaykin Cenzorske škare neumoljive su u Americi koja se voli kleti u slobodu rije i i umjetni kih djela. Tako s 18 godina imate puno pravo poginuti kao ameri ki vojnik u ira koj pustinji ali ako ste samo godinu mla i ne možete u kinu pogledati ovaj film. Naime, etiketu NC-17 zaradio je jer prikazuje gola tijela troje ljudi, dva muškarca i jedne žene u seksualnom odnosu. Zbog te restrikcije, nije ni udo što je rezultat na blagajnama bio mršav. “Dobro uvane laži” bazirane su na pri i Roberta Holmesa za koju se sumnja da bi mogla problematizirati razlaz dviju velikih zvijezda 50-ih godina Jerrya Lewisa i Deana Martina, makar to nikad nije potvr eno niti demantirano. Jedan od njih u filmu je neobuzdan, drugi je smiren i zajedno su dobitna kombinacija za žene. Uživaju u svemu što slava sa sobom nosi, no sve se mijenja kad u njihovoj hotelskoj sobi bude na en leš mlade žene. Obojica imaju jake alibije, no taj doga aj im mijenja živote iz temelja… Egoyan (Adjuster, Exotica, Felicijino putovanje) nije snimio mali zat-

EDMOND Wild Bunch/Discovery, 2007. (2006.), 82 min. Redatelj: Stuart Gordon Uloge: William H. Macy, Julia Stiles, Joe Mantegna, Rebecca Pidgeon, Bai Ling, Mena Suvari, Denise Richards, Bokeem Woodbine Za Williama H. Macya se voli re i kako spada u sam vrh ameri kih karakternih glumaca, predodre enih za delikatne uloge. Pomno bira nastupe na filmu i njegova pojava je sama po sebi garancija da film ne e biti loš. Barem je tako do sada bilo. I poslije „Edmonda“ tako ostaje. „Edmond“, originalno kazališni komad Davida Mameta iz 1982. govori o ovjeku iz gornje srednje klase koji nakon odlaska gatari napušta ženu i po inje odiseju po mra nim zakutcima New Yorka. Nakon što optuži šibicara za prevaru, ovaj ga prebije i tu po inje tamna pri a o spirali nasilja i injenici kako spletom okolnosti ovjek brzo može dosegnuti dno. Mra an i tjeskoban, kafkijanski na moderan na in, „Edmond“ nije oubi ajena

»UVARI MORA (The Guardian) Buena Vista/Continental film, 2007. (2006.), 136. min. Redatelj: Andrew Davis Uloge: Kevin Costner, Ashton Kutcher, Sela Ward, Melissa Sagemille Ovo nije macho verzija Baywatcha, “ uvari mora” pri a je o pliva imaspasiocima Obalne straže koji stavljaju život na kocku u najve im olujama i što je još teže, u odre enom trenutku - kad ne mogu spasiti sve - u sekundi mnoraju odlu ivati tko e živjeti a tko potonuti na dno. U fokusu zbivanja dva su lika. Ben Randell (Kevin Costner) iskusni je spasioc sa strašnom traumom gubljenja cijele svoje ekipe u jednoj od akcija. Kao jedini preživjeli, protiv svoje volje dolazi u centar za obuku novih kandidata kao instruktor. Me u svim tim nadobudnim mladi ima punih adrenalina, isti e se Jake Fisher (Ashton Kutcher), beskompromisni i arogantni pliva ki prvak, kojem tek treba usaditi odgovornost. Iza kamere stao je Andrew Davis

hi-fimedia #66

117

DVD RECENZIJE

Crnac boksa , bogataški sin, potencijalni njema ki špijun. Ne izgleda baš kao izgledna kombinacija za tim avio-junaka u 1. svjetskom ratu. No, upravo su ta tri ameri ka dragovoljca (pri a je utemeljena u stvarnosti) u potrazi za avanturom u Francuskoj postali legendarna Lafayette eskadrila, herojska leta ka skupina. Zanimljivo, prema raspoloživim podacima, ovo je prvi ameri ki film o leta ima iz Prvog svjetskog rata u etrdeset godina i ne treba previše sumnjati koji je segment filma najupe atljiviji. Zra ne bitke izme u francuskih dvokrilaca i crvenih njema kih trokrilnih aviona uzbud-

Heroji neba (Flyboys) MGM/Discovery 2007. (2006.), 139. min. Redatelj: Tony Bill Uloge: James Franco, Jean Reno, Philip Winchester, Martin Henderson, Abdul Salis, Jennifer Decker, Tyler Labine, David Ellison

uz ije ime je umjesto komentara dovoljno napisati “Bjegunac”, jedan od najdramati nijih krimi a devedesetih godina s Harrisonom Fordom u nezaboravnoj ulozi dr. Kimblea. “ uvari mora” adrenalinski je film, pun akcije i napetosti, no kod kritike je naišao na razli ita mišljenja. “Iznena uju e privla an, karakteran film: Nije baš Ingmar Bergman, naravno, ali nije niti Michael Bay.” Josh Rosenblatt, Austin Chronicle “The Guardian niti je ozbiljan dovoljno da ga se uzme za ozbiljno, niti dovoljno bombasti an da bi prošao samo na kartu uzbu enja.” - Scott Foundas, Village Voice 0

LET 93 (United 93) Universal pictures/Continental film, 2007. (2006.), 90 min. Redatelj: Paul Greengrass Uloge: JJ Johnson, Polly Adams, Cheyenne Jackson, Opal Alladin,

118

hi-fimedia #66

ljiv su doživljaj. Ovoj raskošnoj ratnoj drami može se prigovoriti dužina, upadanje u kliše i nepoželjna karakteristika da gledatelj lako predvidi što e se dogoditi sljede e. Kritika ga nije pokopala, ali nitko od ljudi od pera nije ostao bez daha gledaju i „Heroje neba“. “Nešto je gotovo perverzno staromodno oko ovog filma. Kao da je redatelj Tony Bill jednostavno izvukao neki scenarij iz 1947. i snimio ga bez prilago avanja današnjoj publici.“ - Nathan Rabin, Onion 0

Starla Benford, Trish Gates, Nancy McDoniel, David Alan Basche U svakom od etiri aviona koje su kobnog ameri kog 11. rujna srušili islamski teroristi odvijala se drama. No, prema raspoloživim informacijama, u samo jednom dogodila se pobuna putnika zahvaljuju i emu su izbjegnute dodatne ljudske žrtve. Umjesto u neki neboder ili Pentagon, putnici su na misiji bez izlaza uspjeli posti i barem da avion udari u polje negdje u Pennsylvaniji. Zastrašuju a istinita pri a o herojstvu, patnji i teškim odlukama. Redatelj Paul Greengrass (Krvava nedjelja, Bourneov identitet) posao je odradio minuciozno, vjerno prate i doga aje iz minute u minutu, bez patetike i nepotrebnog romansiranja. Dodajmo tome relativno nerazvikane glumce i dobijamo film koji se guta poput napetog dokumentarca. Gotovo jednoglasno film je ocijenjen natprosje nim djelom koje u isto vrijeme ispunjava svojom porukom o neslomivosti ljudskog duha i jezom što se takve vrste životnog horora mogu danas dogoditi svakome. „Greengrass nije samo napravio film koji vjerno prati injenice, napravio je film koji dolazi iz srca.“ - Kirk Honeycutt, Hollywood Reporter „Ovo je majstorski napravljen, potresni film i odaje dostojnu po ast sje anju na žrtve.“ - Roger Ebert, Chicago Sun-Times. 0

LJETNA OLUJA (Sommer Sturm) Regent Releasing/Discovery, 2007. (2004.), 98 min. Redatelj: Marco Kreuzpaintner Uloge: Robert Stadlober, Kostja Ullmann, Alicja Bachleda-Curus, Jürgen Tonkel, Tristano Casanova, Miriam Morgenstern, Marlon Kittel, Hanno Koffler Oni su sportaši, veslaju zajedno ve godinama, dijele tugu poraza i veselje pobjeda. Imaju djevojke. No, neka sila koju si ne žele priznati vu e ih jednog prema drugom. Sve se promjeni pred ljeto kad odlaze u kamp pored jezera na pripreme i tamo umjesto najavljene ženske ekipe vesla ica dolazi gay vesla ka ekipa. Razumljivo, oni se ne libe pokazati svoju seksualnost što poti e dvojicu glavnih junaka da „iza u iz ormara“. Duhovito napravljena pri a, lišena suvišnog filozofiranja, s dosta humora, unosi ponešto svježine u temu (pre) esto optere enu teškim momentima

vezanim uz homoseksualizam. Brokeback Mountain za one koji vole mlada muška tijela a usput se žele i nasmijati. „ Film sadrži nekoliko originalnih aspekata, inteligentno je to napisana drama za respektabilni ulazak u uski žanr.“ - Frank Sheck, The Hollywood Reporter „Sve postane ozbiljnije tek kad Stadlober odlu i „iza i iz ormara“. To nije jednostavna stvar, ali netko je momku trebao objasniti da biti gay ne zna i biti tako jadan.“ Keith Phipps, The Onion 0

LOVAC NA JELENE (Deer Hunter) Universal/Discovery, 2007. (1978.), 182 min. Redatelj: Michael Cimino Uloge: Robert De Niro, John Cazale, John Savage, Christopher Walken, Meryl Streep, George Dzundza, Chuck Aspegren, Shirley Stoler, Rutanya Alda, Pierre Segui, Mady Kaplan, Amy Wright... Obožavan, osporavan, „Lovac na jelene“ Michaela Cimina u uskoj je konkurenciji za najbolji ratni film svih vremena, iako se tek tre ina filma odvija na bojnom polju i iako je baziran na fikciji u svom najnapetijem dijelu. Naime, šokantne scene igranja ruskog ruuleta na što su bila

www.hifimedia.hr

DVD RECENZIJE

prisiljena tri predratna prijatelja u zarobljeništvu Vietkongovaca povijesno ne stoje. Nema dokaza da su s bilo koje strane u Vijetnamskom ratu zarobljenici igrali ruski rulet. No, sve ostalo u filmu je bolno stvarno, od teškog radni kog života

grupe prijatelja u pennsylvanijskom gradu željezara, preko odlaska u pakao Vijetnama do razornog finala, op enite ljudske devastacije izazvane besmislenim ratom. Film po inje vjen anjem u maloj zajednici ruskih potomaka a završava sprovodom. Grupa prijatelja, dovoljno mladih da se raduju životu iako ih u pogonima željezare ne eka velika budu nost odlazi u posljednji lov na jelene prije služenja domovini u

Vijetnamu... Briljantno vo ena pri a, savršene izvedbe glumaca (Robert De Niro bio je nominiran za Oskara za glavnu ulogu, Christopher Walken ga je zasluženo dobio za ulogu karijere), mu ni prikazi zastrašuju e napetosti ruskog ruleta ostavljaju gledatelja bez daha, ali i ne napuštaju glavu tako lako. Svaki moment, od jedrih momaka koji odlaze u rat do zaklju nih trenutaka gdje gledamo sjene i ruine istih tih ljudi samo nekoliko godina kasnije, dira u živac. „Lovac na jelene“ nije film koji se pogleda i zaboravi. isti klasik. Danas se film gleda s distance, druga ije negoli 1978. dok su rane Vijetnamskog rata bile još svježe, no poruke koje odašilje ostaju zimzelene: nijedan rat ne donosi ništa dobro i pretjerani patriotizam vodi u sljepilo iji je rezultat uvijek hrpa lijesova. Kad se pojavio, (manji) dio kritike ocijenilo ga je pretencioznim i predugim. Dužina od tri sata je možda pretjerana, ima scena ije bi skra ivanje pove alo dinamiku filma, ali bi u isto vrijeme smanjilo njegovu grandioznost. Prvi put na DVD-u film se našao 1998. godine, pa onda ponovno krajem 2005. godine. U Hrvatskoj je ovih dana izašao u „kiosk-distribuci-

PARFEM (Parfume: The Story of a Murderer) Constantin/Blitz 2007. (2006.), 147 min. Redatelj: Tom Tykwer Uloge: Ben Whishaw, Dustin Hoffman, Alan Rickman, Rachel Hurd-Wood, John Hurt

ji“ po povoljnoj cijeni od 49 kuna. „To nije anti-ratni film, to nije proratni film. To je jedan od filmova koji najviše emocionalno slamaju ovjeka ikad napravljenih.“ - Roger Ebert, Chicago Sun-Times 0

jedini s takvim problemom, u želji da nekako zadovolji roditelje i stekne naklonost zanosne kolegice Monike, dolazi na genijalnu ideju. Osniva vlastito sveu ilište. „Sladak i zanimljiv, blago anarhisti an i ni u jednom trenutku zlog duha“, zapisao je zadovoljan vi enim Justin Chang,

NEPRIHVAΔENI (Accepted) Universal Pictures/Continental film, 2007. (2006.), 90. min. Redatelj: Steve Pink Uloge: Justin Long, Adam Herschman, Jonah Hill, Blake Lively, Mark Derwin, Columbus Short, Kellan Lutz, Maria Thayer Komedija. O srednjoškolcima. Ako imate više od 22, možda smo vam uštedili trud daljnjeg itanja. Dakle, film o mladima za mlade. Bartleby Gaines (Justin Long) ima problem s izvršavanjem zadataka u svojoj srednjoj školi i otud proisti u problemi s roditeljima. Od osam pokušaja da dobije pozitivni odgovor za upisivanje na neko od sveu ilišta, dobija osam odbijenica. Kako nije

uhapse i osude na smrt, stavlja na sebe par kapi tog parfema i pri a se okre e u najneo ekivanijem pravcu s bolesnim završetkom. Film prati radnju istoimene novele Patricka Süskinda, s tim da se mnogi kriti ari slažu kako je lik ubojice (Ben Whishaw) bolje razra en u filmu negoli u noveli. Bilo je i vremena, naime, film u njema ko-francusko-španjolskoj produkciji traje dva i pol sata.

kriti ar Varietya. Ova komedija laganog sadržaja doživjela je i druga ijih mišljenja. Adriane Quinlan iz Washington Posta napisala je tako da je rije o „šeprtljavom teenagerskom filmu koji brzo dosadi.“ 0

„Ovo je mra an, mra an, mra an film fokusiran na opsjednutost i prekora uje sva druga ljudska iskustva. Ne morate uživati u njemu, ali ne ete ga mo i prestati gledati, prestravljeni i o arani.“ - Roger Ebert, Chicago Sun-Times. 0

Pri a je smještena u Francusku negdje u 18. stolje u, i govori o mladi u s nadnaravnim osjetilom mirisa i neobjašnjivim izostankom mirisa vlastita tijela, koji se pretvara u mra nog ubojicu. Kožar po struci, mladi s takvim nosom biva upu en u tajne spremanja parfema kod pariškog majstora (Dustin Hoffman). O ajan što je socijalno izop en zbog izostanka vlastitog mirisa okre e se zlo inu. Ubija mlade žene i uspijeva zadržati i smiješati njihov mirise u neodoljivu smjesu. Kad ga otkriju,

www.hifimedia.hr

hi-fimedia #66

119

DVD RECENZIJE

VRAΔAM SE (Volver) Sony pictures Classic/Discovery, 2007. (2006.), 121 min. Redatelj: Pedro Almodovar Uloge: Penelope Cruz, Carmen Maura, Lola Duenas, Blanca Portillo, Yohana Cobo, Chus Lampreave, Antonio de la Torre, Carlos Blanco Gotovo da nema Almodovarovog filma koji si na festivalima ne osigura kredibilitet i dodatno zanimanje publike. „Vra am se“ nije iznimka s nominacijom za Zlatnu palmu, nagradom za scenarij i najbolju žensku ulogu kolektivno za njegovu staru muzu

Penelope Cruz na kratkom izletu iz Hollywooda u europsku kinematografiju, ali i sve etiri ostale glavne glumice. Ina e, Penelope Cruz koja u svojim pokušajima da u hollywoodskim produkcijama savršeno ovlada engleskim, nije uvijek nailazila na odobravanje kritike, ovaj je put pobrala pohvale. Isti e se kako na svom materinjem jeziku pokazuje kako je ipak vrsna glumica. „Ženska“ obiteljska drama tematizira nasilje u obitelji, komplicirane odnose me u ljudima, duhove prošlosti…Ništa što ve nismo nau eni vidjeti od Almodorava, ali opet napravljeno s novom svježinom, neo ekivanim obratima i iš ekivanjem svakog novog kadra. Sadrži sve ono što karakterizira iskri ave umove spretnih redatelja. „Almodóvar je i dalje od onih redatelja ije se filmove isplatiti gledati samo zbog toga kako koristi boje na filmskom platnu. Ali užitak uvijek ide puno dublje, užitak je dublji i u ovom filmu.“ - Keith Phipps, The Onion 0

šefa s Havaja u Los Angeles avionom, naravno. Kako svjedok ne bi došao živ na su enje, mafija se domislila pustiti iz velikog sanduka hrpu zmija otrovnica kad je avion ve bio kilometrima iznad površine Pacifika. Ne treba ni napominjati kakvu je to paniku izazvalo u avionu...Dok je dio kritike film bivšeg kaskadera Davida R. Ellisa do ekala s neskrivenim oduševljenjem proglašavaju i film napetim trilerom, drugi su ga pokopali uz komentare kako je film toliko loš kao da se u ulozi savjetnika našao pokojni Ed Wood, tituliran kao najgori redatelj svih vremena. „Zašto je ovaj film tako gledljiv? etiri su jednostavna razloga. Istinski je zabavan. Istinski plaši. Istinski je jeziv. I Samuel L. Jackson je cool faca koja vlada situacijom.“ - Jessica Letkemann, Premiere „Jasno je da film nije snimljen da izgleda kao u stvarnosti mogu , no jednostavno nije jezivo ni zabavno gledati kompjuterske simulacije zmija kako napadaju.“ - Nathan Rabin, Onion

ZMIJE U AVIONU (Snakes on a Plane) New Line Cinema / Continental film, 2007. (2006.), 105 min. Redatelj: David R. Ellis Uloge: Samuel L. Jackson, Byron Lawson, Nathan Phillips, Julianna Margulies, Bobby Cannavale, Gerard Plunkett Zamisao da se hrpa životinja kojih se prosje ni ovjek najviše boji, stavi u prostor s ljudima, a da se iz prostora ne može pobje i, jednostavna je i potencijalno efektna ideja. Upravo je to ovdje slu aj. Agent FBI-a (Samuel L. Jackson) vodi važnog svjedoka protiv mafijaškog

ocijenjen kao jednako zabavna, sofisticiranija verzija „Sexa i grada“, dakle kao pri a o društvu gdje se dosta novca, zavisti, glamura i intriga uzima kao samorazumljivost života više klase

na asfaltu velegrada. U ovom slu aju, mlada novinarka Andy Sachs (Anne Hathaway) sa Srednjeg zapada dolazi u New York i dobija posao zamjenice urednice u modnom asopisu kojeg vodi Miranda Priestley (Streep). Problemi po nu kad se Andy, u po etku apsolutno nezainteresirana za modni svijet, po inje obla iti u skladu sa svojim poslom. „Ova inteligentna i zabavna kreacija nije samo ispunjenje želja za „Seks i grad“ generaciju - ovo je „Wall Street“ za 21. stolje e.“ - Helen O’Hara, Empire

VRAG NOSI PRADU (The Devil Wears Prada) Twentieth Century Fox/Continental film, 2007. (2006.), 105 min. Redatelj: David Frankel Uloge: Meryl Streep, Anne Hathaway, Emily Blunt, Stanley Tucci, Adrian Grenier, Tracie Thoms, Rich Sommer, Simon Baker Neki su od filmskih kriti ara do ekali nominaciju Meryl Streep za Oskara za glavnu ulogu u filmu o svijetu visoke mode na nož, procijenjuju i da je daleko ispod razine glumice s najviše nominacija u povijesti Akademije (njih ak 14). Drugi pak misle suprotno i tvrde da vrag možda nosi Pradu, ali krunu nosi Meryl Streep. Kako god bilo, Meryl nije dobila kipi , a film je uglavnom

120

hi-fimedia #66

„Igraju i mo nu urednicu, Meryl Streep pretvara svoju rolu u ve eru s etiri jela i na kraju se pojavi s vlastitim desertom...Ali, problem je u tome što vas nije briga što se doga a na filmu kad nje nema u kadru.“ - Keith Phipps, Onion 0

www.hifimedia.hr

NAGRADNA IGRA Osvojite ColibriLabs kabele u vrijednosti od 2.700 kuna Sve one koji prigovaraju kako nema dovoljno doma ih proizvo a a audio ure aja i pribora, zasigurno e razveseliti vijest kako je od velja e ove godine na hrvatskom tržištu mogu e nabaviti i vrhunske kabele konstruktora Siniše Kralji a iz Kastva. Kralji je nakon desetgodišnjeg iskustva u izradi kabela kona no odlu io komercijalizirati svoje ideje i pod tvrtkom Colibri Labs tržištu ponuditi nekoliko modela zvu ni kih, strujnih i interkonekcijskih kabela. Po emu su Colibri labs kabeli druga iji od ostalih? Prije svega po ru noj izradi i na inu pletenja. Nakon dugogodišnjeg istraživanja i rada sa žicom Kralji je razvio geometriju pletenja pod nazivom DNK, utemeljene na filozofiji JIN-JANG-a i numerologije, s kojom se Siniša upoznao bave i se kineskom medicinom. Na in pletenja vodi a je važan jer direktno utje e na uklanjanje smetnji u samoj jezgri i nepoželjnih utjecaja izvana. Da bi zadovoljio sve potrebe vrhunskog kabela, u izradi koristi probrane materijale, kao što su teflon, pvc-guma, razne mreže, teflonski prah, konektore Furutech i Supra. Osim postoje ih kabela, ColibriLabs pripremaju i prvi zvu ni ki sustav pod nazivom Shaman Reference. U ovoj nagradnoj igri, Colibri Labs vam poklanja strujni kabel pod nazivom Synapsis, i interkonekt Matrix. Oba su izra ena od kombinacije srebrne i bakrene žice, upletenih u DNK geometriju. Svi su vodi i ru no polirani, a kao izolacija korišteni su PVC, zrak i PVC mreža. Ugra eni su Supra konektori, vrhunske kvalitete. Cijena za mrežni Synapsis je 1.500,00 kn, dok Matrix stoji 1.200,00 kuna. Više informacija na: www.audiocolibri.com colibri@hi.t-com.hr 098 911 30 82

Dobitnik nagrade iz broja 65. Stereo zvu nike Davis Acoustics Matisse dobio je Jurica Željeznjak, Gornje M. Polje 141, 47250 Duga Resa

Da bi sudjelovali u ovoj nagradnoj igri, potrebno je odgovoriti na slijede a pitanja: 1. Kako se zove geometrija pletenja Colibri Labs kabela? a) DNK b) CNS c) HDZ 2. Koju kombinaciju vodi a koristi Colibri Labs u kabelima Synapsis i Matrix? a) zlato i bakar b) zlato i srebro c) bakar i srebro 3. Iz koje županije dolazi Colibri Labs? a) Primorsko-goranske b) Li ko-senjske c) Koprivni ko-križeva ke