Aromaodgoj: Mirisne terapije kroz igru, Jelena Bubenik, waldorfski pedagog i aromaterapeutkinja

41 Mirisne terapije kroz igru

Igra je prirodan i spontan način djetetovog izražavanja i proizlazi iz njegove unutrašnje potrebe. Ona je nužna za zdravi razvoj djeteta, jer igrajući se dijete razvija motoričke vještine, emocionalnu inteligenciju, kognitivne sposobnosti, kreativnost i maštu, stiče socijalne vještine te razvija duhovne vrijednosti. Igra može služiti i kao terapija čiji cilj je rješavanje svih teškoća s kojima se dijete suočava. Terapija igrom se najčešće koristi ako se pojave razvojne teškoće, emocionalni problemi ili prilikom stresnih situacija. U terapiji igrom može se koristiti i lutka, jer je lutka sredstvo koje potiče maštu i kreativno izražavanje i kroz nju dijete vrlo lako progovara o sebi. Kroz lutku dijete može progovarati i o drugim ljudima i odnosima, što nam potvrđuju dva istraživanja na Institutu za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost u Londonu vezana uz igru lutkom i moždanu aktivnost tijekom igre. U prvom istraživanju su utvrdili da se tijekom igre aktivira neuronska regija važna za društvene interakcije, socijalnu obradu i empatiju. U drugom istraživanju su ciljano mjerili moždanu aktivnost tijekom iskazivanja emocija, želja i spoznaja u igri i izmjerili su veću aktivnost u regiji za društveno razumijevanje. To je dokazalo da u igri lutkama djeca stvaraju unutarnje svjetove,

uživljavaju se u ulogu drugoga i govore o tuđim unutarnjim stanjima. Esencijalna ulja djeca intuitivno izabiru i pridružuju svakoj lutkici. Preko mirisa esencijalnih ulja djeca se direktno povezuju s emocijom i imaju brzu emocionalnu reakciju i potaknuti su na kreativno izražavanje i razmišljanje.

Mirisne terapije kroz igru su nov i originalan način rada s djecom i esencijalnim uljima. Odnosi s roditeljima i cijelom obitelji određuju dijete te je stoga važno poznavati dinamiku odnosa unutar njegove obitelji. Posebno je važno znati kako dijete doživljava sebe u odnosu na pojedine članove obitelji. U mirisnoj igri, preko intuitivno odabranih esencijalnih ulja i arhetipa, dijete nam na jasan i istinit način pokazuje doživljaj sebe i svoje obitelji i uloge koju ima pojedini član obitelji. Odabrano ulje prenosi suptilne informacije i energiju arhetipa. Ako dijete izabere esencijalno ulje mandarine (arhetip dijete) kako bi opisalo svog oca, glavna poruka koju nam energetski prenosi taj arhetip je da ga dijete doživljava bezbrižnog, opuštenog, veselog, otvorenog, ali i da odbija odrasti te da nije energetski preuzeo odgovornost oca u obiteljskoj konstelaciji. Ako izabere ulje papra glavna informacija koju prenosi ulje je da dijete oca doživljava kao avanturistu, srčanog, hrabrog, uzbudljivog, uvijek spremnog za akciju, no da energetski ne može računati na njega i da mu ne daje stabilnost. Zanimljivi su odabiri esencijalnih ulja. Od ponuđenih 70 ulja djeca izabiru uvijek istih 10 ulja koje pridodaju patuljku koji opisuje njih same. Od 50 djece njih čak 16 izabralo je ulje geranij koji je po arhetipu mirotvorac, njih 10 mandarinu (dijete) i borovicu (kaskader). To su esencijalna ulja koja po energiji mogu opisati dijete. Ako dijete, na primjer, za sebe izabere ulje sandal (duhovni učitelj) ili timijan (djed), a za roditelje izabere mandarinu, jasno je da su uloge u obiteljskoj konstelaciji zamijenjene. Neka djeca ne stavljaju sebe u igru što može biti indikacija da se ne osjećaju kao dio obitelji, da se osjećaju nevidljivo, da su neadekvatni odnosi u obitelji ili se na taj način želi zaštititi. U mirisnoj igri koristimo lutke - patuljke s kojima se dijete emocionalno i energetski vrlo brzo i jednostavno povezuje. Mirisni patuljci su stolne lutkice napravljene od vune i filca koje bojom i veličinom odgovaraju pojedinim arhetipovima. Manje lutkice u raznim bojama simboliziraju djecu, dok veće imaju uloge odraslih osoba iz obiteljskog stabla. Intuitivan odabir patuljaka govori nam kako dijete doživljava određenu osobu. Na primjer za ulogu brata dijete odabire patuljka koji izgledom odgovara djedu ili tati namjeni patuljka manjeg od sebe. Patuljke djeca imenuju dajući im uloge. Patuljci postaju prijatelji, mama, tata i dijete pa čak dobivaju i osobna imena. Dijete postavlja odabrane mirisne patuljke u određene položaje na postavljenu scenografiju od drvenih kocaka, oblutaka i grančica, kamenja, kristala, perja, češera ili marama raznih boja. Vrlo često djeca grade kuću patuljcima. Način postavljanja kuće govori nam o temeljnom osjećaju djeteta prema obitelji i domu. Neka djeca grade kuću s vrlo visokim i čvrstim zidovima na kojima ne postoje ni vrata, dok neka uopće ne grade kuću ili im se kuća stalno ruši. Priča koju dijete priča daje nam daljnju sliku o odnosima unutar obitelji. Dijete može, na primjer, ocu dati glavnu ulogu, a majku izostaviti ili majku postaviti na visoko prijestolje i tamo ostaviti. Neke priče su statične (npr. svi samo spavaju) dok su neke vrlo dinamične (svi

su u stalnoj akciji). U nekim pričama se osjeti mir i harmonija u odnosima, dok se u nekima osjeti emocionalna nepovezanost i hladnoća. Osim pričanjem priče dijete nam i neverbalnom komunikacijom (mimikom, gestom, pokretom) puno toga otkriva. Jedan dječak je, na primjer, cijelo vrijeme šutio, imao ljutiti pogled, čvrsto držao patuljke u rukama i igrao se borbe, dok je jedna djevojčica cijelu igru šutjela i imala uplašen pogled. Zanimljivo je usporediti igre djece iz iste obitelji, pogotovo kada su to blizanci. Npr. jedan brat blizanac za sebe je intuitivno izabrao ulje eukaliptus radiata i malog crvenog patuljka, za brata je izabrao ulje sandala i malog zelenog patuljka. Za tatu je izabrao ulje jele i većeg plavog patuljka. Drugi brat blizanac za sebe je odabrao ulje sandala i malog zelenog patuljka (potpuno isto kao i njegov brat za njega), za brata malog plavog patuljka i ulje čajevca, a za tatu ulje lavande i većeg smeđeg patuljka. Na stolu za predstave postavili su skoro identičnu scenografiju. Obojica su napravili kuće sa visokim zidinama (ne previsokim) i sve postavili u paru (dva drveta oko kuće, dva stolca i dva kreveta). To nam govori da su braća izrazito međusobno povezana i da se osjećaju zaštićeno (ali ne i prezaštićeno) u svom domu. Obojica doživljavaju tatu kao majčinskog, brižnog i zaštitničkog. Ulja koja su mu dali su lavanda i jela, koje su po arhetipu mama i kuma, koje su vrlo slične energije. Za razumijevanje i otkrivanje suptilnih informacija i energije arhetipova koje nam prenose odabrana esencijalna ulja te dobru interpretaciju sinergije tih ulja potrebno je stručno poznavanje energije ulja. Educirani aromaodgojitelj može putem arhetipa i cijele energetske slike, iskustva i intuicije uočiti razlog izbora ulja, a samim time i mogućnost iscjeljenja. Dječje obiteljske mirisne igre s patuljcima donose roditeljima jasnu i istinitu sliku, uvide i razumijevanje o djetetu, njima samima i odnosima u obitelji. Djeca dobiju priliku kroz pričanje priče i igru s patuljcima izraziti svoju kreativnost i maštu, što doprinosi razvoju samopouzdanja i vjere u sebe. Donosi im mir i olakšanje jer su na nesvjesnoj razini dobili mogućnost „izgovaranja“ svojih unutarnjih konflikata i problemskih situacija unutar svoje obitelji. Konstelacije djeluju oslobađajuće i iscjeljujuće na sve sudionike. Donose „razrješenje“ i uspostavu ravnoteže u odnosima unutar obitelji, emocionalno rasterećenje i duhovni mir .

Piše: Jelena Bubenik, waldorfski pedagog i aromaterapeutkinja

LITERATURA:

Jezdić Z. Arhetipovi esencijalnih ulja : veliki praktični vodič. Prvo izdanje, Zagreb: Aromavita-institut za aromaterapiju; 2019.

Duran, M. (2001.) Dijete i igra, Tisak „Naknada Slap“, Zagreb

Bastašić, Z. (2014). Scenska lutka u psihoterapiji. Etnološka istraživanja, (18/19), 19- 33. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/133469

Supek, Rudi. 1987. Dijete i kreativnost. Zagreb: Globus

Winnicott, Donald W. 1971. Playing and Reality. London: Tavistock Publication. Škrbina, D. (2013.). Art terapija i kreativnost. Zagreb: Veble commerce.

Ogresta, N. (2020). Art-ekspresivne metode u radu s djecom predškolske dobi (Doctoral dissertation, University of Zagreb. Faculty of Teacher Education).

Reference:

Hashmi, S., Vanderwert, R. E., Price, H. A., & Gerson, S. A. (2020). Exploring the benefits of doll play through neuroscience. Frontiers in human neuroscience, 413.

Hashmi, S., Vanderwert, R. E., Paine, A. L., & Gerson, S. A. (2022). Doll play prompts social thinking and social talking: Representations of internal state language in the brain. Developmental science, 25(2), e13163.

LeBlanc, M., & Ritchie, M. (2001). Metaanaliza ishoda terapije igrom. Savjetovanje Psihologija Tromjesečno, 14 (2), 149-163. Bratton, S., & Ray, D. (2000.). Što istraživanje pokazuje o terapiji igrom. Međunarodni časopis za terapiju igrom, 9(1), 47.