Uloga ljekarnika u liječenju atopijskog dermatitisa

ULOGA LJEKARNIKA U LIJEČENJU ATOPIJSKOG DERMATITISA

Atopijski dermatitis je kronična recidivirajuća upalna kožna bolest, uvjetovana genetskom predispozicijom. Karakterizira ga suhoća kože, svrbež i tipična klinička slika ovisna o dobi bolesnika, a često je udružen s drugim atopijskim bolestima kao što su astma i/ili alergijski rinitis. Uzroci nastanka te bolesti još uvijek nisu u potpunosti poznati.

Brojni čimbenici mogu provocirati kortikosteroida zbog nuspojava kao i izrecidiv ili pogoršanje kliničke sli- bjeći moguće nuspojave, poput atrofike bolesnika s atopijskim derma- je kože, nastanka strija i gubitka kolatitisom. To su u prvom redu stres, raz- gena uslijed njegove upotrebe. ni iritansi (gruba ili vunena odjeća, kemijski iritansi u sredstvima za čišćenje kože) ali i različiti mikroorganizmi kao što su bakterija Staphylococcus aureSavjeti za prevenciju - što možemo učiniti u ljekarni us, gljive roda Malassezia te virus her- Pod pojmom prevencije ne smatra pesa. se samo sprječavanje kožnih promjena

Važno je naglasiti i pojavu atopijskog nego i sprječavanje razvoja atopijskog marša koji označava prijelaz iz jedne u marša koji uključuje i alergijski rinitis i drugu atopijsku bolest. Atopijski marš astmu. Što se tiče prilagođavanja prepočinje u dojenčadi kao atopijski der- hrane, zasad nema dovoljno dokaza komatitis, pa u kasnijoj dobi prelazi u ji potvrđuju da je izbjegavanje hiperalergijski rinitis i bronhalnu astmu. Što alergenih namirnica u prehrani trudnice teži oblik atopijskog dermatitisa ima bo- ili majke dojilje pridonijelo sprječavanju lesnik, veći je rizik od nastanka bron- razvoja atopijskog dermatitisa ili ostahalne astme. lih atopijskih bolesti kod djece. Majka-

Osnovna zaštitna funkcija kože od- ma se svakako preporučuje dojenje te vija se u najgornjem sloju epidermisa, AUTORICA ČLANKA: uvođenje dohrane između četvrtog i šesu rožnatom sloju (stratum corneum) ko- Maja Pogačić Makek, univ.mag.pharm., tog mjeseca života. ji štiti unutarnje organe od kemijskih, spec. dermatofarmacije i kozmetologije Budući da se jednim od potencijalfizičkih i mikrobioloških čimbenika iz nih uzroka bolesti smatra zapadnjački okoline, te je zaslužan za sprječavanje način života koji uključuje pretjeranu higubitka vode i drugih endogenih tvari. Rožnati sloj izgrađuju kor- gijenu, protektivan učinak u vidu poticanja razvoja imunosnog suneociti, mrtve stanice ispunjene strukturalnim proteinima filagri- stava ima izlaganje djeteta alergenima iz kućne prašine ili dlaka žinom i keratinom, međusobno povezane intercelularnim lipidima votinja, a izbjegavanje navedenih alergena se ne preporučuje osim lamelarne građe. Lipidni matriks sastavljen je od ceramida, kole- ako nije dokazana preosjetljivost. sterola, slobodnih masnih kiselina i triglicerida. Preporučuje se korištenje odjeće i posteljine od prirodnih pamuč-

Među strukturalnim proteinima rožnatog sloja posebno je zanim- nih vlakana, a izbjegavanje vune i sintetičkih materijala. Kod praljiv filagrin, jer se njegov nedostatak povezuje s brojnim dermato- nja robe trebao bi se koristiti tekući deterđent bez omekšivača. Treloškim bolestima kao što su atopijski dermatitis i ihtioza. ba izbjegavati sušenje na otvorenom u vrijeme cvatnje (zbog aero alergena).

Ljekarnik sudjeluje u liječenju dermatitisa: U prostorijama u kojima boravi oboljeli od atopijskog dermatiti- prepoznavanjem bolesti i pravovremenim upućivanjem liječni- sa treba održavati nižu temperaturu i vlažnost zraka, a pušenje je ku; strogo zabranjeno. Treba izbjegavati klasične sapune (rabiti sred- odabirom sigurnih i kvalitetnih proizvoda za samoliječenje; stva za čišćenje kože s pH 5-5,5), kemikalije, lokalne alkoholne pri- savjetovanjem pacijenata i članova obitelji o bolesti, o izbjega- pravke, zatim sportske aktivnosti praćene znojenjem, emocionalvanju čimbenika koji mogu pogoršati dermatitis - okidača ni stres, često pranje koje za posljedicu ima odmašćivanje kože, ku(inhalacijski i nutritivni alergeni, izlaganje prekomjernoj toplini, panje u bazenima s kloriranom vodom (treba se odmah potom otuodjeća, infektivni uzročnici, emocionalni stres); širati i namazati emolijensom). - savjetovanjem o pravilnoj njezi kože i primjeni lijekova (kortiko- Boravak na moru, kupanje u morskoj vodi i izlaganje kože sunsteroidi topički i oralni, topički imunomodulatori, antihistamini- cu (do 11 i poslije 16 sati) najčešće imaju povoljan učinak na bolesci); nike s AD. Međutim, potrebna je zaštita kože koja podrazumijeva - izradom magistralnih pripravaka ako su propisani u terapiji. izbjegavanje boravka na suncu u razdoblju kad je ono najjače, te primjena zaštitne odjeće i preparata za zaštitu kože od sunca.

Prilikom savjetovanja pacijenata o pravilnoj primjeni propisane Za liječenje AD-a neophodni su kombinacija lijeka, kozmetičkog terapije, posebna pažnja posvećuje se savjetovanju pacijenata o pra- pripravka, dodataka prehrani (i pravilne prehrane) te psihološka povilnoj i kontroliranoj primjeni lokalnih kortikosteroida koji se zbog drška. svog protuupalnog djelovanja koriste u liječenju pogoršanja boles- Najveći značaj u prevenciji pokazala je redovita primjena emoliti. Cilj savjetovanja je smanjiti kod pacijenata strah od primjene jensa koji omogućavaju hidrataciju kože i sudjeluju u očuvanju in-

SLIKA 1 Kod osoba s atopijskim dermatitisom oštećena je funkcija epidermalne barijere, što omogućuje lakše prodiranje alergena u kožu i olakšava njihovu interakciju s lokalnim stanicama antigena i imunosnim efektorskim stanicama

Staphylococcus aureus Alergeni

Grinje

Preuzeto iz: Cork MJ, Danby SG, Vasilopoulos Y, Hadgraft J, Lane ME, Moustafa M, et al. Epidermal Barrier Dysfunction in Atopic Dermatitis. Journal of Investigative Dermatology. 2009; 129:1892-1908.

tegriteta rožnatog sloja. Time se minimalizira prodor alergena u dublje slojeve kože i razvoj alergijske senzitizacije.

Liječenje atopijskog dermatitisa

Kortikosteroidi

U akutnoj fazi bolesti kratkotrajno se primjenjuju lokalni kortikosteroidi. Njihova primjena vrlo brzo dovodi do smirenja svrbeža i crvenila. No, među roditeljima djece oboljele od atopijskog dermatitisa proširena je “kortikofobija“, tj. strah od lokalne kortikosteroidne terapije. Dosadašnja istraživanja pokazala su da neznanje stvara strah, odnosno nepovjerenje u liječenje. Čak više od tri četvrtine roditelja zabrinuto je zbog neželjenih reakcija na lokalnu terapiju kortikosteroidom. Također, više od 40% djece primjenjuje alternativne metode liječenja, a kao glavni razlog navode strah od lokalne kortikosteroidne terapije, zbog čega dermatitisi često nisu pod kontrolom.

Zato u ljekarni educiramo roditelje da u vrijeme aktivne bolesti primijene propisani kortikosteroid koji će smiriti ekcem, te da vode dnevnik njegove potrošnje i evidentiraju potrošenu količinu. Učimo ih da je takva primjena lokalnog kortikosteroida u potpunosti sigurna.

Na svakoj kontroli liječnik specijalist dermatolog mora pregledati dnevnik potrošnje kortikosteroida i tako dobiti uvid u njihovu ukupnu potrošnju, a time i u učestalost ponovnog izbijanja ekcema. Nakon postignutog terapijskog učinka prelazi se na emolijentna sredstva.

Antihistaminici

U sustavnoj terapiji bolesti primjenjuju se ponajprije antihistaminici (npr. loratadin, desloratadin, cetirizin, bilastin i dr.) a ponekad kratkotrajno sustavni kortikosteroidi. Histamin je jedan od medijatora upale kojeg stvaraju bazofili i mastociti kao odgovor na antigene. On djeluje na krvne žile tako da potiče njihovu vazodilataciju što dovodi do nastanka edema, crvenila i svrbeža. Svrbež je jedan od važnijih simptoma atopijskog dermatitisa koji osim što ometa pojedinca u svakodnevnom životu, dovodi do oštećenja kože koja je tada podložna sekundarnim infekcijama. Osim smanjenja svrbeža, oralni antihistaminici nemaju učinka na druge simptome atopijskog dermatitisa te se mogu koristiti samo kao dodatna pomoć u liječenju.

Emolijensi

Pravilnom njegom kože mogu se ublažiti glavni simptomi atopijskog dermatitisa kao što su suhoća, iritacija, svrbež, upala i infekcija. Pravilna njega kože podrazumijeva redovito pranje te nakon toga (unutar tri minute) primjenu neutralnih preparata za njegu kože (emolijensa).

Prilikom pranja, osobama s atopijskim dermatitisom kojima je koža već suha, dehidrirana i iritirana, preporuča se izbjegavanje sapuna s agresivnim i iritabilnim surfaktantima (kao npr. natrijev laurilsulfat). Oni se nalaze u većini komercijalnih proizvoda za čišćenje i ostalim sredstvima za pranje kože, koja povisuju pH i iritiraju kožu. Umjesto njih treba koristiti emolijentne gelove za pranje ili syndete.

Poznato je da površinski aktivne tvari (surfaktanti, tenzidi) u sredstvima za čišćenje kao npr. kod sapuna, mogu uzrokovati oštećenja na proteinima i lipidima kože, što dovodi do suhoće, oštećenja barijere, iritacije i svrbeža. Stoga, da bi se izbjegla takva oštećenja, u sredstva za pranje dodaju se emolijensi. Emolijensi kao što su kožni lipidi, ulja (npr. biljno ulje sjemenki jojobe) i humektansi (npr. glicerol) smanjuju prilikom pranja štetne interakcije između surfaktanata, proteina i lipida kože, čime se smanjuje oštećenje barijere kože, te se poboljšava njena hidratacija i obnavljaju se kožni lipidi izgubljeni tijekom pranja.

SLIKA 2 Primjena emolijentne terapije kod atopijskog dermatitisa poboljšava zaštitnu barijeru kože i tako sprječava kaskadu upalnih reakcija

ATOPIJSKI DERMATITIS - INICIJACIJA

1. Oštećena barijera (mutacije u genu za FLG ili vanjski čimbenici) 2. Alergen i ulazak iritansa

3. Upalne T stanice odgovaraju potaknute keratinocitima i dendritičnim stanicama

Emolijentna terapija poboljšava zaštitnu barijeru kože te sprječava kaskadu upalnih reakcija

ATOPIJSKI DERMATITIS - PREVENCIJA

Alergeni

Antigen-prezentirajuće stanice

Emolijens

Keratinociti

Još jedan faktor koji može pogoršati suhoću induciranu površinski aktivnom tvari su pH sredstva za čišćenje. Najnovija istraživanja pokazuju da visoki pH (npr. kod sapuna pH 10) čak i u odsutnosti surfaktanata može povećati oticanje SC-a i mijenjati rigidnost lipida, što upućuje na to da sredstva za čišćenje s neutralnim pH (npr. syndet pH 7) ili kiselim pH, blizu SC (normalni pH 5,5) mogu biti manje štetni za kožu.

U liječenju atopijskog dermatitisa vrlo su važni emolijensi koji se, na žalost, ne primjenjuju redovito i dovoljno. Redovitom primjenom emolijensa produljuju se faze bez simptoma bolesti i smanjuje se potreba primjene lokalnih kortikosteroida. Emolijensi se na tržištu nalaze u obliku krema, losiona ili masti. Masti imaju najveći postotak ulja i djeluju okluzivno. Zato se primjenjuju na izrazito suha, ali manja područja kože. Kreme se lakše razmazuju i pogodne su za veća područja kože, dok su losioni primjereniji za cijelo tijelo.

Emolijensi se na kožu nanose u fazi remisije bolesti i u fazama pogoršanja. U fazi pogoršanja upotrebljavaju se uz ostalu terapiju koju će odrediti dermatolog, dok je u mirnoj fazi dovoljno mazanje kože cijelog tijela jednom do dva puta na dan.

Emolijensi smanjuju isparavanje vode preko kože, stvaraju zaštitnu barijeru i štite kožu od vanjskih alergena. Preporučena tjedna količina emolijensa za malu djecu iznosi 150-200 grama, a za odrasle do 500 grama. Izbor emolijensa ovisi o stupnju suhoće kože i o području tijela na koje se nanosi. Tako će primjerice suhoj koži lica emolijens u obliku masti biti premastan i neugodan, što je razlog da se vrlo brzo odustane od njegove primjene, ali će zato biti pogodan za ispucalu, tvrdu, suhu i ljuskavu kožu tabana.

Pacijenti često smatraju da koža sklona atopijskom dermatitisu ne zahtijeva nikakvo mazanje dok nema crvenila i svrbeža, što je pogrešno. Koža atopičara zahtijeva svakodnevno mazanje cijelog tijela emolijensom nakon tuširanja, bez obzira na godišnje doba, dob i spol pacijenta, da bi što duže bila bez recidiva atopijskog dermatitisa. Prilikom savjetovanja o stalnoj primjeni emolijensa treba obratiti pozornost i na cijenu preparata kako bi se poboljšala suradljivost pacijenta.

Djelatni sastojci u pripravcima za njegu atopične kože

Djelatne tvari kozmetike za atopičnu kožu uglavnom sadrže tradicionalno poznate fitoekstrakte s protuupalnim, antiiritacijskim i regenerirajućim učincima. Aktivni sastojci koji su se pokazali učinkovitima za tu namjenu, svakako su ekstrakt sjemenki zobi, ceramidi, urea, dekspantenol, omega masne kiseline. Što je stupanj suhoće kože veći, navedene je preparate potrebno češće primjenjivati.

Pripravci za njegu i pranje atopične kože sadrže sastojke s doka-

Lanolin je jedan od najstarijih i najčešće primjenjivanih emulgatora u farmaciji tijekom dvadesetog stoljeća, pogotovo za njegu kože beba. Lanolin je pročišćeni vosak dobiven s vune ovce Ovisaries L., Bovidae. Dobiva se čišćenjem vune pomoću vruće vode, te dodatnim pročišćavanjima da bi se uklonile nečistoće. U njemu dominiraju lanolinske kiseline (više od 200 različitih) te lanolinski alkoholi (više od 100 različitih) no od spojeva najviše je kolesterola i lanosterola.

Zbog svojstva vezanja velike količine vode služi kao emulgator za masne podloge, za izradu mnogih ljekovitih masti, osobito onih u kojima su inkorporirane vodene otopine ljekovitih supstancija. Lanolin je smeđežuta, masna pastozna tvar, a pravi anhidrični lanolin na sebe može vezati trostruku masu vode u odnosu na svoju masu. Postoji i ultrapročišćeni lanolin koji je bijele boje i potpuno je bez mirisa.

Emulzije koje radi lanolin su tipa tekućih kristala, odnosno kompleksne, višeslojne emulzije, čiji konačni sastav podsjeća na hidrolipidnu barijeru ljudske kože. U tome i leži tajna jake zaštitne uloge lanolinskih emulzija koje sprječavaju gubitak vlage iz kože. Stoga su lanolinski emulzijski sustavi idealni za zaštitu jako suhe i ispucale kože, primjerice ruku i stopala, te njegu kože beba. Lanolin kao okluziv na koži može smanjiti TEWL 20-30%, jer između korneocita stvara hidrofobni film.

Shea (karite) maslac dobiva se iz sjemenki afričkog stabla, a tradicionalno se koristio u prehrani i u njezi kože. Na sobnoj temperaturi je krut. Puno se koristi u kozmetičkoj industriji, jer sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina - stearinsku, oleinsku i linolnu kiselinu, lipide, vitamine A i E, te visok sadržaj proteina i minerala. Shea maslac je jedno od rijetkih ulja koja zbog prisustva cimetne kiseline štite kožu od UV-B spektra zračenja. Za takav učinak maslac mora biti nerafiniran. Vraća vlažnost koži, pa je izvrstan za njegu zrele kože. Djeluje i protuupalno, pa se može dodavati u pripravke za liječenje bolesti kao što su seboreja, neurodermitis, akne i psorijaza.

Noćurak je dvogodišnja zeljasta biljka visoka do 1,5 metra. Samonikla je u Sjevernoj Americi, a u Europu je prenesena kao ukrasna biljka. Ulje se dobiva hladnim prešanjem malih sjemenki, a sadrži puno višestruko nezasićenih masnih kiselina (do 10% gamalinolenske kiseline, do 72% linolne kiseline) i maksimalno 8% zasićenih masnih kiselina.

Manjak esencijalnih masnih kiselina dovodi do upalnih promje-

na na koži. Stoga noćurak pomaže u kroničnim upalnim bolestima i kod kožnih tegoba poput akni, psorijaze, raznih ekcema i neurodermitisa kada može pomoći i popraviti stanje kože ako postoji nedostatak linolenske kiseline. Noćurak dobro njeguje ljuskavu i suhu kožu, smanjuje perutanje te pomaže ispucanoj koži.

Urea je humektans (tvar koja na sebe veže vodu) i ovlaživač (tvar koja kožu opskrbljuje vlagom). Održava poželjnu razinu vlage u koži, omekšava ju i poboljšava njenu elastičnost. Posebice se nedostatak ureje u rožnatom sloju kože povezuje s atopijama, psorijazom te kserozom kod starijih ljudi. Urea povoljno djeluje na cijeljenje rana i oštećenja kože. Za pripravke za redovnu njegu i blagi keratolitički učinak koriste se koncentracije od 2-5%, a za intenzivniji keratolitički učinak koncentracije od 5-15%.

Ceramidi su specifična skupina lipida u rožnatom sloju kože. Najvažniji su strukturni element prirodne zaštitne barijere epidermisa. S obzirom da su ceramidi značajno reducirani kod pacijenata koji boluju od atopijskog dermatitisa, relipidacija je jedan od osnovnih smjerova terapije. Brojne studije pokazuju da lokalna primjena ceramida (fosfolipida i sfingolipida, dobivenih iz biljnih ulja) u vrlo kratkom vremenu obnavlja oštećenu hidrolipidnu barijeru rožnatog sloja epidermisa čime se smanjuje mogućnost velikog transepidermalnog gubitka vode i nastanka sekundarnih infekcija. Ceramidi koji se koriste u pripravcima proizvode se patentiranim postupkom biofermentacije i imaju istu strukturu kao i ceramidi koji su prirodno prisutni u koži.

Lauroat je anionski surfaktant dobiven iz aminokiselina sjemenki zobi. Koristi se u gelovima za pranje osjetljive i suhe atopične kože. Ima selektivno i fiziološko djelovanje pri pranju (čišćenju) što znači da uklanja (solubilizira) nečistoće s površine kože, a štedi međustanične lipide rožnatog sloja. Zato je prikladan za primjenu u blagim pripravcima za čišćenje osjetljive kože.

Novija istraživanja su pokazala kako su od svih surfaktanata na tržištu za kožu najpovoljnija dva nova blaga anionska surfaktanta (sodium cocoyl glutamate i sodium lauroyl oat amino acids) i jedan amfoterni surfaktant (disodium cocoamphodi acetate).

Glicerol se lako upija u kožu i s obzirom na sposobnost vezanja vode održava hidrataciju kože.

Ekstrakt sjemenki ječma bogat je nezasićenim masnim kiselinama i fitosterolima, sadrži dosta vitamina A, vitamina D, vitamina E, veće količine vitamina B12, pantotenske kiseline, a od minerala kalij, magnezij, cink, željezo, fosfor, kobalt, fluor i jod. U kozmetičkim pripravcima koristi se za njegu suhe, osjetljive, upaljene kože kojoj je potrebna regeneracija, te za ublažavanje svrbeži. Idealan je u pripravcima za njegu atopične kože.

Pantenol je provitamin vitamina B5. U organizmu brzo oksidira u pantotensku kiselinu. D-pantenol (dekspantenol) je viskozna prozirna tekućina. Posjeduje emolijentna i humektantna svojstva. Djeluje protuupalno, uklanja svrbež i potiče epitelizaciju kože.

Primjena vitamina i minerala

Jedini vitamin za kojeg postoje pouzdani klinički dokazi o učinkovitosti je vitamin D. Osim poznatih učinaka vitamina D na homeostazu kalcija i fosfata i izgradnju kostiju, smatra se da može utjecati i na upalne bolesti kože regulacijom aktivacije T-limfocita i maturacije dendritičkih stanica.

U koži ostvaruje bitan učinak u razvoju normalne epidermalne barijere djelovanjem na proliferaciju i diferencijaciju keratinocita, a sudjeluje i u sintezi filagrina. Vitamin D u koži ima izrazita protuupalna svojstva, te imunomodulatorno i antimikrobno djelovanje.

Budući da se atopijski dermatitis često javlja u prvim mjesecima života, važni su uvjeti kojima je majka bila izložena za vrijeme trudnoće. Eksperimentalne studije pokazale su korelaciju između razina vitamina D kod trudnica i njihove djece, te se razmatra da li je majčina deficijencija vitamina D odgovorna za razvoj astme i atopijskih bolesti novorođenčadi u prvim mjesecima života.

Preporučena dnevna doza vitamina D u trudnoći iznosi 200-400 I.J. (5-10 µg), 400 I.J. za djecu do 1. godine života te 600 I.J. za djecu od 1.-18. godine života.

Dimnjača (Fumaria parviflora L.) je biljka često korištena u perzijskoj narodnoj medicini za liječenje svraba, ekcema, akni i ostalih kožnih bolesti. Smatra se da su za ljekoviti učinak zaslužni fumarična kiselina i esteri fumarične kiseline izolirani iz cvjetova biljke. Točan mehanizam djelovanja nije poznat, ali je uočeno da esteri fumarične kiseline mogu imati imunomodulacijski učinak, uključujući inhibiciju proliferacije T-limfocita kao i inhibiciju produkcije proupalnih citokina putem granulocita.

Stolisnik (Achillea millefolium L.) sadrži esencijalna ulja čije su glavne djelatne komponente kamazulen, α- i β-pinen, tanini, seskviterpenski laktoni (matricin) i flavonoidi, a ostvaruje protuupalna i adstrigentna svojstva koja su dokazana in vivo pokusima. In vitro pokusi pokazali su kako kamazulen inhibira 5- lipooksigenazu čime se smanjuje proizvodnja leukotriena B4. Stolisnik se često primjenjuje za dodatno liječenje manjih rana i lakših kožnih upala.

Kamilica (Matricaria recutita L.) je jedna od najčešće korištenih biljaka, a njena lokalna primjena pokazala se uspješnom kod različitih kožnih stanja kao što su različite upale i iritacije, bakterijske infekcije, pelenski osip, atopijski ekcem te manje rane. Kamilica sadrži α-bisabolol, matricin te flavonske derivate (apigenin, apigenin-7-glukozid i luteolin). Farmakološke studije pokazale su da je mast s ekstraktom cvijeta kamilice učinkovitija od 0,1%-tnog hidrokortizona u vidu smanjenja upale, eritema, svrbeža i deskvamacije, za što su najzaslužniji α-bisabolol i apigenin koji inhibicijom lipooksigenaze i ciklooksigenaze inhibiraju nastanak upalnih medijatora prostaglandina i leukotriena. Osim navedenog učinka, α-bisabolol pokazuje i baktericidni i fungicidni učinak prema S. aureus i C. albicans, što je dodatna prednost u liječenju atopijskog dermatitisa.

Piskavica (Trigonella foenum - graecum L.) se u tradicionalnoj medicini koristi izvana za liječenje ekcema, rana i lokalnih upala kože. Sjeme piskavice sadrži polisaharid galaktomanan i steroidne saponine koji su važni za protuupalni učinak. Primjena kod djece i adolescenata mlađih od 18 godina nije preporučljiva zbog nedovoljno kliničkih dokaza o sigurnosti.

Zdravstvena skrb za pacijenta oboljelog od atopijskog dermatitisa predstavlja izazov i odgovoran zadatak za zdravstvene djelatnike. Da bi liječenje bilo uspješno, potrebni su individualni pristup, edukacija i psihološka podrška pacijentu.

Literatura:

Šitum M, Buljan M, Čavka M, Kotrulja L, Pustišek N, Poduje S, et. al. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2018. p. 117-21. Jensen JM, Proksch E. The skin's barrier. G Ital Dermatol Venereol. 2009;144(6):689-700. Lipozenčid J, Murat-Sušid S, Šitum M, Skerlev M, Filipovid V, Labar, et al. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2004. p.163-71. Sahle FF, Gebre-Mariam T, Dobner B, Wohlrab J, Neubert R H H. Skin Diseases Associated with the Depletion of Stratum Corneum Lipids and Stratum Corneum Lipid Substitution Therapy. Skin Pharmacol Physiol 2015;28:42-55. Gao Y, Tannenbaum A, Chen H, Torres M, Yoshida E, Yang X, et al. Automated skin segmentation in ultrasonic evaluation of skin toxicity in breast cancer radiotherapy. Ultrasound Med Biol. 2013 Nov; 39(11):2166-2175. Elias PM. Skin barrier function. Curr Allergy Asthma Rep. 2008;8(4):299-305. Sandilands A, Sutherland C, Irvine AD, McLean WHI. Filaggrin in the frontline: role in skin barrier function and disease. J Cell Sci. 2009 May 1; 122(9):12851294. Feingold KR. The role of epidermal lipids in cutaneous permability barrier homeostasis. J Lipid Res. 2007;48:2531-46. https://repozitorij.pharma.unizg.hr/islandora/object/pharma%3A1304/ datastream/PDF/view https://repozitorij.pharma.unizg.hr/islandora/object/pharma%3A711/ datastream/PDF/view Cork MJ, Danby SG, Vasilopoulos Y, Hadgraft J, Lane ME, Moustafa M, et al. Epidermal Barrier Dysfunction in Atopic Dermatitis. Journal of Investigative Dermatology. 2009; 129:1892-1908. Lowe AJ, Leung DYM, Tang MLK, Su JC, Allen KJ. The skin as a target for prevention of the atopicmarch. Ann Allergy Asthma Immunol. 2018; 120: 145-51.