Vijesti o dodacima prehrani

VIJESTI

O DODACIMA PREHRANI

DONOSI

Pozitivan utjecaj vitamina C na raspoloženje

U dosadašnjim studijama dokumentirano je da vitamin C ima brojne funkcije u organizmu te da povećava proizvodnju mnogih hormona i neurotransmitera, uklučujući adrenalin, serotonin i oksitocin koji kontroliraju razinu stresa, utječu na raspoloženje i promiču osjećaj blagostanja. Da bi ispitali može li povećanje unosa vitamina C u obliku voća i dodatka prehrani poboljšati osjećaj vitalnosti, novozelandski znanstvenici okupili su 167 ispitanika u dobi od 18-35 godina, koji su imali nisku početnu razinu vitamina C. Eksperiment se sastojao od dvotjednog uvođenja, četverotjedne intervencije i dvotjednog razdoblja ispiranja.

Nasumično su podijeljeni u tri skupine: skupinu koja je konzumirala dva kivija na dan, skupinu koja je uzimala 250 mg vitamina C u obliku dodatka prehrani i skupinu koja je uzimala placebo svaki dan, tijekom četiri tjedna. Svaki drugi dan mjereni su kvaliteta sna i tjelesna aktivnost koju su ispitanici sami prijavili pomoću anketa na pametnim telefonima. Zbunjujući čimbenici u prehrani procjenjivani su pomoću trodnevnog dnevnika prehrane tijekom svake faze istraživanja. Također, razine vitamina C u krvi mjerene su svaka dva tjedna, a ispitanici su ispunjavali upitnike u svrhu procjene raspoloženja, razine umora i blagostanja.

Rezultati su pokazali da vitamin C pozitivno utječe na osjećaj vitalnosti. Kod ispitanika koji su konzumirali kivi uočeno je značajno poboljšanje raspoloženja i povećanje blagostanja tijekom razdoblja intervencije, a povećanje blagostanja održalo se i tijekom razdoblja ispiranja. Nakon unosa vitamina C u obliku dodatka prehrani također je zabilježeno smanjenje razine umora i povećanje blagostanja, ali samo kod ispitanika s konstantno niskom razinom vitamina C tijekom razdoblja uvođenja. Analizom dnevnika prehrane kod ispitanika koji su konzumirali kivi, uočeno je smanjenje unosa masti tijekom razdoblja intervencije.

Rezultati su otkrili da se razina vitamina C kod ispitanika koji su konzumirali kivi kao i kod onih koji su ga uzimali u obliku dodatka prehrani povećala do normalnih vrijednosti u razdoblju od dva tjedna, bez zabilježenog placebo učinka. Konzumacija voća pokazala je širi spektar blagodati - smanjenje razine umora te poboljšanje raspoloženja i blagostanja kod većeg broja ispitanika nego u skupini koja je uzimala dodatak prehrani. Zanimljivo je da su dobrobiti konzumacije kivija uočene nakon samo dva tjedna.

Sve brojniji dokazi ističu važnost osi crijeva-mozak u regulaciji odgovora povezanih sa stresom. Konzumacijom namirnica bogatih vitaminom C unose se drugi aktivni sastojci koji pozitivno djeluju na os crijeva-mozak. Primjerice, kivi sadrži brojne druge vitamine i minerale korisne za zdravlje, a također sadrži veliku količinu prehrambenih vlakana koja su korisna za crijeva. To bi moglo objasniti zašto je konzumacija kivija pokazala veće dobrobiti za raspoloženje u odnosu na vitamin C u obliku dodatka prehrani.

Izvor: Nutrients

Probiotici kao pomoć kod poremećaja iz spektra autizma

Rezultati novog istraživanja pokazali su da specifična kombinacija osam probiotičkih sojeva može pozitivno utjecati na profil ponašanja kod pojedine djece s poremećajem iz spektra autizma (ASD, engl. Autism Spectrum Disorders). Podaci upućuju na to da bi kombinacija bakterijskih rodova Streptococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus mogla smanjiti opseg ozbiljnosti autizma kod djece bez probavnih smetnji. S druge strane, kod autistične djece s probavnim simptomima, uzimanje probiotika povezano je, u usporedbi s placebom, s ublažavanjem nekih od tih smetnji, adaptivnog funkcioniranja i senzornih profila.

Poremećaji iz spektra autizma predstavljaju složeno razvojno stanje. Uzrok je nepoznat, ali posljednjih se godina proučava potencijalna uloga crijevne mikrobiote u razvoju te bolesti. Podaci pokazuju da su probavne smetnje veće kod ispitanika s ASD-om u usporedbi s njihovim vršnjacima. U pojedinim istraživanjima uočena je neravnoteža i promjena stabilnosti, raznolikosti, sastava i metabolizma crijevne mikrobiote kod djece s ASD-om, u usporedbi s vršnjacima. Štoviše, druge studije izvijestile su o narušenoj crijevnoj propusnosti te pojavi sistemskih i crijevnih upalnih stanja kod ispitanika s ASD-om. Rezultati studija na životinjskim modelima pokazali su da se obnavljanje normalnih komponenata crijevne mikrobiote pomoću probiotika, smanjenjem proizvodnje određenih spojeva u crijevima i apsorpcije toksina, može ispraviti nedostatke poput propusnosti crijeva, promijenjenog sastava mikrobiote crijeva i abnormalnosti povezanih s ASD-om.

Da bi ispitali potencijal mješavine probiotika u toj populaciji, znanstvenici su u dvostrukoslijepo randomizirano ispitivanje kontrolirano placebom uključili 85 predškolaca s ASD-om. Djeci je nasumično dodijeljeno uzimanje probiotika (900 milijardi bakterija na dan prvih mjesec dana, zatim 450 milijardi na dan tijekom pet mjeseci) ili placeba tijekom šest mjeseci. Nisu zabilježene sveukupne razlike između skupina za primarnu mjeru ishoda, odnosno ozbiljnost bolesti.

Međutim, znanstvenici su zapazili da je kod djece bez probavnih smetnji prisutno statistički značajno smanjenje ukupne ozbiljnosti bolesti, u usporedbi s djecom bez probavnih smetnji koja su dobivala placebo. Nadalje, kod djece s probavnim smetnjama koja su uzimala mješavinu probiotika, zabilježeno je u usporedbi s placebom, statistički značajno smanjenje probavnih smetnji i poboljšanje u osnovnom ponašanju, kao što su adaptivno funkcioniranje i multisenzorna obrada.

Komentirajući potencijalne mehanizme djelovanja, znanstvenici su pretpostavili da pozitivne promjene kod djece s probavnim smetnjama mogu biti rezultat složene interakcije između probavnih smetnji i adaptivnog funkcioniranja, koja je povezana sa serotoninskim sustavom. Serotonin je neurotransmiter koji se primarno nalazi u probavnom sustavu te ima ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i socijalnog ponašanja.

Izvor: Frontiers in Psychiatry

Povezanost redovitog uzimanja vitamina D3 i preživljavanja COVID-19 bolesti

U brojnim studijama uočena je povezanost nedostatka vitamina D s ozbiljnijim simptomima bolesti COVID-19. Primjerice, u europskim je zemljama uočena obrnuta povezanost koncentracije 25-hidroksi vitamina D u serumu, s brojem slučajeva te infekcije kao i sa smrtnošću. Glavni cilj ove empirijske interventne studije bio je utvrditi učinkovitost redovitog uzimanja vitamina D tijekom prethodne godine, ili nakon dijagnoze COVID-19 bolesti, u povećanju stope preživljavanja kod starijih bolesnika oboljelih od te bolesti.

Iz jedne studije retrospektivno su prikupljeni podaci 77 pacijenata u dobi od 78-100 godina, hospitaliziranih u gerijatrijskoj jedinici za zdravstvenu njegu, u razdoblju od ožujka do svibnja 2020. godine. U prvu skupinu bili su svrstani svi pacijenti s COVID-19 bolešću koji su uzimali vitamin D u obliku dodatka prehrani tijekom prethodne godine. Niti jedan pacijent iz te skupine nije uzimao dodatak prehrani nakon dijagnoze te bolesti. U drugu su skupinu bili svrstani pacijenti s COVID-19 koji obično ne uzimaju vitamin D u obliku dodatka prehrani, ali su ga uzeli u dozi od 80.000 I.J. u roku od nekoliko sati nakon dijagnoze COVID-19. U treću su skupinu bili svrstani svi pacijenti s COVID-19 bolešću koji nisu uzimali vitamin D u obliku dodatka prehrani.

Rezultati su pokazali da je 17 pacijenata imalo teški oblik bolesti COVID-19, 62 ih je preživjelo do 14. dana, a zabilježeno je 15 smrtnih slučajeva. Bez obzira na sve izmjerene potencijalno zbunjujuće čimbenike, redovito uzimanje vitamina D3 kao dodatka prehrani bilo je povezano s manje ozbiljnim oblikom bolesti i većom stopom preživljavanja. Međutim, uzimanje vitamina D3 u dozi od 80.000 I.J. nakon dijagnoze COVID-19 bolesti nije bilo povezano s poboljšanjem ishoda bolesti.

Stručnjaci pretpostavljaju da je za postizanje zaštitnih učinaka prekasno početi uzimati vitamin D tek nakon dijagnoze te bolesti. Nadalje, postoji mogućnost da je doza od 80.000 I.J. bila nedovoljna da bi se u vrlo kratkom vremenu uočilo zaštitno djelovanje vitamina D. Ističu potrebu za provođenjem većih prospektivnih interventnih studija kako bi se potvrdilo može li primjena veće doze vitamina D3 nakon dijagnoze COVID-19 bolesti poboljšati zdravstvene ishode.

Izvor: Nutrients

Utjecaj DHA na razinu testosterona kod pretilih muškaraca

Znanstvenici su otkrili da je uzimanje ribljeg ulja u obliku dodatka prehrani s visokim udjelom dokozaheksaenske kiseline (DHA) rezultiralo povećanjem razine testosterona kod pretilih muškaraca. Rezultat proizlazi iz sekundarne analize podataka veće studije, provedene da bi se ispitali učinci uzimanja navedenog dodatka prehrani na inzulinsku rezistenciju, tijekom 12 tjedana. Dob ispitanika bila je u rasponu od 38-63 godine, a tjelesna masa ispitanika u rasponu od onih s umjerenom prekomjernom tjelesnom masom do značajno pretilih.

U studiji nisu primijećeni nikakvi učinci ovisni o spolu. Međutim, analizirajući podatke isključivo muškaraca, primijetili su da je uzimanje ribljeg ulja značajno povisilo razinu testosterona u usporedbi s placebom. Ispitanicima je dodijeljeno uzimanje kapsule ribljeg ulja od 2 grama, sa 860 mg DHA i 120 mg EPA, i to svaki dan tijekom 12 tjedana.

Zaključeno je da je uzimanje ribljeg ulja s visokim udjelom DHA u obliku dodatka prehrani povezano s povećanjem koncentracije testosterona kod muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću, u usporedbi s placebom. Promjene razine testosterona usko su povezane sa smanjenjem razine dihomogama-linolenske kiseline, višestruko nezasićene omega-6 masne kiseline i arahidonske kiseline u membranama eritrocita, zaključili su autori studije. Ističu da su rezultati te sekundarne analize vrlo zanimljivi, ne samo zbog uočenog utjecaja ribljeg ulja s visokim udjelom DHA na razinu testosterona, već zbog mogućnosti upotrebe DHA u liječenju muškaraca s blagim hipogonadizmom.