Primjena glukometara i tlakomjera kod kuće: Što savjetovati pacijentu o samokontroli kroničnih bolesti u vrijeme pandemije

PRIMJENA GLUKOMETARA I TLAKOMJERA KOD KUĆE

ŠTO SAVJETOVATI PACIJENTU O SAMOKONTROLI KRONIČNIH BOLESTI U VRIJEME PANDEMIJE

AUTORICE ČLANKA: doc.dr.sc. Arijana Meštrović, mag.pharm., Pharma Expert & Ana Fett, mag.pharm., ZU Ljekarne Fett

Udoba pandemije značajno su se promijenili prioriteti i dnevni raspored u ljekarnama i ordinacijama liječnika obiteljske medicine. Iako ponekad imamo osjećaj da aktivnosti valja svesti na minimum kontakata s pacijentima i rješavati samo hitne slučajeve, u Hrvatskoj se usporedno borimo s još jednom pandemijom - kardiovaskularnim bolestima i njihovim komplikacijama, te inzulinskom rezistencijom. Ta je pandemija zbog pojačane izolacije stanovništva dodatno potencirana smanjenim kretanjem, većim unosom hrane, zaslađenih pića i alkohola.

U ovom članku donosimo iskustva i savjete kolega iz ljekarničke ustanove, koji su kroz projekt “Znanjem do prevencije metaboličkog sindroma i sprječavanja kardiovaskularnih rizika“, sufinanciranim od strane EU, odlučili svoje pacijente savjetovati kako da se kod kuće brinu o kontroli kroničnih bolesti, a o dobivenim rezultatima savjetuju se s ljekarnikom kada dođu u ljekarnu.

Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je na prvom mjestu, a prema izvješću Ljetopisa HZZJ, svake godine od posljedica tih bolesti umre više od 20.000 ljudi, najčešće od srčanog i moždanog udara. Nažalost, u Hrvatskoj je broj oboljelih veći od europskog prosjeka. Potrošnja lijekova u tim indikacijama također je u porastu, a raste i broj komorbiditeta, poput dijabetesa, pretilosti i dislipidemije.

Smatra se da u Hrvatskoj oko 500.000 osoba ima dijabetes, od kojih su mnogi slučajevi neotkriveni. Debelo je 20,37% odraslog stanovništva, i to 20,14% muškaraca i 20,60% žena, od toga u dobi od 45-54 godine 27,85% muškaraca i 32,82% žena. U odrasloj populaciji u Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu masu među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara ima 66% muškaraca i 75% žena; među osobama s povišenim krvnim tlakom 78% muškaraca i 74% žena; a među osobama sa šećernom bolesti tipa 2 čak 79% muškaraca i 84% žena. Upravo ti pacijenti najrizičniji su za potencijalno teške, pa i smrtne ishode od infekcije SARSCov2 virusom, te im stoga valja posvetiti posebnu pažnju. Otkrivanjem metaboličkog sindroma možemo trijažirati pacijente koji su na korak od dijagnoze hipertenzije, dijabetesa ili dislipidemije, pa je takva aktivnost u vrijeme pandemije ne samo potrebna, već i nužna.

Pravovremenom trijažom u populaciji, koju obavljaju zdravstveni djelatnici, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, možemo pokrenuti rano otkrivanje rizika za razvoj metaboličkog sindroma koji prethodi svim navedenim dijagnozama, i to na temelju pokazatelja kao što su: opseg struka, vrijednosti glukoze u krvi natašte, vrijednosti krvnog tlaka i razine triglicerida te LDL kolesterola. Povišene vrijednosti tih parametara upućuju na razvoj tzv. metaboličkog sindroma koji se povezuje s ranim razvojem kardio-vaskularnih rizika, razvojem inzulinske rezistencije i, osobito ako je riječ o osobama s rizičnom obiteljskom anamnezom, na incidenciju srčanog i moždanog udara.

Većina faktora rizika za razvoj metaboličkog sindroma je promjenjiva i ovisi o načinu života, prehrani, tjelesnoj aktivnosti i životnim navikama. Stoga se pravovremenom aktivnošću može smanjiti broj rizičnih faktora za razvoj metaboličkog sindroma i smanjiti rizik od razvoja kardio-vaskularnih bolesti, osobito hipertenzije.

Jednostavnim pregledom navedenih čimbenika i procjenom nalazi li se koji od njih izvan očekivanih granica, možemo zaključiti je li naš pacijent u rizičnoj skupini. SZO potiče sve liječnike obiteljske medicine i farmaceute, da povremeno organiziraju javnozdravstvene akcije posvećene upravo tom sindromu, za čiji su razvoj svi kontribuirajući faktori promjenjivi, upravo promjenom životnih navika. Također, kada je to potrebno, pacijentu valja dati upute o samomjerenju kod kuće, te ga na temelju rezultata savjetovati prilikom susreta u ljekarni.

Općenite upute za mjerenje krvnog tlaka

Dobro je provjeriti vrijednosti krvnog tlaka što češće, osobito u trudnoći, kod dijagnoze dijabetesa, dislipidemije ili razvoja metaboličkog sindroma. Kod pacijenata s hipertenzijom preporuča se svakodnevno mjerenje radi praćenja rezultata liječenja, te vođenje dnevnika samokontrole.

Kada se pristupa mjerenju krvnog tlaka, dobro je slijediti ove preporuke: • Tlak mjeriti samo klinički validiranim, baždarenim i tehnički ispravnim tlakomjerima. • Neposredno prije mjerenja krvnog tlaka ne preporuča se konzumacija alkohola, uzimanje obilnog obroka, ni pušenje. • Preporuča se prije mjerenja isprazniti mjehur i crijeva ako postoji nagon za mokrenjem ili defekacijom. • Dobro je prije mjerenja odmoriti se nekoliko minuta, ne razgovarati i disati ravnomjerno. • Valja sjesti za stol u udoban položaj, nasloniti se leđima na naslon, oba stopala položiti na pod bez križanja nogu. Ruke treba položiti na stol bez naslanjanja i prebacivanja težine na laktove. • Ruku na kojoj će se mjeriti tlak osloboditi od odjeće, postaviti ju na stol u razinu srca, bez stiskanja šake ili napinjanja mišića. • Važno je odabrati odgovarajuću veličinu manžete - širina mora biti 2/3 dužine od lakta do ramena, a njena dužina mora biti dovoljna da obujmi 80% nadlaktice. • Ako je izmjerena vrijednost tlaka neočekivano visoka, treba malo pričekati, pa ponoviti mjerenje. U obzir treba uzeti nižu izmjerenu vrijednost. • Tlak valja mjeriti na obje ruke. Kasnije treba mjeriti samo na ruci na kojoj je tlakomjer pokazao veće vrijednosti.

Vrste i primjena tlakomjera za samo-mjerenje

Da bi mjerenje bilo točno, precizno i relevantno za praćenje, vrstu tlakomjera treba odabrati u skladu s osobnim preferencijama i sposobnostima. Neki aparati za mjerenje tlaka imaju i dodatne funkcije, poput mjerenja pulsa, procjene prisutnosti atrijske fibrilacije, memoriranje prethodnih mjerenja i slično. Prema mehanizmu mje-

Klasični tlakomjer na pero

Radi se o mehaničkom instrumentu koji daje precizne rezultate ako se mjerenje izvodi na ispravan način. Evo najvažnijih uputa: • Manžeta se postavlja oko nadlaktice, tako da se ispod nje može umetnuti vršak prsta. • Donji rub manžete treba biti 2,0-2,5 cm iznad lakatne jame. • Slušalice stetoskopa treba staviti u uši. • Membranu stetoskopa valja postaviti na unutarnju stranu lakta - u lakatnu jamu. • Manžetu treba brzo napuhati pritiskanjem gumene pumpice, sve dok manometar ne pokaže neto veće vrijednosti (za 30-40 jedinica) iznad zadnje izmjerene vrijednosti sistoličkog tlaka. • Iza toga valja polako otpustiti ventil, sve dok u jednom trenutku ne čujemo kucanje srca. Kad se pojavi prvi ton, treba pročitati vrijednost koja odgovara sistoličkom tlaku. • Ventil polako dalje popuštati sve do trenutka kada se kucanje više ne čuje. Tada vrijednost odgovara dijastoličkom tlaku. • Zapisati izmjerene vrijednosti, i to prvo sistolički, a potom dijastolički tlak (npr. 120/80). • Ako želimo ponoviti mjerenje, pričekati nekoliko minuta prije ponovnog napuhavanja manžete.

Automatski i poluautomatski tlakomjer na nadlaktici ili zapešću

Prilikom mjerenja tim tlakomjerom, manžetu postavljamo na nadlakticu, a pritiskom na dugme, tlakomjer automatski napuše manžetu i započinje mjerenje tlaka. Upute za mjerenje donosimo u nastavku: • Manžeta se postavlja oko nadlaktice, tako da se ispod nje može umetnuti vršak prsta, ili na zapešće. • Ako se postavlja na nadlakticu, donji rub manžete treba biti

2,0-2,5 cm iznad lakatne jame. • Manžeta će se napuhati automatski pritiskanjem na odgovarajuću tipku na aparatu ili pritiskanjem na pumpu do vrijednosti za 30-40 jedinica viših od prethodnog mjerenja. • Nakon što je manžeta napuhana, polako treba otpuštati pritisak, ili će automatski mehanizam polako otpuštati pritisak. • Zapisati izmjerene vrijednosti, prvo sistolički, a potom dijastolički tlak (npr. 120/80). • Kad je mjerenje završeno, kod polu-automatskog tlakomjera na nadlaktici valja ispustiti zrak iz manžete pritiskom na ventil na pumpi. • Ako želimo ponoviti mjerenje, treba pričekati nekoliko minuta prije ponovnog napuhavanja manžete.

Glukometri za mjerenje razine glukoze u kućnim uvjetima

Mjerenje razine glukoze u krvi uobičajeno se kod kuće obavlja često ili svakodnevno, čak i više puta na dan ako je prisutan dijabetes. U nastavku donosimo upute za pravilnu primjenu glukometra.

Treba odrediti je li za test potrebno posebno vrijeme; na primjer, prije ili poslije obroka. Praćenje glukoze u krvi obično se provodi prije obroka i primjene antidijabetičkih lijekova. Razina glukoze u krvi je pod utjecajem prehrane, a test se može raditi u vrlo određenim intervalima. Ako se mjeri razina glukoze natašte, to podrazumijeva da pacijent nije konzumirao hranu ni piće (osim vode) u posljednjih 12 sati, te alkoholna pića u posljednja 24 sata. • Valja oprati ruke sapunom i toplom vodom te udobno sjesti u poluuspravan položaj u krevetu ili uspravno u stolcu. • Osigurati da je prije punkcije kože mjesto uboda potpuno suho. • Izvaditi traku reagensa iz spremnika i ponovno zatvoriti poklopac spremnika. Ne dodirivati dio testne podloge na reagensnoj traci. Čvrsto zatvaranje spremnika čuva trake od oštećenja uslijed