PRIMJENA GLUKOMETARA I TLAKOMJERA KOD KUĆE
ŠTO SAVJETOVATI PACIJENTU O SAMOKONTROLI KRONIČNIH BOLESTI U VRIJEME PANDEMIJE AUTORICE ČLANKA:
doc.dr.sc. Arijana Meštrović, mag.pharm., Pharma Expert & Ana Fett, mag.pharm., ZU Ljekarne Fett
U
doba pandemije značajno su se promijenili prioriteti i dnevni raspored u ljekarnama i ordinacijama liječnika obiteljske medicine. Iako ponekad imamo osjećaj da aktivnosti valja svesti na minimum kontakata s pacijentima i rješavati samo hitne slučajeve, u Hrvatskoj se usporedno borimo s još jednom pandemijom - kardiovaskularnim bolestima i njihovim komplikacijama, te inzulinskom rezistencijom. Ta je pandemija zbog pojačane izola cije stanovništva dodatno potencirana smanjenim kretanjem, većim unosom hrane, zaslađenih pića i alkohola. U ovom članku donosimo iskustva i savjete kolega iz ljekarničke ustanove, koji su kroz projekt “Znanjem do prevencije metaboličkog sindroma i sprječavanja kardiovaskularnih rizika“, sufinanciranim od strane EU, odlučili svoje pacijente savjetovati kako da se kod kuće brinu o kontroli kroničnih bolesti, a o dobivenim rezultatima savjetuju se s ljekarnikom kada dođu u ljekarnu. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je na prvom mjestu, a prema izvješću Ljetopisa HZZJ, svake godine od posljedica tih bolesti umre više od 20.000 ljudi, najčešće od srčanog i moždanog udara. Nažalost, u Hrvatskoj je broj oboljelih veći od europskog prosjeka. Potrošnja lijekova u tim indikacijama također je u porastu, a raste i broj komorbiditeta, poput dijabetesa, pretilosti i dislipidemije. Smatra se da u Hrvatskoj oko 500.000 osoba ima dijabetes, od kojih su mnogi slučajevi neotkriveni. Debelo je 20,37% odraslog stanovništva, i to 20,14% muškaraca i 20,60% žena, od toga u dobi od 45-54 godine 27,85% muškaraca i 32,82% žena. U od rasloj populaciji u Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu masu među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara ima 66% muškaraca i 75% žena; među osobama s povišenim krvnim tlakom 78% muškaraca i 74% žena; a među osobama sa šećernom bolesti tipa 2 čak 79% muškaraca i 84% žena. Upravo ti pacijenti najrizičniji su za potencijalno teške, pa i smrtne ishode od infekcije SARSCov2 virusom, te im stoga valja posvetiti posebnu pažnju. Otkrivanjem metaboličkog sindroma možemo trijažirati pacijente koji su na korak od dijagnoze hipertenzije, dijabetesa ili dislipidemije, pa je takva aktivnost u vrijeme pandemije ne samo potrebna, već i nužna. Pravovremenom trijažom u populaciji, koju obavljaju zdravstveni djelatnici, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, možemo pokrenuti rano otkrivanje rizika za razvoj metaboličkog sindroma koji prethodi svim navedenim dijagnozama, i to na temelju pokazatelja kao što su: opseg struka, vrijednosti glukoze u krvi natašte, vrijednosti krvnog tlaka i razine triglicerida te LDL kolesterola. Povišene vrijednosti tih parametara upućuju na razvoj tzv. metaboličkog sindroma koji se povezuje s ranim razvojem kardio-vaskularnih rizika, razvojem inzulinske rezistencije i, osobito ako je riječ o osobama s rizičnom obiteljskom anamnezom, na incidenciju srčanog i moždanog udara.
42
www.inpharma.hr
Većina faktora rizika za razvoj metaboličkog sindroma je promjenjiva i ovisi o načinu života, prehrani, tjelesnoj aktivnosti i životnim navikama. Stoga se pravovremenom aktivnošću može smanjiti broj rizičnih faktora za razvoj metaboličkog sindroma i smanjiti rizik od razvoja kardio-vaskularnih bolesti, osobito hipertenzije. Jednostavnim pregledom navedenih čimbenika i procjenom nalazi li se koji od njih izvan očekivanih granica, možemo zaključiti je li naš pacijent u rizičnoj skupini. SZO potiče sve liječnike obiteljske medicine i farmaceute, da povremeno organiziraju javnozdravstve ne akcije posvećene upravo tom sindromu, za čiji su razvoj svi kontribuirajući faktori promjenjivi, upravo promjenom životnih navika. Također, kada je to potrebno, pacijentu valja dati upute o samomjerenju kod kuće, te ga na temelju rezultata savjetovati prilikom susreta u ljekarni.
Općenite upute za mjerenje krvnog tlaka Dobro je provjeriti vrijednosti krvnog tlaka što češće, osobito u trudnoći, kod dijagnoze dijabetesa, dislipidemije ili razvoja metaboličkog sindroma. Kod pacijenata s hipertenzijom preporuča se svakodnevno mjerenje radi praćenja rezultata liječenja, te vođenje dnevnika samokontrole. Kada se pristupa mjerenju krvnog tlaka, dobro je slijediti ove preporuke: • Tlak mjeriti samo klinički validiranim, baždarenim i tehnički is pravnim tlakomjerima. • Neposredno prije mjerenja krvnog tlaka ne preporuča se konzumacija alkohola, uzimanje obilnog obroka, ni pušenje. • Preporuča se prije mjerenja isprazniti mjehur i crijeva ako postoji nagon za mokrenjem ili defekacijom. • Dobro je prije mjerenja odmoriti se nekoliko minuta, ne razgovarati i disati ravnomjerno. • Valja sjesti za stol u udoban položaj, nasloniti se leđima na naslon, oba stopala položiti na pod bez križanja nogu. Ruke treba položiti na stol bez naslanjanja i prebacivanja težine na laktove. • Ruku na kojoj će se mjeriti tlak osloboditi od odjeće, postaviti ju na stol u razinu srca, bez stiskanja šake ili napinjanja mišića. • Važno je odabrati odgovarajuću veličinu manžete - širina mora biti 2/3 dužine od lakta do ramena, a njena dužina mora biti do voljna da obujmi 80% nadlaktice. • Ako je izmjerena vrijednost tlaka neočekivano visoka, treba ma lo pričekati, pa ponoviti mjerenje. U obzir treba uzeti nižu izmjerenu vrijednost. • Tlak valja mjeriti na obje ruke. Kasnije treba mjeriti samo na ruci na kojoj je tlakomjer pokazao veće vrijednosti.
Vrste i primjena tlakomjera za samo-mjerenje Da bi mjerenje bilo točno, precizno i relevantno za praćenje, vrstu tlakomjera treba odabrati u skladu s osobnim preferencijama i sposobnostima. Neki aparati za mjerenje tlaka imaju i dodatne funkcije, poput mjerenja pulsa, procjene prisutnosti atrijske fibrilacije, memoriranje prethodnih mjerenja i slično. Prema mehanizmu mje-
