12 minute read
Nutraceutici za zdravlje kose, kože i noktiju
from inPharma 75
by InPharma
NUTRACEUTICI
ZA ZDRAVLJE KOŽE, KOSE I NOKTIJU
AUTORICA ČLANKA: Maja Pogačić Makek, univ.mag.pharm. dermatofarmacije i kozmetologije
Lijepa koža, kosa i nokti prvi su vanjski znak ljepote, ali isto tako pokazatelji prehrambenih navika. Stanice kose, kože i noktiju zahtijevaju svakodnevnu opskrbu hranjivim tvarima, prvenstveno vitaminima, mineralima i aminokiselinama. Svaka neželjena pojava na koži, bilo da je riječ o njenom preranom starenju ili pak o suhoj i beživotnoj koži, odraz je nutritivne neravnoteže unutar organizma i nekvalitetne prehrane.
Pravilna prehrana bogata proteinima, željezom, cinkom, biotinom i antioksidansima (zeleno povrće, bobičasto voće) ima pozitivan utjecaj na zdravlje i izgled kose i noktiju. Suplementacija cisteinom i vitaminom K ima pozitivan utjecaj na sintezu keratina i melanina te na taj način odgađa nastanak sijedih vlasi, dok željezo, cink, biotin i silikati mogu pomoći kod stanjene kose i krhkih noktiju sklonih pucanju. Antioksidansi osiguravaju zaštitu od slobodnih radikala i zajedničkom primjenom u velikoj mjeri održavaju zdravlje derme i epiderme.
Sinergijski učinak individualno određene nutritivne terapije i njege kože rezultirat će smanjenjem degenerativnih promjena na koži i očuvanjem njenog mladolikog izgleda. Za zdravlje kože, kose i noktiju vrlo su važni i koenzim Q10, piknogenol, bioaktivni peptidi poput kolagena, aminokiseline cistin i metionin, probiotici, omega-3 masne kiseline. To su sastojci koji nesumnjivo imaju povoljno djelovanje na probavni i imunosni sustav, djeluju protuupalno, štite od kroničnih bolesti te djeluju povoljno na zdravlje kože, kose i noktiju.
Vitamini B kompleksa
Vitamini B kompleksa su skupina osam u vodi topivih vitamina različitih kemijskih struktura, koji u prirodi uglavnom postoje zajedno, sudjeluju u opskrbi tijela energijom i neophodni su za metabolizam bjelančevina i masti. Svaki od vitamina iz te skupine ima brojne specifične funkcije u organizmu i korisne učinke na zdravlje.
S obzirom da su topivi u vodi, ne pohranjuju se u organizmu, pa ih stoga treba svakodnevno unositi. Iako se nalaze u raznovrsnoj hrani, mogu se lako izgubiti ili uništiti tijekom skladištenja, pripreme i kuhanja hrane. Svakodnevni unos dovoljne količine vitamina B kompleksa povoljno utječe na očuvanje zdravlja kose i kože, pomaže kod iscrpljenosti i umora, pridonosi očuvanju dobrog vida te pravilnom radu imunološkog sustava.
Vitamin B2 štiti kožu od pucanja, vitamin B3 pomaže kod suhe i upaljene kože dok vitamin B5 vlaži kožu i pomaže u borbi protiv problematične kože. Biotin (tzv. vitamin ljepote) sprječava sitno perutanje kože. Naziva se i vitaminom H, što proizlazi iz njemačkih riječi Haar i Haut (kosa i koža). Uključen je u biosintezu masnih kiselina, proizvodnju energije te sintezu nekih aminokiselina. Biotin sudjeluje i u stvaranju keratina, glavne građevne jedinice noktiju i kose. Važan je i za stvaranje vitamina D uz pomoć pantotenske kiseline. Studije su pokazale da nedostatak biotina dovodi do gubitka kose, njenog prorjeđivanja i jačeg opadanja te pucanja noktiju.
Bogat izvor biotina je dezaktivirani pivski kvasac koji se tradicionalno koristi kao dodatak za njegu i ljepotu kože, kose i noktiju. Hrana koja je bogata vitaminima B kompleksa uključuje cjelovite žitarice, mahunarke, orašasto voće i meso.
Vitamin C
Vitamin C ima važnu ulogu u sintezi kolagena (djeluje kao kofaktor enzima koji sudjeluju u hidroksilaciji prolina i lizina). Također ima važnu ulogu u diferencijaciji keratinocita te sintezi ceramida. U kombinaciji s vitaminom E (sinergistički učinak) sprječava nastanak oštećenja na koži
uzrokovanih predugim boravkom na suncu te na taj način štiti kožu od raka. Također pomaže u obnovi već oštećenog tkiva. Nedostatak vitamina C u prehrani može uzrokovati krhkost noktiju i njihov sporiji rast. Važan je za zdravu i lijepu boju noktiju. Također smanjuje pucanje vlasi te održava kosu jakom. Hrana bogata C vitaminom uključuje citrusno i bobičasto voće, paprike, brokule i zeleno lisnato povrće.
Vitamin E
Vitamin E ima važnu ulogu u zaštiti epidermisa i dermisa od slobodnih radikala nastalih izlaganjem kože UV zrakama i drugim okolišnim čimbenicima. S obzirom da je topljiv u mastima i ima snažno antioksidativno djelovanje, štiti lipidne strukture u stratum corneum-u od lipidne peroksidacije, čime usporava starenje kože. Također smanjuje proizvodnju proupalnih prostaglandina i citokina zbog čega djeluje protuupalno na kožu. Hrana bogata vitaminom E uključuje biljna ulja, orašasto voće, sjemenke suncokreta, avokado i pšenične klice.
Vitamin A i beta-karoten
Vitamin A i beta-karoten (prekursor vitamina A) imaju važnu ulogu u regulaciji proliferacije, diferencijacije i apoptoze raznih vrsta stanica, pa tako i stanica kože. Vitamin A je odličan u borbi protiv akni, smanjuje sitne bore i zaustavlja djelovanje slobodnih radikala. Stimulira sintezu proteina u epidermisu, potiče fibroblaste da sintetiziraju kolagen i elastin, utječe na debljinu i boju kože te modulira proliferaciju epidermalnih keratinocita i dermalnih fibroblasta. U slučaju nedostatka vitamina A koža postaje suha i lako se ljušti, a nokti postaju krhki. Vitamin A pretežno se nalazi u namirnicama životinjskog porijekla.
Beta-karoten je pigment zaslužan za narančastu boja voća i povrća, a organizam ga po potrebi pretvara u vitamin A. On štiti kožu od oštećenja nastalih izlaganjem UV zračenju. Rezultati velikog broja studija upućuju na to da beta-karoten djeluje zaštitno protiv akutnih i kroničnih manifestacija kožnih oštećenja uzrokovanih izlaganjem suncu.
Selen
Selen je potreban za biosintezu 25 različitih selenoproteina. U selenoproteine se ugrađuje u sklopu aminokiseline selenocisteina. Važan je za pravilnu funkciju keratinocita, razvoj kože i cijeljenje rana. Smanjuje nastanak bora, te se preporuča u prevenciji i terapiji psorijaze. Stimulira aktivnost antioksidativnih enzima, glutation peroksidaze (najvažniji i najzastupljeniji antioksidativni enzim u ljudskom tijelu) i tioredoksin reduktaze, te na taj način štiti kožu od oksidativnog stresa. Apsorpciju selena potiču vitamini A, D i E. Najznačajniji prehrambeni izvori selena su riba i plodovi mora, cjelovite žitarice, gljive te brazilski oraščići. Sinergističkim antioksidativnim djelovanjem s vitaminom E, selen štiti stanice od oštećenja, a često se kombinira s cinkom, mineralom kojem se također pripisuju antioksidativna svojstva te pozitivan utjecaj na kožu, kosu i nokte kao i cjelokupan imunološki sustav.
Cink
Cink je element u tragovima, uključen u velik broj enzimatskih sustava, u rast stanica, spolno sazrijevanje, reprodukciju, zacjeljivanje rana. Sudjeluje u metabolizmu nekih vitamina i u osjetilnim funkcijama (okus i miris). Utječe na rad mozga. Neophodan je u procesu rasta i razvoja, u neurološkoj funkciji, a bez cinka nema ni integriteta kože, kose i noktiju. Utječe i na imunološku funkciju kože, modulirajući aktivnost makrofaga i neutrofila te brojnih upalnih citokina. Dovoljan unos cinka pomaže u postizanju čistog lica, osobito kod problematične i masne kože. U hrani ga pronalazimo u mesu peradi, ribi i morskim plodovima, sjemenkama suncokreta i sezama, te jajima. Zbog svog antimikrobnog djelovanja, cink se koristi oralno i/ili topički i kod brojnih drugih dermatoloških stanja poput rozaceje i atopijskog dermatitisa, a u novije vrijeme i kao anti-age sastojak.
Bakar
Bakar u kombinaciji s vitaminom C i cinkom pomaže u izgradnji elastina - važne strukturne komponente kože. Također sudjeluje i u sintezi kolagena čime pridonosi elastičnosti i čvrstoći kože. Pridonosi normalnoj pigmentaciji kože, a kao kofaktor enzima superoksid dismutaze štiti kožu od slobodnih radikala. Unutar superoksid dismutaze bakar djeluje u kombinaciji s cinkom, pa stoga omjer bakra i cinka, a ne ukupna količina tih minerala, pomaže u funkciji enzima superoksid dismutaze. Hrana bogata bakrom uključuje plodove mora, šampinjone, blitvu, špinat, kelj, sjemenke i rajčicu.
Esencijalne masne kiseline
Esencijalne masne kiseline imaju ključnu ulogu u stvaranju lipidne barijere kože. One vlaže i smiruju nadraženu kožu. Nedostatak esencijalnih masnih kiselina manifestira se suhom kožom sklonom iritacijama. Zbog toga je za zdrav i mladolik izgled kože, kose i noktiju neophodno osigurati njihov dovoljan unos prehranom (biljna ulja, sjemenke, orašasto voće, riba) ili u obliku dodataka prehrani.
Ulja bogata gamalinolenskom kiselinom postala su standard u dermatologiji. Najčešće se koriste ulje noćurka (Oenothera biennis) i ulje boražine (Borago officinalis). Oba su nezamjenjiva kod atopijskog dermatitisa, akni izazvanih policističnim jajnicima i suhe kože. Noćurak i boražina razlikuju se u sadržaju γ-linolenske kiseline - noćurak prosječno sadrži manje te ljekovite, esencijalne masne kiseline. Zato se i razlikuju prosječne doze. Noćurak je dobro uzimati 2-3 čajne žličice na dan, dok je boražinu potrebno uzimati 1-2 čajne žličice na dan. Ulja se obično uzimaju poslije obroka. U početku, tijekom 2-3 tjedna, uzimaju se u većoj, a potom u manjoj dozi.
Biljno ulje ploda divlje ruže prirodno bogato karotenoidima, primjenjuje se u cijelom nizu indikacija - redukciji bora, strija, hiperpigmentacija. Osim u kapsulama, može se uzimati u dozi od jedne čajne žličice na dan.
Koenzim Q10
Koenzim Q10 (ubikvinon) nalazi se u svim stanicama i odgovoran je za stvaranje osnovne jedinične stanične energije - molekule ATP-a. Nalazimo ga najviše u plavoj ribi, skuši, lososu i srdeli. Sposobnost njegove sinteze iz kolesterola u jetri kao i apsorpcija iz hrane, smanjuju se već nakon tridesete godine, pa se često preporučuje njegova suplementacija. Q10 se često naziva koenzimom mladosti, jer dokazano smanjuje nastanak bora, potiče sintezu kolagena i elastina te je kao takav u sastavu brojnih kozmetičkih pripravaka i dodataka prehrani.
Koenzim Q10 je topiv u ulju i mastima, pa je za apsorpciju najprikladniji u obliku uljnih kapsula, samostalno ili u kombinaciji s drugim vitaminima. Uobičajena dnevna doza za odrasle je 30-120 mg, iako pojedina zdravstvena stanja mogu zahtijevati i veće doze (do 1.200 mg).
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline imaju ključnu ulogu u stvaranju lipidne barijere kože i utječu na zaštitu stanica od štetnog UV zračenja. Osim toga, vlaže kožu i ublažavaju nadražaje na koži, a njihov nedostatak će se manifestirati pojavom suhe i perutave kože sklone iritacijama.
Eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska masna kiselina (DHA) pokazuju brojne blagodati za zdravlje kože, kose i noktiju. EPA dokazano posjeduje snažna protuupalna svojstva, a istraživanja pokazuju da kombinacija EPA i DHA može biti vrlo korisna kod upalnih stanja kože poput akni i psorijaze. Omega-3 masne kiseline najviše se unose konzumacijom ribe i plodova mora.
Cistin
Cistin je neesencijalna dimerna aminokiselina koja sadrži dvije molekule cisteina koje su kovalentno povezane disulfidnom vezom. Pronađen je u velikim količinama u stanicama imunološkog sustava, vezivnim tkivima, koži, probavnim enzimima i kosi. Koža i kosa u svom sastavu sadrže oko 10-14% cistina, a njegova je uloga u kosi povezivanje lanaca keratina putem disulfidnih veza. Za postizanje trajnog kovrčanja kose, potrebno je djelovati na disulfidne veze u cistinu, jer one poprečno povezuju lance keratina. Disulfidne veze u cistinu se lome djelovanjem reducensa, tvoreći dvije molekule cisteina,
Metionin
Metionin je aminokiselina koja uz cistin i cistein jedina u organizmu sadrži sumpor. Mora se unijeti putem hrane, a nalazimo je u jajima, mesu, ribi, sezamu i brazilskim oraščićima. Njezin metabolit S-adenozil-metionin služi u organizmu kao donor metilne skupine, a sam metionin sudjeluje kao medijator u biosintezi cisteina, taurina, karnitina, lecitina, fosfatidilkolina i drugih fosolipida. Budući da je aminokiselina metionin bogata sumporom i da putem disulfidnih veza korelira s metabolizmom cistina/cisteina, ona, gledajući s aspekta zdravlja kose, također omogućuje povezivanje keratinskih lanaca, što rezultira jačom i čvršćom strukturom vlasi.
Željezo
Željezo je čest sastojak ciljanih dodataka prehrani, jer razne studije posljednjih 40 godina upućuju na to da je upravo njegov deficit povezan s pojačanim opadanjem kose. U studijama nije uvijek dokazana korelacija deficita željeza i opadanja kose, ali, bez obzira na uzrok, opadanje je izraženije kod smanjene količine željeza u krvi. Uz mnogobrojne funkcije željeza u ljudskom organizmu, jedna je od najvažnijih prijenos kisika krvlju do svake stanice u tijelu, uključujući i do folikule dlaka, pa se smatra da zbog tog učinka može optimizirati potencijal rasta kose.
Kolagen
Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom organizmu (čini 30-35% ukupnih proteina u tijelu) i predstavlja glavnu proteinsku komponentu kože, kostiju i vezivnog tkiva. Najznačajnije aminokiseline koje ga izgrađuju su glicin, prolin, hidroksiprolin i hidroksilizin.
Kolagen tijelu pruža strukturnu podršku, snagu i elastičnost (u kombinaciji s elastinom). Osim što je esencijalan za zdravlje i izgled kože - ima važnu ulogu u učvršćivanju kože i pomaže u izjednačavanju njenog tonusa, neophodan je i za smanjenje tipičnih znakova starenja, tj. za zdrave zglobove i tkiva.
Najvažnija uloga kolagena je održavanje strukture i otpornosti kože. U srednjem sloju, dermisu, pridonosi stvaranju vlaknaste mreže koja učvršćuje slojeve kože, omogućavajući rast novim stanicama.
Proizvodnja kolagena prirodno opada s godinama, što znači da se starenjem smanjuje broj i aktivnost stanica koje ga proizvode (fibroblasti). U mladosti se njegov gubitak brzo nadomješta, ali s godinama taj gubitak postaje sve zamjetniji, pa se računa da nakon 25. godine tijelo prosječno gubi 1,5% kolagena godišnje. Na taj način se smanjuje i strukturni integritet kože koja postaje tanja i dehidrirana, što za posljedicu ima stvaranje sitnih linija i bora, obješenost kože te slabljenje hrskavice u zglobovima.
Dodaci prehrani s kolagenom usporavaju prirodni gubitak kolagena, pa olakšavaju tegobe artritisa, pomažu pri mršavljenju, izgradnji mišića i pomlađivanju kože. Mogu sadržavati i razne druge sastojke koji većinom pomažu koži pri oporavku, a često su to vitamini i hijaluronska kiselina.
Važno je da se kolagen u takvim pripravcima nalazi u obliku hidrolizata, budući da ga ljudski organizam probavlja u hidroliziranom obliku, te da se uz kolagen unose i druge tvari neophodne u procesu obnove. Hidrolizirani kolagen nastaje preradom kostiju, tetiva i drugih životinjskih dijelova koji ga sadrže. Da bi se proizveo prah, izvori kolagena obrađuju se mljevenjem, uklanjanjem masnoća i namakanjem u kiselinama, jer se tako uklanja kalcij i razbijaju veze između proteina. Kolagen u prahu topiv je u hladnoj vodi i predstavlja dodatak svim jelima ili napitcima. Hidrolizat kolagena sastavom je blizak biološkom sastavu hrskavice, tetiva i ligamenata.
Kozmetički pripravci s kolagenom koriste se zbog sprječavanja nastanka bora i općeg pomlađivanja kože. Injekcije s kolagenom uklanjaju bore na licu, kožu čine napetom, a usne punijima.
Zaključak
Koža, kosa i nokti predstavljaju prvu barijeru organizma prema vanjskom svijetu i zato je važno brinuti se o njima na pravi način. Mnoge dermatološke bolesti vezane uz kosu i nokte, posebice pretjerano opadanje kose ili gljivične infekcije noktiju, mogu narušiti kvalitetu života pacijenata, pa je takvim osobama potrebno uvijek pristupati s posebnom pažnjom. Ako je uzrok tim problemima neadekvatan unos nutrijenata, možemo preporučiti neki od dostupnih proizvoda za oralnu upotrebu.
Literatura:
Braun-Falco et al. (2000). Dermatology. Berlin: Springer-Verlag Čajkovac M. (2004). Kozmetologija. Jastrebarsko: naklada Slap Cash,T.F. (2001). The psychology of hair loss and its implications for patient care. Clinics in Dermatology. 19, 161-166. Bailey LB, Stover PJ, McNulty H, Fenech MF, Gregory JF, Mills JL, … Raiten D J. Biomarkers of Nutrition for Development—Folate Review. J Nutr 2015; 145(7):1636-1680. Gregory JF, 3rd. Ascorbic acid bioavailability in foods and supplements. Nutr Rev. 1993;51(10):301-303. Carr AC, Frei B. Toward a new recommended dietary allowance for vitamin C based on antioxidant and health effects in humans. Am J Clin Nutr. 1999;69(6):1086-1107.7. Li Y and Schellhorn. New Developments and Novel Therapeutic Perspectives for Vitamin C. J Nutr 2007;137:2171 Čajkovac M.: Kozmetologija, 2. izdanje, Naklada Slap, Zagreb 2005, 30-31, 59 i 87-88. Schwartz S.,R, Park J. Ingestion of BioCell Collagen(®), a novel hydrolyzed chicken stern alcartilageex tract; enhanced blood microcirculation and reduced facial aging signs. ClinInterv Aging,7, 2012,267-73. Clark K.,L., Sebastianelli W., Flechsenhar K.,R., Aukermann D.,F., Meza F., Millard R.,L., Deitch J.,R., Sherbondy P.,S, Albert A. 24-Week study on the use of collagen hydrolysate as a dietary supplement in athletes with activity-related joint pain.Curr Med ResOpin. 24, 5, 2008, 1485-96.