Znate li novosti o hidroksiantracenskim derivatima?

Dugotrajna primjena i konzumacija hidroksiantracenskih spojeva / derivata u visokim dozama može dovesti do neravnoteže elektrolita, poremećene funkcije crijeva i ovisnosti o laksativima, pa je tim spojevima u zakonodavnom smislu posvećena dodatna pažnja

Sjedalački način života kod brojnih je pojedinaca doveo do razvoja zdravstvenih problema s probavom. Budući da je trend samoliječenja široko rasprostranjen, potrošači sami biraju i kupuju biljne dodatke prehrani da bi si pomogli. Brojne biljne vrste koje se koriste kao sastojci dodataka prehrani ili biljnih lijekova sadrže hidroksiantracenske spojeve / derivate koji imaju laksativni učinak.

Prema Znanstvenom mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) iz 2013. godine, zaključeno je da hidroksiantracenski spojevi stvarno imaju izvrstan laksativni učinak, no problem je u duljini njihove primjene. Dugotrajna primjena i konzumacija u visokim dozama mogu dovesti do opasnosti od neravnoteže elektrolita, poremećene funkcije crijeva i ovisnosti o laksativima.

S obzirom na to mišljenje i zabrinutost koje su izrazile države članice tijekom rasprava o zdravstvenom utjecaju i mogućoj štetnosti, Europska Komisija je 2016. godine zatražila novo znanstveno mišljenje o procjeni sigurnosti uporabe hidroksiantracenskih derivata u hrani, u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1925/2006.

EFSA/Agencija je krajem 2017. donijela znanstveno mišljenje o ocjeni sigurnosti hidroksiantracenskih derivata za uporabu u hrani. Hidroksiantracenski derivati koji su se smatrali relevantnima u toj procjeni rizika bili su oni pronađeni u korijenu i rizomu biljke Rheum palmatum L. i/ili biljke Rheum officinale Baillon i/ili njihovih hibrida; lišću ili plodovima biljke Cassia senna L.; kori biljke Rhamnus frangula L., kori biljke Rhamnus purshiana DC. i lišću biljke Aloe barbadensis Miller i/ili različitih vrsta aloje, uglavnom Aloe ferox Miller i njezinih hibrida.

EFSA je utvrdila da su hidroksiantracenski derivati aloe-emodin i emodin te strukturno srodna tvar dantron genotoksični in vitro. Pokazalo se i da su ekstrakti aloje genotoksični in vitro, najvjerojatnije zbog hidroksiantracenskih derivata prisutnih u ekstraktu. No pokazalo se da je aloe-emodin genotoksičan in vivo te da su ekstrakt cijelog lišća aloje i strukturno analogni dantron kancerogeni. S obzirom na ozbiljne štetne učinke na zdravlje povezane s uporabom aloe-emodina, emodina, dantrona i ekstrakata aloje koji sadrže hidroksiantracenske derivate u hrani, i s obzirom na to da se ne može odrediti dnevni unos hidroksiantracenskih derivata koji ne bi izazivao zabrinutost za zdravlje ljudi, u mišljenju je istaknuto da bi takve tvari trebalo zabraniti.

Od 2013. godine u Republici Hrvatskoj količina hidroksiantracenskih derivata je propisana i ograničena Pravilnikom o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane, te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno (NN 160/2013) i to za sljedeće biljne vrste: 1. Rheum officinale, kineska rabarbara 2. Rheum emodi, indijska rabarbara 3. Rhamnus frangula (Frangula alnus), krkavina 4. Cassia angustifolia, indijska sena, tinevelška sena

AUTORICA ČLANKA: dr.sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari, HZJZ 5. Cassia acutifolia (Cassia senna), aleksandrijska sena 6. Aloe spp, vrste aloja 7. Aloe barbadensis (Aloe vera), barbadenška aloja, prava aloja.

Za svaku navedenu biljnu vrstu istaknuto je upozorenje da je najveći dopušteni udio u smjesi glavnih sastojaka 30% m/m (do 20 mg ukupnih hidroksiantracenskih spojeva u dnevnoj dozi). Također, biljne vrste rabarbara, krkavina i sena ne smiju se koristiti kao monodroge u dodacima prehrani.

Nakon brojnih znanstvenih mišljenja i ocjena sigurnosti objavljena je Uredba Komisije (EU) 2021/468 od 18. ožujka 2021. o izmjeni Priloga III Uredbe (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, u pogledu botaničkih vrsta koje sadržavaju hidroksiantracenske derivate.

U Uredbi je navedeno da su zabranjeni: • “aloe-emodin i svi pripravci u kojima je ta

tvar prisutna“; • “emodin i svi pripravci u kojima je ta tvar prisutna“; • “pripravci od lišća vrsta Aloe koji sadržavaju hidroksiantracenske derivate“; • “dantron i svi pripravci u kojima je ta tvar prisutna“; dok su pod nadzorom Unije: • “pripravci od korijena ili rizoma biljke Rheum palmatum L., biljke Rheum officinale Baillon i njihovih hibrida koji sadrže hidroksiantracenske derivate“; • “pripravci od lišća ili plodova biljke Cassia senna L. koji sadržavaju hidroksiantracenske derivate“; • “pripravci od kore biljke Rhamnus frangula L., biljke Rhamnus purshiana DC. koji sadržavaju hidroksiantracenske derivate“.

Gore navedeno ne odnosi se na gel Aloe!

Odjel za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari HZJZ-a, razvio je cijeli niz analitičkih metoda/analiza kojima kvalitativno i kvantitativno potvrđuje sastojke proizvoda kako bi proizvođači preformulirali svoje proizvode i bili sigurni da udovoljavaju uvjetima navedenim za hidroksiantracenske spojeve.

Analize bitne za tu Uredbu su hidroksiantracenski spojevi - senozidi A i B, frangulini A i B, glukofrangulini A i B, aloin, aloe-emodin, rein i krisofanol. Odjel provodi i izradu i ocjenu deklaracija sukladno trenutno važećem zakonodavnom okviru EU/RH, uz isticanje odobrenih zdravstvenih tvrdnji i on-hold tvrdnji, te daje upute o vrsti i načinu postupka prijave na monitoring Ministarstva zdravstva. Svi zainteresirani mogu se obratiti timu Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari na: lea.pollak@hzjz.hr i/ili 01/4863-204.