South East Europe Top 100 by 24sata d.o.o.

{s a d r ž a j }

39%

405

kompanije iz rumunjske nalaze se na listi najuspješnijih

udjel je kompanija iz sektora nafte i plina na listi top see 100

milijuna eura bio je prihod zadnje rangirane tvrtke na listi see top 100

kompanije SEE top 100 imale su ukupni povrat uloženog od milijarde eura

najbrže rastuĆi

Kako poslovati

14 U spješne tvrtke koje su zabilježile

30 T ri cijeline koje nude praktične

najbrži rast u 2008. godini s pregledom prihoda i dobiti

savjete za poslovanje u vrijeme krize te brzinu poslovanja u regiji

najunosniji

top 50 banaka

17 T vrtke koje su ostvarile najveće

39 B ankarski sektor u prošloj godini

prihode i rast dobiti u odnosu na uloženo

s posebnim osvrtom na poslovanje u Hrvatskoj

gubitnici

Nafta i plin

20 S ektori iz kojih su tvrtke s

44 P regled poslovanja tvrtki iz

najvećim padom dobiti u odnosu na godinu prije

sektora plinskog i naftnog biznisa s posebnim osvrtom na Hrvatsku

top 50 po stanovniku

elektriČna energija

23 O dnos dobiti tvrtke prema

48 N ajbolje tvrtke iz regije koje

broju stanovnika u zemlji u kojoj posluju, pregled za 2008. i 2007.

ipo

posluju u sektoru električne energije s osvrtom na Hrvatsku

Maloprodaja/veleprodaja

28 I zdanja dionica putem javne ponude koja su bila planirana za 2008., a na kraju odgođena

TOP 100 |

52 T rgovački lanci u regiji uz pregled tržišnih udjela te poslovanja u Hrvatskoj

15%

19%

95,7

70%

udjel je tvrtki iz sektora električne energije na listi najuspješnijih

bio je povrat na uloženo u sektoru telekomunikacija

milijardi eura bio je prihod kompainiji koje se nalaze na listi

vrijednosti izgubila je burza u bugarskoj prošle godine

telekoperateri

metalurgija

top 100 zemlje

57 P regled poslovanja

61 T eška industrija prikazana kroz

65 A naliza zemalja regije, pregled

telekomunikacijskih operatera u regiji s osvrtom na Hrvatsku

Izvršni urednici: Branimir Kondov, Denitsa Mukova, Kiril Girginov Urednici: Georgi Georgiev, Nevena Krasteva, Doinita Dolapchieva

poslovanje najvećih svjetskih tvrtki u regiji

najvažnijih gospodarskih događanja u 2008. godini

Viši analitičar: Valentina Gerasimova Analitičari:Ilko Mitkovski, Valentin Stamov Novinari: Iva Doneva, Iskra Pavlova, Kire Nedelkovski, Kristina

Belkina, Plamena Stoyanova, Sabina Kotova, Tsvetelina Gavrilova, Valentina Dimitrievska, Vera Ovanin Istraživači:Yordan Todorov, Vera Borisova DIREKTORICA: Raina Lazarova

Tomislav Pili, Milan Šutalo Fotografija: Žarko Bašić, Fotolia GrafiKA: Lidija Stanko Infografika: Ivana Kučko, Biljana Šafaržik lektor: Iva Udiković

Izdavač: Dnevnik d.o.o Savska cesta 66/10, 10000 Zagreb telefon: 01 63 26 000 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Grafički zavod Hrvatske Radnička cesta 210, Zagreb

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Jadran Kapor, Mario Vrgoč Prodaja oglasa: Sanja Vernić telefon: 01 63 26 013 Autori: Ana Blašković, Darko Bičak,

| TOP 100

{j u g o i s t o Ä? n a

TOP 100 |

europa u brojkama

}

| TOP 100

{M E T O D O L O G I J A }

Pojačan naglasak na hrvatskim tvrtkama

[SeeNews, Poslovni dnevnik]

Radi lakše usporedbe brojke za 2008. godinu pretvorene su u eure, pri čemu se koristio službeni devizni tečaj središnje banke svake navedene zemlje

oredak najuspješnijih sto jugoistočne Europe (SEE TOP 100) rangira najveće tvrtke u jugoistočnoj Europi prema ukupnom prihodu za fiskalnu godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine. I ove godine ukupan prihod ostaje najtočnije mjerilo veličine bilo koje tvrtke ili poduzeća. Uz prihod od prodaje, ukupni prihod sadržava i financijski dohodak koji je iznimno važan dio dohotka koji ostvaruju tvrtke okrenute izvozu.

TOP 100 |

Ondje gdje ukupan prihod nije bio dostupan, koristio se neto prihod od prodaje dotične tvrtke. Poredak pokriva i nefinancijske pravne osobe registrirane u sljedećim zemljama: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija i Slovenija.

Izvori informacija Banke, posrednici pri ulaganju, osiguravatelji i zaklade koje ulažu u nekretnine isključeni su iz poretka zato što ukupan prihod nije ključan pokazatelj njihova poslovanja. Za najveće banke jugoistočne Europe prema ukupnim sredstvima do 31. prosinca 2008. složen je zaseban poredak. Podaci koji su korišteni za poredak SEE TOP 100 dobiveni su od službenih izvora informacija kao što su nacionalni trgovinski registri, burze, internetske stranice vlada i poduzeća te nadzorna

tijela dotičnih grana industrije, kao i izravno kroz komunikaciju s tvrtkama kandidatima. Na temelju početnih podataka dobiveno je više od tisuću kandidata za poredak. Ovaj poredak ne uključuje tvrtke koje su odbile ili su iz nekoga drugog razloga propustile dostaviti svoje financijske podatke do određenog roka. Korišten je objedinjeni prijavljeni prihod kako bi se pružila točna slika aktivnosti tvrtki, osim u slučajevima kada bi se i matična tvrtka i njezina podružnica kvalificirale u poredak. U tih nekoliko slučajeva mjesto u poretku matične strukture temeljeno je na neobjedinjenim rezultatima kako bi se izbjeglo udvostručivanje. Radi lakše usporedbe financijske brojke za 2008. godinu pretvorene su u eure, pri čemu se koristio službeni devizni tečaj središnje banke svake navedene zemlje zadnjega radnog dana 2008. godine. Usporedne brojke za 2007. godinu temeljene su na službenom deviznom tečaju zadnjega radnog dana 2007. godine. Tvrtke u SEE TOP 100 – 2009. rangirane su prema ukupnom prihodu, a ne prema neto prihodu od prodaje. Cijela priča naravno ne bi bila tako uspješna bez vrijednih savjeta strateških partnera, konzultantskih kućaRoland Berger i Hewitt. U dijelovima koji se odnose na Hrvatsku korišteni su podaci kojima raspolaže redakcija dnevnog poslovnog lista Poslovni dnevnik. Većina podataka se odnosi na 2008. godinu. Pregled stanja u Hrvatskoj širi je i kako bi se ovo izdanje što više približilo čitateljima, a poseban naglasak stavljen je na hrvatske tvrtke unutar pregleda sektora tako da se na nekim mjestim spominje poslovanje tvrtki i financijskih subjekata koji se ne nalaze unutar tablica SEE TOP 100 SeeNewsa.

{10 0 } top

TVRTKE

Naziv tvrtke Zemlja Generalna regionalna tablica

Prihod 2008.

Prihod 2007.

Dobit/Gubitak 2008.

Dobit/Gubitak 2007.

Petrom

Rumunjska

4,850.794.594

3,596.267.156

256,546.086

492,505.208

Ina d.d.

Hrvatska

3,651.559.739

3,279.349.375

–142,234.263

163,878.265

Lukoil Neftochim Burgas

Bugarska

3,646.970.851

2,956.979.390

–242,046.599

52,929.958

Naftna industrija Srbije

Srbija

3,429.744.573

3,188.054.589

–45,161.860

66,344.979

Petrol d.d.

Slovenija

2,721.399.166

1,992.093.064

–64,430.066

45,822.279

Lukoil

Bugarska

2,465.318.560

1,861.074.838

841.075

16,546.428

Rompetrol Rafinare

Rumunjska

2,365.132.587

1,662.648.577

–116,685.020

–87,065.316

Arcelormittal Galati

Rumunjska

2,234.028.871

2,117.216.201

151,779.466

89,961.651

Automobile Dacia

Rumunjska

2.108.516.893

1,996.450.597

55,710.682

122,525.711

10.

Poslovni Sistem Mercator d.d.

Slovenija

1,839.235.000

1,736.633.657

32,139.000

35,416.778

11.

JP Elektroprivreda Srbije

Srbija

1,760.869.335

1,691.528.973

–26,961.295

–36,910.415

12.

Konzum d.d.

Hrvatska

1,741.780.959

1,485.962.223

59,193.599

40,653.726

13.

Hrvatska elektroprivreda d.d.

Hrvatska

1,557.595.836

1,403.510.386

–1,780.311

61,675.188

14.

Delta holding

Srbija

1,556.561.798

1,263.690.498

16,165.295

57,920.597

15.

Elektra

Bugarska

1,521.428.754

1,275.463.103

23,947.378

21,207.876

16.

Metro Cash and Carry

Rumunjska

1,490.000.000

1,590.000.000

N/A

17.

Rompetrol Downstream

Rumunjska

1,416.417.376

1,137.554.365

–53,252.629

–3,932.556

18.

Aurubis

Bugarska

1,308.496.137

1,128.270.862

–86,441.562

26,759.994

19.

Petrotel Lukoil

Rumunjska

1,280.819.019

1,038.306.380

–134,652.080

–25,924.032

20.

Revoz d.d.

Slovenija

1,221.495.594

1,261.126.495

18,743.480

28,563.269

21.

Orange

Rumunjska

1,216.093.312

1,151.816.529

404,443.383

337,598.607

22.

Lukoil

Rumunjska

1,160.964.214

1,138.629.562

2,588.355

14,713.925

23.

Vodafone

Rumunjska

1,154.075.192

1,112.091.388

283,186.740

244,186.851

24.

GDF SUEZ Energy

Rumunjska

997,242.967

934,242.590

32,264.938

50,508.705

25.

Romgaz

Rumunjska

979,500.735

1,018.824.273

134,823.145

141,143.257

| TOP 100

{10 0 } top

tvrtke

Naziv tvrtke Zemlja Generalna regionalna tablica

Prihod 2008.

Prihod 2007.

Dobit/Gubitak 2008.

Dobit/Gubitak 2007.

26.

Carrefour

Rumunjska

972,820.188

738,692.907

18,592.717

22,823.034

27.

U.S. Steel

Srbija

967,060.151

907,048.218

4,914.422

28,158.670

28.

Porsche

Rumunjska

948,468.827

944,423.500

66,229.140

84,933.465

29.

Telekom Srbija

Srbija

939,809.558

932,597.866

62,646.388

146,060.387

30.

HT d.d.

Hrvatska

920,875.569

957,051.998

327,920.496

377,268.307

31.

BAT

Rumunjska

915,897.525

765,372.717

91,685.417

64,004.245

32.

OMV d.o.o.

Slovenija

913,029.414

509,192.084

13,338.685

11,837.389

33.

Merkur d.d.

Slovenija

891,806.757

953,721.000

26,474.797

30,610.000

34.

Selgros Cash& Carry

Rumunjska

871,189.794

812,707.090

36,076.574

33,581.921

35.

Holding Elektrarne d.o.o.

Slovenija

856,652.784

943,961.613

53,756.215

12,411.197

36.

Romtelecom

Rumunjska

846,054.731

838,015.629

991.880

21,405.893

37.

Krka d.d.

Slovenija

833,567.000

723,346.341

161,130.000

126,520.551

38.

OMV

Bugarska

805,633.414

574,272.304

4,304.566

8,100.397

39.

Gorenje d.d.

Slovenija

802,318.000

861,051.507

11,972.104

13,212.132

40.

E.ON Gaz

Rumunjska

782,846.125

349,048.219

10,956.477

20,708.024

41.

C.N.T.E.E. Transelectrica

Rumunjska

752,310.835

659,494.133

10,524.711

14,415.775

42.

Bulgargaz Holding

Bugarska

732,734.440

569,112.857

–46,293.901

44,476.769

43.

Lek d.d.

Slovenija

729,193.527

772,499.801

67,429.614

79,785.758

44.

Kaufland Romania

Rumunjska

726,980.809

598,493.385

3,441.012

14,568.241

45.

Electrica

Rumunjska

713,507.786

232,392.866

306,138.819

271.019

46.

Hypermarket

Rumunjska

689,063.569

385,249.107

–51,175.527

–43,856.015

47.

JP Srbijagas

Srbija

688,071.102

632,123.449

3,397.005

10,878.311

48.

Mobiltel

Bugarska

678,529.831

643,386.184

166,360.573

159,144.711

49.

Engrotus d.d.

Slovenija

673,929.615

599,567.850

8,068.841

18,335.540

50.

Hidroelectrica

Rumunjska

669,097.088

590,088.846

16,339.980

14,564.908

TOP 100 | 10

Naziv tvrtke Zemlja Generalna regionalna tablica

Prihod 2008.

Prihod 2007.

Dobit/Gubitak 2008.

Dobit/Gubitak 2007.

51.

Nacionalna tvrtka za autoceste

Rumunjska

659,509.235

498,630.061

12,173.838

862.258

52.

Okta

Makedonija 646,886.772

492,907.947

–22,424.148

16,144.169

53.

T-Mobile d.o.o.

Hrvatska

641,482.939

598,196.866

214,123.578

181,855.828

54.

CFR – Calatori

Rumunjska

629,746.879

618,858.463

–65,255.827

–37,367.316

55.

Naftex Petrol

Bugarska

626,662.338

348,742.478

105,511.726

–4,951.862

56.

Alro

Rumunjska

614,917.651

626,845.740

62,036.273

120,841.284

57.

Salbatring International d.o.o.

Slovenija

610,443.320

58,870.488

1,983.032

1,348.868

58.

Zagrebački holding d.o.o.

Hrvatska

606,408.612

587,898.716

19,950.042

4,217.978

59.

YugoRosGaz

Srbija

583,016.481

414,810.768

23,495.704

13,673.157

60.

Stomana Industry

Bugarska

577,214.789

448,184.147

48,936.769

46,879.330

61.

Electrocentrale Bucuresti

Rumunjska

576,746.879

678.629.424

–86,714.913

–26,372.212

62.

OMV d.o.o.

Hrvatska

574,796.453

453,013.581

–8,067.151

9,175.273

63.

OMV Mineraloel

Rumunjska

573,304.739

469,068.232

15,243.244

15,136.979

64.

Philip Morris

Rumunjska

568,347.917

501,819.310

25,827.710

22,203.722

65.

Overgas Inc.

Bugarska

561,513.015

341,362.491

5,699.371

10,352.638

66.

Coca-Cola HBC

Rumunjska

560,427.265

506,064.717

61,157.276

56,840.548

67.

Mol Petroleum Products

Rumunjska

554,998.672

499,321.953

10,785.211

16,761.947

68.

ČEZ Elektro

Bugarska

550,559.098

465,531.258

7,362.603

7,260.345

69.

Interagro

Rumunjska

537,428.991

459,625.621

14,889.080

7,994.178

70.

SCT d.d.

Slovenija

534,087.024

469,667.685

7,178.798

1,642.246

71.

VIPNet d.o.o.

Hrvatska

528,024.907

517,624.193

130,859.365

138,332.486

72.

HEP-proizvodnja d.o.o.

Hrvatska

527,484.863

488,717.797

3,370.396

–15,026.394

73.

Moldovagaz

Moldavija

523,145.889

453,367.641

25,952.863

38,056.021

74.

IMPOL d.o.o.

Slovenija

522,791.353

495,203.289

5,504.132

4,485.529

75.

Oltchim

Rumunjska

504,843.447

542,626.243

–58,717.617

–26,561.940

11 | TOP 100

{10 0 } top

tvrtke

Generalna regionalna tablica

Naziv tvrtke

Zemlja

Prihod 2008.

Prihod 2007.

76.

Telecommunications Company

Bugarska

504,482.496

502,336.093

16,388.950

61,488.984

77.

Mediplus Exim

Rumunjska

495,205.738

432,392.580

2,854.960

6,529.817

78.

Telekom Slovenije d.d.

Slovenija

493,824.000

451,938.813

95,968.000

84,673.308

79.

Petrol

Bugarska

487,202.364

405,383.904

103,896.044

–11,802.150

80.

HEP-distibucija d.o.o.

Hrvatska

479,221.002

423,430.667

18,102.230

–13,406.295

81.

Renault Industrie

Rumunjska

472,859.824

506,057.660

–16,385

603,746

82.

Daewoo-Mangalia

Rumunjska

470,449.927

401,774.431

–107,972.845

–20,124.869

83.

JP Elektroprivreda d.d.

BiH

463,741.736

391,272.757

23,641.527

11,690.277

84.

Cosmo Mobile

Bugarska

460,060.435

412,101.256

53,174.356

73,421.514

85.

RCS & RDS

Rumunjska

457,614.867

420,153.411

–21,167.949

17,107.326

86.

Arabesque

Rumunjska

457,121.345

387,120.861

–1,563.202

7,601.079

87.

Complexul Energetic Turceni

Rumunjska

455,065.925

412,140.160

5,006.442

21,697.546

88.

Mobitel d.d.

Slovenija

454,937.391

438,534.500

58,954.769

50,602.303

89.

Enel Distributie Muntenia

Rumunjska

449,201.515

492,217.008

55,364.864

12,071.996

90.

CFR – Marfa

Rumunjska

446,133.088

525,061.119

–42,519.702

1,312.041

91.

Acroni d.o.o.

Slovenija

445,236.553

469,907.030

20,810.597

32,432.656

92.

Lukoil – Beopetrol

Srbija

439,075.031

430,307.814

–30,778.806

–27,859.287

93.

Agrokor-Trgovina d.d.

Hrvatska

434,673.210

298,086.427

7,994.610

5,165.212

94.

AETs Kozloduy

Bugarska

427,217.089

324,239.326

35,846.674

1,768.559

95.

K and K Electronics

Bugarska

423,950.957

379,274.272

18,342.085

13,482.256

96.

CFR

Rumunjska

419,219.693

404,150.502

-196,285.340

–92,643.161

97.

Slovenske željeznice d.o.o.

Slovenija

415,319.086

296,418.919

1,277.828

24,962.650

98.

Geoplin d.o.o.

Slovenija

414,592.167

337,343.820

30,906.221

17,392.889

99.

ASA Group

BiH

408,167.994

359,425.786

N/A

Rumunjska

405,384.100

361,599.426

12,176.439

10,599.154

100. J. T. International

TOP 100 | 12

Dobit/Gubitak 2008.

Dobit/Gubitak 2007.

{n a j b r ž e r a s t u ć i }

Najbrže rastu kompanije iz [SeeNews, Poslovni dnevnik]

Ne čudi što su trinaest od dvadeset tvrtki koje najbrže rastu tvrtke koje se bave naftom i plinom, njihovi su prihodi naglo porasli zbog porasta cijena nafte na svjetskoj razini, koje su dosegle najveću cijenu 3. srpnja 2008. godine od 147 dolara po barelu

ajbrži rast na temelju ukupnog prihoda ostvarila je slovenska tvrtka Salbatring International, koja se bavi trgovinom i distribucijom naftnih proizvoda, čistih goriva, ukapljenoga naftnog plina (LPG) i petrolejskoga koksa s ukupno 93,7% prihoda iskazanog za razdoblje od jedne godine. Prošle je godine Salbatring ostvario prodaju od 611 milijuna eura. Tvrtka očekuje da će prihod od prodaje ove godine porasti unatoč svjetskoj krizi.

Distribucija plina Rumunjska, zemlja članica Europske unije, vlada ljestvicom sa deset svojih tvrtki, od kojih se tri nalaze u prvih pet kompanija: energetska tvrtka Electrica (porasla za 239%), distributer plina E.ON Gaz Romania (porastao za 147,6%) te lanac maloprodaje Hypermarket (porastao za 97,4%), inače dio njemačke Metro grupe. Rumunjska državna energetska kompanija Electrica zauzela je drugo mjesto. Tvrtka se sastoji od triju jedinica za distribuciju električne energije – Electrica Transilvania Sud, Electrica Transilvania Nord i Electrica Muntenia Nord, i jedinice za održa-

TOP 100 | 14

{

611

milijuna eura bila je lani ostvarena prodaja tvrtke Salbarting

{

16 građevinskih tvrtki na popisu je 50 najbrže rastućih u hrvatskoj

naftnog i plinskog sektora Najbrže rastuće industrije Industrija promjena u prihodu 1. Nafta, plin 26,31% 2. Građevina 23,27% 3. Diversified Holdings 16,40% 4. Elektrika 15,40% 5. Hrana, sokovi, duhan 14,76% 6. Trgovina 14,53% 7. Metalurgija 7,70% 8. Transport 5,99% 9. Farmacija 4,47% 10. Telekomunikacije 3,57% 11. Automobili 0,92% 12. Ektronika –6,65% 13. Kemijska –6,96%

vanje – Electrica Serv. Godine 2006. rumunjska je vlada odlučila prodati udjele u jedinicama za distribuciju zasebno, tražeći strateškog partnera za svaki pojedini dio. Međutim, vlada još nije objavila natječaj za privatizaciju jedinica.

{

400 zaposlenika ove će godine otpustiti E.On Gaz iz moldavije

Zarada zaposlenih Rumunjski distributer plina E.ON Gaz Romania, u vlasništvu njemačke komunalne kompanije E.ON, našao se na trećemu mjestu. E.ON je ušao na rumunjsko tržište nakon kupnje većinskog udjela u kompaniji za distribuciju plina Distrigaz Nord i distributera struje Electrica Moldova. Država i dalje posjeduje manjinski udio u privatiziranim tvrtkama. E.ON Gaz Distributie ima distribucijsku mrežu od 18.500 kilometara. Tvrtka je najavila otpuštanje oko 400 zaposlenika ove godine. Ne čudi što su 13 od 20 tvrtki koje najbrže rastu tvrtke koje se bave naftom i plinom. Njihovi su prihodi naglo porasli zbog porasta cijena nafte na svjetskoj razini, koje su dosegle najveću cijenu 3. srpnja 2008. godine od 147 dolara po barelu. Prema podacima Fine, koje je objavio Poslovni dnevnik, najbrže

rastuća tvrtka po prihodima prošle godine u Hrvatskoj bila je naftna kompanija Ina. Inin prihod narastao je 2,7 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Konzum. Ta je trgovačka kompanija ostvarila rast od 1,9 milijardi kuna u stavci prihoda. ENI Croatia nalazi se na trećoj poziciji s rastom prihoda od 1,3 milijarde kuna. Ako se pak iz dostupnih analiza pogleda stanje u Hrvatskoj, onda proizlazi da dominira sektor građevinarstva. Iz analize 50 tvrtki s najvećim rastom prihoda prema Fininim podacima proizlazi da je sektor građevinarstva u 2008. godini imao glavnu riječ u rastu prihoda. Naime, među 50 tvrtki koje su iz ovih ili onih razloga najbrže rasle 16 je građevinskih, a ako se u obzir uzmu i tvrtke povezane s građevinarstvom poput prometa nekretninama, metalske djelatnosti i rudarstva, njihov se broj penje na 25. Zanimljiv je i podatak da je svaki zaposlenik u 50 brzorastućih tvrtki svojoj kompaniji na godišnjoj razini donio oko dva milijuna kuna, odnosno oko 840.000 kuna više nego prosječan radnik iz tisuću najvećih hrvatskih tvrtki. Iako taj podatak zvuči prilično impresivno, pogleda li se struktura zaposlenosti, odnosno koliko brzorastuće tvrtke zapošljavaju ljudi, mijenja se perspektiva na podatak o prihodu po zaposlenom. Naime, čak 16 tvrtki ima manje od deset djelatnika, s tim da šest među njima nema nijednog, a dvije tek po jednoga zaposlenog. Gledajući sektorski, nakon građevinarstva među 50 najbrže rastućih tvrtki najzastupljenije su one iz trgovine i financijske industrije. Osim nekoliko leasing društava na listi su i faktorinška društva kojima rast nelikvidnosti i sve manja dostupnost kredita odgovara, pa bi iduće >

15 | TOP 100

{n a j b r ž e r a s t u ć i }

Metodologija Ocjenjivali smo najbrži rast tvrtki koje se nalaze na ljestvici sto najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe, a kao mjerilo uzeli smo dva pokazatelja – najveći porast ukupnog prihoda i najveći porast neto dobiti za financijsku godinu do 31. prosinca 2008. godine. Zbog toga se kompanije koje ostvaruju najbrži rast nalaze na dvije odvojene ljestvice. Kako bismo izbjegli krivo tumačenje iznosa zbog fluktuacija valuta, stopu rasta izračunali smo pomoću podataka o prihodu i dobiti u domaćim valutama. Međutim, u tablicama se nalaze iznosi u eurima te se stoga razlika u postotku ne može ostvariti samo dijeljenjem dviju brojki.

godine mogle imati još više stope rasta. Među, najbrže rastućim tvrtkama ineče dominiraju tehnološke tvrtke.

Informatika Stoga Deloittovo istraživanje objavljeno prošle godine, donosi devetu po redu, listu 50 najbrže rastućih tvrtki iz tehnološkog sektora u regiji srednje i istočne, na kojoj su i dvije hrvatske tvrtke. Zagrebačka softverska tvrtka CROZ je na visokom trećem mjestu. CROZ je prošle godine imao stopu rasta prihoda od fantastičnih 4391 posto. Među najbrže rastuće, na 27. mjesto, ubacila se još jedna hrvatska softverska tvrtka Sedam IT sa stopom rasta prihoda od 641 posto. Na vrhu su dvije poljske tvrtke. Najbrže rastuća je kompanija Blue Media Sp s nevjerojatnim rastom od 10.027 posto. Riječ je o tvrtki koja se bavi softverom koja je bila pobjednik i na prošlogodišnjoj listi. Druga je kom-

{

2 mil. kuna zaradio je svojoj tvrtki svaki zaposleni hrvat iz 50 brzorastućih

TOP 100 | 16

panija Agita SA (internet) sa stopom rasta od 5201 posto. Postoci s kojima se operira izuzetno su visoki, ali to ne treba čuditi s obzirom na to da je riječ o najbrže rastućim tvrtkama. To znači da i one koje su među posljednjima na listi 50 najbrže rastućih za “obične tvrtke” imaju teško dostižne stope rasta od 322, odnosno 324 posto koliko bilježe češke tvrtke Internet Mall i Logos na 50. i 49. mjestu. Inače lanjska konkurencija je bila oštrija ne samo po broju prijavljenih nego i po rezultatima tvrtki. Prije osam godina pobjednik je imao stopu rasta od "samo" 1326 posto, a ove i prošle godine prvoplasirani imaju stope više od 10.000. Posljednji na listi 2000. godine imao je porast prihoda od 22 posto, a ovogodišnji pedeseti na listi oko 15 puta više od toga. U prvih dvadeset na ovogodišnjoj listi najviše ima poljskih tvrtki. Na cijeloj listi više tvrtki imaju Mađarska (14) i Češka (13), dok je poljskih devet. Slovaci ih na listi imaju četiri, Rumunji i Bugari po tri, hrvatskih je dvije, a po jednu imaju Srbija i Estonija. Lista, koju sastavlja tridesetak analitičara iz Deloittea, zbog visokih ulaganja prati kretanje prihoda, a ne dobiti.

17 | TOP 100

{N a j u n o s n i j e t v r t k e }

Najunosnije kompanije su iz telekomunikacijskog [SeeNews]

Telekomunikacijske tvrtke već uvriježeno ostvaruju visoku stopu dobiti zbog niskih varijabilnih troškova u usporedbi s početnim visokim fiksnim troškovima u razdoblju razvijanja poslovanja

odeća na ljestvici najunosnijih kompanija u 2008. godini je rumunjski energent u državnom vlasništvu Electrica. Electrica, s 42,9% dobiti u prošloj godini, kompanija je koja se sastoji od tri divizije za distribuciju električne energije u Rumunjskoj. Na listi ju prate telekomunikacijski operateri HT – Hrvatske telekomunikacije (35,6%) i T-Mobile Hrvatska (33,4%).

Poslovne jedinice Rumunjska Electrica našla se i na drugome mjestu ljestvice ukupnog prihoda i rasta neto dobiti. Sastoji se od triju poslovnih jedinica za distribuciju struje – Electrica Transilvania Sud, Electrica Transilvania Nord i Electrica Muntenia Nord te jedinice za održavanje – Electrica Serv. Devet tvrtki koje su se našle na ljestvici najunosnijih potječu iz hrvatskog, bugarskog, slovenskog i rumunjskog telekomunikacijskog sektora: hrvatski HT – Hrvatske te-

{

Bugarska kompanija za veleprodaju goriva Naftex ostvarila dobit od 16,8%

TOP 100 | 18

tvrtki koje su se našle na ljestvici potječu iz sektora telekomunikacija

jugoistočne Europe i energetskog sektora lekomunikacije (T-HT), u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma, i njezina jedinica za bežičnu telefoniju T-Mobile Hrvatska; Orange, jedinica France Telecoma u Rumunjskoj; bežična jedinica VIPNet Hrvatska u vlasništvu austrijskog Mobilkoma; rumunjska jedinica britanskog Vodafonea; Mobiltel, bugarska jedinica Telekoma Austria; Telekom Slovenije u državnom vlasništvu i njezina jedinica za mobilnu telefoniju Mobitel, te bugarski Cosmo Bulgaria Mobile, lokalna jedinica grčkog Cosmotea poznatijeg kao Globul.

benzinske postaje Telekomunikacijske tvrtke već uvriježeno ostvaruju visoku stopu dobiti zbog niskih varijabilnih troškova u usporedbi s početnim visokim fiksnim troškovima u razdoblju razvijanja poslovanja. Najveća bugarska tvrtka za maloprodaju goriva, ako se uzima u obzir broj benzinskih postaja, zasjela je na deveto mjesto sa 21,3% dobiti 2008. godine u odnosu na pad dobiti od 2,9% 2007. godine. Tvrtka se počela kretati uzlaznom putanjom nakon prodaje 75 benzinskih postaja i skladišta nafte naftnoj kompaniji Lukoil Bugarska. Bugarska kompanija za veleprodaju goriva Naftex Petrol, dio Petrola, također je ostvarila dobit od 16,8% nakon pada dobiti od 1,4% 2007. godine. Ljestvica najunosnijih tvrtki obuhvaća one koje se nalaze među sto najuspješnijih jugoistočne Europe, a ostvarile su najveću dobit u 2008. godini.

{

75 benzinskih postaja i skladišta prodala je bugarska tvrtka za maloprodaju goriva

Devet tvrtki koje su se našle na ljestvici najunosnijih potječu iz hrvatskog, bugarskog, slovenskog i rumunjskog telekomunikacijskog sektora

Najunosnije kompanije Naziv tvrtke

Povrat na Povrat na Prihod Prihod prihode prihode 2008 2007. 2008. 2007.

1. Electrica 42,91% 2. HT 35,61% 3. T-Mobile 33,38% 4. Orange 33,26% 5. VipNet 24,78% 6. Vodafone 24,54% 7. Mobitel 24,52% 8. Petrol 21,33% 9 Telekom SLO 19,43% 10. Krka 19,33% 11. Naftex 16,84% 12. Romgaz 13,76% 13. Mobitel 12,96% 14. Enel 12,33% 15. Cosmo 11,56% 16. Coca-Cola 10,91% 17. Alro 10,09% 18. BAT 10,01% 19. Lek 9,25% 20. Stomana 8,48

0,12% 39,42% 30,40% 29,31% 26,72% 21,96% 24,74% –2,91% 18,74% 17,49% –1,42% 13,85% 11,54% 2,45% 17,82% 11,23% 19,28% 8,36% 10,33% 10,46

713,51 920,88 641,48 1216,09 528,02 1154,08 678,53 487,20 493,82 833,57 626,66 979,50 454,94 449,20 460,06 560,43 614,92 915,90 729,19 577,71

232,39 957,05 598,20 1151,82 517,62 1112,09 643,39 405,38 451,94 723,35 348,74 1018,82 438,53 492,22 412,10 506,06 626,85 765,37 772,50 448,18

Dobit/ Dobit/ Gubitak Gubitak 2008. 2007. 306,14 327,92 214,12 404,44 130,86 283,19 166,36 103,90 95,97 161,13 105,51 134,82 58,95 55,36 53,17 61,16 62,04 91,69 67,43 48,44

0,271 377,27 181,86 337,60 138,33 244,19 159,14 –11,80 84,67 126,52 –4,95 141,14 50,60 12,07 73,42 56,84 120,84 64,00 79,79 46,88

19 | TOP 100

{N a j v e ć i g u b i t n i c i }

Pad cijene sirove nafte tvrtke s liste brzorastućih [SeeNews, Poslovni dnevnik]

Na ljestvici gubitnika vodi bugarska naftna rafinerija Lukoil Neftochim Burgas, koja se nalazi u većinskom vlasništvu ruskoga naftnog diva Lukoila, koja je 2008. godinu završila sa 242 milijuna eura neto gubitka

eset naftnih kompanija s ljestvice sto najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe našlo se na ljestvici najvećih gubitnika s obzirom na to da je pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu poništio njihovu dobit u drugoj polovini 2008. godine. Kako se čini, slične probleme ove bi kompanije mogle imati i u ovoj, ali i u idućoj godini. Nakon nekoliko dobrih godina, počevši još od 2006., naftni biznis se također našao u krizi, a prognoze svjetskih analitičara govore čak i o padu cijene barela nafte na 55 dolara. Također se sve češće spominje termin "nestašica nafte", a prelazak autoindustrije na zelenija goriva možda je također upozorenje. Upravo se zbog toga većina tvrtki, koje su se našle na vrhu ljestvice godišnjeg porasta prihoda (tvrtke koje najbrže rastu), smjestila, nažalost, i na ljestvicu najvećih gubitnika.

Ruski Lukoil Na ljestvici vodi bugarska naftna rafinerija Lukoil Neftochim Burgas, koja se nalazi u većinskom vlasništvu ruskoga naftnog diva Lukoila, koja je 2008. godinu završila sa 242 milijuna eura neto gubitka zbog pada cijena nafte na međunarodnom tržištu. Prate je rumunjski CFR, hrvatska naftna tvrtka Ina te dvije rumunjske – Petrotel Lukoil

TOP 100 | 20

na svjetskom tržištu pogurao na listu gubitnika i Rompetrol Rafinare. Ina, hrvatska naftna kompanija s prvorazrednim dionicama, 2008. je zaključila s neto gubitkom od oko 147 milijuna eura nakon što je godinu prije ostvarila 118,5 milijuna eura neto dobiti. Mađarski Mol, najveći dioničar Ine, u vlasništvu je 47% kapitalnog udjela. U lipnju 2009. godine hrvatska je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izdala uvjetno odobrenje Molu za preuzimanje nadzora nad Inom. Tvrtke će imati zajednički udio od 55 do 65% u hrvatskom tržištu maloprodaje, a smanjit će se prodajom tvrtke koja upravlja benzinskim postajama, Inina Crobenza, tijekom sljedećih devet mjeseci. Ove su se godine pojavile i prve, za sada neslužbene, informacije o mogućem ulasku koncerna Agrokor u biznis prodaje naftnih derivata. Iako glasine nisu potvrđene, ulazak jedne od najjačih hrvatskih tvrtki u naftni biznis bio bi velik udarac za Inu koja je već sad opterećena velikim državnim potraživanjima. Naime, prema raspoloživim podacima, Ina hrvatskoj državi u ovom trenutku duguje oko milijardu i 350 milijuna kuna.

Brodogradnja Rafineriju Petrotel, koja se nalazi u Ploiestiju, Lukoil je kupio 1998. godine. U Rumunjskoj posjeduje više od 300 benzinskih crpki. Rumunjsko brodogradilište Daewoo-Mangalia Heavy Industries, zajednički pothvat južnokorejske brodograditeljske tvrtke Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering i “2 Mai” Mangalia Shipyard, nastavilo je s padom iz 2007. (20,1 milijun eura) i u 2008. godini (108 milijuna eura). Dvadeset tvrtki koje su 2008. završile u minusu ukupno su ostvarile 1,641 milijardi eura neto gubitka. Deset od njih svojim je dioničarima 2007. ostvarilo golemu dobit.

Gubitnici Naziv tvrtke Zemlja

Dobit/gubitak Dobit/Gubitak 2008. 2007.

1. Lukoil Bugarska 2. CFR Rumunjska 3. Ina Hrvatska 4. Petrotel Lukoil Rumunjska 5. Rompetrol Rafinare Rumunjska 6. Daewoo brodogradnja Rumunjska 7. Electrocentrale Bucuresti Rumunjska 8. Aurubis Bulgaria Bugarska 9. CFR – Calatori Rumunjska 10. Petrol Slovenija 11. Oltchim Rumunjska 12. Rompetrol Downstream Rumunjska 13. Hypermarket Romania Rumunjska 14. Bulgargaz Holding Bugarska 15. Naftna industrija Srbije Srbija 16. CFR – Marfa Rumunjska 17. Lukoil l Srbija 18. Elektroprivreda Srbije Srbija 19. Okta Makedonija 20. RCS & RDS Rumunjska

–242,05 -196,29 –142,23 –134,65 –116,69 –107,97 –86,71 –86,44 –65,26 –64,43 –58,72 –53,25 –51,18 –46,29 –45,16 –42,52 –30,78 –26,96 –22,42 –21,17

52,93 -92,64 163,88 –25,92 –87,07 –20,12 –26,37 26,76 –37,37 45,82 –26,56 –3,93 –43,86 44,48 66,34 1,31 –27,86 –36,91 16,14 17,11

Metodologija

{

147 milijuna eura neto je gubitak koji je Ina ostvarila na kraju 2008. godine

Na ovoj ljestvici našle su se tvrtke s popisa sto najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe koje su 2008. godinu završile s gubitkom. Svi su iznosi iz domaće valute prebačeni u euro prema službenoj tečajnoj listi narodnih banaka pojedinih zemalja zaključno s posljednjim radnim danom 2008. godine. Iznosi za usporedbu iz 2007. godine izračunati su prema službenoj tečajnoj listi zaključno s posljednjim radnim danom 2007. godine. Podaci koji su korišteni za poredak dobiveni su od službenih izvora informacija kao što su nacionalni trgovinski registri, burze, internetske stranice vlada i poduzeća te nadzorna tijela.

21 | TOP 100

{50} top

po S TA N O V N I K U

Dominacija Slovenije zbog malog broja stanovnika [SeeNews, Poslovni dnevnik]

Slovensko gospodarstvo fokusirano na izvoz počelo je osjećati negativne učinke svjetske krize prije svojih regionalnih susjeda; međunarodna tvrtka za reviziju Dun&Bradstreet (D&B) u srpnju je procijenila da će slovenski BDP u 2009. pasti za 7,0%

radicionalno poretkom zarade tvrtki po glavi stanovnika dominiraju slovenske tvrtke, zemlje s tek malo više od dva milijuna stanovnika u 2008. godini i ukupnom površinom od 20.273 četvorna metra. Ta alpska zemlja, koja je pristupila Europskoj uniji 2004., a eurozoni 2007., 2008. imala je bruto domaći proizvod (BDP) od 54,6 milijardi dolara, prema informacijama Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF).

Revizija Međutim, slovensko gospodarstvo fokusirano na izvoz počelo je osjećati negativne učinke svjetske krize prije svojih regionalnih susjeda. Međunarodna tvrtka za reviziju Dun&Bradstreet (D&B) u srpnju je procijenila da će slovenski BDP u 2009. pasti za 7,0%, dok su >

Slovenija je u 2008. godini imala malo više od dva milijuna stanovnika koji žive na ukupnoj površini od 20.273 četvorna metra

23 | TOP 100

{50} top

po S TA N O V N I K U

Naziv tvrtke Zemlja Generalna regionalna tablica

Prihod po stanovniku 2008.

Prihod po stanovniku 2007.

Petrol d.d.

Slovenija

1355,47

991,46

Mercator d.d.

Slovenija

916,09

864,32

Ina d.d.

Hrvatska

812,99

729,83

Revoz d.d.

Slovenija

608,40

627,66

Lukoil Neftochim

Bugarska

502,15

387,03

Naftna industrija Srbije

Srbija

465,65

428,04

OMV Slovenija d.o.o.

Slovenija

454,76

253,42

Merkur d.d.

Slovenija

444,19

474,67

Holding slovenske elektrarne d.o.o.

Slovenija

426,68

469,81

10.

Krka d.d.

Slovenija

415,18

360,01

11.

Elektroprivreda

Crna Gora

403,74

382,09

12.

Gorenje d.d.

Slovenija

399,62

428,54

13.

Konzum d.d.

Hrvatska

387,79

330,71

14.

Lek d.d.

Slovenija

363,20

384,47

15.

Hrvatska elektroprivreda d.d.

Hrvatska

346,78

312,36

16.

Lukoil-Bulgaria

Bugarska

339,45

243,59

17.

Engrotus d.d.

Slovenija

335,67

298,40

18.

Okta

Makedonija

313,82

239,75

19.

Salbatring International d.o.o.

Slovenija

304,05

29,30

20.

SCT d.d.

Slovenija

266,02

233,75

21.

IMPOL d.o.o.

Slovenija

260,39

246,46

22.

Telekom Slovenije d.d.

Slovenija

245,96

224,93

23.

JP Elektroprivreda Srbije

Srbija

239,07

227,11

24.

Mobitel d.d.

Slovenija

226,60

218,26

25.

Acroni d.o.o.

Slovenija

221,76

233,87

TOP 100 | 24

prethodna predviđanja pad zaključivala na 3,5%. Poredak predvodi slovenska naftna kompanija najvećeg stupnja financijske stabilnosti Petrol d.d., za kojom slijede najveći maloprodajni trgovački lanac Mercator, hrvatska tvrtka za naftu i plin Ina te slovenski proizvođač automobila Revoz, podružnica francuskog Renaulta. Inače, usporavanje ekonomskog rasta, ključna riječ u svim prognozama međunarodnih financijskih organizacija, okosnica je i

{

4,3 posto bio je prognoziran rast BDP-a hrvatske u 2008. prema MMF-u

najnovijih prognoza Međunarodnoga monetarnog fonda za Europu, u sklopu lani objavljene publikacije “Regional Economic Outlook”. I kad je posrijedi Hrvatska, prognoze realnog rasta BDP-a su srezane u odnosu na prijašnje. Za 2008. predviđa se rast BDP-a na razini 4,3 posto, a za iduću 4 posto (najniži rast od 2001.), i to pri prognozi stopa inflacije od 5,5 posto ove godine, odnosno nešto nižih 3,5 posto u 2009. godini. >

25 | TOP 100

{50} top

po S TA N O V N I K U

Naziv tvrtke Zemlja OpÄ&#x2021;a regionalna tablica

Prihod po stanovniku 2008.

Prihod po stanovniku 2007.

26.

Petrom

Rumunjska

218,04

161,44

27.

Delta holding

Srbija

211,33

169,67

28.

Natsionalna Elektricheska Kompania

Bugarska

209,49

166,94

29.

Slovenske Zeleznice d.o.o.

Slovenija

206,86

147,53

30.

Geoplin d.o.o.

Slovenija

206,50

167,90

31.

Crnogorski Telekom

Crna Gora

205,57

223,65

32.

Hrvatska

205,02

212,99

33.

CIMOS d.d.

Slovenija

201,18

214,20

34.

Makpetrol

Makedonija

190,98

159,33

35.

Sava Tires d.o.o.

Slovenija

180,49

179,39

36.

Aurubis

Bugarska

180,17

147,67

37.

SODO d.o.o.

Slovenija

173,81

84,22

38.

Primorje d.d.

Slovenija

169,33

165,93

39.

GEN-I d.o.o.

Slovenija

161,61

74,49

40.

Telekomunikacii

Macedonia

154,60

148,88

41.

TALUM d.d.

Slovenija

154,40

180,14

42.

Elektro Ljubljana d.d.

Slovenija

143,08

143,84

43.

T-Mobile Hrvatska d.o.o.

Hrvatska

142,82

133,13

44.

Promonte GSM

Crna Gora

138,90

138,95

45.

Kemofarmacija d.d.

Slovenija

138,88

138,95

46.

EVN Macedonia

Makedonija

135,29

126,87

47.

ZagrebaÄ?ki holding d.o.o.

Hrvatska

135,01

130,84

48.

U.S. Steel

Srbija

131,30

121,78

49.

Termoelektrarna Sostanj d.o.o.

Slovenija

127,98

107,04

50.

OMV

Hrvatska

127,97

100,82

TOP 100 | 26

Vjerujete li svojoj kemijskoj olovci?

Jeste li ikada obraćali pozornost na to kakvom kemijskom olovkom potpisujete važne dokumente?

{

54,6

milijardi dolara bio je bruto domaći proizvod slovenije u 2008. godini

Europske zemlje u razvoju i dalje rastu većim stopama od razvijenih, ali na njihovu nešto sporiju dinamiku u 2008. utjecalo je usporavanje ekonomija razvijenih zemalja, kao i posljedice globalnih financijskih turbulencija u vidu cijene i dostupnosti kapitala, ističe se u analizi. Važan dio ukupnog okvira ekonomskih kretanja je i rast inflacije, a s tim u vezi u MMF-u su se posebno pozabavili većim udarom poskupljenja hrane u zemljama u razvoju. Ukratko, zaključuju kako će poskupljenje hrane više pogoditi zemlje srednje i istočne Europe nego zapadne. Zbog nižih dohodaka i općenito životnog standarda udjel cijena prehrambenih proizvoda u potrošačkoj košarici u tim je zemljama veći nego u razvijenim.

Metodologija SEE TOP 50 po stanovniku poredak je koji počiva na istoj kvalifikacijskoj skupini od sto kompanija kao i SEE TOP 100, a izveden je tako što je ukupan dohodak svake tvrtke podijeljen s brojem stanovnika zemlje u kojoj joj je sjedište. Dobivena referentna brojka predstavlja lokalnu i regionalnu važnost kompanije te osigurava dobar temelj za mjerenje i usporedbu ukupne učinkovitosti poduzeća.

Svake se godine u svijetu zbog krivotvorenja dokumenata šteta broji u milijardama dolara. FBI procjenjuje da su samo na malverzacijama s čekovima banke u SAD-u 2008. pretrpjele gubitke iznad 800 milijuna dolara. Tu su još i malverzacije s ugovorima, oporukama i mnogim drugim dokumentima koji nisu uključeni u tu crnu brojku. Kriminalcima pri krivotvorenju posao uvelike olakšava nemarnost i neznanje korisnika, koji ne obraćaju pozornost na to potpisuju li dokument pisaćim priborom koji ima certifikat ISO. Dodatan problem predstavlja i neosviještenost struke jer u nas je uobičajeno da bankovni djelatnik, bilježnik ili sudac svoje administrativne poslove potpisuje prvom “pisaljkom” koja je pri ruci. Loša kvaliteta tinte u takvim kemijskim olovkama ne prodire u strukturu papira i lako se briše kemijskim ili mehaničkim metodama. Dovoljno je malo vještine i običnog acetona da se s papira izbriše ili izmijeni sadržaj. Pritom je problem što većina kemijskih olovaka i nalivpera nema pigmentnu tintu, pa je takav zapis kratkotrajan, blijedi na svjetlosti i lako se ispire. Ako se zaista želite zaštititi, dovoljno je da obratite pozornost na to ima li vaš pisaći pribor postojanu tintu, odnosno posjeduje li certifikat ISO 14145-2. Takva tinta prodire duboko u vlakna papira i sprečava krivotvorenje.

za sigurnost dokumenata, predavač na FBI-ovoj akademiji i savjetnik financijskih institucija. Taj je gospodin unaprijedio mnoge financijske dokumente i pomogao bankama da se zaštite od krivotvoritelja svih vrsta. Prilikom testiranja pisaćih instrumenata, prema nalogu jedne financijske institucije, uspoređivao je kvalitetu tinte svih poznatijih proizvođača koji imaju certifikat ISO 14145-2. Pritom je tražio idealno sredstvo za potpisivanje dokumenata tako da je zapise podvrgavao različitim kemijskim utjecajima i sredstvima koje krivotvoritelji rabe za tzv. ispiranje. Kao najbolje rješenje izabrao je kemijsku olovku Signo 207, japanskog proizvođača UNI Mitsubishi Pencil. Danas je UNI Signo 207 najpoznatija svjetska kemijska olovka za dokumentarnu uporabu. To moćno pero nekima će možda trebati samo nekoliko puta u životu, kada potpisuju vjenčani list ili oporuku, no radite li u banci, na sudu, u javnobilježničkom uredu ili u svom poslu često potpisujete dokumente, zaštitite svoje potpise i zapise kvalitetnim pisaćim programom.

Sjećate li se filma “Uhvati me ako možeš” (Catch me if you can) s Leonardom Di Capriom u glavnoj ulozi? Taj je film inspiriran životnom pričom Franka Abagnalea, avanturista i krivotvoritelja, koji je s pomoću svojih vještina krivotvorenja dokumenata pronevjerio desetke milijuna dolara šezdesetih godina. Nakon zatvora i pokajanja, danas je Abagnale najuvaženiji stručnjak

27 | TOP 100

{I P O }

Financijska kriza poništila regije o inicijalnom javnom [SeeNewsa]

Većina tvrtki jugoistočne Europe, koje su odgodile inicijalno javno izdavanje dionica na burzi, čeka kraj gospodarske krize i o življavanje samopouzdanja ulagača prije nastavka potrage za novim financiranjima svojih poduzeća na tržištu kapitala

Kretanje CROBEX-a u 2008. datum 2.1 2008. 1.4. 2008. 1.7. 2008. 1.10. 2008. 31.12. 2008. Godišnji pad

vrijednost -5245,58 -3792,46 -3509,08 -3037,69 -1722,25 67,16%

vrtke diljem jugoistočne Europe prošle su godine odgodile ili u potpunosti napustile planove za inicijalno javno izdavanje dionica svojih poduzeća zbog svjetskoga ekonomskog pada koji je među ulagačima povećao nesklonost prema riziku. Neka inicijalna javna izdavanja dionica koja su već otpočela neslavno su propala u prvoj polovici 2008. godine. Najveće burze u regiji (bugarska, rumunjska, hrvatska, slovenska i srpska) doživjele su drastičan pad svojih vrijednosti u 2008. godini kada su se teški gubici na međunarodnim tržištima na većinu manjih regionalnih burzi odrazili kao ekstremno niska likvidnost te strmi pad, kako cijena tako i prihoda poduzeća. Zagrebačka i Ljubljanska burza izgubile su dvije trećine stope povrata od ulaganja u 2008. nakon što su cijene na tržištu dionicama drastično pale zbog panične prodaje nakon znatnog oporavka cijena tijekom prethodne tri godine. Burza u Bukureštu u 2008. godini izgubila je 70% svoje vrijednosti. Nagli pad bio je još gori za burze u Beogradu (76%) i Sofiji (80%). Zbog naglog i brzog pada većina tvrtki jugoistočne Europe koja je planirala javno izdavanje dionica stopirala je svoje planove i odlučila pričekati povratak ulagača na

TOP 100 | 28

burzu. U Rumunjskoj, najvećoj zemlji jugoistočne Europe, nekoliko lokalnih poduzeća zamrznulo je svoje planove za inicijalno javno izdavanje dionica: lokalna podružnica austrijske Erste banke – Banca Comerciala Romana (BCR) te tvrtke u državnom vlasništvu, Romtelecom, nuklearna elektrana Nuclearelectrica, investicijski fond za obnovu i naknade Proprietatea, Henri Coanda i međunarodna zrakoplovna luka Baneasa – Aurel Vlaicu, kao i četiri morske i riječne lučke uprave.

{

70%

svoje vrijednosti izgubila je burza u Bukureštu u 2008. godini

Burza u sofiji U Bugarskoj je proizvođač biljnog ulja Biser Oliva također na neodređeno odgodio svoje planirano inicijalno javno izdavanje dionica. U ožujku 2008. Elana Financial Holding, koji se sastoji od Elana Property Managementa (upravljanje vlasništvom), Elana Trading Brokeragea (mešetarenje), Elana Fund Managementa (upravljanje

velike planove tvrtki iz izdavanju dionica na burzi fondovima) i Elana Investment Consultancyja (konzultantska kuća pri ulaganjima), najavila je javno izdavanje krajem godine kako bi potpomogla vlastiti rast i proširila se u inozemstvo. Bugarska farmaceutska tvrtka najvišeg stupnja financijske stabilnosti Sopharma, međutim, još nije odgodila plan svog uvrštavanja na Varšavsku burzu do kraja 2009. godine. Dvadesetak tvrtki izdalo je dionice na burzi u Sofiji 2007., a još njih 60 najavilo je izdavanje prije nego je kriza zahvatila bugarsko tržište kapitala.

IPO-i na čekanju Naziv tvrtke Industrija Zemlja Sopharma Farmacija Bugarska Biser Oliva Masline Bugarska Elana Financial Holding Financije Bugarska Zagrebački holding-REIT Nekretninski fond Hrvatska Zagrebački holding-Zagreb Centrum Građevina Hrvatska Banca Comerciala Romana Bankarstvo Rumunjska Baneasa-Aurel Vlaicu Airport Zračna luka Rumunjska Constanta Sea Port operator Luka Rumunjska Kanali između Dunava i Crnog mora Luka Rumunjska Galati Danube-Sea Ports operator Luka Rumunjska Giurgiu Danube River Ports operator Luka Rumunjska Henri Coanda Airport Zračna luka Rumunjska Nuclearelectrica Energetika Rumunjska Proprietatea Investicije Rumunjska Romtelecom Telekomunikacije Rumunjska Elektroprivreda Srbije (EPS) Elektrika Srbija Galenika Farmacija Srbija JAT Airways Zrakoplovstvo Srbija Naftna industrija Srbije (NIS) Nafta Srbija Nikola Tesla Zračna luka Srbija Telekom Srbija Telekomunikacije Srbija

Burza WSE BSE BSE ZSE ZSE BVB BVB BVB BVB BVB BVB BVB BVB BVB BVB BELEX BELEX BELEX BELEX BELEX LSE/BELEX

Telekom srbija Nakon kratkotrajne agilnosti Ljubljanske burze u 2008. godini, nakon inicijalnoga javnog izdavanja dionica slovenskih osiguravajućih kuća Pozavarovalnica Sava (u lipnju) i Zavarovalnica Triglav (u rujnu), zanimanje lokalnih kompanija za javno izdavanje bilo je vrlo malo. Srbija je u kolovozu 2008. objavila plan za simultanim uvrštavanjem Telekoma Srbije na Londonsku i Beogradsku burzu u 2009. godini. To je trebalo biti prvo javno izdavanje dionica poduzeća u državnom vlasništvu na srpskoj burzi. Druge srpske tvrtke pod državnom kontrolom, koje će se privatizirati kroz tržište kapitala, uključuju naftnog monopolista Naftnu industriju Srbije (NIS), opskrbljivača električnom energijom Elektroprivredu Srbije (EPS), nacionalnog zračnog prijevoznika JAT Airways, međunarodnu zračnu luku Nikola Tesla i najveću farmaceutsku tvrtku Galenika. U kolovozu 2008. hrvatska komunalna tvrtka Zagrebački holding najavila je da 2009. planira javno izdati dionice novoga zatvorenog nekretninskog fonda za ulaganje te Zagreb Centruma, tvrtke koja će biti zadužena za razvoj drugoga zagrebačkoga gradskog središta. Većina tvrtki jugoistočne Europe, koje su odgodile inicijalno javno izdavanje dionica poduzeća na burzi, čeka kraj gospodarske krize.

29 | TOP 100

{P o sl o v a n j e u j u g o i s t o č n o j E u r o p i }

Vrijeme je da se iskoriste

[SeeNews]

Glavni pokretač uspjeha je jasna poslovna strategija s eksplicitnim izborima prilikom osiguravanja položaja na tržištu, poslovna strategija i osiguravanje položaja na tržištu mogu se koristiti kao žarište svih intelektualnih, upravljačkih i financijskih potencijala kako bi se poboljšali tvrtkini rezultati i povećala konkurentnost glavne poslovne djelatnosti TOP 100 | 30

astuća gospodarstva jugoistočne Europe već su u posljednja dva desetljeća stvorila povijest poslovnog upravljanja koju karakteriziraju dotad besprimjerni izazovi, uspjesi i razočarenja. Naše iskustvo u pružanju savjetodavne potpore pri upravljanju raznolikim tvrtkama unutar regije pokazuje da je glavni pokretač uspjeha jasna poslovna strategija s eksplicitnim izborima prilikom osiguravanja položaja na tržištu.

trenutna snaga Njezina važnost naglašena je u turbulentnim vremenima, poput ovoga s kojim se poslovni svijet suočava danas. Poslovna strategija i osiguravanje položaja na tržištu mogu se koristiti

kao žarište svih intelektualnih, upravljačkih i financijskih potencijala kako bi se poboljšali rezultati tvrtke i povećala konkurentnost glavne poslovne djelatnosti. Poslovna strategija i osiguravanje položaja na tržištu nisu pitanje izbora, osobito za relativno male tvrtke u našoj regiji. Tvrtke ne samo da moraju budno paziti na prilike koje se otvaraju na tržištu već ponajviše moraju imati jasnu sliku svoje snage i mogućnosti. U kojim područjima mi kao tvrtka možemo biti bolji, bolji od svoje domaće i inozemne konkurencije? Znači li to da tvrtka mora povući svoje tržišne niše ili postoji mogućnost da postanemo vodeća tvrtka u regiji? Kako se to razlikuje za svaki tržišni segment? Hoće li takav relativni položaj prema konku-

prilike stvorene krizom

rentima ostati isti i koje to prednosti vaša tvrtka ima koje se mogu iskoristiti, a koje slabosti se trebaju popraviti? Budući da su izvori prihoda malobrojni, a novac više nije roba, sada je vrijeme da se ta procjena izoštri i da se s njom uskladi upravljački sloj koji mora imati jasnu viziju o ciljevima tvrtke za nadolazeće godine. Tri su najvažnija segmenta. Prvo, procjena tržišnih segmenata: nužno je uvijek iznova procjenjivati privlačnost tržišnih segmenata u kojima ste prisutni. Je li vaše tržište sigurno od potencijalne konkurencije? Mogu li se očekivati regulativne promjene koje bi mogle promijeniti oblik konkurencije? Drugo, ocijenite položaj unutar zasebnih segmenata: proučite učinak krize na potrošače, konkurenciju i konkurentno okruženje.

Test na stres Mijenja li se izgled cijene u percepciji kupaca? Potiče li kriza pomak u ponašanju kupaca? I treća, test-prednosti i slabosti unutar zasebnih segmenata: kako kriza mijenja privlačnost tržišnih segmenata i konkurentnih okruženja unutar njih, tako će imati učinka i na vaše snage i slabosti. Morate istražiti održivost vlastitih snaga imajući krizu u vidu te potrebu da razvijete nove prednosti potaknute otkrićem novih zanimljivih tržišnih segmenata. Analiza segmenata temeljena na ključnim pretpostavkama zasebnih scenarija poslužit će kao neka vrsta testa na stres i omogućit će odabir između različitih segmenata. Učinak smanjene prodaje na parametre, kao što su inovacije, kupovna moć, proizvodnja i logistika, morate u potpunosti shvatiti. Također morate shvatiti gdje je negativan učinak krize na tvrtku najjači i u kojim područjima se smjesta mora razviti akcijski plan kako bi se minimalizirali rizici i uočile potencijalne

Tipični troškovi i mogući postupci Rizici/prilagodljivost troškova

Inovacije

• S rednja razina prilagodljivosti troškova budući da se inovacijske djelatnosti mogu smanjiti (trošak gubitka buduće konkurentnostiInovacije • Ugovori s partnerima o suradnji na inovacijama

Kupovna moć (materijal, dijelovi, usluge)

• Bankrot dobavljača • P rilagodljivost troškova potencijalno smanjena zbog dugoročnih dobavljačkih ugovora i fluktuacije cijena

Postupci

• S talni nadzor inovacijskih djelatnosti i trenutačno zaustavljanje onih neuspješnih • P ovjeravanje inovacijskih djelatnosti vanjskih iizvršiocima kako bi bile prilagodljive

• S manjiti složenost nabave i pregovarati o novim uvjetima • Osnovati program osnaživanja dobavljača za dobavljače u financijskim problemima • Ustanoviti prilagođavanje fleksibilnih cijena

Financiranje

• P ovećanje troškova kapitala

• P reispitati sva ulaganja

• Izostanak ili ograničenje bankovnog kreditiranja

• P ronaći alternativne izvore financiranja

• Ograničeno financiranje trećih strana

• P rocijeniti financijsku situaciju tvrtke i potrebu za financiranjem projekata

• Ograničena glavna tržišta

• Osloboditi kapital optimizacijom radnog kapitala

31 | TOP 100

{P o sl o v a n j e u j u g o i s t o č n o j E u r o p i }

koje obećavaju mogle bi biti stavljene na stranu u vrijeme usporavanja tržišta. No tvrtke bi trebale pokušati, s odabranim ulaganjima, ostvariti prednost što se tiče iskustva, znanja i roka plasiranja na tržište u usporedbi s konkurentima, kojima će poslije, nakon krize, zbog provedenih ulaganja biti teže uhvatiti korak s dotičnom tvrtkom. Nadalje, ako su inovacijski partneri pod pritiskom zbog krize, postoji mogućnost ponovnog pregovaranja o novim uvjetima ugovora o suradnji pri inovacijama s novim partnerima.

{

4 su zida tvrtke koje rješenje u krizi mora nadilaziti

TOP 100 | 32

prilike. Glavna djelatnost procijenit će se kako bi se troškovi prilagodili nižim razinama prihoda, dok ključne aktivnosti ostaju netaknute. Rješenja moraju nadilaziti četiri tvrtkina zida. Za svaku veliku skupinu troškova moraju se procijeniti rizici imajući u vidu tri različita scenarija i sposobnost prilagodbe prihodima. Na grafikonu se vidi primjer tipične skupine troškova, rizici vezani uz krizu i mogući postupci za suočvanje s rizicima. Osim što provjeravaju izloženost navedenih glavnih parametara negativnim učincima vezanim uz krizu, uspješne tvrtke također pokušavaju odrediti nove prilike u doba silazne putanje cijeloga gospodarstva i započeti s prikladnim protuaktivnostima.

rok plasiranja Takvo anticiklično djelovanje moglo bi pomoći pri izbjegavanju općega silaznog trenda smanjene potražnje, prevelikih kapaciteta, pada cijena i manje profitabilnosti. Sve to pokazat ćemo na nekoliko primjera. U području upravljanja inovacijama aktivnosti

novi standardi U intenzivnim segmentima na području radne snage, poput proizvodnje i logistike, kao i na području prodaje, općih i administrativnih troškova, opće gospodarska kriza može biti pravo vrijeme za nepopularne poteze radi fleksibilizacije radne snage. Na području proizvodnje, kriza, tijekom koje je sve upitno, može biti pravo vrijeme da se uspostave novi standardi produktivnosti radi poboljšanja proizvodnog i/ili logističkog opsega djelovanja kako bi se konsolidirale problematične strukture. Pozivamo se na predstavljeni sveobuhvatni okvir djelovanja te želimo naglasiti da se naročito analiza pozicije troškova i razvoj zaduživanja kao opcije upravljanja troškovima mogu koristiti kao vrlo koristan temelj za osiguravanje održive komunikacije s ključnim dioničarima. Takva strategija pokazuje ne samo da tvrtka vrlo ozbiljno shvaća gospodarsko previranje procjenjujući učinak različitih scenarija pada prodaje već i da se kompanija vrlo konkretnim aktivnostima u svim najvažnijim područjima priprema za hvatanje u koštac s turbulentnim okolnostima. Osim toga prilike koje proizlaze iz krize otkrivaju nova područja djelovanja za iskorištavanje novih prilika stvorenih krizom.

Pametno rezanje troškova u vrijeme krize [SeeNews]

Financijska sloboda hitno je potrebna, pa se tvrtke usredotočuju da smanje troškove, međutim većina tvrtki u regiji ne upotrebljava planiranje scenarija kao nužni poslovni alat za predviđanje budućih novčanih potreba i određivanje smanjenja investicija te smanjenja troškova

adašnja kriza i brzina kojom se razvija uhvatile su mnoge tvrtke diljem svijeta nespremne. Pored općeg pada potražnje i prodaje u svim gospodarskim granama, ova je kriza postala velika prijetnja za mnoge tvrtke jer ih je snašla u fazi financiranja budućeg razvoja u kojem su imale više kratkoročnih kredita nego obično jer su uvjeti kratkoročnog financiranja bili povoljni. U sadašnjim uvjetima postojeći krediti moraju se otplatiti u kratkom roku, a novi nisu dostupni. To još pogoršava već ionako lošu situaciju u kojoj se nalaze pojedine tvrtke.

Poslovni alati U jugoistočnoj Europi tvrtke se suočavaju s istim izazovima, no u kombinaciji s preprekom koja je specifična za regiju – nisu dovoljno velike da bi uspješno konkurirale velikim multinacionalnim kompanijama. Financijska sloboda hitno je potrebna pa se tvrtke usredotočuju na smanjenje troškova. Umjesto da se tomu pristupi sustavno, uprave odgovaraju na krizu poduzimanjem mjera u očitim područjima: konzerviranju kapitala i kontroli troškova zamrzavanjem ulaganja >

Vjerovatniji scenariji

Pad prodaje

Značajke

Učinak

Pad prodaje za 20% Opadanje potrošnje Pad prodaje na nekoliko tržišta

Izostanak učinka nabave Smanjenje honorara Rezanje troškova

Poteškoće

Pad prodaje za 40% Recesija na svim tržištima Kolaps glavnih kupaca

Poslovni pakao

Pad prodaje za 60% Ozbiljna recesija Potpuni kolaps glavnih tržišta

Zaustavljanje važnih istraživanja Zastoj u proizvodnji Smanjenje plaća Rasprodaja aktive Otpuštanje radnika Fiksni troškovi ne mogu se servisirati Nisko

Srednje

Vrlo visoko

Smanjenje radnog kapitala

smanjiti potraživanja, agresivno upravaljanje zakašnjelim dospijećima, smanjenej zaliha, upravljanje proizvodima koji se slabo prodaju, smanjenje broja skladišta

Procjena ulaganja

ulaganje se planirati prema strateškoj financijskoj opravdanosti, poduzimaju se mjere za prilagodbu, odgađaju se ili režu pojedina ulaganja

Revizija glavnih troškova

procjena poslovanja, analiza mjesta troškova, rekalibarcija proračuna glavnih troškova

Nabava brzo isplativog

brza procjena nabave zbog određivanja glavnih troškova i potencijalnih ušteda

Zamrzavanje zapošljavanja

samanjenje radne snage i smanjenje radnih sati

Procjena IT razvoja

analiza arhitekture i životnog ciklusa, poboljšanje stranih izvora IT-a

Restrukturiranje duga

postoji nekoliko zahtjeva koji se razlikuju prema likvidnosti i novčanim zahtjevima: otkup duga, pretvorba duga, odustanak od akvizicija, refinanciranje

33 | TOP 100

{P o sl o v a n j e u j u g o i s t o č n o j E u r o p i }

{

treba predvidjeti rizik i moguće kretanje tržišta

{

treba osigurati zdrav novčani tok i unutarnje potencijale

TOP 100 | 34

i prodajom aktive. Nesumnjivo, te su mjere potrebne. Međutim, većina tvrtki u regiji i dalje se ne koristi planiranjem scenarija kao nužnim poslovnim alatom za predviđanje budućih novčanih potreba i određivanje smanjenja investicija te održivih područja smanjenja troškova. Kako biste aktivno reagirali na izazove trenutačne situacije i iskoristili prilike koje proizlaze iz nje, preporučujemo akcijski okvir koji se temelji na pet uzdanica: budite spremni na različite scenarije gospodarskog razvoja, osigurajte održivi novčani tok, uvedite program osnaživanja poslovanja, aktivno komunicirajte s dioničarima i osvijestite nove prilike. Ovaj članak fokusirat će se na

prve tri uzdanice. Prvo, razvoj scenarija: predvidite vjerojatni tržišni razvoj i rizike. Na temelju razvijenih scenarija mogu se odrediti aktivnosti koje se trebaju poduzeti u svakom slučaju, bilo to hvatanje u koštac s rizicima, ili iskorištavanje novih prilika.

Analiza financija Drugo, osigurajte zdravi novčani tok: kako bi osigurale izravni i pravovremeni novčani tok, tvrtke moraju ispitati i mobilizirati dostupne unutarnje potencijale. Odredili smo sedam glavnih izvora na koje se može prionuti u relativno kratkom ili srednje dugom razdoblju. I treća, osnažite poslovanje tijekom krize i u slučaju budućih kriza:

{

treba osnažiti poslovanje za vrijeme krize, ali i za buduće krize

stvaranje programa osnaživanja poslovanja ima za cilj dosegnuti održivu konkurentnost troškova tako što se rješava nepotrebnih troškova i osnažuje ključne aktivnosti s dodatnom vrijednošću. Tvrtke mogu uspostaviti referentnu osnovicu tako što će odrediti i analizirati glavne izvore troškova kako bi razvile prve prijedloge unapređenja i nabrojale nove dobre prilike koje proizlaze iz situacije. Na radionicama s glavnim menadžerima mogu se raspraviti i odrediti prioriteti u smislu ideja za popunjavanje praznina i mjere koje se trebaju poduzeti da bi se to ostvarilo. Kako bi mogle uspješno primijeniti te tri

uporišne točke, tvrtke moraju aktivno raspravljati o svim poduzetim mjerama sa svim ključnim dioničarima – ne samo bankama i analitičarima već i kupcima, poslovnim partnerima, dobavljačima, zaposlenicima i sindikatima.

Nove prilike Na kraju ne treba zaboraviti kako kriza također skriva mnoge nove prilike. Imovina koju ste željeli kupiti sada je pristupačnija, što stvara prilike za širenje glavne djelatnosti odabranim akvizicijama ili ponovne pregovore o postojećim uvjetima nabave. To financijsku krizu čini platformom za učvršćivanje poslovanja.

{

ne treba zaboraviti da kriza također skriva mnoge prilike

35 | TOP 100

{k a k o

p o sl o v at i

}

Albanija daleko najuspješniji Rumunjska su vodeće u [SeeNews, Poslovni dnevnik]

Albanija je druga od najuspješnijih deset reformatora diljem svijeta, zahvaljujući provedenim reformama u četiri od deset procijenjenih područja, a također je najbolja kad se uzme u obzir zaštita ulagača, dok su Bugarska i Rumunjska vodeće u ukupnom poretku zemalja jugoistočne Europe, točnije nalaze se na 45. i 47. mjestu prema izvješću Svjetske banke o poslovanju u 2009. godini

zvješće o poslovanju za 2009. godinu šesto je u nizu godišnjih izvješća koja istražuju odredbe koje poboljšavaju ili ograničavaju poslovne aktivnosti. U njemu su predstavljeni kvantitativni pokazatelji o odredbama koje utječe na deset faza poslovnoga životnog ciklusa, prema kojima se uspoređuje 181 gospodarstvo diljem svijeta. Albanija,

{ TOP 100 | 36

181 gospodarstvo uspoređeno je u izvješću doing business

reformator, a Bugarska i ukupnom poretku zemalja najuspješniji reformator globalno i regionalno, olakšala je započinjanje novog posla tako što je komercijalnu registraciju maknula iz jurisdikcije sudstva i ustanovila jedno mjesto na kojem se može obaviti sve što je potrebno za otvaranje poduzeća. Tvrtke tako mogu započeti poslovati u osam dana, što je izniman napredak kada se uzme u obzir da je prije postupak trajao više od jednog mjeseca. Što se tiče poreznih reformi, Albanija je, zajedno s Makedonijom i Bosnom, smanjila porez na profit na 10% – Albanija sa 20%, Bosna sa 30% i Makedonija sa 12%. U ukupnom poretku na ljestvici lakoće poslovanja Albanija se sa 135. mjesta popela na 86. Albanija i Crna Gora osnovale su novi matični ured za kreditiranje u kojem su pojedincima i poduzećima dostupne informacije o kreditima. Bugarska je na šestome mjestu što se tiče jednostavnosti dizanja kredita. Budući da smjernice Europske unije često zahtijevaju izmjene i dopune zakona o poduzećima i vrijednosnicama, i Bugarska i Rumunjska u posljednje su dvije godine izmijenile navedene zakone te primjenjuju amandmane. Bugarska je snizila porez na rad i radne doprinose te poboljšala proce-

{

dana potrebno je tvrtki da počne poslovati u albaniji

duralnu učinkovitost glavnih i prizivnih sudova. Bugarska i Rumunjska u najuspješnijih su deset reformatora na području ubrzanja procedure bankrota. Bugarska je donijela dva nova zakona: Zakon o građanskom postupku i Zakon o matičnim uredima za gospodarstvo, koji će ubrzati rješavanje bankrota, stoji u izvješću.

registracija tvrtki Rumunjska i Crna Gora zemlje su koje su olakšale plaćanje poreza. Rumunjska je pojednostavila provedbu presuda eliminiranjem potreba za naredbom o provedbi i dopustivši uvrštenje priloga potražnog salda i računa tekućih potraživanja. Slovenija je drugoplasirana na području reformi otvaranja novog poduzeća, dok je Albanija četvrta. >

Poredak zemalja jugoistočne Europe (od 181 gospodarstva)

Ukupni poredak ’09

Ukupni poredak ’08

Otvaranje poduzeća

Dobivanje Zapošljavanje građevinske dozvole radnika

Registracija imovine

Bugarska Rumunjska Slovenija Makedonija Albanija Crna Gora Srbija Moldavija Hrvatska BiH

45 47 54 71 86 90 94 103 106 119

44 47 64 79 135 84 91 92 107 117

81 26 41 12 67 105 106 89 117 161

117 88 69 152 170 167 171 158 163 137

59 114 104 88 62 123 97 50 109 144

60 143 158 125 108 104 91 119 146 117

37 | TOP 100

{ {

dana treba za građevinsku dozvolu u Hrvatskoj

19 dana potrebno je da bi se otvorila tvrtka u sloveniji

Slovenija je pojednostavila registraciju poduzeća uvođenjem jedinstvenoga pristupnog ureda, stavljanjem informacija o tvrtkama na internet i ukidanjem sudskih troškova i uvjeta za registraciju pri uredu za statistiku. Te su izmjene smanjile broj postupaka za četiri, potrebno vrijeme za 41 dan te trošak za 8,4% dohotka po glavi stanovnika. Broj postupaka potrebnih za otvaranje poduzeća pao je sa devet na pet, a vrijeme sa 60 na 19 dana.

Izvršenje ugovora Slovenija je osigurala veću fleksibilnost ugovora o zaposlenju. Također je izmijenila zakon kako bi omogućila manjinskim dioničarima s najmanje 10% udjela derivativne tužbe. Prema izvješću, reforme koje ono pokriva odražava stalni angažman na povećanju konkurentnosti za mnoga gospodarstva, među kojima je i Makedonija. Makedonija je drugoplasirani reformator na svijetu na području izvršenja ugovora, a u stopu je prate Bugarska i Rumunjska. Komercijalni ogranak skopskoga građnskog suda započeo je s radom u siječnju 2008. godine, pa se sada svi slučajevi elektronički bilježe, što je povećalo učinkovitost glavnog suda. Makedonija je uvela propise koji omogućuju zajmoprim-

TOP 100 | 38

Brzina poslovanja u regiji

Zaštita ulagača Bugarska 38 Rumunjska 38 Slovenija 18 Makedonija 88 Albanija 14 Crna Gora 24 Srbija 70 Moldavija 104 Hrvatska 126 BiH 88

Plaćanje poreza 94 146 78 27 143 139 126 123 33 154

Prekogranično Provedba trgovanje ugovora 102 86 40 31 78 79 64 70 77 89 125 130 62 96 135 17 97 44 55 123

Zatvaranje poduzeća 60 85 38 129 181 42 99 88 79 60

Dobivanje kredita 5 12 84 43 12 43 28 84 68 59

cima pregled podataka u kreditnom uredu. Također je smanjila broj trgovinskih dokumenata i poboljšala carinsku upravu, stoji u izvješću.

Zakon o gradnji Bugarska, Makedonija i Moldavija pojednostavile su formalnosti vezane uz evidentiranje (pečat, objava, javni bilježnik, inspekcija i ostali uvjeti). Bugarska, Makedonija, Albanija i Slovenija među zemljama su koje su osnovale ili poboljšale sustav "sve na jednome mjestu". Inače, Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, jedna od rijetkih antirecesijskih mjera, a ujedno i jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska u izvještaju Svjetske banke “Doing Business” najviše napredovala, gotovo uopće nije naišao na odaziv investitora. U deset velikih hrvatskih gradova, koji su nam poslali podatke, ne očekuju pojačano zanimanje za "ubrzano" izdavanje dozvola u roku 45 dana koje je predvidio zakon. Nakon 70 dana primjene zakona u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Varaždinu, Sisku, Koprivnici, Krapini, Vinkovcima, Čakovcu i Novigradu izdana su samo tri rješenja za građenje.

{50} top

banaka

Rast aktive od 13,3 posto [Ilko Mitkovski, SeeNewsa]

Četiri banke iz regije zaključile su prošlu godinu s pojedinačnom aktivom vrijednom više od 10 milijardi eura, a u 2007. godini te su banke također ostvarile aktive vrijedne više od 10 milijardi eura

remda je 2008. u jugoistočnoj Europi, kao i drugdje u svijetu, bila teška godina za bankovni sektor, četiri banke iz regije zaključile su prošlu godinu s pojedinačnom aktivom vrijednom više od 10 milijardi eura. U 2007. godini iste su te banke također ostvarile aktive vrijedne više od 10 milijardi eura. Najveća slovenska banka, Nova ljubljanska banka (NLB), na čelu je poretka s respektabilnom vrijednošću ukupne aktive od 18,9 milijardi eura na kraju 2008., a u stopu je prati najveći rumunjski zajmodavac Banca Comerciala Romana (BCR) sa 17,3 milijarde eura. Rumunjska podružnica francuske bankarske grupacije Societe Generale, BRD, sljedeća je sa 12,8 milijardi eura ukupne aktive.

Slovenija prva BCR je također bio banka s najvišom neto zaradom u regiji jugoistočne Europe u 2008., koja je iznosila 510,8 milijuna eura. BRD je prati s neto zaradom od 393,4 milijuna eura. Na trećemu mjestu još je jedna banka sa sjedištem u Rumunjskoj, Raiffeisen Bank S.A., čijih je 99,5% u posjedu austrijske tvrtke Raiffeisen International Bank Holding, s prikazanom ukupnom neto zaradom od 154,1

Slovenija predvodi poredak pedeset najboljih banaka po količini milijun eura. Moldavski ProCredit Bank, podružnica njemačke kompanije ProCredit Holding, imao je najbrži rast aktive u jugoistočnoj Europi u 2008. godini. Banka je zabilježila godišnji rast aktive od 192,2%. Slovenija predvodi poredak pedeset najboljih banaka po količini, s čak 13 predstavnika, a slijede je Bugarska i Hrvatska koje pojedinačno imaju po 10 bankarskih kuća na popisu. Jedna

{

slovenskih banaka nalazi se na listi top 50 banaka jugoistočne europe

albanska (Raiffesien Bank Albanija), jedna crnogorska (Crnogorska komercijalna banka) i dvije bosanske banke (Raiffesien Bank d.d. Bosna i Hercegovina i UniCredit Zagrebačka banka d.d. Mostar) također su se kvalificirale u pedeset najboljih.

bolan Udarac Bankovni sektor u središnjoj i jugoistočnoj Europi u završnom se tromjesečju 2008. suočio s velikim izazovima, kada se previranje koje je započelo u financijskom sustavu SAD-a odrazilo i na tu regiju. Rapidna promjena s rekordnih stopa gospodarskog rasta, koji je u nekim zemljama jugoistočne Europe u drugom tromjesečju 2008. dosegao čak 9,3%, na znatno usporavanje ekonomske aktivnosti prema kraju prošle godine zadala >

39 | TOP 100

{50} top

banaka

Naziv tvrtke Zemlja Generalna regionalna tablica

Ukp. aktiva 2008.

Ukp. aktiva 2007.

Nova Ljubljanska banka

18.918,18

18.308,14

22,84

139,79

Banca Comerciala Romana Rumunjska

17.334,29

17.549,96

510,80

258,54

BRD – Groupe Société Générale Rumunjska

12.777,18

11.074,89

393,37

282,36

Zagrebačka Banka

Hrvatska

12.204,07

10.907,23

190,36

151,43

Privredna Banka Zagreb

Hrvatska

8.791,35

8.374,24

150,22

127,20

Erste & Steiermärkische Bank

Hrvatska

6.243,03

5.536,85

107,54

81,78

7. Unicredit Bulbank

Bugarska

5.631,81

4.635,24

147,61

129,72

8. Raiffeisenbank Austria

Hrvatska

5.512,80

5.283,65

68,38

52,90

Slovenija

5.489,16

5.098,00

27,65

56,53

10. Raiffeisen Bank Rumunjska

4.860,25

4.562,89

154,07

88,53

11. DSK Bank

4.432,53

4.012,97

135,81

94,84

Nova Kreditna banka Maribor

Slovenija

Bugarska

Dobit/Gubitak 2008.

Dobit/Gubitak 2007.

12.

Banca Transilvania Rumunjska

4.303,11

3.901,03

90,33

85,71

13.

Obedinena Balgarska Banka (OBB)

Bugarska

3.960,37

3.134,01

106,70

94,56

Slovenija

3.911,00

3.517,07

20,40

36,81

14. Abanka Vipa 15.

Bancpost Rumunjska

3.841,86

3.717,29

32,40

32,48

16.

SG – Splitska Banka

Hrvatska

3.753,95

3.515,23

37,07

39,31

17.

Hypo Alpe-Adria-Bank

Hrvatska

3.619,44

3.605,34

20,30

20,78

18. Raiffeisenbank

Bugarska

3.517,78

3.057,21

67,67

48,75

19. UniCredit Banka Slovenija

Slovenija

2.891,24

2.132,69

18,48

15,18

20.

Banca Intesa AD Beograd

Srbija

2.815,46

2.457,94

66,31

39,85

21.

Eurobank EFG Bulgaria

Bugarska

2.780,34

2.238,08

49,90

25,92

22.

SKB Banka

Slovenija

2.600,22

2.295,68

26,66

20,37

23.

Banka Koper

Slovenija

2.539,90

2.264,25

28,07

23,91

24.

Banka Celje

Slovenija

2.415,04

2.307,20

11,57

21,18

25.

SID

Slovenija

2.301,65

1.437,03

2,86

6,74

TOP 100 | 40

Naziv tvrtke Zemlja Generalna regionalna tablica

Ukp. aktiva 2008.

26.

Slovenija

2.268,31

1.906,20

10,95

11,30

27. Raiffeisen Bank

BiH

2.183,43

1.950,26

14,08

13,36

28.

First Investment Bank

Bugarska

2.176,13

2.150,02

26,04

25,60

29.

Piraeus Bank

Bugarska

2.117,89

1.823,77

29,90

18,55

30.

Credit Europe Bank Rumunjska

2.094,07

1.616,16

16,24

0,662

31. Raiffeisen Bank Albanija

2.038,11

1.947,58

40,67

36,48

32.

Hrvatska

1.998,67

1.985,82

1,19

16,51

33. Komercijalna banka

Srbija

1.922,67

1.857,78

31,68

36,80

34. Gorenjska Banka

Slovenija

1.825,83

1.732,98

42,53

53,20

35. Raiffeisen banka

Srbija

1.810,52

1.983,19

78,35

56,99

36. OTP Banka

Hrvatska

1.757,68

1.634,60

20,28

14,30

37. UniCredit Zagrebacka banka

BiH

1.691,68

1.106,08

15,75

15,21

38.

Slavonska Banka

Hrvatska

1.485,63

1.440,44

10,18

11,56

39.

Eurobank EFG

Srbija

1.395,68

1.061,51

47,20

18,00

40. OTP Bank Romania Rumunjska

1.388,02

982,76

0,502

-8,33

41. Raiffeisen Banka

Slovenija

1.339,65

1.259,56

2,92

8,37

42.

Hypo Alpe-Adria Bank

Srbija

1.287,31

1.684,31

27,82

19,27

43.

Societe Generale Expressbank

Bugarska

1.284,82

916,88

19,03

14,71

44.

Probanka

Slovenija

1.192,22

1.041,85

3,78

8,78

45.

Banka Sparkasse

Slovenija

1.184,15

886,63

2,13

2,41

46. Komercijalna banka

Crna Gora

1.134,08

1.025,97

2,12

6,75

47. Alphabank

Bugarska

1.096,54

749,39

-11,79

0,240

48.

Bugarska

1.076,72

906,07

20,60

11,85

49. Volksbank

Hrvatska

1.048,29

993,76

10,23

7,86

50. Unicredit Bank Srbija

Srbija

1.007,28

922,17

35,24

25,80

Hypo Alpe-Adria-Bank

Hrvatska Poštanska Banka

Corporate commercial bank

Ukp. aktiva 2007.

Dobit/Gubitak 2008.

Dobit/Gubitak 2007.

41 | TOP 100

{50} top

je bolan udarac bankovnom sektoru regije. Nepostojanost globalnoga financijskog tržišta utjecala je na pad povjerenja prema bankama, što se nepovoljno odrazilo i na međunarodno trgovanje koje se smanjilo u dramatičnim razmjerima. U 2008. londonska međubankovna ponudbena stopa (Libor) pala je za dva postotna boda na prosjek od 3,18% kako je opalo izdavanje kredita drugim bankama zbog brige da ne bi mogle otplaćivati kredite. Budući da su banke u jugoistočnoj Europi postrožile kreditnu politiku i povećale kamate na kredite, potražnja za njima, kako tvrtki, tako i pojedinaca, postajala je sve veća. Istodobno se diljem jugoistočne Europe povećala količina neotplaćenih kredita koje su lokalne banke već plasirale.

Pad neto zarade Unatoč globalnoj financijskoj krizi najvećih 50 banaka jugoistočne Europe zabilježilo je prosječnu stopu rasta od 13,30% ukupne aktive u 2008. godini te tako doseglo 184,5 milijardi eura na kraju godine. Prema predviđanjima istraživanja Deutsche banke iz 2007. godine, aktiva bankovnog sektora u jugoistočnoj Europi trebala je rasti u prosjeku 17% sve do 2011., no u ovom trenutku teško je predvidjeti hoće li se to ostvariti. Globalni gospodarski pad srezao je 20% do 80% neto zarade banaka jugoistočne Europe u prošloj godini, no tek je nekolicina završila godinu s gubitkom. Prosječna stopa rasta zarade u bankovnom sektoru u regiji bila je 35,26% dvije godine zaredom. Kako se broj neotplaćenih zajmova u bankovnom sektoru jugoistočne Europe povećavao, tako su banke u regiji morale restrukturirati ulagačke portfelje da bi srezale gubitke. U posljednjih nekoliko godina

TOP 100 | 42

banaka

Metodologija Ljestvica pedeset najboljih banaka poredak je najvećih 50 banaka u jugoistočnoj Europi glede ukupne aktive prikazane na bilancama do 31. prosinca 2008. godine. Također su prikazani podaci o neto zaradi ili gubitku navedenih banaka. Kako bi brojke bile usporedive, svi su rezultati preračunati iz domaćih valuta u eure na temelju službenih valutnih tečajeva središnjih banaka za zadnje radne dane 2008. i 2007. godine.

napori banaka jugoistočne Europe da usklade zakonodavstveni okvir bankovnog sektora svojih zemalja s direktivama Europske unije i temeljnim načelima iz Basela pomogli su im da se bez prevelike štete provuku kroz krizu. U težnji da zadrže svoje mjesto na tržištu banke koje posluju u jugoistočnoj Europi prošle su godine odlučile konsolidirati aktive udruživanjem svojih lokalnih podružnica ili udruživanjem tih podružnica s njihovim regionalnim kolegama. Hrvatska Hypo Alpe-Adria banka, potpuno u vlasništvu austrijskog Hypo Alpe-Adria Bank Internationala, objavila je za 2009. plan udruživanja s lokalnom Slavonskom bankom, također pripadnicom austrijske bankovne grupacije.

{

184,5

milijardi eura ukupna je aktiva 50 najvećih banaka u 2008. godini

Najuspješnija slovenska banka, Nova ljubljanska banka (NLB), spojila je svoje dvije srpske podružnice pod imenom brenda NLB banka u siječnju 2009. godine. Još 2008. bosanska banka HVB Central Profit spojila se s lokalnom UniCredit Zagrebačkom bankom te one sada posluju pod imenom UniCredit Bank d.d. Mostar. Kako bi osigurale dostatnu likvidnost na bankovnom tržištu i osnažile kreditiranje gospodarstva usred krize, središnje banke u zemljama jugoistočne Europe smanjile su uvjete minimalnih rezervi. U Bugarskoj su se obvezne rezerve smanjile sa 12% na 10%, Rumunjska središnja banka srezala je uvjete minimalnih rezervi sa 20% na 18%, a Moldavija sa 14% na 10%.

Privatizacija Da bi zadovoljile uvjete baselskog odbora za nadzor banaka, banke u svim zemljama jugoistočne Europe, osim u Makedoniji, dužne su održavati minimalni koeficijent primjerenosti kapitala (CAR) iznad 8% kako bi osigurale dostatnu kapitalizaciju. Gotovo su sve komercijalne banke u jugoistočnoj Europi u privatnom vlasništvu, većinom bankarskih grupacija sa sjedištem izvan regije. U Rumunjskoj su dvije banke ostale u državnom vlasništvu: Casa de Economii si Consemnatiuni (CEC Bank) i EximBank, dok bugarska vlada posjeduje 99,9% Bugarske banke za razvoj. Slovenija je također zadržala puno vlasništvo svoje Slovenske izvozne in razvojne banke (SID). Austrijske, talijanske i francuske banke najveći su igrači u bankovnom sektoru jugoistočne Europe. Bankovne grupacije iz Mađarske i Grčke također su ušle na nezasićeno financijsko tržište regije i brzo proširile svoje mreže tijekom 2006. i 2007. godine.

{T o p h r v at s k e b a n k e }

Među prvih 10 dominiraju Talijani i Austrijanci [Ana Blašković, Poslovni dnevnik]

Top 10 banaka u Hrvatskoj

Zagrebačka banka u vlasništvu je talijanske bankarske grupacije UniCredit, a s tržišnim udjelom od 24,3 posto aktive drži gotovo četvrtinu ukupnoga bankarskog sektora u Hrvatskoj

Naziv tvrtke Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste&Steiermarkische Bank Raiffeisenbank Austria Splitska banka Hypo Alpe-Adria Bank Hrvatska poštanska banka OTP banka Slavonska banka Volksbanka

ajveća kreditna institucija na hrvatskom tržištu, Zagrebačka banka, u vlasništvu je talijanske bankarske grupacije UniCredit. Tržišnim udjelom od 24,3 posto aktive drži gotovo četvrtinu ukupnoga bankarskog sektora. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke za kraj lipnja 2009. godine, ukupna aktiva iznosila je 91,5 milijardi kuna, dok je istodobno banka ostvarila 842 milijuna kuna bruto dobiti. Sukladno tržišnom udjelu banka ima oko 1,2 milijuna klijenata od kojih gotovo milijun čini segment stanovništva.

Druga i treća Druga po veličini, Privredna banka Zagreb, također je u talijanskom vlasništvu i posluje unutar grupacije Intesa Sanpaolo. S aktivom od 62,2 milijarde kuna PBZ drži tržišni udjel od 16,5 posto. Prvu polovinu ove godine, koju je u bankarskoj industriji obilježio izrazit rast rezervacija za loše plasmane, PBZ je ostvario bruto dobit od 616,9 milijuna kuna zahvaljujući 1,35 milijuna klijenata. Treća i četvrta banka na ljestvici deset najvećih, Erste & Steiermärkische i Raiffeisenbank Austria, u austrijskom su vlasništvu. Dulje vrijeme rame uz rame po

(2008.) Aktiva (mlrd. kn) 89,4 64,4 45,7 40,4 27,5 26,5 14,6 12,9 10,9 7,7

Udio u ukp. aktivi 23,7% 17% 12,1% 10,7% 7,2% 7% 3,9% 3,4% 2,9% 2%

Bruto dobit (mil. kn) 1,739 1,332 984,9 600,4 347,8 185,7 5,2 185,2 95,9 94,2

rezultatu aktiva Erste banke narasla je na 47,7 milijardi kuna, dok je Raiffeisenova dosegnula 38,2 milijarde kuna. Polugodišnja dobit prije oporezivanja u Ersteu je iznosila 395,1 milijun kuna, dok je Raiffeisen istodobno ostvario 252,2 milijuna kuna. Erste banci povjerenje je iskazalo više od 700.000 klijenata.

Domaća banka Nakon spajanja sa Slavonskom početkom ožujka 2009. na peto mjesto ljestvice iskočila je Hypo Alpe-Adria banka s aktivom od 37,2 milijarde eura. Unatoč veličini Hypo je prvu polovicu godine završio sa 332,6 milijuna kuna dobiti prije poreza. Ljestvicu velikih igrača na bankarskom tržištu zatvaraju Societe Generale – Splitska banka u vlasništvu istoimene francuske grupacije, jedina u domaćem vlasništvu Hrvatska poštanska banka, OTP i Volksbanka. SG – Splitska banka bilježi aktivu od 27,3 milijarde kuna te polugodišnju bruto dobiti od 225,9 milijuna kuna. HPB je polugodište završio sa 86,6 milijuna kuna gubitka unatoč 15 milijardi kuna aktive. OTP i Volksbanka, obje u mađarskom vlasništvu, drže po 12,5, odnosno 7,9 milijardi kuna aktive.

43 | TOP 100

{N a f ta i pl i n }

Unatoč prisutnosti velikih Lukoilu i OMV-u, vodeći u [Ilko Mitkovski, SeeNews]

Obujam proizvodnje nafte i plina u regiji pokriva samo četvrtinu lokalne potražnje, koja je posljednjih godina u porastu, što je odraz rapidnog rasta regionalnih tranzicijskih gospodarstava, očekuje se da će industrija nafte i plina dominirati poretkom najvećih i sljedeće godine

rema očekivanjima, najveća gospodarstva prema proizvodnji i potrošnji u znatnom su broju prisutna u poretku tvrtki koje se bave naftom i plinom: Rumunjska i Bugarska imaju svaka po šest predstavnika, Srbija tri, a Hrvatska i Slovenija svaka po dva. Zanimljivo je da je jedina makedonska rafinerija nafte Okta AD zauzela petnaesto mjesto s ukupnim prihodom od 646,9 milijuna eura u 2008. godini. Okta je dio tvrtke Elpet-Valkaniki SA, podružnice grčkog distributera nafte Hellenic Petroleum.

Potreba za uvozom Vodeći u poretku je rumunjski Petrom, koji također zauzima prvo mjesto u poretku SEE TOP 100. Najveći strani igrači u regiji, ruski Lukoil i austrijski OMV, svaki imaju po četiri nacionalne podružnice u prvih 20 tvrtki. Zbog pada potrošnje nafte i plina u drugoj polovici 2008. 10 od 20 tvrtki završile su godinu s neto gubitkom, dok su u 2007. samo četiri bile u minusu. Međutim, njihov zajednički prihod u 2008. porastao je na 33,7 milijardi

TOP 100 | 44

eura u usporedbi sa 26,7 milijardi eura u 2007. godini. Očekuje se da će industrija nafte i prirodnog plina dominirati poretkom najvećih tvrtki jugoistočne Europe i sljedeće godine. Jugoistočna Europa je neto uvoznik sirove nafte i prirodnog plina. Obujam proizvodnje nafte i plina regije pokriva samo četvrtinu lokalne potražnje, koja je posljednjih godina u porastu, što je odraz rapidnog rasta tranzicijskih gospodarstava regije. Zbog povijesnih se razloga jugoistočna Europa oslanja ponajviše na uvoz ruske nafte i plina kako bi zadovoljila energetske potrebe. Posljednjih su godina brzorastuća gospodarstva regije počela tražiti raznolikost, kako izvora, tako i ruta opskrbe, kako bi smanjila energetsku ovisnost o Moskvi. Geografski smještaj regije čini je prirodnim izborom i žarištem za tranzit nafte i plina od energetski bogatih zemalja Bliskog istoka i središnje Azije do industrijaliziranih gospodarstava zapadne Europe. Upravo stoga jugoistočna Europa leži u središtu nekolicine velikih projekata koji se tiču nafte i plina, a koje podržavaju Rusija, Europska unija i Sjedinjene Američke Države. Od svih zemalja jugoistočne Europe samo Rumunjska pokriva vlastitu potražnju za naftom i plinom većinom iz vlastitih izvora. Budući da rezerve nafte i plina diljem regije iščezavaju, potreba za uvozom se povećala. Očekuje se da će potražnja za plinom

{

40%

porast će potražanja za plinom do 2020. godine

u jugoistočnoj Europi porasti za 40% do 2020. godine. Velike ruske tvrtke, Gazprom OAO i Lukoil OAO, glavni su dobavljači prirodnog plina i sirove nafte zemljama jugoistočne Europe. Rumunjska i Albanija imaju veće rezerve nafte od drugih zemalja u regiji, no njihove rafinerije nafte, kao i bugarske, makedonske i srpske, većinom obrađuju rusku sirovu naftu.

Maloprodaja Budući da je globalna kriza zahvatila regiju, naftne i plinske kompanije jugoistočne Europe 2008. nisu izdašno ulagale u poboljšanje kapaciteta. Većina tvrtki u sektoru, a naročito operateri prijevoza i distributeri nafte i plina, izvršili su godišnje održavanje, dok su tvrtke čije se aktivnosti temelje na maloprodaji naftnih derivata financirale vlastito širenje na domaćim tržištima. Albpetrol, Bulgargaz, Romgaz i Srbijagas ostaju u potpunosti pod državnim vlasništvom unatoč interesu za akviziciju koji su iskazali Gazprom i europski energetski magnati. Sektor maloprodaje goriva jugoistočne Europe u posljednjih je nekoliko godina privukao nekoliko europskih najuspješnijih tvrtki, koje su se time oduprle tradicionalno snažnom prisustvu kompanije Lukoil u regiji. Austrijski OMV AG, nizozemski Shell i grčki Hellenic Petroleum SA razvili su vlastitu mrežu benzinskih crpki u nekoliko zemalja. Drugi val širenja doveo je i regionalne igrače, poput rumunjskog Rompetrola i slovenskog Petrola, na tržišta maloprodaje goriva drugih zemalja jugoistočne Europe. Za razliku od svojih zapadnoeuropskih kolega, te tvrtke ograničile su se na regionalno širenje. Hellenic Petroleum razmatrao je akviziciju dvaju maloprodajnih mreža u Bugarskoj, dok je OMV namjeravao razviti drugu mrežu benzinskih crpki u Bugarskoj.

stranih igrača u regiji, poretku rumunjski Petrom

Od svih zemalja jugoistočne Europe samo Rumunjska pokriva vlastitu potražnju za naftom i plinom većinom iz vlastitih izvora

TOP 20 tvrtki iz naftnog biznisa Naziv tvrtke Zemlja 1. Petrom Rumunjska 2. Ina d.d. Hrvatska 3. Lukoil Neftochim Bugarska 4. Naftna Industrija Srbije Srbija 5. Petrol d.d. Slovenija 6. Lukoil Bulgaria 7. Rompetrol Rafinare Rumunjska 8. Rompetrol Downstream Rumunjska 9. Petrotel Lukoil Rumunjska 10. Lukoil Rumunjska 11. Romgaz Rumunjska 12. OMV d.o.o. Slovenija 13. OMV Bugarska 14. Bulgargaz Holding Bugarska 15. JP Srbijagas Srbija 16. Okta Makedonija 17. Naftex Petrol Bugarska 18. Salbatring International d.o.o. Slovenija 19. YugoRosGaz Srbija 20. OMV d.o.o. Hrvatska

Prihod 2008. 4850,79 3651,56 3646,97 3429,74 2721,40 2465,32 2365,13 1416,42 1280,82 1160,96 979,50 913,03 805,63 732,73 688,07 646,89 626,66 610,44 583,02 574,80

Prihod 2007. 3596,27 3279,35 2,956.98 3188,05 1992,09 1861,07 1662,65 1137,55 1038,31 1138,63 1018,82 509,19 574,27 569,11 632,12 492,91 348,74 58,87 414,81 453,01

Dobit/Gubitak 2008. 256,55 –142,23 –242,05 –45,16 –64,43 0,841 –116,69 –53,25 –134,65 2,59 134,82 13,34 4,30 –46,29 3,40 –22,42 105,51 1,98 23,50 –8,07

Dobit/Gubitak 2007. 492,51 163,88 52,93 66,34 45,82 16,55 –87,07 –3,93 –25,92 14,71 141,14 11,84 8,10 44,48 10,88 16,14 –4,95 1,35 13,67 9,18

45 | TOP 100

{N a f ta i P l i n H rvatska }

Ina, lider među hrvatskim u 2008. ukupan prihod od [Darko Bičak, Poslovni dnevnik]

U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je Mol uputio dioničarima Ine te je povećao svoj vlasnički udio na 47,16 posto, prije toga Mol je u Ini držao udjel od 25 posto plus jedna dionica

afta je od kraja Drugoga svjetskog rata kralježnica svjetskog, pa tako i hrvatskoga gospodarstva. Iako hrvatsko naftno tržište nije tako snažno regulirano poput elektroenergetskog, svejedno je Industrija nafte – Ina i dalje dominantan igrač na domaćem tržištu. S ostvarenih 26,7 milijardi kuna ukupnog prihoda Ina je lider među hrvatskim kompanijama. Dovoljno je spomenuti da druga po redu hrvatska tvrtka, Konzum, ostvaruje dvostruko manji prihod od “svega” 12,7 milijardi kuna. Ina grupa prošlu je godinu završila s konsolidiranim gubitkom od 1,1 milijarde kuna. Izraženo u dolarima, prema prosječnom tečaju Hrvatske narodne banke od 4,93 kune za jedan dolar, konsolidirani gubitak Ina grupe za prošlu godinu iznosio je oko 223 milijuna dolara. Prema prošlogodišnjim objavljenim podacima za 2007. godinu, Ina grupa je 2007. završila s dobiti od oko 870 milijuna kuna. Ina je osnovana 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 26. studenoga iste godine dobiva današnje ime. Potkraj

TOP 100 | 46

1964. dijelom Ine postaje Trgovina, a 1966. godine i Rafinerija Lendava. Proces je nastavljen, pa Ina s vremenom izrasta u tvrtku koja uključuje Rafineriju nafte Zagreb, Tvornicu mineralnih gnojiva u Kutini, Petronaftu Solin, naftovod Opatovac – Bosanski Brod, Inženjering Zagreb, petrokemijske tvornice OKI Zagreb i DINU Omišalj.

Privatizacija Od početna 2,2 milijuna tona godišnjega preradbenoga kapaciteta Inine su rafinerije 1979. došle do kapaciteta od 15 milijuna tona. Naftaplin je 1980. godine izvukao iz bušotina tri milijuna tona crnog zlata. Od 195 benzinskih postaja, koliko ih je imala 1966., Ina desetak godina potom posjeduje više od 500 postaja. Godine 1979. pušten je u rad naftovod od

Omišlja prema Sisku i ostalim potrošačima u kontinentalnoj unutrašnjosti – Bosanski Brod, Pančevo, Novi Sad. Ina je jedan od glavnih financijera njegove gradnje. Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, a od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije, u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka Mol, okončana je 2003. godine. Godine 2006. dionice Ine izlista-

{

2,67

milijardi kuna prihoda imao je prošle godine eni croatia

tvrtkama, ostvarila je 26,7 milijardi kuna

ne su na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi te je u javnoj ponudi 17 posto dionica prodano privatnim i institucionalnim investitorima. U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je Mol uputio dioničarima te je Mol povećao vlasnički udio na 47,16 posto. Druga po veličini naftna tvrtka u našoj zemlji je OMV Hrvatska, koji je lani zabilježio prihod od 4,2 milijarde kuna. Na

{

benzinskih servisa na području hrvatske prema svojim podacima ima omV

hrvatskom tržištu OMV je prisutan od srpnja 1992. godine kada su OMV AG i Istrabenz zajednički osnovali OMV Istrabenz. Od travnja 2005. djeluje pod novim nazivom OMV Hrvatska kao tvrtka kći društva OMV Refining & Marketing GmbH iz Beča.

Drugi i treći Na području Hrvatske OMV ima, prema vlastitim podacima, mrežu od 60 benzinskih servisa. ENI Croatia je treća po veličini hrvatska naftno-plinska tvrtka s lanjskim prihodom od 2,67 milijardi kuna. Riječka tvrtka Euro Petrol je s ostvarenih 1,76 milijardi kuna prihoda na visokome trećemu mjestu u naftnom biznisu u Hrvatskoj. Zajednička tvrtka hrvatske Ine i talijanskog Agipa Inagip za vađenje pri-

rodnog plina je na četvrtome mjestu sa 1,7 milijardi kuna. Naftni servisi Crosco lani su zabilježili prihod od 1,64 milijarde kuna. Tvrtka Tifon je s ostvarenih 1,5 milijardi kuna također na vrhu hrvatskoga naftnog biznisa. Tifon je tvrtka osnovana 1998. u Zagrebu, a danas je u stopostotnom vlasništvu mađarskog Mola. Tvrtka Crobenz je 2008. uprihodila ukupno 1,2 milijarde kuna, što je stavlja na 73. mjesto po ostvarenom prihodu među svim hrvatskim kompanijama. Petrol trgovina lani je ostvario nešto manje od milijardu kuna prihoda, a slijedi ga Proplin sa 654 milijuna. Na hrvatskom je tržištu sve više prisutan i ruski gigant Lulkoil, koji je u 2008. preko svoje tvrtke Lukoil Croatio uprihodio 610 milijuna kuna.

47 | TOP 100

{E lektr i č na energ i ja }

Dominacija rumunjskih

[Ilko Mitkovski, SeeNews]

Objedinjeni prihod svih 20 poduzeća iz sektora električne energije ukupno iznosi 15,3 milijarde eura u 2008. naspram 13,4 milijarde eura koliko je iznosio u 2007.

ajuspješnije gospodarstvo u poretku najvećih tvrtki, čija je djelatnost električna energija, u regiji jugoistočne Europe je rumunjsko s čak deset predstavnika, a slijede ga Hrvatska i Bugarska, svaka s po tri predstavnika. Srpska tvrtka u državnom vlasništvu JP Elektroprivreda Srbija, čija se djelatnost proteže na cijeli lanac proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, vodi u poretku s ukupnim prihodom od 1,76 milijardi eura u 2008., a slijedi je još jedan mamut u državnom vlasništvu, Hrvatska Elektroprivreda d.d.

Proizvođači Najveći bosanski opskrbljivač električnom energijom, JP Elektroprivreda BiH, djelatna na području bošnjačko-hrvatske federacije, jednog od dva autonomna poslijeratna dijela te države (drugi je Republika Srpska), rangirana je petnaesta. Samo tri od najuspješnijih 20 proizvođača i opskrbljivača električnom energijom zabilježila su neto gubitke u 2008., i to vodeće tvrtke JP Elektroprivreda Srbija i Hrvatska Elektroprivreda, kao i rumunjski proizvođač električne energije Electrocentrale Bucuresti SA. Objedinjeni prihod svih 20 poduzeća ukupno iznosi 15,3 milijarde eura u 2008. naspram 13,4 milijarde eura u 2007. godini. Potražnja za električnom energijom prošle je godine u jugoistoč-

TOP 100 | 48

Potrošnja električne energije prošle je godine porasla do 199,4 teravatsati

energetskih kompanija

noj Europi porasla za 2,5%, ponajviše zahvaljujući rastućoj potrošnji kućanstava, na što ukazuju i brojke Međunarodne energetske agencije sa sjedištem u Parizu. Obujam proizvodnje električne energije u nekim je zemljama jugoistočne Europe prošle godine porastao za čak 5,78%, no zarada proizvođača se smanjila ili je čak u potpunosti iščezla jer su troškovi proizvodnje također porasli.

liberalizacija Premda je električna struja u većini zemalja jugoistočne Europe prošle godine poskupila, poskupljenje nije uspjelo nadoknaditi porast cijena ugljena i prirodnog plina koje elektrane koriste za proizvodnju električne energije. Ujedinjeni Enegretskim sporazumom, na temelju kojega je 2005. godine ustanovljena i Energetska zajednica jugoistočne Europe (ECSEE),

{

2,5%

porasla je potražnja za električnom energijom u 2008. godini

novopridošlice u Europskoj uniji iz zemalja jugoistočne Europe, kao i zemlje koje teže članstvu u Europskoj uniji, predane su osiguravanju liberalizacije tržišta, neprekidnoj opskrbi strujom i modernizaciji zastarjelih kapaciteta. Modernizacija je osobito potrebna za mreže distribucije električnom energijom i trafostanice u regiji. Projekte u sektoru električne energije u zemljama jugoistočne Europe često financijski podupire Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj te među-

narodne agencije za razvoj. Vodeći zapadnoeuropski opskrbljivači električnom energijom, kao što su E.ON AG, Enel SpA i EVN AG, prepoznali su razvojni potencijal sektora električne energije zemalja jugoistočne Europe te u posljednjih nekoliko godina ušli na regionalno tržište.

proizvodnja Potrošnja električne energije prošle je godine u zemljama jugoistočne Europe porasla do 199,4 teravatsati (TWh), dok je proizvodnja porasla do 202,9 TWh. Rumunjska, Bugarska, Slovenija i Srbija proizvode više električne energije nego što potroše, dok su ostale zemlje jugoistočne Europe neto uvoznici električne energije. Rumunjska je 2008. proizvela više od 64,01 TWh električne energije, što je porast od 5,78% u odnosu na prethodnu godinu. Bugarska je proizvela >

TOP 20 tvrtki iz energetskog sektora Naziv tvrtke Zemlja 1. JP Elektroprivreda Srbije Srbija 2. Hrvatska elektroprivreda d.d. Hrvatska 3. Natsionalna Elektricheska Kompania Bugarska 4. GDF SUEZ Energy Rumunjska 5. Holding Slovenske Elektrarne d.o.o. Slovenija 6. E.ON Gaz Rumunjska 7. C.N.T.E.E. Transelectrica Rumunjska 8. Electrica Rumunjska 9. Hidroelectrica Rumunjska 10. Electrocentrale Bucuresti Rumunjska 11. CEZ Elektro Bugarska 12. HEP-proizvodnja d.o.o. Hrvatska 13. HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o. Hrvatska 14. JP Elektroprivreda d.d. BiH 15. Complexul Energetic Turceni Rumunjska 16. Enel Distributie Muntenia Rumunjska 17. AETs Kozloduy Bugarska 18. Geoplin d.o.o. Slovenija 19. Nuclearelectrica Rumunjska 20. SODO d.o.o. Slovenija

Prihod 2008. 1760,87 1557,60 1521,43 997,24 856,65 782,85 752,31 713,51 669,10 576,75 550,56 527,48 479,22 463,74 455,07 449,20 427,22 414,59 400,43 348,97

Prihod 2007. 1691,53 1403,51 1275,46 934,24 943,96 349,05 659,49 232,39 590,09 678,63 465,53 488,72 423,43 391,27 412,14 492,22 324,24 337,34 306,45 169,23

Dobit/Gubitak 2008. –26,96 –1,78 23,95 32,26 53,76 10,96 10,52 306,14 16,34 –86,71 7,36 3,37 18,10 23,64 5,01 55,36 35,85 30,91 25,86 0,198

Dobit/Gubitak 2007. –36,91 61,68 21,21 50,51 12,41 20,71 14,42 0,271 14,56 –26,37 7,26 –15,03 –13,41 11,69 21,70 12,07 1,77 17,39 24,56 0,065

49 | TOP 100

{E lektr i č na energ i ja }

gotovo 45 TWh, što je porast od 4,17%, a Srbija je proizvela 35 Twh, 2,10% više nego 2007. godine. Potražnja za električnom energijom prošle je godine u Albaniji porasla tako rapidno da je vlada uvela racionalno opskrbljivanje zbog ograničenja opskrbe nametnutih nedovoljnom domaćom proizvodnjom i ograničenim uvoznim kapacitetom prijenosnog sustava te zemlje. Elektrane smještene u zemljama jugoistočne Europe zajedno imaju instalacijski kapacitet od otprilike 76 gigavata. Regija je u 2008. godini uvezla oko 13,35 TWh, što iznosi 6,70% njezine potrošnje električne energije.

nastavak ulaganja Prema mišljenju konzultantske kuće KPMG i njemačkoga istraživačkog instituta, ako zemlje jugoistočne Europe ne ulože u nove elektrane, cijela regija postat će u velikoj mjeri ovisna o uvozu električne energije u sljedećih nekoliko godina. Dominantni bugarski opskrbljivač električnom energijom NEK predviđa manjak električne energije od 8,0 do 10 TWh u regiji u godinama koje slijede. Potražnja za električnom energijom u zemljama jugoistočne Europe rast će otprilike od 2 do 3% godišnje, kažu analitičari. U 2008. godini proizvođači i distributeri električne energije u

TOP 100 | 50

zemljama jugoistočne Europe nastavili su s predviđenim ulaganjima. Zastarjele distribucijske mreže i proizvodna postrojenja u zemljama jugoistočne Europe, od kojih su neka čak iz šezdesetih, postepeno se zamjenjuju ili poboljšavaju kako bi osigurala pouzdanu opskrbu električnom energijom potrebnu da podupre gospodarski rast regije. Bugarski NEK i rumunjski operater nuklearnom elektranom Nuclearelectrica osigurali su sredstva za financiranje ambicioznog projekta za nuklearnu energiju, dok su se manje tvrtke u energetskom sektoru iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Slovenije odlučile za projekte na bazi hidroenergije, oslanjajući se na obilne hidrološke potencijale svojih zemalja. Sve veći broj tvrtki iz regije počeo je usmjeravati investicije u projekte obnovljive energije kako bi postigle

{

47,5%

udjel je ugljena u proizvodnji električne energije u Ji europi

raznolikost energetske mješavine i zadovoljile uredbe Europske unije o povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije. Nakon što je Europska unija postavila zahtjev za liberalizacijom energetskog tržišta i razdvajanjem vertikalno povezanih tvrtki diljem Europe 2003. godine, zemlje jugoistočne Europe počele su razmatrati privatizaciju dijelova svojih energetskih sektora. Zemlje jugoistočne Europe u posljednje su tri godine pozvale vodeće strane tvrtke u sektoru da preuzmu neka proizvodna i distribucijska energetska postrojenja, pa su tako njemački E.ON AG, austrijski EVN AG, talijanski Enel SpA i češki ČEZ a.s. ušli na energetsko tržište regije.

Nuklearke Dok su u Bugarskoj i Rumunjskoj, članicama Europske unije, te u Makedoniji prijašnji energetski monopolisti razdvojeni u nekoliko zasebnih kompanija koje odvojeno posluju s distribucijskim, prijenosnim i proizvodnim postrojenjima, u drugim zemljama jugoistočne Europe mamutske tvrtke u državnom vlasništvu i dalje se bave svim trima djelatnostima, primjerice JP Elektroprivreda Srbija, Hrvatska Elektroprivreda (HEP) i Holding Slovenske Elektrarne (HSE). Ugljen i dalje dominira proizvodnjom električne energije u jugoistočnoj Europi s prosječnim udjelom od 47,5%. Albanija gotovo u potpunosti ovisi o svojim vodnim izvorima za proizvodnju električne energije, dok se Moldavija isključivo oslanja na uvoz prirodnog plina iz Rusije. Članice Europske unije, Rumunjska, Bugarska i Slovenija, jedine su zemlje u jugoistočnoj Europi koje imaju aktivne nuklearne elektrane.

{E lektr i č na energ i ja H rvatska }

HEP grupa ostvarila 11,9 milijardi kuna prihoda [Darko Bičak, Poslovni dnevnik]

Hrvatska Vlada je od srpnja 2008. odobrila više cijene električne energije prema novim tarifnim sustavima, posebno za svaku reguliranu elektroenergetsku djelatnost. Povećanjem cijene električne energije ostvaren je rast prihoda u drugom polugodištu i zaustavljen trend narušavanja likvidnosti HEP-a

ada govorimo o energetici u Hrvatskoj, onda zbog državne regulacije govorimo gotovo o HEP grupi. HEP grupa raspolaže sa 4000 MW instalirane snage za proizvodnju električne energije i 974 MW snage za proizvodnju topline. U sastavu HEP Proizvodnje d.o.o. je 25 hidroelektrana i osam termoelektrana, koje kao pogonsko gorivo upotrebljavaju loživo ulje, prirodni plin i ugljen. Neke od njih u spojenom procesu proizvode električnu i toplinsku energiju i čine okosnicu centraliziranoga toplinskog sustava Zagreba i Osijeka. Osim HEP Proizvodnje, električnu energiju u Republici Hrvatskoj proizvode TE Plomin d.o.o., društvo u suvlasništvu HEP-a d.d., RWE Power, koji upravlja termoelektranom snage 210 MW, te industrijske energane i privatni vlasnici malih obnovljivih izvora električne energije. HEP d.d. je suvlasnik i Nuklearne elektrane Krško u Republici Sloveniji. U 2008. godini HEP grupa je ostvarila najveće poslovne prihode do sada – 11,9 milijardi kuna te neto

HEP je plan investicija smanjio za oko 880 milijuna kuna dobit iz poslovanja u visini 31,1 milijun kuna. Pozitivan poslovni rezultat ostvaren je zahvaljujući provedenim mjerama za konsolidaciju financijskog stanja, koje su rezultirale smanjenjem troškova poslovanja za 291 milijun kuna u odnosu na plan poslovanja, dok je plan investicija smanjen za 880 milijuna kuna.

PoveĆanje cijena HEP grupa je u 2008. poslovala u iznimno nepovoljnim uvjetima, osobito tijekom prvog polugodišta. Nastavljen je rast cijena loživog ulja, ugljena i električne energije na međunarodnom tržištu. Nabavna cijena plina, u skladu

{

24.000 trafostanica u Hrvatskoj posjeduje hep distribucija

s ugovorenim postupnim dostizanjem tržišne cijene, povećana je 65 posto, a zbog manjih dotoka vode proizvodnja u hidroelektranama smanjena je 10 posto u odnosu na plan. Stoga je došlo do velikog rasta troškova poslovanja, što je utjecalo na likvidnost HEP grupe. Vlada je od 1. srpnja 2008. odobrila više cijene električne energije prema novim tarifnim sustavima, posebno za svaku reguliranu elektroenergetsku djelatnost. Povećanjem cijene električne energije ostvaren je rast prihoda u drugom polugodištu i zaustavljen trend narušavanja likvidnosti (zahvaljujući i realiziranom kreditu od 125 milijuna eura). Najveći prihod unutar HEP grupe otpada na HEP Proizvodnju koja je u 2008. godini uprihodila ukupno 3,86 milijardi kuna. To je svrstava na 9. mjesto po ukupnom prihodu među svim domaćim tvrtkama, no sa samo 23 milijuna kuna dobiti zauzima 118. mjesto. Uz proizvodne izvore, važan dio sustava Elektroprivrede su prijenosna i distribucijska mreža s ukupno 24.000 transformatorskih stanica.

51 | TOP 100

{V e l e p r o d a j a / M a l o p r o d a j a }

Na listi trgovačkih lanaca prevlast njemačke tvrtke [SeeNews, Poslovni dnevnik]

Na samom vrhu poretka nalazi se jedan od dva slovenska predstavnika, Mercator, koji je 2008. godinu završio s ukupnim prihodom od 1,84 milijarde eura i neto zaradom od 32,14 milijuna eura

poretku najuspješnijih 20 tvrtki koje se bave veleprodajom i maloprodajom jasno dominiraju rumunjski lanci – njih jedanaest. Svi veliki zapadnoeuropski lanci zastupljeni u njemačkoj Metro grupi zauzimaju tri mjesta: rumunjski i hrvatski lanci Cash&Carry te rumunjski lanac maloprodajnih trgovina Real – Hypermarket. Međutim, na samom vrhu poretka nalazi se jedan od dva slovenska predstavnika, Mercator, koji je 2008. godinu završio s ukupnim prihodom od 1,84 milijarde eura i neto zaradom od 32,14 milijuna eura. Izvan Slovenije Mercator je prisutan u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni. Tvrtka je u 2009. ušla i u Bugarsku te se planira proširiti na Makedoniju i Kosovo. Zajednički prihod najuspješnijih 20 tvrtki koje se bave maloprodajom i veleprodajom u 2008. iznosio je 13,4 milijarde eura naspram 11,8 milijardi eura u 2007. godini. Među uspješnim trgovcima u regiji visoko je pozicioniran i hrvatski Konzum, dio grupe Agrokor, koji osim što dominira u matičnoj zemlji, svoje poslovanje širi i na susjedne zemlje, prije svega na Bosnu i Hercegovinu. Preuzimanjem lokalnih trgovačkih tvrtki i uzimanjem objekata u zakup hrvatski trgovački lanac Konzum nakon

TOP 100 | 52

u jugoistočnoj Europi Metro Cash&Carry Top 20 trgovačkih tvrtki Naziv tvrtke zemlja 1. Mercator d.d. Slovenija 2. Konzum d.d. Hrvatska 3. Metro Cash&Carry Rumunjska 4. Carrefour Rumunjska 5. Selgros Cash&Carry Rumunjska 6. Kaufland Rumunjska 7. Hypermarket Rumunjska 8. Engrotus d.d. Rumunjska 9. Mediplus Exim Rumunjska 10. Arabesque Rumunjska 11. Agrokor-Trgovina d.d. Hrvatska 12. K and K Electronics Bugarska 13. Romania Hypermarche Rumunjska 14. Mercator – H d.o.o. Hrvatska 15. Metro Cash&Carry d.o.o. Hrvatska 16. Pevec d.o.o. Hrvatska 17. M-Rodić Srbija 18. Praktiker Rumunjska 19. Billa Rumunjska 20. Procter & Gamble Distribution Rumunjska

četiri godine tržišne utakmice preuzeo je vodeću poziciju među trgovačkim lancima u Bosni i Hercegovini. U utrci s Interexom, članom francuske grupacije Groupement des Mousquetaires, i slovenskim Mercatorom, koji su se orijentirali na gradnju vlastitih trgovačkih centara u BiH, Konzum je daleko ispred svojih glavnih konkurenata u BiH.

Udjeli na tržištu Konzumov tržišni udio u BiH narastao je na otprilike na 12%. Riječ je o dvostruko većem udjelu u odnosu na 2007. godinu. Što se tiče ostalih trgovaca u BiH, tržišni udio Interexa povećan je sa 5,8% na oko 8%. I udio Mercatora rastao je brže od planiranog, no sa sadašnjih sedam posto i on znatno zaostaje za Konzumom. Tržišni udjel tuzlanskog Binga izno-

Prihod 2008. 1839,24 1741,78 1490,00 972,82 871,19 726,98 689,06 673,93 495,21 457,12 434,67 423,95 372,23 356,56 352,96 317,73 303,64 299,49 299,13 296,65

Prihod 2007. 1736,63 1485,96 1590,00 738,69 812,71 598,49 385,25 599,57 432,39 387,12 298,09 379,27 376,43 293,87 327,97 272,27 267,04 259,56 297,72 309,19

si također sedam posto, grupacije MIMS 4,5 posto, a Drvoprometa i Miškovićeve Delte po 2,5%. I dok su prije godinu dana mali trgovci u BiH držali 80 posto tržišta, sada je taj udio smanjen na manje od 65 posto. Konzum je prisutan u BiH od lipnja 2004. godine kada je otvoren Velpro iz Sarajeva, najveći trgovačko-distributivni centar u BiH. Od 2006. uslijedilo je intezivno širenje Konzumove maloprodajne mreže. Todorićeva

{

trgovina konzum posjeduje u vojvodini i na jugu srbije

Dobit/Gubitak 2008. 32,14 59,19 N/A 18,59 36,08 3,44 –51,18 8,07 2,85 –1,56 7,99 18,34 18,19 3,89 9,18 3,01 9,35 8,01 9,54 5,08

Dobit/Gubitak 2007. 35,42 40,65 N/A 22,82 33,58 14,57 –43,86 18,34 6,53 7,60 5,17 13,48 11,63 0,600 7,49 10,68 4,75 13,33 9,73 3,00

tvrtka kupuje lokalne trgovačke lance – sarajevski VF Komerc, koji je raspolagao sa 13 trgovina, čitlučki Mališić i tvrtku Dženanović iz Zenice s po deset objekata, širokobriješku Dionu i hipermarkete Aura.

Poslovanje u srbiji Velik rast bilježi i trgovačka djelatnost u Srbiji. U toj zemlji trgovina je u posljednjih šest godina zabilježila najveći rast u usporedbi s drugim granama. Od 2001. godine do 2007. godine rast BDP-a u trgovini iznosio je 141%, odnosno 15,8% na godišnjoj razini. U trgovini je zaposleno 340.000 ljudi. Od stranih trgovačkih kuća u Srbiji posluju Mercator te Agrokor, koji osim hipermarketa u Beogradu ima više od 30 trgovina u Vojvodini. Od velikih trgovačkih kuća u Srbiji posluje i Metro Cash & Carry.

53 | TOP 100

{V e l e p r o d a j a / M a l o p r o d a j a u H r vatsk o j }

Najveći udio trgovine u rukama Agrokorova

{

mjesto po uspješnosti kada su prihodi u pitanju drži mercator

[Darko Bičak, Poslovni dnevnik]

U Hrvatskoj na trgovinu otpada 30,3 posto svih registriranih poduzetnika i 36,1 posto ukupno ostvarenog prihoda u 2008. godini

rgovina je jedan od najznačajnijih sektora hrvatskoga gospodarstva na koji otpada 30,3% svih registriranih poduzetnika i 36,1% ukupno ostvarenog prihoda u 2008. godini. Zbog prirode poslovanja trgovina tradicionalno ostvaruje najveći prihod, koji je u 2008., prema podacima Fine, ukupno iznosio 123,8 milijardi kuna. Najveći dio domaće trgovine otpada

TOP 100 | 54

na Agrokorove perjanice, Konzum i Agrokor trgovinu. Konzum je lani uprihodio ukupno 12,75 milijardi kuna, što ga u konačnici stavlja na drugo mjesto među svim hrvatskim tvrtkama, odmah iza Ine. Iako daleko ispod Konzuma, na drugo mjesto dolazi Agrokor trgovina sa 3,19 milijardi kuna prihoda.

Više od 700 prodavaonica Istodobno je Konzum zabilježio 329,2 milijuna kuna dobiti, a Agrokor trgovina 46,7 milijuna. Konzum je već godinama perjanica nacionalne maloprodaje te raspolaže s više od 700 prodavaonica diljem Hrvatske. Tvrtka zapošljava više od 12.000 ljudi, a kako navode u Konzumu, njihove prodavaonice dnevno pohodi više od 650.000 kupaca. Konzum raste iz godine u godinu, o čemu dovoljno govori

podatak da je godinu prije ostvaren prihod od “samo” 10,8 milijardi kuna. Nakon učvršćivanja liderskih pozicija na hrvatskom tržištu, Konzum je napravio i svoj prvi regionalni iskorak na tržište Bosne i Hercegovine 2004. godine. U samo nekoliko godina hrvatski maloprodajni lanac je postao lider i na tržištu susjedne države. Metro Cash & Carry je u 2008. uprihodio 2,58 milijardi kuna uz 67,2 milijuna kuna čiste dobiti. Četvrto mjesto najuspješnijih trgovačkih lanaca, po prihodu, lani je držao Mercator sa 2,61 milijardu kuna ukupnog prihoda. Najveći slovenski trgovački lanac, s ozbiljnim udjelima na svim tržištima u regiji, ove godine doživljava veliku vlasničku krizu. Naime, vlasnici znatnog dijela Mercatorovih dionica je poslovna grupa okupljena oko slovenskog tajkuna Boška Šrota. Međutim, grupacija se našla u poteš-

Hrvatskoj nalazi se u prodajnog lanca Konzuma

{

10. mjesto na listi tržišnih udjela drži sparr

koćama pa je, da bi zaštitila nacionalne interese, reagirala i slovenska vlada sa stanovitom nacionalizacijom. Ove je godine posustali Pevec lani zauzimao visoko peto mjesto po uspješnosti u trgovačkom sektoru.

Tržišni udjeli Naime, bjelovarski trgovački lanac je u 2008. uprihodio ukupno 2,32 milijarde kuna te zabilježio dobit od 63,6 milijuna. Riječki trgovački gigant Plodine, koji ima zajedničku nabavu s Mercatorom, uprihodio je lani 2,16 milijardi kuna te ostvario dobit od 37,7 milijuna kuna. Plodine, prema vlastitim podacima, raspolažu sa 48 supermarketa pod zajedničkim nazivom Plodine – Hrvatski lanac supermarketa, u svim većim hrvatskim gradovima. No u posljednje vrijeme

su Plodine, uz Konzum, imale najveći intenzitet širenja. Strategija razvoja i širenja izvan granica u idućih nekoliko godina rezultirat će brojkom od ukupno sto supermarketa, navode u Rijeci. Značajni igrači na hrvatskom tržištu maloprodaje su i austrijska Billa te Kerum, koji je u vlasništvu kontroverznoga splitskoga gradonačlnika Željka Keruma. Billa je lani uprihodila 1,67 milijardi kuna, a Kerum 1,44 milijarde. Iza njih se smjestio DM – Drogeria Market, s prihodom od 1,37 milijardi kuna. Ta je tvrtka posebna zbog svoje dobiti koja je sa 119,4 milijuna kuna na drugome mjestu, odmah iza Konzumove. Poredak je sličan i kada se pogledaju tržišni udjeli trgovaca. Naime, S tržišnim udjelom koji se na nacionalnoj razini kreće od 25 do 30 posto te udjelima koji u pojedinim županijama

dosežu i do 50 posto, Konzum je i u 2008. bio neuhvatljivi lider u hrvatskoj maloprodaji. Jednako tako on je i najveći poduzetnik u veleprodaji, s udjelom između 40 i 45 posto. Prvi sljedeći lanac u veleprodaji je Metro cash&carry s udjelom između 20 i 25 posto, dok udjel prvoga sljedećeg Konzumova konkurenta u maloprodaji - Plodina - nije veći od 10%. Međutim, Plodine su, istodobno, uz Lidl napravile i najveći pomak na ljestvici najvećih prema tržišnom udjelu u maloprodaji. Lidl je od svih trgovaca imao najveći rast prihoda - više od 65% čemu može zahvaliti ulazak na listu 10 najvećih i pozicioniranje na njezinom sedmom mjestu. Plodine su, pak, imale rast prihoda više od 45% pa su s petog mjesta u 2007. skočile na drugo mjesto ljestvice najvećih prema tržišnom udjelu. >

55 | TOP 100

{V e l e p r o d a j a / M a l o p r o d a j a u H r vatsk o j }

Visok rast prihoda, 33%, imao je i Spaar koji sad drži 10 mjesto liste najvećih prema tržišnom udjelu. S druge strane prihodi u 2008. padali su Getrou, Billi i Mercatoru-H, kao i K.T.C-u, pa je on i ispao s liste 10 najvećih. Međusobna usporedba tržišnih udjela deset najvećih sudionika, pak, pokazuje daljnji rast tržišnog udjela Konzuma, te Plodina, Lidla, Spara, Keruma,Studenca, Kauflanda i DinoveDione. Valja naglasiti da se rezultati temelje na podacima prije Sparova preuzimanja Ipercoopa. Istodobno, zajednički tržišni udjel pet najvećih poduzetnika u maloprodaji u Hrvatskoj u 2008. iznosio je 52,4% dok je ovaj pokazatelj u 2007. iznosio 51,3% što upućuje, zaključuje AZTN, na rast koncentriranosti tržišta.

uzorak U Agenciji su naznačili da udruživanja trgovaca u segmentima nabave radi jačanja pozicije prema dobavljačima, jačaju i konkurentstku poziciju na tržištu. Tako, udjeli poduzetnika udruženih u grupaciju NTL te udruženih Plodina, Mercatora-H i Bille iznose oko 20%, dok udjeli tvrtki udruženih u Ultra Gros grupaciju iznose nešto manje od 10%. To su podaci iz straživanja stanja na tržištu maloprodaje koje redovito obavlja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Istraživanje se temeljilo na uzorku od 57 poduzetnika koji su, po ostvarenim prihodima, naj-

{

48 supermarketa u hrvatskoj posjeduju plodine

TOP 100 | 56

veći poduzetnici u maloprodaji, s tim da istraživanjem nisu obuhvaćeni obrtnici. Pored velikih u Hrvatskoj posluje i niz malih trgovina. Mali trgovci su tako u razdoblju od prva tri tromjesečja 2008. godine, prema podacima hrvatskoga Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na isto razdoblje 2007. povećali promet za 9 milijuna kuna. To je u prosjeku tek 417 kuna više po jednoj prodavaonici ili 194 kune po svakom zaposleniku.

Naselja bez trgovine U tom su razdoblju zatvorene 334 prodavaonice, a zalihe su veće za 178 milijuna kuna. Unatoč spomenutim negativnim trendovima obrtnici su ipak povećali zaposlenost za 208 radnika. Zanimljiv je i podatak da Hrvatska ima oko 3000 naselja bez trgovine. Trgovine površine do 40 m2 već tri godine bilježe pad prometa u segmentu hrane. U 2007. ostvarile su promet u visini 3,89 milijardi kuna, što je manje 6,6 posto prema 2006., dok su hipermarketi (iznad 2500 m2) povećali promet za 34,2 posto, a Cash&Carry za 15,4 posto. Dodatni udar na male trgovce u Hrvatskoj dogodio se i zabranom rada nedjeljom te donošenjem Zakona koji dopušta cjelonoćni rad benzinskih crpki. Naime, početkom prošle godine u Hrvatskoj je iznesen prijedlog novoga zakona o trgovini. Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetništva propisalo je da će sedam dana tjedno 24 sata moći raditi benzinske crpke do 80 metara četvornih unutar zatvorenog dijela postaja. Slijedom tog stavka, propisanog člankom 60., javile su se sumnje kako će mnoge prodavaonice i trgovine u gradskim četvrtima maloprodajnom ponudom uskoro zamijeniti benzinske crpke. Za sada novom propisu udovoljava oko 119 benzinskih postaja, što znači da bi na taj način sva naselja mogla dobiti trgovine.

{t e l e k o munikaci j e }

Unatoč krizi telekomi poboljšali svoje rezultate [Ilko Mitkovski, SeeNewsa]

Iznimno konkurentno telekomunikacijsko tržište jugoistočne Europe pruža usluge za otprilike 61 milijun ljudi, bez obzira na broj stanovnika, čak i najmanje zemlje u regiji, poput Albanije, imaju najmanje po tri mobilna operatera

ajuspješnijih 20 tvrtki u četvrtoj najvećoj grani industrije, telekomunikacijama, u 2008. godini ostvarilo je ukupan prihod od 11,05 milijardi eura u usporedbi sa 10,7 milijardi prethodne godine. Poredak najuspješnijih predvode rumunjski mobilni operateri Orange i Vodafone. Tri od šest rumunjskih mobilnih i telefonskih operatera dospjelo je na ljestvicu najuspješnijih, kao i operater fiksne telefonije RomTelecom, u većinskom vlasništvu grčkog OTE-a.

Manja tvrtka Najveća dva bosanska operatera, BH Telecom, koji posluje u Federaciji, i Telekom Srpske, u Republici Srpskoj, rangirani su kao petnaesti i sedamnaesti. Osim ta dva operatera, Bosna ima i jednu manju telekomunikacijsku tvrtku, HT Mostar, čiji klijenti prebivalište većinom imaju u Federaciji. Albanian Mobile Communications (AMC), albanska ruka grčkoga bezičnog operatera Cosmote, Makedonski Telekomunikacii i moldavska tvrtka Moldecom u državnom vlasništvu, redom predstavnici manjih gospodarstava jugoistočne Europe, dospjeli su u društvo vodećih 20 operatera premda nijedan od njih nije dovoljno velik i uspješan da bi se našao unutar >

Tri od šest rumunjskih mobilnih i telefonskih operatera dospjelo je na ljestvicu najuspješnijih u jugoistočnoj Europi

57 | TOP 100

{t e l e k o munikaci j e }

najboljih sto središnje i jugoistočne Europe. Unatoč prošlogodišnjoj globalnoj financijskoj krizi koja je osakatila mnoga poduzeća i tvrtke, telekomunikacijski sektor jugoistočne Europe se održao, pa čak i poboljšao svoje rezultate.

Kvaliteta usluge Stalna potreba za komunikacijom i sniženim cijenama mobilnih usluga u 2008. donijela je operaterima u regiji veću zaradu i sve veći udio na tržištu. Međutim, globalno gospodarsko usporavanje također je predstavilo izazov u smislu kvalitete usluga i fleksibilnosti tarifa. Brojne prilike za širenje i brzorastući prihodi na nezasićenom tržištu jugoistočne Europe poticajni su za telekomunikacijske operatere koji posluju u regiji, no sve veća popularnost internetskih sredstava telekomunikacije mogla bi ostaviti trag na njihovoj zaradi. Iznimno konkurentno telekomunikacijsko tržište jugoistočne Europe pruža usluge za oko 61 milijun ljudi. Bez obzira na broj stanovnika, čak i najmanje zemlje u regiji, poput Albanije i Crne Gore, imaju najmanje po tri mobilna operatera. Početkom 2009. Crna Gora je razmatrala raspisivanje natječaja za četvrtoga mobilnog operatera, a Albanija je dodijelila licenciju četvrtom bežičnom operateru, tvrtki Posta dhe Telekomi i Kosoves (PKT) SH.a, sa sjedištem u Kosovu. Operateri fiksne telefonije, gubeći pretplatnike koji prelaze na brojne bežične operatere u jugoistočnoj Europi, ulaze na rastuće tržište mobilnih usluga postavljajući vlastite bežične jedinice. Bivše tvrtke fiksne telekomunikacije u državnom vlasništvu, a koje su prodane stranim privatnim vlasnicima, restrukturirane su i unaprijeđene te su tako započele kampanju mobilne telefonije. Prodor albanske fiksne telefonije od

TOP 100 | 58

TOP 20 telekomunikacijskih tvrtki Tvrtka 1. Orange Romania 2. Vodafon Romania 3. Telekom Srbije 4. HT 5. Romtelecom 6. Mobitel 7. T-Mobile 8. VipNet 9. Bulgarian Tel. CO 10. Telekom SLO 11. Cosmo Mobile 12. RCS & RDS 13. Mobitel 14. Telenor 15. BH Telecom 16. Telekomunikacii 17. Telekom Srpska 18. Si.Mobile 19. Albania 20. Moldtelecom

Prihod 2008. 1216,09 1154,08 939,81 920.88 846,05 678,53 641,48 528,02 504,48 493,82 460,06 457,61 454,94 350,57 320,86 318,68 243,09 200,21 191,30 175,74

Prihod 2007. 1151,82 1112,09 932,60 957,05 838,02 643,39 598,20 517,62 502,34 451,94 412,10 420,15 438,53 365,71 313,15 306,09 200,16 188,12 176,20 151,15

10,07% u 2008. bio je najniži u cijeloj jugoistočnoj Europi, dok je Crna Gora sa 56,85% imala najviši prodor fiksne telefonije u jugoistočnoj Europi. Moldavija je prošle godine imala najniži prodor mobilne telefonije u regiji (66,6%), dok je Bugarska imala najviši (140,05%). U želji da povećaju udio na tržištu telekomunikacijke tvrtke jugoistočne Europe mnogo su uložile u širenje i unapređenje svojih mreža u 2008. godini. Veći operateri obično ulažu vlastitu zaradu,

{

telekomunikacijska tvrtka posluje na području jugoistočne europe

Dobit/Gubitak 2008. 404,44 283,19 62,65 327,92 0,992 166,36 214,12 130,86 16,39 95,97 53,17 –21,17 58,95 38,70 73,13 101,85 60,95 32,07 100,30 26,75

Dobit/Gubitak 2007. 337,60 244,19 146,06 377,27 21,41 159,14 181,86 138,33 61,49 84,67 73,42 17,11 50,60 81,52 76,19 100,67 40,44 25,42 84,60 34,35

dok manji traže financijska sredstva od matičnih kompanija. Inače, sedam mobilnih operatera u jugoistočnoj Europi prošle je godine i u prvoj polovici 2009. dobilo 3G dozvole kako bi znatnije poboljšale rezultate i privukle nove kupce.

Uvrštenje na burzu Telekom Srbija i Romtelecom obznanile su planove za uvrštavanje na burzu u 2009., no još nisu odlučile kojim dionicama će trgovati. Obje tvrtke spremne su za simultanu javnu objavu na domaćim burzama, ali i na Londonskoj burzi. Četirima od 41 telekomunikacijske tvrtke koje posluju u jugoistočnoj Europi trguje se na burzama u regiji: Bulgarian Telecommunications Company AD, HT-Hrvatske telekominikacije d.d., Crnogorski telekom a.d. i Telecom Slovenije d.d.

{t e l e k o munikaci j e H r vatska }

Ostvareno 23,5 milijardi kuna ukupnoga prihoda 3,86 milijardi kuna, što je stavlja na visoko osmo mjesto među svim hrvatskim tvrtkama po prihodu. Budući da su telekomunikacije i dalje visokoprofitabilna djelatnost, ne čudi da je neto dobiti od 771 milijuna kuna na ukupno četvrtome mjestu u Hrvatskoj. Uz T-Mobile i Vipnet, u mobilnim telekomunikacijama na znatan dio hrvatskoga tržišnoga kolača cilja i alternativni operater Tele2.

[Darko Bičak, Poslovni dnevnik]

Ključno mjesto pripada T-HT grupi. Iako je lani po prihodu bila na četvrtome mjestu među svim hrvatskim tvrtkama, po dobiti od 2,1 milijarde kuna apsolutno je na prvome mjestu

ektor telekomunikacija je u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj zabilježio velik rast. Telekomunikacije, u evidenciji Fine, spojene sa sektorom informacija, ostvarile su lani 23,5 milijardi kuna ukupnoga prihoda. Naravno, ključno mjesto pripada T-HT grupi, odnosno tvrtkama HT i TMobile. HT – Hrvatske telekomunikacije, koje su zadužene za žičani telepromet, ostvarile su u 2008. godini prihod od 6,7 milijardi kuna.

Dionice i ipo No iako je lani po prihodu ta tvrtka bila na četvrtome mjestu među svim hrvatskim tvrtkama, po dobiti od 2,1 milijarde kuna apsolutno je na prvome mjestu. Slijedi je T-Mobile sa 4,7 milijardi kuna ukupnog prihoda i 1,23 milijarde zabilježene dobiti. Dionica HT-a je jedna od najlikvidnijih na hrvatskom tržištu kapitala u prošloj godini. Javna ponuda dionica kompanije donijela je zapravo tržište vrijednosnicama u gotovo svaki hrvatski dom. Naravno, u krizi je dionica pretrpjela znatan pad, a cijena joj se upravo ovih dana kreće oko nominalne cijene iz IPO-a od 265 kuna. HT grupu, barem u segmentu bežičnih telekomunikacija, u stopu slijedi Vipnet. Ta je bazično austrijska kompanija u Hrvatskoj lani uprihodila

Dionica HT-a je jedna od najlikvidnijih na hrvatskom tržištu kapitala

Alternativa Tele2 Hrvatska zaključio je 2008. godinu sa 58% višim prihodima nego u godini prije, s ukupnim iznosom od 608.354 milijuna kuna. Tele2 Hrvatska, kako stoji u poslovnom izvješću, 2008. zaključio je sa 703.000 korisnika, što je 50-postotno povećanje u odnosu na 2007. kada je Tele2 Hrvatska imao 470.000 korisnika. Alternativni pružatelj fiksnih usluga u telefoniji H1 Telekom prošle je godine ostvario prihode od 96,2 milijuna kuna. Takav rezultat za 20 posto je veći u odnosu na prethodnu godinu. Korisnička baza usluga tog operatera povećana je u odnosu na 2007. za 20 posto. H1 Telekom u ovoj godini očekuje nastavak rasta prihoda, broja korisnika i proširenje dostupnosti usluga, a najavljuje se i plasman novih proizvoda i usluga, kaže se u priopćenju. U tom telekomu objavljeno je također da je ukupna imovina društva tijekom poslovne 2008. porasla za 36,8 posto, a investicije u dugotrajnu imovinu dosegle su 28,2 milijuna kuna. Grupa Metronet telekomunikacije prošlu je godinu poslovala s gubitkom od 90,8 milijuna kuna, što je gotovo 20 milijuna manje u odnosu na godinu prije. Poslovni prihodi su sa 121,5 milijuna kuna povećani na 220,9 milijuna kuna u ovoj godini, dok su poslovni rashodi porasli sa 209,5 milijuna na 276,1 milijun kuna. >

59 | TOP 100

{t e l e k o munikaci j e h r vatska }

Europski prosjek ulaganja u telekomunikacije po stanovniku je 99,9 eura, dok u Hrvatskoj on iznosi svega 55 eura Optima telekom također bilježi znatan rast te je u prvom dijelu godine stekla znatno više korisnika širokopojasnog interneta od T-Coma. Prema podacima, samo od travnja do lipnja Optima je stekla 17.512 korisnika, a T-Com njih 16.885. Optima je time u posljednjem tromjesečju ostvarila rast broja korisnika brzog interneta, takozvanog broadbanda, od 50 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je fiksna jedinica grupe T-HT dodatno usporila rast na svega 3,4 posto. Iako poslovanje telekomunikacijskih tvrtki u Hrvatskoj pokazuje uzlazan trend, činjenica je da Hrvati i dalje plaćaju skuplje telekomunikacijske usluge od građana Europske unije, a operateri najavljuju smanjivanje investicija iako

TOP 100 | 60

statistike govore da ulažu dvostruko manje od europskog prosjeka.

Ulaganja Tako su sredinom ove godine grupa T-HT i Vipnet najavili reviziju svojih investicijskih planova nakon što je Vlada uz viših 23 posto PDV-a uvela i trošarine od 6 posto na SMS, MMS i mobilne razgovore. Inače, u Hrvatskoj

{

50%

je rast broja korisnika brzog interneta optima telekoma

je iznos ulaganja u telekomunikacije po glavi stanovnika znatno manji od europskog prosjeka. U 2007. europski prosjek ulaganja u telekomunikacije po stanovniku bio je 99,9 eura, dok u Hrvatskoj on iznosi svega 55 eura. To znači da je umjesto 1,78 milijardi kuna, koliko su prema podacima tržišnog regulatora iznosila ukupna ulaganja u hrvatsko telekomunikacijsko tržište u 2007., u to tržište trebalo bi uložiti 3,2 milijarde kuna. Riječ je o gotovo milijardu i pol kuna nerealiziranih ulaganja. Dva najveća operatera, T-HT i Vipnet, planiraju zbog kriznog nameta ponovno procijeniti povrat investicija iako oba od početka godine ulažu u svoje poslovanje gotovo trećinu više nego lani.

{M E TA L U R G I J A }

Devet bugarskih tvrtki na ljestvici najuspješnijih [Ilko Mitkovski, SeeNews]

Metalurški sektor jugoistočne Europe prošao je kroz turbulencije restrukturiranja u postkomunističkoj eri devedesetih, a neki od najvećih rudnika željezne rude prosperitet su ostvarile u stranom vlasništvu

ugarska, članica Europske unije, tradicionalno velik proizvođač i izvoznik metala, u najuspješnijih 20 poduzeća u ovoj grani gospodarstva imala je devet predstavnika. Međutim, rumunjska čeličana ArcelorMittal Galati dospjela je na prvo mjesto s godišnjim prihodom od 2,23 milijuna eura u 2008., što je porast od 5,5% godišnje. ArcelorMittal, grupacija za čelik, ima četiri pogona u Rumunjskoj, u mjestima Roman, Iasi, Hunedoara i Galati. Pogon u Hunedoarai na šesnaestome je mjestu, dok je još jedna tvrtka u vlasništvu iste grupacije zauzela deveto mjesto, ArcelorMittal d.o.o. Zenica iz Bosne i Hercegovine.

Teška industrija Bugarska topionica bakra Aurubis bila je druga najuspješnija kompanija s prihodom od 1,3 milijarde eura, no i s neto gubitkom od 86,4 milijuna eura. Unatoč globalnom ekonomskom padu i smanjenju proizvodnje na području teške industrije većina metalurških tvrtki koje su niže rangirane ostvarila je povećanje prihoda u odnosu na 2007. ili, u najgorem slučaju, zabilježila lagani pad. Međutim, četiri su zabilježile gubitak u 2008. godini, a od njih je samo jedna poslovala s gubitkom u 2007. godini. >

Bugarska topionica bakra Aurubis bila je druga najuspješnija kompanija u sektoru

61 | TOP 100

{M E TA L U R G I J A }

Metalurški sektor u jugoistočnoj Europi prošao je kroz turbulencije restrukturiranja u postkomunističkoj eri devedesetih, a neki od najvećih rudnika željezne rude i topionica prosperitet su ostvarile u stranom vlasništvu. Sektor je cvjetao sve do početka slabljenja svjetskoga gospodarstva 2007. godine. Zemlje jugoistočne Europe proizvode većinom čelik, cink, olovo, bakar i aluminij. Najveće čeličane, topionice i rafinerije u regiji nalaze se u Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji. Posljednjih pet godina i bosanska metalurška industrija počela je hvatati korak.

dugovi Pad cijena metala na međunarodnom tržištu, obustavljeni ili odgođeni investicijski projekti i smanjivanje radne snage dominirali su sektorom na kraju 2008. godine. Crnogorski aluminijski div KAP i bugarska čeličana

{

2,23

milijuna eura bio je prihod Arcelormittala u rumunjskoj

Kremikovtzi zabilježili su znatna nova zaduženja i umalo se zatvorili. Srbija nije uspjela pronaći kupca za RTB Bor, tvrtku koja se bavi iskopavanjem bakrene rude i topionicu, koja je zapala u probleme te je u studenom pozvala sve dužnike da podmire dugovanja prema njima, koja su zajedno iznosila oko 400 milijuna američkih dolara. Premda je većina metalurških tvrtki u jugoistočnoj Europi zaustavila ili znatno smanjila proizvodnju i otpustila radnike u posljednjem tromjesečju 2008., neke su osigurale novac za ulaganja. Uglavnom su ulagale u

unapređenje zastarjele opreme i projekte vezane uz zaštitu okoliša. Nekoć glavni nositelji centralistički planiranih komunističkih gospodarstava jugoistočne Europe, danas su gotovo sve vodeće metalurške tvrtke u regiji u privatnom vlasništvu. Vlade diljem jugoistočne Europe tražile su strateške partnere za privatizaciju topionica i rudarskih tvrtki.

Otkup tvrtki Model primjenjivan tijekom procesa privatizacije bila je ili prodaja moćnom stranom ulagaču, ili akvizicija kroz otkup poduzeća od uprave i radnika, što se dogodilo u slučaju bugarske tvrtke KCM 200 i slovenske Impol 2000 d.d. Strani ulagači odigrali su važnu ulogu u oporavku poduzeća u metalurškom sektoru jugoistočne Europe koja su prethodno bila u državnom vlasništvu. Neke od vodećih svjetskih metalurških kompanija, kao što su Duferco,

Pad cijena metala na međunarodnom tržištu obustavljeni ili odgođeni investicijski projekti dominirali su sektorom

TOP 100 | 62

Investicije u 2008. Naziv tvrtke Vrijednost (mil. eura) Projekt Stomana Industry 79,40 Linija proizvodnje U.S. Steel Serbia 69,00 Spajanje proizvodnje ArcelorMittal Zenica d.o.o. 63,00 Modernizacija Aluminij Mostar d.d. 41,00 Proizvodnja anoda Alro 41,00 Dorada kapaciteta Kurum International Sh.P.k. 20,00 Installation of shredder Kremikovtzi 8,00 Obnova Gorubso-Madan 0,04 Modernizacija kapaciteta

Vimetco, U.S. Steel Corporation, ArcelorMittal i Norddeutsche Affinerie AG, već su ušle na tržište jugoistočne Europe, zamijenivši zastarjelu tehnologiju sa suvremenim znanjem, iskustvom i opremom. Sve vodeće topionice i ljevaonice jugoistočne Europe izvoze svoje proizvode na europska odredišta. Njemačka, Austrija, Italija, Francuska i balkanske zemlje ključna su tržišta

za metalurške kompanije jugoistočne Europe te tvore velik dio njihova prihoda od prodaje.

Jačanje položaja Dugoročni trgovinski ugovori i blizina zapadnoeuropskog tržišta od iznimne su važnosti prilikom izbora izvoznih odredišta metalurških tvrtki jugoistočne Europe. Privatizacija i restrukturiranje koje je nakon nje uslijedilo

u metalurškom sektoru jugoistočne Europe otvorilo je put priljevu stranih ulaganja koja su bila nužna za modernizaciju zastarjele opreme i proizvodne tehnologije u tvornicama jugoistočne Europe. Velike regionalne tvrtke, kao što su Sidenor Steel Products Manufacturing Company SA i Halcor SA Metal Works također su kupile metalurška postrojenja u jugoistočnoj Europi kako bi ojačale svoj položaj.

TOP 20 tvrtki iz metalurgije Naziv tvrtke Zemlja Vlasništvo 1. Olovno-Tzinkov Kompleks Bugarska Intertrust Holding 2. Makstil Makedonija Duferco Skop Investment Ltd. 3. Acroni d.d. Slovenija Slovenska industrija jekla d.d. 4. Tvornica lakih metala d.d. Hrvatska Konzorciji (na čelu Dalekovod) 5. Alro Rumunjska Vimetco 6. U.S. Steel Serbia Srbija U.S. Steel Corporation 7. Impol d.o.o. Slovenija Impol 2000 d.d. 8. Talum d.d. Slovenija Elektro Slovenija d.o.o. 9. Sofia Med Bugarska Halcor SA Metal Works 10. Bor d.o.o. Srbija Srbija 11. Stomana Industry Bugarska SSPM CO. 12. Jelsingrad Livar BiH Livar d.d. 13. Aluminij d.d. BiH Bosna i Hercegovina 14. Kremikovtzi Bugarska Global Steel Holdings Ltd. 15. Kombinat za Cvetni Metali Bugarska KCM 200 16. Arcelor Mittal Zenica d.o.o. BiH Arcelor Mittal 17. Kurum International Albania Kurum Demir Sanayi ve Ticaret 18. Aurubis Bulgaria AD Bugarska Norddeutsche Affinerie AG 19. Chrome Company Albanija DCM DECO 20. Aluminiji Podgorica Crna Gora CEAC Ltd.

Udjel 89,86% 62,00% 100,00% 80,00% 84,19% 100,00% 97,50% 80,00% 99,90% 100,00% 100,00% 65,00% 100,00% 71,00% 94,50% 92,00% 100,00% 99,77% 100,00% 58,73%

63 | TOP 100

{M e ta l u r gi j a H r vatska }

TLM ostvario prihod od 1,32 milijarde kuna

sektoru. S oko 2200 zaposlenih, prije ovogodišnjeg odvajanja ĐĐ Montaže, holding je lani ostvario prihod od 910 milijuna kuna. Đuro Đaković holding zabilježio je 1,68 milijuna kuna dobiti u 2008. godini, što je bio pad od čak 85 posto u odnosu na prethodnu godinu. Godišnji prihodi na domaćem tržištu iznosili su 334,1 milijun kuna, dok je na inozemnom tržištu ostvareno 510 milijuna kuna prihoda.

[Darko Bičak, Poslovni dnevnik]

Valjaonica cijevi iz Siska imala je prošle godine prihod od 533,6 milijuna kuna, što je 92 posto više nego godinu prije

etalurgija je u Hrvatskoj, sve od kraja Drugoga svjetskog rata, bila jedna od stožernih sektora gospodarstva. Velike tvrtke poput Prvomajske, Tvornice parnih kotlova, Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik, Tvornice karbida i ferolegura Dugi Rat i mnogih drugih danas su samo podsjetnik na jedno “industrijsko razdoblje”. Tvrtke poput Đure Đakovića, Končara, željezara Sisak i Split, TLM-a, Itasa, Tekstilstroja i brodogradilišta postoje i danas, ali posluju u više ili manje smanjenom obujmu, a zaposlenost je smanjena i do deset puta.

Višak radnika Prema podacima Fine najveći prihod 2008. godine u hrvatskoj metalurgiji i obradi metala ostvario je šibenski TLM sa 1,32 milijarde kuna. Ta tvrtka imala je lani 1320 zaposlenih, no ovogodišnjim restrukturiranjem došlo je do razdvajanja toga poslovnog sustava na niz manjih tvrtki, pri čemu se pojavio i znatan višak radnika. U nekim dijelovima toga konglomerata spominje se rezanje zaposlenika i za dvije trećine. Vlasnici TLM-a su Dalekovod, Konstruktor, Zagrebmontaža, Alu Flex Pack i Feal. Slavonskobrodski holding Đuro Đaković danas je među najvećim hrvatskim tvrtkama u metalurškom

TOP 100 | 64

Valjaonica cijevi iz Siska imala je prošle godine prihod od 533,6 milijuna kuna

Problemi u splitu Najveći dio prihoda na domaćem tržištu ostvaren je na programu teretnih vagona za HŽ te na programu mostova, industrijske i elektromontaže. Na inozemnom tržištu prihodi se ostvaruju na području izrade proizvoda teretnih vagona, komponenti za procesnu industriju i energetiku, strojne i elektromontaže. Kriza se na Đuro Đaković holding odrazila i u prvom ovogodišnjem polugodištu, koje je tvrtka završila s dobiti od 1,35 milijuna kuna, što je 60 posto manje nego u istom razdoblju lani. Razlog za manju dobit leži u manjoj poslovnoj aktivnosti u ovom razdoblju koja je rezultirala sa 33,2 posto manjim ukupnim prihodom. Valjaonica cijevi iz Siska imala je prošle godine prihod od 533,6 milijuna kuna, što je 92 posto više nego godinu prije. Nakon višekratnih privatizacija, koje su uglavnom završavale kao afere, čini se da je sadašnja vlasnička garnitura, švicarska kompanija Commercial Metals International (CMI), koja posluje u okviru američkoga holdinga CMC, uspjela pronaći pravi recept za uspjeh. Drukčija situacija je sa Željezarom Split koja je lani ostvarila 456 milijuna kuna prihoda, no ove se godine našla u velikoj krizi.

{10 0 } top

zem l j a

Albanija *podaci za top 5 tvrtki nisu dostupni

[Paula Stojanova, SeeNewsa]

U 2009. Albanija očekuje stvaran gospodarski rast od 6,3%, predviđa se smanjenje vanjskotrgovinskog deficita na 8,3% BDP-a te inflacija na prosječnoj godišnjoj razini od 3%. Procjenjuje se da će proračunski deficit iznositi 4,2% BDP-a

lbanija sa svojih 3,2 milijuna stanovnika i dalje privlači strane ulagače u različite sektore – infrastrukturu, energetiku, građevinske materijale, osiguranja i bankarstvo – pri čemu se životni standard Albanaca podiže, a nude im se i različite vrlo dobro plaćene poslovne prilike. Ove je godine Albanija privatizirala većinu od preostaloga komunističkog vlasništva. Isto tako Vlada je napravila plan kako iskoristiti obilne planinske vodene izvore, sve kako bi pronašla konačno rješenje trajne energetske nestašice. Osim toga Albanija je pozvana da se priključi NATO-u, a vjerojatno će se već sljedeće godine prijaviti i za članstvo u Europskoj uniji.

prerada nafte Prošle je godine Albanija ostvarila znatan napredak na svom putu da dostigne razvijena gospodarstava. Za 2008. Albanija ima predviđen stvarni rast od 6,1% i prosječnu godišnju inflaciju od 3%. U 2007. godini stvarni se gospodarski rast povećao za 6% u odnosu na 5% u 2006. godini. Vlada sada cilja na vanjskotrgovinski deficit

Prošle je godine Albanija ostvarila znatan napredak na svom putu da dostigne razvijena gospodarstava, u 2007. godini stvarni se gospodarski rast povećao za 6% u iznosu 11% BDP-a, što bi za ovu godinu iznosilo 1,078 milijardi leka. U početku se za 2008. predviđao proračunski deficit od 7,9% predviđenog BDP-a koji je zatim u srpnju smanjen na 5,2% BDP-a kao rezultat povećanih carinskih i poreznih dobitaka u prvoj polovici godine. Bila je to treća godina zaredom s dodacima u proračunu. U 2009. Albanija očekuje stvaran gospodarski rast od 6,3%. Predviđa se smanjenje vanjskotrgovinskog deficita na 8,3% BDP-a te inflacija na prosječnoj

godišnjoj razini od 3%. Procjenjuje se da će proračunski deficit iznositi 4,2% BDP-a. Nakon gotovo četverogodišnjih pokušaja prodaje ARMO-a, kompanije za preradu nafte, ovog je lipnja Albanija izabrala američko-švicarski konzorcij za novog vlasnika.

Osiguranje Konzorcij, koji čine Refinery Associates of Texas, sa sjedištem u SAD-u, i švicarske kompanije Anika Enterprises i Mercuria Energy Group, za 85% udjela platio je 129 milijuna eura, >

65 | TOP 100

{a l bani j a }

a 240 milijuna dolara investirat će u ARMO u sljedećih pet godina. Samo nekoliko tjedana prije kraja godine Albanija je za 25 milijuna eura prodala 61% udjela osiguravajućeg društva INSIG američkom Reserve Life Insuranceu. Američki Reserve Life Insurance ponudio je 41 milijun eura za sto posto INSIG-a, s udjelima koje od 2004. posjeduju International Finance Corporation i Europska banka za rekonstrukciju i razvoj. No konačan ugovor još nije potpisan. Nakon što su svoje ponude objavili talijanski Enel i austrijski EVN i Energy Steiermark, češka energetska kompanija ČEZ proglašena je najboljim ponuđačem za 76% udjela u albanskoj nacionalnoj energetskoj kompaniji OSSH. Grupacija ČEZ platila je 102 milijuna eura za udjele, a osim toga uložit će 323 milijuna eura u OSSH i platiti njegove dugove u iznosu od 126,8 milijuna eura, što je sveukupno više od cijene plaćene za udjele.

energetika Najveća vijest u energetskom sektoru nesumnjivo je potpisivanje dvije milijarde eura vrijednog ugovora s Italijom. Prema tom će ugovoru Italija u Albaniji graditi termoelektranu na plin u blizini Fiera, vrijednu milijardu eura, park vjetrenjača u blizini Vlorea te podmorski dalekovod u vrijednosti 1,15 milijardi eura, preko kojeg će energija iz Vlorea biti izvezena u

na Balkanu uzrokuje kratke zime s malo snijega. Kako bi se riješila svoje ovisnosti o hidroenergiji, Albanija nastoji razviti termoelektrane. Premijer Sali Berisha predložio je gradnju nuklearne termolektrane koju će najvjerojatnije financirati Italija.

Italiju. Austrijska elektroenergetska tvrtka EVN i norveška elektroenergetska tvrtka Statkraft sagradit će tri hidroelektrane u vrijednosti od 950 milijuna eura. Pogoni će imati kapacitet od 340 MW ugrađene snage i godišnje će isporučivati 1000 GWh energije, odnosno 20% sadašnje proizvodnje u zemlji. Austrijski dobavljač električne energije Verbund na Ašti će graditi hidroelektranu kapaciteta 48 MW, što je ulaganje u vrijednosti od 160 milijuna eura. Albanija je ove godine odobrila gradnju 27 malih hidroelektrana zajedničkoga kapaciteta od 125 MW. Sveukupno ima 1670 MW ugrađenoga kapaciteta u hidroelektranama, od kojih je glavna ona na rijeci Drin s kapacitetom od 1446 MW. Međutim, ispunjavati energetske potrebe zemlje samo uz pomoć hidroelektrana preriskantno je uzme li se u obzir promjena klime koja posljednjih nekoliko godina

Glavni ekonomski pokatelji (postotak) Stopa inflacije Rast BDP-a Deficit tekućeg računa

TOP 100 | 66

2004. 2,20 6,70 7,5

2005. 2,00 5,60 14,9

2006. 2,50 5,50 15,7

2007. 3,10 6,00 21,6

2008. 2,20 7,20 25,3

cestogradnja Sljedeće će godine talijanska tvrtka Maire Engineering dovršiti gradnju druge albanske termoelektrane, što je investicija vrijedna 92 milijuna eura, a njome će se dodati još 97 MW postojećim energetskim kapacitetima u zemlji. Razvoj albanskih mineralnih izvora privukao je pozornost mnogih velikih igrača. Grupa Titan, grčki proizvođač građevinskih materijala, kroz svoju je albansku podružnicu ove godine započeo graditi cementaru vrijednu 170 milijuna eura, što je najveća "greenfield" investicija u ovoj zemlji. Sektor proizvodnje cementa privukao je pozornost Colacema – najvećega talijanskog proizvođača cementa, koji će sagraditi tvornicu u vrijednosti od 160 milijuna eura. Drugo najveće područje koje privlači ulagače u Albaniju razvoj je naftnih polja. Švicarski Manas Petroleum najavio je da će uložiti najmanje 25 milijuna dolara u istraživanje plina i nafte na svojim kopnenim poljima u Albaniji. U Albaniji je iznimno važna i cestogradnja. Cijela autocesta Tiranu će stajati više od 1,2 milijarde eura. Projektom autoceste Durres – Morine predviđena je gradnja 111 kilometara novih cesta i popravak 59 kilometara postojećih pravaca. Lulzim Basha koji je bio imenovan za ministra prometa, ali je poslije postao ministrom vanjskih poslova, optužen je za zloupotrebu dužnosti i kršenje pravila javnog natječaja za autocestu.

{10 0 } top

zem l j a

Bosna i Hercegovina [SeeNews]

U rujnu je središnja banka objavila podatke o izravni stranim ulaganjima u 2007. u odnosu na 6,027 milijardi maraka 2006., izravna strana ulaganja prošle su godine iznosila 9,012 milijardi maraka

TOP 5 tvrtki u BiH (mil. eura) 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv tvrtke Elektroprivreda ASA grupa Arcelormittal Zenica BH Telecom Energoinvest

prihod 464.74 408.17 366.68 280.02 243.09

rošle je godine Bosna i Hercegovina potpisala prvi sporazum s Europskom unijom. Ostvaren je gospodarski napredak zbog niza važnih ulaganja, no, nažalost, bila je to godina i nacionalističkog prepucavanja koje je probudilo bolne uspomene na rat i zamalo zasjenilo pozitivna zbivanja. Pitanje o kojem se najviše raspravljalo proteklih godina – je li Bosna i Hercegovina spremna preuzeti kontrolu nad svojim poslovima bez međunarodnog nadzora – ponovno je došlo u središte pozornosti, no krajem 2008. odgovor se možda počeo kretati u negativnom smjeru. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji (SAA) u lipnju bilo je tračak svjetla za balkansku državu sa 3,8 milijuna stanovnika, koji još nose ratne ožiljke koji je trajao od 1992. do 1995. godine, a završio sa 1,000.000 poginulih i otprilike dva milijuna izbjeglica. Bosna je posljednja država na Balkanu koja je uspostavila bliskije odnose s europskim blokom, a i to je postignuto zahvaljujući golemom trudu središnje vlasti. No potom su održani lokalni izbori u listopadu, naizgled nedovoljno bitni da bi izazvali

Prema predviđanjima koje je Međunarodni monetarni fond objavio u rujnu, očekuje se smanjenje stvarnog porasta bruto domaćeg proizvoda BiH na 5,5% nacionalističku retoriku koja je prije kočila napredak Bosne i Hercegovine u očima europskih partnera.

Inflacija Prema predviđanjima koje je Međunarodni monetarni fond objavio u rujnu, očekuje se smanjenje stvarnog porasta bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine sa 5,8% koliko je dosegao 2007. na 5,5%. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, BDP je porastao za

stvarnih 6,8% 2007. ubrzavajući se sa 6,7% 2006. godine. Nominalna vrijednost BDP-a 2007. bila je 21,641 milijardu maraka (15,460 milijardi dolara/11,065 milijardi eura). Bankovne procjene za 2008. nisu bile dostupne. Smatra se da će prosječna inflacija ove godine skočiti sa 1,5% 2007. na 7,4%, najavio je MMF. Manjak po tekućem računu porast će na 16% BDP-a 2008. sa 13% 2007. godine. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, >

67 | TOP 100

{B osna

I HERCEGOVINA

}

Glavni ekonomski pokazatelji (postotak) 2004. Inflacija 3,30% Rast BDP-a 6,30% Industrijska proizvodnja –1,70%

2005. 2,00% 3,90% –4,10%

trgovinski deficit te države povećao se za 22,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U rujnu je središnja banka objavila podatke o izravni stranim ulaganjima u 2007. godini. U odnosu na 6,027 milijardi maraka 2006. izravna strana ulaganja prošle su godine iznosila 9,012 milijardi maraka. Općenito govoreći, globalna su previranja imala ograničen učinak na financijski sustav Bosne i Hercegovine. Središnja banka žurno je povećala likvidnost smanjenjem obveznih rezervi sa 18% na 14% i ukidanjem zahtjeva za dugoročne depozite i na kreditne linije lokalnih banaka od inozemnih zajmodavaca. Međutim, rizik postoji za malo, otvoreno gospodarstvo poput bosanskohercegovačkog.

Privatizacija Proizvodnja će se, kako se očekuje, smanjiti u nekoliko sektora, ponajprije u građevinarstvu, proizvodnji dijelova za automobile i proizvodnji metala. Najveći izvoznik u Bosni, talionica aluminija Aluminij, najavila je smanjenje proizvodnje za 25% u 2009. iako je ove godine očekivala rekordno visoku proizvodnju od 140.000 tona zbog unapređivanja dijela postrojenja. Privatizacija je tekla puno sporije u bošnjačno-hrvatskoj federaciji nego u Republici Srpskoj. Postupak privatizacije 88% tvornice Aluminij vuče se već godinama. Federacijska je vlada ocijenila konzorcij pod vodstvom švicarske tvrtke za trgovinu metalom Glencore najboljim ponuđačem za kupnju 88% udjela, procijenjenog na 150,3 milijuna

TOP 100 | 68

2006. 2,50% 6,90% 7,10%

2007. 3,10% 6,00% –2,70%

2008. 3.80% 5,50% –4,90%

maraka na međunarodnom natječaju 2007. godine. Na proljeće je federacijska vlada razvila plan za prodaju svojeg udjela u dvama telekomunikacijskim operaterima, BH Telecomu i HT-u Mostar. Parlamentu je poslala prijedlog prema kojemu bi 51% BH Telecoma, najvećega telekomunikacijskog operatera u Bosni, bilo prodano strateškom ulagaču, 10% bi bilo plasirano na međunarodnu burzu dionica, a 4% bi bilo ponuđeno građanima BiH na Sarajevskoj burzi (SASE). Vlada sada posjeduje 90% BH Telecoma. Planom je obuhvaćena i prodaja 11% manjeg telekoma HT-a Mostar strateškom ulagaču. Od toga će 10% udjela biti uvršteno na međunarodnu burzu, a 4% ponuđeno građanima BiH na Sarajevskoj burzi. No 50,1% tvrtke je u vladinom vlasništvu. Federacija je u prosincu uspješno prodala manjinski udio od 49% u domaćoj zrakoplovnoj kompaniji BH Airlines Turkish Airlinesu. Turska će kompanija uložiti pet milijuna eura (sedam milijuna dolara) u zakup Boeinga 747

i još jednog zrakoplova poslije te dodatnih pet milijuna maraka u rezerve kompanije. U Republici Srpskoj su vlada i austrijska građevinska kompanija Strabag u studenom potpisali ugovor o koncesiji za gradnju mreže cesta vrijedne oko tri milijarde eura. Ugovorom, čije se potpisivanje dugo odgađalo zbog problema u vezi s izvlaštenjem zemljišta, vlada Strabagu jamči tridesetogodišnju koncesiju na gradnju 430 kilometara autocesta i brzih cesta. Rafineriju nafte Bosanski Brod, jedinu u BiH, vlada Republike Srpske prošle je godine prodala ruskoj tvrtki u državnom vlasništvu Zarubežnjeft. Rafinerija je u studenom ponovno započela s radom; njezin početni kapacitet bit će 1,2 milijuna tona sirove nafte godišnje, a do 2010. planira se proizvodnja 4,2 milijuna tona.

Krediti U veljači je energetička grupa sa sjedištem u Londonu, Energy Financing Team (EFT), potpisala ugovor s vladom Republike Srpske o tridesetogodišnjoj koncesiji na gradnju i upravljanje elektranom na ugljen od 410 megavata u ukupnom ulaganju od 1,35 milijardi maraka. Elektrana će biti stavljena u pogon do 2012., najavljuje vlada. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odbila je poduprijeti projekt kreditom od 200 milijuna eura. U listopadu je Europska banka za obnovu i razvoj Bosni i Hercegovini odobrila zajam od 180 milijuna eura za gradnju dijela autoceste, a Europska investicijska banka u prosincu je odobrila još 75 milijuna eura. Ukupno ulaganje EIB-a i Europske banke za obnovu i razvoj u gradnju glavnih dionica autoceste iznosit će 480 milijuna eura. Studija je pokazala da će autocesta stajati 7,39 milijardi maraka.

{interv j u }

Bosna i Hercegovina treba svoga ‘keltskog tigra’ [Milan Šutalo, Poslovni dnevnik]

P Nihad Imanović, predsjednik Uprave ASA Holdinga, kaže da je prošle godine prihod grupacije u BiH bio 400 milijuna eura, što je povećanje za 13% u odnosu na 2007.

{

25 KOMPANIJA POSLUJE U SKLOPU ASA HOLDINGA U BOSNI I HERCEGOVINI

redsjednik Uprave ASA Holdinga Nihad Imamović govori o postignućima ove najveće privatne kompanije, posljedicama krize i planovima grupacije. Poslovni sustav u Bosni i Hercegovini dio je Prevent grupacije sa sjedištem u Wolfsburgu u Njemačkoj, koja je nedavno kupila svoga dojučerašnjega konkurenta austrijski Eybl. Osim toga Prevent grupacija je u svoju obitelj dovela i francuski Rioglass te belgijski Elco International. Preuzimanje bivših rivala nije neuobičajeno, ali nosi određene rizike, naročito ako je riječ o automobilskoj industriji te ako je i dalje recesija. Možete li nam navesti nekoliko pokazatelja koji bi ilustrirali veličinu kompanije? Koliko tvrtki posluje u sastavu grupacije, čime se sve bavite, koliki je godišnji prihod grupacije? ASA Holding okuplja 25 kompanija ASA-e i Preventa u Bosni i Hercegovini sa oko 3500 zaposlenih u područjima prodaje vozila, širokog spektra financijskih usluga, poslovnog savjetovanja i informacijskih tehnologija, kao i znatne proizvodnje presvlaka za automobilska sjedišta, dijelova za kočione sustave i zaštitne opreme. Prošle je godine prihod grupacije u BiH bio 400 milijuna eura, što je povećanje za 13% u odnosu na 2007. godinu. Mi smo relativno mlada, ali i brzorastuća grupacija. S obzirom kako smo skromno startali odmah nakon rata te u kakvim smo uvjetima radili, onda smo izuzetno zadovoljni postignutim rezultatima. U BiH smo do sada investirali 70 milijuna eura. U nešto više od deset godina, kroz strateško partnerstvo s Volkswagenom, postali smo važna pokretačka snaga bh. ekonomije. Otvorili

smo tisuće radnih mjesta u vrlo nesigurnoj političkoj i ekonomskoj klimi i u vrlo neizvjesnom razdoblju tranzicije iz socijalizma u slobodno tržište. Kako ste uopće počeli s poslovanjem i kada na scenu stupa Prevent grupa? Prvobitno poslovanje je krenulo od uvoza i prodaje novih automobila i autodijelova, rent-a-cara i špedicije. Posao smo proširili na kompletan set financijskih usluga za male i velike kupce, domaće i strane investitore, potom smo investirali u informacijske tehnologije, nekretnine marketing i osiguranje. Prije 10 godina počeli smo i s proizvodnjom kožnatih i tekstilnih presvlaka za automobilska sjedišta. Malu tvornicu u Visokom zamijenila je najmodernija tvornica za preradu kože u ovom dijelu Europe. Presvlake se isporučuju ne samo za Volkswagen već i za ostale svjetske proizvođače automobila. Naša tvornica u Jelahu, malom gradu u središnjoj Bosni, proizvodi milijunske količine kočionih pločica za Volkswagen. S najvećim europskim proizvođačem automobila smo suvlasnici tvrtke Volkswagen Sarajevo, tvornice za proizvodnju autodijelova u kojoj su se donedavno sklapali automobili. Perspektiva te tvornice je u proizvodnji automobila na električni pogon. Početkom godine uplovili smo i u područje nautike proizvodnjom gumenih čamaca te izradom interijera za jedrilice renomiranoga hrvatskog brenda Salona. Solinski proizvođač jedrilica AD brodovi dio je našega globalnog poslovnog sustava od 2007. godine, dok je tvornica za krojenje presvlaka iz Zlatara otprije članica Prevent grupacije, globalne kompanije sa sjedištem u Njemačkoj, ali s jakim bosanskim korijenima. Prevent grupacija zapošljava više od 11.000 ljudi na 40 lokacija diljem svijeta >

69 | TOP 100

{interv j u }

i ostvaruje više od milijardu i 150 milijuna eura prihoda. Tko su vlasnici Asa Holdinga? ASA Holding je u stopostotnom privatnom vlasništvu. Asa Holding jedan je od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini. Gdje sve i što izvozite i kolika je vrijednost vašeg izvoza bila prošle godine ? Naša grupacija je nekoliko godina zaredom među tri najveća bh. izvoznika, odmah uz rame s Aluminijem Mostar i ArcelorMittalom. Ukupan izvoz u 2008. god. je iznosio više od 133 milijuna eura. Najveći dio našeg izvoza odnosi se na presvlake za automobilska sjedišta, a onda kočione pločice te zaštitnu opremu. Naše primarno tržište je Europska unija, ali npr. Preventove zaštitne rukavice možete nabaviti i u regiji. Pored kupaca u EU, tražimo i regionalne kupce za naše određene proizvode visoke kvalitete. Kako se globalna recesija odrazila na poslovanje vaše tvrtke? Kakve ste sve posljedice imali? Jeste li i što pod pritiskom krize morali mijenjati u uobičajenom načinu poslovanja? Kao i većina kompanija diljem svijeta, i mi smo krajem prošle godine morali prilagoditi naše planove novonastaloj situaciji. Neke projekte i aktivnosti smo odgodili, ali smo ostvarili određene uštede u svakodnevnom poslovanju. Nismo pribjegavali masovnim otpuštanjima zaposlenih jer smatramo da je to posljednji korak nekog poslodavca. Iako smo izravno pogođeni stanjem u automobilskoj industriji koja plaća visoku cijenu svjetske recesije,

TOP 100 | 70

{

133 milijuna eura bila je vrijednost ukupnog izvoza Asa holdinga u 2008. godini

olakšavajuća okolnost je naše strateško partnerstvo s Volkswagenom, vjerojatno najstabilnijim automobilskim brendom. Subvencije njemačke vlada za kupnju novih automobila osigurale su i nama poslove proizvodnje presvlaka za automobilska sjedišta. Kakvi su pokazatelji poslovanja Asa Holdinga u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine ? Kao i druge svjetske kompanije čija je osnovna djelatnost u području automobilske industrije, i mi smo bili pogođeni padom prodaje novih automobila, što je izravno utjecalo i na broj narudžbi. Prodaja novih automobila u Bosni i Hercegovini pala je za oko 30 posto, što je na razini prosjeka većine država Europske unije, ali ipak daleko bolje nego kod naših susjeda. Ipak, i dok se i dalje govori o ekonomskoj krizi, postoje naznake da se tržište oporavlja i da su pred svima nama bolji dani.

{

30% pala je prodaja automobila u Bosni i hercegovini ove godine

Kakvi su razvojni planovi Asa Holdinga u ovoj godini i budućem razdoblju? U posljednjih deset godina pokazali smo da znamo proširiti poslovanje i otvoriti nova radna mjesta. Ali ono što mi želimo jest da se Bosna i Hercegovina pokrene. Da cjelokupno društvo agresivno zagazi u poslovne vode. Ali ovdje nam je nužna vizija daljeg razvoja koja može osigurati prosperitet svih članova društva. Bosna i Hercegovina treba svoga "keltskog tigra". Ova kriza je prilika da sada krenemo naprijed u izgradnju stabilne ekonomije i efikasnije administracije kao bismo pridonijeli razvoju cjelokupnog društva. Kako komentirate ponašanje bosanske vlasti u krizi? Čini se kako su se oni više zabavili na spašavanju proračuna nego što su poduzimali neke mjere na ublažavanju posljedica recesije na ekonomiju? Vrlo smo zabrinuti odsustvom vizije kod naših političara kada je u pitanju prevladavanje posljedica globalne recesije. Osim što sam predsjednik Uprave ASA Holdinga, nalazim se i na čelu Asocijacije poslodavaca BiH. Mi smo odgovarajućim institucijama krajem prošle godine dostavili plan u 47 točaka za suočavanje s posljedicama krize i za unapređenje poslovnog okruženja. Međutim, političari su ostali nijemi. Danas su uz zid stisnuti zahtjevima Međunarodnoga monetarnog fonda koji se ne razlikuju mnogo od naših. To treba biti primjer da privatni i vladajući sektor zajedno može osigurati što želi.

{10 0 } top

zem l j a

Bugarska [Iva Doneva, SeeNews ]

Bugarski ekonomski rast skočio je prošle godine na 7,0% unutar prvih devet mjeseci, premašivši očekivanja i rast od 5,9% u istom razdoblju godinu prije, stopa nezaposlenosti dosegla je rekordno nisku razinu te je u prosincu iznosila 5,85%

TOP 5 tvrtki u Bugarskoj (mil. eura) 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv tvrtke Lukoil Neftochim Lukoil-Bulgaria Nacionalna elektra Aurubis OMW Bulgaria

prihod 3646.97 2464.32 1521.43 1308,50 805.63

ugarska završava 2008., drugu godinu svog članstva u Europskoj uniji, snažnim ekonomskim rastom, rekordno niskom stopom nezaposlenosti, sklapanjem velikih poslova na područje energetike i uspješnom privatizacijom malobrojne preostale imovine u državnom vlasništvu. S druge strane tržište dionica je u opadanju, uvjeti izdavanja bankovnih kredita su postroženi, a među poslovnim svijetom, politikom i stanovništvom vlada zabrinutost zbog toga što bi svjetska financijska previranja mogla državi donijeti sljedeće godine.

Energetika Bugarski ekonomski rast skočio je na 7,0% unutar prvih devet mjeseci, premašivši očekivanja i rast od 5,9% u istom razdoblju prošle godine. Stopa nezaposlenosti dosegla je rekordno nisku razinu te u prosincu iznosila 5,85%, a godinu prije 6,62%. Bugarska, bivša zemlja satelit nekadašnjega Sovjetskog Saveza, na prijelazu godine sklopila je tri važna energetska projekta za posjeta tadaš-

Bugarska je u siječnju potpisala ugovor o gradnji druge nuklearne elektrane vrijedan 3,99 milijardi eura s ruskim Atomstroyexportom njega ruskog predsjednika Vladimira Putina. Bugarska je u siječnju potpisala ugovor o gradnji druge nuklearne elektrane vrijedan 3,99 milijardi eura s ruskim Atomstroyexportom. Prvi reaktor bit će stavljen u pogon krajem 2013. ili početkom 2014. godine, a drugi reaktor godinu poslije. Bugarska je vlada odabrala njemačku grupaciju RWE za strateškog partnera, koja će biti vlasnik 51% projekta. Njemačka je grupacija u pregovorima

s belgijskim Electrabelom, u vlasništvu francuskoga energetskog diva GDF Sueza, koji se našao na drugome mjestu potencijalnih partnera, radi podjele njihovih 49% udjela u projektu.

Ruska nafta Za Putinova posjeta Bugarska, Rusija i Grčka potpisale su ugovor o razvijanju projektne kompanije koja bi gradila naftovod kapaciteta 50 milijuna tona sirove ruske nafte od obale Crnog mora u Bugarskoj do obale >

71 | TOP 100

{B U G A R S K A }

Egejskog mora u Grčkoj, zaobilazeći tako tankerskim prometom zagušen tjesnac Bospor. Početak gradnje naftovoda planiran je za kraj 2009. godine, a ukupno će stajati oko 1,0 milijardu eura. U siječnju je potpisan i dogovor Bugarske i Rusije o uspostavljanju zajedničkog ulaganja, s po 50% udjela, o gradnji i održavanju bugarskog dijela plinovoda Južni tok, vrijednog nekoliko milijardi eura.

Problemi na burzi Bugarska, koja je prije zatvaranja dvaju reaktora u jedinoj domaćoj nuklearnoj elektrani Kozloduy bila vodeća energetska sila jugoistočne Europe, ulaže velike napore da ponovno stekne takav status. Osim projekta u Beleneu, Bugarska je u rujnu osnovala veliku energetsku grupaciju i ujedinila imovinu pet najvećih kompanija u državnom vlasništvu vrijednu otprilike 8,5 milijardi leva: nuklearne elektrane Kozloduy, plinske kompanije Bulgargaz, elektroenergetske kompanije NEK, elektrane na ugljen Maritsa East 2 i rudnika ugljena Maritsa East. Korak naprijed Bugarska je ostvarila ubrzavši privatizaciju proizvođača duhana Bulgartabac, kompanije koja

Glavni ekonomski pokazatelji (postotak) Stopa inflacije Rast BDP-a Industrijska proizvodnja Stopa nezaposlenosti Deficit tekućeg računa

2004. 4,00 5,60 19 12,16 7,5

je nekoć imala monopol, ali je zbog stranih ulagača gubila tržišni udio. Prošla je godina bila bolna za bugarsko tržište kapitala koje su poharale financijske turbulencije svjetskih razmjera. Relevantni indeks SOFIX pao je za 80% od početka godine nakon naglog uzleta u prosincu prošle godine. Tržište su prvo napustile strane tvrtke, a potom i manji domaći ulagači koji su se panično rješavali udjela na tržištu. Za razliku od 2007. godine, kad je Bugarska burza dionica doživjela procvat zbog inicijalnih javnih ponuda, 2008. godina obilježena je odgođenim planovima za burzovnu kotaciju. Prošle je godine na Bugarsku burzu u Sofiji uvršteno oko 20 tvrtki i još je 60 tvrtki planiralo uvrštavanje na burzu. Međutim, nepovoljni ekonomski uvjeti natjerali su većinu da odgode osnivanja društva kapitala na domaćoj burzi

2005. 6,50 5,50 3,20 10,73 14,9

2006. 6,50 6,10 1,70 9,12 15,7

2007. 12,50 6,20 4,00 6,91 21,6

2008. 7,80 6,00 –8,30 6,27 25,3

dok se situacija ne poboljša. Posljednji mjeseci 2008. godine pokazali su se teškima za sektore građevinarstva i nekretnina, koji su se prvi našli na udaru kreditnih restrikcija, a novca za ulaganje je u međuvremenu ponestalo. Iako bankovni i vladini dužnosnici uvjeravaju javnost u stabilnost bankarskog sustava, oglasila su se prva zvona za uzbunu.

Porast kredita Domaće banke tvrde da imaju čistu bilancu, neopterećenu visokorizičnim instrumentima dugovanja koji su pogodili banke u razvijenijim zemljama. No banke registrirane u Bugarskoj pooštrile su uvjete izdavanja kredita i započele s kampanjama za povećavanje depozita. Porast kreditiranja usporen je nakon prošlogodišnjeg skoka od 64%.

12,9 milijardi eura Lukoil Neftochim i tvrtka za prodaju goriva Lukoil Bulgaria zasjele su na prvo i drugo mjesto državne ljestvice. Unatoč porastu ukupnog prihoda od 23%, Lukoil Neftochim kraj je godine dočekao s neto gubitkom od 242 milijuna eura. Godine 2008. kompanija je obradila 7,116 milijuna tona sirove nafte. Proizvodnja Lukoila

TOP 100 | 72

Neftochim zadovoljava otprilike 80% domaćih potreba za motornim gorivom. Bugarske tvrtke u državnom vlasništvu, elektroenergetska tvrtka NEK i plinski monopolist Bulgargaz, također su se našle na ljestvici. Ukupan prihod deset najuspješnijih bugarskih tvrtki iznosio je 12,9 milijardi eura 2008. godine.

{10 0 } top

zem l j a

Crna Gora [I. Pavlova, SeeNews]

Krajem prošle godine crnogorsko je ministarstvo financija objavilo predviđanje rasta ekonomije za realnih 7% i usporavanje inflacije na 4,5%. BDP je porastao za realnih 8% u prvih devet mjeseci 2008., što premašuje ciljanih 7%. Cijene robe široke potrošnje u rujnu su porasle za 6,5% u usporedbi s prosincem 2007.

TOP 5 tvrtki u Crnoj Gori (mil. eura) 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv tvrtke Elektroprivreda Crnogorski telekom Promonte GSM 13 jul -Plantaže Jadransko brodogradilište

prihod 273.80 139.41 94.20 35.09 27.40

rošla je godina za crnogorsko gospodarstvo bila iznimno dinamična. Već u siječnju Crna Gora je odredila da su konzorcij Channel Islands – C&S.I. i Mercury Distribution najbolji ponuđači za cijeli udio od 61,57% u najvećem crnogorskom brodogradilištu, Jadranskom brodogradilištu Bijela. Najveća ponuda iznosila je 7,1 mil. eura za udio u državnom vlasništvu i 40 mil. eura za daljnje investicije u brodogradilište. U ponudu je uključeno i 1,62 mil. eura za investicije u očuvanje okoliša. U siječnju je također njemačka medijska grupa Westdeutsche Allgemeine Zeitung (WAZ) pokazala zanimanje na natječaju za prodaju 51% crnogorskog izdavača dnevnih novina Pobjeda. Istog mjeseca je Standard & Poor’s (S&P), međunarodna agencija za rejting, potvrdio dugoročan BB+ i kratkoročan B suvereni kreditni rejting zbog dobroga financijskog poslovanja i promišljenoga ekonomskog rasta. Izgledi su za sada bili stabilni. Nekoliko

Natječaj za 51% državnog udjela u crnogorskom izdavaču Pobjeda, za čiju kupnju je prije bio zainteresiran WAZ, ipak nije privukao ponuđače do navedenog roka dana nakon toga Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je Crnu Goru na pregrijavanje njezine ekonomije, rast inflacije, povećanje plaća, što smanjuje konkurentnost, i ubrzan rast kredita koji rasteže bankovne sposobnosti procjene rizika.

dolazi colliers U veljači je američka savjetodavna tvrtka za poslovanje nekretninama Colliers International otvorila podružnicu u Crnoj Gori. Također je vlada pozvala ulagače da dostave ponude za

gradnju i razvoj otmjenoga kompleksa na jednoj petini područja jadranskog otoka Ada Bojana. Crna Gora je u veljači objavila da traži ulagače za razvoj i upravljanje ekskluzivnim kompleksom na Durmitoru. Nažalost, natječaj za 51% državnog udjela u crnogorskom izdavaču Pobjeda, za čiju kupnju je prije bio zainteresiran WAZ, ipak nije privukao ponuđače do navedenog roka koji je istekao 4. ožujka. Međunarodna agencija za kreditni rejting Moody’s dodijelila je Crnoj Gori njezinu prvu >

73 | TOP 100

{C R N A

GORA

}

suverenu ocjenu. Dodijeljeni su joj rejtinzi Baa1 za gornju granicu dugoročnog duga u stranoj valuti i Ba2 za obveze vlade glede duga u stranoj valuti. Crnogorska burza ponudila je milijun eura za preuzimanje konkurentske burze Nex Montenegro. Tom se ponudom nastoji poništiti inicijativa za ujedinjenjem crnogorskog tržišta kapitala, izjavio je tadašnji Nexov rukovoditelj Dragan Đukić.

Prodaja brodogradnje U travnju je pak S&P snizio rejting Crne Gore iz stabilnog u negativan zbog rastuće makroekonomske neravnoteže. U svibnju se pokazalo kako je devet međunarodnih kompanija pokazalo zanimanje za razvoj ekskluzivnoga turističkoga kompleksa na crnogorskom jadranskom otoku Ada Bojana. Istog je mjeseca crnogorska vlada odlučila do jeseni odgoditi prijavu za status kandidatkinje za pristup Europskoj uniji. U lipnju je pak propala ponuda Crnogorske burze za preuzimanje konkurentske NEX Montenegro burze. Crna Gora je otvorila pretkvalifikacijski natječaj za gradnju autoceste vrijedne dvije milijarde eura, koja će zemlju povezati s glavnim prometnim pravcima Europske unije. Preliminarni podaci ministarstva financija pokazali su da se proračunski višak Crne Gore 2007. godine gotovo udvostručio, popevši se na 172,94 milijuna eura. Crnogorski Telekom, čiji je većinski vlasnik Magyar Telekom, najavio je da će za dividendu izdvojiti 22 milijuna eura od 23,6 milijuna eura

prošlogodišnje neto dobiti kompanije. To će biti najviši iznos koji će biti isplaćen za dividendu u toj zemlji. U lipnju je također propao konačni pokušaj da se proda većinski udio u Jadranskom brodogradilištu Bijela. Iz pregovora o prodaji povukli su se prvorangirani ponuđač Channel Islands – C&S.I. i Mercury Distribution. Četiri međunarodne kompanije pokazale su zanimanje za razvoj turističke kompanije Velika Plaza, pri čemu bi ulaganja u projekt mogla premašiti milijardu eura. Atlas grupa, kompanija sa sjedištem u Srbiji, za 25 milijuna eura i 120 milijuna eura u obećanim ulaganjima kupila je crnogorski vojno-medicinski centar Meljine, blizu obalnoga grada Herceg Novog. U srpnju je Fox TV, u vlasništvu američkoga medijskoga konglomerata News Corporationa i Ruperta Murdocha, zbog ekonomskih nemira odlučio prestati emitirati u Crnoj Gori. Crna Gora ovlastila je svoj prvi privatni mirovinski fond Penzija Plus kojim

Glavni ekonomski pokazatelj (postotak) Inflacija Rast BDP-a Industrijska proizvodnja Deficit tekućeg računa

TOP 100 | 74

2004. 4.3 2.97 13.8 9,7

2005. 1.8 n/a -1.9 8,6

2006. 2 6.5 1 31,0

2007. 7.7 13.7 0.1 44,2

2008. 6.9 8.1 -2 22,9

upravlja Atlas Penzija. U kolovozu je S&P crnogorsko bankarstvo smjestio u drugorangiranu grupu, prema procjeni bankarskog rizika Banking Industry Country Risk Assessment (BICRA). Ova grupa odražava visoku ekonomsku rizičnost Crne Gore (BB+/negativan/B) te njezinu vrlo visoku kreditnu rizičnost pogoršanu dramatičnim porastom zajmova u posljednje tri godine. Nordic Stock Exchange, OMX i Bečka burza izrazile su zanimanje za udjelima NEX Montenegro burze. U rujnu je Zagrebačka burza započela pregovore o preuzimanju udjela NEX Montenegro burze, jedne od dviju crnogorskih burza.

TRGOVAČKI centar Hrvatska Unicredit Markets & Investment Banking – Zagrebačka banka na prvom je mjestu natječaja Crne Gore za savjetnika za planiranu privatizaciju 22-postotnog udjela u Elektroprivredi Crne Gore. Vlada planira povećati kapital te kompanije prodajom udjela vrijednih 300 milijuna eura strateškom ulagaču. Nakon povećanja državni udio smanjit će se sa 70,6% na 55%, a bilanca će ostati u rukama malih dioničara. U listopadu je srpska kompanija Delta Real Estate otvorila u Crnoj Gori prvi trgovački centar međunarodnog tipa, u koji je uloženo ukupno 72 milijuna eura. Ekonomski rast Crne Gore usporit će se na otprilike 2% u svakoj od sljedeće dvije godine, sudeći prema izgledu svjetskog tržišta, rekli su u MMF-u. Također, krajem godine, Investment Banking – Zagrebačka banka postao je savjetnik za planiranu privatizaciju 22-postotnog udjela u Elektroprivredi Crne Gore. Krajem 2008. godine predviđanja za godišnji ekonomski rast u 2009. nisu promijenjena i ostaju na prognozi o realnih 5%, s prethodno predviđenih 7%.

{interv j u }

Strana ulaganja do 2012. iznosit će 5 milijardi eura [SeeNews]

A Petar Ivanović, glavni direktor Agencije za promociju ulaganja u Crnu Goru

{

685

milijuna eura bila su izravna strana ulaganja u 2008. godini

gencija za promociju ulaganja u Crnu Goru je nacionalna agencija za ulaganja koju je 2005. osnovala crnogorska vlada radi promocije stranih ulaganja u Crnu Goru i pomoći gospodarskom razvoju te zemlje. Agencija promovira specifične projekte stranim ulagačima, a zadatak joj je izvijestiti međunarodnu javnost o takvim projektima i time joj privući pozornost. “Agencija za promociju ulaganja u Crnu Goru promovira tu zemlju kao konkurentnu destinaciju za ulaganja tako što aktivno omogućuje ulagačke projekte u Crnoj Gori”, kaže Petar Ivanović, glavni direktor Agencije za promociju ulaganja u Crnu Goru. Koji će veliki ulagači stupiti na crnogorsko tržište 2010. godine? Za sada je najatraktivnija gospodarska grana u Crnoj Gori energetski sektor. Talijanska tvrtka A2A od početka godine već je uložila više od 120 milijuna eura. Također je dobila međunarodnu licenciju za privatizaciju lokalne elektrane kroz povećanje kapitala. To će zemlji donijeti dodatnih 240 milijuna eura izravnih stranih ulaganja. Očekujemo velike investicije i u turističkom sektoru kroz dugoročne zajmove (najvjerojatnije će tvrtke kao što su Hydra Property i Orasco započeti s poslovnim aktivnostima ove godine), kao i daljnje proširenje telekomunikacijske industrije koju predvode norveški Telenor i njemački T-Com. Taj sektor postavlja čvrste temelje za razvoj novih usluga, a njegovi učinci se stalno multipliciraju. Konačno, nakon prve faze velikog projekta marina Porto Montenegro očekuje se da će i sljedeća faza biti dovršena prilično uskoro.

Odustaju li zbog krize strani investitori ulagati u Crnu Goru? Ni najmanje. Naprotiv, neki od njih povećavaju iznos svojih ulaganja. Moramo imati na umu da je Crna Gora mala zemlja sa samo 700.000 stanovnika. To joj daje određenu fleksibilnost pri reagiranju na mnoge promjene koje se događaju u svijetu. Dodatno, rezultati koje smo dosad postigli u privlačenju stranih ulaganja utječu na odluke drugih potencijalnih investitora, što povećava konkurenciju između projekata i ulagača. Koji su sektori privukli najveći dio izravnih stranih ulaganja u posljednje tri godine? Da budemo iskreni, poredak se stalno mijenja kako zemlja prelazi iz jedne faze tranzicije u drugu. Prije nekoliko godina bankarska je industrija privlačila najveći dio izravnih stranih ulaganja. Zatim su telekomunikacije postale atraktivne jer je vlada odlučila potpuno privatizirati i taj sektor. Kao rezultat toga Crna Gora danas ima tri GSM operatera. Ne preferiram nijedan određeni sektor. Vjerujem da su investitori puno bolje upućeni u atraktivnost pojedinih sektora. Koja su očekivanja za budućnost? Izravna strana ulaganja u 2008. godini dosegla su 685 milijuna eura, što je 1,5% više u usporedbi sa 2007. godinom. Očekujemo da ćemo dosegnuti više od 700 milijuna eura u izravnim stranim ulaganjima u 2009. i oko 5 milijardi ukupno do 2012. godine. Tako optimistična predviđanja temelje se na nadolazećim infrastrukturnim projektima, kao i na turističkim i ugostiteljskim projektima. Crna Gora, naime, bilježi porast broja registriranih inozemnih kompanija u zemlji.

75 | TOP 100

{10 0 } top

zem l j a

Hrvatska [Kire Nedelkovski, SeeNews]

Krajem godine hrvatska je Vlada smanjila planirani deficit u nacrtu konsolidiranog proračuna za 2009. godinu na 0,9% bruto domaćeg proizvoda od prvotno određenih 1,6%

TOP 5 tvrtki u Hrvatskoj (mil. eura) 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv tvrtke prihod Ina 3651.56 Konzum 1741.78 HEP 1557.60 HT 920.88 T-Mobile 641.48

ako je politički 2008. godina za Hrvatsku bila daleko važnija, od blokade pregovora s Europskom unijom do ulaska u NATO, prošlu godinu obilježio je i niz važnih gospodarskih događanja. Tako je već početkom godine u veljači novoizabrana Vlada s premijerom Ivom Sanaderom ne čelu drastično smanjila predviđanja gospodarskog rasta za 2008. godinu i najavila zaduživanja na stranim tržištima kako bi provjerila kreditni rejting Hrvatske u inozemstvu.

Udjeli u Ini Također su u Vladi najavili da će nastojati zaštititi državna prava i interese tijekom revizije dioničkog ugovora naftne kompanije Ine s obzirom na to da je kapitalni udio Vlade u kompaniji pao ispod 50%. Početkom godine odobrili su i državni proračun kako bi se smanjio proračunski deficit konsolidirane središnje države na 2,3% BDP-a s predviđanih 2,6% u 2007. godini. Proračun je Hrvatski sabor prihvatio već idući mjesec. U travnju je Hrvatska uz Albaniju dobila poziv da se učlani u NATO, a Ina, hrvatska naftna kompanija, potpisala je ugovor s Državnom iranskom naftnom kompanijom (NIOC) o istraživanju jednog bloka u Iranu. Istog je mjeseca poljska tvrtka za uređenje zemljišta i gradnju Globe Trade Centre uložila više od 40 milijuna eura >

Već početkom godine, u veljači, hrvatska Vlada je drastično smanjila predviđanja gospodarskog rasta za 2008. godinu

77 | TOP 100

{hrvatska }

u gradnju trgovačkog centra u Osijeku, gradu na istoku Hrvatske. U travnju je građevinarska tvrtka Konstruktor Inžinjering bila odabrana za glavnog izvođača radova u glavnom gradu Kosova, Prištini. Cijeli projekt vrijedi 250 milijuna eura. Kako se bližila sredina godine, dolazile su dobre gospodarske vijesti. U svibnju je Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) pobijedio na natječaju za gradnju autoceste duge 110 kilometara duž crnogorske obale te je sklopio dogovor o projektiranju deset hidroelektrana u Rusiji. Istodobno je hrvatska Vlada iznijela plan prodaje brodogradilišta koja su u dugovima kako bi olakšala pristupanje Europskoj uniji, navodeći da će prijedlozi restrukturiranja biti poslani Europskoj komisiji na odobrenje.

financijska sredstva eu Također državni vrh odobrava konzorcijski kredit od 760 milijuna eura od domaćih banaka s dospijećem u 2010. godini radi smanjenja vanjskog duga i rizika koji proizlaze iz svjetskih financijskih previranja. U lipnju je australska tvrtka Unilife Medical Solutions najavila otvaranje tvornice potrošne medicinske opreme vrijedne 93 milijuna eura u blizini Splita, drugoga najvećega grada u Hrvatskoj. U lipnju je također Agrokor od Svjetske banke dobio 40 milijuna eura kredita. U srpnju je Svjetska agencija za ocjenu kreditne sposobnosti Standard & Poor’s (S&P) ocijenila dugoročni kreditni rejting strane valute BBB/A-3 i domaće valute BBB+/A-2 stabilnim zbog praćenja politike EU i postupne fiskalne konsolidacije. Tada je Vlada smanjila i stvarni predviđeni rast bruto domaćeg proizvoda sa 4,5% na 4,4% zbog pogoršanja inozemnoga gospodarskog stanja te je povisila predviđen prosjek inflacije sa

TOP 100 | 78

Glavni ekonomski pokazatelji (postotak) 2004. Inflacija 2,70 Rast BDP-a 3,80 Industrijska proizvodnja 3,70 Stopa nezaposlenosti 18,70 Deficit tekućeg računa (mil. eura) 1,433

5,2% na 6,6%. U kolovozu je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga javila da je mađarska naftna kompanija Mol zatražila dopuštenje za plasiranje ponude kako bi preuzela hrvatsku naftnu kompaniju Inu. U rujnu je potpredsjednik Vlade Damir Polančec najavio da Hrvatska do 2014. godine planira otvoriti terminal ukapljenoga prirodnog plina, vrijedan između 700 milijuna i jedne milijarde eura, a do 2020. udvostručiti ugrađeni kapacitet električne proizvodnje kako bi smanjila ovisnost o uvozu energije i poveća putove nabave. Također je u rujnu Europska komisija odobrila financiranje iz pretpristupnih fondova u vrijednosti od 451,4 milijuna eura u razdoblju od 2008. do 2010. godine u svrhu potpore državi kandidatkinji za ulazak u EU, a hrvatska Vlada potvrdila je odabir Dine, luke na sjevernojadranskom otoku Krku, kao najbolje lokacije za gradnju terminala ukapljenoga prirodnog plina.

2005. 2006. 3,60 2,00 4,30 4,80 5,10 4,50 18,00 1,70 1,975 2,715

2007. 5,80 5,60 5,60 14,70 3,236

2008. 2,90 2,80 1,60 13,70 4,438

U listopadu je prodala dio naftne kompanije Ina tako da je mađarska naftna kompanija Mol kupila 22,15% kapitalnog udjela u Ini javnom ponudom, čime svoj udjel u kompaniji povećava na 47,15%.

ProraČun Istog je mjeseca svjetska agencija za ocjenu kreditne sposobnosti Standard & Poor’s (S&P) promijenila ocjenu kreditnog rejtinga od negativnog prema stabilnom, te je potvrdila rejting strane valute BBB/A-3 i domaće valute BBB+/A-2. Uoči kraja godine švedska kompanija za maloprodaju pokućstva Ikea je najavila da će uložiti 300 milijuna eura u trgovački centar u kojem će otvoriti svoj prvi prodajni centar u Hrvatskoj. Krajem godine je Hrvatska narodna banka najavila odluku o smanjenju stope obvezne rezerve za poslovne banke na 14% s postojećih 17% kako bi poboljšala likvidnost banaka, a odluka stupa na snagu 10. prosinca. U prosincu je hrvatsko ministarstvo financija najavilo da će predložiti Vladi da odustane od uravnoteženog proračuna za 2009. godinu i prihvati deficitarni proračun od 1,3% do 1,7% BDP-a kako bi ostvarilo planirani rast plaća, a Vlada smanjila planirani deficit u nacrtu konsolidiranog proračuna za 2009. na 0,9% bruto domaćeg proizvoda od prvotno određenih 1,6%. Istodobno je Slovenija najavila da neće poduprijeti pristupne pregovore Hrvatske i Europske unije.

{Z agrebački ho l ding }

Vrijednost imovine 18,4 milijarde kuna

Najviše zaposlenika, njih 4318, radi u gradskom javnom prijevozniku Zagrebačkom električnom tramvaju (ZET)

[Poslovni dnevnik]

Zagrebački holding osnovan u siječnju 2007. godine u svom sastavu ima 18 podružnica te sedam ovisnih društava i ustanova

ajveća komunalna tvrtka u Hrvatskoj, Zagrebački holding, svoje je današnje obrise dobila još 2006. godine osnivanjem Gradskoga komunalnoga gospodarstva. U siječnju 2007. Zagrebački holding dobiva svoje sadašnje ime, a u svom sastavu za sada ima 18 podružnica te sedam društava i ustanova. Objedinjavanjem brojnih gradskih tvrtki u jednu tvrtku pokušala se postići racionalizacija upravljanja sustavom komunalnoga gospodarstva. Osim toga učinkovitije upravljanje

gradskom imovinom i projektima nužnima za razvoj Zagreba također su razlozi za osnutak Zagrebačkog holdinga.

Tri sektora Podružnice i društva Zagrebačkog holdinga podijeljeni su u tri sektora. Sektor komunalnih djelatnosti čine Čistoća, Zagrebački digitalni grad, Tržnice Zagreb, Vodoopskrba i odvodnja, Zagrebačke ceste, Zbrinjavanje gradskog otpada ZGOS, Zrinjevac i Gradska groblja. Sektor prometnih djelatnosti čine dvije podružnice, ZET

{

4,4

milijarde kuna bio je ukupan prihod zagrebačkog holdinga u 2008.

i Zagrebparking. U sektoru tržišnih djelatnosti su AGM (nakladništvo), Upravljanje sportskim objektima, Vladimir Nazor (tvrtka za ugostiteljstvo i turizam), Zagrebački velesajam, Autobusni kolodvor, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, Robni terminali i Stanogradnja. Uz podružnice postoji i nekoliko društava i ustanova koji su u stopostotnom ili većinskom vlasništvu Zagrebačkog holdinga. U tu skupinu ulaze tvrtka za distribuciju plina Gradska plinara, tvrtka za opskrbu plinom Gradska plinara Zagreb Opskrba d.o.o, ustanova Gradska ljekarna te tvrtka za upravljanje sportskim objektima Zagreb Arena d.o.o. U 51-postotnom vlasništvu Holdinga je Zagrebplakat d.o.o., tvrtka za iznajmljivanje oglasnog prostora. O veličini Zagrebačkog holdinga dovoljno govori i broj zaposlenih. Prema podacima na posljednji dan prošle godine, >

79 | TOP 100

{Z agrebački ho l ding }

{

11.875 radnika zaposleno je u zagrebačkom holdingu, a najviše ih je u zetu

u Holdingu je zaposleno 11.875 radnika. Najviše zaposlenika, njih 4318, radi u gradskom javnom prijevozniku ZET-u, a najmanje, tek pet zaposlenih, u tvrtki za gradnju i prodaju stanova Stanogradnja. Unutar Holdinga djeluje 43 sindikata, a zajedno s ovisnim društvima broj se penje na 49 sindikata.

Zagrebparking također je dio Zagrebačkog holdinga i jedna od najprofitabilnijih tvrtki unutar grupacije

TOP 100 | 80

Holding i kriza Toliki broj gradskih tvrtki na jednome mjestu logično generira znatan prihod. Prošle je godine Zagrebački holding ostvario 3,14 posto više ukupne prihode koji su se popeli na 4,4 milijarde kuna. Prihodi od prodaje popeli su se na 2,6 milijardi kuna. Prošlogodišnja dobit prije oporezivanja iznosila je 146,1 milijun kuna i bila je veća za čak 373 posto u odnosu na prethodnu 2007. godinu. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 110,4 milijuna kuna. Vrijednost ukupne imovine Zagrebačkog holdinga, prema podacima iz financijskog izvješća za prošlu godinu, iznosi 18,4 milijarde kuna. No gospodarska kriza i sveopća nelikvidnost hrvatskoga gospodarstva odražava se i na poslovanje Holdinga. Prema podacima u već spomenutom financijskom izvješću, obveze prema dobavljačima iznosile su 671,6 milijuna kuna. Ipak, u Zagrebačkom holdingu vjeruju da će i ovu godinu zaključiti s pozitivnim financijskim rezultatima. Društveno odgovorno poslovanje sve je bitnije u suvremenim uvjetima

{

sindikata djeluju unutar zagrebačkog holdinga

U sastavu Zagrebačkog holdinga posluje i tvrtka Zagreb Arena poslovanja. Svjestan te činjenice, Zagrebački holding je tvrtka koja promiče društveno odgovorno poslovanje glede socijalne odgovornosti. U tom segmentu postoji cijeli niz primjera društveno odgovornog poslovanja kao što je promoviranje dobrih primjera cjeloživotnog učenja, organizacije rada, jednakih mogućnosti, društvene inkluzije i održivog razvoja. Na taj način se nastoji povećati standarde društvenog razvoja, zaštite okoliša te poštovanja ljudskih prava unutar kompanije, ali se nastoji proširiti i socijalni dijalog, stjecanje vještina, jednake mogućnosti, predviđanja i

upravljanja promjenama. U socijalnoj sferi, ulaganje u edukaciju, radne uvjete te usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima također može pridonijeti produktivnosti.

vrijednost zaposlenika Unutar tvrtke socijalno (društveno) odgovorna praksa uključuje zaposlenike i odnosi se na područja kao što su investiranje u ljudski kapital, zdravlje i sigurnost te upravljanje promjenama. Jedan od velikih izazova je kako privući i zadržati zaposlenike koji imaju odgovarajuće znanje i vještine. Zaposlenici su najveća vrijednost i imaju ključnu

Poslovanje Zg holdinga (tisuće kuna) Prihodi Prodaja Ostalo Rashodi (ukupno) Materijalni troškovi Troškovi osoblja

2008. 2,680.209 1,475.152 4,026.189 1,028.422 1,634.857

2007. 2,300.130 1,849.380 4,044.130 882.770 1,566.270

ulogu u izgradnji učinkovite i prosperitetne tvrtke koja će svojim potencijalima omogućiti građanima Grada Zagreba vrhunsku uslugu, dostojnu života u europskoj metropoli. Spomenuto je da Zagrebački holding ima više od 11.000 zaposlenika koji svojim znanjem i vještinama omogućuju besprijekoran servis građanima milijunskoga grada. Prema riječima vodećih ljudi, Holding će svojim zaposlenicima i dalje omogućavati stjecanje dodatnog obrazovanja i mogućnost stalnog učenja i prekvalifikacija. Briga o zaposlenicima i njihov privatni i poslovni napredak ključ je u stvaranju moderne i dinamične tvrtke. Aktivno praćenje zaposlenika koji ne mogu raditi zbog invaliditeta ili povrede na radu također je dio društveno odgovornog poslovanja Zagrebačkog holdinga, koje ujedno pridonosi smanjenju troškova. Vanjska dimenzija društveno odgovornog poslovanja odnosi se na lokalnu zajednicu i različite skupine, pored zaposlenika i dioničara. To su poslovni partneri i dobavljači, potrošači, javna uprava ili lokalne udruge. Odnos s lokalnim zajednicama podrazumijeva integriranje poduzeća u okruženje u kojem djeluje. Doprinos lokalnim zajednicama primjetan je kroz osiguranje radnih mjesta ili plaćanje poreza. Odgovorna praksa u sferi zaštite okoliša odnosi se uglavnom na upravljanje prirodnim resursima koji se upotrebljavaju u proizvodnji.

81 | TOP 100

{interv j u }

Godišnji rast ukupnih i 5,5 milijardi ulaganja u [Tomislav Pili, Poslovni dnevnik]

Ivo Čović, predsjednik Uprave Zg holdinga, kaže kako je kroz Holding Grad Zagreb osigurao racionalnije upravljanje sustavom komunalnoga gospodarstva grada te omogućio učinkovitije upravljanje imovinom i projektima nužnim za razvoj i unapređenje tržišnih djelatnosti

bjedinjavanjem brojnih gradskih tvrtki 2007. u krovnu tvrtku Zagrebački holding nastala je najveća i jedina tvrtka takve vrste u Hrvatskoj. O učincima spajanja gradskih tvrtki u Holding i realiziranim projektima, ali i planovima za budućnost govori predsjednik Uprave Ivo Čović. Koji su financijski i operativni učinci postignuti od osnivanja Zagrebačkog holdinga do sada? Temeljna zadaća ZGH d.o.o. je učinkovito i trajno obavljanje komunalnih djelatnosti uz maksimalnu zaštitu okoliša i štićenja javnog interesa lokalne zajednice u kojoj djeluje te stalno povećanje zadovoljstva korisnika usluga i zaposlenika. Osnivanjem ZGH d.o.o. Grad Zagreb je postigao racionalnije upravljanje sustavom komunalnoga gospodarstva grada te omogućio učinkovitije upravljanje imovinom i projektima nužnim za razvoj i unapređenje komunalnih, društvenih i tržišnih djelatnosti. S obzirom na širok spektar usluga koje pruža i visok potencijal imovine kojom upravlja, ZGH d.o.o.

TOP 100 | 82

{ {

1,2

milijarde kuna uloženo je u gradnju naselja sopnica-jelkovec

150 milijuna kuna uložio je holding u podružnicu zagrebparking

ima mogućnost jedinstvenog planiranja i zajedničkog vođenja projekata čime se ostvaruju brojni sinergijski učinci, poput smanjenja troškova poslovanja i povećanja opće učinkovitosti poduzeća u temeljnim djelatnostima i kompetencije u području javno-privatnog partnerstva. Po kojim je godišnjim stopama do sada rastao Holding i kakve su projekcije rasta u razdoblju do 2012. godine? Godišnji rast ukupnih prihoda u 2008. u odnosu na 2007. iznosio je 3,14 posto. Planom za 2009. u odnosu na ostvarenje iz 2008. bio je predviđen

prihoda od 3,14 posto razdoblju od dvije godine porast ukupnih prihoda za oko 15 posto. Međutim, taj porast neće biti realiziran zato što neće biti ostvarena planirana prodaja stanova u Sopnici, jer su nam planirani prihodi od Grada u prvom rebalansu proračuna za 2009. smanjeni, te zato što je efekt porasta stope PDV sa 22 na 23 posto prevaljen na Zg holding. Naime, cijene komunalnih usluga prema krajnjim potrošačima nisu se mijenjale, što predstavlja manji prihod od približno 7 milijuna kuna za 2009. godinu. Također, s obzirom na najavljeni drugi rebalans proračuna Grada Zagreba, ne znamo hoće li i u kojim iznosima on biti reflektiran na poslovanje ZGH.

{ {

120

novih niskopodnih tramvaja kupljeno je u 2008. godini

600

milijuna kuna uloženo je u podružnicu robni terminali

Koje su, prema vašem mišljenju, najvažnije realizirane investicije Holdinga do kraja prošle godine? Društvo je u razdoblju od 2006. do kraja 2008. ostvarilo znata investicijska ulaganja u ukupnom iznosu od 5,5 milijardi kuna. U podružnici ZET uloženo je 1,3 milijarde kuna u javni gradski prijevoz, što uključuje isporuku 120 novih niskopodnih tramvaja od 140 ukupno ugovorenih te ostala ulaganja u opremu i infrastrukturu javnoga gradskog prijevoza. U podružnicu Vodoopskrba i odvodnja do kraja 2008. uloženo je oko 650 milijuna kuna u gradnju i sanaciju vodoopskrbne mreže, a u podružnicu Robni terminali uloženo je više od 600 milijuna kuna. U navedenim ulaganjima trećina je uložena u proširenje postojećih skladišnih kapaciteta i gradnju novih hala, dok je dvije trećine novca preko zajedničkih projekata s Gradom Zagrebom uloženo u gradnju i opremanje škola (četiri osnovne i srednja), vrtića (4), ustanova za socijalnu skrb (2) i ustanovu za hitnu medicinsku pomoć. U podružnicu Zagrebparking

uloženo je gotovo 150 milijuna kuna u gradnju javnih garaža na Kvaternikovu trgu, Tuškancu i ostalim te za nabavu novih parkirališnih automata i opreme za javnu garažu "Rebro". U podružnicu Stanogradnja uloženo je 1,2 milijarde kuna u gradnju stambenih i poslovnih objekata u naselju Sopnica-Jelkovec. Projekt obuhvaća gradnju 2713 stanova ukupne površine 202.395 m2, 122 poslovna prostora površine 10.502 m2, 919 garaža od 14.994 m2 te 42 parkirališna garažna mjesta površine 642 m2. Završetak projekta predviđen je 2009. godine. Četrdeset osam posto stanova, odnosno 1300, od ukupnog broja izgrađenih stanova dano je u dugoročni najam Gradu Zagrebu. U direkciju ZGH uloženo je 1,3 milijarde kuna i u najvećoj je mjeri realizirano u stjecanje nekretnina od Grada Zagreba. To su sljedeće nekretnine: zemljište TŽV Gredelj u Strojarskoj za 676 milijuna kuna, zemljište i objekti Zagrepčanke u Heinzelovoj za 251 milijun kuna, zemljište u Mandlovoj za 145 milijuna kuna te poslovna zgrada u Aveniji grada Vukovara za 115 milijuna kuna. Koje znatne investicije Zagrebački holding planira u idućem razdoblju? Najznačajnija investicija u idućem razdoblju je nastavak projekta zaštite, sanacije i razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje Grada Zagreba. Tijekom 2008. izrađen je srednjoročni program zaštite za razdoblje od 2008. do 2011. te sanacije i razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje Grada Zagreba ukupne vrijednosti 160 milijuna eura. Taj ćemo projekt financirati sredstvima izdanih obveznica u iznosu od 79 milijuna eura, kreditom EBRD-a od 60 milijuna eura i sufinanciranjem Hrvatskih voda od 20,5 milijuna eura.

83 | TOP 100

{interv j u }

Koncern Končar nastavlja ulagati unatoč krizi [Kire Nedelkovski, SeeNews]

O Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, ističe kako je prednost Končara u fleksibilnosti, kratkim rokovima isporuke, kvaliteti te vlastitom razvoju, a to se pokazalo kao dobitna kombinacija za uspješno sudjelovanje u međunarodnim natječajima

{

4.274

ljudi zapošljava koncern končar osnovan još 1921. godine

TOP 100 | 84

snovan 1921. koncern Končar obuhvaća matično poduzeće Končar Elektroindustriju i 20 tvrtki kćeri s ukupno 4274 zaposlenika i jednom pridruženom tvrtkom. Najvažnija tržišta izvoza su Bosna i Hercegovina, Njemačka, Slovenija, Makedonija, Srbija, Kanada, Češka, Švedska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bugarska, Mađarska, Italija i Nizozemska. Koncern sa sjedištem u Zagrebu proizvodi opremu za generiranje proizvodnje, prijenos i distribuciju električne energije, transformatore, sklopke rasklopnu opremu, elektroopremu i postrojenja za željeznički i cestovni promet, vozila gradskog prijevoza – tramvaje, industrijsku električnu opremu i sustave, informatičku opremu, kućanske aparate, opremu za ugostiteljstvo i druge proizvode. Planirate li ulagati u 2009. godini? Unatoč svjetskoj ekonomskoj i financijskoj krizi Končar planira uložiti u modernizaciju operativnih i proizvodnih procesa kako bi povećao konkurentnost i zadržao visoku kvalitetu proizvoda. No nije moguće jednoznačno otkriti iznos ulaganja s obzirom na to da se naša grupa sastoji od dvadeset neovisnih tvrtki s vlastitim srednjoročnim i dugoročnim investicijskim aktivnostima koje traju katkad i više godina. Najveća su ulaganja usmjerena na istraživanje i razvoj. Tvrtka je osmislila i razvila rješenje za niskopodni vlak, novi proizvod u koji smo uložili znatna sredstva, a nastavljamo razvoj na području obnovljive energije. S obzirom na znatni energetski manjak, očekujemo da će se tijek ulaganja kretati prema gradnji novih kapaciteta za proizvodnju ener-

gije. Najozbiljnije očekujemo da ćemo svojom opremom pratiti taj trend, naročito transformatorima i generatorima i ostatkom spektra proizvoda. Naša je prednost u fleksibilnosti, kratkim rokovima isporuke proizvoda, kvaliteti te vlastitom istraživanju i razvoju. To se dosad pokazalo kao dobitna kombinacija koja nam je pružila mogućnost da uspješno sudjelujemo u međunarodnim natječajima u više od sto zemalja diljem svijeta. Budući da je naše cjelokupno poslovanje zasnovano na vlastitim rješenjima, isto očekujemo i u 2009. godini: nove korake naprijed na području tehnologijskog napretka, inovacija i novih industrijskih rješenja. Kamo izvozite proizvode? Očekujete li širenje na strana tržišta? Gotovo pola našega ukupnog poslovanja namijenjeno je inozemstvu. Naš je plan povećati broj stranih tržišta na koja ćemo izvoziti. Za sada proizvode izvozimo uglavnom u zemlje Europske unije (oko 50% ukupnog izvoza u 2008. godini), na regionalna tržišta (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora), ali i u Sjedinjene Države, Australiju i Bliski istok. U Kini imamo zajedničku tvornicu s kineskim partnerom za proizvodnju mjernih transformatora. U lipnju je tvrtka potpisala ugovor vrijedan 17,4 milijuna eura (25 milijuna dolara) o rekonstrukciji triju podstanica u Albaniji. Je li svjetska kriza utjecala na vaše poslovanje? Svakako da. Nadamo se da energetski sektor, bez kojeg nema industrijskog razvoja, neće doživjeti dramatične posljedice promjene zbog krize. Također se nadamo da će se razvoj i ulaganje u energetsku industriju nastaviti.

{10 0 } top

zem l j a

Kosovo

*podaci za top 5 tvrtki nisu dostupni

[SeeNews, Poslovni dnevnik]

U posljednjih nekoliko godina Kosovo je ostvarilo napredak u prelasku na tržišn ekonomiju, ali njegov razvoj i dalje u velikoj mjeri ovisi o međunarodnoj pomoći koja se procjenjuje na oko 15% BDP-a, a novčane pošiljke iz inozemstva također iznose oko 15% BDP-a

akon gotovo devetogodišnje uprave UN-a 2008. godine u veljači južna srpska pokrajina Kosovo proglasila je svoju neovisnost od Beograda i time završila priču o bivšoj Jugoslaviji. Novu je državu dosad priznalo 60 zemalja uključujući Sjedinjene Američke Države i većinu članica Europske unije, a osim toga postala je i dio Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke. Iz Srbije, koju je podržala njezina dugogodišnja saveznica Rusija, izjavili su kako nikada neće priznati neovisnost Kosova. Teritorij Kosova predmet je razdora između Srba i etničke skupine Albanaca, koja čini gotovo 90% kosovskog stanovništva koje sebe naziva Kosovarima. Godine 1389. turska je vojska porazila Srbe i uvela 500 godina turske vlasti. Srbi Kosovo smatraju svetim tlom i rodnim mjestom svog identiteta. Kosovo je za Srbiju postalo simbolom očuvanja ortodoksnoga kršćanstva. Osim što je priznanje Kosova od međunarodne zajednice izazvalo politička previranja u Srbiji, ono je utjecalo i na gospodarska kretanja u regiji. Tako se lani prvi put >

Novu je državu dosad priznalo 60 zemalja uključujući Sjedinjene Američke Države i većinu članica Europske unije, a postala je i dio MMF-a i Svjetske banke

Stranci na Kosovu Glavni, a ujedno i najveći grad Kosova je Priština. Osim Albanaca dvomilijunsko stanovništvo Kosova čine manje zajednice Srba, Turaka i Bošnjaka. Kosovo podupiru EULEX, dosad najveća civilna misija Europske unije, UN-ova misija na Kosovu (UNMIK) i KFOR te NATO-va misija na Kosovu koju čini 17.000 vojni-

ka. U posljednjih nekoliko godina Kosovo je ostvarilo znatan napredak u prelasku na tržišno gospodarstvo i u očuvanju makroekonomske stabilnosti, ali njegov razvoj u velikoj mjeri ovisi o međunarodnoj pomoći koja se procjenjuje na oko 15% BDP-a i o novčanim pošiljkama iz inozemstva koje iznose oko 15% BDP-a.

85 | TOP 100

{kosovo }

dogodilo da robna razmjena između Srbije i Hrvatske stagnira. Naime, otkad je Hrvatska priznala neovisnost Kosova, sve je više znakova koji svjedoče o stagnaciji, pa i pogoršanju njezinih odnosa sa Srbijom. Poboljšanje u odnosima između Zagreba i Beograda koje se oprezno i postupno događalo godinama, pogotovo u gospodarskim odnosima, zamrlo je posljednjih mjeseci, prije svega zbog srpskih reakcija na hrvatsko priznanje Kosova. Srbija je i u svojem Nacionalnom programu za integriranje u Europsku uniju najavila negativan trend u odnosima s Hrvatskom.

regija i kosovo U poglavlju o regionalnoj suradnji i odnosima sa susjedima srbijanska vlada konstatira da hrvatsko priznanje kosovske neovisnosti “predstavlja negativan impuls za bilateralne odnose”. Istodobno za mađarsko priznanje Kosova navodi da će “u sljedećem razdoblju biti prisutno u političkim razgovorima”, a za bugarsko priznanje Kosova konstatira da je Bugarska “ukazala prethodno na delikatnost te odluke i uvjerenje da ona neće bitno utjecati na bilateralne odnose”. U odnosima sa susjedima u regiji Srbija

je uz Hrvatsku jedino još s Albanijom decidirano najavila zahlađenje odnosa. I podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije o robnoj razmjeni između Srbije i Hrvatske ukazuju da su zaustavljeni višegodišnji uzlazni trendovi. U prvih šest mjeseci ove godine srpski uvoz iz Hrvatske gotovo je identičan uvozu u prvoj polovici prošle godine. U prvoj polovini ove godine srpski uvoz iz Hrvatske bio je vrijedan 177,5 milijuna eura, a u prvih šest mjeseci prošle godine 176,5 milijuna eura. Za razliku od prethodnih godina kad je uvoz iz Hrvatske rastao prema dvoznamenkastim stopama, u ovoj je godini porastao samo za 0,5 posto. Istodobno je srpski izvoz u Hrvatsku porastao sa 111,6 na 145,6 milijuna eura, odnosno porastao je za tridesetak posto. Ipak, Hrvatska je pronašla i svoje gospodarske interese na Kosovu, pa je tako lani građevinska tvrtka Ingra objavila kako je potpisala ugovor za gradnju mosta na cesti M9 Kosovo Polje-Aerodrom Priština. Ugovor vrijedan 3,5 milijuna eura potpisan je s kosovskim ministarstvom transporta i veza. Rok za gradnju je bio šest mjeseci, a potpisivanje navedenog ugovora predstavlja Ingrin povratak na kosovsko tržište.

Rezerve rude i poljoprivreda Kosovo je na petome mjestu u svijetu po rezervama lignita, koje se procjenjuju na 14,7 milijardi tona. Rude cinka, olova, srebra, zlata, kroma, kadmijuma i bizmuta nalaze se na sjeveru u rudnicima Trepča. Kosovo razvija velike projekte za povećanje proizvodnje lignita i gradnju nove termoelektrane na ugljen,

TOP 100 | 86

uzimajući u obzir veliku potrebu za strujom u regiji. Rezerve ugljena i cinka procjenjuju se na oko 48 milijuna tona, a rezerve nikla na 16 milijuna tona. Rezerva kroma ima 89 milijuna tona, a boksita 13,2 milijuna tona. Oko 60% stanovništva nastanjuje seoska područja pa kosovska poljo-

privreda iznosi 19% BDP-a i predstavlja glavni izvor prihoda za većinu stanovnika. Također čini 16% izvoza. Kosovo je i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi s BDP-om po stanovniku oko 1700 eura u 2008. i s najvišom razinom nezaposlenosti od 30% do 50%, prema različitim procjenama.

{10 0 } top

zem l j a

Makedonija [Valentina Dimitrijevska, SeeNews]

Makedonija cilja na realan ekonomski rast od 5,5% u usporedbi s korigiranim rastom od 5% planiranim za 2008. Pa ipak, Petar Gosev, guverner makedonske središnje banke, smatra da će se rast usporiti na između 3% i 4,5% zbog ekonomske krize

TOP 5 tvrtki u Makedoniji (mil. eura) 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv tvrtke Okta Makpetrol Telekomunikacii EVN Makedonija T-Mobile Makedonija

prihod 646.89 393.67 318.68 278.89 166.89

akedonija je 2008. pretrpjela frustrirajuće diplomatske zapreke jer je Grčka stopirala njezino članstvo u NATO-u te zaprijetila da će osujetiti i njezine težnje za priključivanjem Europskoj uniji ako se ne riješi njihov dugotrajni spor o imenu. U travnju tijekom sastanka NATO-a u Bukureštu Makedonija, za razliku od Hrvatske i Albanije, nije dobila poziv da se priključi Savezu, i to zbog neriješene svađe sa svojim južnim susjedom. Atena je blokirala makedonsko članstvo kazavši kako ime te bivše jugoslavenske zemlje predstavlja teritorijalni zahtjev za najsjevernijom grčkom pokrajinom istog imena.

Manjine Pregovori dviju zemalja pod okriljem UN-a stali su na mrtvoj točki, a analitičari ne vide vidljive znakove skorašnjeg rješenja. Osim toga Grčka je zaprijetila i sprečavanjem makedonskog puta prema članstvu u Europskoj uniji ako se spor u vezi s imenom ne riješi. Makedonci tvrde da nisu spremni promijeniti ime svoje zemlje niti svoj

U gospodarstvu svjetska financijska previranja nisu zaobišla ni Makedoniju, pa su tako dosad najpogođenije metalna, tekstilna i kožarska industrija nacionalni identitet. Nakon sastanka NATO-a 1. lipnja makedonski je parlament unatoč protivljenju opozicijskih stranaka sazvao opće prijevremene izbore na kojima je konzervativna stranka VMRO-DPMNE, predvođena Nikolom Gruevskim, osvojila uvjerljivu većinu te oformila koaliciju s manjinskim Demokratskim savezom Albanaca (DUI). Gruevski je ponovno izabran za premijera, ali izbore je narušilo ozbiljno nasilje, uglavnom u područjima koja naseljava albanska etnička skupi-

na, koja čini četvrtinu od dva milijuna stanovnika koliko ih živi u Albaniji.

Izbori Unatoč odgodama makedonska je vlada potvrdila svoju posvećenost ubrzanju priprema za pristupanje Europskoj uniji. Sastavljen je akcijski plan za provođenje preporuka EU, a posebna pozornost usmjerena je na organizaciju slobodnih i demokratskih lokalnih i predsjedničkih izbora sljedećeg proljeća te na poboljšanje političkog >

87 | TOP 100

{M A K E D O N I J A }

Glavni ekonomski pokazatelji (postotak) Inflacija Rast BDP-a Industrijska proizvodnja Stopa nezaposlenosti Deficit tekućeg računa

2004. –0,4 0,5 3,2 2,3 8,4

dijaloga u zemlji. U gospodarstvu svjetska financijska previranja nisu zaobišla ni Makedoniju, pa su tako dosad najpogođenije metalna, tekstilna i kožarska industrija, zbog čega su neke tvrtke bile prisiljene zaustaviti proizvodnju i otpustiti radnike. Otkazi će dodatno pogoršati akutni problem nezaposlenosti, sa stopama nezaposlenosti od 33% u trećem tromjesečju, što je vrlo slično stopi od 34,2% u istom razdoblju prošle godine. Makedonska burza već je mjesecima u slobodnom padu.

Strana ulaganja Brokeri predviđaju kako će tržišna stagnacija trajati do sljedećeg proljeća jer za sada nema zainteresiranih ulagača. Vlada je ipak krenula s kampanjom privlačenja stranih ulagača, nudeći im porezne olakšice, oglašavajući makedonske poslovne mogućnosti u stranim medijima te slanjem promotivnih delegacija u inozemstvo. Izravna strana ulaganja u Makedoniju u rujnu su se popela na 409 milijuna eura (576 milijuna dolara), što je 138% više nego prethodne godine. Prema prethodnim predviđanjima makedonski FDI (direktna strana ulaganja) 2008. je trebao dosegnuti više od 500 milijuna eura. Sljedeće godine vlada cilja na realni ekonomski rast od 5,5% u usporedbi s korigiranim rastom od 5% planiranim

TOP 100 | 88

2005. 4,1 3,8 3,7 5,9 2,7

2006. –2,2 7 2,5 3,7 0,9

2007. 2008. 37,2 n/a 37,3 n/a 36 n/a 34,9 n/a 7,5 15,3

2,3 milijarde eura Makedonskih najuspješnijih deset predvodi Okta, jedina makedonska rafinerija sirove nafte, a ujedno i jedina makedonska tvrtka koja je ušla u poredak SEE TOP 100 za 2008. godinu. Okta je dio Elpet-Valkaniki SA, u vlasništvu grčke naftne kompanije Hellenic Petroleum. Makpetrol, najveći makedonski trgovac gorivom ,zauzeo je drugo mjesto s ukupnim prihodom od 393,7 milijuna eura. Taj teškaš "blue-chip" indeksa dominira makedonskim tržištem sa 110 benzinskih crpki i 60% udjela na kraju 2008. godine. Zapošljava oko 1900 ljudi. Zajednički prihod deset najvećih makedonskih kompanija 2008. iznosio je 2,3 milijarde eura.

za 2008. godinu. Pa ipak, Petar Gosev, guverner makedonske središnje banke, smatra da će se rast sljedeće godine usporiti na između 3% i 4,5% zbog svjetske ekonomske krize, a to su najoptimističnija predviđanja.

dramatičan manjak Makedonija se 2008. suočila s godišnjom inflacijom koja je u ožujku premašila stopu od 10,2%, ali taj je rast zaustavljen na godišnji razini od 5,2% u studenom. Prema vladinim predviđanjima do kraja 2008. stopa inflacija će varirati između 5,5 i 6%. Tako Makedonija 2008. godinu završava s manjkom tekućeg deficita na 567 milijuna eura tijekom rujna, što posebno zabrinjava u usporedbi s deficitom godinu prije od 83 milijuna eura te predstavlja nov rizik za ekonomiju. Guverner središnje banke očekuje da će manjak u tekućem računu dosegnuti 15% BDP-a do kraja godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da na dramatičan rast makedonskog manjka na državnom tekućem računu, što je rezultat lošijih uvjeta trgovanja, ubrzanih povećanja mirovina i plaća u javnom sektoru, javnih investicija i posudbi kućanstvima. MMF je pozvao makedonsku vladu na strožu financijsku disciplinu i pozdravio njezin jaki ekonomski rast podržan poboljšanjima uvjeta poslovanja. Inače, Makedonija je veliki napredak ostvarila na energetskom planu pa je tako u posljednjih osam godina privatna tvrtka Sieto postavila solarne ploče u na više od 40 lokacija u Makedoniji. Plan je da se u sljedećih godinama solarne ploče uz pomoć tvrtke Sieto postave na više od 10.000 krovova u Makedoniji.

{10 0 } top

zem l j a

Moldavija [Kristina Belkina, SeeNewsa]

Moldavsko gospodarstvo poraslo je za realnih 7,6% u prvih devet mjeseci 2008., što je mnogo više i brže od prošlogodišnjeg rasta od 3,3%, cijene su rasle za godišnjih 8,5% u studenom, a MMF i vlada predviđaju ekonomski rast od 6,5% i inflacijsku stopu od 9%

TOP 5 tvrtki u Moldaviji (mil. eura) 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv tvrtke Moldovagaz Moldtelecom Red Union Fenosa Orange Tirex-Petrol

prihod 523.15 175.74 147.80 136.59 85.58

oldavija je u 2008. godini bila politički stabilna i ekonomski uspješna: rast gospodarstva od 6% i jednoznamenkasta stopa inflacije koja se očekivala na kraju godine, uz pozitivne procjene Europske unije i Međunarodnoga monetarnog fonda, stvorile su sliku napredne i prosperitetne zemlje. Unatoč tom ohrabrujućem razvoju događaja većina stanovništva i dalje živi u siromaštvu te uvelike ovisi o novcu koji im šalju članovi obitelji koji rade u inozemstvu u nadi za svjetliju budućnost njihove vlastite zemlje. Službene brojke pokazuju da su na kraju rujna od ukupno 1,4 milijuna radno sposobnih 343.000 bili radnici u inozemstvu. Međutim, vjeruje se da njihov stvarni broj iznosi više od 500.000. Moldavski radnici u inozemstvu nastavili su financirati više od 30% bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje u 2008. godini. Vlada ne vjeruje da će se velik broj njih vratiti kući iz zapadne Europe sljedeće godine unatoč financijskoj krizi zemalja koje

Moldavsko je gospodarstvo poraslo za realnih 7,6% u prvih devet mjeseci 2008., što je mnogo više i brže od rasta od 3,3% u 2007. godini ih ugošćuju. U 2008. moldavski odnosi s Europskom unijom su se poboljšali te je blok 27 članica iskazao spremnost potpisati novi ambiciozni dogovor s tom zemljom.

rast gospodarstva I dok je moldavska vlada uspješno kročila područjem vanjske politike u 2008., u unutarnjoj politici doživjela je fijasko, ne uspjevši pronaći dugotrajno rješenje za smirivanje statusa moldavske regije Transdnjestar, koja je izrazila

želju za odcjepljenjem. Dva sastanka moldavske vlade i vlasti Transdnjestra nisu donijele rezultate jer se regija i dalje smatra nezavisnom državom. Moldavsko je gospodarstvo poraslo za realnih 7,6% u prvih devet mjeseci 2008., što je mnogo više i brže od prošlogodišnjeg rasta od 3,3%. Cijene su rasle za godišnjih 8,5% u studenom. MMF i vlada za cijelu 2008. predviđali su ekonomski rast od 6,5% i završnu inflacijsku stopu od oko 9%. Moldavija je 2008. napravila >

89 | TOP 100

{M O L D A V I J A }

1,34 milijarde eura Na prvome mjestu najuspješnijih deset moldavskih kompanija nalazi se poduzeće za plin Moldovagaz u većinskom vlasništvu ruskoga Gazproma. Moldovagaz je u 2008. godini preko svojega teritorija prevezao 23,4 milijarde kubičnih metara ruskog plina, što je manje za 5% po godini. Gazprom ima 50% plus jednu dionicu

agresivan program privatizacije, što je rezultiralo rekordnim prihodom od 734 milijuna leua od prodaje aktive u državnom vlasništvu. Prihod od privatizacije je u 2007. dosegao 155 milijuna leua. Nacija je u ljeto pretrpjela poplavu, čija je ukupna šteta procijenjena na 120 milijuna dolara.

uvoz plina Zbog obilne kiše krajem srpnja i tijekom kolovoza rijeke Dnjestar i Prut prelile su se i poplavile gradove i sela te primorale ljude da napuste domove. Troje ljudi je poginulo od poplave u glavnom gradu Chisinauu, oko 300 obitelji izgubilo je dom, a poplavljeno je više od 4800 hektara obradive površine. U rujnu je Fitch Ratings spustio kreditnu procjenu Moldavije s pozitivne na stabilnu, što je bio odraz moldavskog pada na području inozemnih financija i nastavka pritiska inflacije. Na

Moldaviju globalna kriza 2008. godine nije imala znatnog učinka, no očekuje se da će ju pogoditi 2009. godine. Nezrelost financijskog tržišta zemlje i neznatno sudjelovanje poduzeća na vanjskim tržištima pomogli su umanjiti utjecaj ekonomskog previranja na gospodarstvo. Obujam posla Europske banke za obnovu i razvoj u Moldaviji je u 2008. dosegao rekordnih 100 milijuna eura s oko jednom trećinom projekata u financijskom sektoru. U studenom je rumunjska tvrtka za nekretnine Anchor Group, nakon ulaganja od 50 milijuna eura, otvorila prvi opći maloprodajni centar, ali i zabavni centar MallDova u moldavskom glavnom gradu Chisinauu. Jedini naftni terminal u Moldaviji zaprimio je prvu dostavu u kolovozu. Nizozemski EasEur holding uložio je 19 milijuna eura u terminal smješten na Dunavu.

Glavni ekonomski pokazatelji (postotak) Inflacija Rast BDP-a Industrijska proizvodnja Stopa nezaposlenosti Deficit tekućeg računa

TOP 100 | 90

2004. 12,5 7,4 8,2 8,1 n/a

2005. 10 7,5 7 7,3 n/a

2006. 14,1 4,8 –4,8 7,4 n/a

200.7 13,1 3 –1,3 5,1 n/a

2008. 7,3 7,2 1,5 4 n/a

udjela u Moldovagazu. Moldavska podružnica francuske grupacije građevinskih materijala Lafarge Cement bila je osma najuspješnija tvrtka u Moldaviji u 2008. godini. Tvrtka Lafarge kupila je 51% Cementa 1999. za 200.000 dolara. Zajednički prihod svih devet tvrtki u 2008. godini iznosio je 1,34 milijarde eura.

U lipnju je Rompetrol Gas, trgovinska jedinica rumunjske naftne kompanije Rompetrol Group za tekući plin, postao vlasnikom većinskog udjela u moldavskom uvozniku plina na veliko i malo MoldInterGaz. Moldavska dva mobilna operatera Orange i Moldcell dobili su licenciju za usluge treće generacije (3G) u 2008. godini, postavši prvi bežični operateri koji će zemlji pružiti navedene usluge. Što je, također, pridonijelo i ulasku moldavskih tvrtki na popis TOP 100.

uvoz plina U rujnu je ruska osiguravajuća kuća Rosgosstrakh postala vlasnikom 80% udjela u najvećoj moldavskoj osiguravajućoj kući Moldasig za 3,2 milijuna eura, što je u skladu s njihovim planovima za proširenje djelatnosti na zemlje istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza. U prosincu je moldavska vlada potpisala i ugovor o ulaganju s češkom investicijskom kompanijom J&P Finance Group za gradnju elektrane vrijedne 600 milijuna eura u Moldaviji. Elektrana kapaciteta 350 megavata najveće je strano ulaganje u Moldaviju koje bi moglo pokriti 20% potražnje države za električnom energijom.

{10 0 } top

zem l j a

Rumunjska [Sabina Kotova, SeeNews]

Sredinom prošle godine Bukureštanska burza dodala je dva indeksa postojećim četirima. Indeks BET-XT prati 25 najlikvidnijih dioničkih društava, a indeks BET-NG uključuje tvrtke iz energetskog sektora na glavnom tržištu

TOP 5 tvrtki u Rumunjskoj (mil. eura) 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv tvrtke Petrom Rompetrol Arcelormittal Galati Dacia Metro Cash&Carry

prihod 4850.79 2365.13 2234.03 2108.52 1490.00

oput većine zemlja iz okruženja i rumunjsko gospodarstvo proživjelo je intenzivnu 2008. godinu. U veljači je američki Boeing zaprimio narudžbu vrijednu 150 milijuna dolara od rumunjske niskobudžetne zrakoplovne kompanije Blue Air za dva zrakoplova Next Generation 737-800 i kupnju prava na još dva. Rumunjski proizvođač čokolade Kandia-Excelent izbrisao je svoje dionice s Bukureštanske burze. Počelo se trgovati dionicama austrijske Erste banke većinskim vlasnikom rumunjske Banca Comerciala Romana, na Bukureštanskoj burzi. Španjolska tvrtka Iberdrola Renewables potpisala je ugovor o gradnji 50 projekata vjetroelektrana, s ukupno oko 1600 megavata, u jugoistočnoj Rumunjskoj za ukupan iznos između 200 i 300 milijuna eura, ovisno o zemljištu koje naknadno može biti kupljeno. Rumunjska je ponovno pokrenula prodaju svoga kapitalnog udjela od 80,9% u kompaniji za proizvodnju zrakoplova Avioane Craiova. Energy & Environment (Energija i okoliš), pogonski proizvodni odjel austrijske industrijske grupe A-TEC

Rumunjska je zaključila prodaju Automobile Craiova, jedinog vlasnika Daewoo Automobile Romania, američkoj kompaniji Ford Motor za 57 milijuna eura Industries, dobio je ugovor vrijedan 220 milijuna eura za gradnju postrojenja za odsumporavanje dimnog plina za državni energetski kompleks Turceni. Rumunjska je obustavila prodaju svoga kapitalnog udjela od 53,02% u tvrtki za proizvodnju lijekova Antibiotice.

Gradnja elektrane Mjesec dana nakon toga, u ožujku, Rumunjska je zaključila prodaju Automobile Craiova, jedinog vlasnika

Daewoo Automobile Romania, američkoj kompaniji Ford Motor za 57 milijuna eura. Najveća rumunjska naftna grupacija Petrom, u većinskom vlasništvu austrijskog OMV-a, potpisala je ugovor s američko-grčkim konzorcijem za gradnju elektrane na plin u Rumunjskoj vrijedne 500 milijuna eura. U travnju su pak portugalska tvrtka Sonae Sierra i Caelum Development sa središtem u Poljskoj osnovali zajedničko poduzeće s po 50% >

91 | TOP 100

{R U M U N J S K A }

Glavni ekonomski pokazatelji (postotak) Stopa inflacije Rast BDP-a Industrijska proizvodnja Stopa nezaposlenosti Deficit tekućeg računa

2004. 9,3 8,3 4,3 6,8 7,8

vlasničkog udjela za razvoj trgovačkog centra vrijednog 591 milijun eura u Bukureštu. Tako su dvije snažne trgovačke kuće ušle na rumunjsko tržište. Ruska grupa Mechel Steel sklopila je posao vrijedan 142 milijuna eura za kupnju rumunjske tvrtke za proizvodnju čelika Ductil Steel, a francuska osiguravajuća tvrtka Groupama kupila je 100% udjela rumunjskog osiguravatelja Asibana za 350 milijuna eura. Oko sredine godine, točnije u svibnju, Rumunjska je primila tri neobvezne ponude za 80,9% kapitalnog udjela u svojoj kompaniji za proizvodnju aviona od talijanske kompanije Alenia Aeronautica, češke AERO Vodochody i rumunjske tvrtke INAV S.A.

Prodaja logana U lipnju je mađarska tvrtka za razvoj nekretnina TriGranit započela graditi stambeni kompleks vrijedan 510 milijuna eura u sjeverozapadnom rumunjskom gradu Cluju. U srpnju je Bukureštanska burza dodala dva indeksa postojećim četirima. Indeks BET-XT prati 25 najlikvidnijih dioničkih društava s prvorazrednim dionicama ("blue chip") koje su prisutne na glavnom tržištu, uključujući SIF-ove i pet regionalnih investicijskih fondova u Rumunjskoj. Indeks BET-NG uključuje tvrtke iz energetskog sektora i komunalna poduzeća izlistane na glavnom tržištu.

TOP 100 | 92

2005. 8,6 4,1 2 5,8 8,7

2006. 4,87 7,9 7,1 5,4 10,4

2007. 6,57 6 5,4 4,3 13,6

2008. 6,3 7,1 0,9 4 12,4

19,3 milijarde eura Pet od deset najuspješnijih rumunjskih tvrtki činile su naftne kompanije koje su ostvarile više od 57% ukupnog prihoda te ljestvice. Najveća rumunjska poduzeća ostvarila su ukupan prihod od 19,3 milijarde eura. Proizvođač automobila Dacia, u vlasništvu francuskog Renaulta, našao se na četvrtome mjestu. Dacia je prodala 75.241 vozilo u Rumunjskoj 2008. godine. Kombinirani izvoz osobnih automobila i komercijalnih vozila Dacije i Daewoo Automobile Romania u vlasništvu Forda porastao je za 26,0%. Svih je 10 rumunjskih tvrtki imalo godišnji prihod viši od milijarde eura. Ukupan prihod svih 10 tvrtki iznosio je 19,3 mlrd. eura.

Istog je mjeseca rumunjski proizvođač automobila Dacia, u vlasništvu francuskog Renaulta, počeo prodavati Logan, svoj novi model dostavnog vozila. Uslijedilo je i ulaganje vrijedno 27 milijuna eura za unapređenje modela dostavnog vozila. U srpnju je rumunjsko nadzorno tijelo za konkurentnost odobrilo prodaju mljekarske tvrtke LaDorna francuskoj grupi Lactalis.

Obustava proizvodnje U listopadu je Rumunjska odlučila ne nametati porez na kapitalnu dobit za 2009., a vlada je osnovala energetski holding procijenjen na između 20 i 24 milijarde eura. U studenom je Rumunjska središnja banka (BNR) podigla predviđenu godišnju inflaciju za 2008. sa 6,6% na 6,7%. Nuclearelectrica, državni operater nuklearne elektrane Cernavoda, potpisala je dogovor sa šest stranih ulagača radi osnivanja tvrtke koja će graditi drugi par reaktora u Cernavodi. Rumunjska petrokemija Rompetrol, dio Rompetrola, druge najveće naftne grupe u Rumunjskoj, odlučila je upola smanjiti proizvodnju polimera u prosincu 2008. i siječnju 2009. zbog svjetske financijske krize. Francuski proizvođač guma Michelin obustavio je rad u dvjema svojim tvornicama u Rumunjskoj zbog financijske krize i neisplativosti poslovanja. U prosincu je rumunjski proizvođač automobila Dacia obustavio proizvodnju vozila na mjesec dana kako bi smanjio troškove. Povod je, naravno, bila financijska kriza. DB Schenker, prometni i logistički ogranak njemačkoga državnog željezničkog prijevoznika Deutsche Bahna, zaključio je preuzimanje otpremničkog poduzeća Romtrans u Rumunjskoj.

{10 0 } top

zem l j a

Slovenija [SeeNews]

Vladin Institut za makroekonomske analize i razvoj (UMAR) smanjio je predviđen rast bruto domaćeg proizvoda za 2009. godinu na 1,1% s prijašnjih 3,1%, a smanjio je i predviđen rast BDP-a za ovu godinu sa 4,8 na 4,1%

TOP 5 tvrtki u Sloveniji (mil. eura) 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv tvrtke Petrol Mercator Revoz OMW Slovenija Merkur

prihod 2721.40 1839.24 1221.50 913.03 891.81

urbulentna godina prepuna izazova i promjena u sedamnaestogodišnjoj povijesti Slovenije bliži se kraju. Alpska se državica suočila s najvećim izazovom na samom početku 2008., u siječnju, kad je zanimanje javnosti privukla preuzevši šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom kojoj se priključila 2004. godine. Novoizabrani predsjednik Danilo Türk i koalicijska vlada premijera Janeza Janše morala je usmjeravati blok od 27 članica kroz kontroverzno proglašenje neovisnosti srpske pokrajine Kosovo i neuspjelu ratifikaciju novog sporazuma Unije.

Politički problemi Strani i domaći analitičari i političari okarakterizirali su uspješnim prvo predsjedanje jedne od novih članica EU, koje su se priključile Uniji 2004. i 2007. godine. Međutim, to nije pomoglo SDS-u, stranci desnog centra Janeza Janše, da pobijedi na parlamentarnim izborima u rujnu. Tijesnu je pobjedu nad Janšom izborila Socijaldemokratska stranka >

Očekuje se da će broj nezaposlenih Slovenaca porasti sa 63.000 u rujnu na čak 78.000 do 80.000 do kraja 2009. godine

93 | TOP 100

{S L O V E N I J A }

Glavni ekonomski pokazatelji (postotak) Rast BDP-a Stopa inflacije Industrijska proizvodnja Deficit tekućeg računa

2004. 4,4 3,2 3,8 2,7

lijevog centra Boruta Pahora, koja je u studenom formirala novu koalicijsku vladu s preostalim dvjema strankama lijevog centra, Zaresom, LDS-om i DeSUS-om, strankom umirovljenika. Nova se stranka ne može požaliti na manjak izazova koji joj predstoje.

nezaposlenost Slovensko gospodarstvo usmjereno na izvoz osjeća pritisak svjetske krize koja je u 2009. još užarenija. Teži uvjeti financiranja i opadajuća potražnja za njihovim proizvodima već su prisilili domaće tvrtke na drastična smanjenja radnih mjesta, plaća i radnih sati. Predviđa se da će službena stopa nezaposlenosti u državi sa dva milijuna stanovnika ove godine ostati ispod 7,0%, ali da će porasti na 8,0% ili čak 8,2% 2009. godine. Očekuje se

11,5 milijardi eura Slovenska naftna kompanija Petrol zasjela je na prvo mjesto deset najvećih slovenskih tvrtki, s ukupnim prihodom od 2,7 milijardi eura 2008. godine. Petrol grupa ostvarila je prodaju 2,5 milijuna tona naftnih proizvoda u 2008., 19% više u odnosu na 2007. godinu. Krajem prošle godine grupa je poslovala sa 425 benzinskih crpki, od kojih je 312 u Sloveniji, 67 u Hrvatskoj, 41 u Bosni i Hercegovini, tri u Srbiji i dvije na Kosovu. Lokalni proizvođač automobila Revoz, dio francuskog Renaulta, našao se na

TOP 100 | 94

trećemu mjestu sa 1,2 milijarde eura prihoda. Tvrtka je proizvela 198.096 automobila 2008. godine, od čega je model Twingo zauzeo dvije trećine ukupne proizvodnje, a ostalo model Clio II. Revozova su glavna tržišta Njemačka, Italija i Velika Britanija. Slovenske farmaceutske kompanije Krka i Lek, dio generičkog proizvodnje švicarske farmaceutske kompanije Novartis, našle su se na sedmome i devetome mjestu. Ukupan prihod svih deset tvrtki iz Slovenije iznosio je 11,5 milijardi eura.

2005. 4,1 2,3 5,5 2,0

2006. 5,7 2,8 4,2 2,8

2007. 6,1 5,6 –0,1 4,9

2008. 3,5 5,7 –17,5 5,5

da će broj nezaposlenih Slovenaca porasti sa 63.000 u rujnu na čak 78.000 do 80.000 do kraja 2009. godine. Vladin Institut za makroekonomske analize i razvoj (UMAR) smanjio je predviđen rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za sljedeću godinu na 1,1% s prijašnjih 3,1%. Također je smanjio predviđen rast BDP-a za ovu godinu sa 4,8% na 4,1%. Domaće tvrtke imaju problema u poslovanju, no drastična opadanja na svjetskom tržištu uzrokovala su pad indeksa na Ljubljanskoj burzi za 70% od kraja prošle godine, poništavajući dobit iz 2007. godine. Negativan burzovni trend u Sloveniji poništio je tržišni debi vodeće reosiguravajuće tvrtke Pozavarovalnica Sava i najveće osiguravateljske Zavarovalnica Triglav, spriječivši nove inicijalne javne ponude na tržištu.

uspješna godina Nakon neuspješne prodaje 49,13% kapitalnog udjela u Telekomu Slovenije, koji je u većinskom državnom vlasništvu, početkom prošle godine te s obzirom na izrazit pad burze analitičari očekuju da ni ove godina u Sloveniji neće biti privatizacije. Oporavak slovenskoga uzdrmanoga kapitalnog tržišta očekuje se tek u drugoj polovici 2009.; smatra se da će oporavak domaćeg i stranoga gospodarstva ponovno uspostaviti povjerenje ulagača. Ova slikovita i bogata država priprema se za ulazak u osamnaestu godinu neovisnosti i nada se da će se s izazovima 2009. godine suočiti uspješno kao i ove godine.

{M E R C AT O R }

Slovenski Mrecator ulazi u Albaniju i Makedoniju [Iva DonevaSeeNewsa,]

Grupacija do 2012. cilja na 15-postotni udio na srpskom i hrvatskom tržištu te 10-postotni na bosanskom i crnogorskom tržištu

ajveći slovenski maloprodajni lanac živežnih namirnica Mercator planira otvoriti prvi hipermarket u Albaniji u posljednjem tromjesečju 2009. te ući na makedonsko tržište u sljedeće tri godine, sve radi planiranog daljnjeg proširenja na jugoistočnu Europu. Ta tvrtka, koja je nedavno ušla i na bugarsko tržište, također planira sagraditi logistički centar u jednoj od članica Europske unije kako bi pojednostavila svoje poslovne aktivnosti ondje u kasnijoj fazi, otkrio nam je u nedavno održanom razgovoru Peter Gospodarić, sofijski upravitelj Mercatora odgovoran za financije, informatičku podršku i ulaganja.

Standard “U Albaniji smo potpisali ugovor o najmu za trgovine Hypermarket i Intersport u trgovačkom centru City Park u blizini Tirane. Analiza tržišnog potencijala je dovršena i pokazala nam je kako za nas konačno ima mjesta u Albaniji, pa ćemo se stoga ondje i širiti", rekao je Gospodarić. “Sve će biti u našem standardnom formatu – hipermarket u trgovačkom centru u Tirani”, dodao je Gospodarić, no nije otkrio pojedinosti o centru ni o količini uloženog novca. Mercator također planira ući na tržište albanskoga istočnog susjeda, Makedonije, “u sljedeće tri godine”, rekao je Gospodarić

Peter Gospodarić, sofijski upravitelj Mercatora zadužen za financije i ulaganja bez dodatnih pojašnjenja. Izvan Slovenije, matična tvrtka Mercator prisutna je u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni. Osim Albanije i Makedonije, Mercator planira osvojiti i Kosovo. Na kraju lipnja Mercator je posjedovao mrežu od 1436 maloprodajnih centara u svim zemljama u kojima posluje. Početkom godine taj maloprodajni lanac najavio je kako planira uložiti 80 milijuna eura u gradnju najviše devet hipermarketa u Bugarskoj do kraja 2012. godine. Govoreći o planiranom logističkom centru u Bugarskoj, Gospodarić je rekao: “To je jedna

{

1436

maloprodajnih centara posjeduje mercator u svim zemljama

od opcija koju ozbiljno razmatramo, no sada smo tek u fazi razmatranja. Jednostavno smo usredotočeni na otvaranje prve dvije trgovine, osiguravanje položaja na tržištu, kao i osiguravanje mjesta za budući razvoj”, te nadodao “da bi se takav logistički centar mogao otvoriti tek nakon 2010”.

Ulaganja Mercator želi postati vodeći lanac kurentne robe u jugoistočnoj Europi. U Sloveniji ima tržišni udio od 36%, u Srbiji 8,0%, u Hrvatskoj 6,0%, u Crnoj Gori 4,0%, dok u Bosni kontrolira 2,0% tržišta. Grupacija do 2012. cilja na 15-postotni udio na srpskom i hrvatskom tržištu te 10-postotni na bosanskom i crnogorskom. Mercator planira do 2012. ulagati 220 do 260 milijuna eura godišnje kod kuće i u inozemstvu. Grupacija je u prvom dijelu godine već uložila 66 milijuna eura, a do kraja godine planira potrošiti dodatnih 93 milijuna eura.

95 | TOP 100

{interv j u }

KD grupa ne planira daljnje širenje na Istok

K Benjamin Josar izvršni direktor za financijska tržišta KD banke

D grupa lani je ostvarila neto gubitak od 77 milijuna eura, dok je samo godinu prije ostvarila neto dobit od 34,9 milijuna eura. Poslovni prihodi grupe su 2008. iznosili 391,6 milijuna eura, što je 2% manje u odnosu na 2007. godinu. “Neto prihod od premija osiguranja porastao je 9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine na 321,3 milijuna eura 2008., ostvarujući 82% poslovnih prihoda grupe. Ukupna imovina pala je na 795 milijuna eura krajem 2008., što je 17% manje u odnosu na kraj 2007. godine”, kaže Benjamin Josar, izvršni direktor za financijska tržišta KD banke. Kakvo je vaše općenito mišljenje o tržištima koja se razvijaju? Općenito govoreći, imamo optimističan stav o nacionalnim gospodarstvima unutar kojih je grupa aktivna. Financijska je kriza svakako imala znatan utjecaj, no crne prognoze za države koje ne pripadaju EU nisu se ostvarile. S razumnom gospodarskom politikom i kontinuiranim provođenjem standarda EU ta će se gospodarstva vratiti dogoročnom rastu.

{

391,6

milijuna eura bili su poslovni prihodi KD grupe u 2008. godini

TOP 100 | 96

U kojim državama vidite najbolje prilike za poslove? Tvrtka ima dugoročno usmjerenje i u skladu s tom politikom u većini država središnje i istočne Europe vidim dobru priliku za takvo poslovanje. Konkretno, za države u kojima već poslujemo smatramo da imaju najveći potencijal. Što smatrate najboljim rezultatima KD-ova upravljanja imovinom i osiguranjem u 2009.? Zadovoljni smo zasad napretkom tvrtke u razdoblju krize. Bilo je teško odrediti bitne ciljeve za 2009., uzevši u obzir činjenicu da su se poslovni planovi sastavljali kad je svjetska kriza

bila na vrhuncu, ali zadovoljni smo rezultatima proizvoda ulaganja i razinom prodaje s obzirom na to da ekonomsko okruženje ne pogoduje takvim poslovima. Planirate li zatvarati poslovne jedinice i u zemljama jugoistočne Europe? KD se neće povlačiti s tržišta. Zatvorili smo jedino brokersku poslovnu jedinicu u Bugarskoj, ali smo tamo i dalje prisutni s druge dvije grane aktivnosti, to jest s upravljanjem fondovima i životnim osiguranjem. Za sada se ne planiramo proširiti na druge zemlje jugoistočne Europe iako stalno procjenjujemo poslovnu sredinu kako bismo dobru priliku ulovili kad za to bude vrijeme. Možete li gospodarstvima jugoistočne Europe predvidjeti brz oporavak? Optimistični smo što se tiče dugoročnih zbivanja, a realistični što se tiče bliske budućnosti. Nije vjerojatno da će se ta gospodarstva brzo oporaviti i sljedećih bismo godina mogli svjedočiti niskim stopama rasta BDP-a. No ulagači će neminovno prepoznati da unatoč svemu postoje prilike za unosna ulaganja te će opet zasigurno razmatrati ulaganja u proizvode upravljanja imovinom s većim naglaskom na diversifikaciji. Grupa je ušla u bankarski sektor početkom godine. Imate li kakvih planova za širenje na tom tržištu u zemlji i inozemstvu? Ulazak u bankarski sektor je najvažniji projekt KD grupe. Želimo se usredotočiti na stvaranje trajnog odnosa s klijentima. Kako bismo to postigli, moramo moći klijentima ponuditi bankarske usluge. Taj će model prvo biti uveden u Sloveniji.

{10 0 } top

zem l j a

Srbija [Iskra Pavlova, Vera Ovanin, SeeNews]

Srbija je u studenom potpisala zaštitni ugovor s Međunarodnim monetarnim fondom vrijedan 520 milijuna dolara, a ugovorne su stranke dogovorile manjak proračuna u visini od 1,5% bruto domaćeg proizvoda u 2009.

TOP 5 tvrtki u Srbiji (mil. eura) 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv tvrtke Naftna industrija Srbije Elektroprivreda Srbije Delat M US Steel Serbia Telekom Srbije

prihod 3429.74 1760.87 1565.56 967.06 939.81

a Srbiju je 2008. godina izgubljenih i dobivenih bitaka; započela je s traumatičnim odcjepljenjem Kosova i spornom prodajom domaćega naftnog monopolista NIS-a ruskom naftnom divu Gazpromu, na koju je, kako kažu analitičari, nepovoljno utjecala politička slabost Srbije i potreba za moćnom podrškom. Proljeće je donijelo iznenadne izbore, potpisivanje neaktivnoga trgovinskog sporazuma s Europskom unijom te uspostavljanje još jedne slabe, ali proeuropski orijentirane vlade. Ljeto je obilježilo uhićenje ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, ali i svjetski i olimpijski uspjesi u tenisu i plivanju. Balkanska je država u jesen napravila pozitivan gospodarski potez potpisavši važan ugovor s talijanskim automobilskim divom Fiatom, no pretrpjela je i razdoblje kolebljivosti domaće valute i opadajućeg tečaja cijena dionica zbog političkih turbulencija i svjetske financijske krize. Godina je završila okončanjem jednogodišnjih pregovora o prodaji NIS-a Gazpromu i prihvaćanjem proračuna za 2009. godinu koji je podupro Međunarodni monetarni fond. U siječnju je Srbija pristala prodati 51% kapitalnog udjela

U siječnju je Srbija pristala prodati 51% kapitalnog udjela u državnoj kompaniji NIS ruskom Gazpromu za 400 milijuna eura u gotovini i 500 milijuna eura u ulaganjima u državnoj kompaniji NIS ruskom Gazpromu za 400 milijuna eura u gotovini i 500 milijuna eura u ulaganjima u sklopu ključnoga energetskog pothvata.

Ugovori s Fiatom Dogovor je obuhvaćao gradnju i upravljanje srpskim dijelom plinovoda Južni tok, koji je zajednički projekt Gazproma i talijanske kompanije Eni, vrijedan nekoliko milijardi eura. Dogovor je konačno sklopljen u prosincu nakon gotovo čitave godine burnih pregovora. Srpski analitičari

izjavili su da je politička slabost države i njezina potreba za potporom protiv odcjepljenja Kosova bile ključni faktori tijekom pregovora o prodaji NIS-a te da je zbog toga cijena prodaje preniska. Rusija, vjeran i nepokolebljivi saveznik, oštro se protivila neovisnosti Kosova i prije i nakon proglašenja neovisnosti u veljači. Srpski ogranak međunarodne tvrtke za reviziju i savjetovanje Deloitte u rujnu je objavio da procijenjena tržišna vrijednost NISa iznosi 2,2 milijarde eura. Srbija je u rujnu s talijanskim Fiatom potpisala dva ugovora vrijedna ukupno >

97 | TOP 100

{s R B I J A }

Glavni ekonomski pokazatelji (postotak) Inflacija Rast BDP-a Industrijska proizvodnja Stopa nezaposlenosti Deficit tekućeg računa

2004. 13,7 8,3 7,1 19,5 14,1

1,18 milijardi eura o zajedničkoj proizvodnji u tvornicama srpskog proizvođača automobila i kamiona Zastave u Kragujevcu. Srbija je u listopadu najavila da će povisiti jamstva za štediše u domaćim bankama sa 3000 eura na 50.000 eura te da će ukinuti porez na kapitalnu dobit kako bi ublažila negativne posljedice svjetske ekonomske krize na gospodarstvo države.

2005. 16,5 5,6 0,8 21,8 10,1

2006. 6,6 5,2 4,7 21,6 12,1

2007. 10,1 6,9 3,7 18,8 16,2

2008. 6,8 5,4 1,1 14,4 17,8

đača automobila i bivšega komunističkog diva Zastave u Kragujevcu prije nego što proizvodnju preuzme Fiat u strateškoj suradnji sa srbijanskom vladom. Kolebljivi srpski dinar dosegao je rekordno visoke i niske vrijednosti u odnosu na euro 2008. zbog osamostaljenja Kosova, pada vlade, rezultata prijevremenih izbora i nepovoljnih zbivanja u sve većoj gospodarskoj kri-

Kolebljivi dinar Predsjednik vlade Mirko Cvetković u listopadu je izjavio da kao rezultat svjetske krize očekuje usporavanje gospodarskog rasta s otprilike 7,0% 2008. na 4,0% 2009. godine. Srbija je u studenom potpisala zaštitni ugovor s Međunarodnim monetarnim fondom vrijedan 520 milijuna dolara, a ugovorne su stranke dogovorile manjak proračuna u visini od 1,5% bruto domaćeg proizvoda u 2009. godini. Studeni je obilježio kraj ere proizvo-

zi. Narodna banka Srbije ublažavala je krajnje oscilacije prodajom i kupnjom eura. U studenom je Narodna banka Srbije najavila da će udvostručiti obvezne rezerve na depozite u stranoj valuti koje poslovne banke moraju držati u dinarima na 40% – tim se potezom namjeravalo oporaviti dinar koji je rapidno slabio od ljeta.

Loša burza Najava je rezultirala snažnom aprecijacijom dinara nakon mjeseci teških gubitaka te je banka morala početi kupovati euro na tržištu s tržišta kako bi usporila napredak dinara. Dana 31. prosinca NBS-ov omjer dinara i eura bio je 89,54, ukazujući na slabljenje dinara od 13% u odnosu na prethodnu godinu. Za srpsku burzu dionica ova je godina bila također grozna – standardni indeks pao je za 76% u odnosu na početnu točku 31. prosinca prethodne godine. Na opadanje cijena i prometa utjecale su domaće političke turbulencije u prvoj polovini godine i svjetska ekonomska kriza u drugoj polovini. Inače, prošla je godina bila dobra za telekomunikacije, pa je tako najveći srpski fiksni operator Telekom Srbija zauzeo peto mjesto s ukupnim prihodom od 939,8 milijuna eura. Tvrtka je u osamdesetpostotnom vlasništvu poštanske kompanije PTT Srbija.

11,1 milijarda eura Naftna industrija Srbije (NIS) AD, kompanija u većinskom vlasništvu ruskoga Gazproma, ostvarila je ukupan prihod viši od 3,2 milijarde eura 2008. te je tako zasjela na prvo mjesto najvećih srpskih poduzeća. Delta M grupa, najveća tvrtka u sklopu Delta Holdinga, našla se na trećemu mjestu deset najuspješnijih tvrtki u Srbiji.

TOP 100 | 98

Delta M posluje na području poljoprivrede, prerade hrane, maloprodaje, autoindustrije, razvoja nekretnina i financijskog mešetarenja. Poslove maloprodaje organizira Delta Maxi grupa na sljedećim regionalnim tržištima – Srbiji (pod robnom markom Maxi), Crnoj Gori (Maxi), Bosni i Hercegovini (Tropic) i Bugarskoj (Piccadilly).

Najveći srpski fiksni operator Telekom Srbija zauzeo je peto mjesto s ukupnim prihodom od 939,8 milijuna eura 2008. godine. Tvrtka je u 80-postotnom vlasništvu državne poštanske kompanije PTT Srbija, a ostalih 20% nadzire grčki OTE. Sveukupan prihod 10 najuspješnijih srpskih kompanija iznosio je 11,1 milijardu eura.