dijamanti,2,broj

24. sijeÄ?nja 2012.

sponzorirani prilog

Dijamanti hrvatskoga gospodarstva

sadrŽaj

24 7

4

Financijski sektor

Tradicija i kvaliteta banaka i osiguravajućih kuća godinama su neupitne

7

Industrija hrane

Hrvatske prehrambene tvrtke i dalje su omiljene domaćim kupcima

14 Industrija pića

Nema straha za proizvođače alkoholnih i bezalkoholnih pića i vode

16 Telekomunikacije Domaći teleoperateri spadaju u najprofitabilnije tvrtke u zemlji i regiji

20 Izvoznici

Ulažu u proizvodnju i nove tehnologije, a većinu proizvodnih kapaciteta izvoze

24 Energetika

Energetska industrija bila je i ostala kralježnica hrvatskoga gospodarstva

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednici PriloGa: Vladimir Nišević i Andreja Šantek uPrava: Jasna Zemljić, Radovan Klaić, Sanda Lončar, prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović Prodaja oGlasa: direktorica: Petra Ivičević-Bakulić, voditeljica prodaje: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 Grafika: RedPoint – Predrag Vučinić, Lidija Stanko fotoGrafije: Fotolia, PD i Pixsell izdavač: dnevnik d. o. o.

Oreškovićeva 6H/1, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

PBZ FAKTORING DRUGI NAZIV ZA LIKVIDNOST domaÊi faktoring B izvozni faktoring B ostali otkupi RadniËka 44, Zagreb B faktoring@pbz.hr tel. 01 636 4114, 01 636 4113; fax. 01 636 4103

DIJAMANTI HRVATSKOGA GOSPODARSTVA POSLOVNI DNEVNIK 3

FINANCIJSKI SEKTOR

tradicija i kvaliteta godinama neupitne Croatia osiguranje, Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka, s obzirom na svoju višedesetljetnu tradiciju, nedvojbeno su dijamanti hrvatskoga gospodarstva Piše: Božica Babić

C

roatia osiguranje(CO)“rođeno’ je u lipnju 1884. u razdoblju buđenja nacionalnoga identiteta. Nazvano je Croatia osiguravajuća zadruga, a među osnivačima su bili Gjuro Deželić, Ivan Vončina i August Šenoa. Nakon Drugoga svjetskog rata preimenovana je u Državni osiguravajući zavod, no izvorno ime ponovno je vraćeno 1970. Od 1990. Croatia je opet dioničko društvo, ali u pretežitom državnom vlasništvu. 2004. su dionice CO uvrštene u prvu kotaciju Zagrebačke burze kao prvoga dioničkog društva u većinskom državnom vlasništvu (80,23% ).

U proteklom je razdoblju CO 4 puta osvojio Zlatnu kunu Hrvatske gospodarske komore, a 2009. je proglašeno najbo-

ljom osiguravajaćom kompanijom u jugoistočnoj Europi. Zbog iznimnih rezultata postignutih na financijskom tržištu 2007. osvojena je i Zlatna dionica.

Budućnost CO obilježit će svakako ulazak u Europsku uniju. Iako hrvatsko tržište ni danas nije pošteđeno konkurencije velikih europskih osiguravatelja, ona će postati još otvorenija i nesmiljenija nakon potpunog otvaranja tržišta. CO najavljuje da će u sljedećem razdoblju najviše pozornosti usmjeriti na jačanje pozicije tržišnog lidera u Hrvatskoj, kao i snažni-

POSLOVaNjE crOatIa OSIguraNja ODrEDIt ćE uLazaK u Eu I OtVaraNjE tržIšta

4 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskog gospodarstva

jem regionalnom širenju. U BiH su tvrtku kćer osnovali 1992. , a posluju i u Srbiji, Makedoniji i na Kosovu. Glavni strateški cilj ostaje daljnji razvoj prodajne mreže, ali i novih proizvoda.

Tijekom postojanja CO je bilo u službi razvoja nacionalnoga gospodarstva, uz istodobno podmirivanje vlastitih obveza, čime su opravdali i svrhu utemeljenja, ističu u CO i podsjećaju da slogan društva, “tradicija, snaga, sigurnost i uspješnost”, jasno svjedoči o njihovoj misiji i viziji. Uz to podržavaju mnoštvo projekata u sportu, kulturi i obrazovanju, ali i humanitarnih projekata. privredna banka Zagreb (pBZ) osnovana je 1966. i u svim

etapama povijesti bila je važan čimbenik u razvoju gospodarstva. Danas je PBZ član Intesa Sanpaolo grupe, jedne od najvećih bankarskih grupa u Europi, koja broji više od 19 milijuna klijenata u više od 40 zemalja.

Uz snažnu potporu Intese Sanpaolo PBZ je znatno unaprijedio i modernizirao poslovanje.

Tijekom godina PBZ je ponosni dobitnik velikog broja prestižnih domaćih i inozemnih nagrada za izvrsnost i kvalitetu poslovanja.

Razvili su, podsjećaju, i prvi lansirali brojne inovativne proizvode i usluge te znatno sudjelovali u financiranju klijenata – države, poduzeća, malih i srednjih poduzetnika, izvoznika i građana. Danas imaju 1,6 milijuna klijenata, poslovnih subjekata i građana. S dva milijuna aktivnih kartica American

Ex Ma PB ka nju već vod čip tar 20 ban

ulo nim no luj po nje ne dit 20 ma je ske

an aresa vepi, na lja. anjenje. sni nih a za ja. rvi rojea– eda i ilijena an

ničko društvo. Dionice Zagrebačke banke 1995. uvrštene su na Zagrebačku, a već 1996. i na Londonsku burzu. Zaba je i prva hrvatska banka čiji su rejting 1997. ocijenile tri inozemne agencije. Od ožujka 2002.

Zaba postaje dio grupe UniCredit, jedne od najjačih financijskih grupacija u Europi, transakcija u Pbz-u se koja djeluje na 22 provodi elektronički što tržišta kroz 10.000 i ne čudi s obzirom na to poslovnica i ima više da su prvi prije 10 godina od 40 milijuna klijeuveli online bankarstvo nata. Do danas je lider na domicilnom tržištu i jedna od najuspješnijih članica UniCredit grupacije.

Zaba je prva banka u svijetu koja je izdala GDR-e denominirane u eurima 1998., a te je godine kao prva hrvatska banka osnovala i stambenu štedionicu. Niz Zlatnih, i na kraju Kristalnu kunu, osvaja 2000., 2001. i 2002. godine. Nagrađena je i kao donator godine, najbolji partner poduzetnicima te za doprinos u zaštiti okoliša.

Ugledni financijski časopisi Euromoney, Global Finance, Central European i Business Central Europe Zabu proglašavaju najboljom domaćom bankom 1997., a te su godine njeU 2011. donirali su više zine dionice proglašene najliod 10 milijuna kuna u kvidnijima na tržištu. Dobila je znanost i obrazovanje, i nagradu za najbolje odnose s sport, kulturu i druš- javnošću te uvela program ESOP tvenu solidarnost. dajući mogućnost zaposlenicima Zagrebačka banka da postanu dioničari banke. U (Zaba) s poslovanjem 2011. ugledni časopis Euromoje započela 1914. pod ney proglasio je Zabu najboljom imenom Gradska šte- bankom u Hrvatskoj, a isto pridionica. U Gradsku šte- znanje dodijelila im je i međudionicu Zagreb preimenovana narodna financijska publikaje 1946., a 60-ih godina dio je cija Emeafinance koja je Zabi Komunalne banke Zagreb koja dala još dvije nagrade, za najbopotom dobiva naziv Kreditna. lju investicijsku banku i najboPočetkom 70-ih osnovana je ljeg brokera. Zaba je proglašena Udružena banka Zagreb, među i najboljom hrvatskom bankom kojima je jedna od pet banaka u “cash” menadžmentu prema sastavnica i tadašnja Kreditna anketi koju je proveo Euromobanka. Krajem 70-ih osnivači ney. Zaba je do sada donirala više Kreditne banke Zagreb i Jugo- od 20 milijuna kuna za 1139 probanke udružuju se u Zagrebačku jekata iz područja odgoja i obrabanku. Zaba 1989. postaje prva zovanja djece i mladih, očuvanja banka u bivšoj državi koja je kulturne baštine, umjetnosti i provela proces pretvorbe u dio- humanitarnog djelovanja.

80%

Expressa, Maestra, MasterCarda i Vise, PBZ grupa je lider u kartičnom poslovanju s tržišnim udjelom većim od 30% i predvodnik je u uvođenju čip-tehnologije. Unutar poslovne mreže je 200 poslovnica i 600 bankomata diljem zemlje.

Banka je i u 2011. zadržala ulogu predvodnika u suvremenim tehnologijama razvijajući nove proizvode i usluge te sudjelujući znatno u financiranju gospodarstva i razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Izdvajaju nedavno potpisani drugi kreditni aranžman s EBRD-om na 20 milijuna eura za financiranje malih i srednjih poduzeća koji je podržan poticajima Europske komisije te ističu da je PBZ

zabu jE čaSOPIS EurOmONEy u 2011.PrOgLaSIO NajbOLjOm baNKOm u hrVatSKOj jedina banka u Hrvatskoj koja sudjeluje u ovom EBRD-ovu programu. Svoju inovativnost PBZ potvrđuje i razvojem elektroničkih distribucijskih kanala s više od 80% elektronički provedenih transakcija. PBZ je, podsjećaju također, prva banka u Hrvatskoj koja je uvela online poslovanje prije 10 godina i danas broji 200.000 aktivnih korisnika internetskog bankarstva, a u stalnom je porastu i broj korisnika mobilnog bankarstva.

dijamanti hrVatSKOG GOSpOdar St Va POSLOVNI DNEVNIK 5

vindija

ind

vindija – tradicija vrhunske kvalitete

K N k ju

U nešto više od pedeset godina postojanja varaždinska Vindija iz male je gradske mljekare izrasla u regionalnog proizvođača, čiji su proizvodi pronašli mjesto i na najzahtjevnijim europskim tržištima

K

rajem 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je osnovana, mala gradska mljekara nazvana sa svojih je 15-ak zaposlenika za Varaždince je predstavljala glavnog opskrbljivača mlijekom. Pedesetak godina kasnije, Vindija je, i to mnogo šire od Varaždina, postala sinonimom za kvalitetne i ukusne prehrambene proizvode, od mlijeka i vrhunskih sireva, preko sokova i pekarskog asortimana do sočnog mesa peradi i prerađevina od crvenog mesa. Svojim inovativnim pristupom te inzistiranjem na kvaliteti i primjeni suvremene tehnologije Vindija je tijekom

desetljeća zadobila povjerenje milijuna kupaca, a oznaka „Kvaliteta Vindija“ jamstvo je autentičnosti okusa i svjetski priznatih standarda. generator razvoja

No, Vindija je danas i mnogo više od prehrambenog proizvođača, kompanija je koja zapošljava preko 4.000 djelatnika i koja svojim modernim pristupom poslovanju kreira nove trendove na domaćem tržištu. Sustavno ulaganje u edukaciju, osluškivanje potreba i želja kupaca omogućili su ovoj varaždinskoj tvrtki da u svakom trenutku odgovori na

6 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskoga gospodarstva

potrebe potrošača. Upravo je inzistiranje na inovativnom pristupu razvoju novih proizvoda rezultiralo prodorom na nova tržišta europskih zemalja, ali i jačanjem pozicije u regiji.

Godine 2009., u jeku gospodarske krize, Vindija je novom tvornicom za proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih pića Vindija Vivis u Varaždinu pokrenula svoju proizvodnu ekspanziju, a u sam pogon uložila je 150 milijuna kuna, otvorivši pritom 100 novih radnih mjesta. Tri godine prije toga, 2006. s radom je započela tvornica stočne hrane BIOdar, najsuvremenija u ovom dijelu Europe, čime je osigurana kvalitetna i sigurna sirovina za proizvodnju gotovih proizvoda robnih marki ‘z bregov, Cekin i Vindon, objedinjenih pod znakom Kvaliteta Vindija te je zaokružen ciklus proizvodnje jedinstven u Europi – od polja do stola. Vin-

dija sa svojim kooperantima, njih 3022 od kojih otkupljuje kravlje, kozje i ovčje mlijeko, njeguje partnerske odnose; osim što ih opskrbljuje stočnom hranom, Vindija ulaže u njihovu edukaciju, pomaže im organizirati posao na farmi te ih potiče na investicije, uz pružanje savjetodavne, ali i konkretne pomoći. proizvodi svjetskog ugleda

Naglasak na kvaliteti te savršen osjećaj za spajanje tradicijskih okusa i modernih trendova osigurali su Vindiji velik ugled na međunarodnom tržištu. Vindijini sirevi nositelji su brojnih prestižnih nagrada i priznanja, kao i niz drugih proizvoda čiji okusi, atraktivna pakiranja i prehrambena vrijednost zadobivaju vjernost potrošača. Vindija je redovni izlagač na brojnim svjetskim sajmovima, gdje utire put novim uspjesima na inozemnim tržištima.

K

jed jih ljeć Kr po i po nim dis lok 191 go lad na tor no izv Ma nic pro iH ku Ka zvo pro ran

industrija hrane

kraŠ Najveći je proizvođač konditorskih proizvoda u PXL jugoistočnoj Europi

e

kumlise; om ovu zina toi.

šen kih osina inojnaoda ja i doinim ire ze-

K

raš je prošle godine obilježio svoju stotinu obljetnicu postojanja, što ga čini jednom od najdugovječnijih tvrtki u regiji. Tijekom stoljeća uspješnog poslovanja ime Kraš postalo je prepoznatljivo po kvalitetnim brendovima, ali i po uspješnoj suradnji s poslovnim partnerima, dobavljačima, distributerima te po doprinosu lokalnoj zajednici. Kraš se od 1911., kada je otvorena njegova preteča, tvornica čokolada Union, do danas razvio u najvećeg proizvođača konditorskih proizvoda u jugoistočnoj Europi. Osim matične proizvodnje smještene na lokaciji Maksimir Kraš je vlasnik i tvornice Mira iz Prijedora, najvećeg proizvođača keksa i vafla u Bosni i Hercegovini, a u veljači 2011. kupio je slani program osječke Karoline, novog centra za proizvodnju brašneno-konditorskih proizvoda. Kao izvozno orijentirana kompanija, 45 posto pro-

‘iskustvo + inovacije = uspjeh’

izvodnje izvozi na tržišta regije, zapadne Europe i prekomorja.

Uvjerljiv lider u kategoriji čokolade i Krašev najveći izvozni brend, Dorina, danas je prisutan u svim zemljama regije te u zemljama istočne i srednje Europe, SAD-u, Kanadi i Australiji. Kraševa kraljica bombonijera Bajadera među najomiljenijim je slatkišima u regiji.

Hrvatske prehrambene tvrtke tijekom desetljeća poslovanja uspjele su ostati omiljeni brendovi domaćih kupaca, ali i steći nove obožavatelje u zemljama regije

Životinjsko carstvo

Nijedan slatkiš u regiji nije u tolikoj mjeri i na toliko načina od 1956. godine obilježio djetinjstvo niza generacija kao što je to čokoladica Životinjsko carstvo. Upravo zahvaljujući popularnoj čokoladici Kraš je prva kompanija u regiji s aplikacijom na Facebooku. U povodu

Piše: Ksenija Kale

stote obljetnice Kraš je predstavio i virtualni album Životinjsko carstvo – Dinosauri za skupljanje sličica na portalu www.igraoni.ca.

Ovim projektom Kraš je prvi u regiji koji je iskoristio AR tehnologiju, a skupljanje sličica i popunjavanje pretvoreni su u virtualnu zabavu i učenje. Kraševi poslovni planovi usmjereni su prema daljnjem jačanju konkurentnosti na domaćem i inozemnim tržištima.

Vindija je s više od tisuću pre-

hramb e n i h proizvoda prije dvije godine proslavila 50 obljetnicu postojanja. Mala gradska mljekara osnovana u Varaždinu 1959. tijekom pola stoljeća narasla je u regionalnog diva. Mlijeko i mliječni proizvodi brenda ‘z bregov, koji postoji od 1977., među najomiljenijim su domaćim proizvodima. Iako je započela kao mljekara, Vindija se tijekom godina etablirala i kao najveći domaći proizvođač purećeg i pilećeg mesa. Tu su i pekarski proizvodi pod brendom Latica te mesne prerađevine brenda Vir. Sustavni rast i razvoj

dijamanti hrvatskoga gospodarstva POSLOVNI DNEVNIK 7

industrija hrane

poslovanja rezultat su jasne vizije i dobro osmišljene strategije kojom se uspješno kombiniraju tradicija i moderna tehnologija. Najviši svjetski standardi kvalitete primjenjuju se u svim procesima, u zaokruženom ciklusu “od polja do stola”, pa Vindija tako danas, primjerice, perad uzgaja na vlastitim farmama, a o uspjehu dovoljno govori titula jednog od najboljih europskih uzgajivača pilića brojlera. Njegujući partnerske odnose s kooperantima te potpomažući njihovo poslovanje, Vindija osigurava najkvalitetnije sirovine za svoje proizvode. Otvaranjem pogona u susjednim zemljama osigurana je snažna prisutnost na ključnim tržištima regije, a Vindijina Koka je 2010. proglašena najvećim izvoznikom u BiH. Na tu tvrtku otpada gotovo polovica domaćeg izvoza mesnih prerađevina.

Tržišni uspjeh Vindijinih proizvoda oslanja se uvelike na praćenje trendova i specifičnih

zahtjeva tržišta te na inovativan pristup razvoju novih proizvoda. Govoreći o planovima, Vindija je uvijek usmjerena prema budućnosti, a u trenutnom fokusu svakako je skori ulazak Hrvatske u EU koji sa sobom nosi izazove, ali i velike poslovne prilike.

Vindija je prema standardima poslovanja i kvalitete finalnih proizvoda već odavno na europskoj razini, pa ju ne čeka proces prilagodbe novim uvjetima. U razdoblju koje slijedi Vindija će se usmjeriti na jačanje pozicije u društvu velikih europskih prehrambenih industrija.

Pozitivni trendovi

Povijest PIK-a Vrbovec seže od 1938. kada je na današnjoj lokaciji u Vrbovcu započela s radom klaonica i tvornica suhomesnate robe. Od 1962. tvornica počinje raditi pod današnjim nazivom: PIK Vrbovec – mesna industrija. Ove godine PIK slavi pedeseti rođendan pod današnjim nazivom.

VINDIJA SE ETABLIRALA I KAO NAJVEĆI PROIZVOĐAČ PUREĆEG I PILEĆEG MESA Najveća prekretnica u povijesti PIK-a je 2005. kada je vlasnik postao koncern Agrokor. Tada kreću intenzivne investicije u proizvodnju, kvalitetu proizvoda, distribuciju i marketing koje do današnjeg dana iznose više od milijarde kuna.

Investicije koje su u tijeku novi su pogon za narezivanje gotovih proizvoda, novo skladište gotove robe i nova, moderna tvornica za proizvodnju trajnih kobasica. Od 2005. do danas PIK se intenzivno razvija i raste. Visoki standardi kvalitete, kontinuirana ulaganja te širok asortiman svježeg mesa i mesnih prerađevina obilježja su poslovanja zahvaljujući kojima se PIK nalazi u vrhu hrvatske mesoprerađivačke industrije.

Danas je PIK Vrbovec najveća mesna industrija u Hrvatskoj i regiji i kompanija koja svojim modernim, inovativnim, tržišno orijentiranim pristupom postavlja visoke kriterije za mesnu industriju u regiji.

PIK zadovoljava gotovo 40% ukupne potražnje za mesom i mesnim prerađevinama u Hrvatskoj i tržišni je lider u svim ključnim grupama proizvoda poput svježeg mesa, trajnih kobasica, mortadele, šunke.

U 2011. PIK je ostvario ukupnu realizaciju više od 65.000 tona, odnosno više od 1,7 milijardi kuna, što predstavlja porast od 14% u odnosu na 2010. godinu.

U 2012. u PIK-u Vrbovec se očekuje nastavak pozitivnih trendova, odnosno približno jednak tempo rasta kao i u 2011.

Rast je očekivan i na domaćem tržištu, ali i na tržištima regije.

Ulaskom Hrvatske u EU tržište PIK-a Vrbovec znatno će se proširiti, a tvrtka se za te promjene intenzivno priprema.

Prepoznatljiv imidž

LedO Vodeći je brend u sladoledu i zamrznutoj hrani, a Ledo proizvodi nezaobilazni su dio svakoga kućanstva PXL 8 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskoga gosPodarstva

Ledo ima tradiciju dužu od pet desetljeća kao prvi proizvođač industrijskog sladoleda u Hrvatskoj, i to od 1958., kada je proizvedena Snjeguljica. Ledo je vodeći brend i lider u sladoledu i zamrznutoj hrani, a njegovi su proizvodi postali nezaobilazni dio svakoga kućanstva. Od 1994. Ledo posluje u sustavu koncerna Agrokor omogućivši brži razvoj i znatna ulaganja u tehnologiju i distribuciju. Nakon toga je krenula internacionalizacija i širenje u regiji gdje danas Ledo ima vodeće tržišne udjele u sladoledu i zamrznutoj hrani. Danas je Ledo snažna, moderna, marketinški orijentirana kompanija koja je usporedno s rastom kompanije razvila snažan, vrlo pozitivan i prepoznatljiv imidž.

U segmentu zamrznute hrane u Ledu posebno ističu edukativnu kampanju “Smrznuto je zdravo”. Tvrtka veliku pozornost posvećuje inovacijama i

INDUSTRIJA HRANE

podRavka Svoje proizvode prodaje u više od 50 zemalja svijeta u više od pola milijuna proPXL davaonica razvoju novih proizvoda, pa svake godine na tržište lansira nove proizvode sladoleda i zamrznute hrane. Njihove inovacije prepoznate su u svijetu, pa je tako prošle godine od udruženja IICC (International Ice Cream Consortium) u Londonu Ledo dobio dvije vrijedne nagrade: za najbolji sladoled na svijetu proglašen je sladoled King Truffles, a za najinovativniji Torta na štapiću.

U Ledu poručuju da će i dalje pomno pratiti svjetske trendove, osluškivati želje i zahtjeve potrošača, pravilnom strategijom asortimana, inovativnim rješenjima, ponudom proizvoda vrhunske kvalitete i sustavnom gradnjom i jačanjem svojih brendova zadržati vodeću poziciju u regiji.

Robne marke

Početak Dukat mliječne industrije seže u 1912. kada je počela u Zagrebu počela raditi Gradska mljekara. Godine 1948. ona se ujedinila s još dva mljekarska pogona te nastaje Gradska mljekara Zagreb. Uz pomoć UNICEF-a 1952. na zagrebačkom je Žitnjaku sagrađena nova mljekara na mjestu na kojem

su i danas smješteni upravna zgrada i proizvodni pogon Dukata. Potom je 1969. naziv tvrtke promijenjen u Dukat – zagrebačka mljekara. Godine 1999. spojili su se Dukat, Sirela, Mljekara Zadar i tvrtka Lura Luke Rajića. U tom je razdoblju kompanija nazvana Lura, a 2007. vraćeno joj je ime Dukat.

Te godine Dukat ulazi u sastav Lactalis grupe, jedne od vodećih svjetskih mliječnih grupacija, i preuzima ulogu Lactalisova centra za razvoj mliječnog poslovanja na tržištima jugoistočne Europe. Sa 13 proizvodnih pogona u Hrvatskoj i regiji, u Zagrebu, Bjelovaru, Karlovcu, Somboru, Gradačcu, Bitoli, Vatra Dornei i Konstanci, Dukat je danas vodeća regionalna mliječna industrija, a ujedno i jedna od vodećih regionalnih robnih marki mliječnih proizvoda koja je prisutna u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji te na tržištu

10 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hRvatskoga gospodaRstva

Rumunjske u kategoriji fermentiranih mliječnih proizvoda.

Dukat i njegove robne marke nositelji su mnogih domaćih i međunarodnih priznanja za kvalitetu. Krovna robna marka Dukat proglašena je najpouzdanijom robnom markom mliječnih proizvoda u Hrvatskoj prema izboru potrošača, za što joj je dodijeljeno priznanje “Trusted brand” 2007., 2008., 2009., 2010. i 2011. godine. prepoznatljiv brend

Povijest Podravke počinje 1934. godine kada je u Koprivnici osnovana radionica za preradu voća, preteča Podravke.

Danas se Podravka ubraja među vodeće kompanije u jugoistočnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Tri su glavna poslovna segmenta poduzeća: prehrana, piće i farmaceutika.

Ključne godine za koprivn i č k u tvrtku bile su 1958. i 1959. kada je lansirana Vegeta te

POTROŠAČI SU DUKAT PROGLASILI NAJPOUZDANIJOM ROBNOM MARKOM MLIJEČNIH PROIZVODA

klasične kokošje i goveđe juhe.

Početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća Podravka je već bila snažno marketinški orijentirana kompanija. Tome u prilog govori i ulazak u, za tadašnje pojmove, nove i inovativne biznise dječje hrane i farmaceutskih proizvoda kada je počela proizvodnja Čokolina i osnovana farmaceutska kompanija Belupo. Podravka je danas među najvećim prehrambenim kompanijama ovog dijela Europe. U svome portfelju ima mnogo snažnih i poznatih brendova. Najpoznatiji među njima su Vegeta i Podravka koji odlaze u 50 zemalja, a moguće ih je kupiti u više od pola milijuna prodavaonica diljem svijeta. Tvrtka je još od svojih početaka naš ambasador u svijetu zbog snažne izvozne orijentacije, još od šezdesetih godina prošloga stoljeća kada je izvozila Vegetu i juhe sve do Rusije. Otkako je lansirana na tržište, Vegeta je bila istinska inovacija u prehrambenoj industriji, a Podravka je u godinama koje su uslijedile izgradila kategoriju univerzalnih dodataka jelima što je danas vrlo važan biznis.

CEKIN

Cekin najveći hrvatski izvoznik mesa i mesnih prerađevina Vindijin Cekin ostvario je posljednjih godina izniman izvozni uspjeh, a suradnja sa svjetski poznatim lancem brze hrane potvrda je ugleda domaćeg tržišnog lidera

M

esna industrija Koka d.d. Varaždin jedna je od najistaknutijih članica Poslovnog sustava Vindija. Osnovana 1961. godine, nedugo nakon gradske mljekare Vindija, tvrtka se ubrzano razvijala te uskoro postala najvećim proizvođačem mesa jednodnevnih pilića u regiji. Iako je odavno u društvu uglednih prehrambenih proizvođača, pravi prosperitet Koke započeo je 1995. godine, kada dolazi pod okrilje Vindije. Tada je krenula sustavna modernizacija i uzlazna putanja Koke koja danas pod brandom Cekin tržištu nudi najbolje od pilećeg mesa.

Nametnuvši se prepoznatljivom kvalitetom i izvornim okusima, Koka svoje proizvode uspješno plasira na ino-

zemno tržište, a na nju otpada gotovo polovica ukupnog hrvatskog izvoza mesa i mesnih prerađevina. Godine 2009. tvrtka je u Varaždinu otvorila novi proizvodni pogon, a 2010. proglašena je najboljim izvoznikom u susjednu Bosnu i Hercegovinu, čime je potvrđena njezina regionalna snaga. spoj inovacije i tradicije

Svoju strategiju razvoja i izrastanja u tržišnog lidera Koka je, sukladno viziji i ciljevima varaždinske Vindije, bazirala na inovativnom pristupu razvoju novih proizvoda, ulaganju u tehnologiju i edukaciju te objedinjavanju čitavog proizvodnog procesa

pod zajednički standard poslovanja. Koka je danas poznata kao jedan od najboljih europskih uzgajivača pilića brojlera, dok uspjeh asortimana gotovih i polugotovih jela od pilećeg i purećeg mesa dodatno potvrđuje ispravnost Vindijine poslovne filozofije. Naime, iako je riječ o „brzoj“ hrani koju često prate negativne konotacije, Koki je pošlo za rukom ponuditi tržištu proizvode autentičnih okusa i visoke nutritivne vrijednosti, koji se savršeno uklapaju u ritam života suvremenih potrošača.

Upravo linija proizvoda

koja je izravni rezultat ulaganja u inovacije omogućila je ulazak na talijansko i španjolsko tržište. Koka je tako postala pouzdanim i omiljenim opskrbljivačem u HoReCa sektoru, dok svakodnevni izbor malih potrošača potvrđuje povjerenje koje njezini proizvodi uživaju.

Zdravo i ukusno

Kvaliteta, sigurnost, prepoznatljiv okus i širok raspon pakiranja prilagođenih kupcima različitih stilova života i prehrambenih navika glavne su odlike Kokinih proizvoda, dok sljedivost od polja do stola jamči njihovu zdravstvenu ispravnost. Koka je postala i službenim opskrbljivačem renomiranog svjetskog lanca restorana brze hrane, KFC koji svoju ponudu bazira na ukusnim jelima od pilećeg mesa.

dijamanti hrvatskog gospodarstva POSLOVNI DNEVNIK 11

KLARA

Pekarna s tradicijom duljom od stoljeća Zagrebačke pekarne Klara d.d. kompanija je koja se bavi industrijskom proizvodnjom kruha i peciva, a zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i inzistiranjem na stalnoj kvaliteti apsolutno spada među tržišne lidere u pekarskoj djelatnosti

J

oš u 19. stoljeću postojale su pekarnice na pojedinim lokacijama na kojima danas posluju Zagrebačke pekarne Klara. Građanska pekarna d.d. osnovana 1909. godine poslovala je u Dalmatinskoj ulici, a pekarnica je postojala i na današnjoj lokaciji na Sveticama.

Nacionalizacijom i objedinjavanjem pekarskih zadruga nakon Drugoga svjetskog rata osnovano je Gradsko pekarsko poduzeće, preteča današnje tvrtke, koje je do osamostaljenja prošlo kroz brojne reorganizacije. U razdoblju od 1952. do 1962. godine bilo je podijeljeno na 16 samostalnih pekarskih poduzeća, a 1962. Zagrebački paromlin i deset drugih pekarskih poduzeća integrirali su se u zajedničko poduzeće Pek-Mlin,

koje 1963. godine mijenja naziv u 8. maj.

Bogata paleta proizvoda

Nova faza u razvoju pekarske djelatnosti počinje u razdoblju od 1966. do 1969. kada su izgrađeni moderni pekarski proizvodni kapaciteti u Sveticama, Svetoj Klari i Samoboru. Pridruživanjem poduzeća Žitoproizvod iz Karlovca i 1. maj iz Siska 1962. znatno je prošireno područje pekarske industrije na širi dio zagrebačke regije i velik dio sjeverne Hrvatske. Tada se mijenja i naziv poduzeća u Žitokombinat 8. maj.

Početkom devedesetih Žitokombinat se pretvara u društvo s ograničenom odgovornošću, koje pod imenom Zagrebačke pekarne postaje samo-

12 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskoga gosPodarstva

stalno poduzeće.

R j e šenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju u svibnju 1993. godine krenulo se u njegovu privatizaciju kao dioničkog društva.

U kolovozu 1994. privatizirano je 51,41% poduzeća, čime su Zagrebačke pekarne stekle status privatnoga dioničkog društva.

Danas društvo raspolaže s tri proizvodna pogona na lokacijama u Zagrebu i njegovoj široj okolici uspješno kombinirajući tradicionalne recepture i suvremene trendove u prehrani. U svom asortimanu nude 40-ak vrsta kruha, 50-ak vrsta peciva, proizvode od lisnatog tijesta, trajne pakirane proizvode, trajne kolače, tjesteninu te zamrznute i polupečene

proizvode pod nazivom Claressa.

Paleta proizvoda dnevno se distribuira na više od 2500 dostavnih mjesta.

Bliskost s kupcem održava se kroz vlastitu maloprodajnu mrežu na atraktivnim lokacijama u gradu Zagrebu i okolici Sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001 uveden je u poslovanje tvrtke 2006., a 2009. revidiran je prema zahtjevima norme ISO 9001:2008. Iste je godine tržišna marka Klara uvrštena među vodeće tržišne marke u Hrvatskoj – Superbrands Croatia 2009. vrhunska kvaliteta

Osobita pozornost posvećuje se osiguranju zdravstvene ispravnosti i vrhunskoj kvaliteti proizvoda. Kontrola sirovina i proizvoda temelji se na zahtjevima kvalitete u skladu s važećim propisima i internim standardima.

Radi ostvarenja visoke razine kvalitete i zdravstvene ispravnosti uveden je i sustav analize opasnosti i kontrole kritičnih točaka poznat kao HACCAP. Primjenom međunarodno priznatog sustava ostvaruje se preventivna kontrola proizvodnje u svrhu osiguranja zdravstvene ispravnosti proizvoda.

sa. disav-

se ežu du

om nje ran SO šna đu koj

se avoiroma roma. ine ene je patičkao om nae se ola hu ene da.

Priče iz Gavrilovića

petrinjska Zimska kao francuski konjak!

Piše: zvonimir Milčec

alo se danas zna da su u stvaranju Gavrilovićeve salame isprva sudjelovali i Talijani. Članovi obitelji Cimbaro iz okolice Udina iskoristili su ponudu iz Petrinje koja se sezonski poklopila s njihovim osnovnim poslom pa su tako tri generacije te talijanske zidarske obitelji zimu provodili u malom gradiću Petrinji i pripremali razne mesne specijalitete. Od prosinca pa do veljače proizvodile su se šunke, hrptenice, zavratnjaci i pleća, a od kobasica se posebno isticala salama za čiji je osobiti okus zaslužna jaka zimska hladnoća. Tako će ta salama, koja se počinje proizvoditi već šezdesetih godina 19. stoljeća, s vremenom dobiti ime prema godišnjem dobu proizvodnje - Zimska.

U Petrinji tako počinjemo proizvoditi vrhunsku suhomesnatu deliciju u vrijeme kada je Zagreb još maleni i neugledni grad na jugu Monarhije, koji još nema vlastito sveučilište i koji mladi August Šenoa, kao praški student, opisuje u svojim prvim novinskim feljtonima.

Lako je za pretpostaviti da se fina petrinjska salama nudila gostima i na kućnoj zabavi u kući turopoljske plemenitaške familije Ištvanić, a na koju je pozvan i mladi gornjogradski pisac Šenoa.

Za pretpostaviti je i da će sočna salama mladom piscu zapeti u grlu kad će ugledati najmlađu od triju Ištvanićevih kćeri – Slavicu, za koju će izgovoriti onu fatalnu rečenicu - „Ova ili nikoja!“ A da će to ozbiljno i misliti, pokazat će idiličan gornjogradski brak s troje djece, od kojih će sinovi Milan i Branko stvoriti vlastite karijere. Uplitati Šenou u Gavrilovićevu kroniku razlog

M

je više što će se u jednom razdoblju dvije obitelji i rodbinski ispreplesti. Jedna od Gavrilovićevih pratetki udala se za jednog od Šenoinovih nećaka i tako jedno slavno prezime zamijenila drugim. Šenoina slavna rečenica „Ova ili nikoja!“ mogla se čuti i među Zagrepčanima kada

su birali salamu. „Ova“ se, naravno, odnosila na Gavrilovićevu ili, kako su je tada još zvali, Hrvatsku salamu. Pogotovo kad se Hrvatska salama ranih osamdesetih mogla naći u boljim mesnicama diljem Monarhije i kad joj je Car Franjo Josip dodijelio zlatnu medalju za izuzetnu kvalitetu na sajmu u Beču. „Zimska salama svakako je najvredniji petrinjski proizvod jer je i proizvodnja najzahtjevnija“, objasnit će aktualni vlasnik

petrinjske mesarske dinastije Đuro Gavrilović. „Salama se radi samo od najkvalitetnijega mesa, zrenje je dugotrajno, slično kao i u postupku proizvodnje glasovitog i originalnog francuskog konjaka.“ Naravno da se tako skupi i traženi proizvod ne može proizvoditi kao na početku – samo sezonski, zimi - pa se u petrinjskoj tvornici već na prijelazu stoljeća naveliko razmišljalo o produženju sezone. I to usprkos dugim i jakim zimama, o kojima povijesna kronika 1864. godine piše: „Kupa je bila toliko zaleđena da su mnogi Petrinjci saonicama s konjskom zapregom prelazili tu mitsku rijeku i gotovo do početka veljače sljedeće godine tim ledenim putom posjećivali prijatelje i rodbinu u prekokupskim selima Vurotu, Starom Praćnu i Staroj Drenčini.“ „Kako u vrijeme mojega djeda, a dijelom i oca, još nije moglo biti klimatiziranih prostora, tek je moj otac i imenjak Đuro Gavrilović 1924. dao po vlastitoj ideji klimatizirati prostorije u kojima se sušila salama. Zato se već od četrdesetih godina počinje s masovnijom proizvodnjom, koja se mjeri i do tisuću tona godišnje.“, objašnjava vlasnik Gavrilović.

Nakon svega u zraku ostaje pitanje: degustiraju li se i danas proizvodi kao nekad prije nego idu u prodaju? Da, i danas se u tvornici svi proizvodi degustiraju, a Gjuro za sebe priznaje: „Osobno probam uvijek kad stignem, ali Zimsku neizostavno iskušavam svaki dan!“ (Još zanimljivih priča iz Gavrilovića možete uskoro pročitati na www.gavrilovic.hr)

dijamanti hrvatskoga gospodarstva POSLOVNI DNEVNIK 13

industrija pića

ožujsko pivo tržišni udio glavnog proizvoda Zagrebačke pivovare jednak je udjelu dva glavna konkurenta zajedno

nema straha za proiz Ulaganjem u proizvodnju i zadržavajući kvalitetu stvaranu desetljećima proizvođači vode i pića zadržali su i domaće i strane kupce piše: Božica Babić

B

adel 1862 najveći je i najstariji pro­ izvođač alkohol­ nih pića i vina u Hrvatskoj koji nastavlja i oplemenjuje bogatu tradiciju naslijeđenu od tvrtki Pokorny, Patria, Arko i Vinopro­ dukt. Franjo Pokorny, jedan od utemeljitelja današnjeg Badela, proizvodio je jaka alkoholna pića trgujući sa srednjoeuropskim zemljama, a svojim likerima, oso­ bito pelinkovcem, opskrbljivao je i francuski dvor Napoleona III. Mijo Arko, jedan od prvih hrvat­ skih stručnjaka u podrumarstvu,

1867. utemeljio je trgovinu vina i rakije. Tvornica Patria osno­ vana je 1886., a isticala se boga­ tom ponudom probranih alko­ holnih pića posjedujući vlastitu pecaru. Ukazom vlasti u Zagr­ ebu je 1950. osnovano poduzeće Marijan Badel, tvornica likera i rafinerija alkohola. Četvrt sto­ ljeća poslije spaja se s Vinopro­ duktom koje je imalo većinu vina­ rija diljem Hrvatske.

Badel 1862 simbol je kvalitete jakih alkoholnih pića. Objedinja­ vanjem vinarija s cjelokupnoga vinorodnog područja danas je i jedan od kreatora hrvatske vin­

14 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskoga gospodarstva

ske karte. Uspješno surađuje s PZ Svirče s Hvara, no temelj bav­ ljenja vinima Badela bili su i bit će vlastiti vinogradi i podrumi, u kojima je objedinjeno cjeloku­ pno bogatstvo domaćih vinorod­ nih područja. Podiže i nove vino­ grade, među kojima je i Korlat u kamenoj makiji površine 103 hektara s globalno poznatim sor­ timentom syrah, cabernet sau­ vignon i merlot, vinima koja od prve berbe 2007. osvajaju pre­ stižne svjetske nagrade. Asor­ timan Badela u posljednjih je desetak godina osvojio više od 35 medalja. Izvozi u više od 20 zema­

lja diljem svijeta uz kontinuirani rast. U studenom 2011. završena je provedba o vlasničkom restruk­ turiranju i financijskoj konsolida­ ciji; država je pretvaranjem duga postala vlasnik 70% tvrtke. U slje­ dećem razdoblju u Badelu oče­ kuju pozitivne efekte uglavnom iz izvoza, kao i temljem ugovora o uslužnom punjenju s društvom Stock za tržište BiH te zajednič­ kog ulaganja s kineskom tvrtkom Tadee Holding Group. pomoć marije terezije

Povijest korištenja mineralne vode Jamnica seže u rano sred­

njo šte Dv otv je b nar do koj ana reg 19. sve jem dan čić je rao luc rao se 50 zvo lice

jana i jamnica prve su dvije hrvatske vode uvrštene na službeni popis voda u boci u Eu i službeni dobavljači NatO-a

o

g čke djelu nta

oizvođače vode i piva

-

bić

ani ena ukdauga lječeom ora om ničom

lne ed-

njovjekovlje, no prve boce za tržište napunjene su 1828. godine.

Dvije godine poslije u Jamnici je otvoreno kupalište i lječilište koje je bilo u funkciji do 1870. Međunarodnu popularnost Jamnici je donijela carica Marija Terezija koja je 1772. dala uzorke vode na analizu te je Jamnica uvrštena u registar mineralnih voda. Do kraja 19. stoljeća Jamnica se prodavala sve do Beča i izvozila u SAD. Krajem 19. stoljeća prodana je Vilimu Lovrenčiću, poduzetniku koji je 1899. modernizirao punionicu i revolucionarno organizirao prodaju. Prodaja se povećala sa 5000 na 500.000 boca. Proizvodnja jamničke kiselice zamire početkom

Drugoga svjetskog rata. Agrokombinat iz Zagreba izvore preuzima 1962., a u vlasništvo Badela prelazi 1967..

Do Domovinskog rata Jamnica je bila najveća punionica mineralne vode u Hrvatskoj s godišnjom proizvodnjom od 100 milijuna litara prirodne mineralne vode i niskokaloričnih osvježavajućih napitaka na bazi mineralne vode. Uspon je prekinut u listo-

KarLOVačKa PIVOVara NajVEćI jE hrVatSKI IzVOzNIK PIVa S uDjELOm OD 50%

padu 1991. granatiranjem punionice. Pretvorba u dioničko društvo provedena je 1992., a većinski vlasnik Agrokor, uloživši znatan novac, počinje obnovu pogona.

Veliki povratak na tržište zbio se 1994. od kada Jamnica bilježi uspjeh i zadržava vodeću poziciju na tržištu. Najveći je proizvođač mineralnih i izvorskih voda te bezalkoholnih pića u ovom dijelu Europe. Prirodna mineralna voda “Jamnica” najstariji je brend tvrtke Jamnica i jedan od najstarijih autentičnih hrvatskih proizvoda uopće. službena voda u EU

Jamnica je među prvima 1997. postala nositeljicom znaka “Hrvatska kvaliteta”, a na među-

narodnom sajmu Aqua Expo u Parizu 2003. osvojila je nagradu “Eauscar” kao najbolja prirodna gazirana mineralna voda. Ta je nagrada “Jani” pripala i 2005. godine, a usto je i vlasnica prestižnih priznanja NSF-a i ITQIa. “Jamnica” i “Jana” također su prve dvije hrvatske vode uvrštene na službeni popis voda u boci u EU, a “Jana” je uvrštena i na službeni popis dobavljača NATO-a.

Karlovačka pivovara tvrtka je bogate tradicije koju je 1854. utemeljio barun Nikola Vranyczany. Procesi modernizacije u Karlovačkoj pivovari započeli su 1960. pa je pivovara bila tehnološki dobro razvijena do 1980.

Proizvodnja je 1971. iznosila više od 500.000 hektolitara piva, a 1985. raste na 850.000. U suradnji s gradom Karlovcem 1984.

dijamanti hrvatskoga gospodarstva POSLOVNI DNEVNIK 15

industrija pića

pokreće popularni pivski festival “Dani piva”.

1992. postaje dioničko društvo u vlasništvu zaposlenika, a 1994. kupuje je Lukšić grupa iz Čilea.

Karlovačka pivovara 2003. prelazi u Heineken grupu, koja je od 2006. 100-postotni vlasnik. Karlovačka pivovara druga je među konkurencijom na hrvatskom tržištu s udjelom od 25%, a proizvodi više od milijun hektolitara piva godišnje. Najveći je opskrbljivač pivom turističkih područja i najveći hrvatski izvoznik piva s udjelom od 50%. Na svjetskom pivskom natjecanju održanom krajem 2009. u Švedskoj Karlovačko je osvojilo zlatnu medalju.

Kao proizvođač alkoholnih pića Karlovačka pivovara smatra svojom obvezom poticati odgovorno konzumiranje piva i stoga je poduzela niz aktivnosti, a logotip “Uživaj odgovorno” uključen je kao sastavni dio svih komercijalnih materijala i ambalaže.

Pet stoljeća tradicije i svjetske reputacije u proizvodnji likera vezano je uz Marasku Zadar, koja nastavlja tradiciju prema recepturama iz 16. stoljeća. Ljekarnici dominikanskog samostana u Zadru prvi otkrivaju tajnu dragocjena napitka pod imenom ros

solis – sunčana rosa, današnjeg maraskina.

Omiljeno piće

FrancescoDrioli1768. dolazi u Zadar i prvi pokreće modernu industrijsku proizvodnju maraskina, a krajem 18 st. izvozi diljem Europe. Između 1803. i 1806. tvrtka dobiva status ekskluzivne radionice i proizvođača likera, stječe pravo na grb koji ukrašava carski orao. U vrijeme napoleonskih ratova zbog engleske blokade jadranske obale nastaje opletena boca koju je Drioli izradio radi zaštite od loma. U 19. st. uz Driolija javljaju se i još neki proizvođači maraskina kao što su Luxardo, Vlahov, Pivac.

Omiljeno je piće mnogih europskih kraljevskih obitelji; piju ga francuski vladari Napoleon, Luj XVIII. i Karlo X., engleska kraljica Viktorija i kralj George IV., ruski car Nikolaj I.,

16 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskOga gOspOdarstva

MaraSKa I DaNaS PrOIzVODI PrEMa PrOVjErENIM rEcEPturaMa Iz 16. StOLjEća

austrougarski car Franjo Josip.

Maraskino je zasigurno najstariji hrvatski izvozni brend, s petstoljetnom tradicijom. Piju ga i mnoge slavne osobe: Alfred Hitchcock, G. B. Shaw, Charles Baudelaire, Ernest Hemingway, Orson Welles, Charlie Chaplin. Legenda kaže da ga je pio i Casanova koji hvali afrodizijačke karakteristike.

Honoré de Balzac 1842. spominje maraskino u svom romanu “Put u život”. Velika pošiljka maraskina iz Zadra nađena je na potonulom “Titaniku”. Nakon Drugoga svjetskog rata tvornice stradale u ratu, Drioli, Luxardo i Vlahov, ujedinjene su u Marasku Zadar i nastavile proizvodnju i nastup na domaćem i stranim tržištima.

Maraska kao članica Mepas grupe već četvrtu godinu ostvaruje dvoznamenkaste stope rasta, što je rezultat ulaganja u tehnologiju i nove proizvode, a takav trend iZvOrnO hrvatskO planiran je i za 2012.

Franjo Pokorny jedan je od Maraskina plantaža utemeljitelja Badela koji je na Vlačinama jedan proizvodio jaka alkoholna je od najvećih voćpića, koja su uz maraskino njaka u Hrvatbila rado kušana u brojnim skoj sa 95.000 staeuropskim zemljama bala na 212 hektara na kojima će ove godine biti prva strojna berba.

Maraska izvozi u 25 zemalja, u 2011. uspješno je otvorila tržišta Rusije, Brazila, Italije, Albanije i Slovačke te počela dogovore na poljskom tržištu.

Zagrebačka pivovara osnovana je 1892. kada se pokazalo da mali zagrebački obrtnici, pivari s Gornjega grada, nisu bili u stanju proizvesti dovoljno piva za grad koji se sve više širio i razvijao. Glavni inicijatori bili su grof Gustav Pongratz i barun Petar Dragutin Turković, a tvornička zgrada u Gornjoj Ilici izgrađena je prema nacrtima arhitekta Kuna Weidmanna, u izvedbi Janka Grahora.

Odgovorno konzumiranje

1993. pivovara je ponovno dioničko društvo, od 1994. u većinskom je vlasništvu belgijske industrije piva Interbrew. Spajanjem Interbrewa i brazilskog AmBeva 2005. nastao je InBev, a 2008. kupnjom proizvođača američkog Budweisera kompanije Anheuser-Busch. U jesen 2009. Anheuser-Busch InBev odlučio je prodati svoje akvizicije u središnjoj Europi, uključujući i Zagrebačku pivovaru, vodećoj globalnoj privatnoj investicijskoj i savjetodavnoj kompaniji CVC Capital Partners. Zagrebačka pivovara danas je članica grupacije StarBev. Zagrebačka pivovara prva je u Hrvatskoj pokrenula kampanju odgovornoga konzumiranja “Razmisli”. 2004. pokrenula je i projekt “Pivovara moj susjed” ulažući u projekte kojima je cilj unaprijediti kvalitetu života ljudi u zajednici u kojoj djeluje.

Ožujsko pivo jedna je od najstarijih robnih marki s neprekinutim kontinuitetom proizvodnje od 1893. godine. Glavni je proizvod Zagrebačke pivovare ujedno i najjači pivski brend u Hrvatskoj.

O snazi Ožujskog piva najbolje govori činjenica da tržišni udio Ožujskog piva, među “core lager” pivima, iznosi više od 40%, što je gotovo jednako kao tržišni udjeli dva glavna konkurenta zajedno.

Ožujsko pivo sponzor je hrvatske nogometne reprezentacije od 1998. i 2012. će primarno obilježiti aktivnosti vezane uz Europsko nogometno prvenstvo, a Zagrebačka pivovara smatra ga iznimno važnim.

hrvatska pošta

Većinskim vlasništvom tiskare Vjesnik Hrvatska pošta pokrenut će sinergiju usluga što će osigurati još bolje pozicioniranje na tržištu i povećanje prihoda

Hrvatska pošta – profitabilnost na razini europskih operatora akon 35 milijuna kn sveobuhvatne neto-dobiti u 2010. godini Hrvatska pošta je i 2011. godinu završila sa pozitivnim neto poslovnim rezultatom na istoj razini. Riječ je o nastavku pozitivnog trenda u poslovanju koji se ne može promatrati odvojenog od cjelokupnog procesa koji kontinuirano traje od kraja 2008. godine. Naime, pozitivan trend u poslovanju je rezultat završenog procesa restrukturiranja tvrtke u stopostotnom državnom vlasništvu, a koji je počeo u rujnu 2008. godine. Danas je Hrvatska pošta visokolikvidna tvrtka koja posluje na razini profitabilnosti europskih poštanskih operatora pokazujući kako su učinjene strukturne izmjene rezultirale pozitivnim promjenama. U 2010. Hrvatska pošta ostvarila je profitabilnost

N

od 3,38%, a preliminirani rezultati pokazuju da će i 2011. biti na istoj razini.

Pred Hrvatskom poštom se nalazi sljedeći korak redefiniranja vrsta usluga, prilagodbe tržištu odnosno potrebama korisnika, pojednostavljenja svih naših usluga, pokretanja novih usluga, marketinških aktivnosti… Riječ je o svojevrsnoj promjeni koncepta poslovanja Hrvatske pošte vodeći se pri tome trendovima i iskustvima stranih, europskih i svjetskih, poštanskih operatora.

Jedan od zasigurno najvažnijih koraka u realizaciji navedenih ciljeva je i ulazak u vlasničku strukturu najveće tiskare na području RH, tiskare Vjesnik (Hrvatska pošta postala je 64,75% vlasnik). Zahvaljujući tiskari Vjesnik Hrvatska pošta u sljedeću 2012. godinu ulazi spremna pokrenuti toliko dugo očeki-

Budućnost na vašem ekranu U proljeće ove godine građani Hrvatske moći na svom prijamniku uz TV-program primati i pisma. Ova će usluga građanima biti dostupna putem postojećih antenskih sustava, uz potpunu pouzdanost i povjerljivost podataka. Uslugu koja će obuhvatit pay-tv i paket dodatnih televizijskih kanala, korisnici će vrlo lako koristiti uz za to potreban receiver i daljinski upravljač. Gledanje omiljenih televizijskih programa, korištenje dodatnih interaktivnih usluga poput igara, vremenske prognoze i sličnih sadržaja te pristup brojnim uslugama Hrvatske pošte, omogućit će korisnicima maksimalni komoditet. Skeniranje pisama te sve ostale eventualne operacije koje će korisnik tražiti od Hrvatske pošte obavljat će se strojno u potpuno sigurnom i diskretnom okruženju.

E- doc za točnu i ažurnu evidenciju dokumentacije Minimalizacija uredskog poslovanja te maksimalna kontrola učinkovitosti za tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave, ustanove i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, glavne su odrednice E-doc sustava. Ova aplikacija je odlična i za građane koji putem svog računala mogu brzo ući u trag upravnim postupcima koje su pokrenuli. Korisnik koji preda zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole ili bilo kojeg drugog predmeta koji je upravni postupak, moći će isključivo uz svoje korisničko ime i lozinku, koju će dobiti od grada ili općine kojima je predao zahtjev, uvijek vidjeti u kojoj je fazi njegov zahtjev, da li nešto nedostaje i koga može kontaktirati direktno uz svoj predmet. Za grad ili općinu koji se žele koristiti E-doc sustavom Hrvatske pošte dovoljna je internetska veza te se po sklapanju Ugovora s Hrvatskom poštom usluga trenutno pokreće. Troškovi uredskog poslovanja tako će za korisnike sustava značiti 50 do čak 80% uštede na uredskom poslovanju, dobru kontrolu učinkovitosti te mogućnost umrežavanja s drugim gradovima, lokalnom samoupravom i upravom, što predstavlja informatizaciju i umreženost važnih podataka na području cijele Republike Hrvatske.

vane nove usluge. Naime, sinergijom usluga koje pruža tiskara Vjesnik te usluga koje nudi Hrvatska pošta osigurat će se povećanje prihoda ali i još snažnije pozicioniranje na tržištu. Hrvatska pošta ovim je korakom prije svega osigurala brzu realizaciju jednog od svojih razvojnih ciljeva – hibridne pošte. S druge strane, tiskara Vjesnik dobila je financijsku stabilnost nužnu za redovito poslovanje, popunjenost kapaciteta s poslovima za potrebe Hrvatske pošte i, najvažnije, ekonomski potencijal za nužan proces restrukturiranja i daljnjega tehnološkog razvoja tiskare Vjesnik. Naime, gotovo 20 milijuna kuna koje je Hrvatska pošta predvidjela za razvoj vlasti-

tog segmenta tiskarske djelatnosti investirat će se u razvoj i modernizaciju postojećih kapaciteta tiskare Vjesnik, koji su već instalirani, čime će se osigurati još snažnije tržišno pozicioniranje i kvalitetnije poslovanje. Potvrda kvalitete očituje se i kroz strukovna priznanja. Nakon osvojenog drugog mjesta za World Mail Awards 2009. godine, Hrvatska pošta osvojila je istu nagradu u čak dvije kategorije za 2010. godinu. Uslijedile su nagrada za kreativnost i inovativnost, druga nagrada internetskog portala MojPosao za najbolje HR prakse te najnovija - nagrada Hrvatske udruge za odnose s javnošću - grandPRix u kategoriji interne komunikacije.

dijamanti Hrvatskoga gospodarstva POSLOVNI DNEVNIK 17

telekomunikacije

teleoperateri u plusu Pružatelji teleoperacijskih i informacijskih usluga u Hrvatskoj, i uz investicije, iz godine u godinu bilježe dobit unatoč recesiji Piše: Bernard ivezićPiš

U

Hrvatskoj u teleko m u n i k a c ij skoj industriji mnogo je kompanija koji spadaju u stabilne i dobre i koje s vremenom jačaju svoj status.

‘Najblještavija’ među njima je Hrvatski telekom. Uzmemo li kao začetak njezina rada 8. siječnja 1881. godine, kad je u Zagrebu zazvonio prvi telefon, onda njezina povijest seže čak 131 godinu unatrag. Tada je to bio tek ogranak poštanskotelegrafske organizacije danas poznate kao Hrvatske pošte.

HT je druga najveća kompanija u Hrvatskoj i 20. najveća kompanija u jugoistočnoj Europi. HT je u 2010. godini imao prihod od 1,13 milijarde eura te zahvaljujući pripajanju T-Mobilea Hrvatska skočio za visokih 15. mjesta na popisu najvećih regionalnih kompanija. Imao je dobit od 252,4 milijuna eura. Prema tom je pokazatelju HT druga najprofitabilnija regionalna kompanija, odmah iza najvećeg, OMVa, i neposredno ispred Ine. Po povratu na uloženo HT stoji još bolje, jer s prinosom od 22,39% zauzima prvo mjesto u regiji. kontrola troškova

Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, dioničarima je poručio da su i u vrijeme recesije uspjeli ublažiti negativne efekte strogom kontrolom troškova, zadržavanjem postojećih i stjecanjem novih korisnika

Vipnet je i najveća “greenfield” investicija u Hrvatsku. Kompanija se hvali da je 1999. na hrvatsko tržište ušla kao prvi privatni mobilni operater i da je u prvih nekoliko godina rada postala drugi najbržerastući GSM operater u Europi. Dokazala se pak, ističu u Vipnetu, kao lider u inovacijama. nove akvizicije

te investicijama u gotovo svim segmentima. Mudrinić je istaknuo i kako su akvizicijom Combisa osnažili poziciju HT-a kao jednog od ključnih pružatelja informacijskih usluga poslovnom sektoru u Hrvatskoj.

Iako će u srpnju ove godine navršiti 13. rođendan, Vipnet je jedna od deset najvećih kompanija u Hrvatskoj i 79. po prihodima kompanija u jugoistočnoj Europi. U 2010. Vipnet je

HrVatSKI tELEKOm I VIPNEt SPaDaju u NajPrOfItabILNIjE KOmPaNIjE

18 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskoga gospodarstva

imao prihod od 467,7 milijuna eura uz neto dobit od 90,3 milijuna eura. Prema tim je pokazateljima Vipnet ujedno i jedna od najprofitabilnijih kompanija u Hrvatskoj. U regiji je, po odnosu dobiveno na uloženo, Vipnet četvrta najuspješnija kompanija koja na svaku uloženu kunu uspijeva ostvariti povrat od dodatnih 19,31 kunu.

No, osim poslovnih rezultata

Sve je počelo s novim prodajnim konceptom, danas poznatim kao “prepaid” model koji koristi dvije trećine korisnika mobitela, nastavilo se izgradnjom prve 3G mreže u Hrvatskoj i ponudom niza naprednih “cloud” usluga. Prošle je godine Vipnet otišao korak dalje i zaključio najveće preuzimanje na telekomunikacijskom tržištu u Hrvatskoj kupivši B.Net za 93 milijuna eura. Predsjednik Uprave Mladen Pejković tom je prilikom istaknuo da Vipnet ovime dodatno osnažuje svoju poziciju u ukupnoj vrijednosti telekom tržišta te su u mogućnosti korisnicima ponuditi mobilne i fiksne telekomunikacijske usluge kao i napredne televizijske usluge.

Treća tvrtka koja se ubrzano uspinje je Tele2. Lani je, u šestoj godini poslovanja u Hrvatskoj, dosegnula milijardu kuna prometa. Tele2 još nema neto dobit, ali je znatno osnažio poslovne pokazatelje te stoga treba očekivati da će, ako ovako nastavi, ubrzo doći i do ukupnoga pozitivnog poslovanja.

š

ld” paattni vih ala peak, no-

ajnaoji ka adatnih ne e i nje žiza nik om net oju osti ućditi nine

brani loseroeto nae te će, rzo zi-

izvoznici

Godišnjim ugovorima osigurali izvoz Ulaganjem u proizvodnju i novu tehnologiju privlače strane partnere te osiguravaju izvoz većine proizvodnih kapaciteta Piše: Biserka Ranogajec

Lider na regionalnom tržištu čarapa Jadran tvornica čarapa kontinuirano ostvaruje uspjeh na hrvatkom i stranom tržištu, rukovodeći se kvalitetom i suvremenim dizajnom proizvoda

J

adran tvornica čarapa lider je u proizvodnji i prodaji ženskih, muških i dječjih čarapa u regiji.

Tvornica je osnovana davne 1930. godine u Zagrebu, pod imenom Silk tvornica čarapa.

Krajem 1941. mijenja ime u Jadran tvornica čarapa, koje ponosno nosi i danas. 1994.

Jadran je privatiziran i pretvoren u dioničko društvo.

Godišnja proizvodnja tvornice iznosi 16 milijuna pari čarapa. 70% kapaciteta tvor-

nice zauzeto je proizvodnjom ženskog klasičnog i modnog programa, dok su ostali kapaciteti zauzeti proizvodnjom muškog i dječjeg programa.

Na regionalnom tržištu, kao i zahtjevnom tržištu EU, proizvodi branda Jadran nude se u najvećim trgovačkim lancima kao i u širokoj mreži vlastitih trgovina.

Kroz dugu povijest postojanja Jadran tvornici čarapa stalno rastući godišnji prihod poslovanja osiguravaju osnovne vrijednosti za koje se zalažu njeni djelatnici: velika širina proizvodnog programa koja zadovoljava sve

20 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskoGa Godpodarstva

želje i potrebe kupaca, tradicija i vrhunska kvaliteta proizvoda, korištenje isključivo najfinijih sirovina i vrhunske tehnologije proizvodnog procesa, zadovoljstvo kupaca i djelatnika, praćenje svjetskih modnih trendova.

Sve što brand Jadran danas

čini tržišnim liderom u regiji rezultat je entuzijazma i energije njegovih djelatnika. Timski rad, razmjena iskustava, dinamična radna atmosfera, poticanje inovativnosti i kreativnosti svakog pojedinca prioriteti su njihovog uspješnog poslovanja.

V

vEtropaCk grUpa Najveća staklarnica u regiji godišnje, uz zadovoljenje domaćeg tržišta, izvozi više PXL od 70% proizvodnje

etropack Straža iz Huma na Sutli ima tradiciju od 1860. godine kada je u zagorskome mjestu na granici sa Slovenijom utemeljena Straža, mala staklarnica za proizvodnju boca za punionicu mineralne vode u obližnoj Rogaškoj Slatini. Vetropack je u sastavu velike švicarske grupacije Vetropack od 1996. godine i najveća je staklarnica u regiji.

Više od 70% proizvodnje tvornica izvozi, ali i zadovoljava gotovo sve potrebe na domaćem tržištu. U 2010. proizvedeno je rekordnih 231,6 tisuća tona ambalažnog stakla. Podatke za prošlu godinu u Straži još nemaju kao ni financijske rezultate. Međutim, prethodne godine prodano je 941 milijun komada staklene ambalaže i u poslovnoj 2010. tvrtka je ostvarila prihod od 668 milijuna kuna. Neto dobit bila je 25 mili-

juna kuna, a na financijske rezultate utjecali su u to vrijeme povećanje cijene plina i velike negativne tečajne razlike.

Najvažnije izvozno tržište im je Srbija na koju otpada 18% od 400 milijuna kuna godišnjeg izvoza. Na drugome mjestu nalazi se Slovenija sa 15% ukupnog izvoza Vetropacka, dok na bosanskohercegovačko tržište odlazi 8% izvoza.

U Vetropack Stražu je od 1996. do 2010. godine uloženo milijardu kuna, a do danas je razvijeno dvadesetak novih proizvoda, staklene ambalaže za industriju pića i prehrane.

Godine 2008. realizirali su i nekoliko velikih projekata: instalirana je nova peć za proizvodnju obojenog stakla, čijom tehnologijom su stvoreni uvjeti za smanjenje emisija CO2, manju potrošnju energije i bolje radne uvjete zaposlenika. Produljena je proizvodna hala, izgrađena su i natkrivena nova skladi-

a

giji gije ad, na nokog vog

dijamanti hrvatskoga godpodarstva POSLOVNI DNEVNIK 21

izvoznici

šta gotove robe. To je prepoznala i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja koja im je dodijelila nagradu “Ulagač godine 2009.” u kategoriji novog ulaganja. Kapacitet proizvodnje je 250.000 tona na godinu, odnosno gotovo milijardu komada boca, a sve to sa tri staklarske peći i jedanaest proizvodnih linija. Prije dvije godine, kad je Vetropack slavio 150. godišnjicu, sagrađen je most koji je povezao skladište gotove robe u Rogatecu na slovenskoj strani s tvorničkim krugom u Hrvatskoj. reciklirano staklo

Kako je staklo moguće 100% reciklirati, Vetropack za proizvodnju koristi prije svega otpadno staklo, pa čak i do 90% starog stakla završi za proizvodnju novih staklenki. Proces taljenja odvija se na 1580 stupnjeva Celzijevih i staro se staklo može pretaliti nebrojeno puta a da pritom ne gubi na kvaliteti. Upotrebljava se kao vrijedna sirovina za proizvodnju nove staklene ambalaže.

Od jedne tone otpadnog stakla, uz dodatak energije, dobit će se jedna tona novih staklenki.

Eurocable Group, vodeći proizvođač električnih vodova i kabela na tržištima središnje i jugoistočne Europe, potpisao je početkom godine izvozne ugovore od 70 milijuna eura s velikim distributerima kabela, austrijskom tvrtkom Meinhart Kabel i njemačkom Faber Kabel.

Uz dosadašnje poslove grupa ima osiguranu prodaju gotovo ukupnih godišnjih proizvodnih kapaciteta, kažu u kompaniji.

Na temelju tih ugovora u 2012.

Eurocable Group planira ostvariti prihod od milijardu kuna.

Od izvoza u ovoj godini očekuju 135 milijuna eura. Tvrtka stoga nastavlja strategiju širenja izvoznih aktivnosti koje u ukupnoj prodaji sudjeluju s više od 90%.

Grupa Eurocable danas zapošljava 234 ljudi i ima kapacitet proizvodnje od gotovo 40.000 tona gotovih proizvoda proizvedenih prema regionalnim i standardima EU. Izvoz tvrtke usmje-

ko hrv hrv uE loj van ho god op ula EN bu no mj mi po iu isp

EriCsson n. tEsLa Vodeći je regionalni isporučitelj inovativnih informacijsko-komunikacijskih PXL rješenja

izv

EUroCaBLE groUp Vodeći proizvođač vodova i kabela ima osiguranu prodaju ukupnih godišnjih proizvodnih kapaciteta PXL ren je na dvadesetak europskih zemalja poput Austrije, Njemačke, Švicarske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Grčke, Francuske te Velike Britanije i Irske.

Temelj strategije poslovanja puni su kapaciteti tvornice u Jakovlju, otvorene u lipnju 2011., koji su udvostručili proizvodnju.

Kako su Meinhart Kabel i Faber Kabel među vodećim distributerima kabela na europskom tržištu, to će Eurocablu omogućiti pravodobno plasiranje proizvoda. Prema ugovorenom, Eurocable Group će distributerima isporučiti puni asortiman instalacijskih i energetskih distribucijskih kabela.

Ugovori s međunarodnim partnerima potpisani su u trenutku u kojem je visokotehnološka

22 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskoga godpodarstva

oprema nove tvornice u Jakovlju pokraj Zagreba u potpunosti prilagođena kapacitetima i zahtjevima domaćih i međunarodnih korisnika, kažu u tvrtki.

Eurocable je jedan od prvih proizvođača u regiji koji je uložio u vlastitu proizvodnju bakrene žice i PVC izolacijskih materijala, što je omogućilo uvođenje novih proizvoda – kabela velikih dimenzija te armiranih i kabela otpornih na gorenje. nove tehnologije

Za Eurocable Group je 2011. bila godina ulaganja, ali i visokih troškova u pripremi proizvodnje u novoj tvornici u Jakovlju, na čije je kašnjenje u puštanje u puni rad utjecalo i kašnjenje isporuke opreme. No strateško usmjerenje prema investiranju u

ovaj projekt omogućilo je tvrtki da u 2012. bude jedna od rijetkih regionalnih kompanija koja posjeduje kapacitet otvaranja novih tržišta, poput onih bivšeg SSSR-a, Afrike i Azije.

Eurocable Group je utemeljen 1999. godine kao distributer električnih kabela. Krajem 2001. tvrtka je postala proizvođač instalacijskih vodova i kabela, a 2003. je uvela proizvodnju energetskih kabela za napone do jednoga kilovolta. Godine 2005. počelo se s vlastitom proizvodnjom savitljivih vodiča, a 2008. u proizvodnju je uvedena tehnologija uporabe izolacijskih materijala bez halogenih elemenata i otpornih na gorenje. Eurocable Group danas čine matična tvrtka Eurocable Group d.d. u Zagrebu te članice grupe: Eurocable – Zagreb, Eurocable Group Handels – Beč, Eurocable – Beograd, Eurocable – Podgorica.

Ericsson Nikola Tesla (ENT) vodeći je regionalni isporučitelj kompletnih rješenja i širokog spektra komunikacijskih proizvoda i usluga za operatore te isporučitelj inovativnih informacijsko-komunikacijskih rješenja vezanih uz zdravstvenu zaštitu, promet, državnu upravu, komunalne djelatnosti i multimedijsku komunikaciju.

Zahvaljujući razvojno-istraživačkim i drugim aktivnostima,

Izv uu pro da ma no zad

tki etoja nja šeg

meter 01. đač a, a ered05. od08. noteta i ble tka bu e – anad,

kompanija spada u vodeće hrvatske izvoznike, a najveći je hrvatski izvoznik znanja, tvrde u ENT-u. Iako su, kažu, u prošloj godini bili teški uvjeti poslovanja na domaćem i na svim njihovim izvoznim tržištima, ove se godine očekuje nastavak većeg opreza kupaca u investicijskim ulaganjima. Međutim, Uprava ENT-a s optimizmom gleda na budućnost zbog goleme važnosti i uloge ICT rješenja. Primjeri danas naprednih ekonomija svijeta, dodaju, upravo su pokazale da se investiranje u ICT i u kriznim godinama višestruko isplati. izvoz znanja

Izvozna tržišta imaju velik udio u ukupnim prihodima i izvoz u prosjeku čini 70% ukupne prodaje kompanije. Intenzivnim marketinško-prodajnim aktivnostima kompanija je uspjela zadržati, a negdje i povećati

tržišne udjele, ali u smanjenom obujmu prodaje i uz intenzivan pritisak na spuštanje cijena i marži.

U devet mjeseci 2011. kompanija je ostvarila 25 milijuna kuna neto dobiti te prihode od prodaje u visini 838 milijuna kuna, od čega je 208 milijuna postignuto na domaćem tržištu.

Najkvalitetniji izvozni rezultati tradicionalno se ostvaruju na tržištima regije kao i na tržištima Bjelorusije, Rusije, Gruzije i Moldavije, na kojima ENT izvodi opsežne projekte u području modernizacije i proširenja mobilnih i fiksnih mreža kao i IP orijentiranih rješenja za poslovne korisnike. Uspješna suradnja rezultirala je statusom strateškog partnera u modernizaciji mreža dugogodišnjih partnera poput BH Telecoma i

ErIcSSON OčEKujE Da SE hrVatSKa StratEšKI OPrEDIjELI za Ict SEKtOr HT Mostara. Nadalje, s Crnogorskim Telekomom potpisan je okvirni ugovor kojim se definira suradnja u području radijske pristupne mreže u sljedećih pet godina, a nastavljene su aktivnosti unapređenja mreža na kosovskom tržištu.

Riječ je o visokovrijednim proizvodima koji su u strukturi hrvatskog izvoza slabo zastupljeni, tvrde u Upravi. Udio visokotehnoloških proizvoda, među koje spada i ICT, u hrvatskom industrijskom izvozu sudjeluju s tek 4% u odnosu na gotovo 67% prije dvadesetak godina.

Zato ENT kao visokotehnološka kompanija znatno pridonosi strukturi hrvatskog izvoza te predstavlja primjer da se kroz razvojno istraživačke i ekspertne centre može u svijet izvoziti znanje, kažu u kompaniji. Istodobno izvozom znanja stvorenog u Razvojno-istraživačkom centru s gotovo 700 stručnjaka ENT sudjeluje u kreiranju budućih generacija mreža.

U ENT-u očekuju da se Hrvatska strateški opredijeli za ICT, dugoročno održivu gospodarsku granu, te da se postavi kvalitetan sustav potpora za razvojno-istraživačke aktivnosti. K tomu traže smanjenje opterećenja porezima i davanjima na rad kako bi ICT sektor bio konkurentniji u međunarodnoj tržišnoj utakmici, a Hrvatska konkurentnija za privlačenje stranih investicija.

NT) čirokih ranih ijavnu osti ju. žima, dijamanti hrvatskoga godpodarstva POSLOVNI DNEVNIK 23

energetika

kralježnica nacionalnoga gospodarstva Hrvatska energetska industrija, predvođena Inom i HEP-om, oduvijek je bila najvažnija gospodarska grana Piše: Darko Bičak

H

Hrvatska energetska industrija je oduvijek bila kralježnica nacionalnoga gospodarstva, i u samostalnoj Hrvatskoj, i u vrijeme zajedničkoga jugoslavenskog tržišta. Tu prije svega treba spomenuti Inu koja je 1990., prema rezultatima poslovanja, gotovo 17 godina bila najveća tvrtka u Jugoslaviji. Te je godine Ina proizvela milijun tona nafte, 400.000 tona kondenzata, a iz Angole na temelju koncesijskog ugovora dobiveno je još 200.000 tona nafte.

Proizvedeno je i 2,7 milijardi prostornih metara plina. Rafinerije su preradile 6,8 milijuna tona nafte, od čega je na stranom tržištu završilo 750.000 tona. Petrokemija Kutina proizvela je 1,2 milijuna tona gnojiva, a organska petrokemija 300.000 tona. Iako svoje kori-

saponia raste unatoč krizi Zbog povećane potražnje proizvoda, Saponia je u proizvodnju uložila 2,5 mil. eura

S

aponia Osijek, tvrtka s tradicijom proizvodnje deterdženata više od 117 godina, primjer je da i domaći proizvođač može opstati i rasti u uvjetima globalizacije tržišta i negativnih ekonomskih pokazatelja. 2011. obilježena kriznim uvjetima poslovanja, bila je za Saponiju izuzetno uspješna. Ostvaren je rast poslovnih prihoda u odnosu na 2010. od 9%, a za Saponiju kao izvozno orijentiranu tvrtku posebno je važan rast od 16% na izvoznim tržištima. Takav uspjeh ne bi bio moguć bez intenzivne poslovne aktivnosti koja se odvijala u smjeru daljnjeg unapređenja kvalitete u svim segmentima poslovanja, pojačanih ulaganja u razvoj novih proizvoda i mar-

keting te jačanja pozicija Saponije na izvoznim tržištima.

Povećana potražnja za proizvodima uvjetovala je investicijske aktivnosti te je 2011. u povećanje kapaciteta proizvodnje uloženo oko 2,5 mil. eura.

Time je omogućen rast proizvodnje koji je dostigao rekordnih 77.000 tona. Uz izrazit rast učešća u BiH, na kojem Saponia ima liderske pozicije na najvažnijim brendovima, dobri izvozni

24 POSLOVNI DNEVNIK dijamanti hrvatskoga gospodarstva

rezultati ostvareni su i na drugim izvoznim tržištima, a posebice na tržištu Srbije u kojoj je promet udvostručen. Strategija tvrtke je daljnje širenje i jačanje izvoza, otvaranje novih tržišta.

Najvažniji projekt “Natural– sensitive” koji je, možemo reći, obilježio 2011. godinu obuhvatio je vodeće Saponijine brendove – Faks helizim, Ornel, Likvi i Arf. Linija je izuzetno dobro prihvaćena jer su proizvodi dermato-

loški testirani, a kvaliteta brendova neupitna. Vlastiti istraživački tim stručnjaka razvio je i niz drugih proizvoda kojima Saponia uspješno parira konkurenciji, a na tržište je izašla inovirana linija proizvoda Nila te poboljšana kvaliteta većine brendova.

“Godina 2012. bit će poseban izazov jer u Saponiji je i za ovu godinu visoko podignuta ljestvica. Ambiciozni ciljevi planiraju se ostvariti jačanjem konkurentnosti na domaćem tržištu te većom stopom rasta izvoza”, kaže Dajana Mrčela, članica Uprave za komercijalne poslove dodajući kako Saponia uz jasno definiranu strategiju te pun angažman više od 800 zaposlenih ima razloga za optimizam.

jen nje ind je Na na Sis po iR

ru

Pro po nje Ini kap Od ko Ina po ma str nih com up na

erija ila cipoatoga rije oja ma bila Te un onmebite. rdi afina ra00 ronoija ri-

enžije ma onšla ila ne

jene vuče iz 1882. kada je osivanjem rafinerije u Rijeci započela industrijska prerada nafte, Ina je osnovana 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Potkraj 1964. dijelom Ine postaje Trgovina, a 1966. godine i Rafinerija Lendava.

RuSi umjeSto omV-a

Proces je nastavljen pa su od početna 2,2 milijuna tona godišnjega preradbenoga kapaciteta Inine rafinerije 1979. došle do kapaciteta od 15 milijuna tona.

Od 195 benzinskih postaja, koliko ih je imala 1966. godine, Ina ih desetak godina potom posjeduje više od 500. 2003. mađarski Mol postaje Inin strateški partner s kupljenih 25% plus jednom dionicom, a 2009. ta tvrtka dobiva i upravljačka prava u Ini. Tvrtku na hrvatskom tržištu sve više

12,6

milijardi kuna HEP je uprihodio 2010. godine, a njegova se vrijednost procjenjuje u milijardama eura

ugrožava strana konkurencija.

Nakon povlačenja OMV-a iz Hrvatske i BiH sve je izglednije da će na njihovo mjesto zasjesti neko od ruskih energetskih divova. Najčešće se spominju Lukoil i Gazpromnjeft, a posljednji u nizu je Zarubežnjeft. Osim maloprodajnog

lanca u regiji Inino najatraktivnije vlasništvo su i bogate naftne bušotine u Siriji koje zbog političke nestabilnosti u tom dijelu svijeta sve više gube na vrijednosti. Danas Ina ulaže velik novac da bi ojačala poziciju na hrvatskom tržištu, što osim rekonstrukcije rafinerija obuhvaća

www.jadran-carapa.hr

seza uta evi em em sta ela, lne nia iju 00 pti-

dijamanti hRVatSkoga goSpodaRSt Va POSLOVNI DNEVNIK 25

energetika energetika

milijunsku investiciju investiciju uu i i milijunsku obnovu benzinskih crpki. obnovu benzinskih crpki.

Jadranski naftovod (Janaf) Jadranski naftovod (Janaf) ovihsesedana dananašao našaouusredištu središtu ovih poslovne i i šire šire javnosti javnosti zbog zbog poslovne najave da bi ga želio preuzeti najave da bi ga želio preuzeti ruskinaftni naftnidiv divZarubežnjeft.

Zarubežnjeft. ruski Tatvrtka tvrtkaima imastratešku strateškuvažnost važnost Ta za energetsku energetsku opskrbu opskrbu čitave čitave za regije jer se iz njegova terminala regije jer se iz njegova terminala Omišljuna naKrku Krkucjevovodima cjevovodima uuOmišlju naftomopskrbljuju opskrbljujurafinerije rafinerijeuu naftom BiH,Srbiji Srbijii iMađarskoj.

Mađarskoj.

BiH, Razmišljalo se se da da se se JanaJanaRazmišljalo fom doprema nafta iz smjera fom doprema nafta iz smjera istokauuOmišljaj Omišljaji idalje daljetanketankeistoka rimana nasvjetsko svjetskotržište tržište(projekt (projekt rima DružbaAdria), Adria),ali aliseseza zasada sadaod od Družba toga odustalo.

Ideju reverzibiltoga odustalo. Ideju reverzibilnognaftovoda, naftovoda,kojim kojimbibinafta nafta nog moglateći tećiuuoba obasmjera, smjera,ovih ovih mogla je dana ponovno pokrenuo je dana ponovno pokrenuo Zarubežnjeft koji koji jeje nedavno nedavno Zarubežnjeft Zagrebunajavio najavioda dajejezainzainuuZagrebu teresiranza zaulaganje ulaganjemilijardu milijardu teresiran eurauuJanaf, Janaf,što štobibiuključivalo uključivalo eura i mogućnost prijevoza naftei i i mogućnost prijevoza nafte

traneKrško Krškojeje700 700megavata. megavata. trane HEP struju dobiva 25 HEP struju dobiva iziz 25 hidroelektrana i osam terhidroelektrana i osam termoelektrana. Uz Uz proiproimoelektrana. zvodneizvore izvorevažan važandio dio zvodne sustava su prijenosna sustava su prijenosna i i distribucijskamreža mreža distribucijska s s 24.000 transfor24.000 transformamatorskih stanica torskih stanica i više i više od 140.000 kilood 140.000 kilomemetara vodova razlitara vodova različitih čitih naponskih razina. naponskih razina.

U U novije vrijemeHEP HEP novije se sevrijeme sve više, više, iako iako prema premaopćem općem sve mišljenju nedovoljno, okreće mišljenju nedovoljno, okreće obnovljivimizvorima izvorimaenergije. energije. obnovljivim tusvrhu svrhuosnovana osnovanajejei itvrtka tvrtka UUtu HEP–Obnovljivi izvori, koja HEP–Obnovljivi izvori, koja bibi trebalapopularizirati populariziratii iučiniti učiniti trebala tržišno zanimljivima zanimljivima ulagaulagatržišno njauuvjetar, vjetar,biomasu, biomasu,sunčevu sunčevu nja energiju,male malevodotoke, vodotoke,geogeoenergiju, termalne vode.

HEP je danas termalne vode. HEP je danas strukturnopodijeljen podijeljenna na13 13oviovistrukturno snihdruštava društavauu100% 100%vlasnišvlasnišsnih tvumatice, matice,aauuTE TEPlomin Plomini iNE NE tvu Krško ima 50% udjela.

Krško ima 50% udjela.

ruskanaftna naftna ruska kompanija kompanija zarubežnjeftželi želi zarubežnjeft uložitiuujanaf janaf uložiti milijardueura eura milijardu

derivataizizSlavonskog SlavonskogBroda, Broda, derivata zapravo Bosanskog Broda, zapravo Bosanskog Broda, uu kojem Rusi Rusi imaju imaju rafineriju, rafineriju, kojem prekoZagreba Zagrebado doOmišlja.

Omišlja. preko ObnOvljiviizvOri izvOri ObnOvljivi

HEPjejejedno jednood odrijetkih rijetkihhrvathrvatHEP skihpoduzeća poduzećakoje kojejejeuspjelo uspjelo skih ostati uu državnom državnom vlasnišvlasnišostati tvu.

Kada bi se našao natržitržitvu. Kada bi se našao na

štukapitala, kapitala,njegova njegovabibisesevrivrištu jednost mjerila u milijardama jednost mjerila u milijardama eura.Primjerice, Primjerice,uu2010.

2010.HEP HEPjeje eura. uprihodio12,6 12,6milijardi milijardikuna, kuna, uprihodio a očekivanja za prošlu godinu a očekivanja za prošlu godinu jošsu suveća. veća.Tvrtka Tvrtkaima imainstainstajoš liranu snagu snagu od od 4000 4000 megamegaliranu vata za za proizvodnju proizvodnju struje struje i i vata gotovo 1000 za toplinu.

Zailuilugotovo 1000 za toplinu. Za straciju, snaga nuklearne elekstraciju, snaga nuklearne elek-

varteks - stoljeće iskustva za stoljeće mode uviđajući značaj vlastitog proizvoda, kompanija i danas razvija i proizvodi vlastite modne marke, ali i robnu marku na području specijalne odjeće

V

arteks je vodeća hrvatska modna i tekstilna kompanija, prisutna na domaćem i stranom tržištu gotovo cijelo stoljeće. Simbol je tradicije, no uvijek teži i prema novim vrijednostima.

Kompanija je 2008. godine proslavila 90. rođendan u povodu kojeg je nakon pola stoljeća promijenila korporativni vizualni identitet. Varteksovo novo ruho zadržava poruku tradicije i kvalitete koje potrošači vežu uz ime Varteks, no učinjen je i korak dalje prema modernom izgledu tvrtke.

Tim povodom Varteks je proslavio i izradu jubilarnog sto-

milijuntnog odijela te predstavio i posebnu limitiranu kolekciju odijela i kaputa, simbolično nazvanu‘100,000.000 priča’.

Kolekcija je izrađena zajedničkom suradnjom Varteksovog dizajnerskog tima i Line Banfija, predsjednika Međunarodnog udruženja europskih dizajnera (IACDE) i glavnog savjetnika za dizajn Versace classica.

Osim suradnje na kolekciji,Varteksu je pripala čast da bude prvi član kluba te modne asocijacije izvan EU te osnivač kluba IACDE Croatia. U sklopu obilježavanja 90. rođendana Varteks je izdao i svečano predstavio zbirku ‘90 priča za 90. rođendan Varteksa’

26POSLOVNI POSLOVNIDNEVNIK DNEVNIKdijamanti dija mantihrvatskOga hrvatskOg gOspOdarstva 26 gOspOdarstva

koja je izuzetno važna jer su priče u njoj sabrane ispričali ljudi koji su i sami bili aktivni sudionici te povijesti.

Uviđajući značaj vlastitog proizvoda, Varteks i danas razvija i proizvodi vlastite modne marke: Varteks, Di Caprio man & Di Caprio woman te T.Lord, ali i robnu marku na području specijalne odjeće, u koje su utkani znanje, iskustvo i vještine 2300 zaposlenika. Zadržavajući kvalitetu kao tradicionalno prepoznatu vrijednost, Varteks kontinuirano radi na razvoju vlastitih modnih marki s naglaskom na dizajnu i inovativnosti kako bismo zadovoljili potrebe naših kupaca.