Društveno odgovorno poslovanje POseban PrilOg POslOvnOg Dnevnika
korisnici nagrađuju DOP
22. stuDenOga 2011.
Mali korak za nas, veliki za njih!
Uključite se u humanitarnu akciju Ine, Zaklade za humanitarno razminiranje i Jutarnjeg lista „Mine se tiču i mene“. Nazovite 060 800 070* i pomozite Zakladi Hrvatska bez mina. U dijelovima naše zemlje gdje su mine svakodnevna prijetnja, svaki slobodan korak znači život. I zato INA, dugogodišnji partner Zaklade Hrvatska bez mina, pomaže i sudjeluje u protuminskom djelovanju - razminiranju, edukaciji stanovništva te pomoći žrtvama. Zato pomozite i vi. Nazovite broj 060 800 070* i donirajte Zakladi Hrvatska bez mina. Za nas je to mali korak, ali velik za one koji žive okruženi minama.
* Cijena poziva iz fiksne mreže: 3,69 kn s PDV-om (iznos koji se uplaćuje Zakladi za humanitarno razminiranje je 2,26 kn bez PDV-a), cijena poziva iz mobilne mreže: 4,97 kn s PDV-om (iznos koji se uplaćuje Zakladi za humanitarno razminiranje je 2,21 kn bez PDV-a). Davatelj usluge: NTH Media d.o.o., Horvaćanska 17a, 10 000 Zagreb, OIB: 59547672558, tel: 01 6388 160 Organizaror: EPH MEDIA d.o.o., Koranska 2, 10 000 Zagreb, OIB: 07813238579, tel:01/ 617-3894 Info kontakt: 01/ 617-3894, humanitarna_akcija@eph.hr Naknada operateru, davatelju usluge i PDV za poziv iz fiksne mreže iznose 1.43 kn, a za poziv iz mobilne mreže 2,76 kn.
sadrŽaj
4
DOP i kompanije
15 Intervju: Mislav
Kompanije sve šire i dugoročnije razmišljaju o korporativnoj odgovornosti, a njihova nastojanja prepoznaju i potrošači
Balković
Član Uprave Algebre i čelnik HUP – Udruge poslodavaca u obrazovanju govori o isplativosti ulaganja tvrtki u obrazovanje svojih radnika
10 Banke i filantropija Uspjeh u poslovanju neke financijske institucije više se ne iskazuje samo u ‘profitnim’ pokazateljima nego i u činjenici da one svoj uspjeh dijele sa zajednicom, a hrvatske poslovne banke unatoč krizi sve više ulažu u zajednicu
svijet brojki
19 Istraživanje
Velike europske tvrtke sve su više svjesne važnosti DOP-a, a hrvatske tvrtke prate taj trend
23 Medicina i DOP
Tvrtke sve više ulažu u zdravstvenu zaštitu zaposlenika, i to policama zdravstvenog osiguranja i preventivnim medicinskim pregledima
600 250 tisuća kuna u stipendiranje mladih i perspektivnih ljudi uložila je OTP banka u Hrvatskoj
tisuća kuna ove godine je donirala Zagrebačka banka za humanitarne projekte
52%
poslodavaca u Hrvatskoj bilo je prije šest godina spremno financirati u visoko obrazovanje svojih zaposlenika
PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ
Glavni urednik: Darko Markušić urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić; prokurist: Iva Zanoški Prodaja oGlasa: direktorica: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016
autori: Josipa Ban/VLM, Nikolina Buljan/ VLM, Tena Džodan, Andreja Šantek/VLM Grafika: RedPoint fotoGrafije: Fotolia, PD i Pixsell izdavač: dnevnik d.o.o. Oreškovićeva 6H/1, 10 000 Zagreb
telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE POSLOVNI DNEVNIK 3
TvRTKE cvcc
DOP nagrađuju i potrošači Kompanije u Hrvatskoj svjesne važnosti pozitivnog imidža u javnosti Piše: Tena Džodan
B
iste li kupili proizvode poduzeća za koje znate da šteti okolišu ili se ne odnosi korektno prema svojim zaposlenicima? Angažirali tvrtku koja je izuzetno uspješna, a ne želi donirati simbolične iznose za dječje bolnice ili razminiravanje? U globaliziranom svijetu u kojem su informacije dostupne svima, bilo kada i bilo gdje, zahvaljujući modernim tehnologijama sve se više potrošača okreće onim poduzećima, tvrtkama i korporacijama koje se ponašaju odgovorno prema svojoj zajednici, zaposlenima, a na kraju i prema samim potrošačima. Društveno odgovorno poslovanje (DOP) postalo je i jedna
od komparativnih prednosti u poslovnom svijetu. Prema definiciji, ono je koncept u kojem poslovni subjekti dobrovoljno odlučuju pridonositi boljem društvu i čišćem okolišu u interakciji s ostalim sudionicima. Taj se proces odnosi na cjelokupan raspon djelovanja nekog poduzeća i na sve odnose koji se pri tom uspostavljaju. Direktive eu
Što poduzeće proizvodi, kako kupuje i prodaje, kako utječe na okoliš, zapošljava, osposobljava i utječe na razvoj vlastitih ljudi, na koji način ulaže u društvenu zajednicu i poštuje ljudska i radna prava. Sve to zajedno određuje ukupan utjecaj tog poduzeća na društvo.
4 P OSLOVNI DNEVNIK D ruštvenO ODGOvOrnO POSlOvAnje
10
milijuna kuna do sada je donirao Vipnet za potrebe razminiranja u Hrvatskoj
500
tisuća kuna donirao je HT za dječje SOS dječja sela u Hrvatskoj
po u tih Hr živ svo uk tve us vog go Eu no zija mo
ZA
Sit sve već jeg (D ner da vod
0
je
O društveno odgovornom poslovanju počelo razgovarati u drugoj polovici devedesetih, a od 1997. godine djeluje i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. I Europska je unija svojim direktivama definirala i uključila osnovna načela društveno odgovornog poslovanja, a u skladu sa Strategijom održivog razvoja, donesenom 2001. godine na sastanku Vijeća Europe, dogovoreno je da ekonomski rast, socijalna kohezija i zaštita okoliša dugoročno moraju ići ruku pod ruku. ZApošljAvAnje
Situacija u Hrvatskoj također je sve bolja i bolja, pa se tako najveće tvrtke brinu za imidž svojeg poslovanja. Drogerie Market (DM,) čiji je vlasnik Götz Werner gotovo cijelo svoje bogatstvo dao u dobrotvorne svrhe, provodi sličnu politiku i u Hrvat-
skoj. U suradnji s Udrugom za inkluziju i Centrom za rehabilitaciju Zagreb zapošljavaju 32 osobe s invaliditetom. “Najvrednije što možemo dati osobama s posebnim potrebama je posao jer se putem njega svi mi realiziramo kao vrijedni članovi društva”, kazala je Marinka Akrap, prokuristica DM-a. Navela je kako nije jednostavno izabrati komu pomoći, ali je na kraju najvažnije da se motiviraju djelatnici i poslovni partneri koji će potom senzibilizirati javnost da učini nešto dobro. Ovogodišnjim projektom u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva “Tu čuvam prirodu” ekološki su zbrinuli deset tona plastičnih vrećica, a osim toga do kraja godine zajednici će darovati 15.000 radnih sati. “Poklonjene sate u obliku slobodnih dana djelatnici su proveli volon-
tirajući, u području zaštite okoliša, socijalne skrbi i humanitarne pomoći diljem Hrvatske”, kazala je Akrap. Inače, DM je četvrtu godinu zaredom proglašen najboljim poslodavcem godine. Pozitivnoj radnoj atmosferi pridonijele su mnogobrojne pogodnosti, poput mogućnosti skraćeosobe s invaliditetom noga i kliznoga radzaposlio je DM u sklopu nog vremena, stimusvoje brige za zajednicu lacije zaposlenika trinaestom i četrnaestom isplatom u visini bruto plaće i poklon-bonom svakoj rođenoj bebi u iznosu od tri tisuće kuna. I u Agrokoru tvrde da su zaposlenici njihov najvredniji resurs. Procesom selekcije nastoje odabrati najbolje kandidate, a potom internim sustavom obrazovanja i razvoja karijera motiviraju ljude.
32
DRUšT veno o DGovoRno poSlovAnje POSLOVNI DNEVNIK 5
TvRTKE cvcc
DJEcA Ina je među kompanijama koje pomažu dječja sela u PIXSELL Hrvatskoj
čaj da velike kompanije traže i od poduzeća s kojima posluju da i svoje poslovanje dovedu u sklad s istim načelima. Agrokor je još 2006. godine formalizirao svoju praksu u odnosu na okoliš usvajanjem politike zaštite okoliša pa u skladu s tim posebne službe rade samo na tome. Čelić kaže kako formalno nemaju način provjere praksi odnosa prema okolišu za vanjske partnere i dobavljače, ali surađuju samo s uglednim kompanijama koje su uz njih članovi Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj te Zajednice za zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore. “Već godinama podupiremo aktivnosti u zaštiti kulturne baštine, odgoju djece i mladeži, zaštiti ljudskih prava i pomoći nacionalnim manjinama, pomoći znanstvenim i istraživačkim institucijama, poticanju gospodarskog razvitka zemlje i sportu”, kazala je Čelić i dodala da društveno odgovorno poslovanje nema alternative jer kompanije čije se poslovanje usmjerava samo na vlastitu dobit nema perspektivu, već ograničen rok postojanja. ODNOS S DObAVLJAčimA
STiPENDiJE Holding Đuro Đaković aktivan je u stipendiranju PIXSELL studenata
Posebno ističu da su kompanije koncerna bile prve privatne kompanije u Hrvatskoj koje su kolektivno pregovaranje još 1996. godine ugradile u svoj poslovni model odnosa sa zaposlenicima i sindikatima. “Naša je praksa oduvijek izgradnja povjerenja i partnerstva koji jamče dugoročnost i stabilnost poslovnih
aktivnosti u cjelini. To smo činili kroz izgradnju odnosa s lokalnim zajednicama u kojima se poslovanje odvija i s dobavljačima i kupcima jednako kao i sa zaposlenicima”, rekla je Manuela Čelić iz Agrokora. No kazala je i kako se u Hrvatskoj nažalost često zaboravlja kako je nulta točka društveno odgovornog poslovanja redovita isplata
6 POSLOVNI DNEVNIK DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
plaća i doprinosa zaposlenicima, što kod njih nije slučaj. ODNOS PREmA OkOLiŠU
Društveno odgovorno poslovanje danas je neizostavan dio poslovanja svake tvrtke koji na neki način odgovara na ekonomske i društvene pritiske te one koji se tiču zaštite okoliša. U sklopu toga čest je slu-
Strogu politiku odnosa s dobavljačima provode i u Vipnetu, koja proizlazi iz transparentnog načina odabira, pravovremenog izvršavanja obveza i inzistiranja na načelima društveno odgovornog poslovanja. Vipnet za razliku od drugih tvrtki ima vrtić za djecu svojih djelatnika. Naime, Vipnet je prva hrvatska tvrtka koja je u sklopu svojega novog poslovnoga kompleksa otvorila vrtić u suradnji sa stručnjacima za odgoj i obrazovanje djece. Osim toga poslovna zgrada nudi brojne druge sadržaje kao što su restoran, fitnes, bazen, sauna, što njihovim zaposlenicima svakodnevni život čini ugodnijim i lakšim. U želji da rad svakog zaposlenika bude vrednovan prema istim kriterijima razvili su i sustav nagrađivanja koji
se Vip pe do pa svo i pr po raz po nje na po ral raz go mi me pri tus tor Ve zor ku Qu jaš su
ei uju uu kor rao oliš kone elić aju osa aruju ma atza za osdiiu oju kih im veciog ala no ma ije mo ekto-
se stalno usavršava. Uz DM Vipnet je godinama jedan od pet poslodavaca prvog izbora i dobitnik certifikata Poslodavac partner. Osim što se brinu za svoje zaposlenike, odgovorni su i prema lokalnoj zajednici pa su posebno ponosni na ulaganja u razminiranje. Već 2002. godine pokrenuli su projekt “Kretanje. Komunikacija. Život”, koji naglašava osnovne ljudske potrebe. U sklopu toga donirali su deset milijuna kuna za razminiranje Hrvatske, a ovogodišnjom donacijom za razminiranje 70.000 četvornih metara Tulovih greda u parku prirode Velebit zadržali su status najvećega privatnog donatora za razminiranje u zemlji. Već pet godina glavni su sponzori utrka Svjetskoga skijaškoga kupa na Sljemenu, Vip Snow Queen Trophy, i alpskih skijaških reprezentacija. Također su glavni sponzori nedavno
bRiGA zA zAPOSLENikE INa POKrENuLa PrOgram grOwww
Ina svoju odgovornost iskazuje i brigom za zaposlenike što ističu sve kompanije. Posljednjih godina pokrenuli su niz projekata i aktivnosti usmjerenih na ulaganje u postojeće zaposlenike, ali i Growww projekt, kojim u kompaniju žele privući mlade, visokokvalificirane i talentirane zaposlenike. Osim toga ove su godine uručili donaciju trima braniteljskim udrugama koje djeluju u kompaniji Udruzi dobrovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, a riječ je o Zajednici Klubova Ina, Udruzi branitelja Domovinskog rata Ina, Naftaplin KVIN i Klubu veterana Domovinskog rata Ina Rijeka. Promiču kulturu volontiranja pa su ove godine u povodu obilježavanja Europske godine volontiranja pokrenuli projekt korporativ-
nog volontiranja zaposlenika u lokalnoj zajednici. Prva akcija volontera održana je 21. rujna kada su Inini djelatnici sudjelovali u najvećoj hrvatskoj volonterskoj manifestaciji “Hrvatska volontira” u tri grada – Zagrebu, Rijeci i Sisku. U Zagrebu su volontirali u Centru za rehabilitaciju Zagreb, Centru za autizam i Udruzi za sindrom Down Zagreb, u Rijeci u Centru za rehabilitaciju, dok se u Sisku volontiralo u Narodnoj knjižnici i čitaonici. U pripremi je nova volonterska akcija koja bi se trebala održati 5. prosinca 2011. godine u sklopu Međunarodnog dana volontera.Donirali su i 500.000 kuna Zakladi za humanitarno razminiranje Hrvatske “Hrvatska bez mina” te nastavili suradnju akcijom “Mine se tiču i mene”.
avtu, enrezino net ma ka. atvomadoj i oga ne tošto vaim kog an vili oji DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE POSLOVNI DNEVNIK 7
TvRTKE cvcc
tor pomažemo osam ekoškola diljem Hrvatske”, objasnila je Mirela Klanac, glasnogovornica sektora marketinga i korporativnih komunikacija. Kad se govori o društveno odgovornom poslovanju u HEP-u, treba znati da je njihov položaj specifičan jer posluju u visokoreguliranim uvjetima, pod nadzorom Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera), a vladajuće društvo HEP d.d. i više društava HEP grupe imaju zakonsku ulogu javne usluge. U tim okolnostima naglasak je na transparentnom izvješćivanju poslovnog okruženja godišnjim izvješćem i korporativnim webom te izvješćem za burzu.
mJESTO ZA iGRU Konzum pomaže u uređenju dječjih igrališta u PIXSELL Hrvatskoj
‘ZAJEDNO SmO JAči’
KULTURA HT je veliki pokrovitelj kulturnih događanja u PIXSELL Hrvatskoj
završenog 7. Vip Zagreb Jazz festivala, a njihovo najdugovječnije sponzorstvo je ono Dubrovačkih ljetnih igara koje podupiru već punih jedanaest godina. Osim toga od početka sudjeluju u programu “Top stipendija za top studente”. Da od programa obrazova-
nja u sklopu društveno odgovornog poslovanja nemaju korist samo studenti i zaposlenici dokazuje program Hrvatske elektroprivrede (HEP). Od 1995. godine HEP u sklopu projekta “Imam žicu” dodjeljuje nagrade učenicima koji ostvaruju najbolje plasmane
8 POSLOVNI DNEVNIK DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
na državnim natjecanjima znanja u matematici i fizici, a od 2005. godine i najboljim učenicima srednjih elektrotehničkih škola. “Osim toga od 1998. godine uključeni smo i u projekt Ekoškole, koji provodi Europska zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš i kao kum dona-
Zaštita okoliša, odnosno održivi razvoj, područje je na kojemu se u HEP-u već godinama provodi najviše aktivnosti i projekata društveno odgovornoga poslovanja. Još 2003. godine dobili su državnu nagradu kao društveno odgovorna tvrtka u području zaštite okoliša, a 2005. godine u prvom hrvatskom priručniku za društveno odgovorno poslovanje “Časno do pobjede” kao primjeri dobre prakse predstavljena su čak tri HEP-ova projekta: zaštita zaštićene vrste bijele rode od opasnosti električnog udara, zatim čistija proizvodnja u Termoelektrani-toplani Zagreb te korištenje otpada Termoelektrane Plomin kao sirovine u proizvodnom procesu Tvornice cementa Holcim. “Osim toga sve hidroelektrane od 2003. godine imaju certifikate o stopostotnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, a certifikat prema normi upravljanja okolišem ima većina elektrana u HEP – Proizvodnji”, rekla je Klanac. I u Croatii Airlines očuvanje okoliša je najaktualnija tema društveno odgovornoga poslovanja. Jedan od najvažnijih izazova održivoga razvoja
zra čan voz glo pro sije no no je vil trg no i s let in Cr no Air nij ažu nje Nj nje šte dje spl
do nju za
ola je ororad orba pereadske ,a d. i aju ge. k je vaišim u.
živi mu rojeoga ne kao ka , a atno no bre tri štipaim ekteloodnta
zrakoplovstva je dinamičan rast zračnog prijevoza i njegov utjecaj na globalne klimatske promjene preko emisije stakleničkih plinova, osobito ugljičnog dioksida. Zbog toga je Europska unija postavila Europsku shemu trgovanja emisijama ugljičnog dioksida u koju je uključila i sve zrakoplovne tvrtke koje lete iz područja Europske unije i na područje Unije, pa tako i Croatia Airlines. Srećko Šimunović, glavni direktor Croatia Airlinesa, kaže kako je kompanija u skladu s time postavila ažurno praćenje i izvješćivanje emisije ugljikova dioksida. Njeguju i humanitarno djelovanje, pa tako besplatno ili povlašteno prevoze teške bolesnike i djecu, pa čak i organe za transplantaciju. “U skladu s mogućnostima donacijama podupiremo i kupnju medicinskih instrumenata za dječje bolnice u Hrvatskoj,
HEP jE 2003. dobio državnu nagradu kao društvEno odgovorna tvrtka kao i određene manifestacije od šire kulturne, znanstvene i sportske važnosti”, kazao je Šimunović. Kada je riječ o donacijama djeci, treba istaknuti da je Hrvatski telekom prvi partner UNICEF-a u Hrvatskoj te je sudjelovao u svim njihovim projektima: “Svako dijete treba obitelj”, “Prve 3 su najvažnije”, “Prve 3 su još važnije” te “Prekini lanac”. Ponose se i donacijskim projektom “Zajedno smo jači” u kojem glavnu ulogu imaju zaposlenici koji predlažu humanitarne projekte i inicijative iz svojih lokalnih zajednica
kojima u konačnici kompanija daruje potrebna sredstva za provedbu aktivnosti. Od 2006. godine ustanovama za hitnu medicinsku pomoć, domovima zdravlja i bolnicama diljem Hrvatske donirali su više od 11 milijuna kuna za vozila hitne pomoći, medicinsku opremu i edukaciju, a osim financijske podrške na raspolaganje stavljaju i svoje usluge, stručnost te tehničke resurse. inicijativa Un-a
Hrvatski telekom (HT) je 2007. godine pristupio UN-ovoj inicijativi Global Compact, koja podupire temeljne društvene vrijednosti, a osim Hrvatskog telekoma i Ina je te godine postala članicom. Riječ je o inicijativi Ujedinjenih naroda za uvođenje društveno odgovornog poslovanja koja okuplja više od 7700 članica iz više od 130 zemalja diljem svijeta, a teme-
lji se na deset osnovnih načela iz područja ljudskih i radničkih prava, okoliša i borbe protiv korupcije. Kao jedina integrirana naftna kompanija i jedna od vodećih kompanija u Hrvatskoj Ina ima velik utjecaj na hrvatsko društvo i gospodarstvo, a time i veliku odgovornost prema svim svojim sudionicima. Već desetljećima izdvaja višemilijunske iznose za različite projekte, a posebno se izdvajaju sponzorstva i donacije. Tijekom prvih desetljeća svoga rada Ina je pomogla izgraditi mnoge ceste, infrastrukturu, škole, vrtiće, kinodvorane, domove zdravlja i sportske dvorane. Od niza projekata koje je u posljednjem razdoblju podržala ističe se donacija i nastavak podrške aktivnostima udruge SOS Dječje selo Hrvatska. U sklopu SOS dječjih sela Lekenik, Ladimirevci i pet SOS Zajednica mladih skrbi za oko 250 djece bez roditelja i roditeljske skrbi.
ekaju roiz kat koa u je
vaija oga ažoja
dRUŠtveno odG ovoRno PosLovanje PoSLovni dnEvnik 9
BANKE cVcc
U krizi banke povećale donacije Banke među najaktivnijim tvrtkama u humanitarnom djelovanju
V
ećini banaka u Hrvatskoj humanita rno djelova nje važan je segment poslovanja. Na nj gledaju kao na svoj doprinos napretku i unapređenju kva litete života u zemlji. Iznosi koje banke godišnje izdva jaju za “pomoć” zajednici doi sta su izdašni te gotovo sve banke ističu kako ne samo da u vrijeme gospodarske krize nisu smanjile te iznose već ih čak planiraju i povećati. Iako svoje donacije ne ograniča vaju, ipak se stječe dojam da one najčešće odlaze na obra zovanje, kojekakve stipendije te zdravlje kroz donacije bol nicama. Iako banke najčešće sponzoriraju domaće akcije, neki su ipak otišli i korak dalje. Tako Privredna banka drugu godinu zaredom sudje luje u akciji za pomoć djeci u Africi. tradicija od 15 godina
“Mišljenja smo kako druš tveno odgovorno poslova nje nije obveza, već pita nje moralnog opredjeljenja pojedinca i poslovnih subje kata”, poručuju u HypoAlpe Adria banci. Tvrde da je druš tveno odgovorno poslovanje na njihovu popisu prioriteta te da ga “primjenjuju već 15 godina kroz donacije, spon zorstva i suradnju s brojnim
udrugama i ustanovama poma žući zajednicama diljem Hrvat ske”. Iako su s obzirom na gos podarsku krizu morali nešto srezati budžet za humanitarne akcije, ipak nisu zanemarili taj segment poslovanja, već su se opredijelili za manje eksponi rane slučajeve i projekte koji, kako tvrde, “nažalost teško dolaze do potrebne financij ske pomoći”. Vrlo važno mjesto u njihovu pristupu humanitar nim akcijama i društveno odgo vornom poslovanju zauzimaju djeca i mladi. Tako su, kon kretno, darovali novce za opre manje parka u vukovarskom naselju Borovo i za pedijatrij sku kliniku Kliničkoga bolnič
kog centra Osijek, kojoj je doni rano deset krevetića za novoro đenčad. S obzirom na važnost koju pridaju djeci i mladima, u Hypo banci naglašavaju važ nost ugovora koji su potpisali s gradom Osijekom o subvencio niranju studentskih kredita za osječke studente. akcija deset za deset
Također jedan od vlastitih humanitarnih projekata banke je donacijski ciklus “Deset za deset”, koji se temeljio na deset ciklusa donacija koje su se tijekom deset mjeseci dijelile nadarenim studentima, osnov nim školama, udrugama osoba s posebnim potrebama, bolni
otp banka Briga za više od 1000 zaposlenih
“Načela društveno odgovornog poslovanja (DOP-a) prihvaćena su u OTP banci, pa tako banka niz godina, uz odgovorno i transparentno svakodnevno poslovanje, održava mnoge aktivnosti kojima pokazuje svoju društvenu odgovornost. Uz odobravanje kredita i upravljanje štednjom naša banka stalno nastoji podignuti razinu svoje usluge na višu razinu, posebno uzimajući u obzir upravljanje rizikom, zaštitu uloga klijenata i odgovorno kreditiranje. Osim na gospodarstvo poslovanje naše banke utječe i na društvo i okoliš s obzirom na to da zapošljavamo više od tisuću ljudi, surađujemo s nizom dobavljača te organiziramo i podržavamo različite humanitarne projekte”, poručuju u OTP banci.
10 poslovni dnevniK drUŠt Veno odgoVorno posLoVanje
Piše: Josipa Ban/VLM
cama i mnogim drugima. Od projekata u koje se Hypo banka uključila izdvajaju akciju “Daj 5” te podršku udruzi Crveni nosovi klaunovi doktori, koji redovito obilaze dječje odjele te domove za osobe s poseb nim potrebama. Zagrebačka banka tradici onalno raspisuje natječaj za dodjelu donacija, a ove godine u kategoriji “Humanitarno djelovanje” dodijelila je uku pno 250.000 kuna za pet pro jekta. Zagrebačka banka i svoje djelatnike uključuje u huma nitarno djelovanje, i to preko “Programa zajedničkog donira nja” (Gift Matching Program), koji organizira grupa UniCre dit i njezina zaklada. U tom pro gramu za svaku kunu koju doni raju zaposlenici banke zaklada donira još jednu, dodatnu kunu. Ovogodišnji “Program zajednič kog doniranja” još je u tijeku, a prošle je godine skupljen iznos od gotovo 80.000 kuna za jeda naest udruga, koji je potom zaklada UniCredita udvostru čila. Zaba također ima svoju “Donaciju godine” koju dodjeljuje od 2005., a u sklopu koje donira projekte koji utječu na poboljšanje kvalitete života društvene zajednice. Sudjeluje i u akcijama brige o okolišu. Tako su ove godine na Face booku pokrenuli ekoaplikaciju “Živim zeleno” pomoću koje su korisnici virtualno sadili i zalije vali sadnice pomažući tako
Od ka Daj eni oji ele eb-
ciza ne no kurooje mako ram), reronida nu. iču, a nos daom ru-
oju pu eču ota uje šu. ceiju su je-
INICIJATIVA Banke svoje djelatnike uključuju u humanitarno FOTOLIA djelovanje
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE POSLOVNI DNEVNIK 11
TKcvbcvcvbcbvc bANKE cvcc
svojoj županiji da osvoji 300.000 kuna za realizaciju aktualnog ekoprojekta. Kako ističu u banci, u vrijeme krize zadržali su isti budžet za ulaganja te potporu projektima i inicijativama nevladinog sektora. Planiraju ga zadržati i u sljedećoj godini. Hrvatska bez mina
“Svjesni smo da se uspjeh u poslovanju ne mjeri samo ostvarenjem financijskih rezultata, nego danas u modernom društvu on jednako podrazumijeva i aktivnosti u segmentu društvene odgovornosti i doprinosu održivom razvoju”, ističu u Privrednoj banci Zagreb. Prošle su godine ukupno donirali 11,3 milijuna kuna različitim organizacijama i pojedincima. Tvrde da će ove godine taj iznos biti i veći s obzirom na projekte koje još planiraju finalizirati i pokrenuti. Tako je početkom ove
Osim sudjelovanja u humanitarnim akcijama u zemlji Privredna banka proširila je svoje područje djelovanja. Tako je prije dvije godine pokrenula akciju za pomoć djeci u Africi pod motom “Širimo dobrotu – učini čudo”. Ova humanitarna akcija pokrenuta je u suradnji s Papinskim misijskim djelima, a njezin je početak obilježen inicijalnom donacijom PBZ-a u iznosu od 100.000 kuna. Sredstva se i dalje prikupljaju, a u akciju su uključena i druga poduzeća iz sustava PBZ grupe, ali i klijenti banke. U manje od godine dana prikupljeno je više od 500.000 kuna, a prva sredstva su već uplaćena. Gotovo četiri milijuna kuna izdvojila je OTP banka za sudjelovanje u humanitarnim akcijama. S obzirom na krizu, očigledno je da u OTP-u nisu štedjeli u svojoj podršci drugima, pa je tako ovogodišnji iznos uvećan u odnosu na lanjskih 3,8 milijuna kuna. U banci ističu
Zaba svake godine organiZira natječaj Za dodjelu humanitarnih donacija godine PBZ donirao Zakladi “Hrvatska bez mina” iznos od 700.000 kuna za pokriće troškova humanitarnog razminiranja minski sumnjivih površina na području Vukovarskosrijemske županije. Kako navode u banci, posebno su ponosni na sudjelovanje u akciji Hrvatskog Caritasa “Za 1000 radosti” namijenjenoj najsiromašnijim obiteljima u Hrvatskoj. Akciju podupiru od samog početka, odnosno već osmu godinu, i to ne samo kupnjom čestitaka, nego i novčanom donacijom od 300.000 kuna.
kako osim na gospodarstvo poslovanje banke utječe i na društvo i okoliš s obzirom na to da zapošljava više od tisuću ljudi. Stoga ističu kako se prilikom odabira donacija i sponzorstva vode načelom da je banka dužna sudjelovati u razvoju regija i lokalnih zajednica u kojima djeluje. Tako već godinama OTP provodi program “Zeleno svjetlo za znanje” kojim na razne načine nastoji mladim ljudima osigurati bolje uvjete školovanja. U okviru tog projekta, u 2010. godini, uložili su gotovo 600.000 kuna u stipendiranje mladih i perspektiv-
12 Poslovni dnevnik DrUŠtvenO ODGOvOrnO POsLOvanJ e
700
tisuća kuna Privredna banka Zagreb donirala je za razminiravanje
7,5
milijuna kuna izdvojila je erste banka u 2010. za sponzorstva i donacije
nih ljudi. U ovoj su godini za stipendiranje osigurali 800.000 kuna. Humanitarni projekt “Budi tu”, donacija Općoj bolnici Zadar, Caritasu Dubrovačke biskupije samo su neke od brojnih humanitarnih akcija kojima je ove godine svoj doprinos dala OTP banka. Donacije
“Programe donacija i sponzorstava podupiremo radi pružanja potpore projektima koji doprinose razvoju društvene zajednice u kojoj poslujemo”, kao razlog humanitarnog djelovanja navode u Erste&Steiermärkische banci. Također naglašavaju kako žele pridonijeti poboljšanju kvalitete života svih članova društvene zajednice u kojoj posluju. Ove aktivnosti sustavno se planiraju u okviru godišnjeg budžeta, a u 2010. godini za donacijske i sponzorske projekte Erste banka je izdvojila iznos oko 7,5 milijuna kuna. Kako tvrde, ove godine plani-
u život”. “Odgovornost za napredak zajednice u kojoj poslujemo i čiji smo dio ugrađena je u temelje organizacijske kulture Raiffeisen banke”, ističu. Zajednici pridonose pružanjem podrške brojnim projektima i inicijativama, a zajednički nazivnik donacijskih projekata u kojima sudjeluju je usmjerenost humanitarnim sadržajima, obrazovanju te projektima koji su namijenjeni djeci i mladima. Također navode kako su u vrijeme recesije povećali izdvajanja za humanitarne akcije, a smanjili za neke druge aktivnosti. Fokusirani su prema humanitarnim akcijama namijenjenim djeci i mladima te posebno osobama s posebnim potrebama i medicinskoj skrbi. Trenutačno sudjeluju u humanitarnoj akciji Udruge osoba s invaliditetom Karlovačke županije “Vozilo koje život znači”, a humanitarne akcije koje je RBA ove godine podržala donacijom su one Rotary kluba Rijeka – Sv. Vid “Život
RBA sudjeluje u humAnitARnoj Akciji udRuge osoBA s invAliditetom kARlovcA raju izdvojiti jednak iznos, od čega je do sada izdvojeno oko 5,6 milijuna kuna. Ni sljedeće godine ne planiraju smanjivati taj iznos. Od humanitarnih akcija i ustanova koje su u 2011. poduprli istaknuli su SOS Dječje selo, Hrabri telefon, Rotary klubove u Hrvatskoj, Caritas Zagrebačke nadbiskupije, humanitarnu utrku “Homo si teć” u Rijeci te akciju “Korak
bez ovisnosti – za zdraviju mladost”, akcija Teakwondo kluba “Susedgrad sokol” naziva “Sportom protiv agresije mladih” te akcija Udruge oboljelih od leukemije i limfoma naziva “Norijada Mesap 2011”. Suradnju koju posebno ističu je ona s Rotary klubom Zagreb u humanitarnoj akciji “Korak u život”, koja će se provoditi 2012. i kojom će stipendijama podržati studiranje mladih osoba kojima prestaje pravo korištenja domova za nezbrinutu djecu i boravak u udomiteljskim obiteljima.
DRUŠTVeno o DGoVoRno PoSLoVanje Poslovni dnevnik 13
Promo
odgovornost kao strategija U strategiji društvene odgovornosti Hrvatski Telekom se usmjerio na održivi razvoj, integraciju u društvo informacija i znanja te zaštitu okoliša ami počeci društveno odgovornog poslovanja obilježeni su isključivo filantropskim nastojanjima kompanija da zajednicama u kojima posluju vrate dio dobiti. Danas odgovorno poslovanje nadilazi filantropiju i dio je strateškog poslovanja. Tako i dugogodišnja vodeća pozicija Hrvatskog Telekoma na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu, uz razvoj novih tehnologija i usluga, podrazumijeva i odgovorno poslovanje
S
U zadnjih pet godina Hrvatski Telekom je u društveno odgovorne projekte uložio više od 25 milijuna kuna. kojim HT na različite načine doprinosi zajednici. Vjerujući da inovativnost ne treba ograničiti na poslovne ciljeve, već da ona treba dati
odgovore na važna pitanja vremena u kojem živimo, HT kontinuirano podiže standarde vrhunske komunikacije, kroz odgovornost prema zajednici potiče održivi razvoj, integraciju u društvo informacija i znanja te ima značajnu ulogu u zaštiti okoliša. Za budućnost utemeljenu na novim vrijednostima
Napredak društva nezamisliv je bez razvoja znanja. Ono jamči bolju budućnost za generacije koje dolaze – budućnost temeljenu na novim vrijednostima. Stoga je ulaganje u znanje i razvoj društva znanja važan dio strategije poslovanja Hrvatskog Telekoma. Osim što dugi niz godina stipendira najuspješnije studente elektrotehničkih fakulteta, a u okviru akcije Korak u život stipendira studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi, HT daje potporu i Hrvatskom savezu informatičara te Imagine Cupu, svjetskom studentskom natjeca-
14 POSLOVNI DNEVNIK DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
nju u rješavanju globalnih pro- za napajanje baznih stanica HT blema putem novih tehnolo- koristi obnovljive izvore - solarnu i vjetro-solarnu energiju. Ekogija. Povrh toga, Hrvatski Telekom loška usmjerenost Hrvatskog četvrtu godinu za redom daruje Telekoma, jedine telekomuniznanje kroz konferenciju “Znanjem rastemo”, Hrvatski Telekom ulaže i u predstavljanjem inspiznanje zaposlenika te jača rativnih ideja vodećih svjetskih govornika. njihovu konkurentnost “Zajedno smo jači” na tržištu rada, a niz je akcija kojom kompaje godina na vrhu liste nija i njeni zaposlenici daju podršku lokalnoj najpoželjnijih poslodavaca zajednici. Zaposlenici u Hrvatskoj. u njoj imaju ključnu ulogu jer prepoznaju potrebe zajednica u kojima žive kacijske kompanije u Hrvatskoj i rade te predlažu humanitarne s certifikatom ISO 14001, očiprojekte i odlučuju gdje su naj- tuje se kroz razne akcije, a jedna potrebnija donacijska sredstva od njih je, uz ekološko zbrinjavanje mobilnih uređaja, i prokompanije. jekt Pošumljavanja opožarenih Investiranje u budućnost područja kojim je u posljed- za zelenije i bolje sutra nje dvije godine zasađeno 47 Briga za okoliš i zelenije i bolje hektara šuma stradalih u ljetsutra jedna su od bitnih aktivno- nim šumskim požarima. Šume sti kompanije. Nove, napredne čuvamo i poticanjem korištenja usluge poput onih u virtualnom usluge e-račun, koja, osim što “oblaku” također podrazumije- korisnicima daje brojne pogodvaju znatne uštede energije, dok nosti, štedi papir.
intervju cvcc
Obrazovanje T kao dio konkurentnosti Mislav Balković, čelnik HUP – Udruge poslodavac u obrazovanju, govori o isplativosti ulaganja tvrtki u obrazovanje svojih radnika razgovarala: nikolina Buljan/vLM
vrtke koje su izložene stalnim tržišnim zaokretima u vlastitom sektoru spremne su izdvajati sredstva za obrazovanje svojih djelatnika. Svjesne činjenice da je nadogradnja znanja jedini način da se osigura konkurentnost, tvrtke organiziraju tečajeve, seminare, osiguravaju stipendije i na još niz načina potiču svoje djelatnike da neprestano uče. Pitanje je kojim se sektorima to onda Hrvati bave kada je samo 2% odraslih osoba uključeno u cjeloživotno obrazovanje. Kompanije poput Agrokora, Hrvatskog telekoma, Ericssona Nikole Tesle, Zagrebačke banke, Plive i ostalih, tvrdi Mislav Balković, član Uprave Algebre,
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE POSLOVNI DNEVNIK 15
intervju cvcc
Tvrtke iz područja telekomunikacija čak su za vrijeme krize povećale ulaganja u obrazovanje
dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo i čelnik HUP – Udruge poslodavaca u obrazovanju, s kojim smo razgovarali o važnosti cjeloživotnog obrazovanja, ulaze u statistiku od tih dva posto. Svijetlih primjera, napominje, ima i u državnim tvrtkama. Ne postoje službene statistike o tome koliko tvrtke u Hrvatskoj ulažu u cjeloživotno obrazovanje svojih zaposlenika. Što mislite, ulaže li se dovoljno?
Istina je da u ovom području ne postoji kompletna, službena statistika, ali ipak je moguće korištenjem rezultata ankete o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku prema metodologiji Eurostata doći posredno do nekih relevantnih pokazatelja. Iako ima i onih koji ih, ne želeći se suočiti s realnošću, osporavaju, Republika Hrvatska već desetak godina stagnira s uključenjem odraslih osoba u obrazovanje na oko 2%. To je četiri puta ispod prosjeka EU, čime smo na samom začelju Europe, čak su nas lani prestigle Turska i Makedonija. Premda ovaj pokazatelj svakako potiče na razmišljanje, pa i zabrinutost, on ipak ne govori dovoljno ni o tome koliko poslo-
16 POSLOVNI DNEVNIK DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
da an sle van po ću sje no go 20 tog da nje Po van ske pri je 6 do mn zov
pn str zov ćin na (on zva od da fin an zav ud nju
i lo bu sre na od
zov je o ili n str da sm van ae nje ren sta rod lom na ih pu
a
rinik au azottajema i
o?
čju užje ata roku ata annih alka na lih %. eka čere-
vapa ori lo-
davci ulažu u obrazovanje jer anketa ne pokriva samo zaposlene niti uzima u obzir obrazovanje na radnome mjestu koje poslodavci provode. Spomenut ću samo radi referencije prosjek OECD zemalja u uključenosti odraslih u dobi 25 – 64 godine u obrazovanje, koji je u 2007. bio 40%, pri čemu je od toga više od tri četvrtine otpadalo na neformalno obrazovanje koje se provodi na poslu. Posljednje OECD-ovo istraživanje, koje je uključivalo i hrvatske poslodavce, bilo je rađeno prije krize, 2005. godine. Tada je 60% poslodavaca EU i 52% domaćih poslodavaca bilo spremno financirati neki vid obrazovanja za svoje zaposlene. Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, dvije trećine investicija u obrazovanje na razini formalnih programa (onih koji završavaju upisom zvanja u radnu knjižicu) dolazi od samih pojedinaca. Poslodavci su dragi po redoslijedu financiranja polaznika sa 18%, a nakon njih slijedi Hrvatski zavod za zapošljavanje sa 11% udjela, namijenjenih obrazovanju nezaposlenih. Nažalost, središnja država i lokalna samouprava nisu u budžetima predvidjele veća sredstva ili neke inovativnije načine ulaganja u obrazovanje odraslih. Kao predstavniku obrazovne institucije nezahvalno mi je ocijeniti ulaže li se dovoljno ili ne, jer je to prije svega pitanje strateške odluke svakog poslodavca, pri čemu treba znati da smanjenje ulaganja u obrazovanje donosi uštede odmah, a eventualnu štetu zbog smanjenja učinkovitosti i konkurentnosti tek poslije. Izneseni statistički podaci i međunarodne usporedbe sigurno dijelom daju objektivan odgovor na to pitanje, pogotovo kada ih stavite u kontekst skoroga punog participiranja domaćih
državNe tvrtke štednja smanjila ulaganje u edukaciju
Kakav je trend u državnim tvrtkama, ulažu li u obrazovanje više od privatnih? Prema informacijama iz spomenutog istraživanja koje smo proveli 2009. godine, uvođenjem mjera štednje dogodilo se znatno smanjenje ulaganja u obrazovanje zaposlenika koje je bilo u prosjeku veće od 50 posto. To ipak ne treba generalizirati jer postoji niz svijetlih primjera poput Ministarstva obrane, Hrvatske pošte ili Hrvatske narodne banke.
poslodavaca na zajedničkom tržištu EU. koje tvrtke i koji sektori ulažu najviše ?
Neovisno o veličini, tvrtke koje su izložene stalnom tržišnom nadmetanju i zdravoj konkurenciji na duži rok nemaju izgleda sa zaposlenicima koji nisu vrhunski stručnjaci u svom području rada. Naime, u ekonomiji koja se temelji na uslugama poput naše razmjerno visoka razina znanja i vještina mora biti raspoređena na velik broj zaposlenih jer onih koji će opsluživati skupi industrijski robot ili proizvodna linija nema mnogo. S druge strane gospodarske grane
Dvije trećine investicija u obrazovanje dolazi od pojedinaca
koje imaju izraženiju tehnološku komponentu ugrađenu u svoje proizvode ili usluge (kao npr. ICT) nemaju izbora jer globalni razvoj i istraživanja nisu stali zbog krize, nego, dapače, još više postaju izvori konkurentske prednosti. Ne čudi stoga što su ulaganja u obrazovanje čak povećana za vrijeme krize kod tvrtki iz područja telekomunikacija i visokih tehnologija, dok se najviše “rezalo” u javnoj upravi ili tvrtkama u pretežnom državnom vlasništvu. Kao pozitivne primjere spomenuo bih tvrtke koje imaju odlično organizirane interne edukacijske odjele (interne akademije) te se kroz njih brinu za razvoj zaposlenika, ali i vrlo aktivno surađuju s hrvatskim srednjim školama i visokoškolskim ustanovama na području organizacije praksi, stažiranja, stipendija i sl. Neke od njih su: Agrokor, Konzum, Hrvatski telekom, Ericsson Nikola Tesla, Zagrebačka banka, Erste banka, Privredna banka Zagreb, Siemens, Pliva i još niz drugih uspješnih hrvatskih tvrtki. Na koji način tvrtke najviše ulažu u obrazovanje zaposlenika: stipendiranjem, ulaganjem u tečajeve, uvođenjem e-learninga ili nešto drugo?
Kako nema jedinstvenog, uni-
verzalno ispravnog rješenja svaka je tvrtka razvila svoj pristup i strukturu obrazovnih ulaganja. Ipak, određeni zajednički trendovi mogu se prepoznati jer je kriza donijela mnoge promjene i racionalizirala ulaganja. Tako se smanjio udio financiranja gotovih “out of the box” obrazovanja i ta su se sredstva dijelom ulagala u ciljane programe posebno prilagođene naručitelju. Veće su kompanije povremeno same, a češće u suradnji s vanjskim obrazovnim stručnjacima i dobavljačima usluga, formirale interne obrazovane centre, dok je e-obrazovanje na nizu gospodarskih grana (posebno u financijskoj industriji i telekomu) uvelike dobilo na važnosti. Iako se ukupni obrazovni budžet u proteklim godinama ukupno gledano smanjivao, rekao bih da se odgovornost za rezultate koji se ostvaruju znatno povećala pa se više nego prije inzistira na kvaliteti i učinkovitosti obrazovnih usluga. To ne treba čuditi jer sam siguran da uspješni poslodavci koji već sada posluju na globalnom ili tržištu EU, ili se za to pripremaju, znaju OECD-ovu ocjenu kako ulaganje u obrazovanje više pridonosi učinkovitosti nego rastu plaća i ukupnih troškova zaposlenih. Jesu li u krizi tvrtke radile uštedu i na obrazovanju svojih zaposlenika?
Ako uzmemo u obzir da kriza nije utjecala jednako na sve zemlje i da je nažalost obrazovna kultura kod nas razmjerno niska u odnosu na europsku, čemu u prilog govori i spomenuto ukupno uključenje odraslih u obrazovanje, podaci o padu ulaganja u obrazovanje od oko 30%, koje smo utvrdili na uzorku od tisuću tvrtki u 2009. godini, može biti važan pokazatelj. Iz iskustva mogu reći da se u 2010. i 2011. stanje donekle popravilo, ali isto tako znam da nismo dosegli razinu iz 2008. godine.
drUŠtveNO OdGOvOrNO POSLOvaNJe POslOVni dneVnik 17
ISTRAŽIVANJe
Odgovornost u odnosima s javnošću U PR struci DOP je postao važan alat poslovanja ruštveno odgovorno poslovanje u posljednjih je nekoliko godina postalo jedno od osnovnih područja kojim se bave stručnjaci odnosa s javnošću. Sastavni je dio gotovi svih obuhvatnih komunikacijskih strategija i godišnjih planova. Teško je zamisliti kvalitetan godišnji
D
plan u odnosima s javnošću koji se na neki način ne bavi društveno odgovornim pitanjima. O toj smo temi razgovarali s Mariom Aunedijem Medekom, jednim od direktora Media Vala, specijalizirane agencije za komunikacijski menadžment i savjetovanje. Medek je inače diplomirani ekonomist specijaliziran za organizaciju i
Piše: Tena Džodan
menadžment, a posebno se bavi i DOP-om te je u svrhu toga proveo i istraživanje na temu u kojoj mjeri hrvatske agencije za odnose s javnošću za potrebe svojih klijenata provode programe koji se odnose na DOP i održivi razvoj. Kaže kako se u Hrvatskoj tek od 2006. godine provodi projekt Indeksa DOP-a, koji su
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE POSLOVNI DNEVNIK 19
ISTRAŽIVANJE
jedan je predsjednik uprave velike korporacije rekao da je pr vjerojatno jedna od pet osnovnih stvari koje morate znati da biste vodili poduzeće Mario Aunedi Medek, Media Val
zajednički pokrenuli Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, uz podršku Ureda UNDP-a, razvojnog programa Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj i AED-a (Academy for Educational Development). “Inicijativa je pokrenuta potpisivanjem Sporazuma o suradnji, kojim se nastojao prikazati zajednički interes za uzajamnom suradnjom i savjetovanjem svih zainteresiranih sudionika radi povećanja razumijevanja važnosti DOP-a i razvoja njegova metodološkog vrednovanja”, rekao je Medek. Jednu od ključnih uloga tu je odigrala Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a. EUROPSkA STRATEGiJA
Stav europskih stručnjaka očituje se u kapitalnom strateškom dokumentu “The Europe 2020 strategy”, u kojem je navedeno kako EU do 2020. godine očekuje ekonomski rast, više kvalitetnih radnih mjesta, dugoročan prosperitet, pravednost i potrebu za
konkurentnošću i društvenom Alastair Campbell pak, bivši šef i okolišnom odgovornošću. No komunikacija britanskog prepitanje je koliko su PR agencije mijera Blaira, ustvrdio je kako uključene u velike korporativne je globalizacija medija utjecala programe kao savjetnici ili izvr- da javnost promijeni svoja očešitelji. kivanja prema središnjoj vlasti Jedan je predsjednik uprave i korporaciji te da od privatnog velike korporacije rekao da su sektora očekuju da se sve više odnosi s javnošću vjerojatno bave javnim pitanjima. jedna od pet osnovnih stvari koje morate znati da biste vodili iSkUSTVA AGENciJA poduzeće. Medek kaže da su i “Sjajno mi je to Campbellovo hrvatski predsjednici uprava razmišljanje i mislim da je apsoi te kako toga sve više svjesni. lutno u pravu. Doista vjerujem “Danas se gotovo sve važne da javnost očekuje od privatposlovne odluke razmatraju i nog sektora da se sve više bavi u kontekstu odnosa s javno- javnim pitanjima, jednako kao šću, najviše, naravno, u dijelu što očekuje od javne uprave da odnosa s dionicima te odnosa bude efikasna poput privatnih s medijima. Ipak, najviše se tvrtki. Po tome Hrvatska ne zanimaju upravo za društveno zaostaje previše za Zapadom. odgovorne projekte. Primjerice, Sve je prisutniji svojevrsni pritisak za društvenim angaMladen Pejković, predžmanom koji javnost sjednik Uprave radi na korporacije. Vipneta, inziI ne samo na korstira da sam poracije nego i na obiđe svako sve organizacije područje koje raspolažu za čije razpredstavnika raznih velikim proraminiraPR agencija iz čunima. Javnost nje Vipnet Hrvatske sudjelovalo od njih jednodonira je u istraživanju stavno očekuje da novac”, rekao nešto vrate zajedje.
20 POSLOVNI DNEVNIK DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
20
nici”, kazao je Medek. Danas je u Hrvatskoj postalo uobičajeno da velike tvrtke izdaju posebna izvješća o DOP-u, a prvo takvo izvješće izdala je Coca-Cola još 2003. godine. Od tada su tu praksu uvele i druge kompanije poput Ericsson Nikole Tesle, T-HT-a, Vipneta, Plive, Agrokora, Cemexa i drugih. Rezultati Indeksa DOP-a koji Medek obrađuje pokazali su korelaciju između poslovne uspješnosti i primjene DOPa. Naime, uspoređujući poduzeća u Indeksu DOP-a i sva ostala poduzeća koja su predala godišnja financijska izvješća Fini, vidljivo je da su tvrtke koje primjenjuju DOP uspješnije. Njihov prosječni dio izvoza u ukupnim prihodima iznosi 23 posto za razliku od ostalih koji iznosi 13 posto. Također prosječna mjesečna plaća iznosi 6070 kuna prema 4634 kune, a prosječni prihod po zaposlenom 1,089.637 kn prema 689.644 kune, sve u korist poduzeća u Indeksu DOP-a. U Medekovu istraživanju sudjelovalo je 20 predstavnika vodećih agencija za PR. Čak 80 posto ispitanika radi na poziciji direktora, odnosno člana uprave. Kako je većinom riječ o visokim pozicijama, njih 65 posto ima više od deset godina radnog iskustva. Sve agencije imaju iskustva u radu s DOP-om i održivim razvojem, a 75 posto ispitanika smatra da bi se time trebali baviti savjetnici iz industrije PR-a, i to katkad u kombinaciji sa savjetnicima izvan PR-a. Gotovo svi, 90 posto, odgovorilo je da izrađuju strateške prijedloge za DOP u formi polugodišnjih ili godišnjih planova. “Takav rezultat pokazuje da se tvrtke ozbiljno namjeravaju baviti društveno odgovornim pitanjima i kako veliku pomoć očekuju upravo od svojih PR agencija”, objasnio je Medek. Na pitanje imaju li odgovornu određenu osobu ili tim u agenciji koji je specijaliziran za DOP, njih 65 posto odgovorilo je da da, dok u preostalih 35 posto
v oD
s je no na kvo još tu nije sle, ro-
P-a ali ne OPdusva rejetke ešoza 23 oji roosi e, a om 44 au
nju ika 80 zina ječ 65 na ije om sto me duman to, rami lauje raorku jih ek. nu enOP, da sto
Danas se sve važne poslovne oDluke razmatraju i u kontekstu oDnosa s javnošću
agencija to nije slučaj. Prema Indeksu DOP-a, 45 posto tvrtki koje nemaju posebno zaduženu osobu ili tim ostvarilo je prosječan rezultat Indeksa DOP-a od 210 bodova. No tvrtke koje imaju takvu osobu ili tim ostvarile su 332 boda, a oni s odborom ili cijelim odjelom za DOP ostvarile su 394 boda. “Smatram da samo angažman PR agencije nije dovoljan. Agencija može savjetovati na koji način strateški postaviti platformu društveno odgovornog poslovanja, može čak djelomično sudjelovati i u kreiranju te uvođenju određenih procesa, no bez aktivne uloge odgovornih ljudi iz tvrtki provođenje DOP-a nije moguće”, kazao je Medek. kONkURENciJA
Ispitane agencije potvrdile su da su najviše usmjerene na projekte lokalne zajednice, čak 95 posto, a na drugom i trećem mjestu nalazi se briga i odnos prema zaposlenicima i utjecaj na okoliš. Takav rezultat Medek tumači kroz segment odgovornih politika i praksi upravljanja s okolišem. “Kada gledamo opću sliku, možemo reći da su najrazvijeniji odnosi s dobavljačima i konkurencijom, a tek onda se govori o vrednovanju rada zaposlenika, ulaganja u njihovo obrazovanje te odnosi s kupcima i potrošačima”, protumačio je Medek. Korporativno upravljanje i odnos s dioničarima najmanje se razvijeni jednako kao i lobiranje, zagovaranje i praćenje utjecaja na okoliš. Na pitanje na koje se agencija najviše je segmente, prilikom svojih orijentirano na lokalnu zahtjeva najviše orijentizajednicu, a 55 posto raju klijenti, njih 75 posto na zaposlenike odgovorilo je na lokalnu zajednicu, 55 posto na zaposlenike, a 50 posto na utjecaj i okoliš. Kako Medek kaže, realno je očekivati kako će se agencije za odnose s javnošću sve više baviti savjetovanjem u DOP-u te da će velike tvrtke takvu uslugu sve učestalije tražiti.
75%
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE POSLOVNI DNEVNIK 21
MedicinA
Briga za zdravlje radnika nužnost Dodatno zdravstveno osiguranje daje veće šanse za ozdravljenje, a smanjuje se i odsutnost radnika s posla
z
aštita zdravlja radnika jedan je od segmenata po kojem se kompanije i tvrtke deklariraju kao društveno odgovorne. Iskustva pokazuju da se kod poslodavaca u posljednjem desetljeću inte-
res za zdravlje radnika u cijelosti razvija, posebice kod stabilnih i odgovornih kompanija. No drukčija je situacija kada je u pitanju mentalno zdravlje (problemi prouzročeni stresom, preopterećenošću, neizvjesnošću), pri čemu je briga poslodavaca nedovoljna. Briga
poslodavaca ogleda se i u osiguravanju, primjerice, sistematskog pregleda ili ugovaranju police dodatnoga zdravstvenog osiguranja. SiSTEmATSki PREGLED
Sistematski pregled trebao bi se napraviti jedanput godiš-
Piše: Andreja Šantek/VLM
nje ili barem jedanput u dvije godine jer pravovremeno otkrivanje bolesti daje veće šanse za ozdravljenje, a smanjuje se i odsutnost radnika s posla, odnosno troškovi zbog bolovanja za poslodavce. Za razliku od Hrvatske, kažu u Basler osiguranju Zagreb, u
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE POSLOVNI DNEVNIK 23
medicina cvcc
Osim loše ekonomske situacije i ukidanje poreznih olakšica za životna i zdravstvena osiguranja poslodavce je odvratilo od ugovaranja zdravstvenog osiguranja za svoje djelatnike poručuju iz Grawe osiguranja
Europi industrija osiguranja svoju premiju temelji na zdravstvenim i životnim osiguranjima, koja kod nas tek hvataju zamah, što znači da postoji dugoročan potencijal za razvoj ovog segmenta osiguranja. Zbog gospodarske krize koja je uzdrmala sva tržišta, dodaju, tvrtke su bile primorane provesti mjere štednje što se odrazilo i na brojne pogodnosti za zaposlenike. Profil kompanija koje ugovaraju dobrovoljno zdravstveno osiguranje je različit, kažu u Basleru, a kreće se od državnih tvrtki, tvrtki iz financijske industrije pa sve do onih čija je djelatnost proizvodna. Naši klijenti znaju, ističu, da je kvalitetna, brza i povoljna zdrav-
stvena zaštita polovica njihova zdravlja i jamstvo da će biti u sigurnim i stručnim rukama te da će pomoć doista biti dostupna onda kad najviše zatreba. POLicE OSiGURANJA
Police osiguranja ugovaraju uglavnom njihovi dugogodišnji klijenti, ali uvijek se pojavljuju i neki novi, a u portfelju za sada imaju više od 6000 osiguranika kojima su poslodavci ugovorili dobrovoljno zdravstveno osiguranje, čiji je sastavni dio i sistematski pregled. Poslodavci na taj dio premije mogu ostvariti poreznu olakšicu, kažu u Basleru, dok se s druge strane takvom mudrom investicijom u zdravstvenu
24 POSLOVNI DNEVNIK DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
prevenciju znatno skraćuju bolovanja zaposlenika. Nadalje, kažu, zaposlenici cijene ovakvu brigu poslodavaca, što utječe na njihovo zadovoljstvo te daje dodatnu motivaciju za rad. Grawe osiguranje ima veći broj privatnih korisnika iako je broj poslodavaca koji osiguravaju svoje radnike do 2008. konstantno rastao. Otkako je
TIPIčNI KOrISNIcI DODaTNOga zDraVSTVENOg OSIguraNja Su LjuDI KOjI NEmaju VrEmENa
počela kriza, kažu, dodatno zdravstveno osiguranje jedna je od vrsti osiguranja koja je zabilježila najveći pad interesa i najveći broj storniranih polica. Razlog za pad prodaje dodatnoga zdravstvenog osiguranja, i kod pravnih i kod privatnih osoba, kažu u Graweu, osim loše ekonomske situacije je i ukidanje poreznih olakšica za životna i zdravstvena osiguranja. Poslodavcima koji za svoje djelatnike ugovaraju dodatno zdravstveno osiguranje, smatraju, trebala bi se cjelokupna premija priznati kao porezno priznati izdatak, a ne samo dio koji se odnosi na sistematski
pre svo gu slu stv ran nju gru ili ug do ran vaj po zdr po vor od ao nij stv ske
no na je esa ca. atja, nih im e i za guoji goavmabi reao daoji ski
cROATiA OSiGURANJE VELIKI IzbOr PrOgrama za tVrtKE “Croatia zdravstveno osiguranje tvrtkama nudi velik izbor programa dodatnog zdravstvenog osiguranja za zaposlenike, kao i obavljanje sistematskih pregleda u njihovim poliklinikama i suradnim ustanovama. Među uslugama u programima dodatnog zdravstvenog osiguranja nalaze se i preventivKristian Podrug, cO EPa ni sistematski pregledi što je dodatan benefit za poslodavce. Oni, u prvom redu, žele i trebaju zdrave i produktivne zaposlenike kako bi bili uspješni i profitabilni, a s druge strane smanjili troškove bolovanja. U dodatnom i dopunskom zdravstvenom osiguranju držimo lidersku poziciju što znači da je i veliki broj kolektiva s našim Društvom sklopio policu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja”, kaže predsjednik Uprave Kristian Podrug. Dodaje kako nude velik izbor programa dodatnog zdravstvenog osiguranja koji su prilagođeni potrebama osiguranika te svim dobnim skupinama, pa tako i tvrtke mogu pronaći programe koji im najbolje odgovaraju. “Upravo velik izbor programa osiguranja te broj zdravstvenih ustanova čine bitne odrednice u poslovanju CZO”, kaže Podrug.
pregled. Poslodavci najčešće za svoje djelatnike ugovaraju osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, zatim dodatno zdravstveno, a rjeđe i životno osiguranje, ističu u Grawe osiguranju. Poslodavci mogu ugovoriti grupno zdravstveno osiguranje ili mogu svojim zaposlenicima ugovoriti individualne police dodatnoga zdravstvenog osiguranja, a programi se prilagođavaju željama i potrebama poslodavaca. Kolektivno zdravstveno osiguranje poslodavci mogu ugovoriti već za grupu od šest djelatnika, a obuhvaća najvažnije preventivne zdravstvene usluge (sistematske i specijalističke pre-
glede, dijagnostičke pretrage, bolnički nadstandard, ambulantnu fizikalnu terapiju) bez obzira na djelatnost poduzeća. Primjerice, godišnja premija dodatnoga zdravstvenog osiguranja iz individualnog programa GRAWE Prevent za osobu od 30 godina iznosi oko 795 kn (muškarac), odnosno oko 915 kn (žena). Visina premije kod individualnog osigu-
POSLODaVcI NajčEšćE za SVOjE raDNIKE ugOVaraju OSIguraNjE OD NESrEćE
ranja ovisi o spolu, dobi i zdravstvenom stanju osiguranika, a kod grupnog osiguranja o dobi osiguranika. Za usporedbu, cijena samo osnovnog sistematskog pregleda, ako korisnik nema policu osiguranja, u većini medicinskih ustanova koje pružaju tu uslugu kreće se od 1500 kuna na više. U Basleru ističu kako su razvili sustav u kojem klijent, bilo fizička ili pravna osoba, u bilo kojem trenutku može policu dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja prilagoditi svojim osobnim željama, potrebama, zdravstvenom stanju, profesiji, načinu životu te prije svega financijskim mogućnostima.
Tvrtke uglavnom znaju što žele, kažu, a svojim klijentima omogućujemo prilagodbu i kreiranja paketa u skladu s individualnim potrebama. U Basleru ističu kako klijenti ostvaruju pravo na zdravstvene usluge na jednome mjestu u jednom danu, bez čekanja, bez dodatne administracije te u vrhunskim zdravstvenim ustanovama. TELEfONSki SAVJETi
Zdravstvene se usluge ostvaruju u mreži pomno odabranih privatnih zdravstvenih ustanova među kojima su i vlastite poliklinike Nemetova u Zagrebu te Medico u Rijeci. Osim velikog izbora liječnika specijalista, laboratorijskih pretraga te širokih dijagnostičkih obrada
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE POSLOVNI DNEVNIK 25
medicina cvcc
kao posebne pogodnosti u Balseru ističu i telefonske savjete liječnika, savjete nutricionista ili kineziologa. Na raspolaganju je i stručna liječnička služba Asistence koja će sve preglede dogovoriti u vrijeme kada klijentu odgovara. ULAGANJE U zDRAVLJE
Jedna od najvećih prednosti dodatnog osiguranja jest, kažu u Graweu, brzina dobivanja i kvaliteta pružene usluge, što znači da je korisniku police Grawe Vital zdravstvenog osiguranja zajamčena vrhunska i brzo dostupna medicinska usluga bez čekanja te u terminu koji mu najbolje odgovara i u ustanovi koju sam odabere. Tipični korisnici dodatnoga zdravstvenog osiguranja, ističu, ljudi su koji nemaju vremena za čekanje satima u bolnicama ili ordinacijama, odnosno mjesecima na termin za medicinsku uslugu koja im treba, osobe koje žele da im se tražena usluga pruži u optimalnom roku na suvremenim uređajima i da ih pregledaju vrhunski liječnici, osobe koje su svjesne važnosti svoga zdravlja i važnosti redovne kontrole svog zdravlja kroz redovne unutar tvrtke njeguje sistematske preinstituciju medicine rada glede, ljudi koji su koja osigurava zdravsvjesni važnosti ulastveni nadzor radnika ganja u svoje zdravlje i prevenciju bolesti. Ipak postoje tvrtke koje njeguju klasičnu medicinu rada, a među njima je Ina iz koje poručuju da je kroz djelatnost medicine rada osiguran kontinuirani zdravstveni nadzor radnika u kompaniji. Uz redovite periodičke preglede za radna mjesta s posebnim uvjetima rada liječnici specijalisti medicine rada sudjeluju u radu Odbora za zaštitu na radu u Ini, u radu timova za izradu i reviziju procjena opasnosti te utvrđivanju radnih mjesta s posebnim uvjetima rada.
Ina
26 POSLOVNI DNEVNIK DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
Nemojte to staviti na papir ako niste 100% sigurni... ... jer je UNI dokumentarnu tintu nemoguće izbrisati, prodire duboko u vlakna papira te spreÄ?ava krivotvorenje.
UNI_oglas_1.indd 1
14/12/10 13:47:13