Edukacija&karijera

Poseban prilog Kolovoz/2012.

Networking kao izvor ideja Poznanstva sklopljena tijekom studiranja ili MBA programa Ä?esto vode do novih poslova 4

Ĺ kole stranih jezika

UÄ?enje stranih jezika je pametno ulaganje jer poslovanja nema bez znanja barem jednog jezika 14

Cijene MBA programa Studiranje u Hrvatskoj od 8000 do 18.000 eura, u inozemstvu i preko 150.000 dolara 7

MBA_oglas_200x265mm_HR.indd 1

17/08/2012 09:23

2012 09:23

Edukacija & karijera Kolovoz/2012.

Sadržaj

3

networking Velika prednost pohađanja MBA programa je i stjecanje poznanstava koja često vode u nove uspješne poslovne pothvate

Cijena studiranja

Kvalitetni MBA programi u Hrvatskoj stoje od 8000 do 18.000 eura, u ponudi je i niz stipendija 7

4

Studentski krediti

Interes za studentske kredite raste, a Privredna banka Zagreb bilježi rast plasmana od veći od 200 posto 10

učenje stranih jezika

Iako je nekada plaćanje tečajeva stranih jezika za tvrtke bio samo trošak danas je poslovanje bez znanja stranog jezika nezamislivo 14

najbolji u svijetu

Najbolji MBA programi i dalje su oni u Americi, a što je sveučilište starije to je program kvalitetniji 17

Glavni urednik: Darko Markušić

Prokurist: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović

urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar,

ProdaJa oGlaSa: Petra Ivičević-Bakulić, direktorica Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-013

autori: Josipa Ban/VLM, Nikolina Buljan/VLM, Ksenija Kale, Stjepan Škramić Grafika: Predrag Vučinić fotoGrafiJe: Fotolia i Pixsell

izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

Edukacija & karijera Kolovoz/2012.

23

godine imali su studenti Koji su poKrenuli time magazin

Fakultetska poznanstva izvor ideja

Udruživanje mBa programi često su izvor novih poslovnih pothvata

Nikolina Buljan/VLM Fotografije: Fotolia

K

ada fakulteti i škole uvjeravju potencijalne polaznike zašto upisati baš njihov MBA program, neizostavno navode jak networking kao prednost. Na kraju izlaska sa studija, MBA studenti opet spominju networking kao jednu od glavnih prednosti. U čemu se networking na MBA programu sastoji? Upoznavanje ljudi u fakultetskoj atmosferi gotovo je sigurno efektivnije od bilo kakvih poslovnih druženja koje organiziraju tvrtke. Naime, osim ljudi iz vlastite branše na MBA programu se upoznaju i oni stručnjaci koji nemaju veze s vašim poslom. Način razmišljanja tih ljudi, njihova iskustva, kontakti i savjeti imaju veliku vrijednost. Nadalje, ljudi okupljeni na MBA programu bez obzira iz kojeg sektora dolaze,

tu su s istim ciljem- naučiti što više o smjeru kojeg su upisali.

Tako će timovi koji na MBA programu sudjeluju oko rješavanja istih zadanih problema, morati razmišljati ‘izvan kutije’ te nužno naučiti rješavati zadatke iz različitih kuteva gledišta. Stečena poznastva kroz takav rad znaju uroditi i kasnijim poslovnim kontaktktima.

Primjeri uspjeha

Neki od najpoznatijih primjera dobrog networkinga na fakultetu stvorili su projekte poput Googlea kojeg su na Standfordu studenti Larry Page i Sergey Brin osmislili kao dio svog doktorskog rada koji su prvo prozvali BackRub, a kasnije preimenovali u Google. Kao produkt networkinga na fakultetu javio se i Time Magazine kojeg su Henry Luce i Briton Hadden pokrenuli ako dvadesetrogodišnji studenti Yalea. Još jedan

poznati primjer jesu Bill Gates i njegov kolega Paul Allen koji je tada odustao od Harvarda stvrorili su Microsoft, a kasnije im se pridružio i Gatesov prijatelj s Harvarda Steve Ballmer. Tu su i primjeri poput WordPress stranice koja je nastala kao projekt na sveučilištu u Hustonu ili projekta Tripod.com koji su kasnije tri prijatelja s fakulteta prodala za 58 milijuna dolara.

Primjera dobrog fakultetskog networkinga ima i u Hrvatskoj. Boris Popović i Branimir Vuković u zadnjem semestru na zagrebačkom fakultetu elektrotehnike 1989. godine studirali su alarmne sustave. Učinilo im se zanimljivim pa je Popović za temu diplomskog rada izabrao prijenos videosignala, a Vuković temu dojave požara.

U tom su vremenu pokrenuli tvrtku Alarm automatika koja se bavi sigurnosnim sustavima. Danas osim sre-

dišnjeg ureda u Rijeci imaju i urede u Splitu, Zagrebu, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji.

Također, primjer networkinga na MBA studiju može se sagledati i kroz priču Darka Baluna, Lukše Jakobušića i Danijela Malčića koji su na Poslovnoj školi Cotrugli završili program Executive MBA. Balun je glavni menadžer tvrtke Philips Lighting za područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Jakobušić je glavni menadžer u tvrtki Ligting, a Malčić direktor tvrtke UPI-2M koja se bavi arhitektonskim projektiranjem, projektiranjem konstrukcija, konzaltingom i dizajnom. Iako su se Balun i Jakobušić otprije poznavali jer je Lighting distributer za Philips, Malčića su upoznali

ui logoiji. ga lena, ela noj ron je ips ske kou ekse roem om un ali za ali

Networking

Organizator:

Suorganizator:

Medijski pokrovitelji:

Generalni partner u Beogradu:

5

Partneri:

www.infoarena.hr

HR Arena 2012.

Regionalna konferencija o upravljanju ljudskim potencijalima

Zagreb, 18.-19.9.2012.

Beograd, 2.-3.10.2012. www.infoarena.hr | tel: 01 555 3721 | faks: 01 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

Edukacija & karijera Kolovoz/2012.

Savjeti za uspjeh

6

Ovo su neki od savjeta koje prenosi Bloomberg BusinessWeek. Valja ih, kažu, primjenjivati pri “network” druženjima organiziranima od strane škole.

na Poslovnoj školi Cotrugli.

Cijeli niz kasnijih projekata poput opremanja ureda tvrtke UPI-2M Philipsovim rasvjetnim tijelima nastali su iz druženja na Cotrugliju. Kasnije su tvrtke Lighting i UPI-2M zajedno krenule u osmišljavanje marketinške kampanje i promoviranje ideje o uštedi potrošnji električne energije u poslovnim i privatnim prostorima instaliranjem energetski učinkovite Led rasvjete.

Društvene mreže

Networking na fakultetima pa tako i na MBA programu ne zahtjeva prevelike napore jer se samo po sebi podrazumijeva no stručnjaci preporučuju kako je u stvaranju poslovne mreže važno biti aktivan i na drugim područjima među kojima društvene mreže i stranice poput Linkdina (koji je smišljen upravo zbog umrežavanja poslovnih ljudi) igraju veliku ulogu.

1.

Nemojte ići na sve organizirane događaje: Naime, poslovne škole koje u svojem programu imaju i MBA, često imaju organizirana druženja kako bi se kandidati koji pohađaju programe često upoznali, a na ta druženja dovode se i vodeći ljudi velikih kompanija. Ovakva druženja oragniziraju u obliku večera i zabava i hrvatske poslovne škole. Bloomberg tu savjetuje kako ne treba odlaziti na sva druženja već samo na ona gdje očekujete da će doći ljudi koje želite ‘nadograditi’ u svoj network (mrežu).

2.

Ne pucajte odmah visoko: Savjet je da ne prilazite odmah vodećim ljudima iz velikih kompanija koji su okruženi studentima. Bolje je prići nekome tko nije u vodećem timu kompanije i s njim obaviti konkretan razgovor i ostaviti dojam.

3.

Ne gušite se u hrani: Poanta okupljanja stoji u razmjeni iskustava i stjecanju novih poznanstava, a ne u hrani. Još jedan savjet koji se može naći u Bloombergu jest i to da čašu držite u lijevoj ruci. Naime, ako je držite u desnoj, ruka će vam od leda biti hladna i mokra pa pri rukovanju nećete ostaviti najbolji dojam.

4.

5.

Nemojte samo stajati: Stajanje bez razgovora u grupi će stvoriti obostranu nelagodu. Pričajte!

Nemojte postavljati “da/ne” pitanja: Potrebno je postaviti pitanje na koje će sugovornik trebati dati duži odgovor te tako započeti razgovor. Pitanja poput: ‘Jeste li prvi put ovdje?’ nisu dobar primjer za uspješan networking.

Također postoje i stranice poput MBA networka koje su namijenjene isključivo networkingu MBA studenata.

Hrvatska verzija umrežavanja kroz MBA bila bi udruga MBA Croatia koja okuplja domaće MBA polaznike te kroz organizaciju seminara i predavanja također je moguće upoznati veliki broj ljudi.

Cilj Udruge nije fokusiranje na formalno članstvo, već na stvaranje šireg communitya poslovnih ljudi s MBA-om.

Trenutno 40-tak ljudi podupire rad Udruge plaćanjem godišnje članarine.

“Glavni ciljevi Udruge MBA Croatia su okupljanje i umrežavanje polaznika i diplomanata MBA studija u Hrvatskoj te promicanje cjeloživotnog obrazovanja. Naš konačni cilj je okupiti većinu MBA-ovaca u Hrvatskoj kojih ima nekoliko tisuća, tako da imamo još dosta otvorenog prostora pred sobom”, kažu iz udruge.

Edukacija & karijera Kolovoz/2012.

Cijena MBA programa

7

Vrijednost edukacije Među najskupljima Cotrugli, a najpovoljnijima ZŠEM

Stjecanja znanja po cijeni od 8000 do 18.000 eura Nikolina Buljan/VLM Fotografije: Fotolia

U

laskom Hrvatske u Europsku uniju, past će i cijene školarina na fakultetima u inozemstvu pa će Hrvati plaćati “europsku”, nižu cijenu. Gotovo je sigurno da će onda porasti i brojka od samo dva posto hrvatskih studenata koji su imali priliku studirati u inozemstvu. Ipak, porastu ove brojke malo će pridonositi oni koji su se odlučili za MBA studije. Naime, većina onih koji upisuju ovu vrstu studija paralelno i rade te nisu u mogućnosti napustiti na godinu ili dvije dana posao i otići u inozemstvo. S druge strane, upravo posao i napredovanje na poslu što za sobom donosi i povećanje plaće, ali i traži određeni stupanj školovanja, čest su motiv upisivanja MBA studija.

Srećom, oni koji su primorani ostati u Hrvatskoj, danas imaju mogućnost izbora MBA studija. Samo nekoliko godina unazad većina onih koji su vezani poslom ipak željeli ostati blizu kuće i odlazili su u susjednu Sloveniju na Poslovnu školu Bled

poznatu i kao IEDC, koja je MBA program uvela još 1989. godine. Danas MBA programe u Hrvatskoj nude Ekonomski fakultet u zagrebu (EFZG), International Graduate Business School- Zagreb (IGBS), Cotrugli Business School te Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM).

Hrvatske cijene

Svi oni imaju različite programe koje prate i varijacije u cijeni. Najskuplji je tako

Cotrugli Executive MBA program koji košta 18.000 eura, a on ujedno i najduže traje, dvije godine. Kako bi upisali njihov executive program, kandidat međuostalim mora imati i pet godina radnog iskustva.

Cjenovno, poslije njega dolazi trosemestralni IGBS-ov MBA program koji stoji 16.500 eura za obročno plaćanje te 15.500 eura za jednokratnu uplatu. Slijedi Cotruglijev MBA program koji nema predznak executive, ali zahtjeva tri godine radnog

iskustva te košta 12.000 eura i traje jednu godinu. Potom su tu ZŠEM-ovi MBA programi koji koštaju 8000 eura s tim da je predsemestar 1500 eura, u istom cjenovnom rangu je i MBA na EFZG-u koji također stoji 9500 eura.

Amerika lider

Kada se o cijenama u Sjedinjenim Američkim Državama radi, Amerikanci tvrde da je cijena studija uz sve troškove života približno od 80.000 do Cijena studiranja u Americi iznosi od 80.000 do 150.000 dolara

Edukacija & karijera Kolovoz/2012.

4

tisuće eura stoji online edinburg school of business

Cij

150.000 dolara za dvogodišnji MBA studij. Na prestižnim sveučilištima cijena je nešto veća. Tako bi vas na Harvardu samo jedna godina studija stajala približno 87.000 dolara, od kojih skoro pola novca ide na smještaj, hranu, i ostale troškove. Dakako, cijena studiranja može biti daleko manja, pa se u Americi mogu naći fakulteti koji za školarinu traže oko 8000 dolara, no upitna je kvaliteta ovakvih programa.

Ono što se uz sve ove Američke cijene veže jest i činjenica da imaju izrazito razvijen sustav stipendiranja, ali također se predviđa da i oni koji studiraju na MBA programu ne rade za vrijeme školovanja. Kod spomenutog Harvarda od sveukupnog broja studenata primljenih na to sveučilište, njih više od 60 posto primi osnovnu stipendiju u iznosu od 40.000 dolara, a i ovaj postotak smatra se malenim jer je broj na drugim poznatim američkim fakultetima još veći. Tako, čak 81 posto studenata koji studiraju na Dukeu dobiju od fakulteta stipendiju, a na Dartmouthu je to postotak od 80 posto, dok na Stanfordu 75 posto studenata prima fakultetsku stipendiju.

Ponuda stipendija

U Hrvatskoj od onih stipendija koje se nude na internetskim stranica gdje je moguće pretraživati stipendije, rijetko koji oglas predviđa stipendiju za MBA program. Ipak, fakulteti i škole koje nude MBA imaju određeni broj stipendija u vlastitoj ponudi. Tako IGBS nudi mogućnost natjecanja za stipendiju od 5500 eura, a

Cotrugli redovito prije početka nove programske godine organizira natjecanja za pune i dijelomične stipendije. Ekonomski fakultet i ZŠEM nemaju predviđena stipendiranja za MBA programe, no ZŠEM nudi popust od 5, 10 i 15 posto na cijenu školarine, ovisno o prosjeku ocjena koje ste stekli na zadnjem stupnju obrazovanja koje ste završili. Za one

koji inzistiraju na školovanju na nekom od stranih renomiranih fakulteta, a zbog poslovnih obaveza im se ta mogućnost čini nedostižna, uvijek postoji opcija studiranja na daljinu. Ovaj način studiranja u Hrvatskoj je još uvijek daleko od popularnog, no ima onih koji su upoznati s njim. Radi se o tome da se MBA program upisuje na stranom fakultetu s

tim da vi fizički niste prisutni na predavanjima, već sve obaveze, od pisanja seminara, komunikacije s profesorima i kolegama, praćenja nastave, polaganja ispita i ostalog, rješavate preko računala. Ono što se uvijek veže uz ovaj način studiranja jest manji trošak studiranja. Usporedbe radi redovni MBA studij na Edinburg School of Business

sto gra od ne pim gra Ni red pro

tni bara, ai ve, jeno vaj nji be na ess

Cijena MBA programa

9

Za one koji inZistiraju na školovanju na nekom od stranih renomiranih fakulteta, a Zbog poslovnih obaveZa im se ta mogućnost čini nedostižna, uvijek postoji online studiranje

stoji 17.000 eura, a online program studiranja nešto manje od 4000 eura. Pored toga nema ni troška života u skupim europskim ili američkim gradovima. Sve ostalo je isto.

Ništa teže nije polagati ispite redovnim studentima jer je program studiranja isti. Moglo

bi se reći da je online studentima i teže jer moraju posjedovati izrazitu razinu samodiscipline i sami pristupati svim fakultetskim obvezama u roku, bez onog studentskog ozračja koje vlada na fakultetima i potiče studente da pristupe ozbiljnije učenju.

Edukacija & karijera Kolovoz/2012.

230

posto rastao je broj studensKih Kredita u pbZ-u

Raste interes za stud

Plaćanje studija iznos kredita koje banke odobravaju studentima najčešće je do 25.000 eura uz

sve je češća i suradnja banaKa s gradovima i županijama Koje subvencioniraju Kamate na studentske kredite

U

fak izu stu Pr prv ug Ed

2,3

milijuna kuna studenskih kredita plasirao je erste

Studentski krediti

11

tudiranje na kredit

00 eura uz rok otplate do deset godina, a kamate variraju od banke do banke

Josipa Ban/VLM Fotografije: Fotolia

U

natoč gospodarskoj krizi i nesigurnosti pronalaska posla nakon završetka fakulteta, neke banke bilježe izuzetan porast ugovorenih studentskih kredita. Tako je Privredna banka Zagreb u prvih šest mjeseci ove godine ugovorila čak 230 posto više Educa kredita nego u istom

razdoblju prošle godine.

Veliki porast, od 130 posto, bilježi i SG - Splitska banka.

Ostale banke bilježe jednaku potražnju kao i prošle godine.

Jedino Erste banka ima blagi pad u plasmanu kredita namijenjenih studentima, koji ove godine bilježi 2,3 milijuna kuna. Primjetna je suradnja banaka sa sveučilištima i veleučilištima, kojom studenti stječu povoljnije kamatne stope na kredite. Sve je češća i suradnja s gradovima i županijama koje subvencioniraju kamate na studentske kredite.

Iznos kredita koje banke odobravaju najčešće je do 25.000 eura uz rok otplate do deset godina. Kamate variraju od banke do banke, no u gotovo svakoj banci, manje su ako je korisnik kredita ujedno i klijent banke ili korisnik određenog paketa.

PBZ

Daleko najveći porast potražnje za studentskim kreditima bilježi Privredna banka Zagreb. U prvih šest mjeseci ove godine PBZ je ugovorio 230 posto više studentskih kredita u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovako pojačana potražnja odnosi se na PBZ-ovu ponudu Educa kredita namijenjenih plaćanju školarina i troškova studiranja. Kredit za plaćanje školarina odobrava se u iznosu od 500 do 25.000 eura, na rok otplate do 10 godina uz kamatu od 6,4 posto.

Ovaj iznos uplaćuje se na račun obrazovne ustanove a može se koristiti jednokratno ili u godišnjim obrocima. Kod kredita za plaćanje troškova studiranja svi su uvjeti isti, osim što se ovaj kredit može koristiti u mjesečnim ili kvartalnim obrocima pri čemu iznos mjesečne rate može biti maksimalno do 700 eura. PBZ nudi mogućnost otplate glavnice kredita tek po završetku studija uz

moguć poček do godinu dana.

Za iznose do 15.000 eura nisu potrebni dodatni instrumenti osiguranja dok je za one veće potreban minimalno jedan kreditno sposoban jamac ili polica životnog osiguranja korisnika kredita. Za klijente banke kamatna stopa smanjuje se za 0,3 postotna poena.

SG-SPLITSKA BANKA

U SG - Splitskoj banci iznos realiziranih studentskih kredita u prvih pola godine povećan je za 130 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U njihovo ponudi, također se nalaze krediti za financiranje školarine kao i za troškove studiranja.

Kredit za troškove upisa može se podići u iznosu od 500 do 30.000 eura, uz rok otplate do deset godina i kamatu od 6,3 posto. Novac se uplaćuje prilikom upisa na račun fakulteta jednokratno ili u godišnjim obrocima. Krediti za troškove studiranja, pak, koriste se u jednakim mjesečnim tranšama čiji maksimalan iznos iznosi 3500 kuna.

Njegov iznos jednak je onom za troškove studiranja s rokom otplate do 10 godina uz mogućnost počeka otplate do godinu dana nakon završetka studija. Uvjet za dobivanje ovih kredita je da nosi-

Edukacija & karijera

Kolovoz/2012.

telj kreditne sposobnosti, što je najčešće roditelj ili staratelj, bude stalno zaposlen.

ZAGREBAČKA BANKA

Koncept studentskog kredita u ovoj banci kreiran je tako da studenti kredit počinju otplaćivati tek po završetku studija uz mogućnost odgode plaćanja prve rate do godinu dana.

Trenutačno Zagrebačka banka nudi studentske kredite za plaćanje školarina te za financiranje troškova života. Kredit za plaćanje školarine odobrava se u iznosu od 200 do 20.000 eura uz kamatnu stopu do 6,7 posto. Kredit za financiranje troškova života odobrava se u mjesečnom iznosu od 70 do 700 eura uz kamatnu stopu od 6,9 posto, te rok otplate do 10 godina. Za dobivanje ovih kredita potrebno je zadovoljiti uvjete kreditne sposobnosti ili ugovoriti sudužništvo. I Zagrebačka banka surađuje sa Sveučilištima, veleučilištima, gradovima i županijama čime omogućuje lakše uvjete otplate kredita studentima.

HPB

HPB studentima nudi kredit za školarinu te kredit za znanje, sport i putovanje. Ovi se krediti mogu realizirati samostalno ili u okviru studentskih paketa HPB Diplomac i Diplomac+ pri čemu je kamatna stopa na kredit niža. Kredit za školarinu može se podići u iznosu do 20.000 eura uz rok otplate od jedne do osam godina i mogućnost počeka od šest mjeseci. Kamatna stopa iznosi od 6,29 do 6,49 posto ukoliko je student korisnik studentskog paketa, dok za

S one koji to nisu kamatna stopa iznosi 6,79 posto. Studentski kredit za znanje, sport i putovanje može se podići u iznosu od 2 do 12 tisuća kuna uz rok otplate od pola do dvije godine i kamatnu stopu od 5,99 do 6,29 posto za studente koji su korisnici studentskog paketa ili za kamatu od 6,49 posto za one koji to nisu. Iz HPB-a ističu da veću potražnju za studentskim kreditima očekuju u drugoj polovici ove godine, odnosno s početkom nove školske godine. Navode i kako uočavaju pojačan interes za studentskim proizvodima koje nude posljednjih nekoliko godina.

HYPO ALPE-ADRIA

Već devet godina Hypo banka studentima nudi financijsku pomoć pri obrazovanju. U njihovoj ponudi nalaze se krediti s jednokratnom isplatom za studente.

Za redovni studij, omogućena je i isplata kredita u tranšama.

Njihova namjena je plaćanje školarine u zemlji i inozemstvu. Preduvjet za dobivanje kredita, ako student nije zaposlen, je jamstvo korisnika koji zadovoljava uvjete kreditne sposobnosti. Kredit se odobrava na iznos od 500 do 25.000 eura. Rok otplate se kreće do 10 godina uz redovnu kamatu od 6,1 posto.

U Hypo banci ističu da studenti najčešće uzimaju kredite za potrebe redovnog dodiplomskog studija koji nude mjesečne isplate, odnosno isplate u tranšama. Zanimanje za takve kredite, odgovaraju iz banke, slično je kao i prošle godine. Novost u Hypo-

vo uč u sur ko ost ka

OT

OT nu kre sir ov po dit Stu

Krediti u drugim zemljama

U

Australiji studenti se najčešće financiraju preko programa pod nazivom HECS-HELP. Radi se o kreditu koji nije običan dug, nego se otplaćuje kroz određeni period preko dodatnog poreza, ovisno o primanjima osobe koja ga otplaćuje. Kao posljedica toga, kredita se otplaćuje samo kada bivši student ima dovoljna primanja. Dug ima nižu kamatnu stopu od uobičajene, a u slučaju ranije otplate, odobravaju se i popusti. Program je dostupan svim građanima i onima koji posjeduju stalnu vizu. Postoje i protivnici ovog sustava koji smatraju da njegov oblik otplate daje poticaj ljudima da napuste zemlju nakong završenog školovanja, jer ako ne plaćaju australski porez, ne moraju ni vraćati dug.

Studenski zajmovi u Ujedinjenom Kraljevstvu se primarno odobravaju od posebnih tvrtki koje su u vlasništvu države. Kamate se počinju nakupljati odmah nakon što student primi kredit, ali otplata nije obavezna do početka slijedeće porezne godine nakon što student završi ili napusti školovanje. Otplate se također prikupljaju putem poreznog sustava, kao i u Australiji. Ako su dužnikova primanja ispod određene granice (15.000 funti za godinu 2011./2012.), otplate nisu obavezne, ali se kamata i dalje nakuplja.

Najpoznatije po studentskim kreditima su svakako Sjedinjene Američke Države. Prema podacima American Student Associationa udio studenata sa studentskim kreditima u

po sta Po de ko va su ve su ne se stu su rir fit ka izn će str tim na po tu Su stu 40 20

voj ponudi je suradnja s Veleučilištem VERN sklopljena u lipnju ove godine. Ovom suradnjom studenti VERN-a koji su ujedno i klijenti banke, ostvaruju pravo na povoljniju kamatnu stopu, od 5,7 posto.

OTP BANKA

OTP banka već 11 godina nudi studentske gotovinske kredite. U 2011. godini plasirali su njih 75 a trendovi u ovoj godini pokazuju jednaku potražnju za studentskim kreditima, odgovaraju iz banke.

Studentski gotovinski krediti

13

odobravaju se u iznosu od 1.000 do 10.000 eura, na rok otplate do sedam godina, uz kamatnu stopu od 7,49 posto.

Banka korisnicima paketa OTP Indeks nudi povoljniju kamatnu stopu od 6,99 posto te ne naplaćuje troškove odobravanja kredita. Kredit se isplaćuje na studentski tekući račun. Otplata kredita vrši se u jednakim mjesečnim anuitetima, putem trajnog naloga sa studentskog tekućeg računa.

Moguće je ugovoriti model bez jamaca. U modelu bez jamaca s bankom se ugovara polica osiguranja života koja se prenosi u korist banke.

ERSTE BANKA

posljednjih 15 godina porastao je za oko 200 posto.

Postoje dvije vrste studentskog kredita; državni, koji su u velikoj većini, i privatni. Državni mogu biti subvencionirani ili nesubvencionirani. Kamate na subvencionirane kredite ne uračunavaju se sve dok se student školuje. Državni studentski krediti jeftiniji su od privatnih, no generiraju milijarde dolara profita svake godine zato što kamate premašuju ukupan iznos posuđivanja, nevraćenih pozajmica i administrativnih troškova. Međutim sve je veći broj studenata dužnika. Tako prema podacima američkog, Institute for College Access and Success, broj diplomiranih studenata koji imaju preko 40.000 dolara duga prelazi 200.000.

Erste banka je u prvih sedam mjeseci ove godine plasirala nešto više od 2,3 milijuna kuna Erste Club kredita namijenjenih studentima.

Kako ističu u banci ovaj iznos nešto je manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Erste Club krediti namijenjeni su plaćanju školarina i troškova studiranja. Maksimalan iznos kredita je 30.000 eura uz rok povrata do 10 godina.

Kamatna stopa kreće se od 5,6 do 7,2 posto, ovisno o kreditnoj sposobnosti te ostvarenom statusu klijenta. Tek nakon što se kredit isplati u cijelosti započinje njegova otplata i to u anuitetima. Za odobravanje kredita potrebna je odgovarajuća kreditna sposobnost korisnika. Ako on to nije tada se traži kreditno sposoban sudužnik. I ova banka studentima nudi subvencionirane kreditne linije ostvarene s gradovima, županijama te obrazovnim institucijama.

Why 1 + 1 can equal 3 What do executives of successful businesses have in common? They have optimal control over the interface of marketing and sales, which is traditionally conflict-ridden. As a result, their businesses can exploit potentials that others are unable to unlock. Even so, in actual practice, this fact is given little attention.

This is exactly where the WU Executive Academy’s Professional MBA Marketing & Sales comes into play: over an 18-month period, participants undergo intensive training, deepening their understanding of both the opportunities arising from the smooth interplay between these two key areas and of the substantial synergies it creates. The program’s part-time structure enables them to immediately put theory into practice—for their own benefit and that of their businesses.

A unique combination of marketing and sales at MBA level Around the world there are numerous MBA programs with a focus on marketing, but hardly any of them combine marketing and sales in a single program.

“The Professional MBA Marketing & Sales is designed to make participants aware of the enormous potential a business can unlock when these two core areas join forces and pull together. This is why the WU Executive Academy makes a conscious effort to overcome the traditional separation between them,” explains Prof. Barbara Stöttinger.

The crisis in recent years has also significantly increased the pressure on businesses as they are faced with a difficult economic climate in which they need to successfully sell their products and services—stagnant and declining markets notwithstanding. In this context, sales and marketing have a particular responsibility in developing and implementing, in a thoughtful and persistent manner, concepts that ensure long-term success for the benefit of both the customer and the business itself.

“Although we work for two businesses that are fundamentally different — in one marketing and sales are separate fields, in the other they are closely linked —, we have both made the same experience: to understand what makes your colleagues tick, what strategy they pursue and that, ultimately, they strive for the same goals as you, helps you in creating new knowledge and in enhancing your efficiency,” say Michal Puskar, Senior Business Developer at Slovak Telekom, and Hank Sczerba, Group Brand & Sales Manager Specialiy Care at Eli Lilly.

Marketing knows the markets and sales knows the customers Marketing and sales belong together and need to be interconnected.

Every business aims to attract new customers and retain existing ones.

A joint effort is needed to attain this goal. Marketing knows the markets and sales knows the customers! Only if the two join forces when it comes to thoroughly analyzing customer needs and translating the results into products and services to address them, can a business achieve true market success and thus economic prosperity.

More info: www.executiveacademy.at

PROMO

u vu od uu ate ati nt ije jeon puse em iu nirenti 2.), ali a. uvake ma cisa u

Studentski krediti

Edukacija & karijera Kolovoz/2012.

250

Kuna cijena je nastavnog sata stranog jeziKa

Učenje jezika pametno ulaganje

Konkurentnost Poslovanje više nije moguće bez znanja barem jednog stranog jezika

Ksenija Kale Fotografije: Fotolia

Unosan posao prevođenja

oznavanje stranih jezika jedno je ključnih pitanja za uspješan izlazak na zajedničko europsko tržište koje će se hrvatskim tvrtkama otvoriti sljedeće godine. Štoviše, upravo poduzetnikova vještina poslovnog komuniciranja na stranom jeziku može imati odlučujući značaj u dogovaranju posla.

Srećom, poduzetnici u Hrvatskoj na raspolaganju imaju brojne škole za strane jezike.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori nam potvrđuju da je posljednjih je godina broj korporativnih polaznika smanjen zbog krize jer su poduzetnici učenje jezika uglavnom smatrali troškom, a ne dugoročno korisnim ulaganjem.

“Najviše prevodimo s hrvatskog na engleski i obrnuto.

Tvrtke imaju različite potrebe za prevođenjem-od pravnih i financijskih dokumenata, poput ugovora ili godišnjih izvješća, preko marketinških materijala i internetskih stranica do tehničkih uputa za upotrebu”, tvrdi Romana Pezić Andabaka, vlasnica škole za strane jezike Komunikacije Plus.

Slične ocjene iznosi i Mladen Stojak, direktor poslovanja zagrebačke tvrtke za prevođenje Ciklopea. “Hrvatske tvrtke najviše traže ovjerene prijevode dokumentacije s kojom se natječu za poslove ili se prezentiraju u inozemstvu, odnosno u slučajevima kada svoje zaposlenike privremeno zapošljavaju u drugim državama za što koriste prijevode na albanski, turski, arapski, ruski, njemački, talijanski i engleski”, tvrdi Stojak. Kaže da su traženi i prijevodi interne dokumentacije poput pravilnika i uputa. Uglavnom je riječ o tvrtkama u stranom vlasništvu čija dokumentacija izvorno nastaje na jeziku matične zemlje. Za potrebe hrvatskih ili regionalnih predstavništva prevodi se na jezike dotične zemlje: hrvatski, slovenski, srpski, bosanski, makedonski, albanski i crnogorski. “Česti su upiti za prijevodima svakodnevnih korespondencija, izjava, odluka ili rješenja i drugih dokumenata koji nastaju tijekom poslovnih procesa i rada tvrtke”, zaključuje direktor poslovanja Ciklope.

P

Utjecaj EU

No, situacija se počela mijenjati zbog približavanja Hrvatske u

članstvo EU. Jasminka Dupor, direktorica nastave Sove, ističe da su većim tvrtkama zanimljiviji individualni tečajevi struke, odnosno različitih poslovnih sektora za viši menadžment.

“Mali poduzetnici, ako do sada nisu učili strani jezik, u pravilu se odlučuju za početne tečajeve struke. Oni koji već imaju solidno predznanje biraju napredne tečajeve prilagođene

nji na šti nja tič ui do im raz po

or, iče ljike, nih nt. da ilu čaaju aju ne

Strani jezici u Posljednje vrijeme Primjetno raste Potražnja za stranim jezicima, naročito onima koji mogu otvoriti vrata novim tržištima

Potraga za egzotikom Slobodan Matić, direktor centra za poduke i prevodilaštvo Spes prisjetio se neuobičajenog zahtjeva za učenjem stranog jezika s kojim se susreo u svojemu radu.

“Nedavno smo primili e-poštu sa zahtjevom za učenje svahilija. Premda ovaj jezik nemamo u ponudi, zainteresiranom klijentu ponudili smo mogućnost uplate akontacije ako stvarno želi učiti taj jezik”, tvrdi Matić te dodaje da na temelju akontacije u roku od 30 dana nastoje pronaći profesora za traženi jezik. “Pronađemo li profesora, akontacija se uračuna u cijenu tečaja. U suprotnom se polog vraća potencijalnom polazniku”, pojašnjava Matić.

vidualne tečajeve. “Premda u ponudi imamo 40 stranih jezika, uvjerljivo najviše polaznika i dalje bira engleski, a slijede njemački, talijanski, francuski, španjolski, ruski, kineski i japanski jezik”, kaže Matić.

Prvo engleski jezik

njihovim potrebama. Poseban naglasak daje se na razvoj vještina poslovnoga komuniciranja”, poručuje Dupor. Što se tiče dinamike, klijentima je u interesu u što kraćem roku dostići stupanj znanja koji će im omogućiti efikasno sporazumijevanje i obavljanje poslovne djelatnosti na oda-

branom stranom jeziku. Cijene tečajeva određuju se ovisno o analizi potreba svakoga klijenta, dodaje Dupor. Slobodan Matić, direktor centra za poduke i prevodilaštvo Spes također nam je potvrdio da se poduzetnici u Hrvatskoj u velikoj mjeri odlučuju za indi-

15

“Poduzetnici pored engleskog sve više uče njemački, francuski, talijanski, ruski i španjolski, a povremeno i druge jezike poput arapskog, kineskog, japanskog, češkog, slovenskog te portugalskog”, rekla nam je Ankica Kutle Beljan, direktorica zagrebačkoga jezičnog centra Berlitz. “Često se događa da nakon naučenoga engleskog jezika na kojem se obično komunicira u službenim situacijama polaznik upisuje i drugi jezik jer barem do neke razine želi ili mora komunicirati i izvan ureda u drugoj zemlji”, naglašava Kutle Beljan.

U školi stranih jezika Sputnik Professional slažu se da je u posljednje vrijeme primjetan porast potražnje za stra-

nim jezicima. Naročito su traženi jezici koji mogu otvoriti vrata novim rastućim tržištima, poput ruskog i kineskog.

“Ipak, u usporedbi s engleskim i drugim europskim jezicima to je i dalje mnogo manji postotak”, napominje direktor Sputnika Ozren Debić. Neđeljka Batinović, ravnateljica Svijeta jezika pak tvrdi da se zanimanje za ruski pojačalo prije četiri semestra. U semestru koji je započeo u veljači i završio u lipnju imali smo čak 12 tečajeva ruskoga jezika, od toga tri u našoj školi u Vodnikovoj, s polaznicima koji sami plaćaju školarinu i devet u tvrtkama.

Za tvrtke i ustanove nudimo školarinu temeljenu na broju nastavnih sati, bez obzira na broj polaznika u obrazovnoj skupini, ističe Batinović.

Dodaje da nastavni sat za cijelu skupinu iznosi 250 kuna.

Svaki tečaj ima 70 nastavnih sati uključujući i završni ispit. “Ako u skupini, primjerice, ima 12 polaznika, školarina po polazniku iznosi 1458 kuna”, navodi Batinović.

Edukacija & karijera Kolovoz/2012.

Strane škole

17

Ulaganje Iako su programi na stranim sveučilištima skupi garantiraju zaposlenje

Završite Harvard i bit ćete predsjednik uprave Stjepan Škramić Fotografije: Fotolia

K

ad govorimo o poslovnim školama neizostavno ćemo upasti u rat između dviju škola mišljenja. Prva zagovara tezu da bez MBA diplome nema napretka u karijeri, dok druga navodi poznate poduzetnike koji zarađuju milijarde, a da školu nisu vidjeli. Ono što se nijednoj strani u toj ponekad vrlo žučnoj diskusiji neće svidjeti jest - da su obje strane u pravu.

Postoje, doista, poduzetnici koji su uspjeli bez škole, dakle može se, no oni su na neki način “vidoviti”, odnosno imaju prirodan talent predvidjeti kretanja na tržištu i želje potrošača. Takvi naprave, primjerice, Windowse, kreiraju svoje tržište, agresivnim nastupom stvore monopol i uživaju.

Uspjeh u karijeri

S druge strane imamo poslovne ljude koji se kreću utabanim stazama fakultet-postidplomski-MBA, te na kraju završe kao glavni direktori multinacionalnih kompanija. Iako zvuči kao “idem kuda idu svi

Poslovna šKola na Harvardu na Izbor vam daje više od 20 smjerova, a naKon završetKa statIstIKa Kaže da 83,2 Posto dIPlomanata Ima Posao Istog trenutKa

ostali”, valja reći da poslovne škole, osobito MBA programi, uvelike olakšavaju život jer polaznicima nude odgovore na pitanja koja se sreću u svakodnevnom životu, a iskustveno na njih odgovarati vrlo je zahtjevno i skupo. Dakle, bez škole se može, ali sa školom je daleko lakše. Željni ste

Edukacija & karijera Kolovoz/2012.

18

uspjeha i pitate se koje kriterije valja zadovoljiti da biste upisali neku dobru poslovnu školu i nakon nje dobili pravo da iza svog imena stavite tri slova “MBA” koja u slobodnom prijevodu znači “majstor za vođenje biznisa”. Ako ste u Hrvatskoj situacija je otprilike ovakva: morate imati završen fakultet, dobro napisati test, proći razgovor sa školskim osobljem i ako sve to prođe OK možete u školu. Dakle, škola nije ni počela, a već valja biti na razini vrhunskog biznismena.

Ako ste, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu, tamo MBA studij možete upisati i s 10 godina staža i bez srednje škole. Naime, u vrhunskim poslovnim školama cijeni se radno i životno iskustvo pa fakultetska diploma nije presudna. Koje su, dakle, vrhunske škole u svijetu koje jamče

Harvard, Stanford i WHarton su ‘sveto trojstvo’ vrhunsKog oBrazovanja i tu neMa dileMe, no, ne treBa zaBoraviti ni europsKe poslovne šKole

75

posto onih Koji završe MBa na stanfordu doBije posao

- izvrsnu edukaciji i vrhunsko radno mjesto?

Na prvo je mjesto ove godine suvereno zasjeo slavni Harvard University, škola smještena u Bostonu iz koje obično izlaze budući predsjednici uprava, ali i predsjednici država.

Ako se upišete “full-time” to će vas stajati 51.200 dolara za godinu, no to se doista isplati.

Naime, pri traženju posla dovoljno je reći “završio Harvard” i tu prestaje svaka diskusija te se prelazi na potpisivanje ugovora.

Poslovna škola na Harvardu na izbor vam daje više od 20 smjerova, a nakon završetka statistika kaže da 83,2 posto diplomanata ima posao istog trenutka. Harvardova posebnost su slučajevi iz stvarnog života, tako da se studenti ne bave izmišljenim poduzećima već stvarnim događa-

jima sa stvarnim posljedicama. Rezultat - prvoga dana na poslu možete primijeniti stečeno znanje.

Sveučilište Stanford nešto je skuplje, 55.200 dolara za godinu, ali je na ovogodišnjem popisu na drugom mjestu.

Jedan od razloga je što samo 75,6 posto oonih s diplomom imaju posao odmah po završetku. Posebno tog sveučilišta i njegovih programa je vještina vođenja, “leadership”.

Studenti obrađuju teške primjer iz života poput, kako otpustiti polovicu radnika, a u goste im dolaze vrhunski stručnjaci iz vrhunskih kompanija da bi podijelili svoja iskustva.

Vježba za stres

University of Pennsylvania, u narodu poznat kao Wharton, najstarija je poslovna škola u Sjedinjenim Američkim Drža-

vama pa s pravom od studenata traži da unaprijed isplate 53.926 dolara. Pa svake slijedeće godine još toliko. Na Whartonu je zgodno to što studenti mogu dobiti združene diplome, primjerice diploma pravnika plus MBA, nude i kolegiji u suradnji s drugim školama, a na izbor je cijeli niz područja, od međunarodnih studija do ubrzanog MBA obrazovanja. Studente s Whartona prepoznat ćete po tome što odlično podnose stres, a odluke donose brzo i odlučno. Te vještine, naime, uče dok se penju na Kilimandžaro ili jedre po oceanima, sve pod nadzorom svojih profesora.

Harvard, Stanford i Wharton su “sveto trojstvo” vrhunskog obrazovanja i tu nema dileme. No, ne treba zaboraviti ni europske poslovne škole koje nude neke inovativne programe, pa privlače čak i studente iz SAD-a. I za kraj jedno jednostavno pravilo proizašlo iz iskustva: ako želite biti sigurni da je poslovna škola dobra, odaberite najstariju.

U svijetu ili vašem kraju, svejedno, no škole osnovane prije stotinu godina toliko su verzirane i imaju toliko iskustva u radu sa studentima da s njima ne možete pogriješiti.

Ako vas muči cijena sjetite se jednostavne matematike: pet godina vrhunskog školovanja stajat će vas oko 250.000 dolara. Kad postanete čelnik uprave u multinacionalki taj ćete iznos vratiti nakon mjesec dana. Poslovna škola, dakle, nije neophodna, ali s njom je puno, puno lakše.

Seal of Success Chief Executive MBA Program is specially designed for Chief Executives (CEOs and Board Members) www.cotrugli.eu/cemba cemba@cotrugli.eu +385 (1) 3706 270

Zagreb/belgrade/ljubljana/luxembourg