energija by 24sata d.o.o.

Peleti Isplativost grijanja na biomasu

Zgradarstvo Nedostaje cjelovita zelena gradnja

Male trgovce naftom muÄ?e rabati 01-cover.indd 11

Regija Ulaganja od 500 milijuna eura u BiH

/// listopad/studeni /// broj 1 ///

25.10.2010 15:35:45

01-cover.indd 12

25.10.2010 13:11:55

Time line

Predstavljamo: REGEA

Intervju Bernd Schnittler

------Sadržaj-----Mali trgovci naftom uveli su biodizel Predsjednik europskog Udruženja neovisnih trgovaca naftom komentira regulative na tržištu, budućnost naftne industrije i potrebu za liberalizacijom tržišta /// 6

Predvodnik u broju projekata Reginalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske u samo dvije godine prerasla je granice četiri županije i počela provoditi projekte u Sarajevi i Skopju /// 15

Je li vrijeme za nuklearnu energiju

Primjer uspjeha

Preglede razvoja nuklearne energije u Europi te novi planovi EU pokazuju kako vrijeme nuklearne energije tek dolazi /// 18

Predvodnik u energetskoj učinkovitosti Krapinsko zagorska županija uz pomoć Regee planira projekt energetske učinkovitosti u školama i postaje predvodnik u štednji energije u Hrvatskoj /// 26

26 15

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Darko Markušić, Sanja Vernić, Ivana Žmegač Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016

03.indd 11

Autori: Mario Duspara, Ivor Fuka, Ivan Panžić, Biserka Ranogajec, Daniel Rodik, Snježana Vujisić Sardelić GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić FotografiJE: Fotolia i PD Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

25.10.2010 13:13:49

energija listopad/studeni

Solarni paneli u zoni Podi Solarni fotonaponski kolektori uskoro će se instalirati i na krovove šibenskih tvornica, manjih proizvodnih pogona. Najbliži realizaciji tog projekta je šibenski poduzetnik Živko Mikulandra, koji u poduzetničkoj zoni Podi ima tvornicu Džambo staklo. Mikulandra je, naime, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sredinom rujna ove godine uputio prijedlog o ugradnji solarnih kolektora na 4500 kvadrata krova vlastite tvornice. Plan mu je u prvoj fazi instalirati 1324 solarna modula ukupne snage 238 kilovata, što bi mu pokrivalo trećinu ukupnih potreba za električnom energijom. Vrijednost projekta je oko 6,5 milijuna kuna. Budući da je jedan od najvećih potrošača struje, Mikulandra je izračunao da bi mu se investicija isplatila u roku od devet godina.

o Uskor a sk europ va ti regula kraja godinoetppareddom.

pribi do rnim ebala nju nuklea a biti međuije na r t a j i mis upravlja g otpad pske un e o ć o ska ko ro Europ prijedloge st nuklearndništva Eu ovini sljede l o i e a j t o j n i s r stav o će sigu kog pred u prvoj p j donošen e Uprav ma mađars ne energij alni pokuša padom pre e r i oritet čju nuklea 2003. inicij learnim ot ice odbacil li podru e. Godine vljanju nuk emlje član ija sada že godin tive o upra ko jer su z pska komis a obvezi direk o se u fijas dlog. Euro emeljila n arni tvori isijin prije oja bi se t vode nukle Kom pravila k koji proiz oročne nova pogona zviju dug a otpasvih ad da ra pravljanj otp anove u pl dom.

63 04-05.indd 10

milijarde kubičnih metara plina bit će puni kapacitet plinovoda Južni tok, a bit će postignut 2018. godine

Za pet godina prva trasa Južnog toka Prva trasa plinovoda Južni tok bit će puštena u rad 30. prosinca 2015., izjavio je zamjenik direktora službe za vanjskoekonomske poslove ruskoga Gazproma Sergej Balašov. Balašov je objasnio da će kapacitet prve trase plinovoda iznositi 15,6 milijardi kubičnih metra godišnje. Pun kapacitet od 63 milijarde kubičnih metara bit će postignut 2018. godine. Balašov je podsjetio da je Rusija već potpisala međudržavne sporazume nužne za realizaciju projekta i da je u toku izrada studije izvodljivosti. Nakon njezina završetka precizirat će se cijena projekta i konačna trasa plinovoda.

95,8 25.10.2010 13:14:47

------Vijesti------

Solarni paneli opasan otpad Prvim generacijama solarnih panela, postavljenima devedesetih godina, rok trajanja istječe oko 2015., a onda počinje briga o odlaganju za okoliš opasnog otpada. Naprave koje su se masovnije počele postavljati početkom devedesetih svoj će 25-godišnji život, u kojem su solarnu energiju pretvarali u električnu, okončati oko 2015., piše časopis New Scientist. U mnogim solarnim ćelijama nalaze se toksični metali poput kadmija ili rijetki metali kao što je indij. Kako ih reciklirati? No tu je i emisija štetnih plinova koja nastaje zbog proizvodnje samih ćelija i transporta, koja također baca sjenu na čistoću ove zelene tehnologije. Za svaki kWh električne energije koju solarni panel proizvede potroši se 32 grama ugljikova dioksida. Pri samoj proizvodnji ispuštaju se živa i krom i drugi teški metali. A tu je i kineski primjer iz 2008. kada se ispostavilo da se otrovni silikon tetraklorid, koji nastaje prilikom proizvodnje, baca po kineskim poljima.

OMV povećao udjel u tvrtki Petrol Ofisi

Otvoren KNX edukacijski centar Tvrtka Tehnomobil i HFC grupa prigodnom su svečanošću uz obilježavanje 20. godišnjice KNX organizacije otvorili najveći KNX edukacijski centar u Hrvatskoj. KNX Association je tvorac KNX tehnologije jedinog svjetskog otvorenog standarda za upravljanje stambenim i poslovnim objektima, od upravljanja rasvjetom i roletama do upravljanja raznim sigurnosnim sustavima, grijanjem, klimatizacijom, ventilacijom, nadgledanjem, dojavom, kontrolom vode, energije, mjerenjima, kao i kućanskim aparatima, audio uređajima, itd.

posto udjel je koji omv ima u turskom petrol ofisiju nakon povećanja udjela

04-05.indd 11

OMV, vodeća energetska grupa u europskom razvojnom pojasu, danas je s turskom tvrtkom Doğan Holding dogovorila povećanje OMVovog udjela u tvrtki Petrol Ofisi A.S., jednoj od vodećih u Turskoj u maloprodaji naftnih derivata i komercijalnom poslovanju, sa 41,58 na 95,75 posto, te tako preuzela potpunu kontrolu nad tvrtkom. Ova je akvizicija dodatan korak u OMV-ovoj razvojnoj strategiji s ciljem da u integriranoj energetskoj grupi pozicionira Tursku kao treće čvorište, uz Austriju i Rumunjsku. Uz aktivnosti Petrol Ofisija, plinske elektrane u Samsunu (u izgradnji) te projekta plinovoda Nabucco, Turska predstavlja strateški mostobran na resursima bogatoj Kaspijskoj regiji i Bliskom Istoku.

godina je prosječni vijek trajanja solarnih panela tako da će 2015. prvi biti spremni za otpad

25.10.2010 13:14:55

energija listopad/studeni 2010.

Mali trgovci prvi uveli biogorivo

------Intervju----Bernd Schnittler, predsjednik UPEI, kaže da bi se snažnim partnerstvom Hrvatske i EU otvorile brojne prilike na tržištu naftnih derivata Piše: Vladimir Nišević

06-07.indd 12

25.10.2010 15:37:33

udući da je struktura tržišta različita od države do države, u Europskoj uniji važnost neovisnih trgovaca naftom varira od slučaja do slučaja. Ipak, svaka država ima svoje neovisne trgovce naftom, a svi zajedno okupljeni su u Udruženju neovisnih trgovaca naftom Europe (UPEI). O problematici s kojom se susreću u svom radu, tržišnim uvjetima i udjelima kao i budućnosti fosilnih goriva govori Bernd Schnittler, predsjednik Udruženja neovisnih trgovaca naftom Europe. U vašem izvješću za 2009. stoji da najveću prepreku u trgovini nafte predstavljaju propisi, naročito neovisnim trgovcima. Što se može učiniti u vezi s tim u Europskoj uniji, ali i na području zemalja koje nisu članice EU kao što je Hrvatska? Svakom je tržištu potreban okvir djelovanja, a njega za naftno tržište određuje Europska komisija. Zabrinuti smo zbog odredbi, propisa i drugih odluka unutar Europske unije, na primjer na području trgovine biogorivom suočeni smo s gotovo 125 različitih odredbi EU koje onemogućuju liberalizaciju tržišta u Europi. Previše propisa ugasit će tržište. Članice Europske unije moraju osmisliti bolji način suradnje. U uvodnom dijelu godišnjeg izvješća za 2009. godinu stoji: 'Također smo zabrinuti zbog sigurnosti zaliha prirodnog plina te zaliha energije općenito. Ne zaboravimo, Europa se našla u oštroj konkurenciji glede potražnje u međunarodnom okruženju.' Kojim putem Europa treba krenuti što se tiče energije ako uzmemo u obzir da su zalihe plina i nafte ograničene? Je li čista energija (solarna, energija vjetra) prava ili jedina opcija? Fosilna će goriva biti glavni izvor energije u sljedećim desetljećima. No doći će do neraz-

mjera proizvodnje i potrošnje, a tu razliku treba nadomjestiti obnovljivim izvorima energije. Uglavnom su neovisni trgovci naftom prije nekoliko godina uveli biogoriva na tržište. Razvijamo inovacije na području tehničkog razvoja, ali i što se tiče konkurentnosti: treba uvesti promjene u otvoren sustav konkuriranja kako bi se promijenili obrasci ponašanja. Uloga UPEI-ja u Europi jest povećati sigurnost i raznolikost zaliha po regijama i dobavljačima, a otvoreni smo za sve nove napredne ideje. Može li Europa ikad postati stvarno neovisna o ruskoj nafti i plinu? Plin je nakon nafte najvažniji primarni izvor energije u Europskoj uniji. Potražnja raste na svjetskoj razini. Oko 56 posto svjetskih zaliha plina nalazi se u Rusiji, Iranu i Kataru, a 25 posto plina u Europi dobavlja se iz Rusije. Europa jest ovisna o ruskom plinu, no postoje načini da se ostvare novi odnosi. Trebamo uvesti raznolikost, na primjer preko ukapljenoga prirodnog plina, trebamo ostvariti solidarnost unutar Europske unije, trebaju nam strateške zalihe za krizna vremena te veća učinkovitost u korištenju energije. Sve je te zahtjeve pokrila nekolicina novih odredbi Europske komisije, a sigurni smo da će jamčiti pouzdane zalihe u budućnosti. Što se tiče nafte, Europa također ovisi o trećim zemljama, no znatno je raznolikiji opseg dobavljača. Usto postoji sigurna regulacija strateških zaliha za 90 dana.

dući da je riječ o velikom izazovu za brojne države i tvrtke, UPEI je spreman pružiti potporu u komunikaciji s EU. U Hrvatskoj je većina naftnih kompanija u djelomičnom vlasništvu države. Postoji li u takvim slučajevima, prema vašem mišljenju, prostora da neovisni trgovci sudjeluju u poštenoj tržišnoj utakmici? Prednost neovisnih kompanija je u njihovoj fleksibilnosti što se tiče alternativnih puteva nabave za komercijalne i maloprodajne potrebe. Povezane su s krajnjim korisnikom neovisnim servisnim centrima ili dopremanjem loživog ulja objektima u privatnom vlasništvu, komercijalnim i industrijskim tijelima te malim proizvodnim pogonima. Neovisne tvrtke igraju ključnu ulogu u postizanju tržišne ravnoteže, i to je važan kompliment velikim igračima. Naravno, zakon određuje neovisno i slobodno tržište. Koliko članova ima vaše udruženje i koje je vaše mišljenje o položaju neovisnih trgovaca u

125

Koje vam probleme najčešće spominju članovi iz Hrvatske te kako im vi kao udruženje možete pomoći? Snažnim partnerstvom Hrvatske i Europske unije otvorile bi se brojne prilike na tržištu. Bu-

vinu naftom u Europi. Iako se struktura tržišta nafte razlikuje od zemlje do zemlje, neovisna trgovina naftom ojačat će u sljedećih nekoliko godina. Koji je tržišni udio neovisnih trgovaca naftom u Europi? Ne postoji sustav praćenja tržišnih udjela, no izračunali smo da neovisnim naftnim kompanijama pripada trećina servisnih postaja te da su aktivne u svim državama Europske unije, zemljama koje su u postupku stjecanja članstva i zemljama koje surađuju s EU. Isto tako na području grijanja neovisne tvrtke ostvaruju znatan doprinos ukupnim europskim potrebama za energijom, a 40 posto njih pokriva nafta. Da vas tko upita koji je najbolji put prema uspjehu među neovisnim trgovcima, što biste savjetovali? Je li važna veličina crpki, veći spektar usluga ili dobar i postojan dobavljač? Ponovit ću da je riječ o inovaciji i suradnji koju ostvaruju pojedine tvrtke. Ako je tržište transparentno, zaštićeno od manipulacije cijenama i ima

odredbi na području Eu regulira trgovinu biodizelom

budućnosti? (Hoće li biti novih spajanja te očekujete li da će neovisno trgovanje postati raširenije?) Naši članovi dolaze iz šesnaest europskih zemalja, a predstavljaju državne organizacije trgovine naftom. Gotovo 10.000 malih i srednjih poduzeća sudjeluje u članstvu te vjeruje u pouzdanu opskrbu, sada i u budućnosti, energičnu konkurenciju, alternative u vremenima krize koje će omogućiti neovisno i slobodno europsko tržište. Pretpostavljamo da će biti novih tržišnih niša za neovisnu trgo-

slobodnu strukturu, postoji dovoljno prostora za nove tržišne igrače. Koji je stav udruženja prema šteti za okoliš koju je izazvala nafta, a posebnu pozornost javnosti privukli su problemi BP-a u Meksičkom zaljevu? Crpljenje izvora energije uvijek je opasno, a tako je već stoljećima. Nesreća na postaji Deep Water Horizon najnesretniji je primjer katastrofalnih razmjera. Međutim, nije na nama da procjenjujemo koliki je stvarni utjecaj na okoliš.

Neovisnim naftnim kompanijama pripada trećina servisnih postaja i aktivne su u svim državama EU 06-07.indd 13

25.10.2010 13:16:33

energija listopad/studeni 2010.

Izravan utjecaj na povećanje broja poslovnih subjekata imala je promjena Uredbe o skladištenju naftnih derivata, kojom se mijenjao, odnosno smanjivao skladišni kapacitet koji je uvjet za dobivanje dozvole za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima. S vremenom je propisana veličina skladišta smanjivana, a posljednjom promjenom skladišni kapacitet potreban za dozvolu mora biti najmanje 300 kubičnih metara. Liberalizacija tog segmenta omogućila je povećanje broja tvrtki koje se bave veleprodajom naftnih derivata pa ih je 2008. na tom tržištu (prema analizi AZTN-a) bilo osam. Naravno, i u segmentu veleprodaje dizelskih goriva i veleprodaje benzinskih goriva Ina je imala premoćne tržišne udjele. U dizelskim gorivima držala je između 50 i 60 posto tržišta, a u benzinskim od 30 do 40 posto. Još veći Inini udjeli (70 i 80 posto) bili su u veleprodaji nekih drugih derivata poput plinskih ulja, maziva ili bitumena.

Male trgovce muče rabati

-----Tržište naftnih derivata----Mali trgovci smatraju da je trošak ulaganja u podizanje standarda kvalitete kroz politiku diskonta Ina počela prebacivati na njih Piše: Snježana Vujisić Sardelić

Veleprodaja u Hrvatskoj

8-11.indd 18

25.10.2010 16:18:32

ezadovoljni odnosom Ine prema njima, nezavisni trgovci naftnim derivatima sve se više okreću drugim dobavljačima i dugoročne ugovore o kupnji sklapaju s ostalim kompanijama koje su registrirane za veleprodaju naftnih derivata u Hrvatskoj. Kako se neslužbeno doznaje, Ina kupcima odobrava sve manji rabat, čime im zapravo, kažu, izbija svaku mogućnost preživljavanja na tržištu. Uobičajeno je bilo da se rabat, koji naravno ovisi o količinama i uvjetima plaćanja, kreće od 25, pa čak i do 40 lipa po litri derivata, no Ina je, kažu mali trgovci, sve manje spremna na ustupke i sve je manji diskont koji daje kupcima. Za razliku od nje, drugi veletrgovci odobravaju rabate koji su u pravilu dostatni za funkcioniranje tvrtki koje u vlasništvu imaju jednu do dvije benzinske postaje. Zanimljivo je, međutim, da su sugovornici Poslovnog dnevnika iz redova malih trgovaca izrijekom željeli ostati anonimni jer, navode, Ina im je ključni dobavljač i ne bi se htjeli dovesti u situaciju da javnim prozivkama odnose s njom dodatno pogoršaju. Međutim, razmišljaju o skupnom nastupu prema Ini preko Udruge trgovaca naftom i naftnim derivatima pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca kako bi u zajedničkom nastupu pokušali ishoditi bolje uvjete.

Trgovačka logika

“Nije prvi put da se Ina tako ponaša. Prije nekoliko godina Ina je kupcima također ukinula rabate, a kako tržište veleprodaje još nije bilo dovoljno liberalizirano pa je mogućnost kupnje od drugih ponuđača bila ograničena, jedan broj manjih vlasnika benzinskih postaja tada je propao. Sada je ipak drukčije jer su se u međuvremenu na tržištu pojavili i drugi trgovci u veleprodaji naftnih derivata kojima je očito u interesu da šire broj svojih kupaca i tako povećavaju prodane količine. Tim više mi nije jasno zašto se Ina u situaciji kada jača konkurentnost u veleprodaji počela ponašati suprotno trgovačkoj logici”, pita se jedan vlasnik dviju benzinskih postaja iz istočne Hrvatske.

8-11.indd 19

25.10.2010 16:18:34

energija listopad/studeni 2010.

Europski primjeri U Španjolskoj je sukladno Zakonu o nedopuštenom tržišnom natjecanju strogo zabranjena prodaja ispod cijene ili prodaja s gubicima.

U Ini na te navode kažu da je kompanija nedavno učinila goleme napore kako bi se uskladila sa zahtjevima za visokom kvalitetom, opskrbljujući tržište derivatima te također omogućujući smanjivanje svog utjecaja na okoliš. “Istovremeno s razvojem proizvodnje radimo na tome da pružimo visokokvalitetne proizvode i usluge, kao i transparentne i jasne komercijalne uvjete kupcima, ciljajući na one koji imaju financijski kredibilitet da održe dugoročna poslovna partnerstva”, komentar je Ine. Drugim riječima, Ina je jednostavno počela pomnije birati kupce i uređivati svoju prodajnu politiku prema kriterijima koji vrijede u uređenim kompanijama. Očito joj je postalo važnije imati sigurnoga dugoročnoga kupca – onoga

8-11.indd 20

koji može pružiti jamstvo plaćanja – nego prodati robu i katkad je nikad ne naplatiti. Mali trgovci pak misle da je trošak ulaganja u podizanje standarda kvalitete kroz politiku diskonta Ina zapravo počela prebacivati na njih. Prema riječima jednog od sugovornika iz redova malih trgovaca, formula za izračun cijena derivata strukturirana je tako da je u nju već uključena marža, ovisno o derivatu, pa dobavljači zapravo imaju prostora za rabate kupcima, samo je pitanje kolikog dijela marže se žele odreći.

Najniža cijena 20 lipa

“Budući da su cijene na benzinskim postajama više-manje iste, taj je rabat zapravo jedini prostor u kojem mi možemo tražiti isplativost u ovome biznisu. Sve ispod 20 lipa po litri dovodi u

U Njemačkoj tvrtke koje se bave i veleprodajom i maloprodajom ne mogu prodavati gorivo ispod marže na benzinskim postajama jer time izravno ugrožavaju male trgovce kojima također prodaju gorivo.

U Češkoj također ne postoji zajamčena marža, no pojavljuju se situacije kada trgovački lanci, koji su uveli prodaju goriva kao jednu od svojih usluga, koriste minimalnu maržu te daju kupcu bonus cijenu za određenu količinu goriva koju potrošač kupi, što u realnosti znači prodaju bez zarade ili s minusom. Nezavisni trgovci to pokušavaju riješiti uz pomoć Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja, no neuspješno jer se upotrebljava termin relevantno tržište, što podrazumijeva tržište grada ili regije gdje ni jedan trgovački centar nema dominantnu poziciju. U takvoj situaciji trgovački lanac prodaje gorivo bez ikakve marže, a istovremeno nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja.

U Nizozemskoj većina trgovaca koristi cijene koje se predlažu na razini Europe za svaku zemlju Europske unije (European advisory pump prices), ali nezavisni trgovac sam odlučuje koja će biti finalna cijena prema krajnjem potrošaču.

25.10.2010 16:42:34

Broj neovisnih u Hrvatskoj

pitanje našu rentabilnost”, kaže jedan sugovornik Poslovnog dnevnika. “Naša je ponuda na tržištu vrlo transparentna, a između ostalog uključuje količinu kupljene robe, način isporuke, te naravno i financijski kredibilitet. Inin je cilj imati financijski stabilne kupce s kojima možemo izgraditi dugoročnu suradnju za kupnju bilo kojega rafinerijskog proizvoda”, potvrđuju u kompaniji. Neslužbeno se, naime, doznaje da su donedavno na sve ugovorne odnose između Ine i kupaca, a onda i

169 8-11.indd 21

rabate koji su odobravani, velik utjecaj imali posve drugi faktori, često i privatne naravi. Mijenjanje takvog principa poslovanja zasigurno ne ide u prilog nezavisnim trgovcima. U Ini su očito procijenili da im se dugoročno više isplati urediti prodajnu politiku čak i pod cijenu gubitka kupaca, a posljedično i udjela na tržištu, nego zadržati neposlovne principe poslovanja. Štoviše, neslužbeno se može čuti kako je jačanje kompetitivnosti tržišta veleprodaje kupcima otvorilo mogućnost odabira i oni sami moraju procijeniti koji

im dobavljač doista daje najbolje uvjete. “Hrvatsko tržište derivatima postaje sve kompetitivnije što je dobra vijest za potrošače. Međutim, tržište derivatima je u velikom padu od 2009., a razlog tomu je ‘zakašnjeli efekt’ financijske krize prisutne u cijelom svijetu, koja je snažno utjecala na našu regiju u 2010.”, kažu u Ini. Njihovo predviđanje za ovu godinu je niža potražnja za motornim benzinima u odnosu na 2009. te blagi porast od sljedeće godine u skladu sa svjetskim i regionalnim tendencijama.

NEZAVISNIH TRGOVACA NAFTNIM DERIVATIMA POSLOVALO JE NA TERITORIJU HRVATSKE U 2008. GODINI

Prema podacima iz analize tržišta, koju je za potrebe ocjene koncentracije Ine i Mola u 2009. radila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, na teritoriju Hrvatske u 2008. je poslovalo 169 nezavisnih trgovaca koji su držali 20-ak posto udjela u ukupnom broju benzinskih postaja u Hrvatskoj. Analizom je utvrđeno da je tržište trgovine na malo naftnim derivatima u Hrvatskoj prema broju takmaca relativno dobro strukturirano, ali ima obilježja oligopola jer prva četiri poduzetnika (Ina/Mol, Petrol, OMV i Lukoil) imaju udjel koji premašuje 75 posto ukupnoga tržišta. Osim toga tržište karakterizira golema razlika u udjelima između vodeće Ine i prvoga sljedećega konkurenta. U međuvremenu je, nakon provedbe koncentracije Ine i Mola i prodaje Crobenza Lukoilu, udjel ruskog trgovca dodatno ojačan.

25.10.2010 16:18:51

12-13.indd 10

25.10.2010 13:18:04

12-13.indd 11

25.10.2010 13:18:12

------Kolumna------

energija listopad/studeni 2010.

Problemi neovisnih trgovaca naftom u Poljskoj slični Hrvatskoj Maja Pokrovac

direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca

ajveći problemi odnose se na izmjene trošarina i njihov utjecaj na distributere lakih goriva, povećanje poreza i administrativnih taksi, troškove kartičnog plaćanja, obvezne rezerve te širenje trgovačkih centara na tržište goriva. Nezavisni trgovci posebice ističu problem izmjene trošarina s kojima država, opravdavajući to praktičnim potrebama, popunjava državni proračun koji se prelama na deklaracijama koje su potrebne za prodaju lakih goriva. Primjerice, distributeri lakih goriva umjesto da se bave distribucijom goriva, vrijeme troše na zaštitu vlastita poslovanja te stoga zagovaraju sustav koji će ukinuti manipuliranje deklaracijama, a omogućiti kontrolu trgovine i istodobno biti prijateljski prema poduzetnicima. Konkretno, dobavljač distribuira gorivo koje se može koristiti i za grijanje ili kao dizelsko gorivo, no razlika je u visinama trošarine. U slučaju zloporabe u daljnjoj prodaji odgovornost i kažnjavanje je na distributeru koji nema mehanizam kontrole nad cijelim procesom. Iako se problem pokušao riješiti i na razini Ustavnog suda, ipak je Sud presudio u korist države. Sada poduzetnici pokušavaju problem riješiti kroz europski forum.

kurencije i prodaje goriva u trgovačkim lancima. Opasnost je u tome što se time ugrožava načelo tržišnog natjecanja i jednakih uvjeta poslovanja jer se gorivo prodaje bez marže ili ispod nabavne cijene. Iznos marže raspodjeljuje se u cijenu ostalih proizvoda koje trgovački lanci imaju u svojoj ponudi, a mali poduzetnici nemaju mogućnost takvog igranja s cijenama niti mogu manipulirati maržama. Država podržava razvoj takvog oblika trgovanja, posebice kada je riječ o ulaganju stranoga kapitala i velikim igračima kojima se nude povlašteni uvjeti poslovanja te porezno izuzeće. Povreda načela tržišnog natjecanja prisutna je i kod kartičnog poslovanja jer su bankovne provizije na kartične transakcije previsoke, a banke imaju nepisan dogovor o minimalnom iznosu naknade, što nezavisnim trgovcima nameće visoke operativne troškove te ima negativne efekte na potrošače, obujam kartičnog plaća-

10%

----- Zalihe nafte----- Odgovornost za obvezne rezer-

ve u potpunosti je prebačena na poduzetnike na način da moraju osigurati zalihe za 76 dana potrošnje. U slučaju pada cijene goriva pada i vrijednost tvrtke koja ima te zalihe. Stoga poduzetnici predlažu sustav u kojem će privatni sektor financijski pomoći osigurati obvezne zalihe, no da fizičko upravljanje zalihama bude odgovornost određenoga nacionalnog tijela. Pitanje biogoriva nije samo problem u Poljskoj nego u i drugim starijim članicama EU. Poljska je pripremila zakonodavni prijedlog pomoću kojega će primijeniti europske direktive s linearnim rastom od 2011. do 2016. kako bi do 2020. postigla razinu od 10% udjela obnovljive energije u prijevozu. Do 2013. treba se postići razina od 7,1%, što spada među najviše u Europi, u razini Francuske i Njemačke. Kako bi se to moglo postići, prvi korak je zakonski omogućiti da se goriva s višim udjelima biokomponenti stave na tržište, što do sada još nije učinjeno, te uvesti sustav poticaja koji bi promicao biogoriva i upoznao potrošače s njegovom uporabom. Prodaja goriva na pumpama u okviru trgovačkih lanaca se širi do te mjere da nezavisni trgovci strahuju kako će se ponoviti scenarij sličan onome u Francuskoj gdje se nije uspio zaustaviti razvoj takve specifične kon-

Prodaja goriva na pumpama u okviru trgovačkih lanaca se širi do te mjere da nezavisni trgovci naftom sada već ozbiljno strahuju

14.indd 10

trebao bi biti udjel obnovljive energije u javnom prijevozu

nja i povećanje cijena. Na prigovore poduzetnika Ured za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača donio je odluku o prekidu nelegalnog dogovora. Unatoč tome banke nisu smanjile iznos provizije.

----- Veći PDV----- Sljedeći problem je činjenica da je

poljska vlada uvećala PDV za 1% (u načelu sa 22% na 23%, za jednu grupu proizvoda sa 7% na 23%, a samo manji dio koji uključuje farmaceutske proizvode ostao je na 7%), što je posljedično utjecalo na cijenu goriva. K tome, mediji najavljuju daljnji rast trošarina i poreza na goriva, što će zasigurno dovesti do povećanja cijena na benzinskim postajama. Mali i srednji “pumpaši” smatraju da je takvo povećanje nepotrebno i neproduktivno jer novac umjesto da se investira u nove projekte, ide izravno u državnu blagajnu, ne pridonosi stvaranju novih radnih mjesta, ali podiže cijenu finalnog proizvoda. Poljsko tržište je unatoč navedenim problemima iznenađujuće stabilno i utjecaj međunarodne krize nije bio toliki kao u nekim drugim europskim državama. Ključni problemi vezani su uz iracionalno zakonodavstvo i birokratski stav vlasti. Nova regulativa ne poboljšava situaciju jer je osnovni problem u antipoduzetničkom pristupu državnih vlasti. Nedosljednost u primjeni i nedostatak tržišnog iskustva onemogućava dugoročno predviđanje budućih odluka države. Što na kraju reći osim da je vidljiva sličnost s problemima s kojima se susreću i naši nezavisni trgovci.

25.10.2010 15:42:55

2008. GODINE AGENCIJA JE POČELA S RADOM

2010. GODINE PORED REGIONALNIH PROJEKATA RADE I ZA SARAJEVO I SKOPJE

Pametno upravljanje P energijom -----Predstavljamo----- Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), uspješno udruživanje četiriju županija

15-17.indd 23

riča o Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) započela je još prije četiri godine, kada su se Grad Zagreb, Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija zajednički prijavili na natječaj programa Inteligentna energija za Europu (IEE). Republici Hrvatskoj pristup natječajima programa IEE, iz kojeg EU sufinancira projekte na području energetike, a koji je jedan od pomoćnih programa EU za netehnološke aktivnosti u području energije, otvoren je tek nakon što je Vlada u

25.10.2010 15:41:07

energija listopad/studeni 2010.

ožujku 2006. godine potpisala poseban Memorandum o razumijevanju. Gotovo punih šest mjeseci iščekivalo se kakva će biti ocjena na aplikaciju sa sjeverozapada Hrvatske, a onda je u travnju 2007. godine stigla pozitivna ocjena. No, trebalo je još pričekati da hrvatski predstavnici sa službenicima Europske komisije ispregovaraju konačne uvjete ugovora, a ti su pregovori okončani u listopadu 2007. godine, zbog čega je na

vanja, ali i neke probleme na koje su pri osnivanju naišli. Ističu kako je Agencija kao osnovne ciljeve sebi nametnula uvođenje dobre prakse gospodarenja energijom, poticanje i promoviranje koncepta održivog razvoja kao i informiranje te savjetovanje. Ocjenjujući dosadašnji rad REGEE čelnici te Agencije ističu veliki porast kako realiziranih, tako i onih projekata koji su trenutno u provedbi. Kao i većina takvih subjekata i u ovoj agenciji kao najveći problem ističu gospodarsku krizu koja je ušla u gotovo sve pore hrvatskog gospodarstva. Pored toga, napominju i kritično stanje financija u javnom sektoru, ali i općenito manjak svijesti. “Često nailazimo na nerazumijevanje, a veliki problem su i predrasude tipa ‘mi to ne možemo, nije to za nas, to je za razvijene i bogate’”, požalit će se. Od projekata na koje su posebno ponosni, pogotovo zbog njihovog uspjeha, istaknut će projekt poticanja i sufinanciranja ugradnje solarnih kolektora na području Zagrebačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije kojim je u 2009. obuhvaćeno ukupno 140 kućanstava, pod nazivom “I ja mogu imati solarne kolektore!”.

MILIJUNA KUNA IZNOSE NEPOVRATNA SREDSTVA U DVIJE GODINE koncu REGEA s radom počela tek u travnju 2008. godine. Na samom početku imali su tek četvero zaposlenih, dok je sada taj broj višestruko porastao, a još će i rasti jer su otvorena i nova dva područna ureda, u Karlovcu i Krapini.

Zajednički nastup

Danas kada se s priličnim vremenskim odmakom, u REGEI prisjećaju tih dana, napominju da je Hrvatska na tom natječaju po prvi puta uspješno nastupila kao koordinator, a ne samo kao partner u prijavi nekog europskog projejkta. Naime, uz Hrvatsku, tu su se našle i jugoistočna Mađarska, francuska regija Arc-de-Seine te španjolska Segovia. Na koncu su ostali samo Hrvati i Francuzi, čiju provedbu projekta je koordinirala hrvatska agencija. “Ideja i potreba osnivanja Agencija bila je brzo i široko prihvaćena od strane svih uključenih županija. Bilo je zahtjevno uskladiti i pravno formulirati osnivačke akte – Sporazum i Statut s obzirom da se radi o četiri osnivača, a u Hrvatskoj i ne postoji sličan primjer kada se ovakav broj županija (a riječ je o čak pet političkih stranaka na vlasti) složio zajedno i napravio nešto konstruktivno i kvalitetno”, komentiraju danas iz REGEE ključnu ideju osni-

15-17.indd 24

Plan za Zagreb

Za ovu godinu planirali su još “odraditi” preko 200 novih kućanstava. Pored ovoga pažnju su privukli i REGEINI projekti sustavnog gospodarenja energijom. U tom je projektu na području Karlovačke županije i Grada Zaprešića obavljena izrada investicijskih studija, izrada energetske strategije i energetski pregledi za ukupno 30 zgrada javne namjene. Agencija je i nositelj programa učinkovitog korištenja energije i akcijski plan održivog korištenja energije za Grad Zagreb. Između ostalog vrijedi izdvojiti i akcijske planove održivog korištenja energije za Ivanić-Grad, Rijeku, Klanjec, Zaprešić i Veliku Goricu. No, ne zaustavljaju se u REGEI samo na Hrvatskoj, već njiho-

vo djelovanje dobiva regionalni karakter ukoliko znamo da iste planove provode i za Sarajevo, Skoplje te Podgoricu, u sklopu međunarodnog projekta koji financira Njemačko društvo za tehničku suradnju. “Do sada smo prijavili deset projekata na natječaj IEE programa od kojih je Hrvatska odnosno Grad Zagreb i nositelj jednog projekta. Na IPA program financijske pomoći je prijavljeno šest projekata, a do sada su dva projekta odobrena za sufinanciranje - od kojih je jedan uvođenje novih kurikuluma na temu obnovljivih izvora energije u srednje škole, u suradnji sa Srednjom školom Oroslavje, Tehničkom školom Ruđer Bošković i gradom Oroslavljem. S obzirom da su ostali projekti prijavljeni u 2010. godini još uvijek se očekuju pozitivni rezultati prijave. Općenito, iskustva su vrlo obećavajuća”, komentiraju u REGEI svoja iskustva s realizacijom sredstava iz europskih fondova. Prve godine proračun Agencije iznosio je manje od milijun kuna, a danas je taj iznos upeterostručen. Još prošle godine sredstva dobivena iz prihoda od inozemnih vlada i organizacija višestruko su premašila sredstva donirana od strane osnivača, a iznos bespovrtatnih sredstava u zadnje dvije godine procijenjuju na oko 15 milijuna kuna. Ta su sredstva utrošena za nabavku opreme, financiranje radova i intelektualne usluge. “Naša vizija su županije i gradovi sjeverozapadne Hrvatske koji na najbolji mogući način gospodare energijom i potiču projekte i programe održivog razvitka. Za sada smo ostvarili izvrsnu suradnju s osnivačima, ali i gradovima te općinama na području našeg djelovanja, dok na nacionaloj razini ističemo odličnu suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te ministarstvom regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva”, objašnjavaju u Agenciji i poručuju kako se u budućnosti namjeravaju fokusirati na europske i razvojne projekte, kao i na financiranje programa i projekata, s obzirom da je, smatraju, došlo do značajnih promjena u okruženju.

U Hrvatskoj se premalo investira u energetiku

25.10.2010 13:23:05

17 -----Intervju: Julije Domac----- Energetski projekti prepoznati su kao temelj razvitka i napretka

akva je situacija u hrvatskom energetskom sektoru samo je jedna od tema o kojima smo porazgovarali s Julijem Domcem, ravnateljem Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, poznate i po skraćenici REGEA. U razgovoru je izrazio zadovoljstvo odazivom fizičkih osoba na projekt organiziranog poticanja ugradnje solarnih kolektora, ali i nadanje kako će Hrvatska ipak uhvatiti priključak s Europskom unijom po pitanju strategije “Europa 2020”. Kako opisujete stanje u energetskom sektoru, s obzirom na sveprisutnu krizu u zemlji? Energetski sektor u dobroj mjeri prati ukupno stanje u državi, odnosno hrvatskom društvu. Primjetna je kriza morala i kriza znanja, događaju se situacije kada je očito da rješenja i odluke koje se donose nisu utemeljene na znanju, a ponekad čak ni u najboljem interesu hrvatske države. Primjetan je i zastoj

15-17.indd 25

ulaganja u energetske objekte, posebno proizvodne pri čemu smo se tek nedavno sjetili one stare – “najskuplja je energije ona koje nema!”. Ipak, veseli da su u posljednje vrijeme, rekao bih konačno, energetski projekti prepoznati kao temelj razvitka, napretka te jedna od prilika za izlazak iz gospodarske krize u kojoj se nalazimo. Pouzdanje mi ulijeva činjenica da znanje zasigurno postoji, da hrvatski energetičari još uvijek stoje uz bok najboljima na svijetu i da imamo mlade stručnjake pune entuzijazma. Ulaže li se u Hrvatskoj dovoljno u obnovljive izvore energije? Zemlje članice Europske unije danas su svjesne značenja obnovljivih izvora energije. Europska komisija postavlja ciljeve, donosi direktive koje obvezuju članice te pokreće brojne programe financijske i institucionalne podrške. Zemlje članice, međutim, u pravilu ne čekaju da ih na korištenje obnovljivih izvora obveže Europska komisija – prednosti njihova korištenja

poznate su i političarima i javnosti. U Hrvatskoj se još uvijek nedovoljno ulaže, ali ohrabruju rezultati Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji kao rijetki primjer u regiji, izvan proračunskog fonda ulaže znatna sredstva u projekte obnovljivih izvora energije. Iz godine u godinu ta su sredstva sve veća. Čini se da je Hrvatska daleko od plana “Europa 2020”? Političkim riječnikom – radi se na tome. Nažalost s mnogim smo stvarima kasno krenuli i teško je očekivati da se zaostaci i propusti mogu u kratko vrijeme nadoknaditi. Nešto se ipak događa i općenito mogu izraziti nadu da ćemo uskoro uhvatiti priključak s EU i da zaostatak ipak neće biti preveliki. Jesu li institucije i dužnosnici na lokalnim razinama postali dovoljno kooperativni i svjesni potencijala obnovljivih izvora energije? Apsolutno, a rekao bih čak i znatno više nego što su to na nacionalnoj razini. Danas naše općine, gradovi i županije svojim

primjerom pokazuju put državnim ministarstvima i provode projekte o kojima smo prije nekoliko godina u Hrvatskoj mogli samo sanjati. Kakav je, prema vašim saznanjima, odaziv na organizirano poticanje ugradnje solarnih kolektora kod fizičkih osoba? Drago mi je reći da je odzaiv odličan! Nakon što smo godinama s gorčinom gledali na organizirano poticanje solarnih kolektora širom Europe i ukazivali na prirodni potencijal Hrvatske, konačno smo tek 2009. godine, prvo u Karlovačkoj županiji, a onda i u drugim dijeloviam Hrvatske, pokrenuli ovu pozitivnu stvar. Sve je omogućio i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji se uključio u financiranje, a danas se ovaj program s uspjehom primjenjuje i u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj županiji, ali i općinama Konavle, Jelsa, Sućuraj, a broj kolektora u kućanstvima se broji u stotinama. Ponosan sam na inicijativu i ulogu Agencije u ovoj lijepoj priči.

25.10.2010 15:42:09

energija listopad/studeni 2010.

-----Vremeplov----- Prošle je godine diljem svijeta započeta gradnja 12 novih nuklearnih reaktora, najviše u posljednjih 25 godina Piše: Tomislav Pili

Vraća li se nuklearna energija? S

ve veće svjetske energetske potrebe vraćaju nuklearnu energiju na pozornicu. Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prošle je godine diljem svijeta započeta gradnja 12 novih nuklearnih reaktora, najviše u posljednjih 25 godina. U Europi je u pogonu 149 reaktora, a gradi se šest novih ukupne snage 5,9 GW. Po dva se grade u Bugarskoj i Slovačkoj te po jedan u Finskoj i Francuskoj. Europa zazire od nuklearne energije, posebno nakon Černobila, zbog čega je u mnogim državama na snazi moratorij na gradnju novih nuklearki. Inače, počeci nuklearne energetike u Europi započinju sredinom pedesetih godina. Dio od 19 nuklearki sagrađenih između 1956. i 1966. imale su primarno vojnu ulogu, odnosno korištene su kao postrojenja za obogaćivanje urana za vojni nuklearni program. Od 1969. do 1979. u rad je pušteno 37 nuklearki, ponajviše u Njemačkoj (10) i Francuskoj (5). “Zlatne godine” za europsku nuklearnu energetiku su osamdesete godine prošlog stoljeća. Tada su u rad puštene 62 elektrane, od toga samo u Francuskoj njih 22. Rast antinuklearnog raspoloženja u Europi jasno je vidljiv po svega deset nuklearki puštenih u rad od 1990. do 2007. godine.

18-19.indd 18

1956. U Francuskoj

u rad puštena prva NE u Europi – NE Marcoule – reaktor Marcule G1

1964. U V. Britaniji u rad

puštena NE Calder Hall u kojoj se obogaćivao uran; podloga razvoja britanske nuklearne energije

25.10.2010 13:25:03

1966. U rad puštena

prva NE u istočnom bloku koja se nalazila izvan Sovjetskog Saveza u Njemačkoj – NE Rheinsberg (DDR)

18-19.indd 19

1980. U Francuskoj

pušten u rad peti najveći reaktor u svijetu (sastoji se od 6 blokova) – NE Gravelines

1983. U Litvi

zatvorena NE Ignalina; uvjet ulaska zemlje u Europsku uniju

2007. U Rumunjskoj

u rad puštena NE Cernavoda, posljednja NE puštena u rad u Europi

25.10.2010 13:25:09

------Kolumna------

energija listopad/studeni 2010.

Pismo iz Detroita: Svaka sličnost s Zagrebom je slučajna Vedran Horvat

Autor je voditelj ureda Heinrich Böll Stiftunga u Zagrebu, trenutno na jednomjesečnoj stipendiji German Marshall Funda u Americi

vih se dana na pustim, da ne kažem opustošenim ulicama Detroita, ne može sresti ni psa. Ispod golemih sjenki visokih nebodera, nekoć sjedišta nepobjedive auto industrije koja je nakon niza godina propadanja upravo u tom gradu u jeku ekonomske krize klekla na koljena, svega par silueta u predvečerje. Grad živi tiho, prigušeno, kao da se srami svoje sudbine; na operu ili u muzej se dolazi automobilima iz suburbanih područja, međutim, u gradu se ne ostaje ni minute više. Život je negdje drugdje. Ono nekoliko najhrabrijih koji i u tim okolnostima ostaju u gradu okuplja se u malenim oazama kao jedinim točkama otpora besmislenim konceptima razvoja koji su grad bacili na koljena. On je, poput niza gradova slučaja, prepušten samom sebi i onima siromašnima, obespravljenima, koji nemaju drugog izbora. Nije čudo da Detroit danas zovu gradom duhova. On je danas grad ruševina. Naježi se čovjek kada pomisli da bi se, slijedom niza nesmotrenih odluka u Ćirilometodskoj ulici, isto moglo dogoditi i njegovom gradu.

na manjina onih koji će to osigurati iz luksuznih apartmana sa pogledom na Varšavsku, ili na ono što je od nje ostalo? Kakvim gradom Zagreb postaje i na koji način će radnici biti dijelom njegovog društvenog tkiva? Naravno, na ovom mjestu nećemo otvarati kompleksne probleme urbanog razvoja i socijalnih nejednakosti. Primjer Detroita navodim jer je on istovremeno i veliki ispit. Velika prilika da se kriza koja tamo dotiče dno, upozna u svoj njenoj dubini. Ali ohrabrenje dolazi odozdo, jedna za drugom, rađaju se u različitim susjedstvima inicijative koje daju smisao i nove funkcije napuštenim zgradama a koje od travnatih zapuštenih površina pretvaraju male poljoprivredne jedinice na kojima se ljudi, silom prilika, uče gradskom vrtlarstvu. Središte gradskog života postaje jedna od tržnica, grad se vraća primarnim funkcijama koje nastoji osigurati. Centar grada već je sada mjesto projekcija niza pro-

Detroit je jedan od rijetkih gradova koji možda na najteži način uči kako biti postindustrijskim gradom u 21. stoljeću

----- Zlatne godine----Detroit je

jedan od rijetkih gradova koji možda na najteži način uči kako biti post-industrijskim gradom u 21. stoljeću. Iako ‘Ford’ i dalje drži grad na eutanaziji, zlatne godine iz sredine 20. stoljeća se zasigurno ne mogu povratiti. Grad je u limbu, u vakuumu, obiteljima u gradu koji je navikao da svaki član posjeduje jedan auto kao znak ponosa i snage nacionalne industrije, teško je objasniti zašto ih se moralo prodati, onima sretnijima zašto više rezervoar ne može biti pun. Ono drugo,našim krajevima nažalost i dalje daleko poznatije, osjećaj je nedostatka vladavine zakona. Detroit je danas grad u kojem se pravila i norme shvaćaju daleko rastezljivije, grad u kojem će prolazak kroz crveno - i doslovno i prenesno - samo onima sa najvećim pehom biti prekršaj, grad u kojem je teško dokazati nepravdu kada ju u pravilu dijele svi njegovi građani. Utoliko je Detroit lekcija primjenjiva i svim drugim gradovima. Ako se o svakom pedlju grada ne raspravlja, ako se o svakom pedlju ne odlučuje ravnopravno i u skladu sa zakonom, kakve to gradove i za koga pravimo? U slučaju Detroita, obrazovani stanovnici koji žele solidan standard i sigurnost iselili su se još prije desetak godina; odustali su od vizije grada kakvog su priželjkivali. Linijom manjeg otpora odlučili su mir i sigurnost pronaći izvan granica grada. U slučaju Zagreba, hoće li to biti eksluzivna i zaštiće-

Centar grada već je sada mjesto niza projekata koji nastoje gradu donijeti novu snagu kreativne industrije, privući dizajnere, informatičare i umjetnike

20_kolumna.indd 10

jekata koji nastoje gradu donijeti novu snagu kreativne industrije,; privući dizajnere, informatičare i umjetnike; stvoriti nove industrije. U protivnom, kao i mi na Varšavsku, biti će prisiljeni gledati kao na suvenire, komadiće zida otpora koji je prerano popustio pred silinom beskoncepcijskog, kratkoročnog, profitno orijentiranog i za vladavinu prava više nego opasnog smjera razvoja koji se posredstvom spekutlativnog kapitala umiješno inflitrirao u gradske odluke.

----- Javna dobra----U takvoj situaciji, nekoličina ljudi u Detroitu sa velikom pažnjom gleda na javni interes i tretman javnih dobara. Sada je to još lako, stanovi i zemljišta su izuzetno jeftini, u grad duhova i sablasti samo se najhrabriji hazarderi odluče useliti ili investirati. I vrlo stidljivo. Njima se daje prilika da grad dignu iz ruševine, da od njega učine novi centar, grad koji će osigurati svoju suverenost opskrbe hranom kroz lokalnu proizvodnju, koji će pokrenuti novu, energetski efikasnu regulaciju prometa. Moguće je, ali ne još i izvjesno, da će takvim promjenama cijene zemljišta porasti, a grad postati privlačna destinacija za kreativce širom svijeta. Bitno je međutim da oni koji sada brinu o javnom interesu i u tim okolnostima ostanu nepotkupljivi i sačuvaju svoj pogled na grad. U Zagrebu, Varšavska je primjer pogleda na drugačiji grad. Gradski oci bi svakako morali razmisliti mora li Zagreb postati Detroit da Varšavska i sve ulice koje čeka ista sudbina dobiju drugu šansu...Prilika je ovdje.

25.10.2010 15:38:07

21 -----Primjer iz regije----Srpska EFT grupa pokrenula je dva energetska projekta u Bosni i Hercegovini Piše: Nenad Savić

Projekti vrijedni 500 milijuna eura H rvatska je zemlja s izraženim deficitom u bilanci električne energije koji na godišnjoj razini varira od 4TWh do 5TWh. Imajući u vidu

21-22.indd 19

da je i regija jugoistočne Europe u energetskom deficitu te da se u regiji u idućih sedam godina ne očekuje ulazak u pogon većih proizvodnih jedinica, kao ni očekivani ekonomski oporavak, energetski deficit Hrvatske će se

sljedećih godina gotovo sigurno povećati. U strateškom je interesu Hrvatske da električnu energiju koja nedostaje dugoročno osigura pod što povoljnijim uvjetima. To će naravno učiniti in-

Osnovni parametri projekta HE Ulog: – Instalirana snaga

35 MW – Prosječna godišnja proizvodnja

86 GWh

– Ukupno ulaganje

65 milijuna eura – Visina brane Nedavići

53 m – Akumulacijsko jezero (Reservoir) ukupne zapremine

6,9 mil. m3 – Dovodni tunel (tannel)

2,5 km i promjer 3,8 m dužina

– Mašinska zgrada (Powerhouse) s dva agregata (Turbine generator unit) tipa Francis

25.10.2010 13:26:10

energija listopad/studeni 2010.

“

Energetski projekti u regiji predstavljaju priliku za hrvatske tvrtke poput HEP-a, Dalekovoda, Končara...

vesticijama u nove proizvodne kapacitete, prije svega u projekte koji će Hrvatskoj elektroprivredi donijeti najveću zaradu na uložen novac u najkraćem roku. Osim HEP-a, ovi projekti predstavljaju realnu priliku i za druge hrvatske tvrtke poput Dalekovoda, Končara, Đure Đakovića i u manjoj mjeri nizu drugih kompanija.

Nova radna mjesta

Analiza započetih investicija u regiji ukazuje da je daleko najrazvijeniji projekt u ovom trenutku gradnja rudarskoenergetskoga kompleksa Stanari u Bosni i Hercegovini. Tim projektom upravlja energetska kompanija EFT grupa. Rudnik ugljena Stanari nalazi se 70 kilometara istočno od Banje Luke. EFT je preuzeo rudnik u svibnju 2005. godine nakon međunarodnog natječaja. Primarni cilj grupe EFT bio je riješiti probleme dugova rudnika prema zaposlenima i vjerovnicima kao i proširiti proizvodnju lignita koja bi zadovoljila potrebe buduće termoelektrane Stanari. Rudnik Stanari danas je među najboljim primjerima privati-

21-22.indd 20

zacije u Bosni i Hercegovini i regiji, o čemu svjedoče mnogobrojne ocjene međunarodnog tržišta kapitala, financijskih institucija, i uglednih europskih nevladinih organizacija i medija. EFT je u Stanare doveo novu Upravu, a kompanija je do danas uložila više od 40 milijuna eura u kompletnu rehabilitaciju i modernizaciju rudnika. U ovom razdoblju otvoreno je više od dvije stotine novih radnih

mjesta, a rudnik danas zapošljava 450 radnika. Rekordna proizvodnja ugljena postignuta je sukcesivno u razdoblju od 2007. do 2009., a rudnik je certificiran da ispunjava međunarodne norme ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001. Rezerve lignita u stanarskom bazenu iznose 100 milijuna tona. EFT planira u neposrednoj blizini rudnika graditi termoelektranu kapaciteta 300 MW.

Idejni projekt

Osnovni parametri rudnika Stanari – Instalirana snaga TE Stanari

300 MW

– Neto snaga bloka

265 MW

– Bruto stupanj korisnosti bloka

38,5%

– Očekivana godišnja proizvodnja od 2,000.000 MWh pri radu u baznom režimu rada – Kompletan tretman dimnih plinova u skladu s direktivama EU – Suhi rashladni sustav – Povezivanje na elektroenergetski sustav preko postojećeg 400 kV dalekovoda Tuzla – Banja Luka – TE Stanari će biti prvi termoenergetski objekt u Bosni i Hercegovini koji će u potpunosti funkcionirati u skladu s relevantnim direktivama Europske unije o zaštiti životne sredine

EFT grupa je u svibnju 2010. potpisala EPC (Engineering, Procurement and Construction) ugovor s Dongfang Electric Corporation iz Kine o gradnji termoelektrane Stanari po sistemu ključ u ruke. Osim objekta elektrane ukupna vrijednost projekta od 500 milijuna eura uključuje i troškove investicija u pomoćne objekte i investicije u proširenje kapaciteta rudnika. EFT grupa pregovara s China Construction Bank (CCB) i China Development Bank (CDB) o financiranju EPC ugovora za TE Stanari. Očekuje se da će kineske banke kreditno pokriti 85% vrijednosti EPC

”

ugovora. Drugi investicijski projekt EFT-a je gradnja hidroelektrane Ulog, na gornjem toku rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini. EFT je u rujnu 2009. dobio koncesiju za gradnju i upravljanje hidroelektranom Ulog. Idejni projekt za HE Ulog izradio je Energoprojekt – Hidroinženjering Beograd, a reviziju je obavio AF Colenco iz Badena (Švicarska). Izrađena je tehnička i planska dokumentacija, uključujući idejni projekt, regulacijski plan, studiju uticaja na okoliš, urbanističko tehničke uvjete (UTU), studiju priključka HE Ulog na EES BiH, studiju zaštite prirodnih i povijesnih nasljeđa, studiju opravdanosti, eksproprijacijski elaborat i glavni projekt pristupnih putova. Vlada Republike Srpske je u listopadu 2010. donijela odluku o proglašenju općeg interesa na prostoru HE Ulog. Postupak eksproprijacije zemljišta je u toku. U srpnju 2010. započeti su radovi na sustavu prilaznih putova ukupne dužine 7,2 km. Puštanje u pogon elektrane planirano je za prvu polovicu 2015. godine.

25.10.2010 13:26:14

21-22.indd 21

25.10.2010 13:26:16

energija listopad/studeni 2010.

Decentralizacija proizvodnje energije -----Energetska održivost----Vrlo važan preduvjet za povećanje energetske neovisnosti regije je visok stupanj energetske učinkovitosti Piše: Daniel Rodik,

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR)

Primjer održivoga gospodarenja energijom Okrug Güssing, Burgenland, Austrija, 27.000 stanovnika, 485 km2

1980.

Krajem osamdesetih okrug Güssing bio je jedan od najnerazvijenijih u Austriji, slabo povezan s ostatkom zemlje i s velikim udjelom ljudi koji putuju na posao u druge regije

24-25.indd 18

1990.

Početkom devedesetih lokalna samouprava okruga razvija strategiju potpunog napuštanja fosilnih goriva. Cilj je postupno zadovoljiti energetske potrebe grada Güssinga i cijelog okruga obnovljivim izvorima energije

Primjena mjera uštede energije u svim zgradama u središtu grada smanjila je troškove za energiju za 50%

Gradnja brojnih demonstracijskih postrojenja potiče korištenje OIE (proizvodnja biodizela, male energane na biomasu)

25.10.2010 15:38:55

ilj održivoga korištenja energije je što veći omjer zadovoljenih energetskih potreba i raspoložive energije iz regije, tj. postizanje što veće energetske neovisnosti. Naravno, raspoloživa energija trebala bi biti iz obnovljivih izvora energije (OIB) jer su najdostupniji, najmanje utječu na lokalni okoliš, otvaraju nova radna mjesta i zadržavaju vrijednosti resursa (stvaraju ekonomsku dobit zbog razvoja gos-

2001.

u Güssingu se otvara energana na biomasu, koji time postaje energetski neovisan

24-25.indd 19

podarstva i minimalnog uvoza energije) u samoj regiji. Fosilna goriva koriste se u manjoj mjeri, u prijelaznom razdoblju i kao podrška sustavu, a ne kao glavni izvori energije. Fosilna goriva ograničeni su resursi koje regija ima.

Štednja energije

Vrlo važan preduvjet povećanja energetske neovisnosti regije je visok stupanj energetske učinkovitosti – od kućanstava, zgrada, preko javnog sektora, turizma, usluga do industrije. To znači da se iste usluge mogu obavljati sa znatno manje utrošene energije. Štednja energije, iako nije isto što i EE, također je imperativ svih potrošača energije u ovakvom sustavu. Politička volja potrebna je da se tromi centralizirani sustav jedne ili više država, baziran na velikim fosilnim, hidro- i nuklearnim elektranama, počne reorganizirati u decentralizirani sustav s većim brojem manjih elektrana na obnovljive izvore energije. To znači da su nužne promjene uprave na državnoj i lokalnoj razini u smjeru većih ovlasti i odgovornosti regije da upravlja svojim resursima na održiv način. Reorganizacija energetskog sustava znači i promjenu u vođenju i upravljanju sustavom koji bi se ograničavao na manje cjeline – na regiju, županiju, grad ili naselje. Određenost cjeline zadana je geografskoklimatološkim uvjetima na osnovi kojih se određuju i energetski resursi; oblik krajolika, količina šuma i poljoprivrednih površina, rijeke i vodne površine, geotermalni izvori, osunčanost, vjetrovitost i rudna bogatstva. Konkretno, strateško energetsko planiranje (usklađivanje potencijala i potreba u budućnosti) spušta se na razinu regije, pa se i sigurnost dobave planira na toj

2005.

energetske potrebe okruga iznose 564,777 MWh, a postojeće energane zadovoljavaju 34% potreba za električnom energijom, 49% toplinskih potreba i 47% potreba za gorivom

razini. Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/2008) u Hrvatskoj predviđa izradu programa i planova učinkovitoga korištenja energije na razini županija. Zbog nepostojanja podzakonske regulative (očekuje se do kraja 2010.) zakon se još ne provodi iako je nekoliko županija i gradova donijelo strategije i programe održivoga korištenja energije. Tehnologije OIE koje se koriste u decentraliziranoj ili distribuiranoj proizvodnji prije svega ovise o geografskim i klimatološim karakteristikama regije, a mogu biti: vjetroelektrane, fotonaponske elektrane, solarni termalni sustavi (od kućanskih do većih sustava za zgrade ili naselja), elektrane/toplane na biomasu (drvni otpad, šumski ostaci), bioplinska postrojenja – elektrane/toplane (iz poljoprivrednog otpada, metanizacija, uplinjavanje drveta, biogoriva (biodizel iz otpadnog ulja ili biljaka uljarica). Izbor tehnologija mora biti u skladu sa zaštitom okoliša. Loši primjeri su gradnja velikih vjetroelektrana

2007.

emisije CO2 u Güssingu smanjene su za 95% u odnosu na razinu 1995.

u prirodnim rezervatima ili na migracijskim koridorima ptica, krčenje šuma i oduzimanje površina za proizvodnju hrane za tzv. energetske nasade (monokulture uljarica za biogoriva) ili korištenje fotonaponskih modula koji se ne mogu reciklirati.

Rast potrošnje

Prema dosadašnjim istraživanjima u SEE regiji postoji velik potencijal za uvođenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti kao znatno neiskorištenog resursa (stare zgrade, promet, industrija). Energetski sustavi naslijeđeni od nekadašnje zajedničke države centralizirani su i bazirani na fosilnim gorivima, velikim hidroelektranama i uvozu energije. Potrošnja energije unatoč utjecajima globalne krize raste, pa tako i opasnosti koje proizlaze iz nedostatka energije, tj. veće upotrebe neodrživih izvora: zagađenje okoliša (zrak, rijeke, more, tlo), klimatske promjene, ovisnost o uvozu i nesigurnost dobave, energetsko siromaštvo (nemogućnost plaćanja troškova) i politička nestabilnost.

Energetska neovisnost regije veličine Güssinga je izvediva uz korištenje 70% ukupne površina, a ostatak (30%) bio bi rezerva

Okrug je centar za istraživanja i edukaciju na području OIE, a nove ekonomske djelatnosti su “zeleni turizam” i ekološka poljoprivreda

25.10.2010 13:27:35

energija listopad/studeni 2010.

-----Primjer uspjeha: Krapinsko-zagorska županija----- Školski objekti mogu predstavljati izuzetne potencijale glede uštede energije, a mjestimice i potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije Piše: Biserka Ranogajec

Predvodnik u učinkovitoj upotrebi energije U školama Krapinsko-zagorske županije pokrenut je vizionarski program uštede energije kojim će se “spasiti” novac i sačuvati priroda. Župan Siniša Hajdaš Dončić pokrenuo je sa svojim suradnicima ideju koju do sada nije pokrenula nijedna županija u Hrvatskoj, a slobodno se može svrstati uz bok najboljoj praksi Europske unije. Cilj programa je smanjiti potrošnju energije u županijskim školama. Uspostavit će

26-28.indd 32

se Energetski fond za ulaganja u energetsku učinkovitost na ciljanim objektima i provest će se građevinski radovi i tehničke rekonstrukcije uz mjesečno izvještavanje o potrošnji energenata. Projekt su počeli provoditi vlastitim znanjem i resursima.

Rast cijene energije

Zagorska razvojna agencija pobrinula se za osiguranje kreditnih sredstava, provedbu rekonstrukcije i radova, dok se REGEA pobrinula za tehnički nadzor i praćenje provedbe,

praćenje potrošnje energije i edukaciju, a strateški financijski partner je Privredna banka Zagreb. A kako je do svega toga došlo? Odgovor je u načelu jednostavan. Sve počinje od općepoznate priče o očekivanom rastu cijene energije i energenata zbog globalnih i lokalnih razloga. One će u idućem razdoblju izravno utjecati na još veći porast troškova u školama Krapinsko-zagorske županije. Stoga su u županiji shvatili da će na

rast troškova energije utjecati i povećanje standarda potrošnje energije, porast broja učenika, potreba za kontinuiranim grijanjem i hlađenjem prostora te troškovi održavanja. Troškovi održavanja energetike i efikasnost održavanja međusobno tehnički neovisnih sustava predstavljaju također dio troškova kojima se može upravljati. Nezadovoljavajuće stanje u školama posljedica je dogogodišnjeg zanemarivanja osuvremenjivanja tehnike, a kvaliteta života i rada učenika i profesora

25.10.2010 13:28:38

čajki objekta jer je poznato da su vanjske karakteristike zgrade primarno značajke vezane uz prozore i fasadu. Na to će također biti stavljen naglasak u analizi potrošnje i troškova. Potrošnja pitke vode postaje sve veći trošak u objektima ovakvog tipa, stoga će se provesti detaljna analiza trendova potrošnje vode i potencijali ušteda.

Energetski razredi

(

Pored uštede na toplinskoj i električnoj energiji velike uštede ostvaruju se i u potrošnji vode

50% bitan je preduvjet razvitka i napretka. Prvi potez bio im je da osuvremene opremu i smanje račune za energente. Budući da rasvjeta čini gotovo dvije trećine izravne potrošnje električne energije, odnosno jednu četvrtinu ukupne potrošnje ener-

26-28.indd 33

MOŽE IZNOSITI UŠTEDA NA ELEKTRIČNOJ ENERGIJI

gije u školama, a suvremena rasvjetna tijela imaju nekoliko puta manju potrošnju energije u odnosu na klasičnu rasvjetu, programom će se identificirati škole u kojima je potrebno modernizirati sustave te ocijeniti mogućnosti smanjenja potroš-

nje i troškova energije u tom segmentu. Gledajući potrošnju toplinske energije, izraziti potencijali za ovakve tipove objekta leže u modernizaciji i boljem upravljanju kotlovničkog sustava te poboljšanju građevinskih zna-

Energetski učinkoviti uređaji troše znatno manje energije nego standardni pa je preporuka da se prilikom kupnje obvezno vodi računa o potrošnji uređaja, pri čemu je i ekonomski opravdano kupovati uređaje energetskog razreda A ili eventualno B. Razlika u potrošnji električne energije između uređaja energetskog razreda A i D kreće se u granicama između 30 posto i 45 posto, pa će se stoga provesti analiza potreba škola za nabavom novih uređaja. Mislili su i na mogućnost implementacije obnovljivih izvora energije. Ona bi služila kao zamjena dijela energije iz klasičnih izvora, što je prioritet današnjeg društva. Tako će u tom svjetlu biti razmotrena mogućnost te određeni potencijali za ugradnju sustava kao što su biomasa, solarna energija i toplinske pumpe. Školski objekti, ovisno o tipu i godini gradnje te opremljenosti, mogu predstavljati izuzetne potencijale glede uštede električne i toplinske energije te pitke vode, a mjestimice i potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije. Stoga je i odabrano deset škola u kojima će se izmjenama početi sa štednjom. Sam razvoj tehnologije omogućava nam da dobijemo sve više korisnog rada iz iste količine energije, odnosno da smanjimo gubitke koji su često u takvim objektima neprihvatljivi. Potencijali ušteda također ovise o mogućnosti investiranja jer često je slučaj da se locira problem, ali su sredstva nedo-

25.10.2010 13:28:39

energija listopad/studeni 2010.

statna za modernizaciju, odnosno saniranje. U potrošnji električne energije prema sadašnjim standardima projektiranja uvriježeno je da se supstitucijom klasičnog oblika rasvjete, koji predstavlja znatan dio potrošnje električne energije u školama sa štednom opcijom, mogu ostvariti uštede od 15 pa do više od 50 posto, ovisno o početnim uvjetima i investiciji.

Ušteda od 60 posto

Nadalje, zamjenom dotrajalih i starijih motora i pumpi moguće su uštede od 10 do 20 posto. Uštede se još mogu ostvariti izbjegavanjem korištenja električne energije u neelektrične svrhe kao što je priprema sanitarne tople vode, grijanje prostorija ili u školskoj kuhinji. Bitno je napomenuti da se sa smanjenjem potrošnje električne energije smanjuje i angažirana snaga, a s time i naknada za snagu te produljuje vijek trajanja vodova i elemenata u krugu, što pak pogoduje manjim troškovima u održavanju. Školske zgrade često troše neprimjereno velike količine toplinske energije, a razlozi su često u dotrajalosti prozora i vrata ili njihovoj lošoj izvedbi, niskoj razini izolacije objekta i njegovih elemenata te niskom stupnju učinkovitosti kotlovničkog sustava. Uštede koje su ostvarive u ovom pogledu kreću se od 20 do više od 60 posto, a nerijetko i više, no česta barijera koja se javlja su velika investicijska sredstva u te mjere pa je čest slučaj da se odabere samo ona mjera koja ima najbrži povrat investicije kao što su termostatski ventil, prozori i vrata, kotlovnički plamenik i slično. Iako se voda često zanemaruje kao trošak, njezina sve viša cijena i jednostavne mjere uštede primoraju objekte s ne-

(

Školske zgrade često troše neprimjereno velike količine toplinske energije

Župan Siniša Hajdaš Dončić U županiji su shvatili da će na rast troškova energije utjecati i povećanje standarda potrošnje energije, porast broja učenika, potreba za kontinuiranim grijanjem i hlađenjem prostora te troškovi održavanja.

koliko desetaka ili čak stotina korisnika da se suoče s tim problemom. Uštede koje su ostvarive kreću se od 20 do 40 posto, a katkad i više, ali ono što je zanimljivo je da je povrat investicije u kratkom razdoblju. Još je važnije istaknuti da ako šte-

dimo toplu vodu, štedimo i dio energije za njezino pumpanje i grijanje te odvod, stoga su očekivane dobrobiti višestruke. Korištenje obnovljivih izvora energije u zgradarstvu svakako ima svoje mjesto i kao takvo može biti zanimljivo u školskim

objektima. Solarno grijanje i priprema sanitarne tople vode, biomasa u učinkovitim pećima i sustavima područnog i grijanja pojedinačnih objekata te toplinske pumpe mogu dijelom smanjiti potrošnju električne energije, plina ili loživog ulja.

Zamjenom dotrajalih i starijih motora i pumpi u školama moguće su uštede energije od 10 do 20 posto 26-28.indd 34

25.10.2010 13:28:50

Hrvatska prilika za grijanje na biomasu

-----Peleti----Prema strategiji energetskog razvitka Hrvatske, do 2020. godine elektrane na biomasu trebaju proizvoditi 85 MW instalirane snage Piše: Biserka Ranogajec

29-31.indd 29

Hrvatskoj se godišnje sječe pet milijuna kubika drveća koje se koristi za trupce i ogrjev, a otpaci ostaju u šumi iako bi se dio mogao koristiti kao biogorivo, a dio bi trebao ostati u šumama zbog očuvanja njihova zdravlja. To je poručila Služba za uređivanje šuma Hrvatskih šuma na ovogodišnjoj Ambienti, sajmu namještaja na Zagrebačkom velesajmu. Dodaju da se danas manje siječe nego što se sadi pa je stanje povoljno.

25.10.2010 13:30:24

energija listopad/studeni 2010.

“

Ove je godine za iskorištenost šumske biomase od države sufinancirano 167 projekata sa 73,4 mil. kuna

Hrvatske šume još nisu kao austrijske, naročito u turističkim regijama gdje se cijela naselja i hoteli griju na drvnu biomasu, a neki imaju i struju. Austrijski menadžer hrvatskog podrijetla Zvonimir Preveden jednom je zgodom ispričao kako se turisti dive njihovim šumama. Oni misle da ih čistimo za njih kao što se uređuju i parkovi, a ne znaju da se one pročišćavaju i koriste za bioenergiju. Za primjere Preveden je naveo grad Lienz u istočnom Tirolu koji se grije na biomasu i ima dvije kogeneracije (proizvodnja topline i struje na biomasu) koje rade cijele godine. Spomenuo je i općinu Preddvor u Sloveniji koja je uvela kompletno grijanje na šumsku biomasu koje je financirano iz fondova EU. U Austriji se inače s promocijom uporabe peleta počelo od sredine devedesetih i danas se godišnje potroši oko 720.000 tona, od čega 420.000 tona u kućanstvima, a 300.000 tona u industrijske svrhe (u velikim kotlovnicama za proizvodnju toplinske i električne energije). Instalirani proizvodni kapaciteti Austrije su 1,1 milijun tona, tvrdi Marijan Kavran, direktor Drvnoga klastera. Nadalje, Kavran podsjeća kako je 2006. u Europi bila rekordna u prodaji peleta i peći na pelete zbog plinske krize i oscilacija u cijenama fosilnih goriva.

U Sloveniji ima oko 130 velikih potrošača peleta, a u Italiji postoji oko 700.000 kućanstava koja se griju na pelete i godišnje se tamo proda od 90.000 do 100.000 novih peći. I u Češkoj je također, navodi Kavran, u porastu uporaba peleta, a država kroz sustav potpora pridonosi stvaranju unutarnjeg tržišta. Potpore se financiraju iz prikupljene naknade od zagađivača koji ispuštaju prevelike količine Co2 u atmosferu.

U Austriji se danas godišnje potroši oko 720.000 tona peleta

proizvođači koje sufinaNciramo moraju dio peleta staviti na hrvatsko tržište

Marijan Kavran direktor Drvnoga klastera

Vinko Mladineo Fond za energetsku učinkovitost

29-31.indd 30

”

Poticaji za male peći

Za usporedbu, u Hrvatskoj već nekoliko godina nadležna ministarstva najavljuju kako će se poticati ugradnja malih peći na drvnu biomasu za grijanje i potrošnju tople vode u kućanstvima. Zatim obećavaju da će se izgrađivati sustavi područnoga grijanja na drvnu biomasu u većim zgradama i manjim naseljima te da će poticati modernizaciju industrijskih kotlovnica na drvni ostatak i šumsku biomasu. Nešto je i učinjeno tako da je do ove godine za iskorištenost šumske biomase i drvnog ostatka ukupno od države sufinancirano 167 projekata u visini od 73,4 milijuna kuna. Iako nismo kao Austrija, same Hrvatske šume bile su investitori u dva postrojenja za grijanje neindustrijskih potrošača, a tvrtka Kohlbach za

25.10.2010 13:30:31

700 Zdravko Žuža direktor jednog od najvećih proizvođača peleta ViševicaKomp i predsjednik Odbora za biomasu HGK je rekao: “Nemamo lobija pa se u energetskim strategijama ne spominje drvna biomasa i drveni pelet. Nažalost, neki političari rekli su na konferenciji u Vukovaru 2008. godine kako će se podržati veće korištenje peleta i sličnih obnovljivih izvora energije, ali to je izostalo. Svaki od proizvođača se samostalno bori za tržište i ViševicaKomp izravno opskrbljuje peletima tri velika kupca u Trstu, a sigurno bi bilo povoljnije imati kupce negdje bliže. Također se negdje umjesto kotlova na loživo ulje ponovno ugrađuju kotlovi na fosilna goriva jer projektanti nisu upućeni je li potrebno ishodovati lokacijske dozvole za kotlove na pelet”

29-31.indd 31

31 tisuća kuća u italiji grije se na pelete

koju radi Preveden isporučila je kotlove. Tako se u Ogulinu i Gospiću tamošnja uprava HŠ grije na taj način kao i nekoliko kuća i škole. Mnogi u Hrvatskoj o tome razmišljaju, pripremaju se i rade projekte, računajući također na povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU. To je zanimljivo naročito manjim naseljima koja se cijela mogu grijati na šumsku biomasu. Primjerice, općina Pokupsko već je daleko u pripremama gradnje toplane i mreže sustava grijanja što bi se financiralo u sklopu programa IPARD Europske unije.

Energetska strategija

Načelnik općine Božidar Škrinjarić potpisao je s Vinkom Mladineom, direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ugovor o sufinanciranju prema kojem općina dobiva 1,38 milijuna kuna, dok bi se od EU povuklo oko 5,5 milijuna kuna. To je u općini najopsežniji projekt u energetici. Prema strategiji energetskog razvitka Hrvatske, do 2020. godine predviđeno je znatno korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, odnosno do tada elektrane na biomasu trebaju proizvoditi 85 MW instalirane snage. Međutim, mnogi smatraju da šira javnost još nije dovoljno upoznata s potencijalima, prednostima i mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije, a poznavanje sustava grijanja na pelete je gotovo zanemarivo. U drvnoprerađivačkoj industriji tek desetak tvrtki proizvodi pelete i uglavnom ih izvozi jer ih ovdje nema tko kupiti iako one kao energent imaju niz prednosti u odnosu na fosilna goriva. U sklopu ulaganja u obnovljive izvore energije Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira proizvodnju peleta kao energetski učinkovitog i ekološki prihvatljivog proizvoda i do sada je prihvatio četiri takva projekta za koje je odobrio sredstva u visini 5,44 milijuna kuna, izjavila je Ivana Buchwald-Ružić, viša stručna

suradnica u Fondu. Ona kaže da će realizacija tih projekata osigurati ukupnu godišnju proizvodnju od 100.000 tona peleta. Sada se na području Hrvatske proizvodi oko 150.000 tona peleta godišnje. Sredstva iz Fonda su dodijeljena Finvestcorpu iz Čabra za sufinanciranje kamata u projektu “Pokretanje proizvodnje peleta”, zatim tvrtki Šišarka iz Županje dan je zajam za opremanje novoga proizvodnog prostora za proizvodnju peleta. Energy pellets iz Delnica isto je dobio sredstva za subvenciju kamata za gradnju pogona za proizvodnju drvenog peleta, a tvrtki Gamauf iz Poljana odobren je zajam. U Fondu, međutim, naglašavaju kako se u prihvaćanju projekata za proizvodnju peleta posebice zahtijeva da proizvođači peleta dio proizvoda stave na hrvatsko tržište jer bi u protivnom Fond ulagao u obnovljive izvore koji će se koristiti isključivo u inozemstvu. Osim toga Fond ulaže i sredstva za poticanje tehnologija koje će koristiti pelete kao energent.

Distribucijski sustav

Da bi tržište peleta funkcioniralo, potrebno je uspostaviti distribucijski sustav jer kupci svakako žele jeftinije grijanje, a ono na pelete je do 40% jeftinije u odnosu na klasično grijanje, tvrdi Kavran. Smatra da je potrebna i dobra logistika po sistemu ključ u ruke, što znači isporuka peleta kamionima cisternama u dvorište, odnosno isporuka u spremnik. Preduvjet je da sve bude pouzdano i tehnički solidno izvedeno. Šumarski fakultet u Zagrebu već sada može raditi ispitivanja kvalitete peleta, a predlaže se da se peleti označavaju markicom, čime će se jamčiti kvaliteta. Drvni klaster je, taumači nadalje, dobio prijedlog austrijskih partnera koji su već organizirali distribuciju peleta u Štajerskoj i Sloveniji. Oni predlažu hrvatskim proizvođačima peleta da se udruže i zajednički organiziraju logistiku, skladištenje i distribuciju.

25.10.2010 13:30:33

energija listopad/studeni 2010.

Još nema cjelovite z -----Zelena gradnja----- Projekti u Hrvatskoj su prilično kvalitetni, ali je potreban prijenos znanja i bolja suradnja u njihovu razvijanju Piše Ivan Pandžić

rvo istraživanje o elementima zelene gradnje u regiji proveo je međunarodni konzultant Colliers u suradnji sa sveučilištem Berkeley u sklopu svog programa Regionalna inicijativa za održivost i okoliš. Istraživanje je završilo izborom 64 uglavnom uredske zgrade iz Hrvatske, Albanije, Bugarske, Grčke, Crne Gore i Srbije koje imaju elemente zelene gradnje.

Povezivanje u praksi

U Hrvatskoj još ne postoji zgrada koja bi mogla dobiti međuna-

rodni certifikat zelene gradnje, ali zato su mnogi investitori koristili određene elemente. “Iako se možda tako ne čini na prvi pogled, naša gradnja je prilično kvalitetna i istraživači s američkog Berkeleya bili su začuđeni tom činjenicom. Istraživanjem smo željeli razbiti predrasudu da je ulaganje u zelenu gradnju skupo jer neki elementi se već koriste. Više je riječ o potrebi povezivanja i implementiranja već postojećih dobrih praksi”, kaže Vedrana Likan, direktorica Colliersa i ujedno potpredsjednica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj. Istraživanje je željelo dati smjer za nove zgrade jer investitori sve više pozornosti polažu na energetsku učinkovitost, smanjenje troškova upravljanja i održavanja zgrada. Također se želi dati smjer kako unaprijediti postojeće zgrade.

Četiri stupa gradnje

Ulaganje u zelenu gradnju nije skupo, neki elementi se već koriste, samo ih treba povezati Vedrana Likan, Colliers

32-34.indd 10

Zelena gradnja temelji se na četiri stupa: ekonomskoj, ekološkoj, socijalnoj i kulturnoj održivosti. Za razliku od “obične” energetske učinkovitosti u kojoj se zgrade promatraju samo kroz potrošnju, zelena gradnja uključuje i odnos prema udobnosti korisnika zgrade, primjerice gradnju parkirališta za bicikle, prostorija za odmor, uklapanje zgrade u okoliš i slično. Donosimo primjere sedam zagrebačkih zgrada koje su završile na Colliersovu popisu zbog određenih elemenata zelene gradnje. Kada bi se svi elementi kombinirali i uz dodatke nekih nespomenutih, dobila bi se “zelena zgrada” koja bi prošla međunarodno certificiranje.

Sjedište Coca-Cole Iako je zgrada građena 2000. godine, ima iznadprosječnu termičku izolaciju koja nije bila uobičajena na komercijalnim zgradama prije 10 godina. Riječ je od 30 centimetara debelim betonskim blokovima i 10 centimetara kamene vune, a zatim ide keramička oplata. Ono što je iznimno kod Coca-Cole je osviještenost prema recikliranju, pa sve prostorije imaju kante za odvojeno prikupljanje otpada, poput plastike ili stakla. Prazni spremnici za tintu iz printera također se odvojeno prikupljaju. Posebnost je i što je krov iskorišten za terasu na kojoj se zaposlenici mogu odmarati i družiti.

Hypo – Škorpikova Uredska šesterokatnica dobar je primjer kontroliranja i programiranja grijanja i hlađenja zgrade. Svaka prostorija ima barem jedan radijator, opremljen termostatom. Unatoč centralnom sustavu grijanja i hlađenja svaki korisnik ima u svom prostoru uređaj za programiranje hlađenja i grijanja. Osim uštede energije tako se postiže i veća udobnost zakupnika. Zgrada se grije na plin.

Centar 2000 Zgrada koja je stambena i poslovna ima dobar primjer učinkovitoga korištenja vode i zaštite od sunca. Dobra zaštita od sunca na vanjskim i unutarnjim stranama može smanjiti potrošnju energije za hlađenje između pet i 15 posto godišnje. U učinkovitosti korištenja vode dobro je što toaleti imaju mali i veliki spremnik za ispiranje. Slavine u toaletima propuštaju 3,1 litru u minuti, dok one u kuhinjama imaju propusnost od 6,5 litara u minuti.

25.10.2010 13:31:16

e zelene gradnje Castellum centar HOTO-va obnova stare zgrade i nadogradnja u Ulici Andrije Hebranga našla se na popisu zbog toplinske izolacije i rasvjete. Navodi se da je 40 posto zidova koji su sačuvani od stare zgrade debeli i do 60 centimetara, što pruža izvrsnu toplinsku izolaciju. I novi dio zgrade od ukupno pet tisuća četvornih metara su debeli 40 centimetara, a uključuju 10 centimetara izolacije. Rasvjeta je fluorescentna.

IMAG Izdvojena kao jedan od najboljih cjelovitih rješenja od svih ispitanih zgrada u regiji iako vanjski izgled možda to i ne sugerira. Zidovi su rađeni od gipsa, zatim 20 centimetara debelom šupljom ciglom i na kraju ide 10 centimetara izolacije od stiropora. Neuobičajeno za komercijalnu zgradu, zgrada ima metar visok tavan čiji zrak sprečava pretjerano grijanje ljeti i hlađenje zimi. Omjer prozora na zidovima je ispod 50 posto, što opet pridonosi termičkoj izolaciji. Zgrada ima vlastiti kotao na prirodni plin, što je jeftiniji i čišći energent od ostalih. Prozori na zapadu imaju žaluzine za sprečavanje blještanja ljeti. Svjetla su fluorescentna i učinkovita.

Grand centar Zbog oblika i proširenja zgrade do 15 metara te 30 posto prozora koji se mogu otvoriti zgrada je primjer dobro odrađene mogućnosti prirodne ventilacije, termičke izolacije i osiguranja dnevnog svjetla. Time je ugodna za zakupce. Zgrada je eliptična i uska. Plohe stakla su debele po šest milimetara, prostor za specijalni plin između njih čak 14 milimetara. Prozori su obloženi specijalnim slojem koji sprečava gubljenje topline.

Hypo – DHL Uredska peterokatnica primjer je dobre orijentacije, sustava grijanja i učinkovitoga korištenja vode. Zgrada je orijentirana idealno, istok-zapd, dok je glavna fasada okrenuta jugu, što omogućava najvišu razinu prirodnog svjetla. Ulaz je okrenut istoku pa se smanjuju troškovi hlađenja. Vanjski zidovi su od šuplje cigle debele 30 centimetara, a zatim ide 10 centimetara izolacije kamenom vunom, što je dobra termička izolacija. Za grijanje se koristi toplana, što je također rijetkost, ali su troškovi niži. Smanjenje potrošnje vode je omogućeno toaletima sa dva spremnika za ispiranje te slavinama koje imaju propusnost od 6,3 litare u minuti.

32-34.indd 11

25.10.2010 13:31:18

Studeni 2010. CANWEA 2010. 1. 11. 2010. - 3. 11. 2010. Montreal, Kanada Međunarodni sajam vjetroenergije POWER-GEN ASIA 2. 11. 2010. - 4. 11. 2010. Singapur, Singapur Međunarodni sajam energetike RENEWABLE ENERGY WORLD & EXPO ASIA 2. 11. 2010. - 4. 11. 010. Singapur, Singapur Međunarodna konferencija o obnovljivim izvorima energije RENEWABLEUK 2010 2. 11. 2010. - 4. 11. 2010. Glasgow, Ujedinjeno Kraljevstvo Godišnji sajam obnovljivih izvora energije Ujedinjenog Kraljevstva BWELDEX 2010 3. 11. 2010. - 6. 11. 2010. Busan, Južna Koreja 3. međunarodna izložba laserske opreme, te opreme za zavarivanje i rezanje HRO CIGRE 8. 11. 2010. - 11. 11. 2010. Zadar Savjetovanje o sustavu vođenja elektroenergetskih sustava DIZALICE TOPLINE S OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE 9. 11. 2010. Zagreb, Hrvatska Fakultet strojarstva i brodogradnje i Centar za transfer teh-

Prosinac 2010. 41. KGH KONGRES 1. 12. 2010. - 3. 12. 2010. Beograd, Srbija 41. međunarodni kongres o grijanju, hlađenju i klimatizaciji SIGCLE 2010 6. 12. 2010. - 7. 12. 2010. Constantine, Alžir seminar o energetici POWER-GEN INTERNATIONAL 14. 12. 2010. - 16. 12. 2010.

32-34.indd 12

------Kalendar------

energija listopad/studeni 2010.

nologije organiziraju seminar o dizalicama topline s obnovljivim izvorima energije DEWEK 2010 17. 11. 2010. - 18. 11. 2010. Bremen, Njemačka Međunarodni sajam obnovljivih izvora energije DKV Tagung 2010 17. 11. 2010. - 19. 11. 2010. Magdeburg, Njemačka Međunarodni sajam klimatizacije GET Nord 17. 11. 2010. - 19. 11. 2010. Hamburg, Njemačka Međunarodni sajam elektične opreme, sanitarija, grijanja i klimatizacije ENERGY SECURITY CONFERENCE 18. 11. 2010. - 19. 11. 2010. Amsterdam, Nizozemska Međunarodna konferencija na temu politike i ekonomije Europske energetske sigurnosti GRIDS 2010 23. 11. 2010. - 24. 11. 2010. Berlin, Njemačka Međunarodni europski sajam vjetroenergije

U Varaždinu 2. sajam Cro Eco Energy Expo 2010. U Varaždinu će se od 10. do 12. studenog održati Drugi sajam obnovljivih izvora energije Cro Eco Energy Expo 2010. Sajam organiziraju grad Varaždin u suradnji s Varaždinskom i Međimurskom županijom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, Energetskim institutom 'Hrvoje Požar' i Tehnološkim parkom Varaždin. Namjena organizatora je da sajam postane tradicionalan što bi se moglo i obistiniti jer je ove godine više izlagača nego lani. Nastupit će 30 izlagača što je već respektabilan broj za ovu sajamsku priredbu, naglasio je predsjenik Organizacijskog odbora sajma Slobodan Mikac. Sajam će započeti ekološkom revijom, a predstavit će se i eksponati kao što su vjetrenjače, elektromobili, elektrobicikli koje će se probno moći i voziti. Na panel-događanjima sudionici iz različitih područja, od gospodarstva, preko elektroinženjerstva, državnih do financijskih, međunarodnih te drugih institucija, razmijenit će ideje, inicijative te tehnologije radi unapređenja i efikasnije eksploatacije novih energija. U području obnovljivih izvora energije (OIE) zakonska regulativa je dobro definirana, ali je problem birokratska procedura, primjerice, dobivanje dozvola, registracija i sl. Stoga je i glavni cilj sajma ukazati na sve probleme te popularizirati korištenje OIE, naglasio je Mikac, napomenuvši kako je u Varaždinu osnovan i Centar kompetencije OIE koji će pomagati u rješavanju birokratskih prepreka.

IMPRES 2010 29. 11. 2010. - 1. 12. 2010. Singapur, Singapur Međunarodni simpozij o materijalima u energetskim i procesnim postrojenjima GAT 2010 30. 11. 2010. - 1. 12. 2010. Stuttgart, Njemačka Međunarodni DVGW stručni skup o plinu

Orlando, SAD Međunarodni energetski sajam INTERSOLAR INDIA 14. 12. 2010. - 16. 12. 2010. Mumbai, Indija Međunarodni indijski sajam o solarnoj energiji 13th INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON TUBULAR STRUCTURES 15. 12. 2010. - 17. 12. 2010. Hong Kong, Kina 13. međunarodni simpozij na temu cijevastih struktura

Zeleni krediti Zagrebačke banke Zagorju Krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić i Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagrebačke banke potpisat će 25. listopada u Krapini ugovor o poslovnoj suradnji na razvoju obnovljivih izvora energije. Zagrebačka banka dodjeljivat će Zelene kredite građanima koje će dijelom subvencionirati županija za korištenje novih izvora energije što će oni direktno osjetiti u smanjenim izdacima za režije, poručili su iz ove županije.

25.10.2010 13:31:25

Vjerujete li svojoj kemijskoj olovci? Jeste li ikada obraćali pozornost na to kakvom kemijskom olovkom potpisujete važne dokumente? Svake se godine u svijetu zbog krivotvorenja dokumenata šteta broji u milijardama dolara. FBI procjenjuje da su samo na malverzacijama s čekovima banke u SAD-u 2008. pretrpjele gubitke iznad 800 milijuna dolara. Tu su još i malverzacije s ugovorima, oporukama i mnogim drugim dokumentima koji nisu uključeni u tu crnu brojku. Kriminalcima pri krivotvorenju posao uvelike olakšava nemarnost i neznanje korisnika, koji ne obraćaju pozornost na to potpisuju li dokument pisaćim priborom koji ima certifikat ISO. Dodatan problem predstavlja i neosviještenost struke jer u nas je uobičajeno da bankovni djelatnik, bilježnik ili sudac svoje administrativne poslove potpisuje prvom “pisaljkom” koja je pri ruci.

Loša kvaliteta tinte u takvim kemijskim olovkama ne prodire u strukturu papira i lako se briše kemijskim ili mehaničkim metodama. Dovoljno je malo vještine i običnog acetona da se s papira izbriše ili izmijeni sadržaj. Pritom je problem što većina kemijskih olovaka i nalivpera nema pigmentnu tintu, pa je takav zapis kratkotrajan, blijedi na svjetlosti i lako se ispire. Ako se zaista želite zaštititi, dovoljno je da obratite pozornost na to ima li vaš pisaći pribor postojanu tintu, odnosno posjeduje li certifikat ISO 14145-2. Takva tinta prodire duboko u vlakna papira i sprečava krivotvorenje. Sjećate li se filma “Uhvati me ako možeš” (Catch me if you can) s Leonardom Di Capriom u glavnoj ulozi? Taj je film inspiriran životnom pričom Franka Abagnalea, avanturista i krivotvoritelja, koji je s pomoću svojih vještina krivotvorenja dokumenata pronevjerio desetke milijuna dolara šezdesetih godina. Nakon zatvora i pokajanja, danas je Abagnale najuvaženiji stručnjak za sigurnost dokumenata, predavač na FBI-ovoj akademiji i savjetnik financijskih institucija. Taj je gospodin unaprijedio mnoge financijske dokumente i pomogao bankama da se zaštite od krivotvoritelja svih vrsta. Prilikom testiranja pisaćih instrumenata, prema nalogu jedne financijske institucije, uspoređivao je kvalitetu tinte svih poznatijih proizvođača koji imaju certifikat ISO 14145-2. Pritom je tražio idealno sredstvo za potpisivanje dokumenata tako da je zapise podvrgavao različitim kemijskim utjecajima i sredstvima koje krivotvoritelji rabe za tzv. ispiranje. Kao najbolje rješenje izabrao je kemijsku olovku Signo 207, japanskog proizvođača UNI Mitsubishi Pencil. Danas je UNI Signo 207 najpoznatija svjetska kemijska olovka za dokumentarnu uporabu. To moćno pero nekima će možda trebati samo nekoliko puta u životu, kada potpisuju vjenčani list ili oporuku, no radite li u banci, na sudu, u javnobilježničkom uredu ili u svom poslu često potpisujete dokumente, zaštitite svoje potpise i zapise kvalitetnim pisaćim programom.

www.uni-ball.com

01-cover.indd 13

25.10.2010 13:12:23

01-cover.indd 10

25.10.2010 13:11:23