energija,4,listalica

Analiza Novi modeli u poslovanju

Nuklearna energija Bliži li se kraj jedne ere?

Ulaganja lokalne zajednice u energetiku Upravljanje energijom i zaštita okoliša

IPPC direktiva Uvođenje novih tehnologija

/// rujan 2011. /// broj 4 ///

Bez uvođenja IPPC-a tvrtkama prijeti gašenje Ulazak u EU tvrtkama dovodi i uvođenje europskih ekoloških normi /// 4

8

Čišće i energetski učinkovito

Analiza sektora

Prema raspoloživim podacima ulaganje u obnovljive izvore u Hrvatskoj na niskoj je razini

Novi oblici poslovanja

Nuklearna energija

Zelena inicijativa

Europske direktive

------Sadržaj------ 3

Bliži se kraj nuklearki

13

/// 8

Zbog pada dobiti energetske tvrtke u Europi moraju pronaći novi način poslovanja /// 16

23

17

Nakon odustajanja Siemensa od ulaganja u nuklearnu energiju, kao i prelaska Kine na alternativne izvore energije, nuklearna energija osuđena je na propast /// 23

18

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, Prokurist: Iva Zanoški Prodaja oglasa: Direktorica: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016

Autori: Tin Bašić/vlm, Leo Buljan, Tena Džodan, Stjepan Škramić GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić, Lidija Stanko FotografiJE: Fotolia, Pixsell, PD Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Oreškovićeva 6H/1, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

4

energija rujan 2011.

Postrojenja moraju prilagoditi rad ili im prijeti gašenje ------EU zakoni----IPPC direktiva je okolišna dozvola, koja uvodi najraspoloživije tehnike, a zahtijeva se i odgovarajuće rukovanje kao i upravljanje pogonom Piše: Tin Bašić/VLM

S

va velika postrojenja u Hrvatskoj, koja svojim proizvodnim procesima mogu znatnije pridonijeti opterećenju okoliša, pa čak i komunalna poduzeća, odnosno operateri odlagališta otpada, morat će u svojim proizvodnim procesima primijeniti europsku IPPC direktivu ili im prijeti gašenje proizvodnje. Riječ je o direktivi (Integrated pollution prevention and control, IPPC) koja se ne bavi, kako joj naziv kaže, posljedicama proizvodnog procesa, nego ih prevenira. U Hrvatskoj će dvjestotinjak kompanija, odnosno pogona, do ulaska u Europsku uniju morati prilagoditi svoje procese.

Međutim, kako pojašnjava Damir Rumenjak, načelnik za

IPPC Ministarstva zaštite okoliša, postrojenjima za koja se utvrdi da im je potreban prijelazni rok, a prošla su proceduru, u dozvoli će pisati da imaju određeno vrijeme prilagodbe.

Troškovi prilagodbe “Taj konačni datum usklađivanja može prijeći datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju”, ističe Rumenjak.

Naravno, riječ je o

postupku koji podrazumijeva izradu analize proizvodnog procesa te njegovo usklađivanje s direktivom, što nije besplatno.

Iako bi mnogi rekli da je prilagođavanje na više okolišne standarde samo nepotreban trošak i, imajući u vidu sporost birokracije, da im to neće skoro trebati, moraju imati u vidu da im prijeti najoštrija sankcija. Naime, ako se pogoni ne usklade s tom direktivom, morat će zatvoriti vrata jer više neće smjeti raditi. To se dogodilo i mnogim pogonima u svim europskim zemljama, to se dogodilo i u Sloveniji, to će se dogoditi i u Hrvatskoj ako se tvrtke ne usklade.

IPPC direktiva je, pojednostavljeno, okolišna dozvola.

5

“Ona je dosta složena i pokriva razna područja kao što su proizvodnja energije, prerada metala, kemijska industrija i drugo. Direktiva uvodi najraspoloživije tehnike, ne tehnologije, tj. osim odgovarajuće opreme i načina proizvodnje (tehnologije) zahtijeva se i odgovarajuće rukovanje kao i prilagođeno upravljanje čitavim pogonom.

Izdavanje dozvole Zapravo tehnologija i odgovarajuće upravljanje zajedno daju najbolju raspoloživu tehniku”, objasnio je dr. Viktor Simončič, samostalni konzultant i stručnjak za zaštitu okoliša. Ističe da je riječ o integralnom pristupu jer se promatra cjelokupan okoliš, a ne pojedinačni segmenti poput zraka, vode ili zemlje, uključujući čak i komunikaciju s javnošću i dostupnost informacija.

“IPPC direktiva je dio pravne stečevine Europske unije kojom se propisuje objedinjen pristup u zaštiti okoliša. Naglasak je na objedinjenom pristupu i prevenciji. Dozvola koja će se davati na temelju direktive postaje dio rada proizvodnog procesa nekog postrojenja i ona je izuzetno detaljna”, kazao je Rumenjak. Ističe kako se dobivena dozvola mora obnavljati jer se tehnologija mijenja kao i standardi u proizvodnji.

Pitanja koja će svaki poduzetnik koji ulazi u kategoriju obveznika IPPC direktive postaviti jesu: Kolika je cijena te implementacije, je li to uopće isplativo i hoće li poskupiti finalni proizvod?

“Ne bih govorio o brojkama, tu postoji niz stavki koji se mora uzeti u obzir, a moglo bi se i krivo shvatiti. Kada se gleda s ekonomske strane, sva postrojenja koja se usklađuju i koja su u pregovorima s EU napravila su probna usklađi-

vanja po rokovima, zajedno s financijskim izračunom.

Promjena opreme Tamo gdje se zahtijevaju znatnije intervencije u opremu i uređaje naravno da je ulaganje veće i za takva postrojenja je dobiven produžen rok u kojem se trebaju uskladiti zahtjevi. Kao što je već bilo rečeno, treba ponoviti da direktiva nije samo promjena opreme. To je i promjena samoga rada organizacije i upravljanja”, kaže Rumenjak.

Uvjeti za pogone nisu univerzalni, nadovezuje se Simončič. Ako je riječ o istim tvornicama, ali se nalaze na različitim lokacijama, one ne moraju nužno imati istu dozvolu.

“Recimo, ako imate proizvodnju umjetnoga gnojiva kao što je u Kutini, i ako ta tvornica ispušta određenu količinu dušika u otpadne vode, da bi se ‘riješio’ taj dušik, u pročišćavanje otpadnih voda treba dodati niz kemikalija. Znači, ako se radi u Kutini, pokraj Lonjskog

Osnovni parametri projekta HE Ulog: Skuplji finalni proizvod?

Ulaganje u nove strojeve, promjena proizvodnog procesa, drukčija organizacija – sve to ima cijenu i na kraju poskupljuje proizvod. “Nisam ekonomski stručnjak, ali činjenica je da se ekonomika javlja u tim postupcima. Jedan od dokumenata koji će to pokazati je analiza troškovne efikasnosti koja će utvrditi je li određeno ulaganje ekonomski isplativo. No to treba staviti u kontekst i količinu reduciranog onečišćenja”, kaže Rumenjak. Ističe, da je u tom kontekstu to svakako isplativo. Također tu je opća korist. “Mi nikada nismo takve stvari promatrali u segmentu društvene koristi”, upozorava Simončič. Svaka država je mjere IPPC direktive prilagodila svojoj ekonomiji. Prije svega je uzimala u obzir koja se vrsta pogona nalazi u državi. “Zašto Nijemci spaljuju otpad ‘kao ludi’? Ne samo da je spaljivanje jedan od najboljih načina rješavanja otpada, no oni ‘proizvode’ spalionice.

U tim su spalionicama zaposlili velik broj svojih građana”, ističe Simončič.

energija rujan 2011.

Obveza sudjelovanja javnosti Posljednjih nekoliko godina ekološke udruge sve su aktivnije. Prilikom pokretanja projekata koji se tiču gradnje postrojenja i tvornica, ali i ostalih projekata sve više ukazuju na to da treba biti ekološki svjestan. “Postoji obveza sudjelovanja javnosti u postupku dobivanja dozvole. Zainteresirana javnost ima priliku dobiti svu dokumentaciju. Njihove se primjedbe moraju uzeti u obzir u samome postupku. Naravno, njih se razmatra i procjenjuje jesu li utemeljene. Ako jesu, ugrađuje ih se u postupak”, pojašnjava Damir Rumenjak, načelnik za IPPC Ministarstva zaštite okoliša.

Primjer Rockwolla Primjer provedbe IPPC direktive prilikom otvaranja postrojenja je tvornica Rockwool koja proizvodi izolacijske materijale. “Ta je tvornica u svojoj dozvoli dobila veću emisiju SO2 zato što je na taj način mogla koristiti dio otpada i vratiti ga u proizvodni proces”, objašnjava Simončič.

Da nije vraćala taj otpad ponovno u proizvodnju, izazvala bi veće probleme u ekosustavu te veći pritisak na okoliš.

“Zakonodavac je tu pametno postupio. Rekao je da tvornica može imati veću emisiju SO2 jer je to manja šteta za okoliš nego da se ide drukčije. Promatra se cjelovit holistički pristup problemu. Cilj je isti, ali su putovi drukčiji”, objašnjava Simončič.

350 POSTROJENJA U SLOVENIJI UVELO JE IPPC DIREKTIVU

polja, tvornica mora sagraditi odgovarajući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, tj. za uklanjanje dušika. No kada bi se radilo o istoj tvornici na moru, taj bi dušik manje štetio Jadranu od ukupnog zagađenja do kojeg dolazi prilikom proizvodnje potrebnih kemikalija. Zapravo se kod IPPC direktive uvažava princip ‘cjelokupnog utjecaja na okoliš’”, objašnjava Simončič.

Svaka tvrtka i svaki pogon u Hrvatskoj koji je obveznik primjene IPPC direktive dobit će vlastitu dozvolu, odnosno ako unutar neke kompanije postoji nekoliko pogona, svaki će od njih morati imati vlastitu dozvolu, s izuzetkom da tvrtka može sve pogone pokriti jednom dozvolom. U tom slučaju ako samo jedan od pogona odstu-

pa od potrebnih zahtjeva, onda čitava tvrtka ne može dobiti valjanu dozvolu. Nacionalno zakonodavstvo propisuje određene okvire, no IPPC direktiva detaljno određuje što svaki pojedini pogon mora raditi i kako.

Primjer ine Na Ininu primjeru jasno se pokazuje kako bi to funkcioniralo. Kada se radio pogon za odsumporavanje u Sisku, iako je prema propisima bila dopuštena količina sumpora koja se ispušta u zrak 800 mg/m3, projektant je rekao da predlaže da se emisije smanje na 500 mg/ m3. “Neki u Ini dali su primjedbu da to nije potrebno jer zakon dopušta više vrijednosti.

No konzultant je upozorio da je taj sumpor jeftinije ‘skinut’ na postrojenju za odsumporavanje, nego na nekome drugo-

DOBAR PRIMJER UVOĐENJA IPPC DIREKTIVE JE INA I NJEZINA RAFINERIJA U SISKU

Slovenija i tamošnja provedba IPPC-a U Sloveniji je bilo više od 350 postrojenja koja su se trebala uskladiti s IPPC direktivom. Imali su problema s vremenom te se nisu stigla uskladiti. “Izrada analize traje dugo. Imali su i velikih poteškoća s izdavanjem dozvola. Naime, analiza je jedno, a usklađenost drugo. Osim toga imali su i problema s kadrovima”, pojasnio je dr.

Viktor Simončič, samostalni konzultant i stručnjak za zaštitu okoliša. U Sloveniji su prilikom ulaska u Europsku uniju 2004. godine dobili rok usklađenja s IPPC-om do 2011. godine. “To je poseban način promatranja stvari. Postoje stručnjaci za zrak, zemlju i vodu.

Ovom direktivom sustav se promatra općenito”, kaže Simončič.

me mjestu, u nekoj drugoj proizvodnoj jedinici, jer će na drugim mjestima to biti skuplje”, istaknuo je Simončič.

Prema Rumenjakovim riječima, do sada je oko sto tvrtki, odnosno pogona, Ministarstvu zaštite okoliša predalo dokumentaciju kojom je započela provedba IPPC direktive. Riječ je o analizi stanja usklađenosti sa zahtjevima IPPC. “Kada ta postrojenja predaju analizu, tada se u Ministarstvu ocjenjuje usklađenost sa zahtjevima IPPC-a. Na temelju te analize Ministarstvo daje mišljenje.

Tvrtke koje nisu usklađene, morat će raditi elaborat o usklađivanju u kojem će pojasniti kako i kada će se uskladiti s direktivom”, pojašnjava Rumenjak.

Osim troškova provedbe direktive postavlja se i pitanje koliko će IPPC produljiti pro-

ceduru. Naime, promatrajući dosadašnje primjere dobivanja dozvola, Hrvatska se ne može pohvaliti brzom birokracijom.

Obveza u eu “Kada je riječ o gradnji novih postrojenja, stvar je jasna. Ona moraju biti usklađena s najnovijim zahtjevima. To bi samo na prvi pogled moglo odbijati investitore, jer moramo uzeti u obzir da je IPPC direktiva već godinama obveza u EU, stoga su ulagači na nju navikli”, kaže Rumenjak. Simončič se nadovezuje i kaže kako će, bez ob-

zira na proceduru, IPPC direktiva pridonijeti investicijama u Hrvatskoj.

“Primjerice, ne može Mercedes ili Milka doći u Hrvatsku i proizvoditi po nižim standardima od onih u njihovim matičnim državama. Svjedoci smo da gotovo svi ozbiljni ulagači, čim dođu, odmah prilagođavaju rad prema standardima EU. Kada u Hrvatsku dolazi pravi investitor, on i ne pomišlja raditi po nižim standardima”, ističe Rumenjak.

Prema stavkama direktive, neće morati sve tvrtke u Hrvatskoj biti usklađene s IPPC-om, nego samo veliki pogoni i velike proizvodnje. Kako nam poručuju stručnjaci, za sada je možda “najrizičniji” sektor poljoprivreda i prerada hrane. Zato EBRD-ov program BAS u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i stranim konzultantima organizira početkom listopada radionicu za obveznike iz prehrambenog sektora, prije svega farmi, ali i za konzultante na izradi objedinjenih uvjeta. Cilj je da se utvrde problemi, pojasni stvarna filozofija IPPC-a i da se na osnovi praktičnog rada između radionica u praksi utvrde stvarni problemi i zajednički iznađu najbolja teh-

200

TVRTKI MORAT ĆE UVESTI IPPC DIREKTIVU

nička rješenja za hrvatsku poljoprivredu. Tim se prijedlogom namjerava obratiti odgovornim institucijama i zatražiti odgovarajuću pomoć, uključujući i financijsku, kako bi se mogle na vrijeme ispuniti zahtjevne obveze IPPC-a.

Sudionici edukacije “Osim farmera na edukaciji će sudjelovati ovlaštenici, odnosno ovlašteni konzultanti koje je Ministarstvo ovlastilo za analize i izradu dokumentacije. Riječ je o renomiranim hrvatskim konzultantima s jakim referencijama. Ideja je da se svi suočimo s tim: i ovlašteni konzultanti, treneri, Ministarstvo, korisnici i mi iz BAS programa, kako bismo si međusobno olakšali proces”, kaže Renata Deiuri, menadžerica EBRD-ova programa BAS za Hrvatsku.

Provedba IPPC-a u Hrvatskoj, kažu naši sugovornici, izuzetno je korisna, ne samo zbog čišćeg okoliša nego i zbog društveno korisnog procesa, pa čak i izazova za nove poslovne mogućnosti. Naime, velik dio potrebne opreme će se moći proizvoditi u zemlji. Čak će i jedan od kriterija odabira predlagati za prilike u Hrvatskoj najbolje raspoložive tehnike kao jedan od uvjeta. Kako bilo da bilo, obveznike provedbe IPPC-a čeka težak put prilagodbe, no s pomoću raznih institucija taj proces na kraju će dovesti do čišće proizvodnje, višeg standarda, pa čak i veće konkurentnosti onih koji se prilagode novim zahtjevima.

energija rujan 2011.

Pravednije, čišće, sigurnije ------Inicijativa----Prema održivom energetskom razvoju jugoistočne Europe usmjerenom ljudima Piše: Tin Bašić/VLM

Preporuke studije Predlažemo da vlade i državne institucije u regiji: Osiguraju mehanizme koji će omogućiti i poticati rješenja i donošenja odluka usmjerenih ljudima, koje se tiču energetskih strategija i planova; Uvelike poboljšaju transparentnost i pristup pravosuđu u energetskom planiranju i privatizaciji; Usmjere politike i proračunske prioritete na smanjenje gubitaka i povećanje učinkovitosti u čitavom energetskom sustavu; Osiguraju mjere koje će pomoći građanima u smanjenju utjecaja rastućih cijena energije, posebno najugroženijima; Omoguće neovisnost pravosudnog sustava i učine ga sposobnim za rješavanje najosjetljivijih pravnih sporova, sukoba interesa ili slučajeva korupcije, jačajući time povjerenje potencijalnih investitora u regiji; Osiguraju neovisne procjene punog učinka provedbe energetskih strategija i projekata te ih učine dostupnim javnosti.

Z

emlje jugoistočne Europe odlikuje visok stupanj energetskog intenziteta i velik potencijal za poboljšanje energetske učinkovitosti. Za proizvodnju jedinice BDP-a u ovim zemljama potrebno je čak 1,7 – 3,9 puta više energije u odnosu na prosjek Europske unije.

Ovo je samo jedan od zaključaka regionalne studije, nastale kao rezultat suradnje organizacija civilnog društva i nezavisnih stručnjaka u okviru projekta “Sinergije za promjenu energetske svijesti”. Spomenuta studija objavljena je pod nazivom “Pravednije, čišće, sigurnije” i pruža pregled stanja u energetskom sektoru u jugoistočnoj Europi, kao i preporuke za budućnost. Studija ukazuje na glavne izazove u razvoju energetskog sektora i zaštite okoliša, a razlike

u iskustvima i napretku zemalja regije prepoznaje kao priliku za međusobno učenje i napredak regije.

Niska učinkovitost Glavni naglasci studije ukazuju na to da je energetska učinkovitost u svim dijelovima lanca i kroz sve sektore niska te je sve veća vjerojatnost pojave energetskog siromaštva. Iako regija ima velik potencijal za obnovljive izvore energije i visoku razinu javne potpore za njihovo korištenje, udio tzv. novih obnovljivih izvora energije za sada je zanemariv, s gotovo isključivim oslanjanjem na fo-

3,9

silna goriva i velike hidroelektrane jer unatoč usvojenim obvezama izrade procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliša kvaliteta provedbe je loša. Studija također ističe kako je korupcija jedan od glavnih problema u regiji, a energetski sektor nije iznimka.

Zbog niske razine sudjelovanja javnosti i centraliziranog planiranja u energetskom sektoru energetski sektor je u posebnoj opasnosti od pojave korupcije. Javna svijest i obrazovanje o svim aspektima održivosti u ovoj su regiji zanemareni te je umrežavanje među re-

PUTA VIŠE ENERGIJE TREBAJU ZEMLJE ISTOČNE EUROPE

levantnim organizacijama nedovoljno.

Civilno društvo U kontekstu spomenutih izazova, publikacija “Pravednije, čišće, sigurnije” nudi viziju održivoga energetskog razvoja regije u kojoj su građani i zajednice aktivni nosioci promjena i stvaraoci održivih energetskih rješenja.

Inače, projekt “Sinergije za promjenu energetske svijesti” – SEA Change – okupio je organizacije civilnog društva iz jugoistočne Europe koje su prepoznale zajedničke izazove energetskog razvoja regije: Analytica (Makedonija), Centar za zastupanje i istraživanje (Kosovo), Centar za životnu sredinu (BiH), DOOR (Hrvatska), EDEN Centar (Albanija), Fraktal (Srbija), Zeleni dom (Crna Gora), Mreža za društvene promjene (BiH).

Preporuke studije Predlažemo da Europska komisija: Stavi veći naglasak na provedbu zakona i propisa vezanih za okoliš, energiju i transparentnost; Osigura da mehanizmi financiranja u regiji uzmu u obzir europske strateške dokumente EC 20/20/20 Communication i EC 2050 Road Map; Utječe na postizanje puno veće transparentnosti u privatizaciji i natječajima za energetske projekte.

Potičemo građane regije da traže: Veću transparentnost i sudjeluju u donošenju odluka u energetskom sektoru; Informacije o punim troškovima, npr. glede zdravlja i okoliša, za sve energetske planove i projekte; Otvaranje novih radnih mjesta u tzv. zelenom sektoru.

Preporučujemo privatnom sektoru da: Pruža pozitivan primjer razvojem i provedbom programa energetske učinkovitosti; Sudjeluje u javnim raspravama i pruža informacije o energetskim projektima javnosti.

10

energija rujan 2011.

Energetika na lokalnoj razini ------Pametna ulaganja----Projekt ‘Energija za gradonačelnike’ jedan je u nizu projekata koji daje priliku lokalnoj vlasti da razvije izvore alternativne energije Piše: Leo Buljan

S

ve veće cijene nafte uzrokovane nedostatkom naftnih rezervi natjerale su svijet da počne više razmišljati o obnovljivim izvorima energije. Nije riječ samo o državama pionirima korištenja obnovljivih izvora energije poput skandinavskih zemalja, već i o manjim državama poput Hrvatske koje su napokon otkrile potencijale alternativnih izvora energije. Čisti izvori energije i energetska neovisnost trebaju postati predmeti interesa svake vlasti, bilo državne ili lokalne. Europski projekt “Energija za gradonačelnike” jedan

je u nizu projekata koji daje priliku nositeljima lokalne vlasti da uspoređuju iskustva i zajedno nađu najkvalitetniji način ostvarivanja raznih projekata obnovljivih izvora energije. Državne i lokalne vlasti su uz pomoć stranih investitora i pretpristupnih fondova Europske unije napokon počele ulagati u prirodne resurse poput snage vjetra, solarne energije i geotermičnih izvora vode. Interes javnosti za obnovljive izvore energije je velik.

Pametan grad Primjerice, Sisak je u sklopu projekta “Pametni grad” po-

“

11

U Hrvatskoj i dalje postoje gradovi koji još ne ulažu u obnovljive izvore energije

čeo redovito održavati seminare i edukacije o projektima obnovljivih izvora energije i kako ih provesti. Tu se mogu naći već provedeni projekti, projekti koji se provode, ali i projekti koji su tek u planu. Najveći projekt je polje vjetroelektrana na šibenskim brdima u koje strani investitori žele uložiti i do 1,5 milijardi eura, a nositelj projekta su i dalje državne vlasti. To će biti velik projekt koji bi mogao davati oko 1,3 megavata, što je energetska vrijednost koju bi davale dvije nuklearne elektrane Krško. To je tek jedan veliki projekt, a za one manje projekte po cijeloj Hrvatskoj ne čuje se puno i nisu pod pokroviteljstvom države.

Uvijek je lijepo čuti da država želi investirati u neki manji grad poput Koprivnice u kojem je cilj gradnja termoelektrane, ali veliki projekti često nailaze na negodovanje lokalnih vlasti. Ipak, Hrvatska ima kvalitetne projekte na lokalnoj razini od kojih su neki u izradi, a neki su već uspješno provedeni.

Zanimljivo je da se u Koprivnici želi sagraditi termoelek-

trana, ali to ne znači puno ako je gradnja elektrane prekinuta zato što gradonačelnik Zvonimir Mršić smatra da studija o sigurnost gradnje termoelektrane na tom području nije zadovoljila osnovne kriterije. Elektrana će morat čekati, no Koprivnica ima još jedan zanimljiv projekt koji je već proveden.

Šparna hiža Riječ je o niskoenergetskoj stambenoj zgradi, prvoj u Hrvatskoj, koja nosi simpatičan naziv “šparna hiža”. Ta zgrada ima posebnu izolaciju, podno i zidno grijanje, opremljena je solarnim kolektorima i uređajima za kontrolirano prozračivanje. Projekt vrijedan 11,3 milijuna kuna bio je završen u rekordnom roku od 269 dana, a najimpresivnije je da se uspjelo prodati svih 28 stanova u zgradi po cijeni od 7329 kuna po kvadratu. U sklopu ovog projekta gradit će se još šest takvih zgrada, a u sljedećoj zgradi svi stanovi su već rezervirani.

Te su zgrade budućnost, a ako uzmemo da će se raditi još šest zgrada u istoj vrijednosti, uku-

pna vrijednost čitavog projekta prelazi 67 milijuna kuna. Troškovi gradnje niskoenergetskih objekata i do 30% su viši od klasičnih, ali u konačnici stanarima donosi i do pet puta manje troškove nego u klasičnim zgradama. Takva se investicija i te kako isplati.

Postoje gradovi u Hrvatskoj koji još nisu počeli provoditi projekte obnovljivih izvora energije, a što je grad veći, trebaju i veća financijska sredstva za provedbu projekata, od kojih će profitirati cijeli grad.

Grad Karlovac već dugo smišlja kako da najkvalitet-

67

“

nije iskoristi svoje energetske potencijale. U Republici Hrvatskoj postoji golem geotermalni potencijal koji se ne koristi, ili se koristi jako slabo u odnosu na mogućnosti, premda je riječ o toplinskoj energiji koju će biti moguće ostvariti u sklopu brojnih ciljanih projekata. Jedan od takvih mogućih projekata vezan je za lokalitet “Rečica” koji je smješten osam kilometara sjeveroistočno od Karlovca, na kojem je Ina, tražeći potencijalne izvore nafte, otkrila ležišta geotermalne vode u bušotinama. Utvrđeno je da temperatura vode na dubini oko 1500 metara iznosi 140 Celzijevih stupnjeva.

Iskorištavanje topline

milijuna kuna vrijednost je projekta šparne hiže u koprivnici

Geotermalna energija, kao toplina sadržana u zemljinoj kori blizu površine do 400 metara dubine, ima sve veću ekonomsku opravdanost i širu primjenu jer se može gotovo svugdje primijeniti. Toplina sadržana u zemljinoj kori može zagrijati podzemnu vodu od 30 do 120 Celzijevih stupnjeva, a katkad je pretvori i u vodenu paru.

6 . međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologija i komunalne opreme

9. međunarodni sajam energetike, elektronike i automatizacije Prijave i informacije: tel. + 1 6503 557, 6503 341 • fax. + 1 6503 393 e-mail: emat@zv.hr • interprotex@zv.hr • energetika@zv.hr

www.zv.hr

10. međunarodni sajam zaštite osoba i imovine

12

energija rujan 2011.

Karlovca, koje su usvojene u lipnju 2011. godine, no nije određen datum provedbe projekta.

Riječ je o izradi nove toplane i termoelektrane koja će raditi na principu kogeneracije.

Fondovi EU

50

MILIJUNA EURA VRIJEDNOST JE PROJEKTA TERMOELEKTRANE U KARLOVcU

Može se iskoristiti za grijanje i hlađenje u poljoprivredi, industriji, lječilištima i sportsko-rekreacijskim centrima pa sve do proizvodnje električne energije. Ovaj projekt uvršten je u posljednje izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada

To znači da će se toplinska energija vode pretvarati u električnu, a vruća voda koja ostane nakon procesa pretvorbe ići će u novoproširenu mrežu vodovoda i grijat će stambene objekte. Procijenjena vrijednost projekta je oko 50 milijuna eura, što je skupo za projekt lokalne vlasti, no postoji mogućnost da će se projekt djelomično financirati fondovima Europske unije.

Provedbom tog projekta omogućila bi se pretvorba električne energije u toplinsku, grijanje stambenih objekata i plastenika, sušenje manjeg dijela poljodjelskih proizvoda, proizvodnja pitke vode...

13

Elektrana vrijedna 24 milijuna eura ------Projekti----Bioplinska elektrana u Bučečovcima za povećanu proizvodnju hrane Piše: Tena Džodan

B

ioplinska elektrana u Bučečovcima jedna je od najsuvremenijih i tehnološki najnaprednijih uređaja takve vrste na svijetu. Posebnom je čini komora za rast – Keter Growth. U toj se komori u posebnim uvjetima uzgaja brzorastuće bilje koje se koristi kao dio biomase za pogon elektrane. Ova inovacija vezana uz bioplinsku elektranu prvi je put predstavljena svijetu, a izumio ju je Marjan Kolar, inovator najvećega i najinovativnijega slovenskog poljoprivrednog proizvođača i suosnivača tvrtke Keter Group.

Negativni učinak Na jednome četvornome metru u takvoj se komori proizvede biomasa koja bi u prirodi narasla tek za godinu dana, i to na 10.000 četvornih metara.

Ova elektrana predstavlja prekretnicu jer se njezinom upotrebom otklanjaju prigovori o negativnom učinku na proi-

14

energija rujan 2011.

zvodnju hrane u poljoprivredi.

Naime, tvrdi se da bi to utjecalo na samoopskrbu hranom, no to nije točno jer se višak topline koji se otpušta za vrijeme zagrijavanja uređaja koristi za zagrijavanje rasadnika za proizvodnju povrća. To znači da će nova elektrana povećati samoopskrbu i energijom i proizvodnjom hrane.

Svojim radom omogućit će povećanu proizvodnju hrane, što u brojkama konkretno znači 3000 tona povrća godišnje. No ni ovdje priči nije kraj.

Nusproizvod je visokokvalitetno prirodno gnojivo koje se suši u novorazvijenom sustavu za

20

posto energije mora dolaziti iz obnovljivih izvora energije prema direktivi europske unije sušenje. To gnojivo moći će zamijeniti umjetna nitratna gnojiva. Bioplinske elektrane predstavljaju bitan završni ciklus u poljoprivredi jer omogućuju prijelaz na prirodnu biološku proizvodnju bilja za prehranu.

Ulaganje u bioplinsku elektranu iznosilo je 24 milijuna eura. Završna snaga uređaja bit će šest MW i svojim radom omogućit će opskrbu električnom energijom za 31.800 stanovnika. Miran Hrženjak, direktor Keter Groupa, rekao je da su projekt financirale strane komercijalne banke.

“EU je preko svoje direktive o povećanju proizvodnje električne energije iz obnovlji-

vih izvora dao samo nužan poticaj da se za investicije u tu vrstu proizvodnje energije stvori stabilna poslovna okolina”, kaže Hrženjak.

Prema toj direktivi svaka država članica Europske unije dužna je povećati udio proizvodnje električne energije iz OIE do 2020. godine na 20 posto. Proizvodnju zelene električne energije iz različitih OIE subvencioniraju države na određeno razdoblje pa su na taj način investicije u tu vrstu proizvodnje postale zanimljive potencijalnim investitorima. “Država na neki način i nema izlaza: ili će poticati investicije u proizvodnju zelene električne energije i ispuniti europske ciljeve oko povećanja proizvodnje, ili će plaćati kaznu za nedostizanje tih ciljeva”, objasnio je Hrženjak.

Otvorenjem elektrane zaposleno je devetoro ljudi, a daljnjim ulaganjem u rasadnike i u obrt za proizvodnju prehrambenih proizvoda iz ekološke proizvodnje planira se dodatno zapošljavanje još 60ak ljudi.

Strateške sirovine “Zbog vrste sirovina, koju preko anaerobne fermentacije pretvaramo u bioplin, teško je tvrditi da će bioplinske elektrane moći zamijeniti nuklearne elektrane, osobito ako imamo u vidu održivi razvoj i činjenicu da će potražnja za električnom energijom rasti”, objašnjava Hrženjak. Stručnjaci kažu da će, ne budemo li išta učinili, trebati barem dvostruko povećati proizvodnju električne energije do polovice ovog stoljeća. Smatra se da je jedan od odgovora na taj izazov upravo njihov bioplin.

“U svakoj državi hrana je strateška sirovina, a proizvodnja hrane stvara pozamašne količine organskog otpada. Pod time mislim na stajski gnoj, otpaci i ostaci iz proizvodnje i prerade prehrambe-

(

Elektrana će svojim radom omogućiti povećanu proizvodnju hrane, što u brojkama konkretno znači 3000 tona povrća godišnje

Manje ispuštanje CO2 Svaka bioplinska elektrana po svojoj je funkciji i uređaj za čišćenje jer znatno pridonosi smanjenju ispuštanja CO2 i drugih stakleničkih plinova u atmosferu. Europska zajednica zato izdašno podupire i subvencionira gradnju takvih uređaja, a njemačko gospodarstvo trudi se pomoću njih djelomično nadomjestiti dobivanje energije iz nuklearnih elektrana. Hrženjak kaže da bioplin vide kao jedan od važnijih izvora energije u tzv. energetskoj mješavini budućnosti.

60

15

ljudi trebalo bi biti zaposleno u bioelektrani kada ona bude radila punim kapacitetom izvodnje bioplina nadopunjavat će i program na području istraživanja dobivanja energije iz algi. U funkciji toga ubrzo će se otvoriti poseban staklenik za proizvodnju energetskih algi od kojih će se u budućnosti moći dobiti zelena energija.

Novi planovi Keter Group se posljednjih godina probio u sam svjetski vrh kad je riječ o zelenoj energiji, a najavili su i nove planove na području planiranja i gradnje nih proizvoda, drugi organski ostaci i organski otpad iz komunalnih odlagališta otpadaka, zeleni otpad i slično i doista bi bilo šteta ne iskoristiti taj potencijal za proizvodnju zelene energije”, kaže Hrženjak.

Na taj je način moguće povećati održivi razvoj i energetsku efikasnost svake države i znatno smanjiti emisiju stakleničkih plinova.

Hrana iz staklenika Stočarstvo i organski otpaci odgovorni su za više od 50 posto ispusta stakleničkih plinova, kao što su dušikov oksid (N2O) i metan (CH4) koji su 310 i 21 put veći uzročnik efekta staklene grede nego CO2.

U Njemačkoj su bioplinske elektrane među glavnim pokretačima oživljavanja poljoprivrede, a energija proizvedena iz obnovljivih izvora igra sve veću ulogu. U međuvremenu su izgradili više od pet tisuća bioplinskih elektrana.

I ostale razvijene zemlje po-

lako slijede njemački primjer po udjelu energije proizvedene iz bioplina baš zbog povećanja samodostatnosti i oživljavanja poljoprivrede. Bioplin poljoprivredniku omogućuje stalan mjesečni prihod, održavanje poljoprivrednog zemljišta, stavljanje stoke u staje i dodatnu proizvodnju hrane u staklenicima. Ostatak nakon fermentacije može se upotrijebiti kao visokokvalitetno organsko gnojivo. Tako se bitno smanjuje uporaba umjetnih gnojiva na poljoprivrednim površinama i ne zagađuje se zemlja.

Osim svega ovoga Keter Group je otvorio i istraživački centar za bioplin koji se sastoji od najsuvremenijih laboratorija za istraživanja o dobivanju energije iz obnovljivih izvora u ovom dijelu Europe. U okviru istraživačkog centra djelovat će veća skupina domaćih i stranih doktora znanosti i specijaliziranih istraživača. Istraživanja na području usavršavanja biokemijskih svojstava enzima i pro-

bioplinskih elektrana Organica najprije u Hrvatskoj, a onda i na drugim stranim tržištima.

Hrženjak kaže kako ih posebno raduje činjenica da u Hrvatskoj podupiru investicije u bioplinske elektrane, pa je tako bioplin jedini od obnovljivih izvora energije za koji je moguće dobiti sredstva iz fondova EU. “U Hrvatskoj smo već registrirali sestrinsko poduzeće Keter Organica Hrvatska i potpisali nekoliko ugovora za gradnju bioplinskih elektrana

16

energija rujan 2011.

na različitim lokacijama. Neke ugovore tek smo potpisali, a drugi se projekti nalaze u različitim fazama izrade, dobivanja svih potrebnih suglasnosti i dozvola”, najavljuje Hrženjak.

Novi supstrati

(

Keter grupa već je i u Hrvatskoj registrirala kompaniju za obnovljivu energiju

31 tisuću stanovnika električnom energijom može opskrbljivati ovakva elektrana

Posebno je istaknuo da su potpisali ugovor o suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom, Zavodom za specijalnu proizvodnju bilja, s kojim će istraživati upotrebu manje poznatih i manje uobičajenih supstrata za proizvodnju bioplina.

Igor Dekanić, stručnjak za energiju i profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, smatra da su ovakvi projekti sve više mogući i u nas. “To je moguće ostvariti u okviru postojeće energetske strategije i ona je otvorila prostor za razvitak i gradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u što spadaju vjetroelektrane, solarne elektrane, elektrane koje proizvode energiju iz biomase, otpada biljnog i životinjskog porijekla. Kod nas je takva proizvodnja dosta subvencionirana i te su subvencije zapravo otvorile procese gradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. No produljenje recesije ili postrecesijska stagnacija utjecali su na smanjenje raspoloživosti financijskih resursa za takve investicije”, objasnio je Dekanić.

Drugi razlog zbog čega se ti objekti ne grade ili se pak premalo grade u Hrvatskoj su nepovoljne okolnosti za inovativan pristup poduzetništvu i cjelokupna klima u vezi s poticanjima inovativnih poduzetničkih pothvata. Kod nad se borba vodi oko elementarnih subvencija najjednostavnije proizvodnje.

Energija iz obnovljivih izvora je skupa. Dekanić kaže kako nije zanemarivo ni to što je kod obnovljivih izvora energije riječ o projektima malih snaga, za koje je nužna privatna inicijativa.

17

Novi model rasta energetskih tvrtki david surtis direktor marketinga Eft groupa

------Analiza----Čini se ipak da mjere štednje i smanjenje investicija neće dugoročno otkloniti najveću brigu energetskih kompanija

V

ećina europsk­ih energetskih ko­ mpanija bilježi znatne gubitke u 2011. godini, pokazali su nedavno objavljeni polugodišnji rezultati u ovom sektoru.

Njemački E.ON, jedna od najvećih svjetskih energetskih kompanija, zabilježio je tromjesečni gubitak prvi put u svojoj povijesti, dok je njihov vodeći konkurent, RWE, također ostvario negativan rezultat u prvom tromjesečju 2011. godine.

Još jedan njemački proizvođač energije, EnBW, bilježi više od pola milijarde eura neto gubitka, a velik pad priho-

da u tekućoj godini do sada su ostvarili i austrijski EVN i Verbund, grčki PPC, češki ČEZ, švicarski ALPIQ, švedski Vattenfall i francuski GDF Suez.

Gubici u 2011.

“Prva polovica 2011. bez ikakve sumnje najgore je razdoblje u povijesti naše kompanije”, izjavio je prvi čovek E.ON-a Johanes Tajsen. E.ON je samo u razdoblju od travnja do srpnja ove godine izgubio 392 milijuna eura, a prihodi su u odnosu na prvu polovicu 2010. godine pali za nevjerojatnih 71 posto.

Kao razloge za tako dramatičan gubitak E.ON-a Tajsen je naveo odluku njemačke vlade o gaše-

nju nuklearnih reaktora i uvođenju novih poreza na nuklearno gorivo, kao i znatno povećanje nabavne cijene plina iz Rusije. Drugi njemački energetski div RWE zabilježio je 598 milijuna eura gubitka u prvoj polovici godine zbog, kako je priopćeno, “neobično slabih trgovačkih rezultata”.

U analizi prezentiranoj dioničarima RWE navodi da su proizvodnja i potrošnja električne energije u Europi pali za oko 7 posto u posljednjih 12 mjeseci. Da je velik pad prihoda svjedoči i dobit od 278 milijuna eura koju je kompanija ostvarila 2010. godine.

Lošiji rezultati RWE i E.ON-

18

energija rujan 2011.

nalnih lidera na tržištu električne energije.

Pad prihoda i gubitke bilježe i energetske kompanije koje nemaju nuklearnu energiju u svom proizvodnom portfelju.

Iza izjava o potencijalnim utjecajima ekonomskog usporavanja većinu energetskih kompanija znatno više ipak zabrinjava spoznaja da su izgubile trku s investicijskim bankama i “hedge” fondovima za kontrolu likvidnih tržišta električne energije u zapadnoj Europi. Čak i najveći njemački proizvođači električne energije više nisu u mogućnosti da optimizacijom svojih portfelja, povećanjem ili smanjenjem proizvodnje, u odgovarajućoj mjeri utječu na kretanje cijena električne energije na europskom tržištu. To ih čini vrlo nervoznim.

(

Čak i najveći njemački proizvođači električne energije više nisu u mogućnosti u odgovarajućoj mjeri utjecati na kretanje cijena električne energije na europskom tržištu

Otpuštanje radnika

Fondovi

a u najvećoj su mjeri rezultat odluke njemačke vlade o gašenju nuklearnih elektrana, kojom je iz “energetskog miksa” (ukupnoga proizvodnog portfelja) tih proizvođača izbačena najjeftinija komponenta.

Politički utjecaji Nasuprot tome ugovorene prodajne pozicije obje kompanije

Otkad su investicijske banke i “hedge” fondovi ozbiljno ušli na tržište energije krajem 2007. godine, obujam bilateralne i burzovne trgovine ovim artiklom (i mnogim vezanim derivativima) eksponencijalno raste (trenutno usporavanje trgovine treba promatrati samo kao privremenu pojavu). Veličina trgovačkih pozicija banaka i “hedge” fondova, količina novca kojim raspolažu, ali i vještina, agresivnost i drukčiji odnos prema riziku doveli su do pomaka tradicionalnog uporišta moći na tržištu električne energije.

ostale su nepromijenjene.

Ovaj primjer zorno nam pokazuje kako je tržište električne energije i u najrazvijenijim zemljama zapadne Europe izloženo izravnim političkim utjecajima. Nagli zaokret njemačke političke elite u vezi s nuklearnom energijom, međutim, ne objašnjava u potpunosti slabije rezultate tradicio-

“Da bi ozdravio, E.ON se mora restrukturirati. Osim naglog smanjenja operativnih troškova (sa 11 milijardi eura na 9,5 milijardi eura) oko 11.000 ljudi u E.ON-u će ostati bez posla.

Kompanija će također morati ugasiti neke od svojih projekata i fokusirati se na nove potencijale za zaradu”, izjavio je prvi čovek E.ON-a.

RWE šalje slične poruke, uz zamjetan otklon od ambicioznih investicijskih planova koji su bili norma u industriji posljednjih godina. RWE je objavio da će svoj planirani investicijski program umanjiti za 11 milijardi eura. Čini se ipak da mjere štednje i smanjenje investicija neće dugoročno otkloniti najveću brigu energetskih kompanija. One u špekulativnim poslovima ne mogu biti agilne i agresivne kao banke i fondovi, i toga su svjesne. Zato je njihov primarni fokus na pronalaženju novih vrijednosti. Kompanije koje budu uspješne u tom nastojanju – u redefiniranju poslovnih modela – čeka nova, uzbudljiva era.

19

Industrijski otpad donosi veliku zaradu ------Recikliranje----- Tvrtke koje se bave skupljanjem, recikliranjem i preradom industrijskog otpada zapravo su strateški partneri brojnim korporacijama Piše: Tena Džodan

S

kupljanje i prerada industrijskog otpada odavno je unosan posao, a vlasnici takvih tvrtki nalaze se na popisu najbogatijih ljudi u zemlji.

C.I.O.S., vodeća regionalna tvrtka za skupljanje i primarnu preradu industrijskih otpadaka te unutarnju i vanjsku trgovinu, prijavio je konsolidirani prihod za 2010. godinu u iznosu od 1,5 milijardi kuna.

Strategija Stanovništvo se iz godine u godinu povećava, sve je više ljudi, pa tako i otpada koji je negdje potrebno adekvatno smjestiti.

Pitanje otpada jedno je od gorućih problema zaštite okoliša i u Europskoj uniji i u Sjedinjenim Američkim Državama. Hrvatski je sabor još 2005. godine donio Strategiju gospodarenja otpadom, u kojoj je utvrđeno da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna.

Strategija navodi kako potencijalno najveće štetno djelovanje može izazvati otpad, uključujući i opasni otpad, koji se gomila kod proizvođača otpada zbog mogućeg rizika za okoliš i ljudsko zdravlje. Inače, ot-

20

energija rujan 2011.

D

o kraja lipnja trebao bi biti gotov novi tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji će ukloniti granicu od jednog megavata snage za postrojenja koja proizvode energiju iz bioplina i biomase, pa će se u Hrvatskoj moći graditi jača postrojenja, najavio je ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat. Do kraja lipnja imat ćemo novi tarifni sustav koji će ukloniti barijeru od jednog megavata i omogućiti razvoj poduzetničkih projekata, rekao je Horvat na Njemačko-hrvatskom simpoziju “Energija iz biomase - kruta biomasa, bioplin

1300 LJUDI RADI U POGONIMA C.I.O.S-a ZA OBRADU I PRERADU OTPADA

i biogoriva” u organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Zakonska rješenja Komentirajući česte poduzetničke prigovore o pretjeranom administriranju koje otežava gradnju energetskih objekata, rekao je da problema nema tamo gdje su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Kaže da investitori imaju poteškoća s lokalnom samoupravom koja je nadležna za izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola.

Horvat se nada da će do kraja godine biti zgotovljena zakonska rješenja koja će razlikovati objekte za koje treba ishoditi građevinsku i lokacijsku dozvolu, a za koje ne treba. Najavio je i donošenje novog zakona o obnovljivim izvorima energije. Po njegovoj ocjeni, velik dio zakonodavnog okvi-

200 TISUĆA TONA U 2010.

GODINI OTKUPIO JE I PRERADIO C.I.O.S.

pad se dijeli na komunalni i industrijski. Industrijski otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu i obrtu, a po sastavu se razlikuje od komunalnog otpada. U C.I.O.S.-u kažu kako godišnje obrade 700.000 tona metalnog otpada, od čega samo u Hrvatskoj 300.000 tona. Do 2015. planira se obraditi do milijun tona. Manipulacija tolikom količinom materijala u fazama prikupljanja, obrade te prodaje traži snažnu mehanizaciju i transport pa C.I.O.S. ima glavne reciklažne centre u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Albaniji. Svi su opremljeni postrojenjima za usitnjavanje i separaciju materijala koji se u praksi nazivaju “šrederima”.

Preše za otpad Neke lokacije opremljene su škarama za rezanje metala velikoga kapaciteta, a 21 lokacija raspolaže prešama za baliranje metalnog otpada. Postoje još i linije za isušivanje vozila i odvajanje opasnih komponenti.

Samo C.I.O.S. grupa raspolaže s više od sto bagera, dvije tisuće spremnika za skupljanje metalnog otpada te više od 240 teretnih vozila. Ključne lokacije grupe C.I.O.S. imaju izravan pristup željezničkim kolosijecima, što osigurava dostupnost međunarodnim tržištima i “zeleniji” transport.

Tajana Tomašević iz Uprave C.I.O.S.-a kaže kako se otpad na mjestu nastanka ekološki sigurno prevozi u reciklažne centre, i to zaštićenim prijevoznim sredstvima, kako bi se spriječilo rasipanje tereta i onečišćenje okoliša tijekom transporta.

Da se svaki kotačić u prikupljanju, odlaganju i preradi otpada pravilno pokreće brine se 1300 ljudi koje C.I.O.S. zapošljava, a samo u Hrvatskoj je 545 zaposlenika. Najvažnija članica grupe u Hrvatskoj je CE-ZA-R, koji otkupljuje sekundarne sirovine i otpadni metal iz industrije i od građana te ga potom

21

“

Da je otpad unosan posao pokazuju i financijski rezultati grupe C.I.O.S. za prošlu godinu

reciklira. CE-ZA-R je najveća članica grupe C.I.O.S. u Hrvatskoj po broju zaposlenika, ostvarenom prihodu i količini prikupljenog i obrađenog materijala. “Samo je lani skupio i obradio 200.000 tona metalnog otpada”, kaže Tomašević i dodaje da je i te kako važan sudionik hrvatskog sustava za gospodarenje otpadnim vozilima i velikim kućanskim uređajima koji je ovogodišnji dobitnik nagrade “Zlatna bilanca” koju dodjeljuje Fina.

Tvrtke koje se bave skupljnjem, recikliranjem i preradom industrijskog otpada zapravo su strateški partneri brojnim korporacijama, u čijem proizvodnim procesima i poslovnim aktivnostima nastaju otpadni metalni ostaci.

Otkup otpada Otkupljuje se sve. Metalne ploče iz tiskarske proizvodnje, metalne komponente, aluminijski okviri, industrijsku strojevi, metalni kabeli i žice, stara vozila, frižideri, hladnjače pa

do opreme nakon demontaže građevina i postrojenja. Jedan od brojnih poslovnih partnera C.I.O.S.-a je i TŽV Gredelj.

Dr. sc. Goran Solenički iz Gredelja kaže kako niz godina posluju s C.I.O.S.-om, još od 1997. godine.

“Vrlo su profesionalni, drže do partnera i uvijek su na usluzi, a brzi su i po rješavanju ugovorenih obveza”, kaže Solenički i dodaje da su samo u 2010. godini predali ukupno 1137 tona neopasnog otpada i 130 tona opasnog otpada.

Inače, postoji više vrsta industrijskog otpada. Opasni otpad, neopasni otpad i inertni otpad. Inertni otpad je onaj otpad kod kojeg nakon što ga se odloži na deponiju ne dolazi do većih transformacija ni za-

37

gađenja okoline, a opasni otpad karakterizira jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, zapaljivost, reaktivnost, toksičnost, nagrizanje, nadražljivost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, svojstvo ispuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom.

Zajam svjetske banke U slučaju da ne znate što biste sa svojim otpadom, starim hladnjakom ili gumama, postoji rješenje i za takve probleme. Članice grupe C.I.O.S. kao ovlašteni koncesionari besplatno odvoze i recikliraju otpadna vozila i velike kućanske uređaje. Također se u centre besplatno mogu predati sve vrste otpadnih guma, a tvrtke i građa-

milijuna eura vrijednost je zajma svjetske banke koji će dobiti c.i.o.s.

“

ni će za cjelovite autoolupine s urednom dokumentacijom dobiti i pripadajuću naknadu.

Tomašević kaže kako poslovni rezultati C.I.O.S.-a u 2010. najavljuju rast poslovnih aktivnosti i održavanje profitabilnog i stabilnog poslovanja.

“To je za grupu snažan poticaj za ostvarenje ambicioznih razvojnih planova u regiji kojima će ojačati vodeću poziciju za recikliranje čeličnog i drugoga metalnog otpada. ” Razvoj grupe usmjeren je na postizanje iste razine suvremene tehnološke opremljenosti i usklađenosti sa smjernicama Europske unije i u povezanim društvima u regiji na isti način kako je to već postignuto u Hrvatskoj. Upravo na tragu toga međunarodna financijska institucija (IFC), članica svjetske banke, i C.I.O.S. d.o.o. potpisali su ugovor o zajmu za financiranje modernizacije i radnoga kapitala u iznosu od 20 milijuna eura, što je prvi dio od predviđenih 37 milijuna eura.

Rješenja iz Kumala 

štede energiju Poslovna grupa Kumal jedan je od vodećih domaćih proizvođača sendvič-panela te EPS izolacije za građevinarstvo i ambalažu, koji svojim proizvodnim asortimanom prati svjetske trendove snažno promičući održivu gradnju. Proteklih je godina Kumal zabilježio rast kako po veličini proizvodnih kapaciteta tako i u izlasku na nova regionalna tržišta. Danas je to regionalna kompanija s proizvodnim kapacitetima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Makedoniji, a posluje na svim tržištima jugoistočne Europe.

Privatna kompanija s višegodišnjim iskustvom u proizvodnji izolacijskih materijala posluje u sastavu Kufner grupe, holding kompanije koja već dugi niz godina posluje u sektoru proizvodnje građevinskih materijala i logistici. Osnovna djelatnost Kumala je proizvodnja ekspandiranog polistirena (EPS-a) i sendvič panela, a prisutan je na svim tržištima regije dok su proizvodni pogoni smješteni u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i

Makedoniji. Kumal ima pet tvornica u regiiji, a distribucija efikasno zadovoljava potrebe lokalnog tržišta.

Od 2008. godine Kumal stavlja naglasak na proizvodnju sendvič panela prateći globalne trendove niskoenergetske gradnje. „Mi u Kumalu veliku pažnju posvećujemo energetskoj učinkovitosti. Tako je i razvoj Kumalit sendvič-panela potaknut stalno rastućim zahtjevima tržišta u pogledu njihovih prvenstveno tehničkih, ali i estetskih svojstava te ušteda pri potrošnji energije.

Kontinuirano radimo na novim

oblicima i profilacijama panela radi postizanja boljih estetskih svojstava, kao i na razvoju novih ispuna kako bi ih približili većim tehničkim i fizikalnim zahtjevima građevina. Energetski učinkovita gradnja nema alternativu. Ona je dugoročno isplativija, efikasnija i zdravija“, ističe Aleksandra Lalić, predsjednica Uprave Kumala.

Trenutno je ova tvrtka među vodećim hrvatskim proizvođačima panela sa svojim brandom Kumalit, a nudi panele različitih termo-izolacijskih svojstava koji imaju široku primjenu u projektiranju i gradnji fasadnih konstrukcija.

 

                                                  

Nuklearna odlazi u povijest -----Predviđanja----Kad se njemački energetski div povuče iz nuklearne tehnologije, onda je jasno da se bliži kraj ere atomske energije Piše: Stjepan Škramić

N

jemački industrijski i inženjerski koncern Siemens potpuno će se povući iz nuklearne industrije. Još prije dvije godine takav je potez bio nezamisliv, no nuklearna katastrofa u Japanu najprije je promijenila njemačke stavove o nuklearnoj energije, a zatim su i ostale države počele ozbiljno razmišljati o novim izvorima energije.

Glavni direktor Siemensa Peter Löscher izjavio je za Der Spiegel da je kompanija posvećena rapidnom razvoju obnovljive energije i da je faza nuklearne energije završena. To je u skladu s odlukom njemačke vlade da se do 2022. godine u potpunosti ukinu nuklearni izvori energije. Za tu je vladinu odluku Löscher rekao da je riječ o “projektu sto-

23

24

energija rujan 2011.

ljeća”. Siemens je izgradio svih 17 njemačkih nuklearnih elektrana i dobavljač je opreme za pogone u drugim zemljama, od Finske do Kine. Kompanija će i dalje proizvoditi rezervne dijelove, no više neće razvijati nuklearne tehnologije.

Taj će potez imati dalekosežne posljedice na ostale kompanije vezane uz energetiku jer već dolaze naznake iz drugih kompanija da “ponovno razmišljaju o opcijama”. Drugim riječima, kad se industrijski div povuče, vrijeme je da i ostali razmisle o novim idejama.

Otkazivanje suradnje Da se ozbiljno razmišlja o zaokretu moglo se naslutiti još prije dvije godine kada se Siemens povukao iz zajedničke kompanije koju je prije deset godina pokrenuo s francuskom energetskom kompanijom Areva, a direktor Loescher tada je izjavio da “u svjetlu globalnih klimatskih promjena i povećane potražnje za energijom u svijetu, za nas je nuklearna energija dio ukupnoga održivog energetskog miksa”. Bit će otkazana i suradnja s ruskim Rosatomom s kojim će Siemens pokušati ostvariti suradnju “na drugim područjima”. Očito je, dakle, da je nuklearna katastrofa u Japanu bitno ubrzala odluku o okretanju zelenoj energiji.

Velik poticaj novim izvorima energije dao je Japan koji je ovih dana predstavio novi energetski plan. Japan je zemlja koja troši goleme količine energije i kojoj su nuklearne elektrane izuzetno važne, no novoizabrani premijer Yoshihiko Noda predstavio je plan parka vjetrenjača na moru koji bi trebao početi s radom 2015. godine.

Japansko ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije uložit će 190 milijuna eura u počet-

11 reaktora od 54 u japanu još je u komercijalnoj upotrebi

ni plan koji obuhvaća postavljanje šest vjetroturbina snage dva megavata.

“Ovaj plan dio je napora Vlade da se promoviranjem obnovljivih izvora energije pomogne obnova ove regije koja je razorena potresom i tsunamijem u ožujku”, objasnio je dužnosnik Agencije za prirodne resurse i energiju. Dodao je da bi gradnja parka vjetrenjača na kopnu bila komplicirana zbog buke i urbanističkih planova te da se zbog toga razmatra postavljanje parka na otvorenome. Japanska vlada uvjerena je da će u realizaciji vjetroelektrana biti uključene ja-

panske industrijske grupe kao što su Mitsubishi Heavy Industries, Fuji Heavy Industries te Japan Steel Works; dakle, najveći japanski industrijski konglomerati trebali bi se priključiti ozbiljnom razvoju zelene energije.

Udio nuklearki No ne prolazi sve bez problema. Lokalni ribari kojima je posao ozbiljno ugrožen, a nekima i potpuno uništen radijacijom i tsunamijem, izgubit će dio mora za ribarenje i očekivati da će se u početku buniti protiv projekta. No Japan jednostavno nema drugog izbora.

Od 54 reaktora u Japanu samo još 11 je u komercijalnoj upotrebi od čega je većina zaustavljena zbog potresa ili kao mjera opreza ako se dogodi nova prirodna katastrofa, što u Japanu nije rijetkost. Udio nuklearne energije u ukupnoj proizvodnji u kolovozu bio je 11,5 posto, dok je prije katastrofe 11. ožujka iznosio 25 do 30 posto.

A sunčeva energija, jedan od stalno prisutnih besplatnih izvora energije, u Europi bi mogla biti konkurentna do kraja desetljeća, objavilo je najveće svjetsko udruženje za solarnu energiju. Unatoč velikom potencijalu solarna ener-

Sunčeva energija jedan je od stalno prisutnih besplatnih izvora energije iskoristivih u Europi

25 Grčka je tako predstavila opsežan plan razvoja solarne energetike kojim planira do sredine ovog stoljeća postati vodeći proizvođač i izvoznik solarne energije u Europi. Prezaduženoj državi za taj plan treba 20 milijardi eura. “Projekt Helios” na energetskoj konferenciji u Hamburgu predstavio je grčki ministar energetike Giorgos Papakonstantinou.

Primjer Grčke

Povlačenje Kine Čak i golema Kina, zemlja koja troši energije vjerojatno kao trećina planeta, okreće se od nuklearne energije. Planovi su da se do 2015. sagradi 60 velikih hidroelektrana, a ukupna snaga hidroenergetskog sektora poveća na 260 milijuna kilovata, objavili su kineski mediji. Istodobno se predviđa da će kineske hidroelektrane godišnje proizvoditi 910 milijardi kilovatsati električne energije,.

gija trenutačno daje manje od jedan posto energije prodane u svijetu, a jedan od glavnih razloga tom niskom postotku je činjenica da fotovoltažna industrija i dalje uvelike ovisi o vladinim podrškama, poticajima proizvođačima koji se prenose na račune potrošača. Zbog krize vlade smanjuju te podrške kako bi prisilile industriju da brže smanji troškove, ali to je nanijelo štetu solarnim kompanijama poput Conergyja, Q-Cellsa i Solona.

Na osnovi istraživanja pet najvećih solarnih tržišta – Njemačke, Italije, Francuske,

Španjolske i Velike Britanije – Europsko udruženje fotovoltažne industrije (EPIA) smatra da bi konkurentnost mogla biti ostvarena do 2020. godine, a u nekim područjima i prije.

Problem zaduženja “Cijena proizvodnje fotovoltažne energije u Europi mogla bi se smanjiti s raspona od 0,16 do 0,35 eura po kilovatsatu na 0,08 do 0,18 eura po kilovatsatu u 2020. godini, ovisno o veličini sustava i nivoa sunčeva zračenja”, navodi EPIA. Udruženje EPIA predviđa da bi konkurentnost u nekim zemljama poput Italije mogla

biti postignuta za dvije do tri godine, ovisno o veličini i prirodi industrije. “Uz pravu politiku i tržišne uvjete, fotovoltažna konkurentnost na nekim tržištima može biti dostignuta već 2013., a do 2020. proširiti se na različitim segmentima tržišta diljem kontinenta”, stoji u izvještaju. Europska unija planira do 2020. povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 posto, dok ga Njemačka želi povećati čak na 35 posto.

I dok se neke zemlje okreću zelenoj energiji zbog prirodnih katastrofa, druge njome misle riješiti dio svojih zaduženja.

Projekt predviđa da se do 2020. godine snaga fotovoltaičkih elektrana u Grčkoj poveća na 2,2 gigavata sa sadašnjih skromnih 206 megavata. Do sredine stoljeća snaga bi trebala dostići deset gigavata, plan je ministarstva energetike. “Grčka ima 300 sunčanih dana godišnje, što je za oko 50 posto više sunčevog zračenja nego u Njemačkoj koja je svjetski lider u fotovoltaici”, rekao je grčki ministar. Grčka se nalazi u teškoj dužničkoj krizi i dubokoj gospodarskoj recesiji, a osim turizma jedna od rijetkih šansi nekonkurentnoga grčkoga gospodarstva mogla bi biti upravo solarna energija.

Naravno, svaka nova ideja ima i protivnike, a čak i među znanstvenicima mogu se pronaći oni koji misle da zelena energija i nije toliko zelena. Znanstvenici sa Sveučilišta Tennessee objavili su kritiku postrojenja koja se koriste solarnom energijom. Prema njima najveće bi probleme mogle osjetiti zemlje u razvoju. Nedostatak modernih električnih mreža u tim zemljama dovodi do toga da u njima korištenje solarne energije zahtijeva upotrebu baterija za lokalno skladištenje energije, a to može dovesti do povećanog zagađenja olovom od kojega se baterije uglavnom proizvode.

Cijena proizvodnje fotovoltažne energije u Europi mogla bi se smanjiti s raspona od 0,16 do 0,35 eura

26

------Kalendar------

energija rujan 2011.

Sajmovi i događanja u rujnu i listopadu 2011.

ENERGY, WATER AND ENVIRONMENT SYSTEMS 25.09.2011. - 29.09.2011. | Dubrovnik, Hrvatska Šesta međunarodna konferencija o održivom razvoju energetskog sustava, upravljanja vodom i okolišem IRAQ 2011: FUTURE ENERGY 26.09.2011. - 28.09.2011. | Istanbul, Turska Međunarodna konferencija iz područja naftnog i plinskog gospodarstva DVS ANNUAL WELDING CONFERENCE 2011 26.09.2011. - 29.09.2011. | Hamburg, Njemačka Međunarodni kongres i izložba iz područja zavarivanja Izobrazba termografista 26.09.2011. - 02.10.2011. | Zagreb, Hrvatska Izobrazba termografista, stručnjaka u području infracrvene termografije COMPOSITES EUROPE 2011 - 6th European Trade Fair & Forum 27.09.2011. - 29.09.2011. | Stuttgart, Njemačka Europski sajam i forum o tehnologijama i primjenama kompozita ZG7 27.09.2011. - 30.09.2011. | Zagreb, Hrvatska Međunarodni sajamovi EMAT, INTERPROTEX, ENERGETIKA tcbiomass2011 - International Conference on Thermochemical Biomass Conversion Science 28.09.2011. - 30.09.2011. | Chicago, USA Međunarodna konferencija iz područja biomase III. Savjetovanje o energetici u BiH 28.09.2011. - 30.09.2011. | Neum, Bosna i Hercegovina Savjetovanje iz područja energetike i energetske efikasnosti PLIN 2011

28.09.2011. - 01.10.2011. | Osijek, Hrvatska Međunardoni skup o prirodnom plinu, toplini i vodi Seminar Ekspertni sustavi u održavanju 29.09.2011. | Zagreb, Hrvatska Seminar na temu umjetne inteligencije u tehnici, demonstracija načina rada pojedinih tehnika umjetne inteligencije 6th Annual LNG TECH Global Summit 03.10.2011. - 05.10.2011. | Rotterdam, Nizozemska IGU Council Meeting 03.10.2011. - 07.10.2011. | Dubrovnik, Hrvatska International Gas Union (IGU) - Sastanak Vijeća 6th IWA Specialist Conference on Membrane Technology 04.10.2011. - 07.10.2011. | Aachen, Njemačka 6. međunarodna konferencija o membranskoj tehnologiji ZEPS 2011 04.10.2011. - 09.10.2011. | Zenica, Bosna i Hercegovina Opći bosansko-hercegovački sajam SAIE 2011 05.10.2011. - 07.10.2011. | Bologna, Italija Međunarodni sajam građenja IGU Research Conference - IGRC 2011 09.10.2011. - 21.10.2011. | Seoul, Korea Međunarodna konferencija o plinu EUROPEAN FUTURE ENERGY FORUM 2011 10.10.2011. - 12.10.2011. | Geneva, Švicarska Međunarodni forum o izvorima energije budućnosti MOTEK 2011 10.10.2011. - 13.10.2011. | Stuttgart, Njemačka Međunarodni sajam opreme za montažu i

automatizaciju ENERGY SOLUTIONS 11.10.2011. - 12.10.2011. | London, Velika Britanija Konferencija iz područja energetske efikasnosti, održivosti i obnovljivih izvora energije ATMOSPHERE 2011 11.10.2011. - 12.10.2011. | Brussels, Belgija Međunarodna radionica na temu prirodnih rashlađivača SEMICON Europe 11.10.2011. - 13.10.2011. | Dresden, Njemačka Međunarodni sajam poluvodičke i fotonaponske opreme ALL ENERGY AUSTRALIA 12.10.2011. - 13.10.2011. | Melbourne, Australija Stručni skup i sajam obnovljivih izvora energije SHKG 12.10.2011. - 14.10.2011. | Leipzig, Njemačka Međunarodni sajam sanitarija, uređaja za grijanje, klima-uređaja i automatizacije u građevinarstvu 7. MEĐUNARODNI SAJAM ENERGETIKE 12.10.2011. - 14.10.2011. | Beograd, Srbija Međunarodni sajam iz područja energetike, plina i plinskog gospodarstva ECOFAIR 12.10.2011. - 14.10.2011. | Beograd, Srbija 8. međunarodni sajam zaštite životne sredine 3. KLIMA FORUM 13.10.2011. - 14.10.2011. | Zadar, Hrvatska 3. forum o hlađenju, klimatizaciji i ventilaciji HYDRO 2011 17.10.2011. - 19.10.2011. | Prag, Češka Međunarodni stručni skup o povećanju iskoristivosti hidroelektrana

Najviπi standardi u svim segmentima poslovanja

Naša poslovna filozofija je jednostavna. Od svih naših zaposlenika na svim razinama očekujemo, ali istovremeno i pružamo najviše standarde poslovne učinkovitosti.

Naša pozicija na tržištu, ali i očekivanja naših kupaca i poslovnih partnera obvezuju nas da svakodnevno ulažemo dodatne napore kako bismo u svim segmentima poslovanja bili - izvrsni.

INA - Industrija nafte, d.d. - jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj.