energija, prilog

Projekt Ugljični otisak u Hrvatskoj

Ulaganja Zelena gradnja dva posto skuplja

Alternativa Zagonetke obnovljive energije

Odgođena gradnja vjetroparka u Lici

/// ožujak /// broj 2 ///

energija_1.indd 1

25.3.2011 14:17:50

energija_1.indd 2

25.3.2011 14:17:53

Intervju: Mark Crandall

Upitno ulaganje 185 mil. eura u Hrvatsku

Ulaganje u regiji

Austrijska zelena ulaganja

Financiranje ekologije

‘Zeleni krediti’ sve popularniji u Hrvatskoj

Projekt ‘Ugljični otisak’

------Sadržaj------ 3

Carbon Footprint u Hrvatskoj

4

Predsjednik Uprave fonda CWP iznosi razloge zbog kojih je njihov projekt gradnje vjetroparka u Lici stavljen na /// 4 čekanje

Iscrpna analiza TPA Horwatha pokazuje kako sve više austrijskih ulagača investira u zelene energije, /// 6 ponajviše solarnu

6

Banke prepoznale interes građana i pokrenule posebne zelene kreditne /// 8 linije

Prvi se put u Hrvatskoj provodi projekt koji inicira javnu raspravu o tome kako ukupne ljudske aktivnosti /// 11 utječu na zaštitu okoliša

8

11

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Darko Markušić, Sanja Vernić Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 Autori: Ivor Fuka/VLM, Ivan Pandžić,

energija_1.indd 3

Ozren Podnar/VLM, Saša Vejnović GrafiKA: RedPoint – Kristina Nakić, Ognjena Brkanović FotografiJE: Fotolia, Pixsell, PD Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb

telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

25.3.2011 17:08:52

energija ožujak 2011.

------Intervju----Mark Crandall, osnivač i predsjednik Uprave fonda CWP koji želi graditi vjetropark u Hrvatskoj vrijedan 185 milijuna eura, zbog nepovoljnoga tarifnog modela stavio projekt na čekanje Piše: Vladimir Nišević

Ulaganje upitno zbog niske tarife energija_1.indd 4

25.3.2011 14:18:06

P

rije nekoliko tjedana pojavila se vijest kako američka tvrtka Continental Wind Partners (CWP) osim velikih ulaganja u Srbiji i Bugarskoj planira i gradnju vjetroparka od 120 megavata u Hrvatskoj.

Tako je na području Like u blizini Udbine trebao biti započet projekt u vrijednosti od 185 milijuna eura. Mark Crandall, jedan od osnivača CPW-a i predsjednik Uprave, ekskluzivno za Poslovni dnevnik komentira odgodu svojih ulaganja u Hrvatsku te govori o ulaganjima fonda u regiji.

Ove godine očekujete dovršenje ključnih koraka u planiranju gradnje vjetroparka u Lici. U kojoj je fazi projekt danas?

U pripremi je procjena učinka na okoliš, uskoro ćemo zatražiti lokacijsku dozvolu i nadamo se da ćemo je do kraja godine dobiti. Zatim ćemo tražiti građevinsku dozvolu, no najvjerojatnije nećemo odmah krenuti s gradnjom jer tarifni režim nije povoljan. Zasad nam više odgovaraju ulaganja u druge zemlje.

Hrvatska za energiju proizvedenu vjetroelektranama plaća oko 0,097 eura po kilovat satu, a tarifa za energiju proizvedenu u solarnim elektranama mogla bi se popeti na 0,5 eura po kilovat satu.

Je li ta cijena, prema vašemu mišljenju, poštena?

Za prosječnog je korisnika, dakako, cijena solarne energije iznimno visoka. Tarifa za solarnu energiju računa se tako da ulagači dobiju povrat od ulaganja koji je dovoljan da ih potakne na daljnja ulaganja.

Isto tako viša je od tarife energije vjetra jer ju je jednostavno teže proizvesti. Vjetar je najekonomičniji oblik obnovljive energije i tako dobivena električna energija za potrošača je najjeftinija.

Međutim, u Hrvatskoj tarifa energije vjetra nije dovoljno visoka niti dovoljno dugo u uporabi pa ulagačima nije dovoljno zanimljiva, a upravo zbog toga kapaciteti za taj oblik proizvodnje energije još nisu razvijeni. Tarifa bi se trebala računati u eurima, a ne u

energija_1.indd 5

kunama radi smanjenja valutnog rizika za strane ulagače i banke. Trebala bi, dakle, biti viša za 0,1 cent i tako potrajati 15 godina. Problem s Hrvatskom je što će zbog nestalnih vjetrova imati slabiju proizvodnju po turbini nego u drugim zemljama jugoistočne Europe.

Povećanjem tarife ubrzala bi se ulaganja u taj sektor, zbog čega bi se smanjili troškovi potrošnje obnovljivih izvora energije jer bi se energija vjetra mogla kombinirati sa solarnom i energijom biomase.

Energija vjetra je, naime, znatno jeftinija od druge dvije pa će i unapređenje tarifnog režima u energiji vjetra dugoročno smanjiti troškove za potrošača.

tnera, već u različitim državama surađujemo s različitim partnerima. Surađujemo s lokalnim tvrtkama koje se bave vjetroturbinama, ali i onima iz drugih sektora koje dobro poznaju aspekte lokalnog poslovanja te pravne poslove. Mi obično ulažemo svoju stručnost i sredstva, a na svoje se partnere oslanjamo glede posebnosti svakoga pojedinog tržišta.

Koji je očekivani prihod od parka vjetroturbina u Hrvatskoj, na primjer onakvoga kakvog ćete graditi u Lici?

Koliko je dobra regulativa vezana uz obnovljive izvore energije u Hrvatskoj i možete li je usporediti sa zemljama

“

Imate li na projektu u Hrvatskoj lokalnog partnera koji ulaže sredstva, na primjer u neku banku ili investicijski fond?

U Hrvatskoj smo tek u razvojnoj fazi pa uglavnom sami ulažemo. Kad krenemo u gradnju, potražit ćemo pomoć banke ili partnera za udio u kapitalu.

Srbije (SEWEA). Možete li pojasniti kakvu će ulogu udruženje imati u stvaranju srpskog zakona o energetici?

Udruženje za energiju vjetra Srbije udružilo se sa srbijanskom vladom, medijima te drugim interesnim skupinama radi promicanja kvalitetnog zakona o obnovljivim izvorima energije u Srbiji koji bi u širokim crtama bio sličan onome što u Hrvatskoj već postoji.

Vlada je prije nekoliko mjeseci poslala prijedlog zakona o energetici koji, prema našem mišljenju, nije dovoljno duboko zadro u materiju te smo ga tijekom razdoblja javnog savjetovanja opsežno revidirali. Sudjelujemo u sličnim udrugama koje promiču sektor energije vjetra u Rumunjskoj, Bugarskoj i Poljskoj, a na razini Europske unije preko Europske organizacije za energiju vjetra.

Bruto prihod od vjetroparka u Lici bio bi oko 26 mil. eura godišnje

Bit će niži nego, na primjer, u parku istog tipa u Bugarskoj koji posluje po jednakoj tarifi. U Hrvatskoj bismo za svoj projekt mogli očekivati bruto prihod od otprilike 26 milijuna eura godišnje, a troškovi ulaganja iznosili bi 185 milijuna eura. Kad bismo odbili troškove pogona, održavanja i upravljanja te poreze, brojke nisu sjajne, no već bi razmjerno mala promjena tarifnog režima Hrvatsku pretvorila u atraktivnu ulagačku sredinu.

Jeste li razmišljali i o drugim potencijalnim lokacijama u Hrvatskoj?

Da, pregledali smo brojne lokacije u Hrvatskoj. Smatramo da u većini obalnih lokacija nema dovoljno stalnih vjetrova. Naime, vjetrovi su u ondje prosjeku dosta jaki, no nisu stalni pa su te lokacije manje povoljne od onih na kojima je vjetar slabiji, ali stalniji.

Koje su vam tvrtke glavni partneri u ulaganju u regiju?

Jesu li te tvrtke iz ulagačkog ili nekoga drugog sektora?

Nemamo samo jednog par-

u regiji, primjerice Srbijom i Bugarskom?

Temeljna je struktura režima u Hrvatskoj dobro osmišljena i za ulagače poprilično sigurna.

Oni koji su odgovorni za pravnu pozadinu problematike stvarno su napravili dobar posao. Ima još nekih manjkavosti koje će se zasigurno pokazati u budućnosti, primjerice kako raspodijeliti oskudne kapacitete dalekovodne mreže, a sigurno će se raspravljati kako to pravedno učiniti. No sve u svemu režim je dobar. Međutim, glede tarife ima prostora za brojna poboljšanja. Srbija zapravo još nema regulatorni režim zbog čega ondje danas i ne bismo mogli sagraditi farmu vjetroturbina iako je njihova predložena tarifa niža od hrvatske. Srpska će se tarifa računati u eurima, a na to se jako povoljno gleda. No tamošnji se sektor vjetroenergetike neće razviti dokle god se situacija pravno ne riješi i dok se tarifa ne indeksira prema inflaciji eura.

Jedan ste od suosnivača Udruženja za energiju vjetra

“

Znam da je to još daleko, ali možete li nekako procijeniti koji je potencijal i budućnost Hrvatske glede energije vjetra?

Jako je teško na to odgovoriti.

Ima puno projekata, kao što je naš, koji će se u Hrvatskoj financirati i graditi ako bude volje da se tarifa promijeni, ali ako se ne promijeni, neće se ni financirati ni graditi projekti vezani uz energiju vjetra.

Ne mogu predvidjeti budućnost, no ako se vlada ozbiljno uhvati pitanja energije vjetra, mislim da bi vrlo brzo moglo doći do gradnje projekta vrijednog nekoliko stotina megavata, a u sljedećih deset godina moguće je čak do 1200 megavata.

Vaše je temeljno poslovanje vezano uz energiju vjetra. Koji je vaš stav prema drugim izvorima obnovljive energije?

Zalažem se za sve oblike obnovljive energije iako vjerujem da će se, dugoročno gledano, troškovi energije vjetra pokazati kao najniži pa će vjetar zauzimati ponajveći udio u kombinaciji izvora obnovljive energije.

25.3.2011 14:18:07

O tvrtki TPA Horwath

energija ožujak 2011.

Ulaganja u obnovljive izvore energije

TPA Horwath jedna je od najvećih tvrtki za nadzor poslovanja, računovodstvo te porezno i drugo savjetovanje u središnjoj i istočnoj Europi. Osim 11 podružnica u Austriji, s njih još 14 prisutna je u Bugarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Českoj i Mađarskoj.

TPA Horwath ima 960 zaposlenika. Od 1995. godine tvrtka je članica grupacije Crowe Horwath International, globalnog udruženja autonomnih i nezavisnih poslovnih i poreznih savjetnika te računovođa.

Maja Blažević

TPA Horwath, Head of Business development, HR and Marketing

A

ustrijske tvrtke u znatnoj mjeri će povećati svoj angažman u središnjoj i istočnoj Europi u sektoru obnovljivih izvora energije. Do 2020. očekuje se udvostručenje uloženog iznosa. Rumunjska i Bugarska trenutno su omiljena odredišta austrijskih ulagača, a energiji vjetra posvećuje se puno više pozornosti nego fotovoltaicima, hidroenergiji i biomasi. To je zaključak nove studije tvrtke TPA Horwath koja se bavi poslovnim i poreznim savjetovanjem te nadzorom.

U studiju su bili uključeni vodeći austrijski menadžeri iz energetskog i financijskog sektora, čije tvrtke ulažu u središnju i istočnu Europu, kao i oni koji se tek planiraju ondje aktivirati. Njih gotovo trećina (29 posto) u posljednjih je deset godina u obnovljive izvore

energija_1.indd 6

------Analiza----Procvat austrijskih ulaganja u obnovljive izvore energije u zemljama središnje i istočne Europe, a do 2020. očekuje se udvostručenje iznosa

energije uložila do deset milijuna eura, a još 30 posto ih je uložilo između deset i sto milijuna eura. Dvanaest posto tvrtki uložilo je više od sto milijuna eura.

Veliki potencijali

Prema mišljenju sudionika u navedenoj studiji, budući potencijali obnovljivih izvora

energije u središnjoj i istočnoj Europi su golemi. Četiri od svakih pet tvrtki (odnosno njih 78 posto) želi povećati ulaganja u tom sektoru. Mnogim tvrtkama teško je dati precizne procjene, ali njih tri četvrtine planiraju povećanje od najmanje sto posto, dok njih 41 posto želi povećati ulaganja za više od tristo posto. Do tih poveća-

nja ulaganja doći će u zemljama u kojima su ove tvrtke već djelatne.

Prije svega to su Rumunjska i Bugarska, kao i Češka, Slovačka te Mađarska. Njih se smatra zanimljivim energetskim tržištima te zakonski i politički stabilnim državama koje imaju privlačne stope energetskog unosa, a i velike potencijale glede prirodnih izvora kao što su vjetar i sunce.

Pomna priprema

Armin Schaller, rukovoditelj savjetodavne službe tvrtke TPA Horwath, kaže da je “pomna priprema preduvjet uspjeha

25.3.2011 17:09:45

ulaganja u obnovljive izvore energije”. Uvjeren je da ona započinje analizom zakonske situacije u pojedinim zemljama te njihovim planiranim stopama energetskog unosa, nastavlja se s najoptimističnijim predviđanjima rezultata projekta, uključujući čimbenike rizika te završava upoznavanjem s kulturalnim specifičnostima i uobičajenim praksama suradnje s vlasti. Herwig Reininger, predsjednik tvrtke Energy Consulting i stručnjak za obnovljive izvore energije, dodaje da “svatko tko pođe prečicom o ovom pitanju riskira neuspjeh projekta”. Kako je pokazala studija tvrtke TPA Horwath, brojne kompanije smatraju da su minimalni zakonski standardi preduvjet sudjelovanja u projektu. To je također razlog zašto mnoge od njih oklijevaju priključiti se projektima izvan područja Europske unije, primjerice u Ukrajini i Bjelorusiji.

Energija vjetra najatraktivnija

Više od dvije trećine ispitanih tvrtki u anketi (71 posto) potvrđuje kako ulaže u energiju vjetra. Ona je očiti miljenik, ispred fotovoltaika (41 posto) te hidroenergije i biomase (svaka po 35 posto).

Tvrtkama koje se fokusiraju na razvoj projekata naročito je draga energija vjetra. Prema anketi najveći ulagači u zemlje središnje i istočne Europe su energetski opskrbljivači (74 posto), a slijede ih ulagačke kompanije i tvrtke za ulaganje kapitala, tj. razni fondovi (41 posto) te tvrtke koje se fokusiraju na razvoj projekata (39 posto), tvrde ispitani menadžeri.

Inače, za studiju pod nazivom “Obnovljivi izvori energije: Procvat austrijskih ulaganja u zemlje središnje i istočne Europe”, u studenom 2010. godine ispitana je 51 austrijska tvrtka koja se bavi energetskom opskrbom, financijskim uslugama i razvojem projekata, koja je već ulagala u zemlje središnje i istočne Europe ili planira u njima postati aktivna. Glede regionalnog fokusa, prihoda i broja zaposlenika među njima postoje velike razlike. Istraživanje je provedeno pomoću sustava CATI za računalno-telefonske ankete.

energija_1.indd 7

25.3.2011 14:18:12

energija ožujak 2011.

Sve veći interes za ‘zelene kredite’

------Financiranje----Sve više građana se odlučuje graditi ili kupovati ‘zelene stanove’, a kako je takvo nešto gotovo nemoguće bez kredita, veće banke prepoznale su interes za te proizvode te da ih mogu uspješno plasirati Piše: Tin Bašić

energija_1.indd 8

25.3.2011 14:18:13

U

posljednjih dvadeset godina svijest o ekologiji posebno je postala izražena.

Godinama se pokušavaju smanjiti staklenički plinovi kako bi se smanjilo zagađenje i samim time poboljšala kvaliteta života. Jedan od načina je i gradnja nekretnine koja će biti energetski učinkovitija nego što je to bilo primjerice osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Prema očekivanjima zemalja članica Europske unije, do 2020. proizvodnja energije iz obnovljivih izvora trebala bi dosegnuti 20 posto, kao i smanjenje emisije CO2.

Gradnja “ekoloških nekretnina” tu uvelike može pomoći, a sve više građana ih odlučuje graditi ili kupovati. No kako je takvo nešto gotovo nemoguće bez kredita, od prošle godine neke veće banke prepoznale su da i za te proizvode postoji interes i da ih mogu uspješno plasirati.

“Zagrebačka banka je u travnju 2010. (na Dan planeta Zemlje, op. a.) predstavila nove komercijalne Zelene kredite koji su prvi na tržištu u Hrvatskoj namijenjeni poticanju energetske učinkovitosti slijedom primjene novog Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada, uštedi potrošnje energije korištenjem obnovljivih izvora energije te financiranju proizvodnje električne energije solarnim sustavima za HEP-ov otkup, a na temelju dobivenog statusa povlaštenog proizvođača električne energije”, poručuju u Zabei. Ukupno je plasirala 40 milijuna kuna tih kredita.

Dodaju da je u Hrvatskoj stupila na snagu obveza ishođenja energetskog certifikata za nove zgrade, a uvođenje cerfitikata za sve postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing najkasnije danom pristu-

panja Hrvatske u članstvo Europske unije, stoga je sve veće zanimanje za te vrste kredita.

“Zeleni krediti” izdaju se za kupnju stanova ili kuća viših energetskih razreda A+, A ili B, koji troše energiju za grijanje manje od 50 kwh po m2, ili za gradnju niskoenergetskih kuća te za poboljšanje energetske učinkovitosti na postojećem objektu.

“Financiranje je namijenjeno poboljšanju energetske učinkovitosti kroz financiranje troškova izrade projekta, kupnje i ugradnje solarnih kolektora ili drugih sustava iz obnovljivih izvora energije, ugradnju vanjske stolarije sa izo-staklom, postavljanje termofasada, zamjenu krovišta i slične namjene, što građanima dugoročno donosi ukupne financijske uštede u korištenju električne energije i ekološki način života prema standardima Europske unije”, ističu u Zabi.

– PBZ

4,50% je kamata prvih godinu dana – Zaba

250.000 eura maksimalan je iznos kredita – Erste

6,5% iznosi kamata na zelene kredite – EU

20% energije dolazit će iz obnovljivih izvora 2020.

Osiguranje kredita

Uz rok otplate do 360 mjeseci te maksimalnog iznosa do 250.000 eura uz naknadu za obradu kreditnog zahtjeva u visini 0,5 posto, maksimalno 1000 kuna, kamatna stopa na Zeleni kredit Zabe iznosi 5,50 posto, fiksna tijekom prve dvije godine otplate. Nakon toga se primjenjuje promjenjiva kamatna stopa za stambene kredite mladima.

“Kod Zelenih kredita uvjeti su povoljniji i u dijelu potrebnih instrumenata osiguranja kredita”, kažu u Zabi te u ovoj i idućim godinama očekuju veće stope rasta nego kod ostalih vrsta stambenih kredita, i to u skladu s europskim trendovima – u zapadnoj Europi, primjerice, stope rasta zelene gradnje kreću se oko 20 posto.

Posljednja koja je na tržište izbacila ponudu “zelenih kredita” bila je Privredna banka Zagreb (PBZ). “Svjesni smo da svatko od nas utječe na eko-

30 energija_1.indd 9

Činjenice

sustav i može učiniti nešto za zaštitu okoliša, a da u isto vrijeme i pomogne ekonomiji, stoga smo uveli u ponudu i nove PBZ ENERGO kredite, stambene kredite kojima se financiraju stambene nekretnine viših energetskih razreda A, A+ i B, poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih objekata i kupnja, odnosno ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (solarni kolektori, fotonaponske ćelije i sl.)”, kažu u PBZ-u. Kamatna stopa tih kredita iznosi 4,50 posto godišnje, fiksno za prve dvije godine, te 5,94 posto godišnje, promjenjivo, za ostatak razdoblja otplate, bez naknade u akcijskom razdoblju (EKS 5,84%). U svibnju PBZ snosi trošak procjene nekretnine za klijenta.

Ovaj se PBZ-ov kredit može koristiti u iznosima od 2000 do 15.000 eura s otpla-

godina rok je otplate zelenih kredita u privrednoj banci zagreb, a najviši iznos je 350.000 eura

tom do 15 godina za poboljšanje energetske učinkovitosti na postojećem objektu, bez hipoteke ili u iznosima od 10.000 do 350.000 eura s otplatom do 30 godina za kupnju ili gradnju energetski učinkovitog objekta i poboljšanje energetske učinkovitosti.

Usklađivanje zakona

Nešto nakon Zagrebačke banke i Erste banka je u svoju ponudu stavila “zelene kredite”. “U posljednje vrijeme primjećujemo porast interesa za tu vrstu kreditiranja iako ne možemo govoriti o nekom većem trendu. Vjerujemo da će daljnjim usklađivanjem zakonske regulative s regulativama EU, a naročito ulaskom u EU, ekološka osviještenost, pa i interes za tom vrstom bankarskih usluga dodatno porasti”, smatraju u Ersteu.

Kamatna stopa Eko kredita Erste banke iznosi 6,5 posto, a EKS varira od 6,8 do 7,1 posto, ovisno o iznosu i roku otplate kredita. Osim stambenih Eko kredita za kupnju kuće ili stana visokoga energetskog razreda ili izgradnju kuće s visokom energetskom efikasnošću, Erste banka nudi i potrošačke Eko kredite za kupnju energetski učinkovitijih kućanskih uređaja (energetska klasa A i A+), čija kamata je 9,20 (EKS 10,13%), kredite za uštedu energije i poticanje upotrebe obnovljivih izvora energije (kamata 6,70 posto, EKS 7,12%).

Za razliku od spomenutih banaka Raiffeisen banka svojim klijentima ne nudi te kredite, ali su im na raspolaganju, kako kažu, drugi oblici kreditiranja. “Kreditiranje projekata ekoloških namjena banka smatra zanimljivim segmentom poslovanja. Kao društveno odgovorna institucija RBA prati interese klijenata te razmatra proširenje ponude takvom vrstom kredita”, kažu u toj banci.

Ni SG-Splitska banka nema takve kredite, no planira ih uvesti u ponudu. “U tijeku je razvijanje ovog proizvoda, a ono što usporedno radimo sa samim razvijanjem takvih kredita jest i osvještavanje klijenata, odnosno javnosti, o važnosti ekologije i održivog razvoja”, kažu u Splitskoj banci.

25.3.2011 17:10:46

energija ožujak 2011.

Zeleni fond investitori prihvatili kao priliku

10

energija_1.indd 10

------Intervju----Thomas Beyerle iz IVG Immobiliena, grupe koja je osnovala fond koji ulaže samo u zelenu gradnju, kaže da cijela grupa upravlja s nekretninama vrijednim više od 22 milijarde eura u 18 europskih zemalja Piše: Ivan Pandžić

N

jemački IVG Immobilien, jedna od najvećih nekretninskih tvrtki u Europi, prošle je godine odlučio u sklopu svoje grupe osnovati posebni Zeleni fond koji će ulagati samo u objekte s energetskim certifikatima i visokom razinom učinkovitosti. Cijela grupa upravlja s nekretninama vrijednim više od 22 milijarde eura u 18 europskih zemalja. Zeleni fond je prvi takve vrste u Europi i ucrtava put općem trendu u kojem se smatra da samo “zelene zgrade” imaju budućnost na tržištu nekretnina. Krenuli su s četiri poslovne zgrade u velikim njemačkim gradovima, Berlinu, Bonnu i Münchenu. “Želimo ulagati u objekte koje ćemo moći prodati i u najcrnja vremena”, rekao je nedavno dr.

Thomas Byerle, direktor odjela istraživanja i korporativne socijalne odgovornosti u IVG Immobilienu. S Thomasom Beyerleom razgovarali smo o razlozima osnivanja, kako su pronašli investitore i o strategiji fonda.

Zašto je IVG odlučio osnovati Zeleni fond i je li bilo teško naći investitore?

Vjerujemo u trend održivosti i pomake k zelenijem poslovanju. Fond je rezultat naših istraživanja koja smo proveli o demografskim promjenama, održivosti i slično. Morali smo naći jednostavan odgovor na teško pitanje o tome kako u naše poslovanje ubaciti zelenu viziju. Investitore smo pronašli vrlo lako, čak i lakše nego što smo očekivali. Postoji snažna svjesnost o održivosti i vjerovanje da je investiranje u zelenu gradnju dobra poslovna prilika.

Koji su glavni kriteriji za investiranje u objekte?

I za klasičnu i za zelenu investiciju u nekretnine uvijek je presudna lokacija. Ta je činjenica

presudna za vrijednost objekta i fonda. Međutim, za ovaj fond ulagači moraju dokazati da je objekt energetski efikasan ili kako pretvoriti klasičan objekt u novi, zeleni. Objekti trebaju imati Zlatni LEED certifikat. (međunarodni standard certificiranja zelene gradnje op. a.)

Koje su vam dosadašnje investicije i kupujete li samo završene objekte ili financirate i gradnju?

Bili smo oprezni jer smo radili iskorak na tržište na kojem nema povijesnog iskustva.

Prvo smo kupovali objekte u zadnjim fazama gradnje. Razlog je jednostavan, nema tržišta i nema dovoljno iskustva. Sagraditi novu, zelenu, energetski učinkovitu zgradu danas nije prevelik izazov, ali zato je problem pretvoriti zgradu iz osamdesetih godina u energetski učinkovitu. Zato sada radimo na rješenjima unutar kompanije ili kroz zajedničke tvrtke.

Planirate li Zeleni fond investirati i izvan granica Njemačke?

Da, ali zasad samo promatramo tržište dok god na njemu ne bude bilo dovoljno nekretnina koje bi udovoljavale našim standardima, dakle imale Zlatni LEED certifikat. Fond IVG Immobilien ima u posjedu nekretnine vrijedne 22 milijarde eura, od kojih je već 31 certificirana. Uglavnom je riječ o standardima LEED i BREAM, ali i o lokalnim njemačkim, nizozemskim ili švedskim standardima.

Koji su očekivani povrati na investicije?

Prosjek je oko pet posto, što predstavlja sigurnu i stabilnu investicijsku politiku. Važno nam je imati kvalitetnu izlaznu politiku jer je očekivani izlaz iz investicije u rasponu od četiri do šest godina. Tom segmentu posvećujemo posebnu pozornost jer će zeleno tržište za šest godina znatno evoluirati.

Prosjek povrata na uloženo je oko pet posto 25.3.2011 14:18:18

11

------Uvod------

Projekt ‘Ugljični otisak’

V

ećom energetskom učinkovitošću povećava se konkurentnost, odražava korporativna savjest i odgovornost te umanjuje prijetnja okolišu i životu na Zemlji. No svijest o važnosti smanjenja emisija ugljičnog dioksida još je nedovoljna, kako u široj javnosti, tako i u gospodarskom sektoru, čiji utjecaj i te kako čini razliku. Kako bi se relevantne institucije i gospodarski sektor ovim problemom počeli baviti na način vidljiviji široj javnosti, Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu (REC Hrvatska), tvrtka SPONA komunikacije i Energetski institut Hrvoje Požar, uz financijsku potporu britanskog veleposlanstva u Zagrebu, pokrenuli su projekt “Ugljični otisak – trag odgovornosti”.

To je prvi javni projekt u Hrvatskoj koji je inicirao raspravu o utjecaju ukupnih ljudskih aktivnosti na kvalitetu okoliša i zdravlje ljudi, na razini pojedinca, kao i javnog sektora. U sklopu projekta 7. travnja će se održati Prva hrvatska konferencija “Ugljični otisak – trag odgovornosti”. Očekuje se da će događanje okupiti predstavnike gospodarstva i javne uprave radi edukacije o mogućnostima smanjenja ugljičnog otiska u poslovanju, predstavljanja primjera dobre prakse te razmjene iskustava.

Stručnjaci s Instituta Hrvoje Požar prilagodit će metodologiju izračuna emisije CO2 hrvatskim prilikama, na temelju IPCC metodologije za proračun emisije stakleničkih plinova razvijene pod okriljem Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

energija_1.indd 11

Na temelju metodologije moći će se izračunati ugljični otisak tvrtki te utvrditi koje od njih po jedinici proizvoda, po jedinici dobiti ili po jedinici utrošene energije emitiraju najmanje stakleničkih plinova, odnosno imaju najmanji ugljični otisak. Ti će pokazatelji biti podloga za dodjelu godišnje Nagrade za najveći doprinos smanjenju ugljičnog otiska.

Irena Brnada, direktorica hrvatskog ureda REC-a, pojašnjava da je ugljični otisak – Carbon Footprint, mjera utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš kroz emisije stakleničkih plinova, izražene u jedinicama (t/kg) ugljičnog dioksida (CO2).

“Iako je pojam ‘Carbon Footprint’ već godinama prisutan u svijetu, u Hrvatskoj se spominje samo rijetko, u kontekstu utjecaja pojedinca na okoliš, dok u gospodarskom sektoru, unatoč sve izraženijem senzibilitetu te konkretnim aktivnostima tvrtki u smjeru povećanja energetske učinkovitosti i doprinosa ublažavanju klimatskih promjena, on još nije prepoznat”, 2 rekla je Brnada.

Primarni ugljični otisak mjera je izravnih emisija CO2 koje nastaju izgaranjem fosilnih goriva za potrebe potrošnje energije u kućanstvu i prijevoz, a sekundarni ugljični otisak mjera neizravnih emisija koje

proizlaze iz cijeloga životnog ciklusa proizvoda koji koristimo, uključujući proizvodnju, distribuciju i način odlaganja.

“Na prvoj primarnoj razini imamo izravnu kontrolu i možemo utjecati na potrošnju energije i time vezane emisije, a na razini sekundarnoga ugljičnog otiska mogućnost utjecaja znatno je smanjenja i upravo na toj razini dolazimo do jednog od glavnih ciljeva projekta ‘Ugljični otisak – trag odgovornosti’, a to je osvještavanje važnosti održivog i odgovornog poslovanja ne samo na razini pojedinca, odnosno organizacije, nego na razini cijelog lanca opskrbe. U Hrvatskoj upravo na tom području imamo još jako puno posla na

PriMarNi ugljiČNi oTisak Mjera je izraVNih eMisija co koje NasTaju izgaraNjeM FosilNih goriVa za PoTreBe PoTrošNje eNergije

punoj implementaciji održivog modela poslovanja koji uključuje cijeli opskrbni lanac”, rekla je Dijana K. Dešković, direktorica tvrtke SPONA komunikacije. Željko Jurić iz Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar kaže da se planira odrediti ugljični otisak za barem 30-ak industrijskih postrojenja koja iskažu zanimanje za sudjelovanje u projektu.

“Kako bi podaci bili lakše usporedivi, odredit će se ugljični otisak po jedinici proizvoda i po jedinici utrošene energije, a ako budu raspoloživi financijski pokazatelji, i po jedinici dobiti. Vodit će se računa o već implementiranim mjerama za smanjenje emisije stakleničkih plinova u pojedinim industrijskim postrojenjima. Bit će potrebno odrediti ugljični otisak za najmanje tri uzastopne godine, a nužno je dobivene rezultate usporediti s iskustvima dobre prakse u EU”, pojašnjava Jurić.

25.3.2011 14:18:23

12

energija ožujak 2011.

------Kolumna------

Ne smijemo se prestrašiti izazova

energija_1.indd 12

David Blunt

britanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj

25.3.2011 14:18:26

13

K

limatska sigurnost neraskidivo je povezana s globalnom sigurnošću energetskih resursa, hrane i vode. Nadam se da će Klimatski tjedan pomoći jačanju svijesti ljudi o postojećim prijetnjama kako bi diljem svijeta vlade, organizacije civilnog društva i opća javnost počeli razmišljati o tome kako njihovo ponašanje utječe na klimu.

Odgovor Velike Britanije na te izazove jest u pridruživanju vladama koje pozivaju na učinkovito djelovanje. Zakon o klimatskim promjenama iz 2008. godine obvezuje nas na 60-postotno smanjenje emisija ugljičnog dioksida do 2050. u odnosu na razinu iz 1990. godine. Ključna odrednica toga zakona jest usmjerenost na štednju, pričuvu i ulaganje u energiju, primjerice uspostava tzv. Green Deala, velikog programa potpore izolaciji kućanstava; britanski cilj smanjenja emisija ugljika obvezuje energetske tvrtke na pomoć pojedincima u provedbi mjera energetske učinkovitosti u svojim domovima: time bi se tijekom životnog vijeka moglo uštedjeti 108 milijuna tona CO2; britanska vlada obvezala se u idućih 12 mjeseci unutar državne uprave smanjiti emisije ugljika za 10%; Banka za zelena ulaganja pomoći će financirati prelazak na niskougljično gospodarstvo.

Velika Britanija trenutno se pretjerano oslanja na fosilna goriva te se zalažemo za prijelaz na niskougljične izvore kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova i poboljšali dugoročnu sigurnost, dostupnost i ekonomsku pristupačnost energije kroz diverzifikaciju. To uključuje intenzivniju elektrifikaciju sektora grijanja i cestovnog prometa te povećanje kapaciteta za skladištenje plina.

većanjem učinkovitosti tržišta i smanjenjem globalne energetske potražnje, zastupajući rješenja koja se oslanjaju na energetsku učinkovitost i smanjeni udio ugljika. Velika Britanija također planira provesti ekonomski učinkovite mjere u različitim sektorima kako bismo ostvarili ciljeve Zakona o klimatskim promjenama.

----- Rezultati----- Britansko veleposlanstvo u Zagrebu ozbiljno

shvaća te izazove i poduzima korake kako bi vlastito poslovanje učinilo energetski učinkovitim, a time i smanjilo emisije CO2.

Među prvima u svijetu priključili smo se izazovu 10:10. Obavili smo stručni energetski pregled zgrade koji je pokazao da bi se uz minimalne tehničke promjene i promjenu ponašanja potrošnja energije mogla smanjiti 20%. Godine 2010. ostvarili smo i bolje rezultate – 29% manja potrošnja električne energije i 32% manje

29%

----- Prihodi----- Vlada je objavila ugljični otisak svakoga lokal-

nog vijeća u Engleskoj i planira omogućiti lokalnim vijećima i pojedincima ostvarivanje prihoda kroz prodaju električne energije iz obnovljivih izvora. Velika Britanija uvozi (neto) 8% nafte, 32% plina i 70% ugljena, a ovisnost o uvozu će se vjerojatno povećati.

Kako je naša energetska sigurnost ovisna o događajima na međunarodnoj sceni, cilj nam je na toj razini promicati sigurnu energiju s niskim postotkom ugljika jačanjem bilateralnih odnosa s ključnim dobavljačima energije, jačanjem stabilnosti cijena, po-

Klimatski tjedan Klimatski je tjedan inicijativa koju je osmislio britanski aktivist Kevin Steele – koju je odmah poduprlo mnoštvo uglednika i poznatih, od britanskog premijera Davida Camerona i njegova zamjenika Nicka Clegga, glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, preko bivšeg potpredsjednika SAD-a Ala Gorea do Paula McCartneya, glumice Sienne Miller… – kao odgovor na borbu protiv klimatskih promjena. Prvi je Klimatski tjedan održan od 21. do 27. ožujka 2011., a obilježilo ga je mnoštvo događaja u cijelome svijetu. U manifestaciji može sudjelovati svatko tko želi pridonijeti očuvanju našeg planeta i sigurnoj budućnosti. Klimatski tjedan podržava 180 organizacija koje predstavljaju daljnjih 850.000 organizacija s više od 6,5 milijuna članova. Staklenički plinovi,

energija_1.indd 13

sMaNjeNa je PoTrošNja elekTriČNe eNergije u VelePoslaNsTVu

utrošene energije za grijanje i toplu vodu, što nam je uštedjelo 436,85 tona CO2 godišnje. Osnovali smo Zeleni tim, čiji je cilj bio uvjeriti kolege da se uključe u ovaj proces. To nam se isplatilo, a sve uz mala ulaganja kao što su, primjerice, nabava filtara za vodu i svjetlosnih senzora koji stoje manje od 10.000 kuna, ali su nam u samo godinu dana uštedjeli 66.220 kuna na troškovima energije. No sami ne možemo učinkovito odgovoriti na izazove.

Potrebno je i djelovanje drugih, što je razlog našeg apela za globalni klimatski sporazum pod okriljem UN-a. Pozivamo države Europske unije na osuvremenjivanje infrastrukture i odgovor na niskougljični izazov. Stoga pozivamo sve zemlje da nešto poduzmu. Ne smijemo se prestrašiti razmjera ovog izazova. Nije kasno, ali moramo poduzeti konkretne korake. Kao što je rekao britanski ministar vanjskih poslova William Hague: “Ako učinimo nešto, još možemo oblikovati naš svijet. Ako ne učinimo ništa, svijet će odrediti našu sudbinu.”

koji su rezultat ljudskih aktivnosti, mijenjaju klimu planeta Zemlje.

Povećanje razine mora, ekstremni vremenski uvjeti, nedostatak hrane i vode, masovne migracije i sukobi sve su vjerojatniji u bliskoj budućnosti osim ako s promjenama ne započnemo odmah. Ljudi iz svih sektora i regija smanjuju emisije ugljičnog dioksida kako bi pomogli u sprečavanju klimatskih promjena – mijenjanjem navika na poslu, mobiliziranjem svojih zajednica, educiranjem i pronalaženjem novih načina obavljanja aktivnosti. Klimatski tjedan nadahnjuje mnoge da postanu aktivni u borbi protiv klimatskih promjena. On pomaže stvaranju kulture osnaživanja umjesto pasivnosti, odgovornosti nasuprot okrivljavanju i ambiciji nasuprot pukom govoru. U Klimatskom tjednu sudjeluje velik raspon organizacija, uključujući poslovni sektor, humanitarne organizacije, vladina tijela,

javna poduzeća, sindikate, škole, različite nevladine organizacije, tijela lokalnih vlasti i vjerske organizacije. Klimatski je tjedan obilježio i jedan hrvatski grad – Koprivnica – kako bi predstavio sve primjere aktivnog djelovanja lokalne zajednice. Predstavljene su postojeće i planirane aktivnosti poduzeća, organizacija, ustanova, udruga i pojedinaca na području brige o okolišu, energetske učinkovitosti, obrazovanja za održivi razvoj, održivosti lokalnoga gospodarstva te podizanja razine svijesti javnosti. Sve u želji da te aktivnosti posluže kao primjer drugim stanovnicima i organizacijama u gradu, zemlji i regiji. Projekt “Ugljični otisak – trag odgovornosti” promiče iste te vrijednosti, nastojeći kroz dosad rijetko korišten termin – Carbon Footprint – osvijestiti potrebu za odgovornijim odnosom prema okolišu te podržati vrijednu globalnu inicijativu.

25.3.2011 14:18:27

energija ožujak 2011.

Promjena stavova vodi u promjenu ponašanja

14

energija_1.indd 14

------Naglasak----Aktivni rad s dobavljačima i kupcima postao je standardna praksa globalnih kompanija koje sa svojim poslovnim modelima donose nove načine rada

U

gljični otisak? Što je to ugljični otisak? Zašto još jedan novi termin ako nešto slično već postoji pod drugim imenom?

Ova i slična pitanja zasigurno se nameću svakome tko se prvi put susreće s terminom ugljični otisak, odnosno “carbon footprint”. Kao što su mnogi sugovornici u ovom izdanju “Energije” naveli, ugljični otisak je mjera emisija stakleničkih plinova koje individualno proizvodimo nizom aktivnosti, a izražava se u jedinicama ugljičnog dioksida CO2.

Pri tome razlikujemo primarni ugljični otisak kao mjeru izravnih emisija CO2 koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva za potrebe potrošnje energije u kućanstvu i pri-

25.3.2011 14:18:28

Dijana K. Dešković

Psihologinja i direktorica tvrtke SPONA komunikacije

odnosno organizacije, nego na razini cijelog lanca opskrbe.

U Hrvatskoj upravo na tom području imamo još jako puno posla na punoj implementaciji održivog modela poslovanja koji uključuje cijeli opskrbni lanac. U tom je smislu potrebno već postavljene standarde poslovanja očekivati i od svojih dobavljača, što često znači i aktivan rad u edukacijskom smislu na razvijanju potrebnih znanja i kompetencija koje su potrebne za dugoročno održivo poslovanje. Aktivni rad s dobavljačima, ali i kupcima postao je sada već standardna praksa globalnih kompanija koje sa svojim poslovnim modelima donose nove načine rada prema kojima u nemalom broju slučajeva osjećamo otpor jer zahtijevaju promjenu stavova i ponašanja pojedinaca koji u konačnici čine organizaciju, odnosno tržište.

Potrošnja resursa

jevoz (npr. automobil ili avion) i sekundarni ugljični otisak kao mjeru neizravnih emisija koje proizlaze iz cijeloga životnog ciklusa proizvoda koji koristimo – uključujući proizvodnju, distribuciju, način odlaganja.

Glavni cilj

Na prvoj, primarnoj razini imamo izravnu kontrolu i možemo utjecati na potrošnju energije i time vezane emisije, kako na razini pojedinca, tako i na razini organizacije.

Na drugoj razini sekundarnoga ugljičnog otiska mogućnost utjecaja znatno je smanjenja i upravo na toj razini dolazimo do jednog od glavnih ciljeva ovog projekta – osvještavanja važnosti održivog i odgovornog poslovanja ne samo na razini pojedinca,

energija_1.indd 15

Upravo je stoga potrebno implementaciji dugoročno održivih standarda od početka pristupati multidisciplinarno te osim stručnjaka za zaštitu okoliša, tehnologiju, financije i nabavu uključivati i pravnike, sociologe, psihologe, i komunikacijske stručnjake.

Uključenjem struka koje razumiju mehanizme ljudskog ponašanja stvaramo kvalitetnu podlogu za stvarnu promjenu stavova koji su preduvjet za promjenu ponašanja, a to nas onda dovodi i do odgovornijih potrošača koji biraju proizvode i usluge koji zadovoljavaju kriterije održivosti. U praksi to znači da je proces njihova stvaranja efikasniji u smislu potrošnje resursa, energetskih ili ljudskih, te samim time ekonomičniji i konkurentniji.

Ugljični otisak kao ukupna mjera tzv. primarnoga i sekundarnoga ugljičnog otiska donosi novu dimenziju promišljanja, a time i osvještavanja pojedinaca i organizacija o daljnjim mogućnostima doprinosa smanjenju emisija. Jedan od načina je zasigurno implementacija naprednih tehnologija.

Fascinirale su me brojke koje pokazuju koje su mogućnosti naprednih tehnologija, pa je tako doprinos smanjenju CO2 samo zahvaljujući rješenjima koja je instalirala tvrtka Siemens globalno kod raznih korisnika do kraja 2009. godine – 210 milijuna tona, što je iznos koji je jednak kombiniranim godišnjim emisijama CO2 u New Yorku, Tokiju, Londonu, Münchenu i Berlinu! Za 2010. planirano je smanjenje dodatnih 300 mil. tona godišnje, što samo govori o globalnom trendu rasta implementacije novih tehnologija. Osim tehnološkog aspekta jednako važan nam je i aspekt promjene načina poslovanja koji nije nužno tehnološkog predznaka. Stoga ćemo se tijekom provedbe projekta aktivno baviti promocijom odgovornih praksi kako bismo preko pozitivnih primjera pokazali mogućnosti za poboljšanja. I bit ćemo zadovoljni s pokazateljima napretka koji će, vjerujemo, mnoge organizacije dovesti do tzv. carbon neutral statusa.

25.3.2011 14:18:32

16

energija ožujak 2011.

------Intervju----- Kao najveće uspjehe HEP ESCO-a valja istaknuti niz projekata koji su napravljeni u gradovima i županijama, kaže Gordana Lučić, direktorica HEP ESCO-a

Država mora poticati proizvođače

O

tkako je prije devet godina osnovan HEP ESCO, na njegovu se čelu nalazi Gordana Lučić. Pod njezinim je vodstvom tvrtka sredinom prošle godine uspješno okončala program sa Svjetskom bankom, za što je HEP ESCO dobio ocjenu vrlo uspješan, dok su njegovi zaposlenici, koji su izveli projekt, prema sudu Svjetske banke navedeni kao vrlo motivirani. Svoju je karijeru direktorica, koja je inače magistrirala na strojarstvu, započela u HEP-ovoj termoelektrani-toplani u Zagrebu, zatim je radila u sektoru razvoja, a potom je nastavila u HEP ESCO-u (Energy Service Company), tvrtki za pružanje usluga u energetici koja osim što izvodi ujedno i financira projekte energetske učinkovitosti na tržišnom utemeljenju, odnosno na način da se kroz uštede u troškovima energenata ostvari povrat investicija.

Kao najveće uspjehe Lučić će istaknuti niz projekata koji su napravljeni u gradovima i županijama, a među njima je i deset projekata javne rasvjete.

Naime, tvrtka je uspješno izvela takve projekte u Puli, dijelu Zagreba, Varaždinu, Karlovcu, Rovinju, Solinu, Dugoj Resi, Novigradu, Jastrebarskom i Čakovcu. Tako se, dakle, samo na javnoj rasvjeti godišnje uštedi 3,2 tone CO2. Kakvo je stanje u ovom sektoru, što ga trenutno blokira i što Hrvatska mora napraviti želi li se priključiti europskim standardima na području energetske učinkovitosti, otkrit će nam Gordana Lučić.

S obzirom na sveprisutnu recesiju, tvrtke su, htjele-ne htjele, prisiljene štedjeti. Koliko se to može odraziti na zaštitu okoliša, konkretno na smanjenje štetnih emisija?

energija_2.indd 16

Trenutačna situacija, unatoč tome što je uistinu prisutna recesija i unatoč tome što se štedi na svakom mogućem koraku i na sve moguće načine, barem moje razmišljanje ide u tom smjeru, ne nosi takve efekte kao što će ih donijeti drastično poskupljenje energije. Ponajprije na ovome mjestu mislim na cijene električne energije, a jasno je i kako će identične efekte donijeti i poskupljenje ostalih energenata.

Koji bi u tom slučaju bili ključni potezi što bi ih u tom smjeru mogle povući hrvatske tvrtke?

Tvrtke mogu upotrijebiti nekoliko načina. Prvi bi bio da za-

pravo ništa ne primijene. Naime, jednostavno rješenje može biti da se ne poduzmu nikakve mjere energetske učinkovitosti, već da samo počnu pratiti svoju potrošnju i da tu potrošnju usklade s vremenom, odnosno s korištenjem povoljnije tarife. Tu se već može uštedjeti i do deset posto. Dakle, bez ikakvih ulaganja i financijskih sredstava. Sljedeći bi korak bile mjere energetske učinkovitosti koje zapravo i primjenjujemo.

Primjerice, u deset hrvatskih gradova odradili smo projekte javne rasvjete. Zamjenom rasvjetnih tijela snizili smo potrebnu snagu električne energije i samim time godišnju

25.3.2011 14:21:22

17

“

Trenutno se u Hrvatskoj radi na zakonskim podaktima vezanim uz energetsku učinkovitost

potrošnju te smo postigli izravnu uštedu. Red veličine uštede na javnoj rasvjeti je otprilike 30 posto potrošnje električne energije.

Moram napomenuti kako je ovdje riječ o velikim ulaganjima, ali ako je riječ o projektu prema ovom našem ESCO modelu, gdje se iz uštede vraća investicija, onda vam se gotovo cijeli projekt vrati iz uštede u energiju u roku od osam godina. Druga je stvar da imate niz mjera koje možete koristiti u sustavima grijanja, bilo da je riječ o zamjeni efikasnije opreme, zamjene efikasnih kotlova, zamjeni drugih tijela za grijanje, ili da se ugrađuje regulacija sustava grijanja, čime se mogu postići iznimno velike uštede.

Mi smo do sada napravili oko 50 škola diljem Hrvatske, a u tim smo projektima ugrađivali novu i učinkovitiju opremu. Zatim, jako se puno može uštedjeti u oblaganju vanjskih dijelova zgrada ili u zamjeni fasadne stolarije. Naše zgrade, nažalost, jako su stare, vrlo često i više od 30 godina i takvim zahvatom se stoga mogu uštedjeti znatne količine toplinske energije. Na kraju, daljnji korak, na koji se na neki način sada usmjeravamo, jest integracija obnovljivih izvora i mjera energetske učinkovitosti te se u kombinaciji tu ušteda penje i do 40 posto.

Drugim riječima, evo jedan konkretan i jednostavan primjer, želimo da se pomoću sunčane energije grije potrošna voda u tvornicama, hotelima i sličnim mjestima, čime se smanjuje potrošnja električne.

Nedavno smo radili takvo grijanje vode u industriji mesa Medven u Krašiću, u čiji smo pogon stavili solarne kolektore. Vlasnik danas kaže kako u vrijeme sunčanih dana uštedi i do 80 posto loživog ulja. Što Hrvatska konkretno mora napraviti želi li se priključiti europskim standardima

energija_2.indd 17

na području energetske učinkovitosti?

Hrvatska je zbilja dosta napravila na tom planu. Mi smo ovo počeli raditi prije deset godina kada u zemlji u vezi s tim doslovce ništa nije postojalo. Međutim, danas u Hrvatskoj imate akcijske planove energetske učinkovitosti i razne programe i zakon o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji, što je vrlo bitan detalj.

Upravo se intenzivno radi na podzakonskim aktima tako da će se to osjetiti i u primjeni.

Posebno je dosta toga Hrvatska napravila što se tiče pripreme, regulativa i planova, nazovimo to papirnatim dijelom ove priče. No sada predstoji jedan znatno teži dio, a to je provedba svega toga. Nisam previše prepotentna ako kažem da smo mi jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je izvela niz projekata energetske učinkovitosti i tako zatvorila cijeli ciklus. Ali izvedba će biti vrlo skupa, pogotovo jer je riječ o opsežnim radovima. Bit će vrlo zanimljivo jer je to prilika da se angažiraju mala i srednja poduzeća. Tako se može podignuti gospodarski razvoj Hrvatske, ali samo ako se uistinu otvore vrata takvim projektima.

Dakle, uvjereni ste da se Hrvatska zakonskim regulativama primaknula Europskoj uniji?

Apsolutno. Mi smo preuzeli sve standarde. Problem jedino može biti to što sada treba krenuti u realizaciju. Valja pametno raditi i marljivo slagati puzzle između europskih fondova koji će vjerojatno postojati za ove svrhe te sredstava našeg Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali bi se i država morala pobrinuti da stimulira neke stvari i u tom slučaju ovaj ESCO model postaje idealan. Upravo u njemu se onda može angažirati privatni kapital i postići da se ulaže u nešto i da se ulaganje vraća kroz uštedu.

Na što konkretno mislite kada kažete da bi država trebala stimulirati pojedine stvari?

Država bi, kao prvo, morala stimulirati proizvođače takve opreme, a potom bi trebala poticati proizvođače obnovljivih izvora energije, ali tu uistinu mislim samo na proizvođače, a ne na osiguravanje “feeding tarife”.

Naime, što se sada događa? Imamo slučaj da postoji veliko zanimanje za inozemna ulaganja u Hrvatsku, dok istodobno hrvatskih ulaganja baš i nema previše. Interesi takvih tvrtki idu u tom smjeru da zapravo prodaju energiju po “feeding tarifama”, a onda mi zapravo stimuliramo proizvodnju nekakve opreme za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore za neke druge zapadnoeuropske zemlje koje kod nas investiraju kako bi zaradile na “feeding tarifama”.

Pitam se čemu?

Postoji li u vezi s tim nekakav pomak u domaćem javnom sektoru?

Mogu reći da smo do sada 90 posto svih naših poslova obavljali u lokalnim zajednicama i državnim institucijama.

Budući da je ESCO neuobičajen model, imali smo izuzeće od Zakona o proračunu koji inače vrijedi za lokalne zajednice i u kojem se taj model nije tretirao kao kreditni odnos. Na temelju toga smo napravili niz značajnih projekata.

Međutim, početkom prošle godine došlo je do novog tumačenja Zakona o proračunu Ministarstva financija u kojem se ovakvi projekti ipak tretiraju kao kreditni odnos.

Na taj način su blokirani projekti energetske učinkovitosti po ESCO modelu jednostavno zato što se lokalne zajednice ne mogu zadužiti. One nema-

”

ju prostora da poduzmu velike projekte kao što je, primjerice, onaj u Puli gdje smo postavili cjelokupnu gradsku rasvjetu ili kao što su tri kruga škola u Karlovcu. Na primjer, Grad Karlovac iz svoga budžeta ne može napraviti tako zahtjevne poslove, stoga uistinu stoji da je s ovim mišljenjem Ministarstva financija taj sektor za nas zatvoren do daljnjeg.

Tako će ostati sve dok se ne donese zakonski akt koji je u izradi i koji bi trebao omogućiti da se ovaj model ne tretira kao kreditni odnos ili robni kredit, kako su ga oni nazvali.

Koje su procjene, koliko vam je posao pao otkako ne radite s lokalnim zajednicama i državnim institucijama?

Trenutno HEP ESCO radi samo s privatnim sektorom.

Posla je puno manje i radi se o znatnim smanjenjima. Sigurno možemo govoriti o dvostrukom padu poslovanja, u odnosu na

13,5 milijuna kuna je vrijednost projekta javne rasvjete u Puli prethodne godine. Naime, da vam objasnim problem, reći ću da je investicija javne rasvjete u Puli iznosila 13,5 milijuna kuna. Tolika količina ulaganja u privatnom sektoru se ne može dobiti jer tu se iznosi projekata kreću uglavnom oko milijun i pol kuna.

Zbog spornog tumačenja morali smo otkazati i neke ugovorene poslove kao što je javna rasvjeta u Labinu ili investicija u Sinju. Zanimljivo je spomenuti kako pri tumačenju u Ministarstvu financija uopće nisu pitali struku.

25.3.2011 14:21:23

18

------Kolumna------

energija ožujak 2011.

Trgovanje kvotama u danskom ministarstvu klime Dr. sc.

Amela Jeričević Načelnica Odjela za istraživanje kakvoće zraka i primjenu Državnoga hidrometeorološkog zavoda

U

gljični otisak predstavlja ukupne emisije stakleničkih plinova koju proizvode organizacije, procesi, produkti ili osobe. Gotovo na sve što postoji oko nas, kao i na sve ono što činimo, možemo staviti oznaku ljudskog stopala koja je simbol ugljičnog otiska.

Upravo je označavanje i osvještavanje individualne proizvodnje stakleničkih plinova trend kojim se pokušava utjecati na ublažavanje klimatskih promjena. Primjerice, američka Agencija za zaštitu okoliša izračunala je ugljični otisak za razne proizvode, među ostalim za papir, plastiku, staklo, računala i gume, dok u Švedskoj i hrana, kako u restoranu i tako i ona koju pripremamo kod kuće, ima “osobnu iskaznicu” ugljičnog otiska Nismo ni svjesni da obavljajući svakodnevne aktivnosti – poput putovanja na posao, brige o obitelji i domu, hranjenja itd., svatko od nas pridonosi emisiji stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. No iako nesvjesni proizvodnje, jer živjeti se mora, svakako možemo osvijestiti da postoji dug popis stvari koje svatko od nas, kao pojedinac, može učiniti da bismo smanjili emisije ugljika. Odluke koje donosimo u svome domu, dok putujemo, dok biramo hranu koju ćemo jesti, odabiremo proizvode koje ćemo kupiti i one koje ćemo odbaciti – sve to utječe na naš osobni ugljični otisak.

Ipak, za cjelovito rješavanje problema potrebna je sustavna aktivnost na svim društvenim razinama, a najbolji primjer i najučinkovitija rješenja dobivaju se kada se primjenjuju metode i modeli koji polaze od vrha, a cilj im je jačanje svijesti pojedinaca. Primjeri iz Danske, zemlje koja se nakon naftnog šoka 1973. okrenula obnovljivim izvorima energije te je od 93-postotne ovisnosti o uvoznoj nafti postala potpuno energetski neovisna, ukazuju na vrlo zanimljiva rješenja. U Danskoj je, naime, osnovano ministarstvo klime i energije koje promiče i provodi metode rada i ponašanja koje smanjuju ugljični otisak. Tako djelatnici ministarstva dobivaju godišnje kvote ugljičnog otiska za planirana službena putovanja. Sredstvo prijevoza, jednako kao i udaljenost destinacija, utječe na visinu otiska pa se time utječe na službenike da pažljivo planiraju kamo će i kako ići. Budući da su kvote jednake za sve djelatnike, a potrebe, naravno, različite, unutar ministarstva odvijaju se transakcije kvotama kojima se pokušava doskočiti oštrim mjerama. Očito je da kriteriji o emisijama ugljika stvaraju prakse, kako na međunarodnoj, tako i na mnogo nižim razinama. Bilo nametnuto ili osviješteno, jasno je da mijenjanjem navika pomažemo u osiguranju sigurne i stabilne klime za buduće generacije.

93% energije u danskoj 1973. godine dolazilo je od nafte

Nametnuto ili osviješteno, jasno je da mijenjanjem navika pomažemo u osiguranju sigurne i stabilne klime za buduće generacije

energija_2.indd 18

25.3.2011 14:21:25

19

Očuvanje okoliša uz novčane uštede J edan od najvećih potencijala u uštedama energije je u sektoru zgradarstva – iako ne treba zanemariti ni industriju, ni elektroenergetiku ni promet – jer na taj sektor otpada oko 40 posto finalne energetske potrošnje, odnosno oko 25 posto ukupne energetske potrošnje. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije moguće je smanjiti energetske potrebe postojećih zgrada za više od 70 posto, odnosno rekonstrukcijom osigurati da zgrada iz energetskog razreda E ili F (150 do 250 kWh/m2) prijeđe u C (< 100 kWh/m2) energetski razred. U Simensu smatraju da stručnom izolacijom stambenih objekata, modernom tehničkom opremom i rasvjetom pridonose znatnom smanjenju potrošnje energije. Kao jedan od najvećih uspjeha tvrtka izdvaja moderniziranje sustava opskrbe toplinskom energijom i potrošnom vodom, kako u većim gradovima, u kojima ivan vuk prevladavaju veSiemensov projektni tehničar liki centralizirani toplinski sustavi, tako i u manjim sredinama gdje se toplinska energija obično proizvodi u autonomnim jedinicama, odnosno kotlovnicama.

Instalacijom sustava koji omogućava samostalno upravljanje nad potrošnjom toplinske energije te obračun i kontrolu troškova grijanja prema realnoj potrošnji stanara postignuto je prosječno smanjenje troškova od 20 do 30 posto u odnosu na razdoblje kada se obračun obavljao prema kvadraturi stana ili obujmu stambenog prostora. Tako

iznimno je važno razvijati svijest o racionalnoj potrošnji energije

energija_2.indd 19

vlasnici stanova, naglašavaju u Siemensu, mogu racionalno koristiti toplinsku energiju i plaćati račune prema realnoj potrošnji. Iako konačan rezultat uštede umnogome ovisi o ponašanju samih stanara, ovakav sustav imperativ je za budućnost u kojoj nas očekuje nužno povećanje cijena energenata.

Osim mogućnosti uštede spomenuti sustav sadrži i snažnu ekološku komponentu, naglašava Ivan Vuk, Siemensov projektni tehničar.

Godišnja emisija CO2 izračunava se koristeći faktore emisije CO2 prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10).

“Primjer toplane Olajnice, koja isporučuje toplinsku energiju dijelu grada Vukovara, u kojem je primijenjen Siemensov sustav s razdjelnicima toplinske energije koja kao energent koristi plin, na najbolji način nam demonstrira kako se smanjuje ugljični otisak – redukcija emisije CO2 koja se može izračunati prema uštedama po jedinici energije (0,2 kg/KWh).

U vrijeme sve veće potrebe za očuvanjem okoliša iznimno je važno razvijati svijest o racionalnoj i učinkovitoj potrošnji energije, kako kod samih korisnika, tako i u široj zajednici”, zaključuje Vuk. Brojke svakako idu u korist Siemensovih tvrdnji. Ukupno gledano, rješenja koja je tvrtka instalirala u 2009. dodatno su smanjila emisiju CO2 za novih 50 mil. tona godišnje, čime je postignuto ukupno smanjenje od 210 mil. tona, iznos jednak kombiniranim godišnjim emisijama CO2 u New Yorku, Tokiju, Londonu, Münchenu i Berlinu.

Ono što Siemens planira za tekuću godinu, najavljuju u tvrtki, jest smanjiti emisije stakleničkih plinova za 300 mil. tona godišnje sukladno kriterijima Greenhouse Gas Protocol Initiative, najčešće korištenoga međunarodnog alata izračuna upravljanjem emisije stakleničkih plinova.

Poslovanje u skladu s ekološkim načelima te briga o zaštiti okoliša osnovni su principi suvremenih kompanija,

svjesnih važnosti očuvanja prirodnih bogatstava. Siemens svakako prednjači u tome.

Tradicija tvrtke vezana uz proizvode i rješenja namijenjena očuvanju klime i okoliša seže u 19. stoljeće, u kojem osnivač tvrtke Werner von Siemens patentira niz proizvoda namijenjenih očuvanju okoliša. Danas Siemens u svojoj ponudi integrira širok spektar tehnologija za zaštitu okoliša te energetski učinkovitih rješenja koja, među ostalim, uključuju elektrane s kombiniranim pogonom, štedne lampe i inteligentne tehnologije gradnje te state-of-the-art tehnologije okoliša namijenjene kontroli zagađenja zraka i vode.

Siemens je na tom području postigao velik napredak svojim obnovljivim energetskim sustavima i komponentama kao što su vjetroturbine i parne turbine za elektrane pokretane sunčanom energijom. Kao projekt koji je izazvao najveću pozornost svjetske javnosti ističe se gradnja najveće svjetske elektrane na londonskoj Temzi, kojom Siemens planira osigurati opskrbu za 750.000 kućanstava, uz ekološku električnu energiju i smanjenje godišnje emisije CO2 za oko 1,9 mil. tona.

25.3.2011 14:21:30

20

energija ožujak 2011.

Održivost je nužan oblik poslovanja -----Računica----- Poslovni principi koji se temelje na održivom razvoju moraju imati ekonomsku računicu jer program koji subvencionira država sam po sebi nije dugoročno održiv

U

vriježeno je mišljenje da su programi koji se temelje na održivom razvoju nekonkurentni na tržištu, no s tim se nipošto ne slaže Tomislav Čorak, principal A. T. Kearneya. “Pojam održivosti je potrebno demistificirati. Tu nije riječ samo o ekološki osviještenim inicijativama, već o

potrebi svakog poduzeća da se nesmetano razvija i raste. Prema tome održivo poslovanje samo po sebi podrazumijeva konkurentnost u svojoj osnovi”, kaže Čorak, dodajući da u A. T. Kearneyu redovito rade istraživanja vezana uz održivo poslovanje te zaključuje da je pojam održivosti prešao iz pukoga diferencirajućeg faktora u nužan oblik poslovanja.

Kad su 2007. godine radili anketu među predsjednicima uprava vodećih kompanija u svijetu, glavni fokus inicijativa za održivo poslovanje je bilo jačanje brenda (potvrdno odgovorilo 54 posto ispitanika) i diferencijacija ponude od konkurencije (50 posto ispitanika), zatim tzv. usklađenost s propisima (46 posto) i nakon toga upravljanje rizikom u

poslovanju (33 posto) te efikasnost poslovanja (21 posto).

Međutim, u istraživanju provedenom 2010. godine situacija se znatno promijenila. Na prvo je mjesto fokusa inicijativa za održivo poslovanje izbila efikasnost (71 posto), zatim upravljane rizikom (59 posto), usklađenost s propisima (59 posto), poboljšanje brenda (41 posto) i diferencijacija ponude (41 posto).

Profitabilnost

“Svi smo svjesni činjenice da je globalna financijska kriza unijela veliku dozu nesigurnosti u poslovanje poduzeća. Prije krize poduzeća su održivost vezala uz spas planeta i nekako su se prijetnje vezane za održivo poslovanje činile jako daleko i samo su ona ‘najsvjesnija’ poduzeća razmišljala o tome.

Jednako je zanimljivo da su ta poduzeća kontinuirano pazila da očuvaju profitabilnost poslovanja pod svaku cijenu i da se ne izlažu nepotrebnim rizicima u poslovanju.

Mudra poduzeća su za vrijeme gospodarskog rasta stvarala rezerve

energija_2.indd 20

25.3.2011 14:21:34

21 koje su im i te kako pomogle da prevladaju udarac prvo financijske pa onda i gospodarske krize. No kad je došla kriza i pomela sa scene poduzeća koja su nekontrolirano rasla, održivost je dobila novo značenje.

Podizanje efikasnosti

Zbog nesigurnosti u poslovanju održivost je postala glavna tema u podizanju efikasnosti poslovanja i u upravljanju rizikom, tj. izravno vezana uz konkurentnost. Programi koji se temelje na održivom razvo-

ju danas su okrenuti npr. stabilizaciji cijene sirovina, dijeljenju troškova s dobavljačima i kupcima, investicijama koje smanjuju rizik poslovanja, ulaganju u korporativnu kulturu kako bi se podiglo zadovoljstvo zaposlenika i na kraju mudrom korištenju prirodnih resursa za koje danas sigurno znamo da nisu beskonačni”, kaže Čorak. No programi koji se temelje na održivom razvoju moraju imati ekonomsku računicu jer program koji subvencionira država sam po sebi nije dugoročno održiv. Danas po-

stoje primjeri europskih zemalja, poput Španjolske, koje su znatno smanjile subvencije za proizvodnju zelene električne energije. Razlog je u tome što su narasli “zeleni” kapaciteti za proizvodnju električne energije i istodobno je kriza usmjerila proračunska sredstva u financiranje nezaposlenih, investicije u infrastrukturu kako bi se održala potrošnja i slično.

Tom će se problemu doskočiti, smatra Čorak, u onom trenutku kad će kućanstva i “obična” poduzeća moći povoljno nabaviti opremu za proizvodnju

pojam održivosti potrebno je demistificirati Tomislav Čorak principal A.T. Kearneya

energija_2.indd 21

električne energije iz vjetra i sunca te time zadovoljavati svu ili većinu potrebe za energijom. “Tek kad kućanstva uvide korist od takvog načina korištenja električne energije, bit ćemo na pravom putu prema održivom razvoju”, smatra Čorak.

Prirodni resursi

Budući da hrvatsko gospodarstvo zaostaje u konkurentnosti, automatski se može zaključiti i da zaostaje za provođenjem mjera održivog razvoja. “Kad nam raste javna potrošnja, znači da trošimo više nego zarađujemo i tu je prvi indikator neodrživog poslovanja. Ako ne zarađujemo, znači da ne proizvodimo dovoljno iz čega se može povući ilustrativna paralela da zato i nemamo u prvom fokusu smanjenje zagađenja okoliša u onoj mjeri koliko nam je u fokusu naći izvore financiranja za potrošnju. Kad bismo, na primjer, uspjeli navesti naša kućanstva da mogu kontrolirati svaku kunu potrošenu za grijanje, struju i vodu, i te kako bi nam se podigla svijest i o održivom razvoju.

Počeli bismo manje trošiti prirodnih resursa i istodobno štedjeti, odnosno smanjivati razliku između potrošenog i zarađenog”, kaže Čorak, koji zaključuje da su programi koji se temelje na održivom razvoju konkurentni jer iza sebe imaju ekonomsku računicu. “Računica može biti i takva da je na određeni rok potrebno financiranje države, no takav se oblik sufinanciranja ne može održati beskonačno dugo”, zaključuje Čorak.

25.3.2011 14:21:39

energija ožujak 2011.

Slijedi ispunjenje obveza iz poglavlja 27

22

energija_2.indd 22

------Intervju----Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, govori o pridruživanju EU 25.3.2011 14:21:41

23

H

rvatska je privremeno zatvorila poglavlje 27 “Okoliš” u prosincu prošle godine, sada više nema problema s pregovorima te se moramo koncentrirati na ono na što smo se obvezali, kaže Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te redovni profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Nikola Ružinski je u svojoj karijeri obnašao zahtjevne dužnosti zamjenika i pomoćnika ministra u Ministarstvu znanosti i tehnologije. Od 2004. do 2005. godine je bio član Savjeta za zaštitu okoliša, a danas je hrvatski pregovarač u poglavljima 27 “Zaštita okoliša” i 15 “Energetika”. U razgovoru za Poslovni dnevnik, među ostalim, objasnit će koji sve izazovi očekuju Hrvatsku nakon što je privremeno zaključila poglavlje 27 “Okoliš”, kao i što će u vezi s tim Hrvatskoj donijeti ulazak u Europsku uniju.

nim pogonima, u izgradnji punog sustava zaštite okoliša. Što će Hrvatskoj donijeti ulazak u Europsku uniju, kako glede legislative, tako i glede poslovnog i javnog sektora?

Do ulaska u Europsku uniju moramo u potpunosti prilagoditi naše zakone europskim, a uz određenu odgodu i u cijelosti izgraditi sustav zaštite okoliša prema europskim standardima. Sve te obveze, posebice u infrastrukturi, izvršit ćemo uz pomoć strukturnih fondova Europske unije koji će nam biti na raspolaganju.

Nije riječ o malim sredstvima i mi ta ulaganja u zaštitu okoliša moramo iskoristiti kao investiciju, a ne kao trošak. Bit će to prilika za unapređenje i razvoj tehnologija za naše tvrtke, za transfer tehnologija u suradnji s tvrtkama iz Europske unije. Budući da smo

27

Koja su očekivanja i preuzete obveze Hrvatske, nakon privremenog zatvaranja poglavlja 27?

Hrvatska je privremeno zatvorila poglavlje 27 “Okoliš” u prosincu prošle godine. Dakle, sada više nema problema s pregovorima te se moramo koncentrirati na ono na što smo se obvezali, a to znači ponajprije na ispunjenje rokova do pune implementacije svih zakonskih obveza koje preuzimamo ulaskom u Europsku uniju.

Pritom mislim na uspostavu sustava gospodarenja otpadom i gradnju centara za gospodarenje otpadom, kao i uređaja za obradu otpadnih voda, primjerice. Mnogo posla ima i u energetici te proizvod-

energija_2.indd 23

“

i na uvođenju obnovljivih izvora energije. U Hrvatskoj se već grade vjetroelektrane, energane na biomasu, proizvodi se biogorivo, radi se na povećanju energetske učinkovitosti.

To znači da smo započeli s prilagodbom, ali u puno manjem opsegu u odnosu na programe Europske unije. Kroz strukturne fondove moći ćemo povećati javna ulaganja i u taj sektor, a očekuje se i povećanje privatnih ulaganja u obnovljive izvore energija.

Kako Europska unija provodi energetsku učinkovitost i pitanja klimatskih promjena s obzirom na političkogospodarske smjernice izražene u izvješćima Komisije i izdanim Komunikacijama?

Europska unija, kao i ostali dio visokorazvijenog svijeta poput Sjedinjenih Američkih Država ili svijeta progresivne ekono-

broj je pretpristupnog poglavlja čiji naslov glasi ‘okoliš’ i koji je hrvatska zatvorila

već prenijeli najvažniji dio zakona iz Europske unije u naše zakone, već se danas uvelike vladamo prema europskim zakonima pa ne očekujemo veće poteškoće u potpunoj prilagodbi legislativi EU našim ulaskom u Europsku uniju.

Kakva je europska pravna regulativa o smanjenju stopa emisija CO2 i kako bi se ona mogla odraziti na postojeće zakonske propise u Hrvatskoj?

I u sektoru zaštite zraka i klime zakonske odredbe Europske unije već su prenesene u hrvatske propise. Još smo u prijelaznim razdobljima glede kvalitete goriva za automobile, ali samo do kraja godine.

Programi smanjenja emisija CO2 u Europskoj uniji temelje se prije svega na povećanju energetske učinkovitosti

mije kao što su Kina, Indija ili Južna Koreja, mnogo ulaže upravo u nove, takozvane zelene tehnologije, čime ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena koristi za tehnološki razvoj. To je ujedno jedan od osnovnih postulata u borbi za smanjenje globalnog zatopljenja. Imperativ smanjenja emisija CO2 treba iskoristiti za pokretanje snažnog razvoja kroz razvoj novih tehnologija i širenja tržišta tih tehnologija.

Jasno je da se i povećanje energetske učinkovitosti ostvaruje kroz razvoj, novu učinkovitiju opremu i tehnologiju. To su činjenice koje i mi u Hrvatskoj moramo prihvatiti. Moramo se uključiti u ovaj razvoj i novu proizvodnju ili će nam ulaganja u energetsku učinkovitost i smanjenje emisija CO2 predstavljati samo trošak.

”

Smanjenja emisija CO2 temelje se na povećanju energetske učinkovitosti

25.3.2011 14:21:44

24

------Kolumna------

energija energija ožujak ožujak 2011.

2011.

Ugljični otisak Hrvatske znatno manji od EU-prosjeka MR. sc. Željko Jurić

Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar

D

oprinos Hrvatske globalnim emisijama kalnog smanjenja emisija, koncentracija stakleničkih stakleničkih plinova relativno je malen plinova mogla bi se povećati na više od 1000 ppm, a – manji od 1%. Mala je emisija poslje- temperatura za čak 6 ºC do 2100., što može imati nedica znatnog udjela hidroenergije u sagledive posljedice na klimu. proizvodnji električne energije i veliBudući da se predviđa da će utjecaj globalnog kog uvoza električne energije, malog broja energetski zagrijavanja biti sve alarmantniji, EU je donio svoju intenzivnih industrijskih objekata te malog udjela sveobuhvatnu politiku kojom se do 2020. kao ciljevi ugljena u ukupnoj energetskoj potrošnji i relativno navode smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 male energetske potrošnje po stanovniku. posto u odnosu na 1990., povećanje udjela korištenja Prema podacima za 2008. godinu, specifična emi- obnovljivih izvora energije na 20 posto u ukupnoj fisija CO2 iz stacionarnih i mobilnih energetskih izvora nalnoj potrošnji energije i povećanje energetske efikapo stanovniku u Hrvatskoj je iznosila 4,7 tCO2/stan snosti za 20 posto. Europska unija ima aktivnu ulogu (slika 1), što je samo nešto više od prosjeka za cijeli u pronalasku rješenja za klimatske promjene i spresvijet (4,4 tCO2/stan). Prosjek odgovarajućih emisija mna je preuzeti obvezu čak 30-postotnog smanjenja zemalja EU (EU 27) iznosio je 7,7 tCO2/stan, dok je u emisija do 2020. godine. Međutim, bez uključivanja SAD-u emisija iznosila čak 18,4 tCO2/stan. Promatrajući ukupne emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj, nastale ljudskim aktivnostima, speci- prema procjeni međunarodnog fična emisija po stanovniku je 2008. godine izno- tijela za klimatske promjene sila 7,0 tCO2-eq/stan, što je također znatno manje od EU-prosjeka. Sukladno navedenom može razvijene zemlje moraju smanjiti se ustvrditi da je i ugljični otisak Hrvatske znatno emisiju co2 za čak 40 posto manji od prosječnog ugljičnog otiska u EU.

-----Procjena----- Prema procjenama Međunarodnog

tijela za klimatske promjene (IPCC), potrebno smanjenje emisija razvijenih zemalja je od 25 do 40 posto do 2020. u odnosu na emisiju iz 1990., dok bi do 2050. bilo potrebno smanjiti ukupne globalne emisije najmanje 50 posto. To je preduvjet za ostvarenje optimističnog scenarija IPCC-a, u kojem se predviđa povećanje koncentracije stakleničkih plinova na 450 ppm i porast prosječne temperature za oko 2 ºC do 2100. u odnosu na 2000. godinu. Ne dođe li do radi-

energija_2.indd 24

SAD-a i velikih zemalja sa znatnim emisijama, kao što su Kina i Indija, nužno smanjenje emisija na globalnoj razini neće biti moguće. Novi globalni sporazum o ograničavanju emisija stakleničkih plinova, koji bi zamijenio Protokol iz Kyota, još nije ugledao svjetlo dana.

Očekuje se da će ipak doći do kompromisa na predstojećim konferencijama stranaka UNFCCC konvencije tako da bi sporazum bio spreman za implementaciju od 2013. godine.

25.3.2011 14:21:46

25

------Kolumna------

Problemi jesu globalni, ali rješenje lako može biti lokalno Vesna Bončina Voditeljica projekata u Regionalnom centru zaštite – REC Hrvatska

V

iše od dva desetljeća znanstvenici upozoravaju na opasnosti klimatskih promjena i potrebu učinkovitog djelovanja na smanjenje emisije stakleničkih plinova. U posljednje su vrijeme promjene sve vidljivije, ekstremni meteorološki događaji izazivaju sve veće gospodarske štete, a utjecaji na vodno gospodarstvo, obalna područja, poljoprivredu, šumarstvo i živi svijet sve su veći.

Europska je unija prepoznala i postavila borbu protiv klimatskih promjena u vrh prioriteta. Zato je Europska komisija 2008. godine pokrenula inicijativu Sporazum gradonačelnika, u kojoj gradovi preuzimaju vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena jer, iako se na međunarodnoj i nacionalnoj razini razvijaju i usvajaju strategije, planovi i programi vezani uz klimatske promjene, globalni problemi, zahtijevaju ponajprije lokalna rješenja.

U Hrvatskoj je sporazum dosad potpisalo 17 gradova: prvi je bio Zagreb, nakon čega su se inicijativi priključili Rijeka, Ivanić Grad, Klanjec, Ozalj, Duga Resa, Pregrada, Karlovac, Sisak, Jastrebarsko, Velika Gorica, Zaprešić, Samobor, Koprivnica, Sveti Ivan Zelina, Opatija i Sveta Nedjelja.

----- Gradovi----- S obzirom na to da se primjećuje

trend povećanja broja gradova potpisnika u Hrvatskoj (više od 13 posto ukupnog broja gradova), jasno je da su lokalne samouprave u nas prepoznale svoju vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena pa se očekuje da će broj potpisnika iz godine u godinu rasti.

Budući da se više od polovice emisije stakleničkih plinova događa u gradovima, da u njima živi i radi 80 posto populacije i da se u njima troši do 80 posto energije, lokalne vlasti moraju postati ključni akteri u provedbi održive energetske politike i treba ih podržati u njihovim nastojanjima.

Sporazum gradonačelnika otvoren je za sve lokalne vlasti, bez obzira na njihovu veličinu i trenutačnu razinu provedbe energetskih/klimatskih politika. Potpisivanjem sporazuma gradovi preuzimaju obvezu ostvarenja EU-ciljeva smanjenja emisija CO2 za više od 20 posto do 2020. godine, povećavajući energetsku učinkovitost i koristeći obnovljive izvore energije.

Da bi postigli te ciljeve, gradovi se obvezuju izraditi akcijski plan energetski održivog razvitka u roku godine dana od dana potpisivanja sporazuma, opisujući mjere i politike koje će provoditi kako bi postigli zadane ciljeve. Akcijski je plan ključan dokument

Europska je komisija 2008. godine pokrenula inicijativu Sporazum gradonačelnika, u kojoj gradovi preuzimaju vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena

energija_2.indd 25

80

posto svjetske populacije živi u gradovima

koji pokazuje kako će lokalna samouprava dostići postavljeni cilj smanjenja emisije CO2 te uključuje i javni i privatni sektor.

----- Pristup----- Nakon izrade akcijskog plana gra-

dovi trebaju redovito objavljivati izvješća o provedbi aktivnosti, promovirati svoje aktivnosti, uključivati u njih građane, organizirati energetske dane, sudjelovati na velikim događanjima te poticati druge gradove da se pridruže inicijativi i druge dionike da formaliziraju svoj doprinos sporazumu.

Ovakav pristup – odozdo prema gore – omogućava učinkovita rješenja jer u provedbu aktivnosti izravno uključuje lokalnu zajednicu, istodobno podižući svijest stanovnika o vlastitu doprinosu borbi protiv klimatskih promjena.

25.3.2011 14:21:50

26

energija ožujak 2011.

Manje financijsko opterećenje I

------Projekti----Vrlo se često među uspješnim projektima energetske učinkovitosti nađu projekti koji su zapravo rješavanje loših prethodnih projektantskih rješenja

energija_2.indd 26

ako se o projektima energetske učinkovitosti naveliko govori, oni u Hrvatskoj ipak nisu detaljno definirani, što nam je potvrdio i Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju pri Sektor za industriju HGK, no kaže da je vrlo slično stanje u cijeloj Europi, a posebno u državama usporedivima s Hrvatskom.

“Vrlo se često među uspješnim projektima energetske učinkovitosti nađu projekti koji su zapravo rješavanje loših prethodnih projektantskih rješenja.

Projekti obično pretpostave energetsku uštedu, međutim i u tom segmentu nisu mjerenja do kraja jasna. Jednostavan primjer – izmjeri li se potrošnja vode u nekoj tvrtki, a pritom se prethodno ne riješe temeljni nedostaci, na primjer curenje nekog vodokotlića, rezultati uštede vode bit će sjajni.

No tehnički gledano, korištenje takve metodologije nije opravdano te se takve uštede ne bi trebale promatrati kao energetska učinkovitost, već otklanjanje nedostataka na opremi”, kaže Štih, dodajući da je do konkretnih podataka teško doći i zbog toga što tvrtke samostalno planiraju provođenje pojedinih aktivnosti u području energetske učinkovitosti.

Povećanje energetske učinkovitosti podrazumijeva smanjenje potrebe za potrošnjom energije. Time se neizravno smanjuje emisija ugljičnog dioksida. U konačnici, zbog emisija raste cijena energije, a smanjenjem energetskih potreba smanjuje se i financijsko opterećenje, međutim, dodatno opterećujući ih cijenama emisija, treba pretpostaviti da će troškovi ostati na postojećim razinama unatoč mjerama energetske učinkovitosti, kaže Štih, koji objašnjava tri različita generatora primjene mjera energetske učinkovitosti.

Jedan tako može biti administrativni, što zapravo znači određen oblik prisile kroz regulativu, drugi generator je financijski kroz povećanje cijene energije,

a treći dobrovoljni koji se očituje kroz opću ekološku svijest. “Treba očekivati da će najučinkovitije djelovati regulacija tržišta energije, odnosno izravan utjecaj cijene energije koja će logično rasti s povećanjem energetskih potreba i razinom sigurnosti opskrbe energijom”, kaže Štih, dodajući da u Hrvatskoj postoje inicijative u sva tri područja, no na rezultate treba pričekati još neko vrijeme.

Rezultati koji su u području energetske učinkovitosti postignuti u EU pokazuju da sadašnji trendovi osiguravaju tek 10 posto ušteda, što je dvostruko manje od predviđenog pa se očekuje intenziviranje aktivnosti u tom području. Podbačaj u području energetske učinkovitosti može uzrokovati i podbačaj u korištenju obnovljivih izvora energije jer će zbog potreba za većim količinama prosječni iznos od 20 posto u ukupnoj potrošnji značiti apsolutno veću energiju iz obnovljivih izvora.

Kad su u pitanju problemi s kojima se tvrtke susreću glede energetske učinkovitosti, Štih navodi primjer korištenja učinkovite rasvjete. “Želite li klasičnu žarulju zamijeniti štedljivom, na domaćem se tržištu nudi niz proizvoda između kojih treba odabrati odgovarajući, ali isto tako treba znati u kojem je slučaju korisno i prihvatljivo zamijeniti klasičnu žarulju, dakle potrebno je odgovarajuće znanje, ali i odgovarajuća sredstva s obzirom na to da je učinkovita žarulja za red veličine skuplja od klasične”, objašnjava Štih, koji je bio i koordinator projekta CHANGE, koji je trajao dvije godine i koji je zaključen 31. kolovoza 2010. godine. U njemu je sudjelovalo 60 partnera – gospodarskih komora iz 12 europskih država, a bio je prije svega orijentiran na mala i srednja poduzeća. Dok Europa zasad pokazuje nepovoljne rezultate, za Hrvatsku se može reći da industrija ide u smjeru smanjenja, međutim nedovoljno, kaže Štih.

“Naši poduzetnici su svjesni mogućnosti koje postoje, međutim one često iz gospodarskih razloga nisu opravdane. Ili je realizacija u trenutku prosudbe neopravdana ili je vrijeme povrata uloženih sredstava predugo”, kaže Štih.

25.3.2011 14:21:53

27 -----Zelena gradnja----Tehnologija je postala jeftinija pa zelena gradnja više nije velika investicija Piše: Ivan Pandžić

(

Uobičajni je stav da je zelena gradnja skuplja i do 17 posto međutim činjenice pokazuju da nije tako

Zelena gradnja tek dva posto skuplja

Z

elena gradnja po­ stala je općeprihvaćen trend i nužnost ako se želi imati objekte koji mogu naći zakupce ili kupce za jedno desetljeće. Međutim, uobičajena je pretpostavka da projektiranje energetski učinkovitih objekata sa zdravijom

energija_2.indd 27

okolinom za zaposlenike i uporaba materijala koji se mogu reciklirati znatno poskupljuje gradnju.

Prema anketi koju je međunarodni konzultant Colliers provodio među zakupcima i ulagačima, uobičajeni je stav da je zelena gradnja skuplja oko 17 posto. “Borba s tom

pogrešnom percepcijom je velik izazov”, kaže Devin Saylor, regionalna direktorica Savjetovanja na zelenoj gradnji i održivom razvoju u Colliers Internationalu Jugoistočna Europa.

Spremnost na ulaganje

Međutim, istraživanje prove-

deno na 146 zelenih zgrada u svijetu pokazalo je razliku od samo dva posto. Ista se stvar ponovila i kada je Colliers napravio istraživanje u našoj regiji, 97 zakupaca i graditelja su odgovorili da je skuplje od 10 do 20 posto, a istraživanja su došla do prosjeka od dva posto. Zanimljivo, ista je anketa

25.3.2011 14:21:54

28

energija ožujak 2011.

“

Zelena gradnja ovisno o investiciji donosi uštedu od 20 posto u životnom vijeku zgrade

u našoj regiji pokazala da su i zakupci i ulagači spremni izdvojiti do pet posto više novca da bi izgradili ili zakupili zelenu zgradu. “Povećanje od dva posto u inicijalnoj investiciji donosi uštedu od 20 posto u životnom vijeku zgrade, što je deset puta više od inicijalne investicije”, kaže Saylor.

Tehnologija i materijali su također napredovali, postali su

Šest posto više zakupnine Isplativost zelene gradnje dokazuju i podaci da su zakupnine u takvim objektima u prosjeku šest posto više, a pri kupoprodaji se postiže i 16 posto viša cijena u odnosu na necertificirane zgrade na istoj lokaciji. Zakupci su spremni platiti više cijene jer im s druge strane padaju troškovi režija, podiže se svijest o važnosti ekologije, a radna okolina je zdravija. Produktivnost zaposlenih se povećava jer radnici imaju manje bolesti povezanih sa “sindromom bolesnih zgrada” poput alergija, astme i slično.

energija_2.indd 28

jeftiniji i dostupniji pa Saylor poručuje da u Hrvatskoj to više ne bi trebalo predstavljati povećanje početne investicije.

Međutim, pri procjeni troškova puno ovisi i o upravitelju te u kojoj fazi gradnje se pokušavaju uvesti zeleni elementi.

Takozvani meki troškovi vezani uz zelenu gradnju, koji uključuju praćenje cijele gradnje da bi se dobio certifikat po standardu LEED ili BREEAM, mogu inicijalno narasti, ali svakako će se više i brže isplatiti nego naknadni proces. Najbolje je pri samoj izradi inicijalnog projekta konzultirati stručnjake te one koji imaju iskustva u upravljanju zgradama kako bi se u početku izbjegnule pogreške.

Svake preinake u već gotovoj zgradi ili završnoj fazi izazivaju poremećaje u troškovima i rokovima. “Dobra je vijest da

meki troškovi sve više padaju i potrebno je sve manje vremena jer su materijali ispitani, a tehnologija i ‘papirologija’ vezana uz njih polako postaju rutinski proces gradnje”, kaže Saylor.

LEED je inače jedan od dva najpoznatija sustava certificiranja u svijetu i podrijetlo vuče iz SAD-a. Iz Velike Britanije je potekao sustav BREEAM, a oba se koriste u Europi. Standard LEED, za koji se specijalizirala Saylor, ima četiri stupnja, od samo certificirane zgrade do platinaste. Bodovi se dodjeljuju u šest kategorija, od održivosti lokacije, preko materijala, inovacije pa do učinkovitosti korištenja vode, energije ili unutarnje kvalitete.

Standard BREEAM ima slične kategorije, ali različita imena za stupnjeve zelene gradnje.

Trošak gradnje zelene zgrade naravno varira i ovisi o stupa-

”

nju certifikata zelene gradnje koji se želi dobiti.

Razvoj tehnologije

Čak i ako danas imaju platinasti standard zelene gradnje, velika je vjerojatnost da će s razvojem tehnologije i nove gradnje on vrijediti znatno manje u budućnosti, dok će nezelene zgrade teško nalaziti kupce.

Kultura življenja Zelena gradnja temeljena je na holističkim principima te uzima u obzir sve aspekte održivosti zgrade - iskorištenje građevinskog zemljišta, povezanost sa susjedstvom i servisima dostupnim korisnicima, načinu i količini potrošnje voda, krajobrazu, rješenjima i ambijentu interijera, briga o zdravlju korisnika, odabir materijala... Zelena gradnja ne podrazumijeva samo korištenje novih materijala, već pretpostavlja i određenu kulturu života”, naglašava Vedrana Likan iz Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj.

25.3.2011 17:11:43

29

Zagonetke obnovljive energije -----Alternativa----Fosilnim se gorivima bliži kraj, što će nas pokretati sutra?

Piše: Ozren Podnar, VLM

(

Trenutno obnovljivi izvori energije pokrivaju samo 7 posto svjetske potrebe za energijom

P

opularni su mediji srednje struje entuzijastičnim praćenjem razvoja alternativnih izvora proširili uvjerenje među laicima da će naše buduće potrebe za energijom biti lako podmiriti. Alternativna energija je energija koju pribavljamo neovisno o fosilnim gorivima – ugljenu, nafti i prirodnom plinu. Na njih se oslanjamo radi

energija_2.indd 29

zadovoljavanja većine potreba, od rasvjete preko grijanja do prijevoza i telekomunikacija. Međutim, fosilna goriva, davno stvorena razgradnjom uginulih životinja i biljaka, dostupna su u ograničenim količinama te će jedanput biti iscrpljena. Brzina kojom ljudi troše fosilna goriva milijun je puta veća od brzine kojom su se ta goriva taložila ispod Zemljine površine. Najstari-

ja goriva datiraju iz razdoblja Kambrija prije pola milijardi godina, a mlađa su se počela stvarati prije pet milijuna godina, u Pliocenu. Te je izvore energije, za čije je nastajanje bilo potrebno strahovito dugo vrijeme, ljudski rod “spržio” za samo dvjestotinjak godina. U planetarnim razmjerima – u tren oka.

Unatoč velikim nadama koje se polažu u alternativne,

obnovljive izvore, oni zadovoljavaju samo sedam posto svjetskih potreba za energijom. Prema podacima Agencije za energetsko informiranje (EIA), fosilna goriva osiguravaju više od 87 posto energije, a 5,5 posto otpada na prijepornu nuklearnu energiju koja nastaje od cijepanja atoma.

Unatoč velikom potencijalu ovoga energetskog izvora svaka katastrofa koja pogodi

25.3.2011 14:21:59

30

energija ožujak 2011.

neku od nuklearki vraća iskorištavanje snage atoma za nekoliko godina unatrag zbog pritiska prestrašene javnosti (i naftnog lobija, dakako).

Zahvaljujući takvom odnosu snaga nafta je i dalje kraljica energetskih izvora sa 41 posto udjela u cjelokupnoj opskrbi energijom, a prate ju ugljen sa 24,5 posto i plin sa 22 posto udjela.

Koliko nam preostaje zaliha fosilnih goriva?

Uzmu li se u obzir samo dokazane rezerve nafte i plina, one za koje je izvjesno da postoje i da se mogu izvaditi i iskoristiti, predviđanja zabrinjavaju. Prema podacima British Petroleuma, dokazane nafte ima 1,26 tisuća milijardi barela, dovoljno za 40 godina

uz sadašnji ritam potrošnje.

Optimisti pak podsjećaju da su prijašnje procjene zaliha nafte debelo podcjenjivale stvarne rezerve te da su stručnjaci još sredinom pedesetih prošlog vijeka predviđali da će nafte nestati unutar četvrt stoljeća. Preliminarna istraživanja govore da samo ispod Arktičkog leda ima još 90 milijardi barela nafte te 44 milijarde tekućeg plina.

Rusi na Arktiku Zaliha plina po sadašnjim spoznajama ima za 60 godina, dok je s ugljenom stanje znatno bolje te bi njegove rezerve trebale trajati 145 godina. Tako je i Rusija, kako je nedavno objavio New York Times, u siječnju s britanskim naftnim divom

BP-om, čiji su izgledi za bušenje na teritoriju SAD-a propali nakon prošlogodišnje katastrofe u Meksičkom zaljevu, potpisala ugovor o istraživanju na području Arktika.

Međutim, naftne kompanije odvažit će se na lokaciju od koje su druge velike zemlje s oprezom ustuknule zbog sigurnosnih i ekoloških razloga.

Naime, arktički je led višestruko opasan što se tiče bušenja, a ako dođe do izlijevanja nafte, sanacija bi se morala odvijati u potpunoj tami.

U veljači je tvrtka Royal Dutch Shell najavila odgodu planova za bušenje uz obalu Aljaske. Rusi pak na to drukčije gledaju. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, sibirska se naftna

polja sve više iscrpljuju pa bi se dnevne zalihe nafte do 2035. godine mogle smanjiti za gotovo milijun barela. Budući da rusko gospodarstvo ovisi o nafti i plinu, koji čine oko 60 posto izvoza, Rusija je prisiljena proširiti se izvan kopna te surađivati sa stranim partnerima glede stručnosti i podjele troškova.

Ipak, ni najveći optimisti ne osporavaju činjenicu da će prije ili poslije zalihe fosilnih goriva presušiti, kao i zalihe

Nova primjena za biomasu Obnovljiva, ali ne i sasvim čista je energija biomase, materijala biološkog porijekla. Biomasa je najstariji izvor energije koji je čovjek koristio i predstavlja skupni pojam za brojne, najrazličitije proizvode biljnog i životinjskog svijeta, a može se podijeliti na energetske biljke i ostatke ili otpad. Energetske biljke mogu biti brzorastuće drveće, višegodišnje trave ili alge, dok ostaci uključuju poljoprivredni, šumski i industrijski otpad koji se koristi za proizvodnju toplinske i električne energije te prerađuje u bioplin i tekuća biogoriva. Biorazgradiva frakcija komunalnog otpada se također smatra biomasom. Biomasa je obnovljiv izvor energije koji uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz šumarstva, te piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije kao i slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede, životinjski izmet i ostatke iz stočarstva, komunalni i industrijski otpad.

Obnovljivost i trajnost U posljednje vrijeme sve više postaje očito da je današnji pristup energiji neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije najveći se doprinos u bližoj budućnosti očekuje od biomase. Biomasa, kao i njezini produkti – tekuća biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva nego i dovoljno slična fosilnim gorivima da je moguća izravna zamjena.

Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njezina obnovljivost i potrajnost. Računa se da je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo jer je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke. Biomasa je vrlo prihvatljivo gorivo s gledišta utjecaja na okoliš jer sadrži vrlo malo ili čak uopće ne sadrži brojne štetne tvari – sumpor, teške kovine i sl., koje se nalaze u fosilnim gorivima, a koje se njihovim izgaranjem emitiraju u zrak te ugrožavaju naše zdravlje i okoliš.

energija_2.indd 30

25.3.2011 14:22:01

31 urana za nuklearne elektrane.

Istodobno, ljudske potrebe za energijom neće se smanjiti, osim u slučaju apokalipse, u kojem bismo slučaju imali još gorih nevolja od puke nestašice energije.

Sunce, vjetar i voda idealni su energetski izvori utoliko što su čisti i obnovljivi. I ima ih dovoljno da zauvijek podmire sve potrebe čovječanstva za energijom. Izazov je u hvatanju i zauzdavanju njihove mehaničke sile i u njezinu pretvaranju

Prljava i neobnovljiva goriva još će dugo biti najzastupljeniji izvori energije, ali promjena u sektoru je neminovna jer nafta nije vječni izvor energije u struju na najučinkovitiji i najproduktivniji način.

Sunce je vrhovni izvor energije i upravo je njegova optimalna udaljenost od Zemlje, u odnosu na njegove dimenzije, ključan faktor za nastanak i održavanje života.

Naša zvijezda na Zemlju šalje goleme količine energije koja bi, kad bismo je mogli iskorištavati u cijelosti, višestruko pokrila sve ljudske

potrebe za energijom. Iako je razvijena tehnologija prikupljanja i skladištenja sunčane energije, zbog relativne malobrojnosti specijaliziranih uređaja uspijevamo zauzdati samo djelić energije koja stiže do Zemlje.

Opskrba milijarde ljudi Zasad se ovim nepresušnim izvorom ponajviše koriste pojedinci koji su domove opremili

fotonaponskim panelima i vlasnici malih električnih uređaja sa solarnim napajanjem. Troškovi potpune zamjene fosilnih goriva sunčanom energijom bili bi astronomski i neprihvatljivi za svjetsko gospodarstvo.

Međutim, realna je mogućnost postepeno povećanje udjela solarne energije.

Prema najavama European Photovoltaic Industry Associationa, do 2020. bi sunce moglo opskrbljivati energijom milijardu ljudi, dok bi do 2040. sunčana energija trebala zadovoljavati 26 posto planetarnih potreba. Istraživanje koje je 2007. objavio World Energy Council predviđa da će 2100. sedamdeset posto potrošnje energije biti sunčanog porijekla.

Bioplin Jedan od osnovnih, a ujedno i ekološki najpovoljnijih načina korištenja biomase je proizvodnja bioplina. Bioplin dobiven razgradnjom organskih materija je jednostavan i lako iskoristiv obnovljivi izvor energije. Bioplinom nazivamo plinove sa sadržajem metana (CH4 oko 60%), koji nastaju anaerobnom fermentacijom organskih tvari. Energetska vrijednost bioplina je manja od one zemnog plina (22,4-23 MJ/m3), zbog toga je za proizvodnju potrebno osigurati spremnike velikoga kapaciteta, što uvelike narušava ekonomske pokazatelje ulaganja u proizvodnju. Karakteristika proizvodnje bioplina je mogućnost široke lepeze sirovina i mogućnost proizvodnje raznim tehnološkim procesima. Od 10 kg kućnoga organskog otpada moguće je proizvesti oko 1,5 m3 bioplina (što odgovara litri benzina), čime bi se moglo voziti automobilom 10 km.

Vožnja i grijanje Dakle, kilogram otpada odgovara kilometru vožnje autom.

Uklanjanjem opasnih tvari iz biootpada odgovarajućim tehnologijama, iskorištavanjem u njemu sadržane energije i nastaloga gnojiva može se stvoriti ekonomski isplativ integrirani sustav. Osim iskorištavanja otpada ekološka prednost ovoga složenog sustava je zaštita okoliša jer omogućuje CO2 neutralnu proizvodnju energije.

Proizvedeni bioplin može se uz odgovarajuću kompresiju koristiti u plinskim motorima ili kotlovima. Plinskim motorima moguće je pogoniti generator za proizvodnju električne energije i usporedo dobivati toplinsku energiju upotrebljivu za daljinsko grijanje ili za zagrijavanje potrošne tople vode. Od proizvodnje bioplina korist je dvostruka, prvo energija, a drugo zaštita okoliša. Naravno, u dalekoj budućnosti s daljnjim razvojem tehnologije moguće je grijanje cijelih gradova ili manjih općina.

energija_2.indd 31

25.3.2011 14:22:02

U preradi nafte i proizvodnji vrhunskih proizvoda idemo korak dalje...

... kako bismo naπim korisnicima i partnerima bili korak bliæe.

Naπ put u preradi nafte i proizvodnji vrhunskih proizvoda nije nimalo lagan.

To je put na kojem neÊemo stati, jer svaki naπ korak dalje, za naπe partnere i korisnike znaËi korak bliæe.

INA - Industrija nafte, d.d. - jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj.

energija_2.indd 32

25.3.2011 14:22:04