Pogled u EU by 24sata d.o.o.

Pogled u EU POsEban PrilOg POslOvnOg dnEvnika

28. lisTOPada 2011.

kako do novca iz fondova EU

SADRŽAJ

17 4

Kako pripremiti projekt

Mali vodič za uspješno spremanje projekata za fondove EU

Novac na raspolaganju

Koliko je novca do sada pristiglo iz Europske unije te koliko truda treba za njihovo dobivanje

13 Pojmovnik

Pregled programa i inicijativa koje je EU razvila za Hrvatsku od 2000. do danas

17 Parlament mladih

Kako Europsku uniju vide mladi koji su nedavno u Zagrebu sudjelovali na Europskom parlamentu mladih

SviJet bRoJki

278 60 milijuna eura Hrvatska je dobila iz programa CaRDS od 2000. do 2004. godine

167

milijuna eura Hrvatska je dobila kroz program ISPa u razdoblju od 2005. do 2006. godine

milijuna eura Hrvatska je dobila iz programa PHaRE u 2005. i 2006. godini

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

GlAvni uReDnik: Darko Markušić uReDnik PRiloGA: Vladimir Nišević uPRAvA: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški PRoDAJA oGlASA: direktorica: Jasna Bibić

telefon: 01/6326-016 GRAfikA: RedPoint – Kristina Nakić fotoGRAfiJe: Fotolia, PD i Pixsell izDAvAč: Dnevnik d. o. o. Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb

telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSAk: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb 3 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

ČUDO ZVANO “PROJEKT”

Sredstva iz Eu dostupna već 10 godina Od tada su na hrvatski prevedeni razni priručnici o upravljanju projektnim ciklusom s primjerima i detaljnim uputama Piše: Mirjana Samardžić Novoselec

rvatskoj su od 2001, znači sada već deset godina, dostupna sredstva iz EU proračuna za financiranje projekata kroz takozvane programe dodjele bespovratnih sredstava, odnosno, u projektnom slengu, kroz “grant scheme”. Od tada su na hrvatski prevedeni razni priručnici o upravljanju projektnim ciklusom s primjerima i detaljnim uputama, organizirane su nebrojene edukacije i za korisnike proje-

4 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

kata i za buduće predavače, te je kroz mnogobrojne projekte tehničke pomoći EU osigurao savjetodavnu pomoć zainteresiranim prijaviteljima projekata. Međutim, još uvijek kod velikog broja mogućih korisnika EU sredstava postoji zazor i strah od posla zvanog – priprema

POStOjI NIz PrOjEKata S PODručja razVOja PODuzEtNIštVa u uNIjI

projektnog prijedloga. Tome je tako iz više razloga:

da je pred njima još puno promišljanja i rada;

prijavitelji projekata često imaju percepciju o “zgodnoj ideji” kao o “svom projektu”. No kada dođe vrijeme da jasno definiraju koje važne postojeće probleme projektom žele riješiti, kome će projekt doprinijeti, što konkretno u određenom vremenskom razdoblju misle postići i kako će taj uspjeh mjeriti; vrlo brzo se razočaraju i shvate da je “zgodna ideja” samo prvi korak do zrelog projekta, te

drugi čest razlog je opsežna i detaljna dokumentacija koju treba pripremiti, te vremenski dugo razdoblje od prijave do realizacije projekta (od 6 mjeseci do 2 godine);

I na kraju, puno je onih koji su se potrudili, okušali sreću i nisu uspjeli. Taj inicijalni neuspjeh, posebice kada je projekt odbijen zbog jednog jedinog “papira” koji je nedostajao uz stotine drugih, često trajno obeshrabre prijavitelje za drugi pokušaj.

jaz jim bes ne tem isk tem važ

Na je z mi inf čaj

šće on RH

ro-

je kuriazcije 2

nih kueli. ice og je ih, ja-

Za sve vas koji imate entuzijazma i planirate aplicirati svojim projektima na natječaje za bespovratna sredstva EU, evo nekoliko savjeta koje bih na temelju svog desetogodišnjeg iskustva bavljenja samo tom tematikom, istaknula kao najvažnije. PrOnaLazak PODataka

Na samom početku, potrebno je znati gdje se možemo informirati i pravovremeno saznati informacije o mogućim natječajima. Naime, natječaji su najčešće (barem oni objavljeni nacionalno – samo za prijavitelje u RH) otvoreni od 3 do 4 mjeseca.

Dodatni papiri

Obzirom na vjeriti ispukompleknjavamo li U natječajnoj je snost prisve uvjete. dokumentaciji za preme proOno što svasvaki projekt također jekta, važno kako treba navedeno jesu li potrebni je početi čim provjeriti je neki dodatni je natječaj sljedeće: ukladokumenti objavljen. Stoga pamo li se mi je dobro relevantne kao pravna osoba u web portale s najtečajima uvjete natječaja (tip regiprovjeravati nekoliko puta mje- stracije, područje djelovanja, sečno. godine postojanja, kvalifikaKad je natječaj objavljen, cije zaposlenih, ponekad i geopotrebno je vrlo temeljito pro- grafska pripadnost); uklapa li se učiti natječajnu dokumenta- naša projektna ideja u tip aktivciju. Ovo se, naravno, podrazu- nosti koje natječaj podupire, te uklapaju li se naši predviđeni mijeva. No kako su kriteriji natje- projektni troškovi u troškove čaja uvijek vrlo detaljni i speci- dopuštene natječajem. U natjefični, potrebno je u startu pro- čajnoj je dokumentaciji također

navedeno jesu li potrebni neki dodatni dokumenti kao što su studija izvedivosti, analiza koristi i troška, procjena utjecaja na okoliš i/ili mogući drugi dokumenti ovisno o sektoru i tipu investicije. Važno je odmah utvrditi imamo li potrebnu dokumentaciju, te ako ne, imamo li dovoljno vremena i resursa istu pripremiti u natječajnom roku. Uz ispunjavanje kriterija kao prijavitelj projekta, u mnogim je natječajima potrebno imati razvijeno partnerstvo s drugim institucijama, udrugama, tvrtkama ili sveučilištima (posebice ako se radi o natječajima na razini cijele EU). 5 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

ČUDO ZVANO “PROJEKT”

iSKuStvO Jedan od preduvjeta za apliciranje na fOtOLIa natječajima

Za razvoj kvalitetnog partnerstva potrebno je puno vremena i komunikacije, stoga bi bilo dobro kroz projekt surađivati s onim partnerima koje od prije poznajemo/već surađujemo.

Korist za društvo

CiLjEvi natjEčaja

Uz poštivanje gore navedenih formalnih kriterija, jednaku pažnju treba posvetiti i samom sadržaju projekta: hoće li realizacija našeg projekta doprinijeti ciljevima natječaja (koji su uvijek temeljeni na nacionalnim i EU razvojnim politikama i prioritetima), znamo li unaprijed što želimo postići, na koji način ćemo to mjeriti, te za koga projekt radimo. U pripremi projekata financiranih kroz EU proračun, već godinama se primjenjuje pristup logičke matrice kojom se na sažet i pregledan način prikazuje projekt. Kvalitetno izrađena logička matrica s jasno definiranim ciljevima, rezultatima, aktivnostima, predviđenim troškovima i mjerljivim 6 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

pokazateljima uspjeha predu- konzorcija, osigura da ne dolazi vjet je za daljnju kvalitetnu pri- do narušavanja tržišne utapremu projekta. Kako je, kmice. I na kraju, uz ispuu širokom smislu, cilj njene gore navedene svih EU investikriterije, prednost cija unaprjeđeje ako je projeknje društvenog tna ideja inoi gospodarvativna i kreaskog razvoja, tivna, te ako je te poboljšanje primjer dobre EU sredstvima se ne kvalitete života prakse koja se mogu financirati projekti svih građana može primijeniti koji doprinose samo u EU, podrazuu rješavanju propojedincima mijeva se da se EU blema u nekom drusredstvima ne mogu gom sličnom kontekstu. financirati projekti koji doprinose samo pojedincima ili vrlo POvEćanjE SrEDStava uskim ciljanim skupinama, kao Ulaskom Hrvatske u EU, sredni projekti koji su orjentirani na stva dostupna za razvojne prokratkoročno generiranje projekte višestruko će se povećati. fita pojedinaca i tvrtki imajući Stoga je važno savladati tehna umu pravila tržišnog natje- niku pripreme projekata i osicanja. gurati da svoje kvalitetne ideje Međutim, postoji niz tema u možemo i realizirati. Iako vam području razvoja poduzetništva taj posao može izgledati komi povećavanja konkurentnosti plicirano, uz dovoljno truda, koje su namijenjene financira- iskustva i dobrih ideja, možemo iskoristiti bespovratna sredtsva nju poduzetničkih projekata. Takvi su natječaji pripre- koja su nam dostupna i na taj mljeni na način da se, usprkos način doprinijeti unapređenju financiranju pojedinih tvrtki ili svoga okruženja i poslovanja.

Ulaskom Hrvatske u EU, sredstva dostupna za razvojne projekte višestruko će se povećati Mirjana Samardžić Novoselec, tvrtka Razbor

PROMO

Akademija se provodi u Zagrebu u dvije grupe: 28.11. – 2.12.2011. te 8.-10. 12. 2011. i 15.-17. 12. 2011. Cijena po polazniku: 5.500 kn + PDV. Prijave na stranici: www.pjr.hr Zakoračite s PJR u klub izvrsnih voditelja EU projekata.

Akademija za provedbu Eu projekata P

rojekt jednako razvoj d.o.o. (PJR) nakon sedam godina iskustva u sektoru EU projekata konačno otvara vrata svoje prve Akademije za provedbu EU projekata. Ovo je jedina praktična izobrazba o tome kako da uspješno provedete svoj EU projekt. Naime, od ugovorenih EU bespovratnih sredstava, prosječno 20% sredstava svaki korisnik vrati Europskoj uniji zbog neznanja kako ih pravilno potrošiti. PJR Akademija Vas uči kako da tu stopu približite 100%. Pripremljen je primjer EU projekta, koji polaznici dobivaju, a koji će se koristiti tijekom edukacije kroz situacije i slučajeve koji će se simulirati. Za vas koji nemate primjer EU projekta, ovo je dobra prilika da naučite. Akademija pokriva sve teme bitne za uspješnu provedbu projekata, kao što je razumijevanje prava i obveza, planiranje provedbe, upravljanje troškovima, upravljanje javnom nabavom i izrada natječajne dokumentacije i odabir pobjednika itd. Polaznici će dobiti sve materijale (izvještaje projekta, dokumentacije iz javne nabave, realokacije proračuna, alate za financijsko upravljanje itd.).

Na Akademiji nema predavanja ex-cathedra, metodologija rada temelji se isključivo na primjerima, studijima slučajava, grupnim vježbama, simulacijama, debatama i diskusijama. Akademija je zamišljena kao platforma razmjene iskustava i uvježbavanja načina razmišljanja svojstvenog EU projektima. Akademija je namijenjenima iskusnim voditelji EU projekata, svima koji su svoje projektne prijedloge poslali ili planiraju poslati na EU natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava i svima koji su shvatili da će broj ovakvih prilika za sredstva biti desetak puta veći poslije pristupanja EU, te da je ovo nužno područje usavršavanja. PJR Akademiju upišite ako: c želite dati šansu svom EU projektu da bude uspješan c dosta vam je općenitih edukacija o EU fondovima c želite naučiti logično razmišljanje svojstveno EU projektima c spremni ste shvatiti da svako pravilo ima svoj

temelj i kako taj temelj možete pronaći c želite steći sveobuhvatno znanje o pravilnoj i uspješnoj provedbi EU projekata c želite imati priliku učiti i razmjenjivati iskustva s iskusnim stručnjacima u ovom području c dobit ćete primjer projekta i sve bitne dijelove i dokumentaciju iz provedbe te alate za korištenje u upravljanju c vjerujte nam da bez svladavanja provedbe projekata nije moguće napisati kvalitetan projektni prijedlog Program Akademije stvorili su i provode stručnjaci PJR-a za EU projekte. Riječ je o bivšim djelatnicima Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, višegodišnjim sudionicima (sutvorcima) sustava EU fondova u Hrvatskoj koji su sudjelovali u definiranju procedura upravljanja sustavom EU fondova. Obrazovali su više od 3000 ljudi o tome kako sustav funkcionira, kako pripremiti projektni prijedlog i kako uspješno provesti projekte. Nadzirali su, proveli, pomogli u izradi i provedbi preko 200 projekata. 7 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

strategije

Novi projekti zbog konkurentnosti

Ulaskom u EU Hrvatskoj će na raspolaganju biti bespovratna sredstva čija alokacija za razdoblje 2011.-2013. iznosi 2,2 milijarde eura Piše: tijana savić, regea

ko int no spo pri no ćan (pr tik cija zac (po zag jek iu čov jed me čen svi jim dj (g pir Eg sko fel pro sve no Tv cije su gn da ku uh vim što str

brz str vim uz van da

Ne st na mo su 8 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

ve strategije tičke situacije, tehničko-tehnorazvoja, a samim loški razvoj, zaštita okoliša, novi time i novi pro- tržišni odnosi, zbližavanje kuljekti su potrebni tura, ideologija i nacionalnosti radi sve veće itd. Prilikom stvaranja stratekonkurentnosti koja potiče gija je potrebno uvažiti njihov intenzivniji razvoj visokih teh- utjecaj u procesu postavljanja nologija, dolazi se do novih strategije, te ih predvidjeti kao spoznaja o našem okruženju i rizike pri izvođenju projekata s prirodi, povećava se broj sta- obzirom da se ne mogu prednovnika što dovodi do pove- vidjeti sa sigurnošću, živjeti s ćane potrošnje i proizvodnje njima i reagirati na njih. Važno je uvoditi i mjere kon(projekti na području energetike, prometa, telekomunika- kurentnosti kao što su maksicija, građevinarstva) te globali- malna kvaliteta proizvoda/ zacije i pojave strateških kriza usluga, minimalni troškovi, (pomanjkanje nafte, terorizam, minimalno trajanje te maksizagrijavanje atmosfere…)Pro- malna ili dovoljna proizvodjekt je star koliko i čovječanstvo nja (radi pokrivanja troškova, i upravo najveća postignuća je konkurentnih cijena, udovočovjek ostvario pomoću ljavanja zahtjevima tržijednokratnih i vrešta). Vrijeme je također jedan od ključmenski ograninih čimbenika u čenih procesa u razvoju projesvim područkata u smislu jima svoga izvođenja prodjelovanja jekata prije (gradnja Vrijeme je također jedan konkurencije piramida u od ključnih čimbenika ili skraćivanja Egiptu, Kineu razvoju projekata vrijeme izvođeskog zida, Eifu smislu izvođenja nja ili pokrenuti felova tornja, projekata izvođenje prije konprojekti osvajanja kurencije. Najveći izasvemira, osiguravanje novih energetskih izvora itd.). zov ipak predstavlja globalizaTvrtke, neprofitne organizacija bez obzira na to govorimo li cije, javne ustanove i pojedinci o globalizaciji svjetskog tržišta, su također svoja najveća posti- proizvodnje, poslovnih integragnuća ostvarili projektima. U cija, međunarodnih kooperadanašnjem društvu stalne kon- cija, zaštite okoliša, telekomukurentnosti se tvrtke moraju nikacija. Neki teoretičari upozorauhvatiti ukoštac s novim izazovima i prihvatiti promjene, za vaju da nam se bliži ekstrešto su potrebni novi projekti i mna budućnost, tj. novi ekstremni svijet: kriza energenata strategije. Konkurentnost se postiže (pomanjkanje nafte), inovabrzim projektnim izvođenjem tivno gospodarstvo (biotehnostrategija (u planiranim roko- logija, informacijska tehnolovima, s optimalnim troškovima, gija), novo tržište radne snage uz kvalitetu rezultata), svlada- za potrebe inventivnosti, medivanjem strateških kriza, te ovla- cina za dug i zdrav život, ugrodavanjem promjenama. ženost osobnih sloboda i sigurnosti pojedinca, nove globauvjEti POLitikE lizacije, klimatske promjene, Neki od obilježja početka 21. međunarodni terorizam, porast st koji imaju najveći utjecaj siromaštva u pojedinim dijelona daljnji razvoj projekata i vima svijeta. Uzevši u obzir sve mogućnosti financiranja istih navedene promjene dolazi se do su promjene npr. nove poli- zaključka da će se javiti potreba

vrijeme kao uvjet

srEDstva 500 milijuna eura uloženo u energetiku globalnog strateškog povezivanja projekata (npr. Kyoto protokol – projekti zaštite okoliša). Pokrenuti projekt, a još više uspješno ga dovršiti nije jednostavno. Realizacija aktivnosti na projektu povezana je s korištenjem resursa i rizikom, te zahtijeva dobru organizaciju i suradnju gradske/općinske uprave i svih dionika projekta. kritičNi ELEmENti PrOjEkta su:

1 resursi - ljudi, materijalna sredstva, oprema; 1 vrijeme - predviđeno za dovršenje projekta; 1 financijska sredstva - na raspolaganju za projekt. tiPičNE fazE PrOvEDbE PrOjEkta mOGu sE PODijELiti Na:

1 Pokretanje projekta; 1 Planiranje ili razrada projekta; 1 Provedba projekta;

FOTOLIA

1 Nadzor i kontrola provedbe; 1 Dovršenje projekta; 1 Praćenje učinaka i rezultata projekta. Nakon pokretanja projekta, brižljivo planiranje je ključno za konačan uspjeh, ali i detaljno definiranje svih koraka i aktivnosti provedbe projekta. Glavna zadaća ove faze je planirati vrijeme, troškove i raspoloživa sredstva kako bi se odredio potreban rad i angažiranje stručnjaka te smanjio rizik provedbe projekta. Kada se radi o projektima koje pokreću i provode gradovi i općine, ovo je krajnji trenutak i za postaviti nekoliko važnih pitanja: 1 Da li je projekt zaista na vrhu prioriteta naše zajednice (npr. sanacija općinske zgrade vs. dječji vrtić)? 1 Podržavaju li građani projekt? 1 Jesu li sredstva iz proračuna dovoljna ili računamo i na 9 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

strategije

izvore bespovratnih sredstava? 1 Koliko je sigurno dobivanje bespovratnih sredstava? Pogreške i propusti u planiranju znatno umanjuju šanse uspješne realizacije projekta, što se može uspješno izbjeći sljedećim aktivnostima: 1 Određivanjem razine planiranja i detalja do kojih se planira; 1 Uspostavom tima za planiranje; 1 Identifikacijom ciljeva koji se žele postići i aktivnosti koje će to omogućiti; 1 Procjenomraspoloživihfinancijskih sredstava; 1 Procjenom potrebnog vremena i troškova svih aktivnosti; 1 Izradom terminskog plana aktivnosti; 1 Izradom proračuna projekta; 1 Planiranjem rizika provedbe projekta; 1 Uključivanjem i informiranjem građana u proces planiranja i provedbe projekta; 1 Dobivanjem formalnih dozvola za početak radova. Nema projekta bez potpune, pregledne i dobro izrađene projektne dokumentacije. Projektna dokumentacija je širok pojam koji obuhvaća sve što se na papiru mora pripremiti kako bi se projekt osmislio, razradio i opisao te za njega dobile potrebne dozvole.

10 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

Riječ je o neobično značajnom, ali i često zanemarenom ili podcijenjenom dijelu pripreme i provedbe projekata. U praksi smo često svjedoci da se i dobri projekti ne uspiju provesti upravo zbog manjkave, neuredne ili pogrešno pripremljene dokumentacije. Kvalitetna

dokumentacija ključ je i za osiguranje financiranja projekta iz različitih domaćih i europskih fondova bez obzira radi li se o nepovratnim sredstvima ili kreditima poslovnih banaka. Ovdje ukratko donosimo pregled tehničke dokumentacije koja se za različite projekte može ili treba pripremiti. Osim sredstava planiranih u gradskim ili općinskim proračunima (posebno nakon usklađenja Zakona o proračunu i financiranju projekata energetske učinkovitosti) jedinice lokalne samouprave imaju na raspolaganju razne domaće i među-

narodne izvore financiranja za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koji uključuju kreditna i bespovratna sredstva.

ovo po pro tos gij

ukiDanjE fOnDa

nje od po En vat nja nim Uk raz pre sta raz vod ko lju jek gra ob i so tur

Domaći izvori financiranja obuhvaćaju fondove i banke sa sjedištem u Hrvatskoj, specijalizirane za financiranje projekata u sektoru energetike. Osim klasičnih oblika kreditiranja, investitorima su na raspolaganju i bespovratna sredstva. Važno je spomenuti kako su i komercijalne banke prepoznale investicijski potencijal u

za togije po-

bujeziau

diasedko polu

u najavi je i osnivanje više specijaliziranih fondova od strane privatnih investitora

Western Balkans sustainable energy direct financing facility za sada je otvoren samo za investitore iz privatnog sektora, ali u tijeku su planovi o otvaranju fonda za jedinice lokalne samouprave. Treba spomenuti kako su ulaskom EIB i EBRD mnoge lokalne banke također ponudile linije financiranja projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. U budućnosti se može očekivati daljnje širenje ponude bankarskih proizvoda, te osnivanje novih revolving fondova i ESCO kompanija. strukturni fOnDOvi

ovom sektoru o čemu govori pokretanje kreditnih linija za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Također, u najavi je i osnivanje više specijaliziranih fondova od strane privatnih investitora poput Central European Clean Energy Funda, te se može očekivati kako će se izvori financiranja iz privatnog sektora u narednim godinama znatno proširiti. Ukidanjem Fonda za regionalni razvoj, ulogu razvojnog fonda preuzelo je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva koje periodički objavljuje natječaje za projekte izgradnje, nadogradnje i sanacije objekata komunalne i socijalne infrastrukture odnosno godiš-

nje i višegodišnje regionalne razvojne programe i projekte, a u koje se često ubrajaju i projekti energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Međunarodni izvori financiranja obuhvaćaju specijalizirane fondove i banke u stranom vlasništvu, te instrumente pretpristupne pomoći Europske unije. U priručniku su razmatrani prvenstveno fondovi i banke koje imaju posebne linije namijenjene projektima energetske učinkovitosti i obnovlji-

čEStO SE DObrI PrOjEKtI NE uSPIju PrOVEStI uPraVO zbOg maNjKaVE DOKumENtacIjE

vih izvora energije. Dvije najaktivnije europske financijske institucije, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) već su dulje vrijeme u Hrvatskoj prisutne kao financijski partneri na velikim infrastrukturnim projektima. EnErGEtski sEktOr

Zajedno su u sektoru hrvatske energetike do sada uložile preko 500 milijuna eura. EIB i EBRD također su prisutne i kao kreditori domaćim bankama, te kao osnivači specijaliziranih fondova za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Jedan od glavnih regionalnih fondova namijenjen projektima u energetskom sektoru

Osim kreditnih sredstava investitorima u Hrvatskoj su trenutno na raspolaganju i sredstva pretpristupnih fondova Europske unije. Radi se o bespovratnim sredstvima čija je namjena strogo definirana IPA programom donesenim u suradnji s Europskom komisijom. IPA program obuhvaća vremensko razdoblje od 20072013. godine, te sadrži pet komponenti iz različitih sektora gospodarstva. Za energetiku je posebno važna peta komponenta – IPARD koja omogućuje kapitalne investicije u energetsku infrastrukturu. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju na raspolaganju će joj biti bespovratna sredstva strukturnih fondova i kohezijskog fonda čija alokacija za razdoblje 2011-2013. iznosi 2,2 milijarde eura. Međutim, obzirom da detalji Operativnog programa za okoliš i energetiku još nisu poznati, mogućnosti financiranja putem strukturnih fondova nisu obrađene u ovom priručniku. Kohezijski fond se u dosadašnjem programskom razdoblju (20072013.) koristio isključivo za financiranje projekata zaštite okoliša i prometa. Očekuje se, da će uz navedena područja energetika postati jedan od prioritetnih sektora za financiranje iz kohezijskog fonda. 11 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

pojmovnik

Financijska pomoć od 2000. godine Samo u 2005. i 2006. na raspolaganju je bilo 252 milijuna eura U pruža specifičnu i ciljanu financijsku pomoć državama kandidatkinjama, potencijalnim budućim članicama i državama pristupnicama kako bi potpomogla njihova nastojanja u jačanju političkih, gospodarskih i institucionalnih reformi potrebnih za ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU. Tije-

kom godina, Europska unija je pružala Hrvatskoj financijsku pomoć putem više instrumenata. U razdoblju od 2000.

UpravljanjE novcEm iz fondova U HrvatSkoj jE dEcEntrali zirano

do 2004. godine, Hrvatska je dobila oko 278,8 milijuna eura iz programa CARDS dok je u 2005. i 2006. koristila programe PHARE, ISPA i SAPARD putem kojih je na raspolaganju imala 252 milijuna eura. Od 2007. godine, Hrvatska koristi Instrument za pretpristupnu pomoć (Instrument for Pre-accession, IPA). U razdoblju od 2007. do 2010., financijska alokacija za Hrvatsku u okviru IPA

piše: vladimir nišević

programa iznosi 589,9 milijuna eura. Upravljanje pretpristupnom pomoći u Hrvatskoj odvija je decentralizirano i odvija se prema decentraliziranom sustavu provedbe (DIS). U okviru tog sustava, nacionalne provedbene vlasti su odgovorne za upravljanje pretpristupnim fondovima i podliježu prethodnoj kontroli (tzv. ex-ante kontroli) Delegacije EU. 13 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

pojmovnik

1. CARDS u HRvAtSkOj Od 1991. godine, Europska unija je dodijelila, kroz razne programe pomoći, 6,8 milijardi eura zapadnome Balkanu. Od 2000., pomoć regiji se usmjeravala putem programa CARDS (Pomoć Zajednice za obnovu, razvitak i stabilizaciju) usvojenog Propisom Vijeća (EZ) 2666/2000 od 5. prosinca 2000. godine. Širi je cilj programa bio pružiti potporu sudjelovanju zemalja Zapadnoga Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Kosovo, u okviru UN-ove Odluke Vijeća za sigurnost 1244 od 10. lipnja 1999., i Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije) u Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP). Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) je kamen temeljac politike Europske unije prema regiji. On nastoji promicati stabilnost unutar regije te istovremeno olakšati povezanost s Europskom unijom. Ključan element PSP-a, za zemlje koje su napravile znatan napredak u pogledu političkih i gospodarskih reformi i administrativnoga kapaciteta, jest formalni ugovorni odnos s EU-om u obliku Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. PSP je osmišljen kako bi pomogao svakoj zemlji da napreduje ka europskim integracijama sukladno svojim mogućnostima. 2. PHARE

Program PHARE (Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique, Poljska i Mađarska - pomoć za ekonomsku obnovu) jedan je od tri pretpristupna instrumenta koji financira Europska unija kako bi pomogla državama koje su podnijele zahtjev za članstvo iz srednje i istočne Europe u njihovim pripremama za pristupanje Europskoj uniji. Nakon poziva Kopenhagenskoga Vijeća iz 1993. godine, zemljama srednje i istočne Europe da pod14 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

Novac iz Eu

nesu zahtjev cama i Pristuza članstvom, pnome parpotpora tnerstvu koji PHARE-a utvrđuju sveHrvatska je iz bila je reoriukupne pripretpristupnih fondova u jentirana na oritete koje 2006. godini dobila 140 ovaj cilj, ukljuzemlje moraju milijuna eura čujući značajno rješavati kako širenje potpore bi se pripremile za ulaganje u infraza pristup i resursi strukture. Ukupni pretkoji su im dostupni da pristupni fokus PHARE pro- im pomognu u tome. Nacigrama uspostavljen je 1997., onalni program za usvajanje kao odgovor na proces proši- pravne stečevine je raspored renja koji je pokrenulo Vijeće države kandidatkinje za priiz Luksemburga. Sredstva iz premu pristupanja. Njime se PHARE programa isključivo se procjenjuju vrijeme i troškovi usredotočuju na pretpristupne koraka potrebnih za pripremaprioritete naglašene u smjerni- nje zemlje za članstvo i implika-

cije vezane uz osoblje i financijske resurse. Ciljevi PHARE programa

Jačanje javnih uprava i institucija kako bi učinkovito funkcionirali unutar Europske unije. Promoviranje približavanja opsežnome zakonodavstvu Europske unije (pravna stečevina) te smanjenje potrebe za prijelazna razdoblja. Promoviranje gospodarske i socijalne kohezije. Te orijentacije detaljnije su utvrđene 1999. godine stvaranjem SAPARD-a i ISPAe koji su preuzeli ruralni i poljoprivredni razvitak (SAPARD) te infrastrukturne projekte na

po (IS pro svo bil jim

gra tuc ko

Izg

Jač nis ko pro up pri Za

cij-

tuioe. vatvu čeza vine aljne PAjoD) na

OtvOrEnI PrOGramI Za PODržaVaNjE Eu PrOjEKata

Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora dosadašnji naziv “Programi Zajednice” je izmjenjen te se koristi naziv “Programi EU-a” (osim u slučajevima kada se u u imenu samog programa nalazi termin “Zajednica”, kao što je to kod programa Aktivnosti Zajednice u području zdravstva 2008. - 2013.) Svrha programa EU-a je dati potporu unutarnjim politikama Europske unije. To su akcijski programi primarno osmišljeni kao sredstva za postizanje ciljeva postavljenih od strane Europske unije i njezinih država članica, temeljem posebnih stavki Općeg proračuna EU-a.

taIEx raDIONIcE I ObuKE

Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) pruža središnje upravljanu kratkoročnu tehničku pomoć na području usklađivanja, primjene i provedbe zakonodavstva Europske unije. TAIEX ima ulogu kanalizatora - usmjerava zahtjeve za pomoć, te facilitatora između dotičnih ustanova država članica za pružanje odgovarajuće stručnosti za rješavanje dobro utvrđenih problema u kratkome razdoblju. Usluge koje TAIEX trenutačno pruža su u obliku seminara, radionica, stručnih i studijskih posjeta; obuka, revizija kolega i procjena tipa, usluge baze podataka i prevođenja.

području okoliša i prometa (ISPA), omogućujući PHARE programu da se usredotoči na svoje ključne prioritete koji nisu bili obuhvaćeni tim područjima. Postoje dva prioriteta u programu PHARE: Izgradnja institucija te gospodarska i socijalna kohezija. Izgradnja institucija

Jačanje institucionalnog i administrativnoga kapaciteta država korisnica ključni je zahtjev za proširenje žele li biti u stanju u potpunosti usvojiti, provesti i pridržavati se pravne stečevine Zajednice.

To podrazumijeva moderniza- privremeni instrument dostuciju njihovih uprava i sudstva, pan do kraja 2006.), zemljama uzimajući u obzir načela profe- pristupateljicama i državama sionalizma i neutralnosti. Pri- kandidatkinjama, potencijalpremanje za članstvo u Uniji nim državama kandidatkizahtijeva dalekosežne promjene njama Zapadnoga Balkana i u širokom rasponu sektora u turskoj ciparskoj zajednici u mnogim ustanovama i organi- sjevernome dijelu Cipra. Aktivzacijama uključenim u nosti se usredotočuju zakonodavni i prona slabosti utvrvedbeni proces. đene na središPotpora izgradnjoj, regionalnji institucija noj i lokalnoj razini, osobito dostupna je glede povećanovim držaprioriteta u programu noga naglavama člaPHarE su izgradnja ska na gosponicama (u institucija te darskoj i sociokviru Prijelagospodarska i socijalna jalnoj koheziji. zne pogodnosti,

kohezija

Izgradnja institucija ima dva glavna područja djelovanja: prijenos “know-howa” i izgradnja institucija koja uključuje ulaganje. Izgradnja institucija koja uključuje prijenos “knowhowa”

Ovo je definirano kao proces pomaganja partnerskim zemljama da razviju strukture, strategije, ljudske resurse i vještine upravljanja potrebne za jačanje njihove gospodarske, socijalne, regulatorne i administrativne sposobnosti. Značajni resursi dani su za ovu svrhu i uglavnom se koriste i pro15 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

POJMOVNIK

vode u državama članicama putem instrumenta TAIEX, Twinning i SIGMA. Ta pomoć posebice se pruža za provedbu pravne stečevine Zajednice te za pripremu u sudjelovanju u politikama EU-a. Ispunjavanje zahtjeva političkih kriterija iz Kopenhagena: stabilnost ustanova koja jamči demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštivanje i zaštitu manjina. TwinninG

Projekti twinninga uključuju pružanje usluga stručnjaka EU-a (poznatih kao stalni savjetnici za twinning (RTA)), zemljama pristupateljicama, državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama za specifične projekte. Stalni savjetnici za twinning se stavljaju na raspolaganje na razdoblje od barem jedne godine kako bi radili na nekom projektu u odgovarajućemu ministarstvu države korisnika. Njih podupire viši projektni voditelj u upravi njihove države članice koji je odgovoran osigurati provedbu projekta i koordinaciju informacija od države članice. Osim RTA, za dobivanje uspješnih ciljeva koriste se različita sredstva, uključujući kratkoročnu stručnost, obuku, usluge prevođenja i tumačenja te specijaliziranu informatičku pomoć. Projekti twinninga osmišljeni su kako bi pružili specifične rezultate u područjima provedbe pravne stečevine država korisnica na temelju prioritetnih područja utvrđenih u izvješćima o monitoringu i redovitim izvješćima o proširenju. Twinning ne samo da pruža tehničku i administrativnu pomoć, nego također pomaže u izgradnji dugoročnih odnosa između postojećih i budućih država članica Unije te stavlja sve države korisnice u širi kontakt 16 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

PROGRAM iSPA Prije nekoliko godina dobio je 25 posto predviđenih FOTOLIa sredstava iz Eu

s raznolikim praksama unutar EU-a. Republici Hrvatskoj je u sklopu programa PHARE u proračunskoj godini 2005. i 2006. dodijeljeno ukupno 167 milijuna eura - 87 milijuna eura za 2005. godinu i 80 milijuna eura za 2006. 3. iSPA

Kao i program PHARE, program ISPA ima za cilj gospodarsku i socijalnu koheziju. Isključivi fokus ISPA-e na mjere infrastrukture okoliša i prometa naknadno je omogućio programu PHARE usredotočiti se na druge aspekte gospodarske i socijalne kohezije te time izbjeći preklapanje odgovornosti u ovome području. Za države koje su članice od svibnja 2004. godine, projekti koji su prethodno bili financirani u okviru ISPA-e još uvijek su pod

KaO I PrOgram PHarE, PrOgram ISPa Ima za cILj gOSPODarSKu KOHEzIju

odgovornošću Opće uprave za regionalnu politiku kao dio njezine politike Kohezijskoga fonda. Stjecanjemstatusakandidata za članstvo, u skladu s Uredbom Vijeća EU br. 2257/2004 sredstva iz programa ISPA postala su dostupna Republici Hrvatskoj i to u ukupnom iznosu od 60 milijuna eura za razdoblje 2005. – 2006. (25 milijuna € za 2005. i 35 milijuna € u 2006. godinu). Hrvatska je iz pretpristupnih fondova u 2006. godini dobila 140 milijuna eura. Od ukupnog dodijeljenog iznosa sredstava iz pretpristupnih fondova za 2006. godinu, program ISPA je dobio 25%. 4. SAPARD

Cilj SAPARD-a je pomoći zemljama korisnicama u rješavanju problema strukturnoga prilagođavanja u njihovim poljoprivrednim sektorima i ruralnim područjima, kao i u provedbi pravne stečevine Zajednice glede Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i s tim povezanoga zakonodavstva. Osmišljen je kako bi

se bavio prioritetima utvrđenima u Pristupnome partnerstvu. SAPARD je osnovan Propisom Vijeća 1268/1999 u lipnju 1999. godine, na temelju prijedloga Komisije kao dijela programa Agenda 2000 za veću pretpristupnu pomoć u razdoblju 2000. – 2006. 5. iPA

Tijekom vremena, Unija je razvila širok spektar programa vanjske pomoći, što je rezultiralo složenim nizom od više od 30 različitih pravnih instrumenata. Potreba za olakšavanjem i poboljšanjem dosljednosti u akcijama Unije, kako bi se postigli bolji rezultati i veći učinak s dostupnim resursima, navela je Komisiju da predloži novu arhitekturu za vanjske akcije 29. rujna 2004. Od predloženih 6 instrumenata vanjskih odnosa koje se primijenjuju u razdoblju od 2007. do 2013. godine, jedan je novi instrument za pretpristupnu pomoć – IPA. Na razmeđi vanjske pomoći i unutarnjih politika, IPA namjerava olakšati ulazak u Uniju državama kandidatkinjama (Turska, Hrvatska) i potencijalnim državama kandidatkinjama.

BUDUĆNOST

Parlament mladih pogled u budućnost Eu Komunikacija je ključ uspjeha i za efektivni timski rad ne postoje prepreke poručili su mladi parlamentarci iz Europske unije u Zagrebu Piše: Tena Džodan ani provedeni u raspravi o aktualnim političkim pitanjima, državnim vođama i ratovima, svjetskim žarištima sukoba ili pak različitim obrazovnim sustavima. O svemu su tome i još mnogim drugim, bitnim međunarodnim temama mladi raspravljali na 68.

zasjedanju Europskog parlamenta mladih (EPM). Zasjedanje se prvi puta održalo u Zagrebu tako da je glavni

ZagrEb jE POSjEtILO VIšE OD 250 mLaDIh IZ 35 EurOPSKIh ZEmaLja

grad posjetilo više od 250 mladih iz 35 europskih zemalja. Predsjednik Ivo Josipović i Vlada Republike Hrvatske, uz podršku Delegacije EU bili su službeni pokrovitelji zasjedanja. U radu parlamenta sudjelovalo je i četvero hrvatskih predstavnika. Nikol Bujanić iz Čakovca, Petar Šimatić i Hana Ivana Breitenfeld iz Zagreba i Ian Chri-

stian Hans. Riječ je o srednjoškolcima iz više hrvatskih gradova koji su prošli određenu selekciju od strane hrvatske podružnice europskog parlamenta mladih i dobili jedinstvenu priliku da sukreiraju završnu rezoluciju zasjedanja. PODjELa intErEsa

Inače, sve usvojene rezolucije EPM-a imaju status savjetodavnog mišljenja mladih u Europskom parlamentu pa tako i 15 rezolucija usvoje17 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

BUDUĆNOST

bruXELLEs Glavno sjedište europskih fOtOLIa institucija nih na zagrebačkom zasjedanju. “Druženje s mladima iz toliko različitih pozadina bilo je najbolje iskustvo mog života. To me promijenilo i shvatila sam koliko zapravo ima ljudi koji dijele moje interese i koliko je onih koje vole sasvim suprotne stvari od mene”, kaže Nikol Bujanić, jedna od hrvatskih predstavnica. bEz mržnjE

Nikol je prošle godine sudjelovala i na Međunarodnom parlamentu mladih u Istanbulu, a nakon nacionalnog zasjedanja u Varaždinu dobila je poziv za internacionalno zasjedanje u Zagrebu. “U EPM sam se uključila iz znatiželje i velike želje za upoznavanjem mladih iz Europe, njihove kulture i običaja, a primarno zbog želje za suradnjom”, govori Nikol. Kaže kako su sva njena iskustva i više nego pozitivna, a stekla je i mnoštvo prijatelja. “Kada se skupi toliko mladih, nema mjesta mržnji zbog toga što je netko iz neke države s kojom 18 POSLOVNI DNEVNIK POGLED u Eu

se tvoja država ne slaže. Mladi zabavili i odlično proveli, a što nisu ksenofobični i spremni su je najvažniji i sprijateljili tako sve nesuglasice svojih roditelja da sad doslovno imam prijaostaviti po strani i raditi zajedno telje, pa skoro, u svim europda stvore bolji svijet”. S Nikol se skim državama”, kaže Hana slaže i Hana Ivana Breitenfeld. Ivana. Petar pohađa GornjoDesetodnevno druženje s gradsku gimnaziju u Zagrebu više od 250 mladih iz cijelog i prije dvije se godine prijavio svijeta obogatilo ju je i kultu- za sudjelovanju na parlamentu rološki i kao osobu. Svi su oni samo kako bi opravdano izostao dva dana s nastave. zajedno raspravljali o “Tamo sam bio različitim probleužasno loš, no mima koji muče to je s vremeEuropu i sminom prerašljali vlastita slo iz alata za rješenja za opravdano njih. ZasjeEuropski parlament “markiradanja su mladih djelo je tisuće nje” u nešto jedinstvena mladih volontera iz što sam doiupravo po čitave Europe koji su sta zavolio i u tome što okuga gradili i oblikovali od čemu uživam. pljaju predstav1987. I sad se nadam nike svih europdaljnjem surađivanju skih zemalja i na s ljudima iz cijele Europe, a deset dana stvaraju međunarodno okruženje u kojem se pogotovo s ljudima iz Europmnogi mladi često prvi puta skog parlamenta mladih u susreću s radom i razmjenom Hrvatskoj”, kaže Petar. Zagrebačko zasjedanje u ideja na stranom jeziku. “Raspored nam je svih deset dana potpunosti je organizirano bio prepun, ali smo se uz rad od strane predanih volontera

mlade snage

EPMH-e. Kao neprofitna organizacija ovise o podršci institucija i tvrtki koje prepoznaju vrijednost njihovog rada u omogućavanju mladim ljudima da otkriju Europu, uključe se u političke rasprave i stvore prijateljstva koja nadilaze granice. timski raD

Inače, Europski parlament mladih djelo je tisuće mladih volontera iz čitave Europe koji su ga gradili i oblikovali od 1987. godine kada je i osnovan. Predstavlja platformu za političku debatu, međukulturne susrete i razmjenu ideja. Hrvatski nacionalni ogranak Europskog parlamenta mladih, EPMH, osnovan je 1994. godine i. “Komunikacija je ključ uspjeha i efektivnim timskim radom ne postoje prepreke koje nisu savladive. Sada znam da svoje mišljenje treba reći na glas, vjerovati ljudima s kojima radiš i da nema prave timske suradnje bez stalnih kompromisa i stalnog razmatranja problema”, govori Nikol.

Stručna usavršavanja kroz sudjelovanje u europskom obrazovnom programu Program za cjeloživotno učenje najveći je program Europske unije u području obrazovanja i osposobljavanja koji omogućuje sudjelovanje organizacijama i pojedincima iz sustava odgoja i obrazovanja, kao i iz svijeta rada, u međunarodnim projektima, obavljanje stručne prakse u inozemstvu, učeničke razmjene, stručna usavršavanja i osposobljavanja, studiranja itd. U Programu za cjeloživotno učenje mogu sudjelovati osobe bilo koje starosne dobi: učenici, studenti, nastavnici, nenastavno osoblje, stručnjaci u strukovnom obrazovanju, kao i ostale zaposlene i nezaposlene osobe koje žele unaprjeđivati svoja znanja i sposobnosti. U Republici Hrvatskoj Program za cjeloživotno učenje provodi Agencija za mobilnost i programe EU (Agencija) koja kroz sudjelovanje u programu nudi brojne aktivnosti učenja i usavršavanja u inozemstvu. O Programu za cjeloživotno učenje razgovarali smo s gđom. Tinom Šarić, ravnateljicom Agencije. „Za Republiku Hrvatsku u 2012. g. za projekte međunarodne suradnje u okviru

Programa za cjeloživotno učenje okvirno je planirano 46 milijuna kuna. To znači da je velik dio tih sredstava otvoren i projektima koji uključuju zaposlene i nezaposlene osobe koje žele usavršiti svoja postojeća znanja i sposobnosti, ili steći nova, sudjelovanjem u poticajnim aktivnostima osposobljavanja u inozemstvu. Važno je reći da prijavitelji nisu pojedinci, već poduzeća, obrti, udruge ili institucije (npr. Srednje strukovne škole, obrti, obrtničke komore, poduzeća, zavod za zapošljavanje itd.) koji osmišljavaju projekt kojim se prijavljuju na naš natječaj. Sudjelovanjem u inozemnim aktivnostima stručnog usavršavanja povećavaju se mogućnosti zapošljavanja za nezaposlene, odnosno dolazi do kvalitetnijeg i stručnijeg obavljanja posla kod zaposlenih“ , kaže gđa Šarić. Kako bi zadovoljio potrebe svih sektora, Program za cjeloživotno učenje dijeli se na manje potprograme: Comenius koji pokriva opći odgoj i obrazovanje, Leonardo da Vinci koji je usmjeren na strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Erasmus za visoko obrazovanje te

Grundtvig za obrazovanje odraslih. Za poslovni sektor najzanimljiviji je program Leonardo da Vinci, na koji poduzeća i obrti mogu uputiti svoje djelatnike na stručno usavršavanje u partnerske ustanove ili organizacije u inozemstvu. Kako bi pripremila potencijalne korisnike za sudjelovanje u natječaju za Republiku Hrvatsku za Program za cjeloživotno učenje za 2012. godinu, Agencija organizira seminare na kojima prezentira programe i inicijative koje provodi s posebnim naglaskom na Program za cjeloživotno učenje i njegova četiri potprograma: Comenius, u Splitu 11. studenoga, 2011. u hotelu Atrium; Leonardo da Vinci, u Osijeku 28. listopada u hotelu Waldinger, u Splitu 11. studenoga u hotelu Atrium te u Rijeci 25. studenoga u hotelu Best Western hotel Jadran; Erasmus, u Zagrebu 15. studenoga u hotelu Dubrovnik; Grundtvig, u Splitu 11. studenoga u hotelu Atrium. Više informacija na www.mobilnost.hr

UPISI U TIJEKU!

Grupa 1 28. 11. – 2. 12. 2011. (pon-pet; dnevni raspored 9-17h). Mjesto: Zagreb, Ilica 242 (ulaz iz Domobranske), Kampus Hrvatskog katoličkog sveučilišta, zgrada 6 (lijevo), 1. kat, dvorana Aula magna. Rok prijave je 21.11.2011.

Grupa 2 8. - 10. 12. 2011. i 15. - 17. 12.2011. (čet 17-21h, pet 9-18h, sub 9-16h). Mjesto: Zagreb, Importanne Galerija, Iblerov trg 10, prostorije Veleučilišta Vern (2. kat, dvorana IMP 12). Rok prijave je 1.12.2011.

Kotizacija za sudjelovanje na Akademiji: 5.500 kn + PDV Postupak prijave: na stranici http://www.pjr.hr/index.php?/cro/Edukacija/PJR-Akademija potrebno je skinuti prijavni obrazac, popuniti ga i poslati e-mailom na info@pjr.hr. Nakon završetka upisa polaznika i temeljem izvršene uplate, polazniku se elektroničkom poštom šalju materijali za pripremu za Akademiju. Na stranicama www.pjr.hr moguće je također prijaviti se na natječaj za stipendiju. Bilo koje pitanje koje imate, o našoj Akademiji ili bilo čemu iz našeg područja rada, slobodno pošaljite na info@pjr.hr.

PROGRAM AKADEMIJE RAZVIO JE I IZVODI STRUČNI TIM KOJI JE STVARAO TEMELJE SUSTAVA PROVEDBE EU PROJEKATA U HRVATSKOJ