Exclusive, lipanj

lipanj 2014. / besplatan primjerak

autotest

Rolls Royce na zagrebaÄ?kim ulicama krstarenja

Umjesto morem zaplovite rijekom

Morena Makar mlada hrvatska snowboarderica

u biznisu s Ä?arapama

TEMELJCI

sadržaj

11

37

33

41 4 TRGOVINA KOJA RASTE

Unatoč financijskoj krizi za luksuznu robu nema straha

11 TETOVAŽE

37 KRSTRENJA

Umjesto morem zašto se ne bi provozali rijekam na luksuznim brodovima

Bilo da se radi o biznismenima ili zvijezdama malih ekrana tetovaže su uvjek in

41 AUTOTEST

14 ANTIKVITETI Tragači za izgubljenim blagom s velikog platna preselili su u trgovine starinama

44 EKOHRANA Pažljivo birajte što jedete, ekohrana na policama hrvatskih trgovina

20 OSOBA BROJA

47 EKOKOZMETIKA Sve više preparata za njegu kože nosi eko oznaku, valja birati pažljivo

Morena Makar, hrvatska olimpijka uspješna je poslovna žena s vlastitom robnom linijom

Rolls Royce - britanski luksuz na zagrebačkim ulicama

28 ŠKOLA TRČANJA

Trend koji polako obuzima i Hrvatsku zove se trčanje, doznajte zašto, kako i gdje

33 BUDI FIT

Novi program koji je osmislila Renata Sopek dovodi vas u formu

14

47

Izdavač: 24sata d.o.o., Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb, telefon: 01/6326-000 E-mail: redakcija@poslovni.hr Glavni urednik: Mislav Šimatović Styria international: direktori za RH: Boris Trupčević, Mario Vrgoč Uprava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sandra Lončar; Direktorica Poslovnog dnevnika: Andrea Borošić Urednik priloga: Vladimir Nišević Tiskara: GZH, Radnička cesta 210, Zagreb Prodaja oglasa: Linda Badrić, direktorica; Jasna Bibić, voditeljica prodaje, telefon: 01/6326-016 Grafička priprema: Antonia Dobrota Poslovni Exclusive je izdanje Poslovnog dnevnika

3

fotolia

I muškarci se sve više okreću modnim temama i dizajnu što je iznenađujuć podatak koji ide u prilog rastu prodaje luksuznih brendova

4

potrošnja bogatih

Za luksuZ nema kriZe

tržište vrijedno 200 milijardi eura iz godine u godinu raste, predviđanja za 2014. godinu govore o novim uspjesima segmenta luksuzne robe, piše Marta Duić

Z

a luksuznu robu nema krize, to je tržište koje u svijetu raste iz godine u godinu, kao da krize ni nema. Premda se financijski sistemi mnogih država urušavaju, najskuplji nakit, odjeća, torbice, satovi i dalje pronalaze svoje vlasnike bez obzira na cijenu. Trend kupaca u zemljama u razvoju koji kupuju sve više brendiranih predmeta počele su pratiti sve zemlje neovisno o njihovom gospodarskom statusu.

Broj luksuznih potrošača se više nego utrostručio u posljednjih 20 godina. Potrošnja se popela i procjenjuje se na 217 milijardi eura u 2013. Više od 10 milijuna novih kupaca ulaze na tržište svake godine, a mnogi postojeći povremeni potrošači postaju sve više kupci luksuznih brandova.

Luksuz u kini primaran Trgovine s luksuznom robom, koje su tijekom recesije jedva preživljavale, danas ne samo da se oporavljaju, već ostvaruju prihode od kojih bi ˝obične smrtnike˝ mogla zaboljeti glava.

Mnoga luksuzna poduzeća podižu, umjesto da spuštaju cijene predmeta privlačne kupcima.

Iako razvijene zemlje i dalje dominiraju tržištem osobnih luksuznih predmeta, ekonomsko stanje i problemi sveprisutne krize smanjuju potražnju te srednja klasa u zemljama s brzim rastom gospodarstava preuzima glavnu riječ.

Upravo je zahvaljujući tom brzom rastu srednje klase i brzom razvoju distributivne mreže luksuzne robe, prodaja skupocjenih predmeta

u Kini znatno nadmašila zemlje u odnosu na ostatak svjetskog tržišta.

Luksuzna tržišta Podatci Bain& co, globalne menadžmentske konzultantske tvrtke pokazuju kako će Kinezi biti zaslužni za više od 30 posto svjetske prodaje luksuznih proizvoda u 2014. godini. Prema procjeni šangajskog Huruna, ljestvice slične Forbesovoj, u Kini danas ima više od 120 dolarskih milijardera i 326 tisuća milijunaša. Po ulicama Šangaja novi profil i profit vide se na svakom koraku. Ogromne sjajne reklame zastupljene su u velikom broju, sve je u svijetlima i bojama. Doba luksuza polako je počelo vladati Kinom.U skladu s najbržim ekonomskim rastom u povijesti koji još uvijek nije stao Kina postavlja nove financijske parametre.

Japansko tržište suočava se s padom jer se zemlja nosi s ekonomskim problemima, no istraživanja predviđaju kako će zemlje grupe BRIC-a - Brazil, Rusija, Indija i Kina – nadomjestiti će te gubitke.Također velik udio prometa u industriji luksuzne robe proizvodi se u zemljama u razvoju. Tu su zemlje poput Azerbejdžana, Kazahstana, Malezije, Meksika, Južne Afrike, Turske i Vijetnama - koje su postala nova tržišta za luksuzne proizvode. Luksuzni sektor globalno je povećao prodaju za 12 posto, a najveći udjel u prodaji luksuzne robe imale su francuske kompanije.

Na europskom tržištu, njemačko tržište luksuzne robe bit će među rijetkima koje će u ovoj godini bilježiti rast domaće potražnje, tvrde iz Bain &Co. tko su kupci U Europi i SAD-u kupci luksuznih proizvoda uglavnom su starije generacije veće platežne moći. Suprotan trend uočen je u azijskim zemljama, tamo su klijenti sve mlađi. Posebno su zanimljiva marketinška istraživanja spolne strukture konzumenata luksuznih roba te njihovih interesa.

Sve više žena želi luksuzne stvari u tradicionalno muškim područjima , primjerice poslovna odijela ili profinjene satove. Žene kupuju stvari za svoje muškarce prateći pritom trendove i birajući luksuz kojim će zadiviti ostale oko sebe i steći status kakav zaslužuju u poslovnom i privatnom svijetu. Istovremeno, muškarci se sve više okreću modnim temama i dizajnu što je vrlo iznenađujuć podatak.

Suočeni s poskupljenjima koja su nametnule sami prodavači luksuznih brendova, puno kupaca se okreće kupovini povoljnijih premium marki, posebno kada je riječ o odjeći koju se ne može tako lako identificirati kao brendirane marke cipela i torbica, ali i dalje jednako troše na brendirane cipele i torbice.

Od svih koji vole trošiti na luksuz posebno treba izdvo-

broj luksuznih potrošača u svijetu se više nego utrostručio u posljednjih 20 godina

5

luksuz potrošnja bogatih

Direktor i vlasnik lanaca Martimex Veljko Marton naglašava da kao i sve ozbiljnije firme tako i Martimex ima svoj fidelity club program kojim se usmjerava na stalne kupce

jiti grupu koju Bain and Co naziva “hedonisti”, odnosno oni koji vole luksuz i besramno vole to pokazivati. Oni su rasprostranjenija kroz razne generacije i države te uključuju najveći udio muškaraca, čak 54% .

Online analiza tržišta Do sada se sve na tržištu ove godine obavlja u skladu s 2013, studije povezane sa svjetskom prodajom luksuzne odjeće, satova, parfema, kozmetike, nakita i modnih dodataka kao što su remeni, kravate i cipele pokazuju slične podatke kao protekle godine.

Online analize i analize tržišta pomažu marketinškim stručnjacima koji rade na promociji svojih brendova da te podatke iskoriste tako da im pomognu u predviđanju budućnosti, točnije u razumijevanju navika svojih kupaca i njihovih budućih ponašanja. Nove tehnološke platforme i podatci dobiveni istraživanjima omogućuju trgovcima markama i brendovima da predvide reakcije kupaca s nevjerojatnom preciznošću, zahvaljujući tome unaprijed mogu otkriti kupca koji je brzo sklon odustajanju od određene marke ili brenda.

Također zahvaljujući tome može se spriječiti to odustajanje ili barem poduzeti mjere kako do njega ne bi došlo i fokusirati se na klijente s iskustvom kupnje brendova i marki koji su im

6

zapravo daleko bitniji. Primjerice brend može imati dva kupca koji troše isti ukupan godišnji iznos, ali jedan kupac potroši to u jednoj transakciji dok drugi to učini kroz više manjih kupnji. kojoj je drugi čini više, manje kupuje. Ove dvije vrste kupaca nisu iste te ako se s njima različito postupa i odnosi prema njima drugačije to može u konačnici pospješiti rast prodaje određenog brenda.

BrendOvi u HrvatskOj Predviđanja za 2014. kažu da će brendovi biti puno više usmjereni prema važnim podatcima, povećanju potražnje i praćenju globalnih potrošača, što govori da je industrija postaje puno više vođena povratom ulaganja i korištenjem istraživanja i podataka kako bi donosili bolje marketinške odluke. Tvrtke koje su savladale kako njihov brend i poznate marke trebaju koristiti podatke i istraživanja dobivena online analizama sada ubiru financijske nagrade zbog

dobrih strategija, dok marke i brendovi koji još uvijek nisu shvatili kako izraziti svoje identitete digitalno, proživljavaju sve veće padove.

Tvrtka Martimex zastupnik je za brendove Bluemarine, Dsquared2, Emanuel Ungaro, Furla, John Frieda, Pomellato, Moschino i Versace. Direktor i vlasnik lanaca Martimex Veljko Marton naglasio je da kao i sve ozbiljnije firme tako i Martimex ima svoj fidelity club program kojim se usmjerava na stalne kupce. Posebno je ponosan na činjenicu da imaju više od 7000 stalnih kupaca. U usporedbi s podatcima iz prethodnih godinama, kada kriza nije uzela toliko maha, luksuzne robe nisu toliko tražene naglasio je Veljko Marton. “Sve oglašavanje za koje smo prije primarno koristili tisak danas je preusmjereno na oglašavanje na portalima i to nam se čini kao dovoljan način oglašavanja i dopiranja do kupaca”, konstatirao je Marton.

“Naše su trgovine multibrend trgovine u kojima se prodaju najjači brendovi iz područja putnog i poslovnog asortimana (Samsonite,

sve više žena želi luksuzne stvari u tradicionalno muškim područjima , primjerice poslovna odijela ili profinjene satove

potrošnja bogatih Rimowa, Piquadro). Također, zastupamo nekoliko modnih brendova ženskih i muških torbica (Longchamp, Calvin Klein, Lacoste) te školski i dječji asortiman (Hama, Walker, Disney). U ponudi artikala ne mirujemo već kontinuirano pratimo ponudu i razvoj svjetskih priznatih brendova kao i posve novih robnih marki koje se nerijetko pokažu kao pravi “refreshment” i oduševljenje za kupca. Najprodavaniji artikli su zasigurno Samsonite artikli jer Samsonite je brend koji radimo 20 godina i predstavlja identitet naše kompanije.

Međutim, u brzo obrtajne artikle spada i dječji asortiman Disney jer se radi o neodoljivim, uvijek traženim dječjim artiklima prihvatljivog cjenovnog ranga”, pohvalila se s bogatim asortimanom Ivana Maras Pezer, članica uprave Maras d.o.o. Doznajemo da je najčešća dob kupaca između 30 i 60, naglašavaju kako pravila nema i kako se kupci često vraćaju. “Čak i u kriznim vremenima, trgovina luksuznim artiklima je izvan realne opasnosti iako kriza ovisno o svom trajanju i intenzitetu može u određenoj mjeri utjecati na trgovinu luksuzom. Nerijetko čujemo da u krizi preživljavaju samo osnovni proizvodi i luksuz”, konstatirala

bogati danas ne troše onoliko koliko su trošili u bezbrižnom razdoblju prije recesije, no kako vrijeme odmiče ponovno se vraćaju takvom ponašanju

nerijetko čujemo da u krizi preživljavaju samo osnovni proizvodi i luksuz

8

Ivana Maras Pezer.

U Zaksu saznajemo kako se broj njihovih kupaca koji su najčešće mladi te oni srednje dobi sve više povećava.

“Možemo govoriti samo iz vlastitog iskustva, ali na sreću broj naših novih kupaca s time i kupnja naših proizvoda koje neki smatraju luksuzom povećava se svakim danom, a što je usko vezano za nadopune asortimana i sveobuhvatne marketinške kampanje kojima oglašavamo ponudu te u koje ulažemo mnogo pažnje i truda. Hrvati definitivno jako dobro prate svjetske trendove, a što vidimo po interesu za naše nove kolekcije praktički od trenutka kada ih lansiramo i koje su uvijek u skladu sa aktualnim trendovima na svjetskoj razini”, izjavila je Ivanka Rade iz Zaksa.

Najčešća dob kupaca trgovine Marli u kojoj kupci mogu naći luksuzne satove je 25 do 50 godina. “Njihov posao se dobrim dijelom odnosi na kupce koji se vraćaju, ne radi se nužno o ponovnoj prodaji sata istom kupcu,

već i o kasnijem održavanju sata koji su kupili tamo. “Hrvati prate trendove u smislu da poznaju najbolje i najveće brendove, kao Tissot, Longines, WC, Panerai ili Rolex. Iako moram naglasiti da nedostaje “hrabrosti” u kupovanju proizvoda koji su niša. Hrvati više vole mainstream, što je i logično, samo nam je tržište toliko malo da kupovine nišnih brandova gotovo uopće ne postoje”, zaključio je se Luka Marinović iz dućana Marli. porast profita Bogati danas ne troše onoliko koliko su trošili u bezbrižnom razdoblju prije recesije, no kako vrijeme odmiče ponovno se vraćaju takvom ponašanju i suludom trošenju. Potražnja za luksuznim proizvodima nikad nije bila veća nego danas. Imajući na umu trenutnu gospodarstvenu krizu koja pogađa mnoge zemlje svijeta, poznati modni brendovi bilježe porast profita i rekordno dobre rezultate koji su iznenađenje i njima i marketinškim stručnjacima.

www.dalekovod.com U vrijeme globalnog povezivanja, i geografskog i tržišnog, tvrtka koja povezuje postaje most između gradova, regija i zemalja.

Dalekovod u pravom smislu riječi povezuje: dalekovodima, kabelima, konstrukcijama, kontaktnim mrežama, telekomunikacijskom infrastrukturom, stupovima - i to u više od 80 zemalja svijeta.

povezuje svjetove

Poslovni dnevnik vas poziva:

U sUradnji sa:

CROATIAWASTE EXPO prikupljanje, obradivanje, zbrinjavanje otpada

Uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i prirode

24. rujna 2014., u Zagrebu, mala dvorana Lisinski

Gospodarenje otpadom II

Primarna selekcija otpada i spalionice Stručna konferencija posvećena spalionicama i problematici uvođenja sustava primarne selekcije otpada

Cijena rane prijave - 350 kn + PDV Rana prijava do 30. 6. 2014.

► Prijavite se i sudjelujte u diskusiji! ► Redovna cijena konferencije 600 kn + PDV ► Više informacija o programu konferencije na www.poslovni.hr/otpad-prijava ► Za prijavu nazovite na tel: + 385 16326 021 ili na e-mail: pretplata@poslovni.hr GLaVni ParTnEri:

ParTnEri: d.o.o.

www.poslovni.hr/otpad

Instinkt nije dovoljan.

e

V

4.

TETOVAŽE su uvijek ‘in’ Umjetnost tetoviranja u Europi je bila poznata prije više od 5000 godina, tijelo se ukrašavalo crtežima i u antici. Nakon crkvene zabrane u 14. stoljeću u Europu se tetovaže vraćaju preko Polinezije Tekst: Vladimir Nišević

P

rije nekoliko godina u St. Petesburgu je održana izložba zatvoreničkih tetovaža iz doba Sovjetskog saveza. Umirovljeni ruski policajac Danzig Baldaev sakupio je impozantnu zbirku fotografija na kojim su prikazane tetovaže zatvorenika ruskih gulaga. Na fotografijama se vide razni simboli koje su zatvorenici tetovirali, poput zvijezde koja je svojim krakovima predstavljala godine provedene u zatvoru ili opscenih poza raznih ruskih hladno-ratovskih vođa. Izložba je ukazala na činjenicu da tetovaža nije samo modni detalj koji danas na sebi nose poznata lica i obični ljudi koji žele biti ‘in’, već da ona ima povijest i svoju društvenu ulogu. Tetovaža, iscrtavanje tijela ubrizgavanjem boje pod kožu ima svoju tradiciju koja je starija od pet tisuća godina. Taj je način ukrašavanja tijela podjednako star kao i odjeća ili nakit. Kako se kroz povijest mijenjao pogled na lijepo, tako su se mijenjale i tetovaže. U nekim razdobljima bila je društveno prihvaćena i poželjna, oznaka velikih ratnika,

FOTOLIA

I

fENomENi

11

Tetovaža postoji u Europi -tisućama godina, nije nastala samo u Polineziji

buntovnika ili pomodni detalj, a u drugim razdobljima bila je sramna oznaka kriminalaca i robova. Riječ tetovaža svoje korijene ima u tahičanskoj riječi ‘tatu’ koja u doslovnom prijevodu znači ‘nešto označiti’. Hrvatski jezik je tu riječ preuzeo iz engleskog jezika u kojem tattoo znači iscrtati dio kože, označiti dio tijela.

Uplaninskom području između Italije i Austrije otkriveno je u ledu tijelo, lovca iz brončanog doba, na kojem su pronađeni tragovi tetovaže, iscrtane vodoravne i okomite pruge. Tako je i znanost dokazala da je tetoviranje staro više od pet tisuća godina. Iz tog razdoblja rane tetovaže može se samo nagađati o njenoj funkciji, a većina stručnjaka slaže se da je tetoviranje tada imalo jaku magijsku funkciju, zaštite od bolesti i uroka, kao i da je bilo oznaka velikih ratnika i lovaca. Vjerovalo se da crtež određene životinje (poput lava) daje lovcu koji nosi taj crtež sve biološke prednosti te životinje.

Prvi dokazi o tetovaži mogu se naći kod starih Grka. U kulturi koja je više od svega cijenila ljepotu i zdravlje tijela tetoviranje je poprimilo negativan karakter. Grci su tetovirali svoje robove i protivnike, tako su na primjer Atenjani poraženim protivnicima na čelu oslikavali znak sove kao trajni podsjetnik na izgubljenu bitku.

crkva protiv tetovaže Tokom srednjeg vijeka tetovaža se najviše očuvala zahvaljujući kršćanskoj crkvi, odnosno hodočasnicima koji su kao oznaku posjete svetom gradu Jeruzalemu tetovirali simbole vjere na svom tijelu.

Tetovaža je s povijesne scene nestala u četrnaestom stoljeću radi progona hereza, kada se tetovirane oznaka na tijelu smatrala oznakom nevjernika koje su ubijali. U tom istom periodu tetovaža je doživjela procvat na istoku i prije svega u Japanu.

Tetovaža je u Japan došla iz Kine i to putem romana koji su opisivali drumske razbojnike, heroje naroda, koji su bili tetovirani. U Japanu je tetovaža prvo korištena za označavanje kriminalaca.

Svaki kriminalni prekršaj označavao se jednom crtom na čelu, a nakon treće crte kriminalac je

12

pogubljen. Tokom vremena tetovaža je u Japanu prerasla u umjetnost i postala jednako omiljena i među plemstvom i među običnim pukom.

Najzaslužniji za modernu tetovažu su Britanci, jer je ta pomorska sila u sedamnaestom i osamnaestom stoljeću došla u kontakt s plemenima Polinezije, Novog Zelanda i Bornea, gdje se kultura tetoviranja i danas njeguje u izvornom oblik. Na Borneu zbog njegove duge izoliranosti još i danas postoje kod plemena Dajak izvorni oblici tetovaže. Dajaci, lovci na ljudske glave, tetoviraju svoje ruke kao dokaz hrabrosti, a majstori tetovaže na tom otoku su oduvijek žene. Iz Polinezije u Veli-

feNomeNi Nekoć su se ljudi tetovirali da budu drugačiji - danas se mladi tetoviraju baš zato da ne bi bili drugačiji

ku Britaniju još je 1691. Wiliam Dampher, moreplovac i pustolov, doveo roba koji je bio tetoviran po cijelom tijelu i najavljen kao ‘Giolo, oslikani princ’.

Tetovaža je popularnost u Britaniji stekla nekih sto godina kasnije kada je James Cook otputovao u Polineziju, a sa sobom poveo naturalista Josepha Banksa. Ovaj je kasnije izdao knjigu o običajima naroda Polinezije i precizno opisao i nacrtao tetovaže tamošnjeg stanovništva.

Sa jednog od svojih putovanja Cook je doveo u London Omai, tetoviranog čovjeka iz Polinezije

koji je poznavao zanat tetovaže. Uskoro je među višim slojevima britanskog društva postalo ‘in’ nositi tetovažu.

Upravo zato što su Britanci ponovo otkrili tetovažu dugo je vladala zabluda da su stanovnici Polinezije izmislili tetoviranje. Tetovaža je 1862. godine došla i na britanski dvor kada je Princ od Walesa posjetio Svetu zemlju i da si na ruci te-

tovira križ. Ubrzo nakon toga je tetovaža postala popularna među plemstvom, a među plemićima teško se moglo pronaći ijednog bez tetovaže.

Kralj Edward VII je prilikom posjete Japanu zahtijevao da sa svojom pratnjom posjeti radionicu poznatog majstora tetovaže Horia Chioa, koji mu je na ruci ucrtao znak zmaja. Godine 1870 u Engleskoj je otvoren prvi profesionalni salon za tetoviranje koji je bio u vlasništvu D.W. Prudya. Na koncu karijere izdao je knjigu u kojoj je objasnio kako tetovirati, koje boje koristiti i niz drugih savjeta za one koji se ikada odluče baviti zanatom tetovaže. na udaru zakonodavstva Veliku ulogu u širenju tetovaže tokom devetnaestog stoljeća odigrao je cirkus- u to je vrijeme svaki imao tetoviranog čovjeka, a uz cirkus su putovali i majstori za izradu tetovaža koji su svoje usluge nudili zainteresiranim posjetiteljima.

Tetovaža dugo vremena nije stekla široku popularnost zbog sporosti i težine izrade. Svaki crtež je rađen manualnim ubodima iglom i njegova izrada iziskivala je puno vremena.

Sve je postalo lakše kad je 1891. Amerikanac Samuel O’ Riely patentirao prvu električnu mašinu za izradu tetovaže, koja je radila na principu električne olovke. Olovka je probijala papir uz pomoć naoštrenog vrha, a ta ista tehnika mogla se primijeniti i na probadanje kože. Osnovni dizajn mašine za tetoviranje ostao je nepromjenjen sve do danas. Tako je početkom dvadesetog stoljeća viša klasa izgubila interes za tetovažu jer su sada svi slojevi mogli jeftino ukrasiti tijelo crtežom. U kasnijim godinama dvadesetog stoljeća tetovaža se iz cirkusa i boljih dijelova grada preselila na margine društva. Saloni za tetovažu bili su smješteni u sumnjivim četvrtima, lučkim pristaništima, a tetovirali su se uglavnom mornari i kriminalci.

Tridesetih godina dvadesetog stoljeća u SADa se tetovaža našla na udaru zakonodavstva, zbog širenja krvno prenosivih bolesti poput žutice i hepatitisa američko ministarstvo zdravstva zahtijevalo je od onih koji su radili tetovažu da imaju promjenjive igle, promjenjive pumpe za boju i promjenjive posude za boju, kao i sterilne uvjete rada u svojim salonima. Zbog skupoće tog zahtjeva većina salona je zatvorena, a tetoviranje se počelo vršiti ilegalno i postalo ozloglašena oznaka subkulturalnih grupa, poput bajkera i drugih nepripadnika meinstreama.

Tetovaža je postala toliko uobičajena da je jedna poznati slovenski majstor izrade tetovaže u jednom intervju izjavio- “prije ste se tetovirali da bi bili drugačiji danas se tetovirate da ne bi bili drugačiji”.

13

hrvatski indiana jones

tragači za zagubljenim blagom BerisLav Pervan i Borna BaraC: muzeji nemaju novca za otkup važnih predmeta iz hrvatske povijesti, a svojim pravilima guše tržište Piše: Saša Paparella 14

Anto MAgzAn/PIXSELL

T

ragači za izgubljenim blagom postoje i u naše doba. Danas više ne nose kolonijalne šešire niti lutaju prašumom kao Indiana Jones- sada se istražuje po arhivima, buvljacima i tavanima. Također, odlična prilika za besplatnu nabavku je i sezonski odvoz glomaznog otpadatom je prilikom jedan Karlovčanin na ulici pronašao kompletnu uniformu austrijskog generala, skupa s paradnom sabljom.

Jedan od najaktivnijih tragača za kulturnim blagom zasigurno je filmski povjesničar Danijel Rafaelić, koji je našao već dva izgubljena filma hrvatskog režisera Oktavijana Miletića. Prvo je 2003. u Beču pronašao film ‘Kroatisches Bauernleben’ (Život hrvatskog seljaka). “To je bilo posve jednostavno. Pretpostavljao sam da bi tamošnji filmski arhiv mogao čuvati to što mi desetljećima uzaludno tražimo.

Pitao sam službenicu ima li ga, a ona je rekla da pričekam trenutak i- donijela je vrpce… Do tada se nije znalo da taj film još postoji. Jednostavno se nitko nije sjetio potražiti ga u Beču”, demistificira svoj rad Rafaelić.

15

DANIEL RAFAELIĆ pronašao je dva Miletićeva filma, pa se posvetio potrazi za djelima Franje Ledića

Druga je priča bila malo kompliciranija. Rafaelić je u novinama iz doba NDH našao vijest o nedovršenom kratkom filmu ‘Agram, die Hauptstadt Kroatiens’ (‘Zagreb, glavni grad Hrvatske’), kojeg je Miletić 1943. napravio za njemačko filmsko društvo Tobis Filmkunst GmbH. Godinama je tražio Agram, našao je puno dokumenata i periodike tog vremena, ali filma nigdje nije bilo. “Srećom, nacistički propagandist Joseph Goebbels naredio je da se u državnom arhivu Trećeg Reicha čuvaju i filmovi iz drugih zemalja, pa tako i iz Hrvatske. Zato sam otišao 2008. u Berlin i pregledao sve filmove koji se tiču Hrvatske, nadajući se da je sačuvana barem jedna kopija. Srećom da su Nijemci pedantni, film je imao svoju arhivsku karticu pa sam uspijevao pratiti njegovu sudbinu. Shvatio sam da ga je netko preimenovao, ali nije bilo jasno u što”, kaže Rafaelić. Zamolio je da za svaki slučaj pogleda i neke druge filmove, pa tako i film zaveden pod nazivom ‘Pressburg, Hauptstadt der Slowakei’ (‘Bratislava, glavni grad Slovačke’). “Na prvom kadru, pojavila se zagrebačka katedrala… To je bilo to, počeo sam skakati od sreće”, prisjeća se Rafaelić. Film su Nijemci restaurirali, darovali Hrvatskoj kinoteci i iste je godine prikazan na ZFF-u. Ispostavilo se da je greška s tituliranjem nastala nakon što su Sovjeti 1945. cijeli arhiv odnijeli u Moskvu. Završetkom hladnog rata njemački filmski arhiv se vraća u Berlin, no ‘Agram’ je ostao krivo naslovljen.

vu kći koja živi u Kanadi, a od nje je dobio neke privatne spise i kompletirao priču. Srećom, Ledić je zapisivao gdje je sve prodao svoj film- Francuska, Češka, SAD. “Svima sam pisao i tražio pomoć, ali su mi odgovorili da ništa nije sačuvano. Stalno tražim nove ideje gdje još pogledati. Našao sam plakat, fotografije, reklamne materijale, sve osim filma i to je vrlo frustrirajuće”, kaže Rafaelić. Nijemci su filmu mijenjali nazive, pa ih je i pod njima tražio. ‘Angelo’ je igrao i kod nas, ali niti tu ništa nije sačuvano.

“Filmovi su se u to doba tretirali kao bilo koja druga roba- vrtiš ga dok se ne raspuca, a onda ga baciš u smeće. Prikazivači ih nisu imali gdje skladištiti, jer je svaki film imao po pet rola. Tek od 30- tih godina javlja se svijest o potrebi čuvanja. Tito Strozzi je 1925. režirao ‘Dvorove u samoći’, a već 40- tih je pričao da više nema taj film. Berlin je 1945. sravljen sa zemljom, a Nijemci ipak imaju toliko dokumentacije. Kod nas još nema te svijesti o čuvanju baštine, da je ta naša kinematografija bitna. Teško je istraživati jer su se materijali bacali, od skica pa nadalje. Zato su šanse da se nađe neki stariji film jako male, a hrvatska kinematografija sve do 1925. nema ništa sačuvano”, kaže Rafaelić.

A zašto traži baš ‘Angela’, a ne recimo još 1917. snimljene i također zagubljene filmove ‘Brcko u Zagrebu’ i ‘Matija Gubec’? “Pa zato jer je Ledićev film prikazivan po cijelome svijetu, napravljeno je puno kopija i znatno je veća šansa da ga nađem. Naši stari domaći filmovi postojali su tek u dvije ili tri kopije i prikazivani su samo po Hrvatskoj, iako sam za neke od njih našao ugovore da su prodani našim ljudima u Južnoj Americi. Slijedio sam i taj trag, ali bezuspješno. Naše ljude već tada nije bilo briga za hrvatski film, jer su gledali vrhunske njemačke i američke filmove. Pa što će im neka naša intimna drama kad mogu pogledati mega spektakl”, objašnjava Rafaelić.

Najveće razočarenje doživio je radeći dokumentarac o Orson Wellesu.

Prvo je našao podatak da postoji snimka Wellesa koji šeće Zagrebom dok je snimao film Proces, nastao po Kafkinom romanu. “Oduševio sam se, samo je trebalo otići u arhiv HTV-a i potražiti snimku. Našli smo fascikl, a na njemu je pisalo- ‘uništeno’.

Netko je tu snimku tretirao kao običan prilog za dnevnik i zaključio da više nije potrebna.

To mi je najteži dio posla, kad znaš da je nešto postojalo ali toga više nema”, kaže Rafaelić.

Zagubljeni filmovi nisu hrvatska specijalnost. Pa i neki filmovi Orsona Wellesa su nestali, neprekidno se traga za originalnom verzijom ‘Veličanstvenih Ambersonovih’. Taj je film 1942. prikazan na testnoj projekciji, a kako je Welles tada bio u Brazilu producenti su samoinicijativno skratili film za 45 minuta i nasnimili sretan završetak, kakav i danas poznajemo. Za ‘Too much Johnson’, njegov film iz 1938., znalo se da postoji, no tek je lani izronio iz nekog hangara u Italiji. „To mi daje nade“, kaže Rafaelić, koji je baš ovih dana dobio poziv iz srpske kinoteke, gdje su beogradske kolege našle neki zagubljeni hrvatski filmski materijal.

U novije je vrijeme pronađena i skoro integralna verzija ‘Metropolisa’ Fritza Langa, pola sata duža od prethodne sačuvane. Prije puno godina uočila ju je kustosica u filmskom arhivu u Buenos Airesu, no svoje pretpostavljene nikako nije uspjela uvjeriti o kakvoj je dragocjenosti riječ. Upoznala je sa otkrićem svoje berlinske kolege i oni su iz nje napravili svjetsku senzaciju…

Traži se i Murnauov film ‘Četiri đavola’, koji je igrao u distribuciji i smatra se odličnim filmom. Jedna je kopija izgorjela u Berlinu, pa se sada traže druge- prikazivan je po cijelom svijetu, pa tako i u hrvatskim kinima.

Uz film, Rafaelić ima još jednu veliku strast, a to je stari Egipat, uz koji i vežemo sliku o istraživaču s kolonijalnim šeširom, zakopanom u pustinjski pijesak. I tamo je doživio velika razočaranja- figura Tutankamona na panteri, koju je prije desetak godina gledao u muzeju u Kairu, više nema, jer je za

“Jako je teško istraživati početke hrvatskog filma jer kod nas nema te svijesti o očuvanju baštinezato je u smeću završila razna dokumentacija, ali i cijeli filmovi”

potraga za ‘angelom’ Nakon što je našao Agram, Rafaelić sada traži nijemi film ‘Angelo Das Mysterium des Schlosses’, kod nas preveden kao ‘Angelo, misterij Zmajgrada’.

Taj je film snimio 1919. u Berlinu naš Franjo Ledić- snimatelj, redatelj i filmski zaljubljenik. Kasnije je u Zagrebu pokušavao pokrenuti ‘jugoslavenski Hollywood’ i osnovao je preteču današnjeg Jadran filma. Film o ukletom dvorcu snimio je prema vlastitom romanu. Od sat i pol koliko film traje sačuvano je svega 40 sekundi, greškom ukopiranih u filmske žurnale iz Kraljevine Jugoslavije.

“Historijat tog filma je fantastičan, to je baš lijepa priča za slijediti ju.

Iako je kod nas ‘Angelo’ često ismijavan, kad sam počeo istraživati po arhivu i periodici shvatio sam da je u Njemačkoj bio vrlo ozbiljno primljen i nije prošao nezapaženo u tada iznimno važnoj njemačkoj kinematografiji.

Ledić je osmislio agresivnu, ali doziranu reklamnu kampanju. Mjesecima uoči premijere, njemačke filmske novine bile su zatrpane bombastičnim reklamama za film.

Puno sam se njime bavio, Orden narodnog no zasad ga nisam usheroja dobilo je preko pio naći”, ne predaje se 1.300 partizana, od Rafaelić. toga Josip Broz Tito Tragajući za ‘Angetriput lom’ upoznao je Lediće-

16

antikvarijati vrijeme nemira u toj zemlji neki od bodeži mogu zanimati samo sakuprosvjednika upao u muzej, odvopljače zainteresirane za Hrvatsku jio faraona od životinje i ukrao ga. ili bivšu Jugoslaviju, a ti predmeKrađom nestaje ogromna koti na svjetskom tržištu ne postižu ličina pronađenih dragocjenosti, a najvrjednija medalja vezana uz Hrvatsku vjerojatno je dalmatiae neku osobitu cijenu. Da imamo u Hrvatskoj je najpoznatiji primjer benemerenti. Posvećena je austrijskom caru Franji ii, a otkovana na unikatni ruski bodež, vrijedio bi Seusovog blaga, zbirka rimskog prijelazu 18. u 19. stoljeće, u doba kad su austrijanci nakratko premilijun dolara. A ovaj iz JNA, iako srebrnog posuđa otkopana najvjeoteli dalmaciju mlečanima i proglasili ju zasebnom kraljevinom. na je unikatan, ne uspijevamo prodasvjetskom je tržištu vrijedna zato jer se ubraja u austrijske medalje, rojatnije na Brijunima, odakle je ti niti za 10.000 eura”, kaže Barac. a to je tržište znatno propulzivnije od hrvatskog. „vjeruje se da nisu prošvercana na zapad. U Hrvatskoj “Kod nas nema ideologije, ljudi sačuvana više od dva primjerka te medalje. koliko znam jedan od je naravno neusporedivo manje tragaju i kupuju takve stvari iz honjih je, nakon višegodišnje akcije, završio u Hrvatskoj“, zadovoljno vrijednih arheoloških artefakata bija”, napominje Pervan i pokazuje kaže barac, inače autor referentnog niza katalog za odlikovanja i nego u Egiptu, pa domaća arheonam u katalogu svoje ovogodišnje medalje. kad neki sakupljač u svijetu želi naglasiti vrijednost onoga logija bilježi samo jednog iznimno aukcije fotografije svečane uniforšto ima u zbirci, kao relevantno mjerilo pozove se na ‘barca’. uspješnog istraživača - don Franu me konjice kraljeve garde iz doba Bulića. On je potkraj 19. stoljeća, monarhističke Jugoslavije. Pripapronašao kameni ulomak s natpidala je Hrvatu koji je u pogrebnoj som kneza Trpimira, a potom i znameniti sarkofag kraljice Jelene, važan jer povorci vodio konja kralja Aleksandra iza njegova lijesa. “Možda je 90- tih otkriva rodoslov hrvatskih kraljeva. Na Gospinom otoku u Solinu otkrio je netko kupovao predmete iz NDH iz nekih ideoloških razloga, no danas toga i mauzolej u kojem su bili pokopani članovi hrvatske vladarske kuće. Od više nema. NDH je sakupljačima zanimljiva i zato jer je kratko trajala, a pri Bulićeva doba gotovo da i nije bilo nekih značajnijih arheoloških otkrića izradi njenih maraka, odlikovanja ili novca angažirani su i neki vrlo značajni vezanih uz nacionalnu povijest. Barem donedavna, jer je 2011. Radoslav umjetnici. Sakupljanje je hobi kao i svaki drugi, a može biti i dobar način Bužančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu, u crkvici Sv. Vida na ulaganja viška kapitala”, dodaje Barac.

Klisu našao ulomke oltarne pregrade na kojima je povjesničar Neven Budak Kako ističu, iz mase ljudi koji se pokušava baviti ovim poslom izdvaja ih iščitao ime kraljice Domaslave iz 10. stoljeća. znanje i 25 godina iskustva, kao i činjenica da mogu prepoznati pravu vrijednost, a u svaku procjenu ulažu svoj ugled- Berislav Pervan je sudski vještak sakupljači nemaju ideologoju za poštanske marke i razglednice, dok je njegov partner Borna Barac također Takvih starohrvatskih spomenika nema puno, pa se zato traže zagubljeni sudski vještak, ali za kovani i papirnati novac, odlikovanja i dionice. predmeti iz novije prošlosti. Zanimljiviji primjerci nerijetko završe u aukcijOtkupe li neki predmet, on bude katalogiziran i ponuđen tržištu. Kako skoj kući ‘Barac i Pervan’, jedinoj takve vrste u Hrvatskoj. I dok Rafaelić pre- kažu, oni ‘obijele’, odnosno izvuku ga iz sive gospodarske zone, a kupac zna tražuje filmske arhive, Borna Barac i Berislav Pervan uglavnom se oslanjaju od koga je i po kojoj cijeni nešto kupio. Po njihovoj procjeni, na tom tržištu na ljude koji im sami donose razne zanimljive stvari. “Mi smo zapravo tek svega je jedan posto legalne trgovine. “U Hrvatskoj postoji naša aukcijska treća ruka. Predmet se obično prvo pojavi kao glomazni otpad, pa završi na kuća, tri filatelistička dućana, postoji i par antikvarijata i galerija koje se većibuvljaku. Tamo ga netko vrlo povoljno otkupi i donese na nedjeljni sajam nom bave slikama i namještajem i to je to- ostalo je u sivoj zoni”, kažu. antikviteta na zagrebačkom Britancu, gdje tu robu opet probiru ljudi koji se Nedavno su na svojoj aukciji za 2.200 eura prodali knjigu o procesu i donekle razumiju i ono što im se čini jako zanimljivim kupe pa donesu k smaknuću Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izvorno izdanje službenama na eventualni otkup”, objašnjavaju nam vlasnici aukcijske kuće smje- nog izvješća bečkog dvora, tiskano već 1671. i opremljeno s 12 bakroreznih štene u zagrebačkoj Vlaškoj ulici. Oni također pišu stručne knjige i uređuju ilustracija. “Ta je knjiga bila prevedena na engleski, talijanski, francuski i časopise. Nekoliko puta godišnje, organiziraju aukcije militarije, numizma- neke druge jezike. U to su doba svi europski plemići sa zanimanjem pratili tike, filatelije, starih knjiga i zemljovida. Također, sakupljaju informacije koje što će biti sa tom dvojicom njihovih hrvatskih kolega, jer prije toga nije bi im jednom mogle koristiti, što podrazumijeva čitanje vrlo šarolike litera- bila praksa da se tako moćni ljudi ubijaju. Zamislite da danas neki europski ture, primjerice autobiografije važnih političara i vojnika. vladar pozove k sebi moćne bogataše i ubije ih, pa druge bi bogataše sigurno “Nikad ne znate, u nekoj knjizi možete naići na jednu rečenicu koja će zanimalo što se točno dogodilo”, objašnjava nam Pervan onovremeni uspjeh vam u nekoj drugoj prilici pomoći da shvatite što se nalazi pred vama”, kaže te knjige. U njihovoj je zbirci i odlična sačuvana zastava zagrebačkog HSS-a Pervan. Tako je davnih dana naišao na podatak da je komisija JNA 1949. iz 30- tih godina prošlog stoljeća, s kojom su nam spremno pozirali. razmatrala ideju o uvođenju bodeža za svečanu odoru svojih časnika. TreTakvi predmeti, vrlo bitni za nacionalnu povijest, skoro nikad ne završabao ih je raditi zagrebački graver Teodor Krivak, učenik znamenitog kipara vaju u hrvatskim muzejima. “Naši muzeji nemaju novca. Nedavno smo na i medaljera Ive Kerdića, a obojica su radili i za vrijeme NDH. “U stručnoj akciji ponudili surku bana Pavla Raucha za 1.200 eura. Na žalost, varaždinliteraturi o tome ništa ne piše, ti bodeži nikada nisu viđeni, dakle ideja je bila ski muzej, koji je bio vrlo zainteresiran i već ima neke predmete vezane uz odbačena. A onda sam 1993., na stepenicama ispred zagrebačkog Otvore- bana Raucha, nije uspio sakupiti taj novac, iako smo im ponudili i otplatu na nog sveučilišta, kod uličnog prodavača naišao na skice tih bodeža i kupio ih rate… Većina muzeja zapravo koči tržište, svojim za neki sitan novac. Razveselilo me, no to i dalje nije bio dokaz da je ijedan odlikovanja iz doba se pravilima postavljaju iznad njega i ne razumiju primjerak napravljen. Trebalo je proći još petnaestak godina da bi se 2005. ndH da smo davno ušli u kapitalizam. Neki se muzeji na Britancu pojavio taj, skoro sigurno jedini proizvedeni primjerak- i danas toliko striktno drže zakona da od nas traže po tri je kod nas”, zadovoljno će Pervan. U njihovu je posjedu i vrlo rijedak časničponude. Pa kako ćemo ih dati, ako nudimo samo ki bodež iz NDH, s ugraviranom posvetom Ante Pavelića. jedan predmet?”, pita se Berislav Pervan.

Kolika je vrijednost tih dvaju časničkih bodeža, ustašIpak, postoji jedan dio tržišta starina, gdje su i drkog i onog planiranog za JNA? “Oba su neprocjenjiva, jer žavne institucije spremne za njih platiti ogromne vrijede onoliko koliko netko želi za nju dati. Oni nemaju iznose, a to su rijetke knjige. Tako je Nacionaluporišta u cijeni, jer ne postoje na tržištu, i to je na i sveučilišna knjižnica platila 125.000 eura problem kod svih jako vrijednih stvari. Doduše, ti inkunabulu prvog dubrovačkog tiskara, Lastovca

‘barac’ kao mjerna jedinica

17

Anto MAgzAn/PIXSELL

daniel GlaVan, antikvarijat Biblos: Prvo izdanje Marulićeve ‘Judite’ je skoro nemoguće nabaviti, a Vrančićevo djelo ‘Machinae novae’ dostiže cijenu i do 50.000 eura

Dobrića Dobrićevića. “Vrlo je traženo i prvo izdanje ‘Judite’ Marka Marulića, tiskano na hrvatskom jeziku 1522. Ta knjiga vrijedi oko 100.000 eura, no iznimno se rijetko pojavljuje, skoro da je nenabavljiva. Koliko je poznato, u Hrvatskoj ga imaju neke ustanove, ali ne i privatni kolekcionari”, ispričao nam je Daniel Glavan, vlasnik zagrebačkog antikvarijata Biblos, smještenog također u Vlaškoj ulici i među bibliofilima poznatog upravo po starim i rijetkim knjigama, vedutama i zemljovidima.

da je upravo u njoj 1483. nastao ‘Misal po zakonu rimskoga dvora’, prva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, i to na glagoljici, svega 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. Iako se struka ne slaže oko toga gdje je tiskan- spominju se i Venecija i istarski Roč- Kulundžić je do kraja života pokušavao naći neki dokaz za svoju tezu, pa makar to bilo i jedno tiskarsko slovo zakopano u ličkoj zemlji. Nije ga uspio naći, a ako kosinjska dolina bude poplavljena zbog gradnje hidrocentrale- kao što je navaljeno- nikada niti nećemo doznati istinu o kosinjskoj tiskari. bošković i vrančić su globalne zvijezde U socijalizmu trgovina ili izlaganje predmeta iz povijesti iz ideoloških “Skupa su sva četiri prva izdanja Judite, tiskana do 1627., kao i prvo izdanje razloga nisu bile uputne, a i manje se putovalo. Tržište starinama, pogotovo Marulićevog ‘Evanđelistara’, objavljenog na latinskom jeziku”, kaže Glavan. vezanima uz drugi svjetski rat, skoro da i nije postojalo, osim možda među I dok je Marulić nacionalno važan kao otac hrvatske književnosti, djela Ru- filatelistima, jer je poštanske marke puno lakše prošvercati preko granice đera Boškovića i Fausta Vrančića globalno su tražena. Prvo izdanje Boško- nego neki drugi predmet. Nakon 1990., odjednom je izronila sva sila predvićeve ‘Teorije prirodne filozofije’ iz 1758. košta oko 40.000 eura. Još je meta nastalih do 1945., pa je tako prije par godina jedan slovački trgovac poskuplje tehničko djelo ‘Machinae novae’ (‘Nove naprave’), Vrančićeva knjiga nudio nekim hrvatskim ustanovama maršalsku sjekiricu doglavnika Slavka ilustrirana sa 49 bakroreza u kojoj je na pet jezika opisan niz naprava, pro- Kvaternika, koji je – nakon svađe s Antom Pavelićem- neko vrijeme Drugog nalazaka, uređaja i konstrukcija- primjerice, Homo volans, odnosno prikaz svjetskog rata živio u Bratislavi. Sjekirica je ukrašena likovima Petra Beripadobranca. Tiskana je 1615. ili 1616. i dostiže cijenu do 50.000 eura. slavića, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Nitko nije bio spreman “Postoje i vrijedna djela stranih autora, vezana uz hrvatske krajeve. Knji- platiti onoliko koliko je tražio, te je odustao. Jedna takva sjekirica sada se u ga škotskoga arhitekta Roberta Adama ‘Ruins of the Palace of the Emperor Njemačkoj prodaje za 45.000 eura, što ju čini vjerojatno najskupljom ponuDiocletian at Spalato in Dalmatia’ objavljena je prvi put 1764. u Londonu i đenom memorabilijom iz doba NDH. Navodno ih je napravljeno nekoliko, postala je jedno od najpopularnijih djela o antičkoj arhitekturi toga vreme- a jedna se čuva u Zagrebu. na. Danas vrijedi oko 20.000 eura. Tražen je i putopis ‘Voyage pittoresque Iz tog se razdoblja traga za jednim kiparskim djelom- bistom Ante Paveet historique de l’Istrie et de la Dalmatie’, tiskan u Parizu 1802. s tekstom lića, koju je napravio Antun Augustinčić, inače poznatiji po svom kasnijem Josepha Lavalléea i ukrašen grafičkim listovima Louis-François Cassasa, koji radu, spomeniku Josipa Broza izloženom ispred njegove rodne kuće u Kuje 1782. putovao Istrom mrovcu. “Pavelićeve biste viđamo u filmskim žurnai Dalmacijom”, ispričao lima iz NDH, dakle očito ih je bilo više. Na filmu je nam je Glavan. i zadnji puta viđena jer, koliko znam, navodno više U novije doba, možda nema niti jedne, čak niti u Augustinčićevoj galeriji u najpoznatiji tragač za rijetKlancu. Šteta, s umjetničkog gledišta bilo bi zanimljiRežiser Franjo ledić bio je otac Gerharda ledića, sada kim hrvatskim knjigama vo komparirati kako je Augustinčić portretirao Paveveć pokojnog autora popularne rubrike lutajući reporter, bio je pokojni književnik lića, a kako Tita”, kaže Rafaelić. a koji je i sam tražio dragocjenosti iz hrvatske kulturne Zvonimir Kulundžić. CiBezuspješno se traga i za Meštrovićevim spomebaštine. s mnogobrojnih putovanja pisao je o svojim zanijelog je života promicao nikom Lenjinu, napravljen na nagovor Miroslava Krmljivim otkrićima likova i djela, pojava i događaja. Protezu da je u ličkom selu leže- još jedan zadatak za nekog budućeg hrvatskog našao je rukopise pjesama Katarine zrinski, Gundulićeva Kosinj postojala tiskara, te Indianu Jonesa.

Osmana; sakupio je oko 25.000 jedinica knjižnoga fonda.

zaslužni ledići

18

promo

Vina Mladinabogatstvo okusa i tradicija s korijenima iz 18. stoljeća

V

inarska tvrtka Mladina baštini ugled izvrsnih vina još od vremena grofa Erdödyja u davnom 18. stoljeću. Konkretno riječ je o 1736. godini, koja se bilježi kao godina osnutka današnjeg vinskog podruma Mladina. Podrum je tako nazvan po lokaciji gdje se nalazi, na visokovrijednom položaju Mladina u vinogorju Plešivica gdje na 70,56 hektara vlastitih vinograda ima zasađeno 290.358 trsova.

Uspjeh na tržištU Regija Bregovita Hrvatska i vinogorje Plešivica imaju velik potencijal proizvodnje sirovine za pjenušce najviše razine kvalitete.

Nasadi Mladine nalaze se na više lokaliteta kao što su Mladina, Gaj, Petrovina, Polak i Pribić, s nekoliko dominirajućih sorata.

Prve komercijalne količine pjenušavog vina Mladina je proizvela prije 10 godina, a prije pet godina na tržište se izbacuje prirodno pjenušavo vino pod nazivom Poy. Podrum Mladina također je najveći i najznačajniji proizvođač poznatog mladog vina portugis-

ca, a uspješno proizvodi i sorte sauvignon i traminac. proizvodnja pjenUšaca Krajem 2011. započinje se s investicijskim projektom kojim prirodna pjenušava vina postaju glavna proizvodna odrednica Mladine. Prema planu, 60% vlastite proizvodnje trebalo bi činiti prirodno pjenušavo vino proizvedeno charmat metodom sekundarnog vrenja u tanku i to od rajnskog rizlinga, chardonnayja, pinota sivog, pinota bijelog, te portugisca za rosè varijantu. Osim charmat tehnologije, manji dio pjenušavih vina proizvodi se klasičnom tehnologijom vrenja u boci.

Najvažniji dio proizvodnje pjenušaca, uz tehnološku komponentu, svakako predstavlja pristup u vinogradu. Od neophodne važnosti su i agrotehničke mjere kao i određivanje rokova berbe koji su ponekad nepredvidivi.

Može se dogoditi da do berbe dođe i do mjesec dana ranije, što je određeno parametrima koje želite proizvesti u budućem vinu. pjenUšac poy idealno je ljetno osvježenje Kruna svake vinske proizvodnje je pjenušac, koji traži vrhunsko znanje i njegu, a Mladina je i tu dokazala svoju umješnost proizvodnjom odličnog pjenušca Poy. Poy rosè svijetlo-ružičaste je boje, voćne arome na marelicu, kupinu i ribizl. Harmoničnog je i svježeg okusa, idealan za osvježenje tijekom nadolazećih ljetnih mjeseci . Poslužuje se s desertima i sladoledima te uz voće, posebno dobro ide s jagodama na temperaturi od 10°C. Uz njega tu je i Poy premium proizveden klasičnom metodom vrenja u bocama te Poy selected proizveden charmat vrenjem u tankovima. Poy premium osvojio je i nagradu Decanter u Londonu 2010. godine.

19

osoba broja

Snowboarderica s vlastitom linijom proizvoda Mlada hrvatska olimpijka Morena Makar s novinarkom Anom Blašković razgovarala je o sportskim, ali i poslovnim uspjesima

o

boružana čeličnom voljom i motom da je strah neprijatelj napretka snowboarderica Morena Makar ostvarila je san svakog sportaša plasmanom na Olimpijske igre.

Njezin uspjeh gotovo preko noći je popularizirao snowboarding u Hrvatskoj, ali i donio vjetar u leđa poduzetničkom projektu snowboarding čarapa s kojima je u pohodu na tržište.

Premda je službeni sport već gotovo tri desetljeća, tek je pothvat 29-godišnje zagrebačke sportašice izvukao snowboard iz sjene tradicionalnog skijanja koje su na pijedestal lansirali skijaški uspjesi obitelji Kostelić. “Za svakog sportaša Olimpijske igre su vrh. Meni je bilo bitno doći u Soči i predstavljati Hrvatsku. Na kraju sam došla i odradila ono što sam trenirala, a rezultat mi nije bio toliko bitan”, kaže.

U Sočiju je osvojila 24 mjesto u konkurenciji

20

najboljih u disciplini “halfpipe snowboarding” (polucijev), a njezin uspjeh time je značajniji jer kod kuće snježni tunel ne postoji.

Trema uoči nasTupa Priznaje da ju je prije nego je krenula braniti boje Hrvatske uhvatila prilična trema kad je shvatila da prijenos natjecanja prate milijuni ljudi diljem svijeta. “Dan prije nastupa rekla sam treneru: Nemoj zamjerit ako me ne vidiš tamo sutra”, prepričava uz smijeh, no trener i menadžer Pavel Pisarović kratko je poručio – samo se zabavi.

“Smisao snowboardinga je zabava; moraš uživati u svakom triku i svakom okretu, to je kao vrsta plesa jer moraš ostaviti umjetnički dojam i publika mora vidjeti da uživaš u svakom pokretu”, kaže. Na dasku koja joj život znači, prvi puta stala je oko 14. godine i nikad ju nakon toga nije zamijenila drugim sportom. A gotovo da i nije bilo alternative u kojoj se nije okušala.

Isprobala je tenis, atletiku, košarku, windsurfing, jedrenje, jahanje, mačevanje... Adrenalin, zabava i mašta snowboarda beskompromisno su potukli svaku konkurenciju.

petar glebov/pIXSell

Morena Makar jako je zahvalna Hrvatskom olimpijskom odboru što je prepoznao rezultate i trud te je prati kao glavni sponzor

S prvim danima proljeća kad završi snježna sezona, dolazi na dvomjesečnu pauzu. No, odmora nema jer je za razliku od sezone natjecanja kondicijska priprema fizički daleko zahtijevnija. Snowboard je mladi sport koji se neprekidno razvija; mijenja se izgled cijevi, izgled trikova, traži se brže, bolje i više od klasičnih rotacija od 540 i 720 stupnjeva... Zato je svaki dan u teretani na kondicijskim pripremama s trenerom Filipom Ujakovićem neumorno izvodeći vježbe za usavršavanje skokova. Trening traje dva sata, a često se dogodi da u teretanu dolazi i dva puta dnevno. Poput Gorana Ivaniševića koji je osvojio prestižni Wimbledon tek kad se ‘pomirio sam sa sobom’, i na Moreninom rasporedu odnedavno su mentalne pripreme i vježbanje joge. “To je način da se smirim tijekom natjecanja i da se ne fokusiram na stvari oko mene već na nastup”, otkriva.

Ozljede su neminovnost u svakom sportu, no snowboard je posebno brutalan. Nema puno mjesta pogreškama budući da je samo zid ledene rampe visok sedam metara pa bi pad izvan staze značio slijetanje s 10-ak metara

21

Od jeseni do svibnja Morena je uglavnom na putu, a u Zagrebu tada provede svega tjedan mjesečno

visine. “Ozljede su u profesionalnom sportu pitanje vremena i one te vraćaju puno koraka unazad”, kaže naša olimpijka koja je zasad, nasreću, ‘samo’ imala operaciju ramena. Drugi nisu imali tolike sreće, poput tragičnog slučaja ruske freestyle skijašice Marije Komisarove koja se ozlijedila na treningu u Sočiju i zbog čega će najvjerojatnije ostati paralizirana.

Premda se godinama bavi sportom i ne dozvoljava strahu da

ju spriječi, Morenini roditelji, posebno majka, misle drugačije. “Mama je nedavno vidjela snimku pada kad sam raskrvarila nos, malo se izbezumila i rekla da moram prestat s time. I ona je valjda mislila da ja malo radim slalom, jer kad idem na snijeg obično kaže nemoj skakat, a upravo to je bit mog sporta i discipline”.

Od jeseni do svibnja Morena je uglavnom na putu, a u Zagrebu tada provede svega tjedan mjesečno. Snježna daska odvela ju je na gotovo sve kontinente i zemlje, od Amerike, Novog Zelanda do Japana, a za dvadesetak dana odlazi na glečer Les Deux Alpes u Francusku. Stalna putovanja u potrazi za snijegom čine snowbo-

Premda se godinama bavi sportom i ne dozvoljava strahu da ju spriječi, Morenini roditelji misle drugačije

Anto MAgzAn/PIXSELL

Uspjeh 29-godišnje sportašice izvukao je snowboard iz sjene tradicionalnog skijanja

Iako u sportu maksimalno riskira u privatnom životu je ipak jednu kartu odigrala na sigurno - završila je Ekonomski fakultet u Zagrebu

ard skupim sportom; najskuplja su putovanja i smještaj dok je oprema još najmanja stavka.

Primjerice, prosječna daska stoji oko 500 eura.

No, može li se od profesionalnog snowboarda živjeti? “Zasad ne”, priznaje, “ali prilike se polako otvaraju”. U razgovorima je o mogućnostima sponzoriranja i budućoj suradnji s partnerima kojom s nada kapitalizirati činjenicu da je među jedanaest sportaša iz Hrvatske kartu za Soči osigurala i ona. No, i ostali ljubitelji tog sporta mogli bi profitirati posebno ako se realizira izgradnja snowparka na Sljemenu o kojem

Snowboard savez trenutno pregovora sa Gradom Zagrebom. Razveselilo bi to bez sumnje i klasične skijaše koji uglavnom o snowboarderima dijele slično mišljenje da uništavaju staze i ‘jure kao luđaci’.

Iako u sportu maksimalno riskira pomičući granice fizike, u privatnom životu je ipak jednu kartu odigrala na sigurno. Žongliranjem između sporta i učenja završila je Ekonomski fakultet u Zagrebu, a na jesen namjerava upisati MBA studij na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Kad skine buce odlazi u

obiteljsku tvornicu čarapa u Samoboru u kojoj pomaže od malih nogu. Ljubav prema sportu i obiteljski biznis logično je spojila prošle godine lansiravši ski i snowboarding čarape pod brendom Dogma. Razvoj je trajao oko godinu dana tijekom koje je s majstorom razgovarala o tome što bi htjela, a on je njezine zamisli prenio na mašinu. Probne primjerke sama je testirala i dorađivala ih dok nisu dobili zeleno svjetlo, a potom ih dala na testiranje prijateljima i poznanicima od kojih su neki provedu i više od 200 dana godišnje na snijegu. “Povratne kritike bile su odlične, a uz kontakte i promociju poklopilo se da proizvod mogu plasirati u inozemstvo”, kaže mlada poduzetnica. palet proizvoda Što ih čini posebnima? Za snowboard i skijašku čarapu najbitnije je da ne klizi i ne gužva se u buci jer to remeti cirkulaciju. Materijal ‘softair’ od kojeg su napravljene ‘diše’ pa noga se ne znoji, a različitim od ostalih na tržištu čine ih pojačanja na ristu, potkoljenici i listu gdje je najveći pritisak buce ili pancerice. Za svoje mjesto na tržištu borit će se s dvije linije, baznom šarenom Fluffy feet i drugom tehničkom pod imenom Snow eater. “Ovo me veseli, voljela sam osmišljavati nešto meni lijepo što će i drugima biti od koristi”, kaže. Preporučena cijena tehničkog para bit će 19,9 eura, a standardne 14,9 eura.

Petar Glebov/PIXSell

Mlada sportašica se uključila i u obiteljski biznis te osmilila liniju posebnih čarapa za snowebordere

Na pitanje je li teže biti vrhunski sportaš ili uspjeti u biznisu, Makar odgovara: “I jedno i drugo zahtijeva puno rada, ali i sreće” Standardna paleta pamučnih čarapa iz tvornice Makar na domaćem tržištu prisutna je u svim većim trgovačkim centrima poput Metroa, Mercatora, Spara i Plodina, odnedavno i Konzuma, no snowboard izdanja zasad nema. “Odnedavno smo u pregovorima s jednim trgovačkim lancem i za Hrvatsku, no oni su zasad tek na početku”, otkriva. U inozemstvu je brend Dogma već prisutan u Austriji u lancu Sport 2000, a dogovaraju se Slovenija, Poljska i Srbija. Hrvati možda imaju svoj zimski tjedan kad se ide na skijanje, no sjevernije od Zagreba sezona traje osjetno dulje, a rekreativci izdvajaju puno više na opremu. Zato domaće poslovne prakse uobičajeno uključuju rušenje cijene uz nezaobilaznu (ne)kulturu plaćanja pa će preporučena cijena za hrvatsko tržište vjerojatno nešto nešto niža.

Na pitanje je li teže biti vrhunski sportaš ili uspjeti u biznisu, nema dvojbe. “I jedno i drugo zahtijeva puno rada, ali i sreće. U sportu te mogu spriječiti ozljede, a u poslu također treba sreće jer ovisite o drugima da realizirate projekt”, kaže. I tvornica Makar dijeli svakodnevne probleme poduzetnika; zbog krize prepolovili su broj radnika, guši ih neplaćanje dobavljača, dok država nemilosrdno traži svoje bez obzira jeste li naplatili svoj novac ili ga čekate mjesecima. Problemima unatoč, ne nedo-

staje joj ambicije. Nakon probijanja leda sa čarapama, brend Dogma namjerava proširiti i na druge proizvode; osim specijaliziranih čarapa za bicikliste, trčanje i trening, ideja je uključiti i liniju sportskog donjeg rublja.

Gdje se vidi u narednih pet godina?

Jednako na snijegu, kao i u tvornici.

Premda većina bordera u svijetu karijere završava do 30 godine jer se u njega bace prije škole, Morena ističe da je sport otkrila tek u srednjoj školi. “Ja sam tek u zamahu”, smije se. Nakon olimpijskog sraza nije znala kakva će joj biti motivacija za nastavak sportske karijere, no umjesto objesi buce o klin i ode u sportsku mirovinu, dobila je dodatni polet. Na planu i programu zato je još više treninga da se bolje spremi i uspije popraviti nedostatke u vožnji prije idućih Olimpijskih igara dok će u međuvremenu u pohod na dobre rezultatima na Svjetskim kupovima. Ambiciozno? Da, ali ako imate stav da je napredak strah neprijatelj uspjeha, tko može sumnjati u uspjeh?

majstor zlata vrijedan!

Halo, majstore!

Pukla vam je cijev u kupaonici, zalupili ste ulazna vrata, nestalo je struje uslijed kvara na instalacijama, susjedova djeca loptom su razbila staklo.

Pomoć u kući naziv je usluge koju uz osiguranje kućanstva Dom+ možete ugovoriti kod svojeg Allianz zastupnika, kao i na svim prodajnim mjestima Allianza.

Allianz vam za osiguranje privatne imovine do 31. kolovoza daje posebne pogodnosti!

Info 0800 5000 | www.allianz.hr

S vama od A-Z

Upoznavanje s hrvatskom tradicijskom kulturom kroz umjetnički izrađene zlatnike i srebrnjake Zaksa i Argentuma

N

ajveći lanci za prodaju nakita od plemenitih kovina u zemlji, zlatarnice Zaks i srebrnarnice Argentum, od svibnja ove godine proširili su svoj asortiman novim nakitom hrvatske proizvodnje ali i tradicijskim predmetima kao što su sve popularniji zlatnici i srebrnjaci. Naime, zbog ekonomske krize građani sve rjeđe novac iz svog kućnog budžeta izdvajaju za kupnju nakita stoga ne čudi podatak da je zlatarska branša već godinama u nepovoljnom položaju. U Zaksu i Argentumu svoju dodatnu šansu na tržištu vide u ponudi zlatnika i srebrnjaka te ostalih proizvoda trajne materijalne vrijednosti jer njihova kupnja predstavlja pravi ulog u budućnost. Zbog toga se sada ti umjetnički predmeti mogu kupiti u čak 33 hrvatska grada, a na čak 62 lokacije u zemlji – u svim zlatarnama Zaks i srebrnarnicama Argentum.

Veliki izbor zlatnika i srebrnjaka koje u svojoj ponudi imaju zlatarnice Zaks, a koji se od nedavno mogu kupiti i u svih pedeset srebrnarnica Argentum trebao bi građanima uspjeti barem malo približiti ovaj tradicijski proizvodi temeljeni na hrvatskoj kulturi. U dizajn i izradu srebrnjaka i zlatnika uloženo je mnogo sredstava kroz godine što se vidi i iz finalnog proizvoda koji je na tržištu.

Sukladno hrvatskim običajima po kojima se zlato poklanja za gotovo sve

26

važne prigode u životu, zlatnici i srebrnjaci kao umjetnički predmeti izrađeni prema idejnom rješenju akademskog kipara Damira Mataušića zaista su savršen dar za sve prigode. Upravo jer su na njima hrvatski tradicijski motivi, ovaj dar je idealan za sve poslovne partnere koje želite upoznati ili ih podsjetiti nabogatu hrvatsku tradiciju i ljepote naše zemlje.

U ponudi Zaksa i Argentuma postoji 19 motiva na zlatnicima i srebrnjacima, od toga je sedam gradova među kojima su Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Šibenik, Đakovo i Osijek te sedam vjerskih motiva: Krštenje, Sv. Potvrda, Rajska Djeva Kraljica Hrvata, Majka Božja Međugorska, Ivan Krstitelj, Ivan Pavao Drugi i Kamenita vrata te jedan namijenjen studentima sa motivom Sveučilišta. Naravno, niti važne povijesne ličnost nisu zaobiđene pa se zlatnici i srebrnjaci rade i u motivima: Petra i Katarine Zrinski, Kralja Tomislava, Kralja Petra Krešimira, Antuna Mihanovića te biskupa Josipa J. Strossmayera.

Kao što smo već naglasili, zlatnici i srebrnjaci Zaksa i Argentuma darovi su za sve prigode – od krizmi, krstitki, pričesti pa do toga da su savršen poklon za poslovne partnere koji će ih trajno podsjecati na hrvatsku kulturu. Osim kvalitetne izrade i materijala srebrnjaci i zlatnici koje u svojoj ponudi imaju Zaks i Argentum posebni su zato što nose i umjetničku notu koja uz to i promovira kulturu i tradiciju na koju smo ponosni kao zemlja. Korištenjem vjer-

Osim kvalitetne izrade i materijala ovi srebrnjaci i zlatnici posebni su zato što nose i umjetničku notu koja uz to i promovira našu kulturu i tradiciju

skih i povijesnih motiva te odabirom znamenitih hrvatskih gradova kupcima se nudi širok izbor zlatnika i srebrnjaka, a točno prema željama samih kupaca i kreiranih prema prigodama za koje ih kupuju. „Naša radionica predstavlja jedno malo carstvo u kojem se stvara i nastaje velik posao - ovdje nastaju hrvatski proizvodi i ponosni smo na to. Sve počinje u Odjelu osmišljavanja i dizajna nakita u kojem dizajner skicira nakit ili određeni predmet od plemenitih kovina i prenosi ga u 3D računalni program prema kojem izrađujemo otisak u vosku ili, u nekim slučajevima, prototip modela majstor zlatar radi ručno“, pojasnila je proces proizvodnje nakita Nikolina Kefeček, voditeljica marketinga u Zaksu i Argentumu. Tehnološki proces izrade nakita vrlo je zahtjevan, stoga majstori zlatari svakodnevno svojim vrijednim rukama izrađuju nakit koji je u skladu sa željama kupaca. Da bi u konačnici završio u srebrnarnicama Argentum i zlatarnama Zaks te bio ponuđen kupcima na prodaju svaki proizvod prolazi kroz temeljitu kontrolu kvalitete gdje se utiskuju oznake proizvođača i čistoće materijala.

Tvrtka Zaks od osnutka 2008. godine do danas stekla je status najvećeg hrvatskog lanca zlatarnica. Trenutno imaju 11 poslovnica u Hrvatskoj, četiri u Zagrebu, tri u Splitu te po jednu u Sesvetama, Rijeci, Slavonskom Brodu i Čakovcu te jednom izvan granica Hrvatske, točnije u Beogradu. Jednako tako i tvrtka Argentum d.o.o. osnovana iste godine najveći je hrvatski lanac za prodaju nakita od plemenitih kovina u zemlji. S pedeset poslovnica u Hrvatskoj i dvije u inozemstvu vodeća je tvrtka u prodaji srebrnog nakita i nakita od čelika. U sljedeće dvije godine u Zaksu i Argentumu planraju potpisati ugovore s još nekoliko poznatih svjetskih kuća u segmentu prodaje satova, a ohrabreni rezultatima prodaje onih linija satova koje unazad godinu dana imaju u asortimanu. U zlatarnicama Zaks planirano je proširenje asortimana s nekoliko premium švicarskih brand satova dok će Argentum srebrnarnice svoj asortiman proširiti sa nekoliko inozemnih modnih brandova. Marta Duić

Zagreb - Trg bana Josipa Jelačića 1, Masarykova 9, Avenue Mall (Av. Dubrovnik 16), Arena Centar (Lanište 32), Sesvete - Trg Dragutina Domjanića 2, Split - RK Prima 3 (R. Boškovića 18a), City Center One (Vukovarska 207), Rijeka - Robna kuća Ri (Riva 6), Slavonski Brod - City Colosseum (Josipa Rimca 7), Čakovec - Ulica kralja Tomislava 3.

27

šKola trčanja

lagani odmor od

svakodnevne rutine Kako upisati školu trčanja, što ona donosi tijelu i psihi i kako se postaje ovisnik o svakodnevnom naporu, piše Ana Blašković

D

a mi je netko rekao da će doći dan kada ću veselo ‘žnirati’ tenisice iako vani pada kiša ili voziti preko pola grada da bih otrčala 10 kilometara u rano subotnje jutro, rekla bih mu da je lud”. Napisala je jedna polaznica zagrebačke škole trčanja opisujući svoju metamorfozu iz ‘couch potatoa’ u urbanog rekreativog sportaša.

Sličan stav dijele stotine polaznika škole trčanja. Samo u Zagrebu djeluju tri formalne škole trčanja i brojni atletski klubovi, a i prve ‘školske’ trkačke korake moguće je napraviti i u ostalim većim gradovima poput Osijeka i Rijeke. Kroz Adidasovu školu u protekle četiri godine prošlo oko 1500 zagrepčana, a uz riječki ogranak, ta brojka osjetno premašuje 2000 entuzijasta. Na zadnji dan upisa u školu u ožujku zainteresirani su preplavili Boćarski dom pa se na prijavu u redu čekalo dulje od sat vremena da bi brojka upisanih dosegnula šest stotina.

U holivudskim filmovima postoji gotovo redovna scena: trkač(ica) u trenirci sa slušalicama u ušima pokorava milje gradskog asfalta ili šumske staze, neovisno je li vani 35 stupnjeva

28

celzijusa ili puše olujni vjetar. Je li trčanje u Hrvatskoj postalo pomodarstvo? “Možda, ali ljudi su sve svjesniji da pored svega što rade u životu moraju naći malo vremena za sebe”, reći će glavni trener Adidas škole trčanja Vedran Lozanov.

Ne radi se o sebičnosti već o realizaciji da tih pola sata do sat vremena tri puta na tjedan predstavlja rad za osobno dobro i rješavanje stresa, dodaje Lozanov, dugogodišnji atletičar i prvak Hrvatske 2010. u utrci na pet kilometara.

Na sam spomen škole trčanja većina će prvo pitati: ‘Čekaj, plaćaš da trčiš?’ ili ‘A što će ti škola? Samo navučeš tenisice i kreneš’... “Istina je da svi znamo trčati, ali trčanje je kompleksna aktivnost koja često rezultira ozljedama ako se ne radi pravilno i zato ne treba grlom u jagode”, objašnjava Lozanov. nedostatak aktivnosti “Po deset sati sam u uredu i kronično mi je nedostajalo fizičke aktivnosti. U teretanu mi se ne da, a ni u zatvorenu dvoranu za, primjerice aerobik, pa sam prošle godine počela sam samostalno trčati”, priča Lana Blašković, jedna od polaznica škole iz generacije 2014. “Išlo je dobro neko vrijeme, no kada sam počela povećavati minutažu osjetila sam bol u koljenima i to je presudilo da odem u školu trčanja”.

Tipične početničke greške mogu se svesti pod egidu - previše, prebrzo, preintenzivno. Po-

četnici trče svaki dan, odvale puno kilometara u komadu, a na nogama redovno imaju neprikladne tenisice. Umjesto sportskih uspjeha, rezultati su ozljede, rehabilitacija i odustanak od trčanja. Ogromna je razlika između onog što početnik misli da mu tijelo može, s onim što je tijelo zaista sposobno podnijeti. Slabi mišići nogu nemaju dovoljno snage podnijeti težinu pa se sile prenose na neutrenirane ligamente i tetive. A o koliko se opterećenja radi najbolje govori brojka da se sila na koljeno u doskoku multiplicira četiri puta na tjelesnu težinu. Drugim riječima, ako trkač ima 70 kilograma, njegovi će ligamenti i tetive u koljenu noge koja doskače biti opterećeni s 280 kilograma tereta.

Zato su trkači (ne joggeri!) u školi zbunjeni kada program trčanja pod nadzorom profesionalnih kineziologa u početku uključuje naizmjence minutu trčanja pa minutu i pol

ogromna je razlika između onog što početnik misli da može i onoga što je tijelo zaista sposobno

Lagani tempo nije uvjetovan samo fizičkim ograničenjima već dobar dio razloga za njega počiva na psihologiji

Borna Filic/PiXSEll

Lana Blašković, stroga vegetarijanka puna energije

hodanja. I tako samo 15 minuta. Integralni dio treninga koji početnici obično zanemare je 15 minuta zagrijavanja i vježbe dinamičke fleksibilnosti za jačanje koljenog zgloba, kao i 15-ak minuta statičkog istezanja nakon trčanja.

Tijekom tjedana postepeno se uvode vježbe za pravilnu tehniku pa dva mjeseca kasnije dionica trčanja traje tek nešto više od 20-ak minuta, uz vojničko pridržavanje zagrijavanja prije te istezanja nakon trčanja. Cilj škole je nakon osam mjeseci treninga tri puta tjedno osposobiti polaznika da bez problema pretrči polumaraton, odnosno 21 kilometar u komadu. jačanje dobrog osjećaja Lagani tempo nije uvjetovan samo fizičkim ograničenjima već dobar dio razloga za njega počiva na psihologiji. Cilj nije samo polako učvršćivati tijelo i povećavati napore već i da svaki trening završi u dobrom raspoloženju. Dobar osjećaj jača motivaciju za naredni val jačih napora i olakšava trkaču da se vrati na stazu u čemu je grupa je nezamjenjiva podrška. “Prošle zime imali smo više sniježnih dana na početku škole i jedan dan na nasipu je bilo oko 15-ak centimentara snijega. Oni koji su došli prvo su me čudno gledali što nisam odgodio trening, a nakon njega bili su toliko euforični da su se ostali grudat i nisu se dali ‘potjerat’ doma”, prepričava Lozanov.

Za razliku od drugih sportova koji traže alate i dodatke poput lopti ili utega, u trčanju se sportaš isključivo bori s granicama vlastitog tijela. Vani na otvorenom saveznici, ali i neprijatelji, mu mogu biti sunce, kiša, vjetar, doba dana, je li jeo prije trčanja ili samo imao užasan dan...

Nekim trkačima lakše je kilometre savladavati

noću, drugima danje svjetlo i osjećaj gibanja u prostoru dramatično olakšavaju isti pretrčani put. Brojna znanstvena istraživanja i debate vode se oko prehrane i kakva bi dijeta trebala biti optimalna za pojedinu kategoriju trkača.

Nekoliko top tema ipak dominira desecima i desecima internetskih stranica na temu trčanja.

29

Borna Filic/PiXSEll

Prije svega to je izbor tenisica. “Postoji na stotine modela i proizvođača i naravno da nije isto imate li 65 kilograma ili ste bliže stotici”, napominje Lozanov. Svi profesionalni trkači složit će se oko nekoliko osnovnih pravila; premda je tenisica skupa, to ne znači da je idealna za sve, ali treba imati na umu da je cijena obično povezana s kvalitetom. Za trčanje treba kupiti tenisicu namijenjenu za tu aktivnost, a ne ‘posuditi’ iz nekog drugog sporta jer je sportska obuća prilagođena specifičnim kretnjama svakog sporta.

Važan je odabir i prema spolu jer žene gaze drugačije nego muškarci, a ono što nikada ne treba raditi je kupovati tenisice prema izgledu ili ako su prijateljima ‘naprosto fantastične’. problem stopala Ključno za izbor ipak je pitanje kako trkač gazi, odnosno da li je pronator ili supinator. Pronatori su osobe (u načelu) sa spuštenim stopalima koji najčešće gaze s vanjskim dijelom pete, a potom se stopalo rola prema unutra jer ga spušteni luk ne podržava. To nije problem u hodanju, no u trčanju se naglašavaju krive sile na zglobove i koljena pa su ozljede iznimno česte i treba imati tenisice koje će podupirati luk stopala. Kod supinatora je obrnuto; oni imaju visok nožni luk i stopalo se rola prema van. To su najčešće situacije, no ne vrijede uvijek pa tenisice treba kupovati u specijaliziranim trgovinama koje mogu na licu mjesta napraviti kompjutersku analizu stopala.

Prikladne tenisice jedino su što trkačima treba, no i pokoji drugi savjet ne škodi, poput onog da uspore, investiraju u čarape bez šavova ako ne žele žuljeve ili zamijene pamuk materijalima koji se brzo suše. Sve ostalo svodi se na motivaciju i pobjedu mentalnog bloka. Internetski forumi obiluju motivacijskim posterima i izre-

30

transformacija Dok će trećina upisanih odustati od škole, kod onih koji ostanu primjetna je transformacija. “Ljudi se mijenjaju, druže, potiču međusobno, sretniji su, samopouzdaniji jer su svjesni da su se uspješno uhvatili u koštac s trčanjem. Kad su to uspjeli, mogu se lakše uhvatiti u koštac i svakodnevnicom”, kaže Lozanov. nemoguće je to ne uočiti i na primjeru polaznice iz naše priče. “Što bi mi bila alternativa da ne trčim? Bila bi vjerojatno na kavi”, kaže Blašković.

kama poznatih trkača. “Nije važno koliko sporo ideš, bitno je da se krećeš unaprijed”, “Najveći protivnik ne trči kraj tebe nego je u tvojoj glavi” ili “Ako čekate savršene uvjete, nikad nećete ništa učiniti”, samo su neki od njih. Najveći dio njih je humorističan, ali ništa zato manje točan poput pitalice: ‘Kad znaš da si postao trkač? Ne kad možeš pretrčati kilometar, pet ili maraton u nekom vremenu. Znaš da si pravi trkač kad je posuda za prljavo rublje vječno puna znojne opreme’. I tisuće drugih...

Nakon što savladaju prvi, obično najteži kilometar zagrijavanja, mnogi trkači govore o zen osjećaju kad se tijekom trčanja tijelo i um međusobno usklade u harmoniju pa neki idu toliko daleko da govore o ovisnosti o trčanju.

INA GOD A S VAM

UltraFit

Više od 700 minuta treninga Dovedite se u formu uz pomoć stručnjakinje renate Sopek, piše Luka Vojvodić

V

iše od mjesec dana je prošlo od kada je pokrenut portal UltraFit by Renata Sopek. Autorski je to projekt Renate Sopek u suradnji s RTL-televizijom.

Portal objedinjuje sve što je nekome potrebno da bi se doveo u formu i osjećao dobro. To omogućuju video trenizi, video i pisani recepti, savjeti kineziologa, nutricionista i liječnika. Projekt je pokrivši sve navede segmente postao novitet u Hrvatskoj. Prethodila su mu istraživanja tržišta, domaćeg i posebno inozemnih gdje slični projekti već postoje.

Zaštitno lice projekta je Renata Sopek, koja je hrvatskoj javnosti poznata po fitnes treninzima već dulji niz godina. Do sada je objavila 6 DVD-ova i snimila 3 sezone emisije “U dobroj formi”.

Na UltraFit projektu radi niz stručnjaka. Jedan od suradnika je magistar kineziologije Fedor Kulušić, koji s Renatom radi na svim projektima koji uključuju tjelovježbu. Potom instruktorica zumba fitnesa i bokwe Ana Paun, nutricionisti Joško Obradović i Nenad Bratkovići liječnici Marko Krmpotić i Aleksandar Milenović.

U projekt su uključeni i sveučilišni profesori Kineziološkog

33

UltraFit fakulteta u Zagrebu, pri čemu je naglasak na biotrenizima koje vodi Luka Svilar.

Projekt je pripreman 6 mjeseci, sadrži personalizirani program koji je također novitet u Hrvatskoj. Personalizirani program znači davanje savjeta, preporuka za određenu prehranu i načine vježbanja na pojedinačnoj razini. Potreno je unijeti određene fizičke parametre puput težine i dobi. Na osnovu čega će se izraditi program vježbanja i prehrane.

Program stvara tablice i grafikone, te omogućava korisnicima praćenje vlastitih rezultata. Na samom početku korištenja moguće je odabrati početnu, srednju i naprednu razinu.

One se razlikuju u poznavanju treniga i načina vježbanja.

Projekt je započeo s više od 700 minuta treniga i video recepata koji su posebno zanimljivi zbog činjenice da uz Renatu kuha i nutricionist koji ukazuje na važne namjernice. Pri čemu naprimjer naznačava što je zdravo jesti u određenom periodu godine i zašto.

Trenizi su kombinacija funkcionalnog treninga s rekvizitima ili bez rekvizita, i plesne treninge. Novitet je i taj što Renata ovoga puta vježba u paru s Fedorom Kulušićem i time pokazuju modificirane vježbe za žene i muškarce.

Plesni trening je također jedan od noviteta. On služi kao nadomjestak za aerobne treninge. Ukoliko netko nema afiniteta prema plesu preporuča se trčanje ili vožnja biciklom, pogotovo kada to vremenske prilike dozvoljavaju.

Sve vrste rekvizita koji se koriste u vježbama moguće je zamijeniti drugima, te je to naglašeno u samom početku treninga kako rekviziti ne bi utjecali na mogućnost izvođenja vježbi.

Još jedna zanimljivost su i gostujući treneri, koji su u svojem području rada priznati stručnjaci poput Maria Valentića.

Pokretanje portala je pokazalo veliko zanimanje javnosti.

UltraFit će i dalje biti konstantno nadopunjavan novim vježbama, receptima i savjetima stručnjaka i time pratiti svjetske fitnes trendove.

Program stvara tablice i grafikone, na samom početku korištenja moguće je odabrati početnu, srednju i naprednu razinu

34

Promo

nagrada za CC one marketinški projekt City Centera one - Žuta srijeda - osvojio je Solal marketing award, cijenjenu međunarodnu marketinšku nagradu koja je dodijeljena u svibnju u amsterdamu. nagradu dodjeljuje International Council of Shopping Centers (ICSC), a njihov stručni žiri, sastavljen od 17 članova iz cijele europe zaključio je da se od 14 nominiranih projekta baš Žuta srijeda ističe kao kreativna i originalna te zaslužuje ovu prestižnu nagradu.

Podsjećamo kako je City Center one s humanitarnim projektom ‘daj 5 za Petrinju bez mina’ prošle godine osvojio međunarodno priznanje ICSC european Community Support award te 5.000 dolara koje je usmjerio obiteljima poginulih pirotehničara.

Već svima dobro poznata Žuta srijeda – nevjerojatni popusti u City Centeru one svake prve srijede u mjesecu – uz povjerenje kupaca, dobila je i međunarodnu potvrdu kvalitete, a marketing tim City Centera one i zoo kreativna agencija nagradu za kreativnost i uspješnu realizaciju. pd

Coffee&ClImate franck podržava realizaciju projekata razvojnog partnerstva “Coffee&Climate” (c&c) u suradnji s vodećim europskim proizvođačima i trgovcima kavom te međunarodnim razvojnim agencijama. Usjevi kave izrazito su osjetljivi na klimatske promjene, a do pokretanja programa “Coffee&Climate”, na plantažama u zemljama tzv. “pojasa kave” nisu postojale dobro isplanirane i centralno koordinirane aktivnosti za učinkovitu reakciju. “franck je jedan od partnera “Coffee&Climate” inicijative s vizijom osposobljavanja uzgajivača kave za učinkovitu prilagodbu i odgovor na klimatske promjene koje značajno utječu na dostupnost, kvalitetu i cijenu kave. riječ je o sveobuhvatnom i dobro strukturiranom programu koji promiče održivost pomažući malim uzgajivačima u prilagodbi i jačanju otpornosti njihove poljoprivredne proizvodnje i usjeva kave”, istaknuo je Ivan artuković, član Uprave francka.

Područja pogodna za uzgoj kave iznimno su osjetljiva na klimatske oscilacije. najveće probleme predstavlja rast temperatura, jake kiše i vjetrovi te produljenje sušne sezone što rezultira razvojem različitih bolesti usjeva, erozijom i lošom kvalitetom tla te u konačnici smanjenim urodom i lošijom kvalitetom zrna kave. pd

35

PARTNER - SUORGANIZATOR:

PARTNER dOmAćIN mANIfESTAcIjE:

splatna konferencijsko e b a k - sem Veli inars ka m anifes tacija

POSLOVNI UZLET GRADA ZAGREBA Zagreb, Konferencijski centar Forum, 2. srpnja 2014.

Mali i srednji poduzetnici i obrtnici, prijavite se! prijave na www.poslovni.hr/zagreb-prijava ► pristup konferenciji i seminarima moguć samo uz prethodnu prijavu ► požurite, broj mjesta je ograničen! ► besplatne

KONFERENCIJA ► Izvoz, Đuro Horvat, direktor Tehnix-a ► Turizam, Zoran Marić, direktor Multikulture i organizator InMusic Festivala, Goran Osredečki, vlasnik hostela Chillout

► Administrativne barijere

SEMINARI Algebra Kako izraditi web stranicu? ◄ MINPO EU fondovi – nadolazeći natječaji za poduzetnike ◄

Algebra Kako promovirati malo i srednje poduzeće uz minimalne troškove? ◄ Porezna klinika Pripremite se za porezni nadzor! ◄ Algebra Kako uspješno upravljati malim poduzetničkim projektima? ◄ Trening centar Zašto je financijska pismenost važna? ◄

Više o sadržaju, predavanjima i predavačima na www.poslovni.hr/zagreb

KrsTareNja

R:

zaplovite rijekom

Krstarenja rijekama sve su popularnija, a većina ruta prolazi europskim kontinentom Tekst: Saša Paparella

P

RI ◄ ◄ ◄ ◄ ◄ ◄

reb

Njemačku se može obići Dunavom, ali i Labom

aralelno uz krstarenja morima i oceanima, zadnjih desetak godina snažno se razvila i industrija krstarenja rijekama. Interesa je sve više, stalno se grade novi brodovi. Tako će Viking Cruises, najveća kompanija za riječna krstarenja, nakon lanjskih deset ove godine porinuti još 14 novih riječnih kruzera, svaki kapaciteta 190 putnika; time će se Vikingova riječna flota povećati na ukupno 52 broda.

Glavno odredište riječnog turizma je Europa, površinom nevelik kontinent, ali plovnim rijekama izuzetno bogat – ima ih dvadesetak. Najviše se plovi po Dunavu, na kojem je smješten i Passau, najvažnija europska luka za riječna krstarenja. Najkraća je tura Dunavom do Budimpešte, odakle se brod vraća natrag u Passau- vožnja traje šest dana. Dunav prolazi kroz niz glavnih gradova- Beč, Budimpeštu, Bratislavu, Beograd. Nakon slikovite delte najduže europske rijeke, neka od putovanja- barem u mirna vremena- nastavljaju Crnim morem do ukrajinske Odesse, Krima i potom Dnjeprom do Kijeva. Od Passaua do Kijeva plovi se 22 dana, a na takvim turama povratak je zrakoplovom.

Popularne su Rajna i Elba, francuska Rhona, koja prolazi

37

krstarenje

Passau je polazna luka za većinu krstarenja dunavom

krstariti se može i francuskom senom

Provansom, rijeka Loire sa svojim dvorcima i putovanje Senom kroz Normandiju. Potom, portugalski Douro te talijanski Po. Rijekama se može doći i do gradova kao što su Basel, Strasbourg, Amsterdam i Prag. Na istoku Europe plovi se ruskom Volgom, ali i sibirskom Lenom- doduše samo ljeti. odmor bez galame Nakon rijeka Europe, na drugom mjestu po popularnosti je afrički Nil, iako je za njega interes malo jenjao zbog dugogodišnje političke nestabilnosti u Egiptu. Nekoć se brodom moglo doći samo od Asuana do Luksora, a sada je ta ruta produžena, pa se stiže sve do Kaira. U zadnje vrijeme, počelo se ploviti po još nekim rijekama zapadne Afrike. U Aziji su popularni Mekong, koji prolazi kroz više zemalja jugoistoka tog kontinenta, te kineski Jangce. U Sjevernoj Americi je pak glavna atrakcija Mississippi, kojim i dalje prometuje parobrod s velikim vanjskim kotačem, a kroz Južnu Ameriku najčešće se plovi Amazonom.

Putnici na rijekama razlikuju se od onih na kruzerima- prema jednom istraživanju Njemačke udruge putničkih agenata (DRV), takav putnik u prosjeku ima 57 godina. Umirovljenicima odgovara što nema puno galame, jer su kruzerri premali za neke dodatne zabavne sadržaje koji privlače mlađu publiku. Na putovanjima rijekama popularna su tematska krstarenja, primjerice vezana uz golf, glazbu, umjetnost, kulinarstvo, wellness.

Putuju li Hrvati rijekama? “Relativno malo, jer takva putovanja nisu jeftina, za razliku od morskih kruzera ovi riječni nisu spuštali cijene, a nude manje luksuza. U Njemačkoj su dostupni možda svakom drugom umirovljeniku, a u Hrvatskoj tek malo kojem. Pritom Hrvati imaju i dodatni trošak putovanja u Njemačku, jer moraju nekako doći do polazne luke“, napominje Miljenko Miščević, direktor Jammarka, zagrebačke agencije specijalizirane za krstarenja, a preko koje godišnje stotinjak ljudi otiđe na neku rijeku. Kao dodatni otegotnu okolnost, na koju Hrvati nisu navikli, navodi činjenicu da se, zbog malog kapaciteta brodova, za takva putovanja smještaj mora rezervirati mjesecima unaprijed.

Ploviti se može i sibirskom Lenom, ali samo tijekom ljetnih mjeseci

brodom do slav. broda Ipak, ima i financijski prihvatljivih aranžmana, pa se tako dva tjedna krstarenja Nilom može dobiti i za manje od tisuću eura, skupa sa zrakoplovnom kartom iz Njemačke.

I hrvatska publika najviše traži Dunav, pa Rajnu, potom Volgu, a najzadovoljniji se, kaže Miščević, vraćaju s francuske Rhone.

Zadnjih godina i Hrvatska postaje zanimljiva destinacija, iako njene rijeke zbog veličine, brzine i slapova mahom nisu pogodne za kruzere. Viking river cruises, vodeća kompanija riječnog krstarenja, na nekima od putovanja Dunavom počela je svoje goste voditi u Vukovar, odakle naprave izlet Dravom do Osijeka. Jedna je francuska kompanija svoje goste povela i Savom do Slavonskog Broda.

38

riječni kruzeri manji su oD morskih riječni kruzeri obično imaju kapacitet od 150 do 200 putnika. samo najveći među njima mogu primiti i po tisuću putnika, što je opet višestruko manje od prosječnog morskog kruzera. riječni su brodovi višestruko limitirani- ne smiju imati prevelik gaz kako ne bi zapeli za dno, a ne smiju biti niti pretjerano široki, jer su ograničeni gabaritima rijeke. Također, na nekim rijekama ne smiju biti niti previsoki, jer bi zapinjao o mostove. Potom, riječni kruzer ovisi i o poplavama, sušama.

Tijekom zimskih mjeseci plovidba nekim rijekama onemogućena je zbog njihova zamrzavanja, pa su ti kruzeri znatno slabije pokretljivi i vezani uglavnom za određeno područje. za razliku od toga, morske kruzere karakterizira velika pokretljivost ponude i premještanje brodova, koji uvijek mogu otploviti u neki drugi dio svijeta.

Dunav prolazi kroz niz europskih metropola, a sve se više kruzera zaustavlja i u Vukovaru

rusiju je najbolje doživjeti ploveći od moskve do saknt Peterburga

interes za nilom je zadnjih godina opao, pa agencije nude povoljne aranžmane

39

ADV 282/2014 HR

Usmjerivač za uspješne rute.

U našim logističkim centrima složene zadatke i zahtjeve kombiniramo u učinkovite rute do odredišta. Zahvaljujući pametnom upravljanju podacima pri tome pronalazimo rješenja koja nove i postojeće veze toliko uspješno umrežuju da nas pojedini kupci nazivaju i regionalnim pružateljem logističkih usluga godine. Doživite što pokreće naš klijente: Servisni telefon +385.1.3436926

GW_282_Kroatien_220x285+3.indd 1

www.gw-world.hr

03.04.14 14:02

AUTOTEST

rolls royce Britanski luksuz U 4,6 sekundi možete s mjesta dogurati do 100 kilometara na sat

Vozeći 3,1 milijuna kuna vrijedan automobil ulicama Zagreba riskirate mnogo, ponajviše užitak piše Ante Pavić

N

nom upci

4.14 14:02

Sjajna srebrna pločica na pragu automobila odmah po otvaranju vrata daje do znanja da je u pitanju ručni rad

a službenim stranicama kompanije Rolls Royce stoji da je ovo automobil za znatiželjne, samouvjerene i odvažne. Znatiželja je neupitna, debatu o samouvjerenosti bi uslijed loših argumenata brzo izgubili, ali je odvažnost preduvjet bez kojega nismo mogli izaći na zagrebačke ceste s Wraithom, najnovijim modelom iz britanske tvornice luksuza. Vozeći 3,1 milijuna kuna vrijedan automobil ulicama Zagreba riskirate mnogo toga, a ponajviše da će vas u njemu vidjeti Ante

kojemu dugujete 500 kuna, ili Tomislav koji već gotovo dvije godine strpljivo i šutljivo čeka svojih 1000 kuna ne želeći zbog te “sitnice” kvariti prijateljstvo.

Njihovo razumijevanje za vašu financijsku situaciju pada u vodu ako vas vide u ovakvom automobilu i u tom slučaju neće preostati nego ga parkirati u neobranom grožđu i ostaviti suncu da grije metropolitansko plavu boju. Što onda radimo u ovakvom automobilu i zašto riskiramo odnos s vjerovnicima? Novinarski posao ponekad zna biti zabavan pa vas, primjerice, kontaktiraju iz Rolls Roycea i pitaju želite li isprobati novi model iz njihove ergele. Wraithova destinacija je Istambul pa su u Rolls Royceu zaključili da bi ga mogli predstaviti zemljama kroz koje će prolaziti, prije svih Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Bugarsku.

41

AUTOTEST

Unutrašnjošću, osim kože, dominira i drvo Wraith je najsnažniji automobil kojega su do sada napravile vrijedne ruke radnika u južnoengleskom Goodwoodu, na zemljištu kojega je Rolls Royceu u najam dao vojvoda od Richmonda što svoje ovozemaljske dane krati u obližnjem dvorcu. Luksuzni automobil koji još nije pronašao kupca u Hrvatskoj, pruža vam idealnu legitimaciju kao velikog investitora.

Sjajna srebrna pločica na pragu automobila odmah po otvaranju vrata daje do znanja da je u pitanju ručni rad. “Probajte, taknite tepih”, kazuje Frank Tiemann, menadžer za komunikacije Rolls Roycea za Europu, dok gladi mjesto na koje inače dolaze noge vozača i suvozača. Najmanje pet centimetara debela vuna prikladnija je za ležanje i odmor nego za držanje noge dok stišćete papučicu gasa koji vas u 4,6 sekundi može s mjesta dogurati do 100 kilometara na sat. “Vunu nabavljamo iz Kalifornije jer europske ovce nemaju ovako kvalitetnu vunu”, kaže Frank. Europa ipak ima svoju životinju za utrku. Koža kojom je obložena unutrašnjost dolazi od europskih krava i mnoge od njih koje će završiti u Rolls Royceu u ovom trenutku bezbrižno preživaju travu u Alpama. Međutim, i luksuz poznaje diskriminaciju pa krave mogu u Rolls Royce samo ako nemaju crnu boju. “Kožu s crnim pigmentom nemoguće je obojati, a da se crna boja ne vidi u unutrašnjosti kože”, objašnjava Frank i priča kako je jedan američki klijent, koji inače kupuje jedan Royce godišnje, zahtijevao da cijeli automobil obojaju

u boju limuna – od vanjštine do unutrašnjosti.

Krave su prošle test, a i ljudi koji su dobili složeni zadatak usklađivanja vanjske i unutarnje boje.

Rolls Royce za obradu kože već desetljećima koristi tvornicu u Njemačkoj i nije mu smetalo kada se nalazila u antiburžoaskoj Istočnoj Njemačkoj.

Kao što niti istočnim Nijemcima nije smetalo što rade za buržuje i eno tvornice i danas stoji u ujedinjenoj Njemačkoj i obrađuje kožu za Rolls Royce.

Drvo i koža Kako bi i očekivali od tvrtke koja drži do tradicije, unutrašnjošću, osim kože, dominira i drvo.

“Našim inženjerima trebalo je deset godina da tehološkim postupcima dobiju drvo koji bez lakiranja neće biti osjetljivo na vodu, ukoliko vozač slučajno prolije sok ili vodu”, kaže Frank objašnjavajući osnove automobila, dok budućem vozaču kroz glavu prolazi pitanje hoće li uspjeti voziti snažno, 2,4 tone teško vozilo čija je brzina elektronički ograničena na 250 kilometara na sat. Treba zabilježiti da prvi puta u povijesti jedan Rolls Royce ima drvo koje nije lakirano. Doduše, onim lakiranim je obložen pretinac ispred suvozačkog mjesta jer neki ne vole odricanje od tradicije koja se osjeti odmah po ulasku u automobil, a posvetu engleskim kiša-

Rolls Royce je uspješno pomirio tradiciju i modernu tehnologiju

42

ma naći ćete u vozačevim i suvozačevim vratima.

Pritiskom na gumb u samim vratima, izletjet će kišobran sa znakom Rolls Roycea na dršci. Tradicija se ogleda od ventilacije koja se regulira povlačenjem ručke zavisno koliko želite snažno puhanje, pa do analognog pokazivača brzine i rezerve snage motora. Doduše, trenutačnu brzinu vidjet ćete i u digitalnom obliku u vjetrobranskom staklu ispred sebe, kao i ograničenje brzine koje važi za dionicu kojom prolazite. Nimalo nametljivo i sasvim praktično.

Rolls Royce je uspješno pomirio tradiciju i modernu tehnologiju kojom Wraith ne oskudijeva. Svi mogući sustavi nalaze se u njemu – od kamere koja snima okolicu 360 stupnjeva i pomoći preko parkiranja pa do automatskog mjenjača koji bi preko satelitske navigacije trebao prepoznati krivinu i sam spustiti brzinu. U Wraithu možete imati i vlastito zvjezdano nebo. Pritiskom na gumb u stropu se pali 1340 optičkih niti različite debljine koji simuliraju zvijezde. Veliki automobil dužine 5,2 metara koji viri 30-ak centimetara izvan uobičajenog parkirališnog mjesta u Zagrebu, vrlo je lako voziti, pod uvjetom da ne vozite preuskim ulicama jer je širok 1,95 metara.

Potrošnja goriva prava sitnica – 20 litara na 100 kilometara. Snažan V12 motor gotovo je nečujan pa nije bilo teško čuti oduševljenu viku pojedinih vozača u Zagrebu koji su pozdravljali Rolls Royce na cestama grada. Frank kaže da imaju 10-ak kupaca različitih modela iz Hrvatske, ali da ti automobili možda nisu u Hrvatskoj, nego na nekim od njihovih inozemnih adresa poput Azurne obale.

Svako putovanje započinje prvim korakom. Postanite korisnik American Express® kartice. Što god radili, gdje god se nalazili, American Express kartica pruža savršenu uslugu i brojne pogodnosti baš za vas: • Obročna otplata do 24 rate bez kamata i naknada • Mogućnost podizanja potrošačkog kredita Privredne banke Zagreb • Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja • Membership Rewards® program nagrađivanja Postanite korisnik American Express kartice bez upisnine i članarine za prvu godinu korištenja!* Nazovite odmah 0800 3775 55!

MyAccount aplikacija dostupna je besplatno na App Store-u za iOS mobilne uređaje!

SAMO U GRUPI PRIVREDNE BANKE ZAGREB

AmericanExpressHrvatska

www.americanexpress.hr/postanitekorisnik

*Pogodnost vrijedi za pristupnice primljene od 10.4. do 30.6.2014.

American Express je zaštićeni znak American Express Company. PBZ Card je ovlašteni izdavatelj American Express kartica u Hrvatskoj. ®

Ekohrana

Užitak u punoći okusa i mirisa Ekološki uzgojene kulture ne tretiraju se štetnim tvarima kao što su pesticidi, insekticidi i umjetna gnojiva, ali treba ih znati prepoznati na policama Piše: Luka Vojvodić

S

vakodnevno smo svjedoci kako veliki trgovači lanci reklamiraju zdravu hranu te svježe voće i povrće koje je predstavljaju kao kvalitetno i dobro za naš organizam. No što se zapravo krije iza oznaka kvalitete i svježine?

Najčešće su to proizvodi koji su prešli tisuće kilometara i danima bili u teretnim spremnicima izloženi tretiraju raznim kemikalijama.

Trend globalnog tržišta i masovne proizvodnje, potaknuo je male proizvođaće, kako na svjetskoj, tako i na domaćoj razini. Mali proizvođaći ne mogu konkurirati velikima obzirom na količine koje mogu proizvesti. Ali mogu konkurirati ukoliko kvalitetom zadobiju povjerenje svojih kupaca. Upravo zbog toga se razvila proizvodnja ekološke hrane i ekološke kozmetike.

“Ekološka proizvedena hrana je definitivno zdravija, što pokazuju i mnoga istraživanja. Naime, ekološki uzgojene kulture ne tretiraju se štetnim tvarima kao što su pesticidi, insekticidi i umjetna gnojiva.

Drugi razlog zašto je organska hrana dobar izbor jest to što su vrlo ozbiljne studije pokazale da hrana koja je uzgajana na organski način ima veći postotak minerala i vitamina te manji postotak tekućine koju inače nakupljaju dušična gnojiva i zbog koje namirnice iz konzerva-

44

tivnog uzgoja često izgledaju “napuhano”. Upravo zbog toga što imaju manje tekućine, organske namirnice imaju puniji okus i miris, a kad je jača koncentracija okusa i veća koncentracija hranjivih tvari, potrebna je puno manja količina hrane za osjećaj sitosti“, Žana Hinek, članicu Uprave Biovege i voditeljicu prodaje i marketinga. dopuštena kemija

Treba imati na umu da za vrijeme prosječnog životnog vijeka od 70 godina čovjek pojede 6,5 kg tzv. dopuštenih kemikalija koje se nalaze u zdravstveno ispravnim namirnicama, a koje se akumuliraju u organzmu i ne izlaze iz njega jednostavno normalnim procesima čišćenja. Kemikalije su još i pogubnije za djecu, kako pojašnjava, budući da je dječji organizam mali pa je koncentracija toksina u njemu puno veća u odnosu na tjelesnu težinu nego kod odraslog čovjeka.

Uz bok s ekološkom hranom ide i ekološka poljoprivreda. U ekolokoj poljoprivredi se ne koriste kemikalije štetne za okoliš, odnosno ne koriste se pesticidi i konzervansi. To je naročito bitno kod uzgoja i prodaje voća i povrća, koje zbog ne korištenja konzervansa garantira svježinu, te se ne može dogoditi da se skladišti na dulji period od nekoliko dana.

Ukoliko je voće i povrće ekološki uzgojeno, možete biti sigurni da

Za vrijeme prosječnog životnog vijeka od 70 godina čovjek pojede 6,5 kg tzv. dopuštenih kemikalija koje se nalaze u zdravstveno ispravnim namirnicama

45

Naša sugovornica Žana Hinek nam je ističe kako je važno naglasiti da povrće i voće nakon ekološkog gnojenja posjeduje znatno veći sadržaj vrijednih tvari od istih biljaka gnojenih umjetnim gnojivom.

Ekološka proizvodnja ima svoja pravila, da bi se netko mogao baviti ovim uzgojem potrebno je da posjeduje zemlju koja barem 5 godina nije tretirana nikakvim kemijskim pripravcima, herbicidima i pesticidima. Budući da se pri uzgoju kultura koriste isključivo prirodni pripravci koji su znatno skuplji od kemijskih, a potrebno je i osigurati skladišni prostor i transport koji mora biti posebno priređen za ekološke proizvode, te proizvodi moraju posjedovati certifikat ekoproizvoda koji se isto tako plaća razumljiv je određeni strah lokalnih proizvođača da se posvete ekouzgoju.

“Prije svega mislim da ljudima nedostaje edukacije jer evo mi u Biovegi trudimo se već petnaest godina ljude educirati o dobrobitima organskih proizvoda i smatramo da je još uvijek puno posla pred nama”, Žana Hinek Ekološka ili organska hrana je ona koja u toku svojeg uzgoja, proizvodnje, tvorničke obrade i skladištenja nije tretirana sintetskim pesticidima i herbicidima kao ni drugim umjetnim kemijskim sredstvima. Organska hrana ne sadrži genetski modificirane sirovine, a cilj joj je održivi sustav poljoprivrede. kretanje životinja

Zanimljivost je ta da u stočarstvu i peradarstvu se također poštuju principi prirodnog uzgoja bez upotrebe kemikalija, antibiotika, hormona, a životinjama je omogućeno slobodno kretanje u prirodnom ambijentu. Proizvodnja organske hrane naglasak stavlja na zaštitu i očuvanje okoliša i tla.

Zagovornici organske hrane značajnim smatraju rad objavljen u časopisu Alternative Therapies 1998. godine, a koji donosi pregled 34 studija koje su uspoređivale nutritivni sastav organske i konvencionalne hrane. Analiza je, naime, ukazala na veću kvalitetu bjelančevina, veći sadržaj vitamina C i većine minerala u organski proizvedenoj hrani. Na sličnom su tragu i studije novijeg datuma. Takva je talijanska studija iz 2002. godine objavljena u časopisuJournal of Agricultural and Food Chemistry.

Pregled 41 studije koje su uspoređivale nutritivnu vrijednost organski i konvencionalno uzgojenog voća, povrća i žitarica iznjedrio je i kon-

Organska hrana osigurava...

27 %

46

vitamina C

% željeza 22,1

eko kozmetika kretne brojke. Pokazalo se naime da organska hrana osigurava 27 % više vitamina C, 22.1 % više željeza, 29,3 % više magnezija te 13.6 % više fosfora nego konvencionalne inačice.

Pregled je također otkrio da preporučenih 5 serviranja organskog povrća i voća zadovoljava dnevne potrebe muškaraca i žena na vitaminu C što konvencionalnoj hrani nije pošlo za rukom. Dodatno, organska je hrana sadržavala 15 % manje štetnih nitrata koji su, inače, sastavni dio umjetno uzgojne hrane. dobro za metabolizam

“Što se tiče osviještenosti , mi primjećujemo u bio&bio trgovinama da je sve veći broj kupaca koji su svjesni važnosti zdrave prehrane a i mijenja se profil kupaca, što znači da je sve više onih koji se osim na raznim predavanjima educiraju i putem interneta što primjećujemo po njihovim pitanjima u trgovinama, a i mnogi od njih nam kažu da primjećuju vidljive promjene na zdravlju, ljepoti kože, kose, imaju više energije i bolje se osjećaju. Danas sve veći udio kupaca ekoproizvoda čine mlađi, dobro informirani ljudi koji žele mudru „investiciju“ u prave vrijednosti te i u ovo doba recesije odabiru ekološke proizvode zbog nesumnjivog omjera vrijednosti za novac” Žana Hinek Ekološka hrana definitivno utječe na metabolizam i čini mu dobro, studije koje smo spomenuli ranije pokazuju njezinu nutritivnu vrijednost, a i ljudi koji se tako hrane primjećuju znatne promjene.

Sve je češća pojava različitih sindroma i poremećaja djece koja jedu konvencionalnu hranu. - kao što su sindrom ADHD-a, poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje Također utječe na sve raširenije vrste alergija i raznih reakcija na koži, dišnim putovima i smanjenom imunitetu mladih. Stoga je važno naglasiti i osvijestiti važnost ekološki uzgojene hrane na zdravlje, naročito na zdravlje djece.

Organic Trade Association sumirala je brojna istraživanja koja povezuju povećani rizik od ADHD sindroma s prehranom koja obiluje sintetskim sastojcima, bojilima i tragovima pesticida. Agencija za hranu i lijekove intenzivno analizira navedena istraživanja kako bi se definirali propisi za sigurnost potrošača te je stvar doslovce dana njihovog objavljivanja.

3 % magnezij a 29,

Prirodna kozmetika - jedina koja ne ostavlja posljedice

P

rednost prirodne kozmetike je što su sastojci za preparate iz ekološkog uzgoja. Takva sirovina je puno intenzivnija, zdravija, bolja za kožu. Osim toga, pazi se na konzervanse koji se stavljaju u preparate. Krajnji potrošač sigurniji je kada na kožu stavlja takve preparate, naročito tko ima osjetljivu ili bolesnu kožu, kaže Marijana Kranjc Talijić iz tvrtke Kantarion kozmetika.

Razlika između konvencionalne i prirodne kozmetike je u sastavu, te samim time i u načinu djelovanja na kožu ali i cijeli organizam. Prirodna kozmetika sadrži isključivo sirovine prirodnog porijekla, iako i unutar te kategorije razlikujemo proizvode bolje i lošije kvalitete, uzevši u obzir kvalitetu sirovina te učinkovitost samog proizvoda. Sirovine koje se koriste u prirodnoj kozmetici su vrlo često iz organskog ili, što je još bolje, biodinamičkog uzgoja. I jedan i drugi uzgoj isključuje upotrebu pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva. Klasična kozmetika najčešće sadrži sirovine sintetskog porijekla, a mnoge od njih mogu imati štetne posljedice na naše zdravlje, kod dugotrajne upotrebe. sve veći interes za prirodnu kozmetiku

“Klasična kozmetika može sadržavati i sirovine prirodnog porijekla, čak mogu biti i iz organskog uzgoja - zbog takvih sastojaka veliki broj kupaca, za mnoge takve proizvode, smatra da spadaju u

% fosfora 13,6

...više nego konvencionalne inačice.

47

I proizvođači klasične kozmetike, želeći povećati prodaju, počeli su upotrebljavati sve više sirovina biljnog porijekla i to ističu u reklamiranju

kategoriju prirodne kozmetike, iako za to nemaju nikakav certifikat.

Budući je sve veći broj kupaca informiran o štetnosti pojedinih kozmetičkih sastojaka, sve je veći interes za prirodnu kozmetiku”, kaže Dragana Klarić, Dr. Hauschka savjetnica iz Biovege.

Kako i proizvođači klasične kozmetike žele zadržati pa čak i povećati prodaju svojih proizvoda, oni u proizvodnji kozmetičkih proizvoda koriste sve više sirovina biljnog porijekla i to ističu u reklamiranju svojih proizvoda, ostavljajući nam tako dojam prirodnosti njihovih proizvoda. Ukoliko nismo dovoljno informirani te ako nam

48

se svidi reklama vrlo vjerojatno ćemo kupiti takve proizvode i živjeti u uvjerenju da koristimo nešto kvalitetno i dobro za našu kožu, zdravlje i okoliš. konzervansi izazivaju bolesti

Mnogi kozmetički sastojci nisu testirani na toksičnosti i ne zna se koje su posljedice njihove dugotrajne upotrebe. Iako ih neki znanstvenici smatraju sigurnima, znanstvena istraživanja koja su provedena u zadnjih nekoliko godina pokazala su, npr. da parabeni, velika

100 grama znanja vrijedi više od 100 grama zlata

Najava seminara u Poslovnom centru znanja Poslovni dnevnik u suradnji s brojnim stručnjacima iz područja gospodarstva poslovnoj zajednici kroz praktične seminare omogućuje razvoj i postizanje izvrsnosti u njihovim svakodnevnim poslovnim aktivnostima. Obraćamo se svima koji profesionalnu karijeru žele obogatiti novim znanjima i vještinama koji će im omogućiti da opstanu na tržištu, učvrste svoju poziciju i učine korak naprijed.

Donosimo pregled seminara u srpnju:

SUZBIJANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA 10. srpnja 2014. u Zagrebu Predavač: Antonio Prtenjača, projekt Porezna klinika Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u RH predstavlja sustav u kojemu su definirane uloge sudionika i njihova međusobna suradnja. Upravo je njihova uloga ključan element za uspješnu poveznicu s nadzornim tijelima i tijelima kaznenog progona kako bi se učinkovito provodila prevencija sprječavanja pranja novca (i financiranja terorizma). Sudionici ovog seminara doznat će što zapravo obuhvaća sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, tko su obveznici provedbe, koje su njihove obveze te koje su faze i metodologije pranja novca. Osim toga bit će i govora o regulativi (europskoj i nacionalnoj), o dubinskoj analizi kao i ograničenjima prilikom poslovanja sa strankama.

RAZUMIJEVANJE KLJUČNIH ELEMENATA STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA EU U PRAKSI 3. srpnja 2014. u Zagrebu Predavačica: Ivona Vargek, PJR Da bi mogli razumjeti svoju ulogu u sustavu i upustiti se u područje fondova, sudionici seminara steći će osnovno znanje o EU fondovima i sebi približiti model koji funkcionira u praksi. Sustav EU financiranja biti će prikazan kroz procedure i najnovija pravila i to na jednostavan i praktičan način, kroz hodogram, primjere dokumentacije te kroz konkretne savjete.

Sudionici seminara dobit će odgovore na pitanja poput: Koja se područja mogu financirati EU sredstvima? Koje ključne strateške dokumente treba nužno poznavati? Koje su novosti u pravilima koja vrijede za strukturne fondove?

Kako izgleda proces planiranja projekta i tko što radi u sustavu fondova? Koje su faze projekta i kojim se redom mora pripremati dokumentacija? Koje su vlastite financijske okolnosti projekata bitne radi projektnog i proračunskog planiranja?

Educirajte se u Poslovnom centru znanja!

Više doznajte na www.poslovni.hr/pcz

eko kozmetika skupina kemijskih konzervansa koje možemo pronaći u velikom broju kozmetičkih proizvoda, remete ravnotežu estrogena u organizmu a zbog toga ih se povezuje s mnogim bolestima. Stoga neki proizvođači iz svojih proizvoda izbacuju parabene i zamjenjuju ih novim konzervansima, za koje do sada nije dokazano štetno djelovanje.

U dječjoj kozmetici se također mogu naći parabeni. Iako se već godinama priča o njihovoj štetnosti tek su u zadnje vrijeme neke države zabranile parabene za primjenu kod djece mlađe od tri godine, a u Europi je prva to učinila Danska. neurotoksično djelovanje

To je jedan od najčešće upotrebljavanih sastojaka u kozmetici, jer veže velike količine vode na sebe i ima veliku moć prodiranja u kožu, bolju nego glicerin, a nije tako skup. Služi i kao otapalo i vlaži kožu.

Njegova upotreba je sada smanjena jer ima jako iritirajuće djelovanje te može izazvati pojavu kožnih promjena, a prema nekim se istraživanjima smatra se da ima neurotoksično djelovanje.

Osim njega u proizvodima za djecu možemo pronaći phenoxyethanol - aromatični eter alkohol koji se upotrebljava zbog mirisa i zbog svojih konzervirajućih svojstava. Trenutno se smatra sigurnim za upotrebu u kozmetičkoj industriji. Prema nekim istraživanjima smanjuje plodnost i toksičan je za reproduktivni sustav, povećava rizik od preranog poro-

da. Djeluje iritirajuće na oči, pluća i kožu; slabi imunološki sustav.

U proizvodima za kupanje i tuširanje i pastama za zube često možemo naći natrij lauryl sulfate iritira kožu i oči, može uzrokovati pojavu suhe kože i ekcema te alergijskih reakcija. Potencijalni je mutagen i može zakočiti sintezu DNA. puno je kontradiktornih informacija

“Na žalost kozmetička je industrija vrlo jak lobi i puno više vremena treba da se neki kozmetički proizvod povuče s tržišta, nego što je to slučaj kod njihovog predstavljanja tržištu. Osim toga puno je kontradiktornih informacija, no i unatoč tome trebamo se truditi da budemo informirani. Ukoliko želite izbjeći dilemu je li neki kozmetički proizvod potencijalno štetan ili nije, moja je preporuka da koristite organsku kozmetiku jer ona ne sadrži potencijalno štetne sastojke. U organskoj i prirodnoj kozmetici zabranjena je upotreba organskih boja, sintetskih mirisa, naftnih derivata, mineralnih ulja, silikona i drugih potencijalno štetnih sastojaka. No, svakako, prije nego se odlučite za kupnju proizvoda provjerite ima li proizvod odgovarajući certifikat koji jamči prirodnost proizvoda”, kaže lv Dragana Klarić. fotolia

kozmetička industrija ima jak lobi i potrebno je uložiti puno vremena da se neki njihov proizvod eventualno povuče sa tržišta

U organskoj i prirodnoj kozmetici zabranjena je upotreba organskih boja, sintetskih mirisa, naftnih derivata, mineralnih ulja, silikona i svih drugih štetnih sastojaka

50