Hrvatska pamet Hrvatskoj

hrvatska pamet hrvatskoj ponedjeljak, 14. prosinca 2015. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Nagrađeni studenti s najboljim projektima Pokrovitelji

Partner projekta

P R E D S J E D N I C A R E P U B L I K E H R VAT S K E

Medijski partner Sveučilište u Zagrebu 6

Edukativni partneri

Partneri

9

hrvatska pamet hrvatskoj 10

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Pokrovitelji P R E D S J E D N I C A R E P U B L I K E H R VAT S K E

Veliko finale U zagrebačkom Cinestaru dodijeljene su nagrade studentima koji su prijavili najbolje projekte na natječaj društve

Bitno je na vrijeme prepoznati talen

Svi pobjednici su osim priznanja dobili i novčane nagrade koje će im pomoći da nagrađene projekte mogu realizirati i tako ispuniti njihov cilj

2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Od ukupno 76 studentskih projekata, žiri je odabrao najbolje u pet kategorija, a dodijeljena je i posebna nagrada Zaklade Luka

U

petak, na finalnom događaju društveno odgovornog projekta Poslovnog dnevnika ‘Hrvatska pamet Hrvatskoj’, održanom u zagrebačkom Cinestaru, proglašeni su pobjednici ovogodišnjeg studentskog natječaja te su im uručene novčane nagrade od 21.000 kuna.

Najboljim u kategoriji Izvorno hrvatsko proglašen je tim Ared s projektom Finis, u kategoriji Destinacija Hrvatska pobjedu je odnio Key Hunter, dok je u Održivoj Hrvatskoj slavio projekt Inventus. U kategoriji Poduzetna Hrvatska najbolji je bio projekt Vinifera, dok je

Pametna klupa odnijela pobjedu u kategoriji Inovativna Hrvatska. Na natječaj projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj pristiglo je više od 320 prijava, a predano je ukupno 76 projekata. Najviše ih je bilo unutar kategorije Poduzetna Hrvatska (25) i Destinacija Hrvatska (20), u kategoriji Inovativna Hrvatska prijavljeno je 16 projekata, dok su kategorije Izvorno hrvatsko (8) i Održiva Hrvatska (7) studentima bile nešto manje zanimljivije.

“Pokrenuli smo ovaj projekt s namjerom da se potakne javna diskusija političke, akademske i poslovne zajednice s ciljem zadržavanja mladih u zemlji”, pojasnila je unutar kratkog videa o projektu Andrea Borošić, direktorica Poslovnog dnevnika i članica Uprave Večernjeg lista.

Poslovni dnevnik je ovim natječajem mladima dao priliku da pokažu i dokažu svoju kreativnosti i inovativnost, a koliki je značaj ovog projekta

21 tisuću kuna

dobili su autori naboljih projekata u pet kategorija

dokazuje i činjenica da ga je podržalo čak 27 partnera.

Stručni žiri koji su činili Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, Branko Roglić, vlasnik Orbica, Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, odabrao je 15 finalista. Kako kažu, zadatak žiriranja nije bio nimalo lak posao, ali užitak im je bio vidjeti kako mladi ljudi razmišljaju i kakva sve rješenja i ideje imaju. Nakon njihovog teškog posla odabira finalista, studenti finalisti su svakodnevno pred žirijem po danima, odnosno kategorijama, prezentirali svoje projekte.

Osim nagrada za pet navedenih kategorija, dodijeljena je i posebna nagrada Zaklade Luka. Nju je uručila Alma Sarač, suradnica za korporativ-

ne komunikacije u IN2 koja je projekte i žirirala. Kako kaže, žiriranje je bilo dosta zahtjevno, ali je izuzetno zadovoljna sa sva tri finalna ženska projektna tima jer su jako dobro prezentirali.

Nagrada Zaklade Luka

“Treba nagraditi uspješne žene koje ne samo da žele vidjeti promjene u društvu i javnosti, nego ih trebaju i pokrenuti, a njihovi projekti moraju zaživjeti u realnom sektoru”, poručila je na dodjeli nagrada Alma Sarač, suradnica za korporativne komunikacije u IN2.

Nagradu Zaklade Luka u visini 15.000 kuna dobila je Anita Majoli s projektom Zlatne ruke. Kako nam je istaknula Alma Sarač još na žiriranju, Anita Majoli bila je iznimno sigurna u sebe i pokazala je strast za svojim projektom, potpuni je vjerovala u njega, jako se dobro pripremila te bila upoznata s rizicima i alternativnim pravcima.

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

“Probitačna je u nastupu, pokazala je umijeće umrežavanja i s drugim kolegicama konkurentima, ima i pravi ženski poduzetnički duh te ambiciju donijeti promjene u društvu i lokalnoj zajednici”, komentirala je Alma Sarač.

Zaklada Luka postoji s dobrotvornim ciljem poticanja ženskog poduzetništva i pruža financijsku potporu djevojkama tijekom njihovog višeg školovanja, kako bi se mogle fokusirati na učenje, usavršavanje i poduzetni rad, a potom i na rani start karijere. Osim financijske potpore, ova Zaklada je jedinstvena jer pruža i mentorsku podršku, a mentori Zaklade su ugledni profesionalci poduzetnici, odvjetnici, profesori i znanstvenici. Nagrađuju one s visokim prosjekom te im pomažemo održati visoki prosjek, kako bi bile što konkurentnije na tržištu rada. Cilj je omogućiti im utjecaj na kvalitetniji razvoj društva, te poticaj promjena u društvu.

Partner projekta

Medijski partner

Sveučilište u Zagrebu

društveno odgovornog projekta Poslovnog dnevnika ‘Hrvatska pamet Hrvatskoj’ koji promiče studentsku izvrsnost 6

alente i pomoći im u razvoju ideja

Nagradu u kategoriji Izvorno hrvatsko za projekt Finis dodijelila je Andrea Borošić, direktorica Poslovnog dnevnika i članica Uprave Večernjeg lista. Žiri koji je odabrao finaliste činili su Ana Kuštrak Korper sa ZŠEM-a, Nina Butić Ivanković i Katarina Špiljak Žnidar iz Hrvatske Pošte te Borivoje Dokler i Linda Badrić iz Poslovnog dnevnika.

“Poslovni dnevnik uvijek želi svojim djelovanjem potaknuti promjene, pa tako i ovim projektom˝, istaknula je Borošić prije uručivanja nagrade.

Alma Sarač koja je pregledavala projekte za Zakladu Luka oduševila se projektom Finis i poduzetničkim duhom Anje Rodin i Ekaterine Drobat.

Za njihov projekt kaže da je izuzetno kvalitetan i provediv.

“Djevojke su bez ičije podrške, od ideje do finalnog dizajna, izradile inovativni prehrambeni proizvod i to u nekoliko okusa. Poslovni plan je jako dobro i realno razrađen,

Andrea Borošić, direktorica Poslovnog dnevnika, predala je nagradu timu Ared za projekt Finis

Davorko Vidović, savjetnik u HGK-u, uručio je priznanje Doris Barić, najboljoj u kategoriji Destinacija Hrvatska

Lidija Tošić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dodijelila je nagradu timu Inventus

Miljenko Šimpraga, prorektor Sveučilišta u Zagrebu, čestitao je Ani Čobanković na pobjedi

Ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić, predao je priznanje Ivanu Mrvošu, najboljem u kategoriji Inovativna Hrvatska

Alma Sarač iz IN2 i Miro Miljković iz Styrije s dobitnicom posebne nagrade Zaklade Luke, Anitom Majoli

a koncept, strategija i marketinška vrijednost potpuno opravdani i izvedivi. Ovakav proizvod još ne postoji na globalnom tržištu, te postoji potražnja za istim. Hrvatska se ovakvim proizvodom može istaknuti kao inovativna zemlja s dobrim i kvalitetnim prehrambenim navikama”, tvrdi Sarač.

Nagradu u kategoriji Destinacija Hrvatska za projekt Key Hunter dodijelio je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK, jedan od članova stručnog žirija koji je odabrao finaliste. Žiri koji je birao finaliste za ovu kategoriju činili su Norman Müller iz Večernjeg lista, Karlo Stojčević iz RedPointa, Borivoje Dokler, Vladimir Nišević iz Poslovnog dnevnika i Miro Miljković iz Styrije.

“Počašćen sam predžiriranjem i to je samo potvrdilo da uz svu ovu našu predivnu zemlju najjači i jedni pravi resursi su ljudi, a pogotovo mladi ljudi

i njihove ideje i kreacije za bolju Hrvatsku i svijet”, poručio je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK. Karlo Stojčević iz RedPointa komentirao je da je glasao za projekt Key Hunter jer ima veliku mogućnosti da se pretvori u realan biznis.

Korako do realizacije

Odabir pobjedničkog tima Inventus u kategoriji Održiva Hrvatska bio je jednoglasna odluka i svi iz žirija smatrali su kako je samo korak do realizacije. U žiriju su bili Goran Becker, član Uprave HAMAGBICRO-a, Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ininog Sektora upravljanja ljudskim resursima, Sven Müller direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Jasna Bibić i Borivoje Dokler iz Poslovnog dnevnika.

Nagradu timu Inventus uručila je Lidija Tošić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

76

studentskih projekta prijavilo se na natječaj Poslovnog dnevnika u pet kategorija

učinkovitost koja je istaknula kako Fond podržava i sufinancira studentske udruge i pomaže im da njihove inovativne ideje zažive.

U kategoriji Poduzetna Hrvatska nagradu timu Vinifera dodijelio je Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.

“S oduševljenjem smo pristali biti partner ovog projekta.

Mi na Sveučilištu upravo i potičemo akademsko poduzetništvo˝, poručio je Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu istaknuvši kako je žiriranje bio toliko zahtjevan posao da je morao čitav svoj tim zadužiti da mu pomognu jer su projekti bili izvrsni.

I u ovoj kategoriji žiri je jednoglasno donio odluku i proglasio projekt sestara Čobanković najboljim. U žiriju su bili Branka Brekalo, voditeljica Odjela marketinga i razvoja

15

finalnih projekata, po tri u svakoj kategoriji, borilo se za titulu najboljeg

proizvoda u OTP leasingu, Julijana Njegovec, fond menadžerica iz PBZ Croatia osiguranja, Branka Belamarić, voditeljica odnosa s javnošću u Plinacru, Anita Futivić Pačelat iz sektora Poduzetničko bankarstvo u Zagrebačkoj banci, Sava Bogdanović, dekan Visoke škole tržišnih komunikacija Agora te Goran Becker član Uprave HAMAG-BICRO-a.

“Osjetio sam trnce dok su predstavljale ideju jer im je projekt vrlo životan, gotovo da ga možete opipati. Jedino mi je žao što ulje nismo probali.

Vrlo su skromne u tom smislu poduzetnosti, to je taj ženski pristup u kojem nema razmetljivosti. Siguran sam da će taj projekt zaživjeti, nastavak je obiteljskog biznisa uz otvaranje nove niše i to je vrlo pohvalno”, poručio je Sava Bogdanović, dekan Visoke škole tržišnih komunikacija Agora.

S njim se složila i Julijana Njegovec, fond menadžerica iz PBZ Croatia Osiguranja koja je pohvalila koncept koji zaokružuje obiteljsku vinogradarsku priču, odnosno ideju da upotrijebe neiskorištene sirovine prilikom proizvodnje vina u svrhu dobivanja ulja, jer upravo to čini ideju originalnom i izvedivom.

“Za cure sam se odlučila jer imaju najbolji projekt, inovativno je, a odlična stvar je što imaju zaštitu obitelji te razrađenu čitavu logistiku u vidu obiteljskog posla na koji se njihova ideja samo nastavlja”, poručila je Branka Belamarić, voditeljica odnosa s javnošću u Plinacru.

Odluka o pobjedniku kategorije Inovativna Hrvatska, projektu Pametna klupa, također je bila jednoglasna. U žiriju su bili Dragica Marjanović, direktorica službe marketinga i komunikacija u Uniqa osiguranju, Branka Belamarić, voditeljica odnosa s javnošću u Plinacru, Igor Vrečko, nositelj specijalističkog stručnog studija Projektni menadžment Veleučilišta Baltazar Zaprešić, Ninoslav Čerkez, izvršni direktor upravljanja kadrovima i edukacijama iz IN2 te Goran Becker član Uprave HAMAG-BICRO-a.

Mladom inovatoru nagradu je uručio Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava koji je istaknuo kako se divi

>> 12

hrvatska pamet hrvatskoj 12

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

nastavak sa str. 11.

Sava Bogdanović, dekan Visoke škole tržišnih komunikacija Agora i glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović

žiriju jer odabrati pobjednika od tako tri izuzetna rada sigurno nije bio lak posao.

“Pobjednik se istaknuo svojim stavom, vrlo je mlad, ali je ipak pokazao neviđenu zrelost i to da njegova ideja već djeluje u praksi i da ima tržišni potencijal”, smatra Ninoslav Čerkez, izvršni direktor upravljanja kadrovima i edukacijama iz IN2.

Kako kaže, Dragica Marjanović, direktorica službe marketinga i komunikacija u Uniqa osiguranju pohvalno je to što je usmjerio i komercijalizirao svoj talent.

“Svi smo se složili da je autor projekta dobar predstavnik svoje generacije, kod njih je sve multitasking, njima je sve u slikama i sve brzo povezuju pa tako i Ivan koji je informatički vrlo pismen, zna što se globalno dešava, a uz to je i talentiran mladić. Meni koja radim u marketingu i prodaji je iznimno zanimljivo da je i prije nego što je izbacio gotov proizvod, imao prototip koji je bio vizualno atraktivan, dobro brendiran i dobro tržišno pozicioniran”, kaže Dragica Marjanović, direktorica službe marketinga i komunikacija u Uniqa osiguranju.

Što s nagradama

Doris Barić, pobjednica kategorije Destinacija Hrvatska kaže kako joj je cilj bio spojiti igru i kulturu. “Uz moj koncept turisti uče povijest grada, kulturu, a pritom se dobro zabavljaju s društvom s kojim putuju. Iznenađena sam potpuno s time što sam dobila nagradu i iskreno moram priznati da sam još uvijek malo u šoku.

Sada sam u potrazi za poslovnim partnerom koji će uči sa mnom u ovu priču, a ako ga nađem sav ću dobiveni novac uložiti u pokretanje projekta”, poručila je Doris Barić, autorica Key Huntera.

Iznenađenje nije krila ni Ekaterina Drobat, jedna od pobjednica kategorije Izvorno Hrvatsko i jedna od autorica projekta Finis. “Nadamo se da će zahvaljujući ovoj pobjedi Finis uskoro ugledati svijetlo dana”, poručila je Ekaterina Drobat.

Mladi poljoprivrednik Ivan Borović, jedan od članova tima Inventus poručio je kako je idući korak dodatno doraditi projekt te tada aplicirati na EU fondove. “Ova nagrada nam je dokaz da ima nade za hrvatsku poljoprivredu i da mladi mogu uspjeti ako daju sve do sebe i budu ustrajni. Od novaca ću za početak otvoriti obrt za poljoprivrednu djelatnost, a na-

Jasna Bibić iz Poslovnog dnevnika s Ninom Butić Ivanković i Katarinom Špiljak Žnidar iz Hrvatske pošte

Voditelj dodjele Ivan Šarić, zamjenik glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević, Miro Miljković iz Styrije, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, prorektor Sveučilišta u Zagrebu Miljenko Šimpraga, glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović i savjetnik u HGK-u Davorko Vidović

Pokrovitelji P R E D S J E D N I C A R E P U B L I K E H R VAT S K E

kon toga pripremiti projekt za EU fondove”, poručio je Ivan Borović.

Ana Čobanković, jedna od sestara odgovornih za projekt Vinifera istaknula je kako je ovo veliko priznanje zbog ogromne konkurencije. “Novac koji smo dobili definitivno ćemo utrošiti za nastavak projekta i pokretanje proizvodnje”, kaže Ana Čobanković.

Ivan Mrvoš, autor već popularne Pametne klupe otkrio nam je kako je kad se prijavio na projekt ideja tek bila u povojima, a sada nekoliko mjeseci kasnije osvaja tržišta poput Ujedinjenih Emirata i zapošljava petero ljudi. “Za desetak dana imamo predstavljanje nove verzije pametne klupe.

Ova nagrada mi je sjajno zaokruživanje uspješne godine i cijele priče. Jedini problem s projektima poput mojeg su financije jer su svi dijelovi skupi, tako da će novac sigurno otići u pametne svrhe”, poručio je Ivan Mrvoš.

Anita Majoli, autorica projekta Zlatne ruke i dobitnica nagrade Zaklada Luka iznimno je ponosna jer joj je to struka i veliko priznanje za dobar projekt. “Ovo je prvi projekt koji sam stavila na papir i odmah sam dobila nagradu. Novac ću potrošiti na opremu i kompjutore budući da planiram zaposliti osobe s invaliditetom jer će i meni i njima to biti poticaj za kvalitetan rad”, poručila je Anita Majoli.

Težak odabir finalista

Davorko Vidović, tvrdi kako su se radovi razlikovali po kvaliteti pojedinih dimenzija ili aspekata te je trebalo rangirati kriterije ili pak tražiti one projekte koji su u prosjeku zadovoljavali većinu kriterija.

“Na prvo sam mjesto stavio kriterij inovativnosti.

Naši su studenti pokazali da imaju inovacijski potencijal i da mogu generirati i sasvim originalne ideje, ali i da na temelju postojećih proizvoda i usluga mogu pronaći znatan prostor za inovacije. Neki su projekti bili napisani na vrlo profesionalan način, uz dobro sondiranje tržišta za buduće proizvode, te pedantno izrađenih troškovnih analiza.

U svakom slučaju, u svim je radovima dosta dobrih i iskoristivih ideja, koje bi mogle naći relativno brzo i svoju konkretnu realizaciju. Ova inicijativa Poslovnog dnevnika je i dobrodošla i potrebna, kako bismo poticali mlade da se što više i u što većem broju okreću kreativnom i inovativnom osmišljavanju novih proizvoda i usluga”, poručio je Vidović. Miljenko Šimpraga,

Partner projekta

Medijski partner

Sveučilište u Zagrebu 6

Mislav Šimatović u razgovoru s ministrom Mirandom Mrsićem

Miro Miljković iz Styrije, Luca Pinjuh iz Cinestara i Mislav Šimatović

Branka Belamarić iz Plinacra s Lindom Badrić i Martom Duić iz Poslovnog dnevnika

Fani Martinović iz Poslovnog dnevnika sa Stellom Antolović i Sendi Deželić s Veleučilišta Baltazar

prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije istaknuo je kako su pristigli radovi bili zaista kvalitetni te su morali uvesti šestu ocjenu odnosno kriterij, kako bi mogli napraviti užu selekciju pristiglih radova i odabrati troje finalista. Kako kaže, u natječaju se posebno vrednovala originalnost te preciznost razrade plana realizacije, stoga su odlučili dodati novi kriterij koji je obuhvatio širu ekonomsku održivost i mjerljivu društvenu korist predloženog projekta. ˝Drugim riječima, gledali smo da projekti imaju stvarnu mogućnost za realizaciju, pri čemu smo posebno vrednovali i jasnoću predstavljanja vodeći se pri tome smjernicama dobre ‘pitch’ prezentacije. Taj kriterij pomogao nam je u konačnom odabiru troje finalista, za koje smatramo da predstavljaju najbolje projekte iz ovog tematskog područja”, kaže Šimpraga.

Jasna Bibić iz Poslovnog dnevnika i Lidija Tošić iz FZOEU-a

Petra Čavlović i Saša Krbavac iz Uniqa osiguranja s Jasnom Bibić

Branko Roglić, vlasnik Orbica je napomenuo kako je bilo mnoštvo interesantnih ideja, no dalek je put do realizacije. “Svježina ideja je ono što me posebno razveselio i iznenadilo. Ipak studenti mo-

raju biti svjesni kako je za nove proizvode potrebno i tržište te dobra i kvalitetna razrada projekta koja bi mu zajamčila uspješan plasman na tržištu”, poručio je Branko Roglić, vlasnik Orbica. v

hrvatska pamet hrvatskoj 14

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Pokrovitelji P R E D S J E D N I C A R E P U B L I K E H R VAT S K E

Partneri o projektu Svi su se složili da projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj uspješno povezuje studente s poslovnom zajednicom i

Studentima otvara vrata tržišta rada Goran Becker, član Uprave HaMaG-BIcro-a Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) prepoznala je važnost projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj koji uspješno povezuje studente s poslovnom zajednicom te ih priprema za buduće poduzetničke izazove.

Upravo poticanje mladih poduzetnika je jedan od važnijih ciljeva agencije HAMAG-BICRO koja se već 20 godina ustrajno zalaže za rast i razvoj malog i srednjeg gospodarstva u Hrvatskoj.

U 2015. godini pokrenut je novi regionalni fond rizičnog kapitala ENIF vrijedan 40 milijuna eura u kojem je Hrvatska, preko HAMAG-BICRO-a, jedan od ulagača. U sklopu Fonda će se financirati tehnološke tvrtke u osnivanju ili ranoj fazi poslovanja koje iskazuju najveći potencijal rasta, kroz pojedinačna ulaganja koja će iznositi u prosjeku do 1,5 milijun eura.

Kroz Program poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva od strane prihvatljivih ulagača, HAMAG-BICRO pomogao je poduzetnicima s ukupnim iznosom od 3.485.000 kuna. Također, HAMAG-BICRO je ove godine osigurao sredstva za ugovaranje novih projekata iz programa PoC, RAZUM, IRCRO i UTT ukupne vrijednosti preko 60 milijuna kuna. Stvaranjem mreže startupova, poslovnih anđela, institucija, mentora, studenata te uspješnih poduzetnika kroz projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj, zajedno s ostalim partnerima, nastojimo unaprijediti inovativni potencijal regije.

Iznimno sam zadovoljan kvalitetom predstavljenih studentskih ideja i očekujem da će ovi projekti, uz pomoć HAMAG-BICRO-a, rezultirati povećanim kapacitetom i sposobnošću poslovnog sektora za stvaranje inovacija, inovacijama na tržištu u obliku novih i značajno poboljšanih proizvoda kao i povećanim obimom suradnje između industrije i znanstveno istraživačke zajednice.

Dean kleMente MaletIć, član Uprave croatIa zDravstvenoG osIGUranja Croatia zdravstveno osiguranje prepoznala je potencijal i vrijednost projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj kao društveno odgovorni projekt koji nagrađuje izvrsnost hrvatskih studenata i potiče njihovo lakše zapošljavanje. Smatramo kako je ovaj projekt važan inicijalni korak u toj odgovornoj zadaći i jedinstvena prilika studentima koji se tek pripremaju za rad da uz podršku i iskustvo Croatia zdravstvenog osiguranja i ostalih partnera projekta, unaprijede svoja znanja i steknu dragocjena iskustva kao temelj uspješnosti njihovog budućeg poslovnog života.

Dijelimo uvjerenje kako je potrebna inicijativa svih segmenata društva, suradnja poslovne, akademske i političke javnosti na stvaranju uvjeta za ostanak mladih akademski obrazovanih ljudi u Hrvatskoj uz smanjenja broja nezaposlenih i stvaranje potencijala za njihovo profesionalno i osobno ostvarenje.

DIjana jenDrašInkIn, DIrektorIca MarketInGa I korporatIvnIH koMUnIkacIja U pevecU Pozdravljamo svaki napor koji se čini kako bi mladi i obrazovani ljudi ostali u Hrvatskoj te stečena znanja svakodnevno gradili u posao koji rade. Stoga je i Projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj za svaku pohvalu.

Doista je važno dati priliku mladim ljudima i pokazati im kako kompanije vjeruju u njih. Često kažemo da na mladima svijet ostaje, a nismo niti svjesni kako zapravo mladim ljudima premalo to pokazujemo.

Svjedoci smo da iz dana u dan raste broj startupova, a iza njih stoje uglavnom mladi stručnjaci s koliko vidimo, pregršt ideja i novih rješenja.

Poslovni dnevnik je ovim projektom pokazao da vjeruje u mlade te postao spona između kompanija i mladih obrazovanih ljudi. Sinergija koja je nastala ovim projektom sigurno će dati rezultate, a svaka kompanija svjesna je činjenice da koliko ulaže u zajednicu u kojoj živi i radi, toliko će joj se vratiti. Ulaganje u mlade, zalog je za budućnost sviju nas pa to moramo znati iskoristiti.

Poslovni dnevnik približio je kompanije i njihove potrebe ljudima koji će uskoro postati dijelom tih kompanija, ali i dao priliku mladima da s jedne strane vide kompanije drugim očima te pokažu konkretna rješenja i kreativnost u rješavanju stvarnim situacija. Pevec je trenutačno u zamašnjaku i tvrtka radi na standardizaciji svih poslovnim procesa.

Drago nam je da smo ovim projektom Hrvatska pamet Hrvatskoj dali poticaj, ali i svoj doprinos da mladi ljudi znaju i budu sig urni da svi vjerujemo u njih.

vlaDIMIra senčar perkov, DIrektorIca sektora Upravljanja ljUDskIM resUrsIMa Ine U projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj Ina je prepoznala platformu koja povezuje gospodarske subjekte, obrazovne institucije i studentsku zajednicu pružajući im priliku da svojim doprinosom unaprijede uvjete za profesionalni razvoj mladih talenata koji će u konačnici biti nosioci razvoja i konkurentnosti našeg gospodarstva.

Također, projekt je stavio naglasak na iznimno važno pitanje, a to je potreba povezanosti visokog obrazovanja i gospodarstva što je jedan od najvažnijih preduvjeta za zdrav razvoj tržišta rada i gospodarstva. Naime, jasno je kako za određena zanimanja postoji veći interes na tržištu rada, dok za druge ne postoji ili je značajno manji, a kako bi studenti bili upoznati s pravom situacijom potrebna je sustavna i sveobuhvatna komunikacija između gospodarskih subjekata i obrazovnih institucija.

Upravo zbog toga, u Ini već nekoliko godina strukturirano razvijamo i unapređujemo partnerske odnose s nekoliko fakulteta diljem Hrvatske na kojima se obrazuju kadrovi koji su u Ini najtraženiji i kroz različite inicijative i projekte stimuliramo studente na odabir određenih smjerova kako bi nakon diplome bili konkurentni na tržištu rada.

Zadovoljstvo nam je što smo u sklopu projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj imali priliku dodatno osnažiti naš angažman u ovom području i što je suradnja svih sudionika rezultirala stvaranjem novih prilika za unapređenje vještina studenata koji su sudjelovali u projektu.

Partner projekta

Medijski partner

Sveučilište u Zagrebu

nicom i priprema ih za buduće poduzetničke izazove, što će u konačnici stvoriti bolje uvjete za jačanje hrvatskog gospodarstva 6

da i potiče njihov ostanak u Hrvatskoj Jo Kempen, voditelJica odJela za odnose s Javnošću u HrvatsKoJ pošti ‘Stavi pravu stvar na pravo mjesto’ ili kako da relevantne informacije dođu do svojih ciljnih skupina?

Ušavši kao svojevrstan partner u ovaj projekt, odmah smo zapazili očitu vrijednost za mlade ljude – da bi im se dali uvidi u načine funkcioniranja tvrtki koje se bave različitim poslovanjima i da se, uz klasično obrazovanje, razvijaju u skladu s kriterijima budućih potencijalnih poslodavaca.

Kroz teme se otvorila i ona čarolija da smo doista osjetili potrebu da se sadržajno kao tvrtka fokusiramo na to da im se što točnije i jasnije predstavimo.

Svjedoci smo vremena u kojima se tržište mijenja i koliko god, s jedne strane, poslodavci iskustvo smatraju relevantnom referencijom, s druge strane, sve se više cijene mladi ljudi spremni razmišljati izvan zadanih okvira te davati i ostvarivati inovativne ideje. Prilika na tržištu koje čekaju zasigurno nema mnogo, ali svaki pojedinac ima izbor razvijati svoje talente i jakosti i od malih prilika stvarati sebi veće.

Takvo što ne događa se komu drugomu i negdje drugdje; stvaramo ih sami ondje gdje jesmo. Upoznavanje i poštovanje forme, ali s fokusom na sadržaj, temelj su uspješnog početka buduće karijere. Projekt Poslovnog dnevnika Hrvatska pamet Hrvatskoj otvorio je vrata komunikacije između budućih radnika i njihovih potencijalnih poslodavaca. Time se pokazalo da poslovni mediji prepoznaju svoju ulogu u stvaranju konstruktivnog materijala, a koji sadržajno obogaćuje edukaciju pojedinaca.

ninoslav ČerKez, izvršni direKtor upravlJanJa Kadrovima i eduKaciJama u in2 Projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj je ‘čista pozitiva’! Projekt potiče suradnju realnog sektora i akademske zajednice, prenosi iskustva i pozitivne prakse uspješnih tvrtki i pojedinaca, potiče na pozitivno razmišljanje i akciju te usmjerava hrvatsko društvo prema pozitivnoj promjeni. Studenti imaju priliku iskazati svoju kreativnost, biti prepoznati i svojim projektima dati do znanja da su važni za budućnost naše zemlje.

Mediji i realni sektor svojim angažmanom na projektu studentima daju podršku i jasnu poruku: ‘Stalo nam je do vas’. Tematski okviri su definirali područja projekata za koje se smatra da su i bitni smjerovi napretka države. Poruke su vrlo jasne: ‘budi poduzetan’, ‘budi inovativan’, ‘promoviraj Hrvatsku’, ‘budi društveno odgovoran’ i ‘ostani u Hrvatskoj’. Idejom i projektom smo jako zadovoljni i čast nam je da smo, kao predstavnici realnog sektora, imali priliku sudjelovati i podržati projekt.

renata pondelJaK, predsJednica uprave otp leasinga Među ključne vrijednosti OTP Leasinga, koje su temelj našeg razvoja, spadaju i radnici visokog intelektualnog kapitala.

Slijedom navedenog bilo nam je zadovoljstvo poduprijeti društveno odgovoran projekt Poslovnog dnevnika, kojim bi se nagradila izvrsnost studenata, jer vjerujemo da talente treba na vrijeme prepoznati te im pomoći u procesu razvoja.

Iznimno smo zadovoljni sudjelovanjem u projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj, jer će navedeni projekt pomoći u stvaranju bolje suradnje između tržišta rada i fakulteta, a koja bi trebala stvoriti temelje za bolju i bržu integraciju studenata u radno okruženje. Kako su studenti naši potencijalni zaposlenici, budućnost naših tvrtki ovisi jednim dijelom i o njima.

Stoga smatramo da je bitno involvirati ih u poslovanje i omogućiti razmjenu znanja između generacija. S jedne strane studenti imaju priliku učiti od iskusnijih zaposlenika, a s druge strane oni tvrtki nude svježe ideje i radni elan, koje sigurno mogu pridonijeti oblikovanju kvalitetnih proizvoda i usluga. OTP Leasing će i dalje nastojati sudjelovati u ovakvim inicijativama koje pomažu razvoju studenata, jer vjerujemo da su upravo djelatnici jedna od naših najvećih vrijednosti.

Jagoda poropat darrer, glasnogovornica i viša predavaČica na zšem-u Kao poslovna škola koja je već osmu godinu zaredom rangirana kao najbolja poslovna škola u Hrvatskoj od međunarodne agencije Eduniversal i kao jedina u Hrvatskoj, a jedna od 70 poslovnih škola u Europi koja ima prestižnu međunarodnu AACSB akreditaciju, podržavamo kvalitetne i smislene projekte kakav Hrvatska pamet Hrvatskoj i jest. S preko 120 međunarodnih partnerskih sveučilišta i trenutno 109 međunarodnih studenata iz 25 zemalja diljem svijeta na ZŠEM-u pokazali smo da smo prepoznatljivi na globalnom tržištu i da kao takvi pružamo kvalitetno obrazovanje.

Svoje student motiviramo da koriste mogućnosti međunarodne suradnje, da nauče najbolje svjetske prakse i pretoče ih u svoje poslove te pokrenu hrvatsko gospodarstvo.

Kandidati su tijekom ovog natjecanja pokazali dobru pripremljenost, snalažljivost te inovativnost što mislim da je krucijalno za uspjeh u poslovnom svijetu.

hrvatska pamet hrvatskoj 16

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Pokrovitelji P R E D S J E D N I C A R E P U B L I K E H R VAT S K E

Zagrebačka banka Zagrebačka banka, članica međunarodne bankarske grupacije UniCredit, vodeća je banka u Hrvatskoj, a vrijednosti banke svakako pridonosi i dimenzija društvene odgovornosti u poslovanju.

Biti vodeća banka ne znači samo imati najveći tržišni udio, najveći broj klijenata i inovativne i kvalitetne proizvode već podrazumijeva i svijest o vlastitoj odgovornosti i utjecaju na cjelokupnu društvenu zajednicu u kojoj poslujemo te senzibiliziranost za potrebe zajednice. Tako je Zagrebačka banka u posljednje dvije godine organizirala projekt Moj Zaba Start, natječaj u kojem smo dodjeljivali financijsku potporu najboljim poduzetničkim idejama i projektima s ciljem povezivanja inovativnih poduzetnika, znanosti, zelene tehnologije, kreativne industriju i bankarskog sektora.

Upravo zbog pozitivnog iskustva s Moj Zaba Startom pružili smo potporu projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj. Prepoznali smo značaj i važnost ovog projekta koji aktivno potiče studente da se radom, zalaganjem i trudom uključe u stvaranje boljeg društva za sebe i svoju okolinu, a koji će ih istovremeno dodatno osvijestiti važnosti sudjelovanja u kreiranju vlastite budućnosti.

Također, budući da projekt ima za cilj poticanje poduzetničke klime studentima će omogućiti izradu održivih projektnih prijedloga, a sve u cilju stvaranja boljih uvjeta za konačno jačanje hrvatskog gospodarstva. Obzirom da se radi o vrlo važnoj populaciji, studentima koji će se tek aktivno uključiti na tržište rada i svojim radom i djelovanjem imati prilike napraviti promjene u našem društvu, ovo je jedinstvena prilika za njih da, uz mentorstvo i iskustvo predstavnika Banke, ali i ostalih partnera projekta, prošire postojeća znanja i steknu nova iskustva koja će im biti od velikog značaja u budućnosti.

tina balenović, direktorica Službe ljudSkih potencijala u uniqa oSiguranju Uključivanjem u ovaj projekt Uniqa želi doprinijeti suradnji između poslovne i akademske javnosti, stvaranju uvjeta za ostanak mladih obrazovanih ljudi u Hrvatskoj te njihova uključivanja u proces promišljanja smjera budućeg razvoja Hrvatske.

Cilj ovog projekta je nagrađivanja izvrsnosti hrvatskih studenata te njihovo lakše uključivanja u sustav nacionalne ekonomije što je u skladu s našom strategijom društveno odgovornog poslovanja. Tvrtka se bez oklijevanja odlučila podržati ovaj hvalevrijedan projekt kako bi hrvatskim studentima omogućila prezentaciju ideja i znanja kroz konkretne projekte.

Ovakvim projektima studentima je već za vrijeme studija omogućeno upoznavanje s poslovnim okruženjem i izazovima te kontakt s kvalitetnim potencijalnim poslodavcima koji na taj način mogu spriječiti odlazak sposobnih i ambicioznih mladih osoba iz Hrvatske te pomoći cjelokupnom razvoju gospodarstva.

ana Skledar Matijević, prodekanica Za naStavu na preddiploMSkoM StručnoM Studiju na veleučilištu baltaZar Zaprešić Veleučilište Baltazar Zaprešić pozdravilo je pokretanje projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj te se spremno uključilo jer smo prepoznali kvalitetan projekt usmjeren na populaciju s kojom se svakodnevno susrećemo. Svojim studentima želimo pružiti mogućnost da pokažu što znaju, odnosno što su naučili tijekom studija na našim studijskim programima, konkretno na specijalističkom stručnom studiju Projektni menadžment. Željeli smo biti dio optimistične i progresivne priče jer potičemo studente da slijede svoje snove i ostvaruju svoje projekte. Interes studenata za sudjelovanje u ovome projektu pokazao nam je da smo bili u pravu. Vjerujemo da su tomu pridonijele teme projekta (Izvorno Hrvatsko, Destinacija Hrvatska, Održiva Hrvatska, Poduzetna Hrvatska, Inovativna Hrvatska), koje su ugrađene i u naš nastavni plan i program pa su tako naši studenti koji studiraju ili su studirali Projektni menadžment, Menadžment u kulturi ili Poslovnu ekonomiju i financije prepoznali važnost ovoga projekta i odazvali se.

S druge strane, Veleučilište Baltazar Zaprešić uviđa ulogu visokih učilišta u razvoju lokalnih zajednica. Smatramo da bi visoka učilišta po principu tri ple helix trebala aktivno sudjelovati u životu zajednica u kojima djeluju te kroz zajedničke projekte širiti pozitivan utjecaj jer su razvijene lokalne zajednice prva brana odljevu mozgova. Ovaj projekt prepoznali smo kao izuzetno važan jer mladim ljudima šalje poruku da kroz obrazovanje i pokretanje vlastitih projekata sami stvaraju svoje mjesto pod hrvatskim suncem. Nadamo se da će studenti sudjelovanjem u ovom projektu steći vrijedno iskustvo, a da će oni najbolji steći priliku i realizirati svoje projekte te stvoriti svoju šansu za uspjeh u vlastitoj domovini.

branka belaMarić, voditeljica odnoSa S javnošću u plinacru Plinacro, kroz niz aktivnosti, podržava projekte koje provode mladi ili su usmjereni na njih. Među ostalim, studenti su u mogućnosti svoju praksu obaviti u našoj tvrtki, a i, u suradnji sa Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom, organiziramo stručne posjete studenata Plinacrovim tehnološkim objektima.

Također, naši zaposlenici česti su predavači na stručnim skupovima ili predavanjima u organizaciji studentskih udruga, čiji rad nastojimo podržati i kroz svoj program sponzorstava i donacija.

Sve to činimo jer iskreno cijenimo inicijativu, proaktivnost i rad mladih obrazovanih ljudi i smatramo kako je pitanja stvaranja kvalitetnijih preduvjeta za njihov ostanak u Hrvatskoj iznimno važno. Iz tog smo razloga i projekt ‘Hrvatska pamet Hrvatskoj’ prepoznali kao iznimno aktualan i koristan.

Podatak kako je na natječaj, u pet njegovih kategorija, pristiglo više od sedamdeset prijava jasna je potvrda njegova uspjeha, ali i toga koliko su inicijative tog tipa dobrodošle među studentskom populacijom.

Vjerujemo da projekti poput ovog pružaju perspektivu mladima, odnosno pokazuju kako, unatoč ekonomskoj krizi koja ‘pritišće’ Hrvatsku, uz proaktivan pristup, inicijativu i podršku, imaju mogućnosti ostvariti kvalitetan život i uspješan profesionalni razvoj u ovoj zemlji.

Partner projekta

Medijski partner

Sveučilište u Zagrebu 6

Iva Kostelac slIjepčevIć, regIonalna dIreKtorIca ljudsKIh potencIjala u duKatu Nezaposlenost, posebno mladih, predstavlja velik društveni i gospodarski problem Hrvatske, a njihov je sve veći odlazak u inozemstvo realna prijetnja gospodarstvu, društvu ali i demografskoj strukturi zemlje.

Ovaj problem traži sustavna rješenja temeljena na strategiji razvoja obrazovanja, gospodarstva ali i bliskoj suradnji akademske i poslovne zajednice, kako bi obrazovni sustav mogao adekvatno odgovoriti na realne potrebe gospodarstva. Realni sektor u tome može i treba odigrati važnu ulogu, a posebice velike tvrtke, koje su veliki poslodavci i ujedno mjesta u kojima se stječu prva i nerijetko vrijedna radna iskustva.

Upravo je stoga značajan i hvalevrijedan ovaj projekt, koji prepoznaje i nagrađuje iznimne ideje i projekte hrvatskih studenata koji svoje obrazovanje shvaćaju vrlo ozbiljno i time im otvara vrata na tržište rada i potiče njihov ostanak u Hrvatskoj. U Dukatu smo odmah prepoznali vrijednost i značaj projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj te smo ga podržali s velikim očekivanjima. Vjerujemo da i našim internim programom dodjele stipendija za poslijediplomske studije iz područja mliječne industrije na Visokoj poljoprivrednoj školi u Francuskoj dodatno pridonosimo zadržavanju izvrsnih hrvatskih studenta u Hrvatskoj, jer nakon stjecanja stručnih i praktičnih znanja i vještina u pogonima grupe Lactalis diljem Europe, postdiplomci imaju priliku svoju karijeru nastaviti u Dukatu.

julIjana njegovec, fond menadžerIca Iz pBz croatIa osIguranja Odlučili smo se za sudjelovanje u ovom edukativnom projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj zbog njegovog primarnog cilja a to je smanjenje stope nezaposlenosti među mladima, sprječavanje odlazaka mladih iz naše zemlje te poticanja dodatne proaktivnosti među studentima.

Smatramo da su kroz ovako zamišljen projekt, studenti dobili priliku da prezentiraju svoje ideje, steknu nova znanja i iskustva, upoznaju dio poslovne zajednice koji se ovdje okupio te da u konačnici dobiju vjetar u leđa te da nastave na realizaciji svojih ideja i pokretanju vlastitih biznisa. Smatramo da je vrlo pohvalno što studenti razmišljaju u smjeru stvaranja novih poslovnih koncepata i poslovnih modela.

luca pInjuh, specIjalIstIca za evente I KIno oglašavanje u cInestaru Ideja projekta kao društveno-ekonomske aktivnosti svidjela nam se na prvu i u isti smo se uključili s velikim entuzijazmom. Projekt je u interesu svih poslovnih ljudi koji dijele slične poslovne ideje i djeluju na našem tržištu što je potvrdio i veliki broj uspješnih tvrtki koji se u projekt i uključio. Drago nam je da su mladi prepoznali vrijednost ovog projekta te su u tako velikom broju prijavili za sudjelovanje.

Vjerujemo da su sudionici koji su sudjelovali u izradi projekata stekli mnoga korisna iskustva koja će im biti od velike pomoći da pronađu posao te da iste primjene u obavljanju svojih poslovnih zaduženja. Važno je što ranije naučiti da će bez komunikacije, prijenosa informacija i stjecanja iskustva biti teško stvarati nova znanja koja su preduvjet za uspješno poslovanje. Vještina komuniciranja je ono što će uspješne djelatnike razlikovati od onih manje uspješnih jer prodati svoju ideju najveći je uspjeh.

Konstantan rad na sebi rezultirat će samo osobnim napretkom i razviti osobine koje su potrebne svakome tko želi biti uspješan i ispunjen život na poslovnom i privatnom planu. Vjerujemo da će mladi ljudi, studenti koji završavaju fakultete, željni znanja i napretka pronaći radno mjesto koje će ih ispunjavati i pripremiti za dugu i uspješnu karijeru.

sven müller, dIreKtor fonda za zaštItu oKolIša I energetsKu učInKovItost Razvoj svakog društva svakako ovisi i o snazi njegove akademske zajednice, o znanju, ambiciji i inovativnosti studenata i njihovih profesora. Vjerujem da svježe ideje studenata svakako treba poticati te im treba dati priliku i podršku da se razviju u prave projekte. To nije lak zadatak, jer za razvoj projekta od ideje do realizacije treba i stručna i financijska podrška, ali i vrijeme i volja pojedinca.

Fond djeluje unutar resora zaštite okoliša, i to je područje koje u suvremenom društvu postaje sve važnije i važnije. Nema područja djelovanja koje se u svom segmentu ne dotiče zaštite okoliša, upravo zbog činjenice da svako naše djelovanje na neki način utječe na okoliš. Zato su projekti koji su usmjereni na održivi razvoj iznimno važni i u tom smo segmentu prepoznali našu ulogu u ovom projektu. Fond upravo kroz svoj svakodnevni rad potiče projekte koje provode tvrtke, gradovi i općine, udruge, a koji su usmjereni na zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Izazov je u svakom projektu osmisliti ga na način da bude održiv.

Da vodi računa o iskorištavanju resursa, proizvodima i otpadu koji nastane, da je projekt socijalno održiv, tehničko tehnološki i, naravno, financijski. Financijska pomoć određenom projektu svakako ovisi o tome koliko je dobro razrađena njegova financijska održivost, a to je neophodno i za uspjeh projekta.

Osim što odobravamo bespovratna sredstva provedbu takvih projekata, pratimo njihovu realizaciju i ispunjenje ciljeva. U toj raznolikosti projekata vidi se moć ideje, a upravo je to jedan od razloga zašto je važno dati priliku mladim i educiranim ljudima.

Pronađite izgubljena radna mjesta!

Kompostiranje Proizvodnja energije

Prerada plastičnog otpada Recikliranje papira

Prerada stakla

Dobivanje bio-goriva

Prerada metala

Jeste li znali da svatko od nas proizvede čak 404 kg otpada godišnje te da je, u zadnjih deset godina, većina tog otpada završila na odlagalištima? Zbog te loše navike izgubljeno je čak 5 milijardi kuna i propuštene su brojne prilike za otvaranje novih radnih mjesta u obradi i recikliranju otpada.

Vrijeme je da usvojimo novu naviku: zato uspostavljamo cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, a kako se osobno uključiti saznajte u svom gradu ili općini koji su, zajedno s nama, zaduženi za provedbu sustava.

www.naviku-usvojimo.hr

Zajedno čuvamo okoliš

ponedjeljak, 14. prosinca 2015.

hrvatska pamet hrvatskoj

www.poslovni.hr

19

Inovativan prehrambeni proizvod koji pojednostavljuje pripremu jela Finis Proizvod bi mogao biti prepoznatljiv kao izvorno hrvatski i time podići ugled hrvatskoj industriji

Izvorno hrvatsko: pobjednice

2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Cilj Finisa je učiniti svaki obrok užitkom i podići svijest potrošača o važnosti ekoloških proizvoda

A

nja Rodin i Ekaterina Drobat, studentice diplomskog studija na smjeru Upravljanje sigurnošću hrane na Prehrambeno - biotehnološkom fakultetu u Zagrebu ušle su u finale projektom Finis. Kako kažu, projekt Finis je inovativni prehrambeni proizvod kojeg karakterizira multifunkcionalnost. “Finis potpuno pojednostavljuje pripremu vaših omiljenih jela te zamjenjuje dosadašnje proizvode koji se mogu naći na policama trgovačkih lanaca. To je eko inovativan prehrambeni proizvod koji prati užurbani tempo život”, kažu Anja Rodin i Eka-

FInIS jE potpuna inovacija na hrvatskom i svjetskom tržištu.

PROIzvOd jE MuLtIFunKcIOnALAn tE nE utjEčE nA SEnzORSKE KARAKtERIStIKE jELA

OvIM PROjEKtOM IStAKnuLE bISMO I važnost razvoja ekološke svijesti KOjA jE zA nAS jEdnA Od nAjvAžnIjIh čIMbEnIKA zA KvALItEtAn RAzvOj gOSPOdARStvA u hRvAtSKOj

terina Drobat. Tvrde kako će ga se moći koristiti u kućanstvima i ugostiteljskim objektima, a na samu ideju za ovaj proizvod došle su spontano.

Kako tvrde autorice, cilj Finisa je učiniti svaki obrok užitkom i podići svijest potrošača o važnosti ekoloških proizvoda.

“Upravo iz tog razloga koristimo reciklirani papir za izradu ambalaže jer tako smanjujemo zagađenje vode i zraka, te povećavamo uštedu energetskih resursa. Saznanje da upravo 30 posto otpada u kućanstvima čini baš papir, daje ovom proizvodu velik potencijal, a istovremeno prati trend u svijetu. Ovakvim proizvodom želimo podići hr-

Nastanak ideje

˝Prilikom jednog večernjeg izlaska i druženja s društvom sinula je ideja o ‘nečemu’ inovativnom što bi svakom od nas olakšavalo svakodnevicu i bilo namijenjen svim uzrastima. Ideja ispočetka nije obećavala, no evo ipak se pokazalo da ima puno potencijala”, tvrde autorice projekta Finis.

vatsko gospodarstvo te postići prepoznatljivost hrvatskih proizvoda na stranom tržištu”, kažu Anja Rodin i Ekaterina Drobat i ističu kako je Finis potpuna inovacija na hrvatskom i svjetskom tržištu.

Razni okusi

“Važno je naglasiti da je proizvod multifunkcionalan te ne utječe na senzorske karakteristike jela, a moguće ga je izraditi u raznim okusima”, kažu autorice projekta i naglašavaju kako ih je spoznaja o važnosti osobnog angažmana u stvaranju općih vrijednosti potakla na rad u ovom projektu koji bi se eventualno mogao odraziti na podizanje kvalitete i inovacija na području prehrambene industrije, a samim tim i hrvatskom gospodarstvu.

“Pretpostavili smo da bi ovaj proizvod mogao biti prepoznatljiv kao izvorno hrvatski i time podići ugled hrvatskoj industriji na globalnoj

Anja Rodin i Ekaterina Drobat MARKO PRPIĆ/ PIXSELL

razini. Ovim projektom istaknule bismo i važnost razvoja ekološke svijesti koja je za nas jedna od najvažnijih čimbenika za kvalitetan i uzoran razvoj gospodarstva kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Također, ovim želimo poslati poruku kojom bi nas prehrambena industrija u Hrvatskoj prepoznala i pružila mogućnost da svoj entuzijazam i znanje pretvorimo u zajedničke ciljeve, a to bi ujedno bilo i ostvarenje naših želja” kažu Anja Rodin i Ekaterina Drobat i priznaju kako je atmosfera prilikom izlaganja poslovnog slučaja pred žirijem bila ugodna.

“Tijekom izlaganja mogla se uočiti zainteresiranost žirija za sami slučaj. Nakon što smo kolegica i ja završile izlaganje, uslijedila su pitanja od strane žirija. Komentari su bili dobri, izuzetno pozitivni i zanimljivi. Bilo je dobrih savjeta pa smo nešto i naučili”, zaključile su Anja Rodin i Ekaterina Drobat. v

20 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

MARKO PRPIĆ/PIXSELL

Marko Španjol Na otoku Lošinju otvorio bi galeriju i ‘pop-up shop’ u kojem bi prodavao proizvode mladih dizajnera

Turistima želim ponuditi hrvatski dizajn

Simulacija buduće 'pop-up' trgovine i galerijskog prostora Pd

Izvorno hrvatsko: finalist 2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Osim promocije dizajna, Art Store može imati i ulogu zamašnjaka nezavisne kulturne scene na Lošinju

M

arko Španjol, nedavno je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na odsjecima povijesti umjetnosti i muzeologije. Kako kaže, tijekom studi-

ja u ljetnim je mjesecima radio u Lošinjskom muzeju i u turističkoj zajednici grada Malog Lošinja, a kroz godine studija je upoznao mnoge umjetnike i dizajnere, njihov rad i kulturnu scenu. Upravo iz toga se rodila ideja za projekt Art Store koji je u kategoriji Izvorno hrvatsko prijavio na natječaj Hrvatska pamet Hrvatskoj.

“Jako sam se obradovao kad sam čuo za projekt Poslovnog dnevnika jer je to odličan način uključivanja i poticanja studenata u njihovom

budućem radu. Ideja Projekt Art Store predstavlja ideju otvaranja galerije i prodavaonice proizvoda mladih hrvatskih umjetnika i dizajnera na otoku Lošinju.

Ipak, nije u pitanju tradicionalna interpretacija ‘white cube’ galerije ili pak obične suvenirnice, već se radi o dobro promišljenom konceptu, atraktivno oblikovanog prostora s jedinstvenim proizvodima izloženim na inovativan način”, pojasnio nam je autor projekta Marko Španjol. Kako

OvA PROdAvAOnIcA MOgLA bI bItI poticaj uspavanoj lošinjskoj turističkoj ponudi

tvrdi, otvaranje takvog prostora na otoku Lošinju moguće je zbog velikog broja turista koji godišnje posjeti ovu destinaciju, pa samim time čine dovoljno veliko tržište. U takvom kontekstu otvaranje Art Storea djeluje kao uspješan projekt, ali s dodanom vrijednošću.

“U inertnoj i pomalo uspavanoj atmosferi lošinjske turističke ponude ovakvo mjesto može postati katalizator umjetničke scene i pokretač pozitivnih zbivanja na tom polju, ali i pomoći pri oblikovanju identiteta otoka Lošinja kao zanimljive destinacije. Mnogi mladi ljudi su prepoznali kvalitetu hrvatskog dizajna i suvremene umjetnosti pa su proizvodi mladih autora postali popularni. Kako sam i sam bio dio te priče, odlučio sam pokušati kreirati djelić te atmosfere na otoku Lošinju. Vjerujem da bi to mogao biti poticaj uspavanoj lošinjskoj privatnoj inicijativi koja se drži provjerenih

recepata i standardne i pomalo dosadne ponude proizvoda i sadržaja”, kaže Španjol.

Iako koncept kao takav nije nov i nepoznat, na našem je tržištu rijedak. Ipak kako kaže Španjol, na području nezavisne umjetničke scene, koja se usprkos problemima snažno razvija, postoje pozitivni trendovi izlagačkih aktivnosti i prodaje, no oni su isključivo vezani uz veća urbana središta. Art Store projekt jedinstven je jer spaja galerijski prostor s prodajnim prostorom u obliku ‘pop up shopa’, “Situacija se bitno mijenja zadnjih nekoliko godina, pa se tržište širi i na manja mjesta u Hrvatskoj gdje je prisutan turizam. Ciljevi ovog projekta su promocija umjetničkih i dizajnerskih proizvoda mladih hrvatskih autora, uspješna prodaja, ali i uloga Art Storea kao zamašnjaka nezavisne kulturne scene na otoku Lošinju, ali i šire”, poručuje Španjol. v

Kulture je premalo u građenju nacionalnog identiteta Luka Dragaš Stvarao bi imidž Hrvatske s fokusom na kulturnu baštinu jer ona može komunicirati vrijednosti na svim razinama društva

L

uka Dragaš u finale je ušao projektom Izvorno hrvatsko, projektom koji je bio vezan uz temu Izvorno hrvatsko s naglaskom na ‘pakiranju’ kulturne baštine Hrvatske u postojeće ili nove proizvode namijenjene hrvatskom tržištu.

“Postavljanje državnog identiteta više nije stvar izbora, to je nužnost. S obzirom na to da državama izravna konkurencija postaju i snažne multinacionalne korporacije, a kako bi se uspjele diferencirati od ostalih, kako bi zadržale svoj autohtoni identitet i ostale konkurentne na globalnom tržištu, države se nastoje afirmirati kao brendovi. Svaka država koja uspije provesti vlastito brendiranje osigurava vlastitu budućnost i gospodarski razvoj na dobrobit svojih građana”, istaknuo je Luka Dragaš, autor projekta. Kako kaže,

tek kada je stvoren brend i prihvaćen od strane naroda, kada se zatečeni identitet pretvori u projektirani identitet ispunjeni su uvjeti da se brend predstavi na globalnoj sceni.

“Brendovi trebaju zabavljati, izazivati kreativnost kupaca, ali u isto vrijeme nuditi kvalitetu i pouzdanost. Osobno zadovoljstvo, ili poticaj koji osoba osjeća kada posjeduje nešto posebno, vrlo je značajno za stvaranje brenda i to je put koji je većina ekskluzivnih brendova krenula na početku karijere”, pojašnjava autor projekta. U potrazi za zajedničkim nazivnikom koji bi mogao objedinjavati cjelokupni identitet naroda, Dragaš je zaključio kako on mora biti karakterističan za cijelu zemlju, a ne samo za pojedinu regiju ili jedno uže područje. Kako bi ga pokušao pronaći grupirao je vrijednosti u četiri različite

kategorije; kultura, gastronomija, hrvatski velikani i ostalo, s time da u tu kategoriju spadaju hrvatski običaji i mentalitet, prirodne ljepote, te biljni i životinjski svijet. Budući da gastronomija, hrvatski velikani i ostalo preširoko označava vrijednosti i ne može komunicirati hrvatske vrijednosti na svim razinama društva, Dragaš objašnjava kako je fokus odlučio staviti na kulturu. “Kultura, koja sadrži najviše potencijala za građenje Hrvatskog nacionalnog identiteta, se ne ističe dovoljno. Za zemlju bogate kulture, tra- dici-

Izvorno hrvatsko: finalist MARKO PRPIĆ/PIXSELL

ja je njezino vrlo snažno sredstvo te je budućnost za Hrvatsku u njenoj reinterpretaciji s obzirom na činjenicu da je njegovana i očuvana kroz desetljeća, modernizaciji i prilagodbi današnjem vremenu kao i planiranju promjena za vrijeme koje dolazi jer je to ono što čini Hrvatsku, njenu prošlost, sadašnjost i budućnost”, tvrdi Dragaš.

Kako kaže, glavni od svih ciljeva je promicanje kulturne baštine na nekoj višoj i možda popularnijoj izvedbi te naravno poticaj svim mladim ljudima da se uključe u slične projekte. “Ideja mi je pala na pamet upravo iz tog razloga što je kulturna baština neiscrpan izvor podataka koji bi se vrlo lako mogli prodavati na tržištu pogotovo zbog toga što ne bi sadržavali nikakve skrivene poruke”, poručuje Dragaš. md

22 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Od sjemenki grožđa radile bi hladno prešano ulje koje je hit u svijetu ‘Od blata do zlata’ Otpad koji se generira tijekom proizvodnje vina iskoristile bi za visoko kvalitetan proizvod 2

Poduzetna Hrvatska: pobjednice

ANTONIJA ALAR

antonija.alar@poslovni.hr

Ovim projektom želi se jačati eno-gastronomski brand Srijemskog vinogorja s nešto drugačijim proizvodom

P

rojekt Vinifera, prijavljen na natječaj Poslovnog dnevnika Hrvatska pamet Hrvatskoj u kategoriji Poduzetna Hrvatska, zasnovan je na temeljima vinogradarske povijesti Srijemskog vinogorja.

Autorice projekta, studentice Ana i Iva Čobanković, osmislile su cijelu vinogradarsku priču ‘Od trsa do ulja’, koja promiče tradicijske vrijednosti njihovog kraja u suvremenom društvu.

“Naš cilj je iskoristiti otpad koji se generira tijekom proizvodnje vina - tropa ili komina kako bismo dobili hladno prešano ulje od sjemenki grožđa. Na taj način dobivamo visoko kvalitetan proizvod izvornog podrijetla i dodane vrijednosti. Mi bismo u potpunosti iskoristili sirovinu, jer ne bismo stvarali dodatni otpad, već bismo ga koristile kao energent u procesu proizvodnje ulja”, komentiraju sestre Čobanković.

Obiteljska tradicija

Budući da se njihova obitelj već 15 godina bavi proizvodnjom vina, na samu ideju došle su jer je većina vinogradara na kominu gledala kao na otpad koji bi završavao u vinogradima kao organsko gnojivo ili bi se koristio za proizvodnju rakije, a u najgorim slučajevima bio završavao na divljim odlagalištima. “Mi smo u komini prep oz n a l i veću vrijednost tijekom našeg studija te smo otkrili da se iz nje može proizvesti ulje, razni ekstrakti po-

jedinih komponenata, brašno i još mnogo toga”, dodale su sestre Čobanković.

Kažu kako su nakon iscrpnog istraživanja odlučile pokrenuti projekt te vidjeti gdje će ih to odvesti. Obzirom da potječu iz poduzetničke obitelji, to im je bio logičan iskorak. Prvi susret s poduzetništvom bio im je dok su bile devetogodišnjakinje, kada su prodavale susjedima povrće, koje su uzgajale u vrtu kako bi si mogle kupiti igračku koja im se sviđa. “Od tada nas je ono

uhvatilo na uzicu i dan danas vidimo to kao put koji trebamo ići, želja za učenjem novih stvari i ljubav prema našem kraju potaknuli su nas da razmišljamo o našoj budućnosti”, izjavile su sestre Čobanković.

Zdravo i ekološko

Smatraju kako će proizvodnjom ulja potaknuti ekološku osviještenost, zdrave prehrambene navike te poduzetničko razmišljanje. U njihovom okruženju postoji puno mogućnosti i neiskorištenih prilika, pogotovo u smislu iskorištavanja ‘otpada’ koji u sebi skrivaju veliku vrijednost. Ističu kako hladno prešano ulje od sjemenki grožđa ima vrlo povoljan utjecaj na zdravlje, ponajprije na dijabetes, povišen krvni tlak, visok kolesterol, ali i mnoge druge bolesti.

Posljednjih godina ovo ulje postalo je trend u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, pogotovo na tržištima kao što su Amerika i Europa. Cilj sestara Čobanković jačanje je eno-gastronom-

skog branda Srijemskog vinogorja s proizvodom koji bi ih na još jedan zanimljivi način istaknuo od ostatka konkurencije. Kao što ljudi dolaze u Ilok probati vrhunska vina koja zahtijevaju i vrhunsku hranu, zašto ne bi onda i probali pijani šaran u marinadi od njihovog ulja.

Projekt su usavršile proučavanjem sličnih projekata koji postoje u vinogradarskim pokrajinama u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj. Prednost im je ta što je u Hrvatskoj proizvodnja ulja od koštica grožđa još uvijek slabo razvijena, jer ljudi još nisu dovoljno upoznati sa vrijednostima tog proizvoda.

Stil života

“Mi ih putem našeg djelovanja pokušavamo educirati o koristima koje ono donosi sa sobom”, izjavile su sestre Čobanković.

Budući da Dalmacija i Istra imaju maslinovo ulje koje ne predstavlja samo proizvod, već cijeli jedan stil života, ulje od sjemenki grožđa također ima primamljivu notu jer je vezano uz vinograde

Sestre Ana i Iva Čobanković ŽARKO BAŠIĆ/ PIXSELL

i vino te predstavlja jedan zanimljivi dodatak cijeloj ponudi. Sestre Iva i Ana Čobanković, studentice su Prehrambeno tehnološkog i Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Sa projektom Vinifera prošle su studentska natjecanja kao što su Richards Barrentine Values and Venture natjecanje u poslovnom planiranju u Americi, Socialimpactaward Hrvatska, Accelerationbootcamp u Osijeku te Sajam najboljih studentskih poduzetničkih ideja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Iva će svoju završnu godinu studija provesti na studentskoj razmjeni na Sveučilištu Prirodnih resursa i životnih znanosti u Beču, gdje će imati priliku usavršit svoje znanje iz polja prehrambenog inženjerstva, dok će Ana, kao predsjednica studentske udruge Poduzetnici bez granica, poticati mlade na proaktivnost i poduzetnički način razmišljanja.

“Kao mlade i ambiciozne studentice pokušavamo iskoristiti što više od onoga što nam se pruža kako kroz obrazovanje tako i u životu”, izjavila je Ana. v

ponedjeljak, 14. prosinca 2015.

hrvatska pamet hrvatskoj

www.poslovni.hr

23

CroMarin Elegantna high-end košulja od posebnog pamuka koja nautičare štiti od štetnih UV zraka, vjetra i soli

Prva specijalizirana nautička košulja 2

BORIVOJE DOKLER

Poduzetna Hrvatska: finalisti

Mihovil Staroveški i David Skala

borivoje.dokler@poslovni.hr

ŽARKO BAŠIĆ/

Osim na more, s ovom košuljom modernog dizajna moglo bi se slobodno izaći i na večeru u restoran

PIXSELL

D

avid Skala i Mihovil Staroveški, apsolvent i student s Ekonomskom fakulteta u Zagrebu prijavili su se na natječaj Hrvatska pamet Hrvatskoj u kategoriji Poduzetna Hrvatska s projektom CroMarin. Riječ je o razvoju prve specijalizirane nautičke košulje koja bi štitila zdravlje nautičara.

“Košulja je izrađena od vrhunskog materijala, s tehnički-tehnološki vrlo dotjeranim i inovativnim detaljima, načinom proizvodnje koji joj daje dodatnu funkcionalnost te sigurnost samom korisniku za vrijeme njenog korištenja.

Izrađena je od posebnog pamuka koji se oplemenjuje raznim premazima koji materijalu daje dodatnu vrijednost kao što su zaštita od gužvanja, masnoće, vode, UV zraka itd...”, kažu Skala i Staroveški te nadodaju kako su šavovi košulje prošiveni koncem koji je UV senzibilan i koji reagira na

ŠAvOvI KOŠuLjE PROŠIvEnI Su koncem koji je UV senzibilan I REAgIRA nA zRAKE

sunčeve zrake. Tako, ukoliko su UV zrake štetne, konac poprimi crvenu boju, što je indikator da se treba skloniti sa sunca ukoliko je to moguće. Uz to, ugrađene su i dodatne komponente koje košulju svrstavaju u high-tech proizvod i daju joj pridjev – pametna. A i sami dizajn košulje je potpuno drugačiji i odskače od klasičnih košulja, kaže dvojac s Ekonomskog fakulteta koji se i sami

bave jedrenjem što im je puno pomoglo kod osmišljavanja ovog proizvoda. “Dugogodišnje aktivno bavljenje jedrenjem i ljubav prema nautici omogućili su nam da jako dobro upoznamo sve bitne odrednice ovog sporta, bilo profesionalnog ili rekreacijskog. Godinama se susrećemo s važnosti nautičke opreme za svakog nautičara, posebice kada se radi o kvaliteti materijala,

inovativnosti i cijeni. U razgovoru s prijateljima kao i natjecateljima na raznim regatama zaključili smo kako na tržištu nedostaje inovativna, visokokvalitetna odjeća namijenjena baš nautičarima, koja će ujedno biti i zaštita od vjetra, sunca i soli te moderno dizajnirana prema najnovijim modnim trendovima”, kažu autori projekta CroMarin čija je vizija potrošačima ponuditi proi-

zvod vrhunske kvalitete, inovativan i superioran, koji će promijeniti njihov doživljaj nautičkog turizma. “Želimo postati vodeći proizvođač odjeće za nautičare na hrvatskome tržištu. Kvaliteta i inovativnost proizvoda kao i dostupnost naših proizvoda u svim marinama biti će naše glavne odlike”, kažu Skala i Staroveški koji s potrošačima žele graditi odnos temeljen na povjerenju i ponudi jedinstvenog proizvoda. Koliko su upoznati s poduzetničkom scenom, do sada još nisu primijetili da je netko pokušao napraviti nešto slično na tom polju, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Baš zato smatraju da je ovo odlična prilika da zauzmu dobar položaj na tržištu. “Košulja je neizostavan odjevni predmet svakog nautičara i kao takav zaslužuje unapređenje u funkcionalnosti, primjeni i dizajnu u smjeru nautizma. Od ostale nautičke opreme razlikuje se u tome što bi košulja bila funkcionalna na brodu, a opet modernog dizajna i elegancije, te bi se s njom moglo izaći na večeru na kopno. Na taj način bi imali univerzalnu košulju primjenjivu u različitim situacijama što do sada također nitko nije napravio”, tvrde autori CroMarina. v

Brža interakcija između poslovnih i krajnjih korisnika AskBiz Inovativna platforma za optimizaciju procesa i troškova te brži pristup informacijama

Poduzetna Hrvatska: finalisti

N

edavno diplomirani magistri informatike Jurica Mlakar, Matej Bašić i Karlo Pocrnić prijavili su se projektom AskBiz na natječaj Poslovnog dnevnika Hrvatska pamet Hrvatskoj u kategoriji Poduzetna Hrvatska. AskBiz je informacij-

Jurica Mlakar, jedan od autora projekta AskBiz ŽARKO BAŠIĆ/ PIXSELL

ski poslovni sustav koji podržava poslovne procese poput interakcije između poslovnih i krajnjih korisnika, promocije i prodaje.

“Na ideju smo došli iz osobnog iskustva kupovine preko interneta, promotivnih ‘pokušaja’ brendova da nam se predstave kroz razne načine oglašavanja i analizom postojećih sustava za kreiranje takvog sadržaja”, izjavio je Mlakar, jedan od inovatora.

Kako je tržište zasićeno klasičnim oblicima i mjestima za internet kupovinu, tradicionalnim oglašavanjem kroz oglasna mjesta na web stranicama i unutar mobilnih aplikacija, odlučili su pronaći rješenje koje bi više zadovoljilo potrebe krajnjih i poslovnih korisnika.

Kod poslovnih korisnika to je optimizacija procesa i troškova te ciljano oglašavanje, dok je kod krajnjih korisnika to brži pristup željenim informacijama, lakša interakcija te ciljana ponuda prema raznim trenutnim obilježjima i preferencijama. “Glavni je cilj poslovnog pothvata AskBiz razviti sustav, koji će predstavljati temelj za buduće poslovanje, kako našeg, tako i poduzeća naših klijenata, koji će se moći koristiti za monetizaciju svojeg poslovanja, mobilnih aplikacija i web mjesta. Krajnjim korisnicima se s druge

strane otvaraju novi kanali interakcije s poslovnim subjektima, što uvelike pospješuje korisnički doživljaj”, kaže Mlakar i nastavlja: “Što se tiče konkurencije, ona je prisutna. Svaki alternativni kanal komunikacije, promocije i prodaje nama je konkurencija. To uključuje web mjesta za online kupovinu, online oglašivače i ostale. Jedina je razlika što, preko AskBiza, problemu pristupate na drugačiji način”, dodao je Mlakar. Naime, sustav će s jedne strane biti distribuiran kao platforma koju će na vrlo jednostavan način moći koristiti poslovni korisnici za svoje poslovne aktivnosti. Koristit će jednu vrstu CMS sustava za stvaranje sadržaja, odnosno komunikaciju, promociju i prodaju, dok će se distribucija sadržaja vršiti kroz niz mobilnih aplikacija za krajnje korisnike. “Ovakvim pristupom,

2

ANTONIJA ALAR

sadržaj neće predstavljati opterećenje, već dodanu vrijednost za krajnje korisnike, jer će poslovne aktivnosti imati aktivnu ulogu, kaže Mlakar te napominje kako su u razvoju dvije korisničke aplikacije. “Prva aplikacija namijenjena je krajnjim korisnicima, kao asistent u kupnji s inovativnim funkcionalnostima naprednog pretraživanja i interakcije, dok se druga temelji na međusobnoj interakciji krajnjih korisnika s naglaskom na trenutna obilježja. Poslovni korisnici moći će implementirati određene funkcionalnosti na svoja postojeća web mjesta ili ih koristiti za razvoj vlastitih mobilnih aplikacija te tako sami distribuirati sadržaj. Na taj način sustav se otvara i prema developerskoj zajednici, koja će našu programsku infrastrukturu moći koristiti u svakodnevnom razvoju programskih proizvoda”, zaključuje Mlakar. v

CRTIĆI, FILMOVI, SPORT. OD JUTRA DO ZORE. EVOTV!

• Gledajte evotv 6 mjeseci za 1 kn mjesečno • Darujemo HBO i Cinemax na godinu dana • Još bogatija ponuda programa

Ponuda vrijedi uz ugovornu obvezu na 24 mjeseca.

TELEVIZIJA DOSTUPNA SVIMA www.evotv.hr

Nazovite 0800 0707

ponedjeljak, 14. prosinca 2015.

hrvatska pamet hrvatskoj

www.poslovni.hr

25

Maštovito razgledavanje grada Zagreba Key Hunter Doris Barić odlučila je turistima pomoći da otkriju nepoznate kutove grada prateći zagonetke i tragove 2

Destinacija Hrvatska: pobjednica

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Radi se o kombinaciji ‘treasure hunta’ i interaktivnog razgledavanja grada

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

D

oris Barić završila je preddiplomski studiji turističkog i hotelskog menadžmenta na Visokoj Poslovnoj Školi Libertas u Zagrebu, a sljedeći mjesec polaže ispit za turističkog vodiča grada Zagreba i želja joj je uskoro otvoriti vlastiti obrt i nuditi različite programe za razgledavanje grada. U skladu sa željama prijavila se na natječaj Hrvatska pamet Hrvatskoj u kategoriji Destinacija Hrvatska s drugačijim konceptom razgledavanja grada - Key Hunter Zagreb. Kako kaže Barić, Zagreb zadnjih godina bilježi veliki porast mladih backpackersa, flashpackersa i city break turista, koji pretežno putuju u grupi prijatelja ili u parovima, i koriste internet za rezervaciju prijevoza, smještaja i prikupljanje informacija o destinaciji. Kako ne bi sve bilo jednolično ona je uz interaktivne programe za razgledavanje grada, odlučila turistima pomoći da otkriju nepoznate kutove Zagreba prateći zagonetke i tragove po specifičnim tematskim rutama, koje ih približavaju međusobno, ali i upoznaju sa lokalnim stanovništvom.

“S Key Hunter Zagreb želim ponuditi samostalno i maštovito razgledavanje grada u grupama ili parovima pomoću tematskih ruta i zagonetki. Radi se o kombinaciji ‘treasure hunta’ i interaktivnog razgledavanja grada. Sudionici kroz igru postaju istraživači, detektivi i lovci na skrivene priče grada, a ponuda Zagreba nudi nezaboravni doživljaj kojim se zadovoljavaju potrebe raznih profila turista te domaćeg stanovništva, koji teže autentičnosti i zabavi˝, objasnila je ukratko osnovnu ideju projekta Doris Barić.

Kako tvrdi, prvotna ideja ovog projekta nastala je u sklopu seminarskog rada za kolegij turistička promocija gdje su studenti tijekom jednog semestra pisali promotivni plan o novoj turističkoj usluzi. Od osnovnih prednosti svog projekta izdvaja uštedu jer u njenom razgledavanju grada nema potrebe za turističkim vodičima već korisnici samostalno razgledavaju i istražu-

mostalnost i fleksibilnost važni pri organizaciji putovanja, čime Key Hunter Zagreb postaje odgovor na njihove želje i potrebe. “Željela sam ponuditi programe za razgledavanje koji odgovaraju potrebama suvremenog putnika, koji želi doživljaj za pamćenje, autentičnost, kreativnost i spontanost.

Osnovni cilj mi je bio motivirati korisnike da kroz pronalaženje i zajedničko rješavanje zagonetki više obrate pažnju na svoju okolinu i provode aktivno druženje i naravno da kroz to dožive Zagreb na način na koji nijedan drugi grad dotada nisu doživjeli”, kaže Doris Barić.

“U projekt želim uključiti i druge pružatelje turističkih

Key Hunter - doživite Zagreb na drugačiji način PD

ju grad. Također, ističe Barić, Key Hunter Zagreb motivira korisnike na kreativno druženje, a i prikladno je za turiste, posjetitelje ili građane neovisno o njihovoj platežnoj moći.

“Važan je samo ‘avanturistički’ duh i to da prihvatite neobičnost ovog razgledavanja i dobra zabava vam je zagarantirana, a uz to ćete sigurno nešto novo i naučiti”, kaže Doris Barić i ističe da je primarni motiv današnjih mladih putnika autentični doživljaj, dok su im sa-

usluga, domaće proizvođače i mlade ambiciozne studente; naime interakcija raznih sektora je nužna za održivi razvoj gradskog turizma i za izgradnju kvalitetnog destinacijskog imidža. Upravo kreiranje specijaliziranih i inovativnih usluga je ključan proces za preusmjerivanje turističkih tokova sa obale na unutrašnjost Hrvatske, kako bi se ublažili negativni efekti masovnog turizma tijekom vršne sezone i ekonomski valoriziralo dosada neiskorištene resurse”, smatra autorica projekta.

Ističe kako su njena ciljana skupina, mlađi domaći potrošači i strani turisti od 18 do 30 godina. Istraživanja su pokazala da su uzroci intenzivnog porasta mladih putnika

Upoznavanje lokalne kulture i povijesti Odmak od masovnog turizma i veća korist za zajednicu Još jedna dobrobit njenog projekta Key Hunter Zagreb jest i ta što će se njime širiti i obnoviti znanja o lokalnoj kulturi i povijest. Svaki turist koji se odluči na ovaj tip razgledavanja grada uči o kulturi grada, legendama i time širi svoj horizonte te ga se potiče na dodatna istraživanja, analiziranja i spoznaje o destinaciji koja doista krije mnogo tajni i legendi. “Osmišljavanjem Key Huntera željela sam sudjelovati u kreiranju kreativnog destinacijskog imidža kakav Zagreb zaslužuje. Za budući razvoj hrvatskog turizma je ključno razviti specifične oblike turizma i tako se udaljiti od masovnog turizma, koji za lokalno stanovništvo donosi više negativnih nego pozitivnih dugoročnih utjecaja”, poručila je Doris Barić.

brojni, od toga da danas mladi razne platežne moći putuju, pa do sve većeg postotka mladih koji se uključuju u razmjenu studenata i održava svoja multikulturna prijateljstva kasnije kroz redovita kraća putovanja za zabavu i odmor. Uz sudjelovanje na projektu Hrvatska Pamet Hrvatskoj kojim bi si omogućila financijska sredstva, Barić će dodati i vlastiti kapital.

Uz sufinanciranje troškova oglašavanja Hrvatske Turističke Zajednice moguće je pokriti 50 posto troškova oglašavanja te bi se tako prikupila financijska sredstva koja bi pokrila sve troškove prve poslovne godine te omogućili i investiciju u daljnji razvoj usluge.

Ako prva poslovna godina bude uspješna, planira se prijaviti na natječaj Europske komisije ‘Žene inovatorice’, čije nagrade mogu donijeti od 30.000 do 100.000 eura.

“Projekt također daje velik doprinos poboljšanju kvalitete života u društvenom, ekološkom i turističkom okruženju grada Zagreba. Ova usluga zadovoljava potrebe različitih i novih profila turista koji teže autentičnosti, inovativnosti i emocijama, spajanjem zabave i edukacije u jedinstven i inovativan turistički proizvod”, poručila je Barić. v

26 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Bolji život Tri studentice žele poboljšati kvalitetu života trenutnih i budućih stanovnika grada Svete Nedelje i okolice

Jezero Orešje kao nova sportsko rekreativna oaza 2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Uspjeh projekta temeljio bi se na bogatoj i raznovrsnoj turističkoj ponudi čiji sadržaj bi se postepeno povećavao

A

utorice projekta Jezero Orešje, Milana Capan, Viktorija Jedvaj i Stela Katić studentice su druge godine Projektnog menadžmenta na Veleučilištu Baltazar. Kako kažu, ovaj projekt je zapravo nastao u sklopu kolegija pod nazivom ‘Planiranje, priprema i početak projekta – praktikum’. Projekt ‘Jezero Orešje’ novi je turistički sadržaj, osvježenje na području grada Svete Nedelje.

“To je projekt koji se prvenstveno bavi čovjekom i poziva ljude na aktivan, zdrav i prirodan način života. Ovim projektom omogućili bismo rekreaciju, zabavu, opuštanje i druženje, sve na jednom

mjestu - jezeru Orešje. Provođenjem projekta osigurali bismo kvalitetan i uspješan temelj za dugoročno dodatno širenje sadržaja i aktivnosti, također ostavili bismo prostor za daljnje inovacije, želje korisnika te napredak lokacije jezera u cijelosti. Uspjeh projekta temeljio bi se na bogatoj i raznovrsnoj turističkoj ponudi čiji sadržaj bi se postepeno povećavao i prilagođavao željama zainteresiranih korisnika. Naglasak želimo staviti na važnost sortiranja i recikliranja otpada, te posebice potaknuti i naučiti djecu i mlade o bitnosti očuvanja prirode, te koliki ona utjecaj ima na nas”, objasnile su nam Milana Capan, Viktorija Jedvaj i Stela Katić.

Kažu kako su svjesne velikog potencijala koji nudi jezero Orešje i njegovog trenutnog zapuštenog stanja te su brainstormingom shvatile kako se za uređenje jezera zaista može učiniti mnogo. Ističu kako su njihove ideje nadopunjavale jedna na drugu, kao i

Destinacija Hrvatska: finalistice

Stela Katić, Viktorija Jedvaj i Milana Capan ŽARKO BAŠIĆ/ PIXSELL

slični pogledi i želje vezane za uređenje jezera Orešje. Također, razradi ideje pomogao je dobar, složan i kreativan timski rad. Autorice ističu da je jezero Orešje javno dobro čija je glavna svrha podizanje ekološke svijesti građana kao i razvijanje sportsko rekreativnih aktivnosti na području grada Svete Nedelje.

“Uređenjem jezera Orešje te izgradnjom sadržaja i proširenjem ponude, cilj projekta je poboljšati kvalitetu života trenutnih i budućih stanovnika grada Svete Nedelje i okolice, a bitno je osigurati kvalitetnu podlogu za njegovo dalj-

IStIču KAKO jE zA uSPjEŠnOSt PROjEKtA najvažnija njegova održivost

nje razvijanje. To ćemo postići primarno čišćenjem i raskrčivanjem zapuštenog područja, a kasnije njegovim održavanjem. U planu je unaprijediti turističku ponudu, sklopiti mnogobrojne suradnje sa okolnim obrazovnim institucijama, sportskim klubovima, malim poduzetnicima, ribolovnim društvima i slično, te organizirati manifestacije, sajmove, škole u prirodi i sportska natjecanja”, kaže Viktorija Jedvaj. Ističu kako je za uspješnost projekta najvažnija njegova održivost. Ulaganjem u nove sadržaje, dugoročnim suradnjama, monopolu na trži-

štu grada, blizini urbanih gradova te dobroj povezanosti, ulaganjem i održavanjem novih sadržaja oduprijeli bi se izazovu da projekt uvijek bude aktualan, a grad posjećen i zanimljiv.

“Jedinstvenost našeg projekta jest da bismo konkurenciju pretvorili u potencijalnu suradnju radi dobrobiti obje strane. Naravno, uspješnost projekta ovisi i o financijskoj potpori koju bismo osigurali putem bespovratnih potpora fondova Europske unije, koji se zalažu za ‘eco friendly’ projekte kao što je to naš primjer”, poručuju autorice projekta. v

Turistički izleti s lokalnim ribarima za autohtoni doživljaj Dobrobit za sve Fishery omogućuje vlasnicima apartmana da obogate ponudu, a lokalnim ribarima donosi dodatni sezonski posao

F

ishery, projekt čija svrha je organizacija turističkih i ribarskih izleta u suradnji s lokalnim ribarima i lokalnim vlasnicima apartmana, na natječaj Poslovnog dnevnika Hrvatska pamet Hrvatskoj u kategoriji Destinacija Hrvatska prijavili su splitski studenti Nikola Bejo i Antonio Pavlinović s Ekonomskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

“Fishery omogućuje vlasnicima apartmana da u svoju ponudu uvrste izvorne ribarske i turističke izlete, a lokalnim ribarima donosi dodatni sezonski posao u vidu realizacije tih izleta”, kažu splitski studenti objašnjavajući kako Fis-

Destinacija Hrvatska: finalisti

Nikola Bejo i Antonio Pavlinović ŽARKO BAŠIĆ/ PIXSELL

chery, u poslovnom smislu, služi kao posrednik između vlasnika apartmana i ribara s kojima dogovara suradnju.

“Ribari s kojima surađujemo su registrirani, dobro obučeni, često i mladi, u suradnju ulaze s vlastitim brodovima i ono najvažnije od svega: znaju engleski jezik”, kažu Bejo i Pavlinović te napominju da Fishery nije samo ‘projekt na papiru’.

Prošle godine proveden je eksperiment u trajanju od 15 radnih dana u kojem su uz pomoć nešto promotivnih letaka, dva lokalna ribara i dva iznajmljivača uspjeli realizirati i naplatiti nekoliko izleta.

Sama priča oko Fisherya započela je u Kaštelima početkom ljeta 2014. godine, u velikoj mjeri kao odgovor na loše stanje turističke ponude i nizak životni standard ribara u Kaštelanskom zaljevu. Kako

oba autora ovog projekta imaju direktnu povezanost s morem i ribarstvom u Kaštelima, upoznati su sa svim problemima ribarskog zanimanja, od financijskih pa sve do međuljudskih problema koji vladaju među njima.

“Javna je tajna da ribari slabo zarađuju i loše žive, pogotovo u mjestima koja dijelom žive od turizma poput Kaštela. Isto tako, nije ni tajna da se domaća turistička ponuda često svodi na ležaj, plažu i sunce, ako ga bude. Glavni cilj Fisherya je istovremeno riješiti ove probleme, ali i povezati sve uključene strane u priču koja ima potencijal promijeniti živote onih koji sudjeluju u njoj”, kažu autori projekta koji najveću dobrobit Fisherya vide u integraciji ribara u turizam, granu u kojoj su do sada bili slabo direktno zastupljeni, ali i u poveća-

nju lokalne ponude kroz povezivanje iznajmljivača s lokalnim pružateljima turističkih usluga.

“Osim povoljnog utjecaja na lokalnu turističku ponudu, Fishery povoljno utječe i na živote ribara – možda je to teško percipirati, ali nekad je taj dodatni prihod itekako bitan kada se živi uz more i od mora”, tvrde Bejo i Pavlinović koji priznaju da ribarski izleti i vožnje brodom već postoje u nekom obliku u velikoj većini primorskih gradova, međutim, riječ je najčešće o izletima organiziranima za veliki broj ljudi.

“Fishery nudi mogućnost manjoj grupi gostiju da iskuse jednaki gušt plovidbe i ribolova, ali u daleko intimnijoj atmosferi i uz direktan kontakt s lokalnim, autohtonim, doživljajem plovidbe”, kažu Bejo i Pavlinović. bd

sada dišem punim plućima.

Gotovinski krediti Dođite i razgovarajmo o tome što Zaba može učiniti za Vas. Odaberite gotovinske kredite: • u kunama • s fiksnom kamatnom stopom • uz mogućnost osiguranja sposobnosti vraćanja kredita - Credit Protect.

www.zaba.hr /ZagrebackaBanka

BEZ NAKNADE

ponedjeljak, 14. prosinca 2015.

www.poslovni.hr

hrvatska pamet hrvatskoj

29

Pametna klupa na kojoj se uređaji mogu napuniti i povezati na internet Info-pult Putem mobilne aplikacije mogu se dobiti detaljni podaci o temperaturi, kvaliteti zraka i buci u okolini 2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Ivan Mrvoš, autor Pametne klupe ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

Klupe su predstavljene i u Sarajevu u sklopu projekta koji podupire UNDP i Kraljevina Švedska s ciljem očuvanja okoliša

P

ametna klupa inovativni je proizvod poduzetnika početnika Ivana Mrvoša, studenta splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje koji je osmislio proizvod, te otvorio svoju tvrtku kako bi je plasirao na tržište. Mrvoš se ovim projektom prijavo i na natječaj Hrvatska pamet Hrvatskoj u kategoriji Inovativna Hrvatska. Opisivajući svoj proizvod, Mrvoš ističe kako je pametna klupa energetski neovisan proizvod.

Lider u pametnim klupama

“Pametne klupe na sebi imaju solarne ploče koje tokom dana prikupljaju sunčevu energiju i akumuliraju je unutar baterijskog sustava u obliku električne energije. Korisnici tu energiju mogu iskoristiti za punjenje svojih mobitela i tableta. Osim toga, putem mobilne aplikacije mogu pogledati podatke o kvaliteti zraka, proizvedenoj i potrošenoj energiji, smanjenje CO2, kao i osobne statistike”, pojasnio je detaljnije ideju Ivan Mrvoš.

Kao osnovnu prednost ističe činjenicu da njegova pametna klupa ima mogućnost da služi i kao područje gdje se možete povezati na internet, a noću služi i kao javna rasvje-

Radi do 10 dana bez sunčevih zraka Uz minimalno održavanje trebala bi funkcionirati najmanje četiri godine Klupa se napaja putem solarne ploče snage 80W koja se nalazi ispod njezinog sjedala, što omogućuje ne samo da klupa bude u potpunosti energetski neovisna, već i da čak stvara višak električne energije koji se može iskoristiti u razne praktične svrhe.

Akumulator koji se nalazi unutar klupe i napaja solarnom energijom ima kapacitet 55 Ah, čime je omogućeno da klupa radi čak i do 10 dana bez direktnog kontakta sa sunčevom svjetlošću pod punim opterećenjem. Spajanje vanjskih uređaja se vrši putem Android aplikacije koja se Bluetooth vezom povezuje na mikroračunalo, tj. ‘mozak’ pametne klupe. Nakon uspostavljene konekcije, preko mobitela ili tableta može se kontrolirati boja svjetla kojim klupa svijetli (četiri osnovne i dvanaest kombiniranih boja), te dobiti uvid u detaljnu statistiku o temperaturi, kvaliteti i buci u zraku u okolini. Također, tu je i detaljan uvid u ukupno proizvedenu i potrošenu energiju klupe, te grafovi i statistike za svaki mjesec i dan u godini. Cijeli sustav elektroničkih sklopova klupe je zaštićen homogenim polikarbonatom debljine 8mm, koji je u takvim dimenzijama čak i do 400 puta izdržljiviji od stakla. Ovakav tip plastike se koristi u specijalnoj policiji i ima visoku otpornost na udarce. Održavanje je svedeno na minimum te gotovo i da nije potrebno, a predviđeni radni vijek klupe je minimalno 4 godine. Također, kompletna elektronika i opcije klupe se u bilo kojem trenu mogu nadograditi čime se postiže stalno praćenje napretka tehnologije.

Inovativna Hrvatska: pobjednik

jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je POdIĆI SvIjESt O vAŽnOStI OBnOvLjIvIh IzvORA EnERgIjE kao energiji budućnosti

ta. “Pametnih klupa trenutno i nema baš na tržištu. Mi smo jedni od rijetkih proizvođača, trenutno s najviše postavljenih klupa na svijetu njih čak 27”, pohvalio se Mrvoš. Kako kaže, ideja je nastala iz njegovog sličnog projekta - LED stolci. Objašnjava kako je riječ o stolcima koji su mogli mijenjati boje putem prekidača i trebali su biti namijenjeni za ugostiteljstvo, ali kako to često ide sa prvim idejama - završilo je bezuspješno.

Veliki interes gradova

“Svakako da je jedan od glavnih ciljeva ovog projekta jest podići svijest o važnosti obnovljivih izvora energije kao energiji budućnosti. Osim toga, cilj je upravo ono što su i karakteristike pametne klupe, a to je omogućiti svim korisnicima klupe da mogu napuniti svoje uređaje i povezati se na internet”, kaže Mrvoš. Inače, cijeli projekt izrade klupe trajao je otprilike četiri mjeseca.

Grad Solin financirao je materijal za izradu prve klupe, a Mrvoš je ‘posao’ odradio besplatno. Kako tvrdi, klupa je doslovno nastala u kućnoj radinosti, točnije u njegovoj sobi i dvorištu te uz veliku pomoć kolega s fakulteta. Samo dva mjeseca nakon što je prva pametna klupa montirana pred gradskom upravom u Solinu, Split je dobio dvije takve klupe. Narudžbe za pametnu klupu stižu i iz Čakovca, Koprivnice, Rovinja, Poreča i Zagreba te iz Tivta u Crnoj Gori i Jajca u BIH. “Naše klupe su predstavljene i u Sarajevu u sklopu projekta koji podupire program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Vlada Švedske s ciljem očuvanja okoliša i racionalne uporabe energetskih resursa”, kaže Mrvoš. Glavni grad BiH za početak je dobio šest Mrvoševih klupa postavljenih na najprometnijim mjestima u središtu grada, a o tome kako će stanovnici na njih reagirati ovisi hoće li ih biti i više. v

30 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Upotrebom naše zaštitne kacige rizik od povrede smanjit će se i do 60 posto Sigurnost U kacigu su postavljenja tri senzora pomoću kojih se može pratiti trenutno zdravstveno stanje radnika

Inovativna Hrvatska: finalisti 2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Ideju za projekt dobili su zbog sve većeg postotka ozljeda na radu, koje su često uzrokovane nemarom

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

I

Ivona i Ivan Radoš iz Cro Safetyja žele bolje zaštititi radnike

van i Ivona Radoš prijavili su se s projektom Cro Safety na natječaj Hrvatska pamet Hrvatskoj u kategoriji Inovativna Hrvatska. Riječ je o ideji izrade sigurnosne opreme, odnosno sigurnosne kacige. Oboje studiraju na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a Ivan Radoš je uz to student i diplomskog studija VSPR-a na Algebri.

“Ova kaciga je dizajnirana tako da svu silu amortizira i raspoređuje prema vanjskim dijelovima, a dijelovi glave pritom ostaju u potpunosti zaštićeni. Ono što dodatno oplemenjuje ovaj proizvod je i granica koja je postavljena u apsorpciji sile kroz jedinstveni leđni dodatak. Kako bi što veći dio sile mogao biti apsorbiran, a da se pritom ne ugrozi kralježnica, sav višak sile, koji sama kaciga ne može preuzeti, proslijeđen je na leđni dodatak i time je za-

obiđen stres na kralježnicu”, pojasnili su nam autori projekta Ivan i Ivona Radoš. Kako kažu, praksa je pokazala da se zaštitna oprema najviše treba koristiti pod posebnim uvjetima rada poput rada na visini, rada u dubini zemlje i slično, stoga su praćene dvije stvari koje mogu utjecati na sigurnost radnika.

“Prva je ona zdravstvenog spektra koji smanjuju koncentraciju i dovode u opasnost život radnika, dok je onaj drugi sigurnosno-funkcionalan dio.

U proizvod su postavljena tri senzora koja očitavaju vrijednosti i šalju ih putem bluetooth modula na centralnu jedinicu gdje se sve prati od strane predstavnika tvrtke. Time jedna osoba ima potpuni uvid u zdravlje svojih radnika”, pojašnjavaju autori.

Senzori koji su ugrađeni u dijelove kacige, a da je pritom težina kacige ostala ista, su senzor isparavanja alkoholnih para, EEG senzor za praćenje moždanih aktivnosti radnika te senzor za praćenje tjelesne temperature radnika.

Kako kažu, željeli su uključiti sve bitne faktore koji mogu utjecati na sigurnost radnika, a ugradnjom ovih triju senzora briga o radnicima

jEdAn Od senzora očitava isparavanja alkoholnih para, A dRugI tjELESnu tEmPERAtuRu

je potpuno i to samo jednostavnom stavljanjem kacige na glavu. Ideju za projekt dobili su zbog sve većeg postotka ozljeda na radu, za koje kažu da su često uzrokovane nemarom i lažnim osjećajem za sigurnost. “Ono što ovaj proizvod nudi je apsolutna kontrola nad radnikom i njegovim zdravljem. Razni dodaci na opremi su inovativni i stvaraju kvalitetne temelje za revoluciju u sustavima sigurnosti. Cijeli koncept potekao je od glave, kao najbitnijeg čovjekovog dijela tijela”, kažu Radoši.

Kako kažu, željeli su povećati svijest o rizicima na radnom mjestu i u radnoj okolini. Ističu kako mnogo čimbenika utječe na efikasnost radnika od kroničnih bolesti do nesretnih slučajeva.

“Kratkoročno gledano, upotrebom zaštitne kacige rizik od povrede na radnom mjestu smanjit će se i do 60 posto. Dugoročno gledano, tvrtke će stvoriti jedinstvenu bazu podataka o zdravstvenim potrebama radnika-pojedinca i time eliminirati moguće negativne faktore iz radne okoline”, poručuju ističući osnovne prednosti Cro Safetyja. v

Praxa Studentica Agronomskog fakulteta osmislila jedinstvenu bazu podataka o mjestima gdje se može obaviti praksa

Kako studentima omogućiti usvajanje praktičnog znanja

A

utorica projekta Praxa Maja Vidić studentica je diplomskog studija Ribarstvo i lovstvo na Agronomskom fakultetu. Kako kaže, projekt Praxa osmišljen je s ciljem poboljšanja kvalitete praktične stručne edukacije mladih visokoobrazovanih budućih stručnjaka još tijekom studija, kako bi po završetku studija imali određeno radno iskustvo te ostvarene kontakte s potencijalnim poslodavcem za svoju poslovnu budućnost.

“Provedba projekta je podijeljena u tri faze od čega prva obuhvaća izradu i primjenu baze podataka mjesta gdje bi studenti mogli obavljati praksu. Ova faza se odnosi isključivo na Agronomski fakultet.

Druga bi se faza, naravno ovisno o uspješnosti prve faze od-

nosila na sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, dok bi treća faza obuhvatila sva sveučilišta i veleučilišta u na razini Hrvatske”, ambiciozno nam je otkrila svoj plan Maja Vidić. Kako kaže, ideja je došla spontano kada se i sama susrela s problemom pronalaska mjesta gdje bi mogla obaviti stručnu praksu. Odlučila je pronaći rješenje za taj problem s kojim se susreće velik broj studenata, a rješenje koje nudi može se lako primijeniti unutar svake obrazovne institucije. “Tada sam u razgovoru s kolegama zaključila kako nema jedinstvene baze podataka o mjestima gdje možemo obaviti praksu već se svatko snalazi kako može i zna.

Ponukana time odlučila sam regulirati obavljanje i unaprijediti kvalitetu prakse”, kaže autorica projekta. Tvrdi kako

OdLučILA SAm REguLIRAtI OBAvLjAnjE I unaprijediti kvalitetu prakse

Inovativna Hrvatska: finalistica

je glavni cilj njenog projekta studentima omogućiti usvajanje praktičnog znanja iz struke na provjerenim, ugovorenim i prije svega kvalitetnim i kompetentnim mjestima koja će uključivati i velike kompanije, male i srednje tvrtke, obiteljska poljoprivredna gospodar-

stva, trgovine i slično, kako bi već tijekom studija stekli reference za budući posao i ostvarili kontakte s potencijalnim poslodavcima. Autorica projekta smatra kako danas takvi kontakti, poznanstva i prilike mnogo znače mladim ljudima kada službeno startaju s pr-

Maja Vidić, autorica projekta Praxa ŽARKO BAŠIĆ/ PIXSELL

vim koracima na tržištu rada.

Iako fakulteti pružaju kvalitetna teorijska znanja, praktičan rad najbolje će vas pripremiti za poslovni svijet. “Praxa je jedinstvena jer u Hrvatskoj još ne postoji uređena baza podataka gdje bi studenti prema fakultetu i interesnom području mogli odabrati mjesto gdje bi stekli prvo praktično stručno iskustvo, odnosno odradili prvu praksu.

Važnost ovoga projekta je u tome što bi svi studenti po završetku studija imali iskustvo rada u svojoj struci i ostvarili bi kontakt s potencijalnim poslodavcem. Poslodavci koji bi primali praktikante imali bi priliku usmjeriti i obučiti mladi visokoobrazovani kadar u željenom smjeru te odabrati buduće zaposlenike”, poručuje Vidić. md

ARENA CENTAR | 10000 ZAGREB | 01/ 6523 177 | www.hpstore-mikronis.hr

NOVA CESTA 166 | 10000 ZAGREB | TEL. 01/ 3033 100 | www.mikronis.hr

32 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Ekološkim uzgojem lijeske privesti svrsi napuštena zemljišta i zadržati mlade Tim Inventus Uzgoj potpomognut mikorizom traži manje vode i zaštite, urod je veći, a plod kvalitetniji 2

Održiva Hrvatska: pobjednici

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Svi troškovi ovog projekta isplatit će se oko pete godine, a računaju i na sredstva europskih fondova

T

im Inventus čine tri člana: Ivan Borović student je treće godine na Pravnom fakultetu u Osijeku, Ana Zukolo studentica je pete godine diplomskog studija smjer Financijski menadžmenta Ekonomskom fakultetu u Osijeku i Dora Kalšan koja je studentica treće godine preddiplomskog studija smjer Menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Kako kažu, glavna ideja njihovog projekta koji su prijavili u kategoriji Održiva Hrvatska projekta jest plantažni ekološki uzgoj lijeske potpomognut mikorizom, odnosno simbiozom korijena biljke i micelija gljive.

Edukacija o mikorizi

Pojasnili su nam kako se korištenjem mikorize postiže bolja apsorpcija vode i hranjivih tvari iz zemlje. “Mikorizom se na najbolji način omogućava ekološka proizvodnja jer nema potrebe za povećanom zaštitom i gnojidbom, smanjuje se potrošnja vode, a povećava urod i kvaliteta ploda”, tvrde iz tima Inventus. Sekundarno djelovanje njihovog poduzeća Inventus su različite edukacije, tribine i okrugli stolovi o načinu korištenja mikorize kako bi se što više ljudi upoznalo sa tom inovativnom metodom.

“Vlastitim primjerom želimo prikazati svim mladim ljudima da je moguće osigurati svoju egzistenciju baveći se poljoprivrednom proizvodnjom, ali uz uvjet korištenja inovativnih mjera i tehnologija proizvodnje koje mi predlažemo u ovom projektu. Ekološkom proizvodnjom želimo očuvati kvalitetu vode, zraka, tla, cijelog biosustava, a mikorizom povećati prinose koji su inače manji u ekološkoj proizvodnji nego u konvencionalnoj. Kroz uzgoj ekološke hrane, kemijski netretirane, doprinositi zdravlju svih živih bića. Također, ovim projektom želimo pokazati da je moguće privesti svrsi zapuštena državna poljoprivredna

Dora Kalšan, Ivan Borović i Ana Zukolo ŽARKO BAŠIĆ/ PIXSELL

zemljišta i davanjem u dugogodišnji zakup osigurati egzistenciju mladim ljudima, ali i određeni priljev novca od zakupnina u državni proračun”, kažu Ivan Borović, Ana Zukolo i Dora Kalšan. Kako tvrde, ideja je potekla iz vizije da se pronađe zakopano blago, probudi i otrgne zaboravu prirodni proces simbioze te uključi u održivi razvoj ruralnog područja Hrvatske.

“Potaknuli bismo lanac koji se sastoji od ekološke osviještenosti, zdravih prehrambenih navika i poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, a nadamo se i šire. Naš glavni

marketinški fokus predstavlja iznova pronađeno zakopano blago koje doprinosi razvoju i očuvanju ruralne sredine.

Međutim, glavni cilj ovog projekta je zadržati mlade ljude u Hrvatskoj predstavljanjem mikorize svima koji se planiraju baviti poljoprivredom kako i onima koji svoju egzistenciju osiguravaju poljoprivrednom proizvodnjom”, poručili su ovi inovativni studenti.

Tvrde kako osnovu projekta čini plantažni uzgoj lijeske u ekološkoj proizvodnji uz korištenje mikorize, a zbog višestruke mogućnosti korištenja, potražnja za lješnjakom na tržištu stalno raste pa vjeruju u uspjeh projekta.

VLAStItIm PRImjEROm želimo prikazati svim mladim ljudima da je moguće osigurati svoju egzistenciju BAVEĆI SE POLjOPRIVREdnOm PROIzVOdnjOm

Brendiranje proizvoda

“Uzgojem ekološkog lješnjaka uz uvođenje novih tehnologija značajno se utječe na prinos lijeske. Naš proizvod ekološkog lješnjaka na tržištu isticat će se kvalitetom, okusom, veličinom i izgledom. Planiramo se posvetiti dobroj marketinškoj kampanji koja će naš

proizvod uzdignuti na mjesto koje takav proizvod i zaslužuje”, kažu Borović, Zukolo i Kalšan. Tvrde kako su lješnjaci na tržištu iznimno tražena namirnica. Proveli su i anketu kako bi saznali koji su stavovi potencijalnih potrošača i spoznali da od ukupnog broja ispitanika 83 posto ljudi kupuje orašaste plodove.

Poručuju kako će osnovati i poljoprivredno gospodarstvo koje će se baviti poljoprivrednom proizvodnjom temeljenoj na već spomenutoj prirodnoj simbiozi biljke i micelija gljiva. Sadnice lijeske koje su im najpotrebnije za poslovanje dobaviti će im poznati uzgajivač lješnjaka Vlado Moulis iza kojeg stoji velika kvaliteta uzgoja i same sadnice.

Razradili su i brendiranje, točnije izradu web stranice, koja bi se temeljila na vizualnom identitetu ekološke proizvodnje, sa specifičnim dizajnom koji će ju isticati od konkurencije. Isti princip kao s web stranicom primije-

potražnja za lješnjakom na tržištu stalno raste PA VjERujEmO u uSPjEh PROjEKtA

nili bi i na društvenim mrežama, Facebooku i Twitteru.

Ističu kako uspjeh vide i u tome što će korištenjem europskih fondova realizirati projekt, a svjesni su i da HBOR i većina privatnih banaka imaju u ponudi kredite vezane uz ulaganja preko Programa ruralnog razvoja.

Manji troškovi

Kako kažu, svi troškovi ovog projekta isplatit će se oko pete godine.

“Naš projekt, voćnjak lijeske, može poslužiti kao ogledni primjer ostalim poljoprivrednim proizvođačima voća, ali i povrća jer je mikoriza moguća na više od 90 posto biljnih vrsta. Konkurentska prednost jest upravo ekološka proizvodnja, ali i proizvodnja pomoću mikorize s kojom se uvelike smanjuju troškovi proizvodnje. Zbog smanjenih troškova proizvodnje moći ćemo ponuditi na tržištu proizvod po prihvatljivoj cijeni za hrvatske građane”, poručili su autori projekta. v

ponedjeljak, 14. prosinca 2015.

hrvatska pamet hrvatskoj

www.poslovni.hr

33

Solarni stadioni Studentice Menadžmenta sporta ugradile bi fotonaponske module na natkrivene tribine

Sunčevom energijom grijati vodu za sportaše 2

BORIVOJE DOKLER

Održiva Hrvatska: finalistice

Tihana Platužić, Nikolina Smrtić i Melanija Struški

borivoje.dokler@poslovni.hr

Povrat uloženih sredstava za jednu tribinu iznosi maksimalno četiri godine, tvrde autorice projekta

ŽARKO BAŠIĆ/ PIXSELL

N

ikolina Smrtić, Tihana Platužić i Melanija Struški došle su na ideju kako spojiti nogomet i obnovljive izvore energije. Tu ideju pretočile su u projekt ‘Solarni stadioni’ s kojim su se prijavile na natječaj Poslovnog dnevnika ‘Hrvatska pamet Hrvatskoj’ u kategoriji Održiva Hrvatska. S obzirom na opće stanje u državi koje je zahvatilo i nogometne klubove, kao i održavanje i amortizaciju stadiona, studentice Menadžmenta sporta odlučile su jednom investicijom dugoročno pozitivno utjecati na budžet nogometnih klubova. Snižavanje troškova stadiona bi uvelike pomoglo svim klubovima, njihovim sponzorima i investitorima. Nogometni klubovi bi lakše disali, te bi novac predviđen za podmirenje troškova mogli uložili u igrače, što je primarni cilj ovog plana. “Kao studentice Menadžmenta sporta,

Ugradnja modula je jednostavna FOTOLIA

željele smo da ideja bude vezana uz sport, odnosno uz nogomet kojem najviše naginjemo. Ideja ‘Solarnih stadiona’ nastala je nakon bankrota NK Varteks iz Varaždina. Manje poznata činjenica je da i ono malo igrača koji su ostali vjerni klubu, nisu

mogli zadovoljiti osnovne higijenske potrebe. Klub je bio u toliko lošoj situaciji da se nisu mogli podmiriti troškovi električne energije potrebni za grijanje vode. Naša poslovna ideja prikazuje mogućnost kojom se ugradnjom fotonaponskih modula na jednu natkrivenu tribinu dobiva dovoljno električne energije potrebne za grijanje vode. Povrat uloženih sredstava za jednu tribinu

iznosi maksimalno četiri godine”, tvrde autorice projekta koje su kako bi što bolje uvjerile potencijalno tržište na korištenje fotonaponskih modula, koristile izračunima sunčanih dana na području grada Koprivnice, za Gradski stadion nogometnog kluba Slaven Belupo.

“Prosječno sunčanih dana po mjesecima u godini ima petnaest što omogućuje, uko-

liko se NK Slaven Belupo odluči na korištenje fotonaponskih modula, povrat investicije vrijedne 480.000 kuna nakon godine i pol dana. Njihova godišnja ušteda bi nakon povrata iznosila i do 3 milijuna kuna“, napominju autorice projekta koje bi svojim klijentima preporučile tracker fotonaponske module koji prate položaj sunca i na taj način omogućuju veći primitak sunčeve svjetlosti.

“Zahvaljujući okretnom mehanizmu, korisnik ima više kilovatsati energije za korištenje u svrhe koje odgovaraju njegovim potrebama. Svaki se mehanizam može prilagoditi, tako se ne treba sakupljena energija koristiti samo za grijanje vode, već može napajati kompjutersku opremu kluba, osvjetljenje prostorija ili rad rashladnih uređaja”, kažu studentice Menadžmenta sporta koje ističu da je najpoznatiji učinak fotonaponskih modula ipak njegovo nezagađivanje okoliša i dugoročna održivost.

Napominju da projekt koji bi obuhvatio sve stadione u cijeloj Hrvatskoj i opskrbio ih fotonaponskim modulima još uvijek ne postoji, ali ima već nekoliko stadiona koji su se okrenuli ovoj, ekološkoj strani dobivanja energije. v

Prirodnim uzgojem voća stvoriti identitet hrvatskog sela Edukacija Želimo poticati ljude na kvalitetnije razumijevanje baštine i učiti ih tradicionalnom načinu prehrane

A

Održiva Hrvatska: finalisti Dino Marenić i Ana Zukolo iz tima Malikup

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

na Zukolo i Dino Marenić, studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku na smjeru Financijski menadžment, autori su projekta Malikup koji je ušao u finale natječaja Hrvatska pamet Hrvatskoj u kategoriji Održiva Hrvatska.

Kako tvrde, na ideju su došli kao odgovor na trendove poput sve veće prisutnost tehnologije, promjena prehrambenih navika te vrijednosti i vrlo užurban stil i način života.

“Naš projekt je realizacija u sferi socijalnog poduzetništva, a radi se o ekološkom uzgoju voća kojim bi se postupno stvorio identitet hrvatskih sela, općina i gradova u istočnoj Hrvatskoj. Vjerujemo da identitet Hrvatske ne mora biti samo turizam na Jadranskoj obali, već i da tradicija prikazana u ruralnim područjima može stvoriti prosperitet koji se danas u modernom okruženju ne može vidjeti svugdje”, pojasnili su Ana

mOdERAn nAčIn ŽIvOTA I njEgOvA RutInA SvE vIŠE udALjAvA čOvjEKA Od tRAdIcIjE

Zukolo i Dino Marenić. Objašnjavaju kako je pojam ‘zdrave prehrane’ prisutan posvuda, a kod ljudi je polako probuđena svijest da zapravo ono što jedu određuje njihovu sadašnjost ili budućnost koja, jedino izmjenama jelovnika, može postati dulja, sretnija i zdravija. Stoga su ovim projektom htjeli naglasiti važnost zdrave prehrane i voća kao glavne komponente zdravlja. Zukolo i Marenić ističu kako sve više ljudi voće ne konzumira u dovoljnim količinama, a zabrinjavajuća činjenica je da danas djeca nemaju naviku konzumirati voće i upravo zato obrtom Malikup žele to promijeniti.

“Misija obrta Malikup bi glasila: Vrhunskom kvalitetom proizvoda, ekološkim uzgojom te tradicionalnim receptima pripravljanja proizvoda s odgovornim poslovanjem te velikim naglaskom na želje, potrebe i mišljenja potroša-

2

MARTA DUIĆ

ča, ozbiljnog i pouzdanog poslovnom odnosa s partnerima te cjelokupnom slikom dinamične, otvorene te svemu vodećeg poslovanja želimo stvoriti sigurne temelje k održivoj konkurentskoj prednosti na tržištu”, kažu autori projekta.

Kako tvrde, ono što ih razlikuje od ostalih je edukacijski element projekta koji ljude potiče na kvalitetnije razumijevanje baštine, učenje o običajima i tradicionalnom načinu prehrane te razumijevanju zašto je bitno sačuvati to od zaborava, ali i najvažnije, kako to implementirati u svoj svakodnevni život. “Ciljevi projekta su promoviranje trenda zdrave prehrane, ulaganje u održivi razvoj, poticanje nezaposlenih i mladih koji žive na ruralnim područjima na proaktivno ponašanje i uz ekološke proizvode isticati važnost tradicije u današnjem okruženju”, istaknuli su Zukolo i Marenić. v

ponedjeljak, 14. prosinca 2015.

hrvatska pamet hrvatskoj

www.poslovni.hr

35

Vladimira Senčar Perkov, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini, objašnjava na koji način privlače mlade talente i zadržavaju ih u tvrtki

Smatramo kako konkurentni zaposlenici znače i konkurentnu kompaniju 2

BORIVOJE DOKLER

borivoje.dokler@poslovni.hr

Ina, kao i svaka svjetska naftna industrija, suočena je s manjkom mladih inženjerskih kadrova te njihovim relativno sporim procesom uvođenja u posao

V

ladimira Senčar Perkov, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini objašnjava na koji način njezina tvrtka privlači talentirane studente i srednjoškolce, kako rade na profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju mladih zaposlenika te koliko su oni važni za razvoj i konkurentnost tvrtke.

Mnoge tvrtke ističu kako su obrazovani, talentirani i motivirani zaposlenici ključ uspjeha za nove poslovne izazove. Da u Ini ozbiljno misle tako, možda najbolje potvrđuje njezin Growww program usmjeren na zapošljavanje mladih talenata različitih stručnih profila.

Možete li nam reći nešto više o njemu, koliko ste njime zadovoljni vi, ali i polaznici programa?

Poznato je kako je za mlade na tržištu rada jedan od najvećih problema nedostatak radnog iskustva što im predstavlja prepreku u pronalasku prvog zaposlenja. Growww program uklanja tu prepreku jer od naših pripravnika ne zahtijeva početno radno iskustvo već im, naprotiv, daje priliku da ga steknu. Program provodimo od 2010. i svi dosadaš-

nji natječaji su doživjeli veliki uspjeh te pobudili značajan interes među tisućama mladih kandidata od kojih je u Ini zaposleno gotovo 500 tijekom proteklih šest godina.

Stopa zadržavanja Growwwovaca u Ina Grupi nakon isteka jednogodišnjeg staža je veća od 90% što je za nas ujedno i potvrda kvalitetnog programa kojem su izloženi tijekom cijele godine, odnosno koji ih u potpunosti pripremi za preuzimanje odgovornijih uloga unutar svojih timova. Također, ovdje možemo istaknuti kako je Growww po obujmu i strukturiranosti programa te angažmanu mentora jedinstven na hrvatskom tržištu rada, a i šire.

Osim Growww programa, pokrenuli ste i Freshhh i Junior Freshhh online natjecanja čiji je cilj približiti svijet naftne industrije studentima i srednjoškolcima. Jeste li zadovoljni odazivom i kakve dobrobiti oni donose natjecateljima?

Ina je oduvijek bila usmjerena na privlačenje najboljih talenata i stručnjaka u svoj tim, a posljednjih nekoliko godina naš fokus je uvelike bio na studentima s kojima smo razvili odlučnu interakciju kroz projekte kao što je Freshhh. Natjecanje se provodi na razini MOL Grupe, a svake godine okupi nekoliko stotina hrvatskih studenata koji su postizali i vrlo dobre rezultate u finalima natjecanja. Razlog zašto smo naš fokus sa studenata proširili i na srednjoškolce te pokrenuli Junior Freshhh natjecanje u Hrvatskoj leži u činjenici kako je svjetska naftna industrija, pa ta-

Zaposleno 500 mladih talenata Pet godina provođenja pripravničkog programa Growww U proteklih pet godina putem pripravničkog programa Growww u Ini je zaposleno gotovo 500 mladih talenata primarno deficitarnih inženjerskih struka no i drugih raznih profila. Stopa zadržavanja mladih u kompaniji je oko 90% što smatramo vrlo visokom stopom s obzirom na specifičnosti tzv. generacije Y. Ulaskom Hrvatske u EU te otvaranjem novih mogućnosti rada u inozemstvu i neki naši iskusniji zaposlenici nastavili su karijere u inozemstvu, no imamo i sve više slučaja njihovih povrataka u Hrvatsku. Mnogim Ininim zaposlenicima pružila se prilika privremenog rada u inozemstvu u kompanijama MOL Grupe. Također, Ina svojim zaposlenicima nudi internacionalna iskustva i omogućuje stjecanje internacionalno konkurentnih znanja i vještina i u sklopu radnog mjesta u Hrvatskoj, kaže Vladimira Senčar Perkov.

stopa zadržavanja Growwwovaca u ina Grupi nakon isteka jednoGodišnjeG staža je veća od 90% što je za nas ujedno i potvrda kvalitetnoG proGrama

PD

ko i Ina, suočena s manjkom mladih inženjerskih kadrova te njihovim relativno sporim procesom uvođenja u posao, odnosno procjenjuje se kako je mladom inženjeru potrebno šest do osam godina kako bi u svom poslu postao samostalan. Upravo zbog toga je za naftne kompanije od presudne važnosti pobuditi interes mladih za prirodne znanosti već u srednjim školama te im približiti naftnu industriju kako bi se za ta zanimanja opredijelili te za vrijeme studija stekli znanja koja mogu ubrzati njihovu prilagodbu na posao. Uvjereni smo kako se potencijalni budući zaposlenici Ine kriju upravo među natjecateljima koji će kroz izazovne i teške zadatke moći pokazati svoja dosadašnja stečena znanja te se i dodatno motivirati za nastavak svog obrazovanja u jednom od polja prirodnih znanosti.

Posebno je zanimljiv i Inin natječaj za izbor najboljeg profesora ili profesorice 'NajMentor/ica', osmišljen tako da studenti tehničkih/ tehnoloških, prirodoslovnih i fakulteta geo-znanosti nominiraju profesora ili profesoricu srednje škole koji su im potakli želju za učenjem

i napredovanjem i ugradili ljubav prema prirodnim znanostima. Uloga profesora je jako važna, a oni danas rijetko dobivaju priznanja. Je li cilj ove akcije to promijeniti i koliko u tome uspijevate?

Projekt NajMentor/ica smo pokrenuli prije pet godina prvenstveno s ciljem širenja svijesti o važnosti mentorskog rada te pozitivnog utjecaja koji profesori mogu imati na svoje učenike, potičući ih u konačnici i na odabir njihovog životnog zanimanja.

Veoma smo zadovoljni s odazivom studenata, kao i inspirativnim nominacijama kojima odaju priznanje onih nastavnicima i profesorima koji su ih motivirali i na njih utjecali tijekom srednjoškolskog školovanja. Iako je prošlo već pet godina od prvog natječaja, ovaj projekt je i dalje relativno mlad i svakako vidimo njegov rast i razvoj u godinama koje dolaze. No, sa sigurnošću možemo potvrditi da projekt nailazi na sve više interesa te je potaknuo i druge dobre prakse vođene istim ciljem kako u poslovnom tako i u akademskom okruženju.

Ina je tvrtka koja traži i neka posebna specijalistička znanja. Mogu li se ona steći

interes mlaDih za PriroDne znanosti potičemo već u srednjim školama

u Hrvatskoj ili ste primorani neke zaposlenike slati na specijalizaciju u inozemstvo?

Kao naftna kompanija koja u svom poslovanju neprestano uvodi nove tehnologije, prakse i metode, koncept cjeloživotnog učenja neizostavan je element za Inine zaposlenike. Smatramo kako konkurentni zaposlenici znače i konkurentnu kompaniju radi čega našim zaposlenicima nudimo mogućnost profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja te potičemo internu razmjenu znanja među kolegama kroz suradnju i timski rad.

Od poslovnih škola za naše zaposlenike očekujemo programe u skladu s najvišim standardima u određenom području, a koji uz stjecanje znanja polazniku omogućuju i razmjenu iskustava te analizu poslovnih slučajeva. S obzirom na specifičnosti industrije te malo hrvatsko tržište dobavljača specifičnih tehničkih edukacija, mnogi naši zaposlenici školuju se i na kraćim inozemnim seminarima i edukacijama sa ciljem prijenosa znanja kolegama u timu. Upravo zbog ovog internog prijenosa znanja Inini su stručnjaci prepoznati u industriji lokalno ali i internacionalno te smo na to posebno ponosni. v

36 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Iva Kostelac Slijepčević, regionalna direktorica Ljudskih potencijala u Dukatu, naglašava važnost neprekidnog učenja pa se zalaže da se studentima omogući usvajanje što više znanja i vještina

Obrazovni sustav treba uskladiti s potrebama gospodarstva, ali i studenata 2

60

BORIVOJE DOKLER

borivoje.dokler@poslovni.hr

Danas je konkurencija na tržištu rada iznimno velika, životopisi studenata su nerijetko fantastični stoga je nužno neprekidno ulagati u vlastiti razvoj

tisuća

Broj zaposlenika Lactalis grupe čiji je dio i Dukat

S

osam proizvodnih pogona u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji, Dukat je danas vodeća regionalna mliječna industrija, a ujedno i jedna od vodećih regionalnih robnih marki mliječnih proizvoda. Dukat je dio Lactalis grupe, francuska multinacionalne kompanija koja je najveći proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda u svijetu.

Grupa zapošljava blizu 60.000 zaposlenika u 76 zemalja, a ima organiziranu proizvodnju u 211 proizvodnih pogona u 37 zemalja diljem svijeta. Svjesna važnosti odgovornog i etički utemeljenog ponašanja, Dukat mliječna industrija implementirala je i provodi Kodeks korporativnog upravljanja. Svoje poslovanje temelji na načelima odgovornosti, učinkovitosti, transparentnosti i profesionalizma te poštivanju dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnoj i društvenoj zajednici i zaposlenicima.

Ivu Kostelac Slijepčević, regionalnu direktoricu Ljudskih potencijala u Dukatu, upitali smo koliko su oni zadovoljni hrvatskim obrazovnim sustavom, kako pronalaze kadrove i koje osobine očekuju od budućih zaposlenika.

Mogu li velike kompanije pomoći mladima da se već za vrijeme školovanja bolje pripreme za svoj budući posao?

Svakako da velike kompanije mogu i trebaju pomoći mladima da se što bolje pripreme za ulazak u poslovni svijet.

Bez obzira o kakvom se modelu suradnje obrazovnih institucija i realnog sektora radi, iskustvo nam govori kako studenti više nego dobro prihvaćaju sve oblike dodatnih edukacija odnosno znanja i vještina koji im se pružaju uz studij. Smatram kako se pro-

se o iznimno zahtjevnom ali i nevjerojatno uspješnom obrazovnom projektu u sklopu kojeg studenti stječu znanja i vještine u pogonima grupe Lactalis diljem Europe, uče francuski jezik a karijeru, ukoliko za to pokažu adekvatno znanje i interes, započinju u Dukatu.

Ovo je ujedno i naš doprinos zadržavanju mladih u Hrvatskoj.

Što vam se čini najvećim problemom hrvatskog obrazovnog sustava i može li se to kako riješiti?

Naš se obrazovni sustav treba razvijati i modificirati u skladu s potrebama gospodarstva i tržišta rada ali i potrebama studenata koje su danas bitno drugačije nego prije desetak ili više godina. Dodatno, studentima treba omogućiti usvajanje praktičnih znanja i vještinama, što poneke visokoobrazovne institucije danas vrlo dobro rade. Odličan je primjer Visoka poslovna škola za komunikacijski menadžment Edward Bernays, čija je jedna od komparativnih prednosti upravo kvalitetna suradnja s realnim sektorom od koje najviše koristi imaju upravo studenti - u obliku redovitih praksi ili pak u obliku predavanja i interaktivnih radionica od strane stručnjaka iz kompanija-partnera.

stuDenti više nego Dobro prihvaćaju sve oblike dodatnih edukacija PD

fil studenata iz godine u godinu bitno mijenja te da sustav obrazovanja treba neprekidno prilagođavati kako bi utažio ‘glad’ studenata za aktualnim znanjima i vještinama, ali i potrebama realnog sektora.

Stvara li hrvatski obrazovni sustav stručnjake kakve trebate u Dukatu?

Svjesni smo svoje veličine i uloge u domaćoj prehrambenoj industriji, stoga surađujemo s obrazovnim institucijama kako bismo svoja znanja i vještine prenijeli na studente.

Istovremeno, na taj način gradimo bazu potencijalnih zaposlenika koji će u budućnosti moći odgovoriti na naše potrebe. Nažalost, domaći

obrazovni sustav ne odgovara u potpunosti na specifične potrebe mljekarske industrije i uopće mljekarskog sektora u Hrvatskoj stoga ulažemo u edukaciju vlastitog kadra kroz interne programe te programe poslijediplomskih stipendija iz područja mljekarske industrije na Visokoj poljoprivrednoj školi u Francuskoj. Radi

Kada bi vas neki student upitao koje bi osobine i vještine morao imati da bude što konkurentniji za dobivanje posla u Dukatu, što biste mu odgovorili?

Ambicioznost, predanost i jednostavnost – korporativne su vrijednosti čvrsto utkane u svakodnevno poslovanje Dukata. To su ujedno i karakteristike koje tražimo kod svih naših zaposlenika i vrijednosti koje njegujemo i potičemo.

Studentima uvijek savjetujemo da iskoriste svaku opciju dodatnog učenja i usavršavanja. Također naglašavamo važnost neprekidnog učenja kroz stjecanje novih znanja i vještina.

Konkurencija je danas na tržištu rada iznimno velika, životopisi studenata su nerijetko fantastični stoga je nužno neprekidno ulagati u vlastiti razvoj, kako na osobnoj tako i profesionalnoj razini. v

38 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Zoran Barac, direktor Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) govori o važnosti interakcije visokoobrazovnog sustava s gospodarstvom te prepoznatosti programa škole u svijetu

Studente povezujemo s poslodavcima 2

BORIVOJE DOKLER

borivoje.dokler@poslovni.hr

Raznolikost i konkurencija u visokoobrazovnom sustavu samo dovodi do veće kvalitete, tvrdi Barac

V

eć više od deset godina, Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) obrazuje buduće hrvatske poslovne lidere, ekonomske stručnjake i inovativne poduzetnike. S direktorom škole, Zoranom Barcem, razgovarali smo o važnosti povezivanja gospodarstva i visokoobrazovnog sustava, prednostima i prepoznatosti ZŠEMovih studijskih programa u Europi i svijetu te odnosu države prema privatnim učilištima i znanosti općenito.

Često se iz krugova gospodarstvenika može čuti kako obrazovni sustav, pogotovo formalni, nije dovoljno povezan s gospodarstvom. Kako vi kao privatna visoka poslovna škola gledate na to?

Hrvatska na razini načela prepoznaje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete koji bi trebali stvoriti inovativno gospodarstvo, međutim na praktičnoj razini veze između visokoobrazovnog sustava i gospodarstva su slabe. ZŠEM je od samog osnutka prepoznao važnost povezivanja s gospodarstvom i to je jedna od naših strateških smjernica. Tu vezu ostvarujemo na nekoliko razina. Prije svega u sklopu ZŠEMa djeluje Career centar. Cilj je ovog centra povezivanje studenata s kompanijama i pomoć studentima pri pronalasku stručne prakse i zaposlenja. Ovaj centar također potiče i moderira djelovanje Alumni zajednice diplomanata. Nadalje, dio naših predavača obnaša visoke menedžerske funkcije što studentima omogućava izravne uvide u funkcioniranje kompanija iz kojih predavači dolaze. Također u sklopu ZŠEM-a djeluje ZŠEM Poslovna akademija koja organizira razne stručne seminare, treninge, programe i konferencije iz različitih iz svih ključnih područja poslovanja što dodatno jača veze s poslovnom zajednicom u Hrvatskoj i regiji.

Na koji način vi drugačije pripremate svoje studente za tržište rada od javnog sustava

obrazovanja?

Studente informiramo i educiramo u području razvoja karijere, te im otvaramo direktan put do domaćih i međunarodnih tvrtki u svim sektorima gospodarstva u Hrvatskoj, ali i u cijelome svijetu. Iskustvo je pokazalo da upravo kroz direktnu interakciju s poslodavcima koju studentima nudimo kroz organizirane posjete kompanijama, sajam poslova ‘Student Future Day’, stručne prakse, gostujuća predavanja te radionice koje održavaju poslodavci, ZŠEM studenti imaju priliku prije završetka studija upoznati tržište rada iz prve ruke te sami odabrati područje u kojem žele započeti i razvijati svoju karijeru. Studenti tijekom akademske godine intenzivno rade na projektima poslovnog planiranja, inoviranja proizvoda ili unaprjeđenju poslovnog procesa u različitim kompanijama te su u sklopu studijskog programa dužni odraditi minimalno dvije stručne prakse koje su uvjet da bi mogli diplomirati. Najčešće se rezultati ovakvog rada prezentiraju i predstavljaju tvrtkama, a naši studenti dobivaju priliku biti dio realizacije tih ideja kroz studentske prakse ili zaposlenje.

Privlačite velik broj studenta i iz stranih zemalja. Koji su njihovi motivi dolaska i potvrđuju li oni da za kvalitetno obrazovanje nije potrebno ići izvan granica Hrvatske?

S obzirom na globalizacijske procese, budući menedžeri morat će biti spremi mijenjati svoju lokaciju kako to zahtijevaju bilo potrebe konkretnog posla ili kompanije, bilo tržišta rada. Jedna od ključnih kompetencija koja se traži za rad u središnjicama velikih multinacionalnih kompanija je iskustvo u radu multikulturalnih timova. Stoga je stjecanje međunarodnog iskustva tijekom

čAK 86% naših studenata zaposli se u roku od 8 mjeseci nAKOn dIPLOmIRAnjA, A 45% nAStAvLjA SvOjE OBRAzOvAnjE

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

studiranja od iznimne važnosti. Studenti koji dolaze studirati na ZŠEM prepoznali su našu školu kao onu koja im omogućava studiranje u međunarodnom okruženju u u kojemu mogu stjecati znanja i vještine koje su nužne za uspjeh u današnjem globalnom kontekstu. Onima koji žele steći radno iskustvo u Hrvatskoj, u mogućnosti smo ponuditi stručnu praksu u nekoj od naših partnerskih kompanija. Nije jednostavno konkurirati na globalnom tržištu visokog poslovnog obrazovanja. Demografske promjene, zajedno s pora-

stom potrošnje dohodaka kućanstava na visoko obrazovanje dovele su do porasta broja visokoobrazovnih institucija.

U ovom rastu prednjače institucije visokog poslovnog obrazovanja. Danas je u svijetu više od 15.700 poslovnih škola koje konkuriraju u borbi za rastući broj međunarodnih studenata.

U takvom konkurentnom svijetu ZŠEM je već osmu godinu zaredom rangirana kao najbolja poslovna škola u Hrvatskoj od međunarodne agencije Eduniversal. Također, jedna smo od 70 poslovnih škola u Europi koja ima prestižnu

u SKLOPu StudIjSKOg PROgRAmA StudEntI Su dužni odraditi minimalno dvije stručne prakse

Položaj privatnih učilišta u Republici Hrvatskoj Dugo vremena je država imala maćehinski odnos prema privatnim učilištima. Je li se nešto promijenilo po tom pitanju?

Hrvatski sabor je prihvatio dokument ‘Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije’ u kojem je istaknuto da će navedeni ciljevi i mjere pridonijeti stvaranju modernijeg i inovativnijeg sustava obrazovanja i znanosti dostupnog svima pod jednakim

uvjetima. Nažalost specifični ciljevi i mjere nisu do kraja konzistentni s njenim temeljnim idejama i načelima.

Prije svega u strategiji se ističe se da “novu znanstvenu, društvenu, kulturnu i gospodarsku vrijednost” stvaraju “međunarodno kompetitivna javna sveučilišta i javni znanstveni instituti” čime se zanemaruje potencijal privatnog visokoobrazovnog sektora i time umanjuju učinci raznolikosti

institucija na kvalitetu i konkurentnost sustava. Iz ovoga se može zaključiti da država nije prepoznala potencijal razvoja privatnog obrazovnog sustava iako je on nedovoljno razvijen s relativno manjim brojem studenata u privatnim institucijama od razvijenih zemalja. Ako razmotrimo najrazvijenije visokoobrazovne sustave vrlo lako možemo zaključiti da su raznolikost i konkurencija dovele do visoke kvalitete.

međunarodnu AACSB akreditaciju. To su sve čimbenici koje međunarodni student uzimaju u obzir kada donose odluku o izboru obrazovne destinacije.

U biznisu često treba preuzimati odgovornost i donositi brze odluke. Kako svoje studente pripremate za takve situacije?

U nastavi se koriste moderne metode kao što su studije slučaja s praktičnim rješenjima koja se odnose na poslovanje kompanije, izgradnju marki i slično. Neke od studija slučaja koje smo radili odnose se na brandove kao što su Jana, Cedevita, Cockta, Montana sendviči, Vegeta. Radili smo i studije slučaja s kompanijama kao što su PIK Vrbovec, Jadransko osiguranje, Dalekovod, Poliklinika Sunce... Studenti u okviru završnih ili diplomskih radova često pripremaju poslovne planove za svoje buduće kompanije i predlažu poboljšanja u poslovanju.

Značajni dio ovih radova je i implementiran, a ovi radovi u pravilu rezultiraju sa zaposlenjem ili pokretanjem vlastite tvrtke. Također koristimo i niz poslovnih simulacija kao što su Capstone, Markstrat ili HRManagement. Studenti imaju prilike stjecati iskustvo na Bloomberg Professional terminalu koji se koristi u svim financijskim institucijama.

Imate li podatke o tome kakva je zapošljivost vaših studenata nakon završetka studija?

O uspješnosti zapošljavanja ZŠEM-ovih studenata stručnog studija govori statistika ZŠEM-ovog Centra za razvoj karijera koja pokazuje da se 86% studenata zaposli u roku od osam mjeseci nakon diplomiranja, te 45% studenata nastavlja svoje obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu. Studenti ZŠEM-a zapošljavaju se u hrvatskim, ali i inozemnim tvrtkama i bankama. Po uzoru na vodeće poslovne škole u svijetu, pratimo uspjehe naših alumnija i održavamo kontakt s njima kroz jedinstvenu online platformu za povezivanje.

S mnogim alumnijima surađujemo u području zapošljavanja studenata te ih međusobno povezujemo što je do sada rezultiralo brojnim uspješnim suradnjama i poduzetničkim pothvatima naših alumnija.

Ponosni smo na činjenicu da ZŠEM Alumniji nižu poslovne uspjehe u cijelom svijetu. v

Sve bolji iz godine u godinu!

Sretan BoŞić i nova 2016. godina!

40 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Radovan Cvek, član Uprave Plinacra, otkriva koje vještine poslodavci danas posebno cijene, što očekuju od budućih zaposlenika i kako naš obrazovni sustav priprema mlade za tržište rada

Više nego ikad traži se prilagodljivost i spremnost na kontinuirano usavršavanje 2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Višokoškolske ustanove s kojih dolazi glavnina zaposlenika u Plinacru obrazuju kvalitetan kadar koji je u visokoj mjeri spreman odgovoriti na zahtjeve tržišta rada

R

adovan Cvek, član Uprave Plinacra govori o vještinama koje mladi na tržištu rada moraju posjedovati kako bi zadivili svoje poslodavce, suradnji s fakultetima i studentskim praksama, ocjenjuje pripremljenost studenata za realni sektor, rad i ideje studentskih udruga te objašnjava kako Plinacro daje priliku mladima da se dokažu u poslovanju i tako napreduju.

Iz vaše perspektive poslodavaca koliko su važne dodatne vještine u poslovanju?

Mišljenja sam kako su dodatna znanja i vještine zaposlenika danas nužna nadogradnja znanjima i vještinama stečenima formalnim obrazovanjem.

Njihova važnost se može razlikovati, odnosno, neka od njih mogu imati veću ‘iskoristivost’ u svakodnevnom radu, što ih, iz perspektive poslodavca, čini važnijima.

Međutim, dobrodošla su i ona znanja i vještine koje u svakodnevnom radu nemaju izravnu primjenu. Činjenica da ih osoba posjeduje pokazuje kako se radi o zaposleniku koji je spreman uložiti svoje vrijeme i dodatni napor u stjecanje novih znanja i vještina, a, budući da živimo u vremenu kad se od zaposlenika više nego ikad ranije traži prilagodljivost i spremnost na kontinuirano učenje i usavršavanje, navedena osobina izuzetno je bitna. Imajući to u vi-

32 posto

zaposlenih u Plinacru je mlađe od 40 godina

du, Plinacro podržava i potiče svaku inicijativu svojih zaposlenika koja osigurava daljnji razvoj njihovih kompetencija. Značajnu pažnju posvećujemo daljnjoj edukaciji i stručnom usavršavanju, pa je različitim oblicima stručnog usavršavanja godišnje prosječno obuhvaćeno oko 30 posto ukupnog broja zaposlenih.

Jesu li naši studenti dobro pripremljeni za tržište rada i realni sektor? Što im nedostaje i kako vi u vašem kolektivu rješavate te 'probleme' ako do njih dođe? Često se mogu čuti prigovori kako naš obrazovni sustav studente ne priprema na primjeren način za tržište rada. Naša iskustva, s druge strane, nisu ni približno tako loša. Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Građevinski fakultet u Zagrebu te Ekonomski i Pravni fakultet u Zagrebu visokoškolske su ustanove s kojih dolazi glavnina naših visokoobrazovanih zaposlenika i mišljenja sam kako te ustanove obrazuju kvalitetan kadar koji je u visokoj mjeri spreman odgovoriti na zahtjeve današnjeg tržišta rada. Baza koju studenti dobiju ključan je i nezamjenjiv faktor, koji se tijekom pripravničkog stažiranja nadograđuje praktičnim iskustvima i čini kvalitetnu osnovu za daljnji rad.

Imate suradnje s fakultetima iz vaše branše poput Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Koliko ste zadovoljni s tim suradnjama i sa studentima na praksi? Imate li neke povratne informacije od samih praktikanata?

Kao što ste i sami spomenuli, kad je riječ o visokoškolskim ustanovama, posebno možemo izdvojiti dugogodišnju suradnju s Rudarsko-geološkonaftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (RGNF). Ona, među ostalim, uključuje obavljanje studentske prakse u tvrtki, stručne posjete studenata Plinacrovim tehnološkim objektima, izlaganja Plinacrovih zaposlenika na stručnim skupovima ili predavanjima u organizaciji studentskih udruga koje djeluju na RGNFu ili okupljaju njihove sadaš-

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

nje i(li) bivše studenta te donacije i sponzorstva projektima i programima udruga ili samog fakulteta. Također, želio bih istaknuti kako smo ostvarili suradnju s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER). Spomenuti fakultet, inače, po mišljenju mnogih, jedna od najkvalitetnijih visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj, upravo je pri završetku projekta usmjerenog na poboljšanje energetske učinkovitosti, odnosno smanjenje utroška energije, našeg poslovnog objekta u Zagrebu. Kad je riječ o studentima koji svoju stručnu praksu obavljaju u našoj tvrtki, imamo iznimno dobra iskustva. Radi se o mladim ljudima koji pokazuju veliki interes za stjecanjem praktičnih znanja te njeguju proaktivan pristup. Kad je riječ o njihovim iskustvima, prema povratnim informacijama koje imamo, zadovoljstvo je obostrano, odnosno studenti su vrlo zadovoljni pruženom prilikom da u praksi vide kako funkcionira plinski transportni sustav i steknu vrijedno iskustvo.

Kao velika tvrtka podržavate i rad studentskih udruga.

Zašto je taj segment važan u poslovanju tvrtke i o kojima se točno udrugama radi?

Da, suradnja sa studentskim udrugama povezanima uz struke iz čijih ‘redova’ dolaze naši zaposlenici jedan je od oblika uključenosti Plinacra u rad akademske zajednice.

Aktivnosti studentskih udruga iznimno cijenimo i smatramo da treba podržati inicijativu, proaktivnost i rad mladih ljudi koje okupljaju. Posljednjih smo godina ostvarili suradnju s nizom udruga, poput studentske organizacije sadašnjih i bivših studenata RGNFa, Udruge Sretno, studentskog ogranka svjetske udruge naftnih inženjera SPE.ZG, AIESEC-a i Financijskog kluba.

Za primjer mogu podsjetiti kako smo nedavno kao sponzor pomogli organizaciju AIESEC-ove konferencija Youth Speak Forum na temu ‘’Zašto ostati u Hrvatskoj?’.

Koliko je kod vas u tvrtki zastupljen mladi kadar? Kako

RAzLIčItIm OBLIcImA StRučnOg uSAvRŠAvAnjA gOdIŠnjE jE prosječno obuhvaćeno oko 30 posto zaposlenika PLInAcRA

oni napreduju od svojih prvih poslovnih koraka i koja je uloga tvrtke u tome?

Plinacro u ovom trenutku ima 275 zaposlenika, od čega je njih 88, odnosno 32 posto, mlađe od 40 godina. Za mlade zaposlenike, koji kao pripravnici dolaze u Plinacro, izrađuje se program pripravničkog stažiranja koji, paralelno s uvođenjem u poslove radnog mjesta na koje je zaposlenik primljen, uključuje upoznavanje sa svim segmentima djelatnosti tvrtke.

Također, dodjeljuje im se mentor koji prati njihov napredak tijekom jednogodišnjeg pripravničkog staža i usmjerava njihov profesionalni razvoj.

Po završetku staža polažu pripravnički ispit, nakon čega se raspoređuju na radno mjesto na kojem će potom raditi.

Tvrtka, pri tome, nastoji prepoznati njihove najrazvijenije vještine, kako bi ih oni bili u prilici, kroz daljnju edukaciju i stručno usavršavanje, dalje razvijati te potiče njihovu inovativnost i proaktivan pristup. v

KARIJERA TI JE OTUPILA?

ZAŠILJI JE U AGORI.

RADI I STUDIRAJ preddiplomske studije marketinga ili dizajna (bacc. oec. ili bacc. art.)

TRNJANSKA 114, ZAGREB TEL. 01/222 5 700 e-mail: tajnistvo@vsa.hr www.vsa.hr

diplomski studij kreativnog upravljanja tržišnom komunikacijom (dipl. spec. art.)

upisi do 15. siječnja 2016.

ponedjeljak, 14. prosinca 2015.

hrvatska pamet hrvatskoj

www.poslovni.hr

43

Mirela Makovičić Mujić, izvršna direktorica Ureda za upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj pošti, objašnjava kako je Pošta stekla status stabilnog i poželjnog poslodavca te što čini da tako i ostane

Interni treneri provode tzv. soft treninge u cilju osobnog razvoja zaposlenika 2

ANA MARIA FILIPOVIĆ GRČIĆ redakcija@poslovni.hr

Mlađi djelatnici, oni u dobi do 30 godina, danas u Hrvatskoj pošti čine 9% od ukupnog broja djelatnika, dok je onih do 35 godina 19%

M

irela Makovičić Mujić, izvršna direktorica Ureda za upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj pošti kaže kako je Pošta uspješna i napredna tvrtka koja posljednjih godina mijenja usmjerenost na nove usluge i prilagođava se zahtjevima tržišta. “Nove ideje u skladu s modernim razvitkom tvrtke osiguravaju nam da i u budućnosti održimo ne samo status lidera na tržištu nego i status poželjnog poslodavca koji ulaže u razvoj poslovanja i zaposlenika”, kaže Mirela Makovičić Mujić koju smo upitali kakav odnos ima Hrvatska pošta prema mladim zaposlenicima te kako i koliko radi na njihovom usavršavanju.

Kako biste komentirali interes za zapošljavanje u Hrvatskoj pošti, osobito mladih ljudi?

Hrvatska pošta oduvijek je bila i ostala prepoznata kao stabilan i poželjan poslodavac. Na HR Summitu, regionalnoj strukovnoj konferenciji koja okuplja stručnjake i profesionalce iz upravljanja ljudskim resursima, ocjenjivački odbor dodijelio je i posebno priznanje Hrvatskoj pošti za razvoj funkcije ljudskih resursa, a čija je svrha poticanje razvoja funkcije upravljanja ljudskim resursima u okviru javnih poduzeća (tzv. javni sektor). U stručnim krugovima dobru reputaciju ima i naš Ured za upravljanje projektima i organizacijom, koji je zadužen za vođenje i koordiniranje strateških projekata te upravljanje organizacijskim promjenama, kao i Ured za korporativni marketing i razvoj, koji svojim aktivnostima i razvojem novih usluga mladima pruža kreativno okruženje. U marketinškom smislu naglasak je na Hrvatskoj pošti kao kombinaciji iskustva i tradicije, ali i inovativnosti, kreativnosti i praćenja zahtjeva tržišta i korisnika. Razvoj novih usluga povlači sa sobom i razvoj potrebnih kompetencija.

zaposlenici se mogu prijaviti na seminare i konferencije koje oDržavaju različite vanjske strukovne uDruge ili eDukacijske kuće PD

Neka znanja i vještine imamo u poduzeću, neka možemo nadograditi, a neka znanja i kompetencije trebamo potražiti na tržištu rada. Sve su to čimbenici koji i dalje utječu na percepciju Hrvatske pošte kao poželjnog poslodavca te nam svakodnevno pristižu zamolbe mladih ljudi, bilo sa srednjom, višom ili visokom stručnom spremom, koji su zainteresirani za rad u našim stručnim službama. Činjenica je da najveći izazov imamo za zapošljavanjem mladih na najoperativnijim poslovima, koji su temelj našeg poslovanja i bez kojih Hrvatska pošta ne bi bila ovako uspješna kao što je danas. Na tim radnim mjestima rade naše kolege na šalterima i poštari. Mlađi djelatnici, oni u dobi do 30 godina, danas u Hrvatskoj pošti čine 9% od ukupnog broja djelatnika,

dok je onih do 35 godina 19%.

U budućnosti nam predstoji osmisliti još bolji način kako da povećamo interes mladih za zapošljavanje na tim radnim mjestima.

Pruža li Hrvatska pošta svojim zaposlenicima mogućnosti daljnjeg usavršavanja?

Pošta je odavno prepoznala važnost ulaganja u profesionalni i osobni razvoj zaposlenika, stoga kontinuirano ulaže u edukaciju svih svojih djelatnika zato što su znanje, vještine i kompetencije zalog uspjeha poduzeća, a znanja stečena edukacijom zaposleniku svakako ostaju u ‘trajnom vlasništvu’. Da bi bili u toku s najnovijim trendovima u poslovanju, zaposlenici se mogu prijaviti na seminare i konferencije koje održavaju različite vanjske strukovne udruge ili edu-

Očekivanja od zaposlenika Prilagodljivost i proaktivnost u prvom planu Svatko tko je zainteresiran za posao u Hrvatskoj pošti može popuniti prijavnicu dostupnu na našim korporativnim internetskim stranicama te tako postaje dio baze potencijalnih kandidata. Svako radno mjesto podrazumijeva specifične zahtjeve te se uvijek nastoji postići što bolje poklapanje sposobnosti, vještina i znanja osobe te zahtjeva određenog radnog mjesta. U sklopu selekcijskog postupka kandidati prolaze psihološko testiranje, s njima se obavlja intervju te se, prema potrebi, ispituju specifična znanja i vještine. Općenito govoreći, u vremenu koje od tvrtki i njihovih zaposlenika iziskuje stalne promjene i prilagodbe novim izazovima na tržištu, od kandidata se ponajprije očekuje prilagodljivost promjenama, proaktivnost i spremnost na stjecanje novih znanja i vještina. Odgovornost za obavljanje posla te usmjerenost na ostvarenje ciljeva i postizanje izvrsnosti još su neke karakteristike koje tražimo od kandidata. Ključnu važnost imaju i komunikacijske vještine, kaže Mirela Makovčić Mujić.

kacijske kuće. Također, mogu se uključiti u različite tipove edukacija, a u cilju usavršavanja stručnog znanja te osobnog razvoja, poput razvoja prodajnih vještina i vještina uspješnog pregovaranja. Budući da je Hrvatska pošta velik sustav, imamo razvijen sustav internog trenerstva. Visoko educirani interni treneri stalno provode edukacije radnika u skladu s potrebama pojedinih poslovnih područja i funkcija.

Najčešće su to edukacije o novim uslugama ponajprije namijenjene poštarima i operaterima, odnosno svima koji su u direktnom kontaktu s korisnicima kojima žele približiti pojedinu uslugu, prodati ju ili pružiti tehničku pomoć. Osim toga, interni treneri provode i, tzv. soft treninge u cilju osobnog razvoja zaposlenika, a namijenjeni su svim zaposlenicima koji se mogu na njih slobodno prijaviti u terminima koji im najbolje odgovaraju.

Do sada smo obuhvatili treninge u cilju razvoja komunikacijskih vještina, vještina uspješnog upravljanja stresom, rukovođenja, kako (p)ostati motiviran i slično. Zadnji novitet je interna edukacija iz osnova Excela, koja je organizirana ‘u oblaku’ u suradnji sa IT sektorom te je izazvala veliko zanimanje svih zaposlenika. Mladima svakako nastojimo približiti Hrvatsku poštu i nove trendove u njoj. Tako na fakultetima organiziramo prezentiranje naših usluga kako bismo u mladima pobudili interes za Hrvatsku poštu. S obzirom na to da mladima ti poslovi često baš i nisu atraktivni, nastojimo sudjelovanjem na promotivnim skupovima i sajmovima promovirati baš ta zanimanja.

Tako smo na sajmu ‘Mali svijet poslova’ imali priliku najmlađima promovirati zanimanje poštara. Za osnovnoškolce organiziramo posjete kako bismo im približili zanimanja poštara, operatera u poštanskom uredu, djeljača pošiljaka i druga. Učenicima srednjih škola redovito pružamo mogućnost odrađivanja prakse, pogotovo onim školama u kojima se učenici osposobljavaju za ‘naša’ zanimanja. Nadamo se da i najnovije marketinške akcije za evotv pridonose popularizaciji ne samo naših usluga nego i pojedinih zanimanja te Hrvatske pošte općenito. v

44 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Ante Mandić, direktor i osnivač tvrtke IN2, govori o problemu pronalaska mladih stručnjaka, suradnji s obrazovnim institucijama, odlasku mladih iz zemlje i uvjetima koje treba stvoriti da se zadrže najbolji

Mladima treba dati perspektivu ostanka 2

dodatno podižu kvalitetu nastavnog procesa. Upravo su u tijeku i pripreme zajedničkog projekta koji će udružiti snage i znanja IN2 Grupe i više fakulteta u području sve popularnijih dronova.

BORIVOJE DOKLER

borivoje.dokler@poslovni.hr

U ICT sektoru je u Hrvatskoj, u zadnjih sedam godina zaposleno oko 12.000 novih ljudi, što znači da je sektor rastao za oko 60 posto

I

N2 je jedna od deset najvećih kompanija u jugoistočnoj Europi i vodeći isporučitelj IT usluga za javni i privatni sektor u Hrvatskoj. Od osnutka 1992. do danas, IN2 se proširio na 12 vlasnički povezanih tvrtki u šest država regije, a projektima i rješenjima prisutan je i u Rumunjskoj, Bugarskoj i Albaniji. Direktora i osnivača tvrtke IN2, Antu Mandića, upitali smo imali li problema s pronalaskom mladih stručnjaka, kako surađuje s obrazovnim institucijama i na koji način možemo bolje iskoristiti potencijal mladih u Hrvatskoj.

Dojam je da na tržištu postoji dovoljno mladih stručnjaka za ICT sektor. Je li doista tako?

Ne, nikako. Na tržištu nema dovoljno mladih stručnjaka.

Postoje i objektivni pokazatelji za tu tvrdnju. U ICT sektoru je u Hrvatskoj, u zadnjih sedam godina zaposleno oko 12.000 novih ljudi, a sve zajedno ICT danas zapošljava preko 30.000 osoba, što znači da je sektor rastao za oko 60% ili za prosječno 1800 novo zaposlenih godišnje.

Današnji obrazovni sustav nikako ne može pratiti takav tempo potreba ICT sektora. Tehnički fakulteti proizvode daleko manji broj kandidata, čak i uz ostale struke koje se priuče radu u ICT sektoru – nema dovoljno kandidata za zadovoljavanje potražnje. Ako uz to dodamo činjenicu da i strane tvrtke po svijetu sve više zapošljavaju naše stručnjake zaključak nije teško donijeti. Što bi se moglo dodatno učiniti po tom pitanju i kako komentirate izjave da država nema novca da informatiku uvede kao obavezni predmet u osnovne škole?

U odnosu na prošlu godinu ICT sektor je ostvario značajan rast izvoza što, po nekim procjenama, čini skoro 5% ukupnog BDP-u. Time se on sve više nameće kao strateški sektor jer višestruko generira dodatnu vrijednost, orijentiran je prema globalnom tržištu, a

PD

pritom ima i najveći potencijal rasta, uz nevjerojatne mogućnosti sudjelovanja u pozitivnim promjenama društva.

Imanje ili nemanje novca je pitanje preraspodjele i ovo pitanje treba gledati iz kuta strateškog interesa Hrvatske. Mi u realnom sektoru smo naučili da se puno toga može napraviti sa jednakom količinom novaca, ako se projekti pravilno postave i vode. Pritom ne mislim da je informatika kao predmet ključno pitanje. Ne

preko 85 posto naših radnika završilo je sveučilišni stuDij

Edukacijski centar IN2 Priprema za rad novih zaposlenika Rad u ICT sektoru ‘osuđen’ je na stalne promjene i stalno usavršavanje. Hoću reći da je neprekidno učenje sastavni dio IT rada. Naš je stav da bi završetkom fakulteta mladi ljudi trebali imati solidnu osnovu za početak rada, i ne očekujemo da imaju dovoljno znanja i iskustva da bi bili ‘plug&play’. To je jedan od razloga zbog kojeg već niz godina imamo vlastiti edukacijski centar u kojem dodatno pripremamo sve nove zaposlenike za rad na projektima. Priprema uglavnom obuhvaća dodatnu ili praktičnu tehničku obuku te ponešto upoznavanja sa tvrtkom u koju su došli, od organizacije do korporativne kulture. U naš edukacijski centar stalno dodatno ulažemo u kadrovskom i programskom smislu. Uz to naravno šaljemo mnoge naše stručnjake na dodatne edukacije, kaže Ante Mandić.

moraju svi biti programeri. Pitanje je kako promijeniti način današnjeg obrazovanja, uz korištenje prednosti tehnologija u svim segmentima obrazovanja, dakle i u drugim predmetima. Dok se još uvijek zaključavaju učionice s kompjuterima dok nema profesora, do tada nema ni promjene. Najčešće se sve svodi na ljude koji direktno rade s djecom. Tehnologija odnosno informatika danas je praktički svuda oko nas.

Kakvu suradnju i iskustva ima konkretno vaša tvrtka s obrazovnim institucijama?

IN2 Grupa vrlo uspješnu surađuje s akademskom zajednicom ne samo u Hrvatskoj nego i u svim zemljama u kojima smo prisutni. S nizom fakulteta imamo dugogodišnju suradnju u izvođenju programa stručnih praksi, potpore studentima prilikom odabira i provedbe tema za završne i diplomske radnje te u realizaciji zajedničkih projekata. Najbolju suradnju naravno ostvarujemo s fakultetima tehničkog i manje ekonomskog usmjerenja, a najveći udio među našim zaposlenim čine upravo studenti tih fakulteta. Rado ističemo da je preko 85% naših radnika završilo sveučiliš-

ni studij, a među njima imamo i magistara struke, magistara znanosti i doktora znanosti. Ali važno je napomenuti da nama za rad trebaju i prvostupnici, a ponekad i dobro matematički obrazovani srednjoškolci. Ne podržavamo ganjanje diploma jer one same po sebi ništa ne dokazuju i za svakog, tko ima potrebna znanja, ima posla. Hoću reći da nas ne zanima toliko forma koliko sadržaj.

Odličnu suradnju ostvarujemo i sa stranim sveučilištima kroz stručne prakse, primjerice ove godine iz Turske, Njemačke, Srbije, Slovenije, Makedonije i Crne Gore. Sudjelujemo u timovima pokušavajući pomoći akademskoj zajednici u kreiranju curriculuma koji će osigurati lakše zapošljavanje studenata na tržištu rada nakon završetka studija.

Npr., jedan smo do tri predstavnika realnog sektora koji sudjeluje u realizaciji programa Politehnika 2020/2025 u kojem ćemo pokušati osigurati poboljšanje programa u informatizaciji zdravstva te informacijske sigurnosti i računalne forenzike. Također, dvadesetak naših stručnjaka su redovito angažirani u nastavi na više fakulteta i veleučilišta te svojim iskustvom

Na koji način vaša tvrtka može motivirati mlade da ne odlaze iz zemlje?

Ponosni smo da je ‘retention rate’ (stopa zadržavanja zaposlenika) u IN2 grupi iznadprosječna za ICT sektor, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi.

Jedan od ključnih mehanizama koji imamo na raspolaganju jest rad s ljudima jer su oni ključni kapital u ICT sektoru.

Kvalitetnim programima edukacije mladih ljudi, osiguravanjem mogućnosti stalnog napredovanja, osiguravanjem rada na suvremenim tehnologijama i izazovnijim projektima nego što bi mnogi imali priliku raditi u inozemstvu, korporativnom kulturom koja poštuje slobodno vrijeme i osobne interese... Često je to dugoročno važnije od isključivo boljih financijskih uvjeta koji se nude u zapadnim zemljama. No, i neki naši radnici naravno odluče nastaviti karijeru u inozemstvu. I drago nam je kad odaberu svjetski poznate tvrtke i tamo ostvare uspješne karijere. Nije odlazak najveći problem. Moj je moto da je bolje da su dobri pa odu, nego loši pa nam ostanu. Odlazak i rad u takvim kompanijama ima i mnoge prednosti.

Dakle, odlazak ne vidimo kao preveliki problem. Mnogo veći problem je to što nam se ti ljudi ne vraćaju. Što bi se po vama trebalo napraviti na razini državi da se više iskoristi potencijal mladih?

Pa, na strateškoj razini, treba popraviti državu i dati mladima perspektivu ostanka i opstanka u njoj koji mi, iskreno, sada ne vidimo. Neke konkretne smjernice sam već spomenuo u prethodnim odgovorima, no jedna od ključnih stvari je pozitivna poduzetnička klima i sustavna briga o svemu što život mladih u Hrvatskoj čini privlačnim. U mnogim zemljama u svijetu mladi su oslobođeni raznih poreza i parafiskalnih nameta, poslodavci imaju ozbiljne poticaje u njihovom zapošljavanju, stvaraju se klasteri tehnoloških kompanija, neprekidno se otvaraju novi stručni i znanstveni studiji te transformiraju postojeći. v

promo

Prijavite se na EU FashionMatch poslovne susrete u Amsterdamu Predstavite svoju modnu kolekciju i upoznajte budućeg poslovnog partnera!

N

astavno na uspješno održane prošlogodišnje gospodarske susrete, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Europska poduzetnička mreža (EEN) pozivaju vas na 5. EU FashionMatch u sklopu sajma mode Modefabriek koji će se održati 24. i 25. siječnja 2016. godine u Amsterdamu. Tijekom b2b (business-to-business) susreta EU FashionMatch poduzetnici iz cijelog svijeta čije se poslovanje temelji na tekstilu i modi imati će priliku upoznati potencijalne poslovne partnere i predstaviti svoje proizvode na međunarodnom tržištu.

Modefabriek je vodeći inovativni sajam mode u regiji Benelux s više od 19 000 profesionalnih posjetitelja iz Nizozemske, Europe i prekomorskih zemalja koji predstavljaju više od 500 robnih marki, odnosno brendova. Kako bi se unaprijedilo poslovanje poduzetnika diljem Europe i otvorila vrata međunarodnog tržišta, EU FashionMatch b2b sastanci omogućit će sudionicima da sjednu 'jedan na jedan' s najperspektivnijim proizvođačima i distributerima iz tekstilnog sektora na unaprijed zakazanim sastancima.

Poduzetnici će imati priliku ponuditi ili potražiti proizvode od odabranih međunarodnih poduzetnika kroz izlaganje portfolia svojih radova te prezentacijom tri proizvoda svoje kolekciju tijekom sastanaka.

Zašto sudjelovati?

• Proširite svoj međunarodni modnu mrežu • Pronađite i održite sastanak s potencijalnim poslovnim partnerima

• Unaprijedite prekogranične kontakte ipartnerstva • Unaprijed dogovorite 20-minutne sastanke • Sudjelujte na sajmu Modefabrik besplatno • Kombinirajte svoje sudjelovanje na b2b sastancima s prilikom za susret s potencijalnim poslovnim partnerima i na sajmu Modefabriek Novost ove godine - Svi sudionici b2b susreta imat će priliku predstaviti svoje radove, odnosno odjeću i/ili modne dodatke na modnoj pisti te sudjelovati na panel raspravi 'Tajne uspjeha na nizozemskom tržištu mode' u utorak 26. siječnja 2016. u atriju RVO.nl u Haagu.

Kako se prijaviti?

Zainteresirani sudioni-

ci mogu besplatno izraditi profil na https://www. b2match.eu/fashionmatch-5thedition, pregledati brojne profile ostalih sudionika i rezervirati termin sastanka s njima zanimljivim poduzetnicima. Sastanci će se održati u FashionMatch salonu u sklopu sajma Modefabriek. Rok za prijavu je 18. siječnja 2015. godine.

HAMAG-BICRO će kroz Europsku poduzetničku mrežu biti na raspolaganju hrvatskim poduzetnicima iz tekstilnog sektora za sva pitanja vezano za organizaciju međunarodnih sastanaka. Zainteresirani sudionici svoje upite mogu slati predstavnici EEN sektorske grupe Textile and Fashion, Doris Boras na doris. boras@hamagbicro.hr.

Enterprise Europe Network (EEN) ili Europska poduzetnička mreža (www.een.hr najveća je europska potporna organizacija za male i srednje poduzetnike.

Mreža je sastavljena je od gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija, pruža usluge međunarodne suradnje unutar 54 zemalja. Namijenjena je svima koji žele pronaći strane partnere te ostvariti poslovnu suradnju izvan Hrvatske.

Mreža nudi informacije o uvjetima poslovanja na europskom tržištu, pronalazi partnere i tehnologije te omogućuje ostvarivanje međunarodne suradnje.

Europsku poduzetničku mrežu čine gospodarske komore, tehnološki centri, sveučilišta, istraživački instituti i razvojne agencije, međusobno povezane bazama podataka, putem kojih s drugim članovima Mreže razmjenjuju komercijalne i tehnološke projekte poduzetnika s ciljem ostvarenje suradnje.

Usluge Mreže su primarno usmjerene prema malim i srednjim poduzećima.

Sve usluge mreže su u potpunosti besplatne za sve korisnike.

Hrvatski konzorcij Europske poduzetničke mreže sastoji se od šest partnera od kojih je Hrvatska gospodarska komora (HGK) koordinator konzorcija, a partneri su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu (UTT), STEP RI Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, Tehnološki park Varaždin (TPV) te Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku – Tera Tehnopolis (TERA).

Pretražite bazu poslovnih i tehnoloških partnera!U EEN međunarodnoj bazi tehnologije možete pogledati i preuzeti profile koji se svakodnevno objavljuju u bazi tehnologije Europske poduzetničke mreže. Baza trenutno sadrži preko 25 tisuća međunarodnih profila poduzetnika. Dnevno se u bazu doda i do stotinu tehnoloških profila iz različitih područja djelatnosti kojima tvrtke nude ili traže proizvode i usluge.

Više informacija dostupno je na: www.hamagbicro.hr i www.een.hr

46 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Zagrebačka banka Spremnost na učenje i otvorenost za promjene nužan su preduvjet za osobni razvoj

Pristup poslu i motivacija faktor su uspjeha naših zaposlenika

ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL

2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Zadatak obrazovnih institucija je i da od najranijih dana razvijaju radne navike mladih

U

sektoru Upravljanja ljudskim resursom Zagrebačke banke svjesni su kako kompanije mogu pomoći u problem odljeva mozgova.

“Svi možemo doprinijeti i utjecati na zaustavljanje odljeva mozgova kreiranjem poticajnog okruženja u kojem se mladi imaju prilike zaposliti i razvijati. Osim otvaranja novih radnih mjesta, institucije i poslodavci mogu pomoći i pružajući konkretne prilike za razvoj i jačanje zapošljivosti svakoga tko je spreman na učenje. Važno je da poslodavci, ali i društvo u cjelini potiču rad, učenje i izvrsnost kao mjerilo kvalitete te da mladi prepoznaju da se to cijeni i traži pa onda neće poželjeti otići u druge zemlje i sredine gdje misle da se to cijeni. Također, važno je mjerenje kvalitete u skladu s relevantnim globalnim mjerilima u svakom području djelovanja, a ne samo s ustaljenim lokalnim mjerilima”, kažu iz Sektora Upravljanja ljudskim resursom Zagrebačke banke.

Poručuju kako se danas od svih nas očekuje, a u buduć-

nosti će se i još više očekivati, da unutar kompanija djelujemo u međunarodnom okruženju u kojem se cijene iskustvo, praktični rad, djelovanje u studentskim i/ili humanitarnim udrugama, pohađanje različitih seminara, online tečajeva i predavanja, prepoznajemo prostor za napredak u našem obrazovnom sustavu koji bi trebao još više poticati studente na ovakve aktivnosti.

Razgovor za posao

“Zadatak obrazovnih institucija je da prenose znanja i razvijaju vještine, ali i da od najranijih dana razvijaju radne navike mladih koji će, vjerojatno, jednako odgovorno i ozbiljno pristupati i poslovima koji ih očekuju u budućnosti. Upravo su pristup poslu i motivacija ono što se najčešće pokaže kao ključan faktor uspjeha naših zaposlenika. Kompanije pritom mogu doprinijeti u tom razvoju nudeći mladima mnoštvo prilika da svoj razvoj kreiraju u okruženju stvarnih poslovnih problema i zadataka i omoguće im prakse ili studentske poslove, a kasnije otvore svoja vrata za trajnije oblike zapošljavanja”, smatraju u Zagrebačkoj banki.

Kako kažu, svim mlađim kandidatima preporučuju da prilikom dolaska na intervju za posao budu upoznati s osnovnim činjenicama o poslodavcu i području za koje se prijavljuju. “Tako pokazuju

vaŽNO JE da drUštvO U cJELINI POtIčE rad, učenje i izvrsnost KaO mJErILO KvaLItEtE

svoju pripremljenost, motiviranost i volju za radom. Za svakog kandidata važno ja da prije intervjua preispita svoje kvalifikacije i sposobnosti kako bi bio svjestan što može ponuditi i na najbolji način se prezentirati˝, smatraju u Sektoru Upravljanja ljudskim resursom Zagrebačke banke.

Tvrde da temeljem adekvatnih poslovnih i privatnih odluka o kojima razgovaraju s kandidatom mogu zaključiti o njegovoj spremnosti na preuzimanje odgovornosti, donošenje odluka i stila odlučivanja što je posebno važno za neke rukovodne pozicije.

“Međutim, nije dovoljno da su kandidati svjesni sebe i svojih potencijala već je važno moći prepoznati i njihovu

spremnost na timski rad, suradnju s drugima i nastojanje da pozitivno utječe na cijeli tim jer je kvalitetan timski rad ključ uspjeha svake kompanije. Iz tog razloga je da osoba ima razvijene komunikacijske vještine. Način na koji percipiramo drugu osobu temelji se na onome što osoba pokaže svojom neverbalnom i verbalnom komunikacijom i upravo zato je važno da kandidati kontinuirano razvijaju svoje komunikacijske vještine”, poručuju iz Sektora Upravljanja ljudskim resursom Zagrebačke banke.

Važnost prezentacije

Kako tvrde, predstaviti sebe, svoje iskustvo i kvalitetu na pravi način, osim što omogu-

Stalno usavršavanje i mentori za početnike Niz interaktivnih radionica i aktivnosti o poslovanju banke Zagrebačka banka kao društveno odgovoran poslodavac nastoji doprinijeti širenju financijske pismenosti kroz održavanje edukacija diljem Hrvatske namijenjenih studentima i srednjoškolcima. Ističu kako je kultura učenja prije svega je vidljiva kroz sustavno određenje Zagrebačke banke kao organizacije koja je inovativna, koja stalno uči i mijenja se, a što se za svakog zaposlenika manifestira kao prilika i obveza da kontinuirano radi na svojim kompetencijama i stručnim znanjima te stalnom unapređenju načina na koji radi. U samom razvoju koristimo široku paletu metoda za njihovo unapređenje (e-učenja, učioničke edukacije, posjeta drugim radnim mjestima, kratkotrajna interna mobilnost i drugima). Svaka nova osoba koja dolazi u banku dobiva svog mentora koji je zadužen novu osobu uvesti u rad i osigurati joj da što bolje upozna banku. Uz to, kako kažu postoje i dva formalna programa uvođenja u rad. Prvi, široj javnosti već poznat – Eduka je osmišljen za nove zaposlenike s do dvije godine radnog iskustva, dok je drugi - EduExperta namijenjen novim zaposlenicima s više od dvije godine prethodnog radnog iskustva. Oba programa sastoje se od niza interaktivnih radionica i aktivnosti kroz koje polaznici uče kako Banka posluje te stječu znanja i vještine važne za uspješno snalaženje u raznim poslovnim situacijama.

ćuje i zaposlenje, pruža i neophodno iskustvo koje će zasigurno pomoći osobi u budućim prilikama traženja posla.

“Uz to, ne treba zanemariti činjenicu da razgovor za posao ne služi samo poslodavcu da upozna kandidata, nego i kandidatu da procijeni je li kompanija u kojoj traži radno mjesto dosita i kompanija u kojoj bi želio raditi. Razgovori za posao dobar su način da kandidat upozna samog sebe u novoj, nesvakidašnjoj situaciji i tako otkrije neku svoju snagu ili područje za napredak te onda to iskustvo iskoristi za daljnji rad na sebi”, kažu iz Zagrebačke banke.

“Dobrodošle su nove ideje i rješenja te konstruktivan i pozitivan pogled na budućnost i održivi razvoj. Važna nam je i spremnost na učenje i otvorenost za promjene koje su nužan preduvjet za sazrijevanje, kako u stručnom pogledu, tako i u pogledu vlastita razvoja i rasta kao osobe koja spomenute vrijednosti živi svaki dan”, tvrde u Zagrebačkoj banci. Kako kažu, svijest o sebi, što uključuje i prepoznavanje vlastitih potencijala, ali i vlastitih područja za napredak tjera nas da kontinuirano uspoređujemo svoja ponašanja sa svojim unutarnjim standardima i po potrebi ih mijenjamo bilo da je riječ o našem ponašanju li unutarnjim standardima.

“Očekujemo otvoren, pažljiv i etičan odnos prema klijentima i kolegama, odgovornost za ostvarenje poslovnih ciljeva i stalnu želju za unapređivanjem poslovanja”, poručuju iz Sektora Upravljanja ljudskim resursom.

Financijska pismenost

Napominju kako je u današnje vrijeme financijska pismenost mladih općenito važna potreba. Tvrde kako u selekcijskom procesu za određene pozicije u Zagrebačkoj banci, financijska pismenost može biti jedna od kompetitivnih prednosti u odnosu na ostale kandidate.

“Međutim, važno je naglasiti da teorijsko znanje nije dovoljno da bi se kandidat istaknuo, već je potrebno pokazati da posjeduje, razumije i može povezivati informacije o financijskim definicijama i konceptima koje je stekao tijekom studiranja, posebice iz predmeta financija i računovodstva. Ulaskom u banku, učenje kroz praksu za nove zaposlenike zapravo tek počinje. Budući da razina financijske pismenosti utječe na kvalitetno donošenje poslovnih, ali i osobnih odluka, potrebno je da naši zaposlenici kontinuirano unaprjeđuju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i pojmova”, poručuju iz Zagrebačke banke. v

ponedjeljak, 14. prosinca 2015.

hrvatska pamet hrvatskoj

www.poslovni.hr

47

Vlasta Krupa Buzjak, direktorica Sektora kadrovskih, općih i pravnih poslova u Krašu, govori što mogu učiniti poslodavci da mladima olakšaju ulazak na tržište rada i spriječe njihov odlazak u inozemstvo

Mladi trebaju što ranije razmišljati o karijeri i raditi ono u čemu su najbolji 2

du kvalitete nastave i bogatog kompanijskog iskustva, referenci i tradicije. Poslovna škola nudi menadžmentu i mladim stručnjacima u kojih se prepoznao visok razvojni potencijal poticanje i razvijanje menadžerskih kompetencija primjenom učinkovitih alata, znanja, tehnika i vještina upravljanja.

Majstorska škola je pak izraz težnje Kraša da svoje stoljetno konditorsko umijeće i iskustvo starijih radnika-majstora trajno prenosi na mlađe generacije radnika u proizvodnji.

Cilj je omogućiti stjecanje novih saznanja u konditorskoj proizvodnji i tehnologiji, povezivanje rada na radnom mjestu u proizvodnji s ciljevima, misijom i vizijom kompanije.

Jedinstvenost Majstorske škole je njezin nastavni program koji nastaje interakcijom sadašnjih i prethodnih generacija Kraševaca i u kojem svaka generacija polaznika stvara nove sadržaje koji se, kao unapređenje, ugrađuju u program.

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Poslodavci trebaju aktivnije sudjelovati u reformi školstva i mladima omogućiti volontiranje i studentske prakse kako bi što ranije stekli prva iskustva

V

lasta Krupa Buzjak, direktorica Sektora kadrovskih, općih i pravnih poslova u Krašu govori o problemu odljeva mozgova i načinu kako se to može spriječiti, o tome koliko je mladi kadar zastupljen u njihovom radnom kolektivu, kako ga obrazuju u Kraš Akademiji te što mladi kandidat mora imati da bi se istaknuo na tržištu rada.

Na koje načine tvrtke mogu pomoći u rješavanju problema odljeva mozgova? Što se iz vaše perspektive može učiniti da se stručnjaci zadrže u zemlji? Živimo u zemlji koja već više godina ima poražavajuće statistike o nezaposlenosti mladih. Usprkos brojnim pokušajima reformi koje bi ublažile takvo stanje sve više mladih i obrazovanih ljudi žele i odlučuju napustiti Hrvatsku.

Kada se nađemo u situaciji da mladi ljudi praktično ‘bez da dvaput razmisle’ odabiru odlazak iz Hrvatske, kada nema jasne strategije za sprečavanje njihova odlaska, kada se presporo otvaraju radna mjesta, malo što možemo učiniti.

No, crnim statistikama usprkos mislimo da se ipak nešto može učiniti odmah. Mi, poslodavci kao odgovorni dionici društva, moramo se puno više uključiti u pripremu mladih ljudi za tržište rada i prvi posao.

Najprije to moramo učiniti kroz aktivnije sudjelovanje u reformi školstva, posebno u strukovnom obrazovanju, kroz prihvaćanje mladih na naukovanje, na volontiranje, studentske prakse kako bi što ranije stekli prva radna iskustva. Mlade treba potaknuti da o svojoj karijeri razmišljaju što ranije i da rade ono u čemu su najbolji.

Koliko je kod vas u tvrtki zastupljen mladi kadar? Čime se oni posebno ističu?

Trećina zaposlenih je mlađa

PD

Poruka kaže Da izvrsnost možete postići ako vam je stalo više nego što Drugi misle Da je Pametno

od 29 godina. Posebno nas veseli da mladim zaposlenicima možemo ponuditi da se razvijaju upravo u onom području koje su izabrali kao profesiju, da im omogućimo da rade one poslove za koje su prirodno talentirani i za koje imaju najviše sklonosti.

Tako postižemo da su zadovoljni, da vrlo brzo uče nove stvari na ‘svome’ području i da postižu dobre rezultate. Uloženi trud u stvaranje poticajne radne atmosfere mladi vraćaju svojom kreativnom energijom i težnjom ka izvrsnosti.

Imate internu Kraš Akademiju na kojoj svojim zaposlenicima dajete nova znanja. Što ona nudi? Koja znanja i vještine se tamo razvijaju?

Kraš Akademija je nastala na bogatom iskustvu u obrazovanju zaposlenih, kako menadžera tako i proizvodnih radnika – majstora.

Ostvaruje se uspješnom kombinacijom internih treninga i suradnje s vanjskim obrazovnim kućama i suradnicima, posebno oblikovanim programima koji polaze od visokih zahtjeva i standarda u pogle-

Koje su vještine koji mladi moraju imati nužne za vaš radni kolektiv?

Idealni zaposlenik trebao bi imati razvijene komunikacijske vještine; analitičke vještine kao što je umijeće procjene situacije i sagledavanja različitih perspektiva; biti fleksibilan; odlično upravljati sobom, vremenom i prioritetima; pokazati sposobnost rješavanja problema i kreativnost u iznalaženju mogućih rješenja te pokazati umijeće učinkovitog rada u timu.

Posebno vrednujemo kada pojedinac pokaže empatiju odnosno ima razvijenu socijalnu inteligenciju. Jasno, sve su to vještine koje se mogu naučiti, usavršiti, poboljšati ili razvijati. Nama je najvažnije da mlada osoba pokaže da voli i želi raditi i da radi ono u što vjeruje.

Koliko su danas važne dodatne vještine u poslovanju? Kako kandidati na razgovorima za posao najbolje mogu predstaviti svoje kvalitete?

Koliko su danas važne dodatne, više ‘meke vještine’ važne u poslu najbolje pokazuju rezultati brojnih istraživanja. U osnovi formalna edukacija do-

u osnovi formalna eDukacija DoPrinosi usPješnosti PojeDinca na raDnom mjestu s 15%, Dok se Preostalih 85% odnosi na razumijevanje i primjenu ‘mekih vještina’

prinosi uspješnosti pojedinca na radnom mjestu s 15 posto dok se preostalih 85 posto odnosi se na razumijevanje i primjenu ‘mekih vještina’.

Upravo posjedovanje tih vještina izdvaja potencijalne zaposlenike od kandidata za posao.

Najbolje se to osjeti i vidi na razgovorima za posao gdje se od kandidata zahtjeva demonstracija znanja i vještina.

Mladi ljudi često zaboravljaju da je razgovor za posao dvosmjerna komunikacija i da pitanja postavljena tijekom razgovora imaju svrhu pojasniti u kojoj je mjeri kandidat odgovarajuća osoba za određeni posao, ali i koliko ponuđeni posao odgovara upravo njemu.

Također, važno nam je da kandidat uz primjereno znanje pokaže i inicijativu, zainteresiranost te da svojom aktivnošću, da tako kažem, pošalje poruku da mu je razgovor važan i da cijeni kompaniju. Drugi važan trenutak je da u kandidatu prepoznamo osobu koja je istinski motivirana za učenje i razvoj bez obzira na okolnosti i mogućnosti kompanije, dakle, osobu koja ima tu jaku unutarnju motivaciju.

Na koje načine im to može pomoći ili olakšati poslovanje i prve korake na tržištu rada?

Na ovo pitanje želim odgovoriti porukom jednog anonimnog autora o postizanju izvrsnosti jer upravo takav stav i pristup poslu utječe na zapošljivost i uspješnost u radu.

Poruka kaže da izvrsnost možete postići: Ako vam je stalo više nego što drugi misle da je pametno Ako ste spremni ući u rizik više nego što drugi misle da je sigurno Sanjati više nego što drugi misle da je praktično Očekivati više nego što drugi misle da je moguće. v

48 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Tina Balenović, direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju, savjetuje na koje načine studenti već za vrijeme školovanja mogu povećati svoje izglede za dobivanje željenog posla

Dodatne vještine stečene izvan fakulteta često su presudne za zapošljavanje 2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Ulaganje u dodatno usavršavanje je nezaobilazno tijekom cijele karijere i nikada nije prerano započeti s njime

T

ina Balenović, direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju, govori o kvalitetama koje mladi moraju imati u poslovnom svijetu, kako treba njegovati kulturu učenja u velikim kompanijama, kako veliki mogu pomoći u rješavanju problema odljeva mozgova te zastupljenosti mladih u njihovom radom kolektivu. Osvrnula se i na nedostatke naših studenata i obrazovnog sustava te iznijela kako oni podržavaju i omogućuju praksu studentima koji su pred završetkom fakulteta.

Koliko su u današnje vrijeme važne dodatne vještine u poslovanju? Kako kandidati na razgovorima za posao najbolje mogu predstaviti svoje kvalitete?

Bilo koja dodatna referenca po pitanju obrazovanja, vještina ili iskustva je dobrodošla i svjedoči o ozbiljnosti i proaktivnosti zaposlenika. Prilikom selekcije kandidata, naročito ako se radi o kandidatima koji nemaju radno iskustvo, dodatne vještine stečene izvan fakultetskog obrazovanja često su presudne za zapošljavanje. Dodatne vještine poslodavcu pokazuju da je kandidat spreman uložiti dodatan trud kako bi se što bolje pripremio za buduće zaposlenje. Takav dodatan trud može biti, primjerice, volontiranje u raznim udrugama, što ukazuje na razvijene radne navike kandidata koji će radije pokazati inicijativu i uložiti svoje vrijeme u koristan rad nego čekati da mu savršena prilika pokuca na vrata. Ulaganje u dodatno usavršavanje je nezaobilazno tijekom cijele karijere i nikada nije prerano započeti s time. Svakako savjetujemo kandidatima da u životopise napišu sve svoje radno iskustvo koje su imali, bez obzira što to radno iskustvo nema direktne veze s poslom za koji se prijavljuju. Sama informacija da su radno aktivni

i da su spremni raditi bilo koji posao nam puno govori o karakteru kandidata (naročito u slučaju studenata). Na razgovorima za posao kandidati bi trebali, osim znanja i iskustva koje imaju, govoriti i o svojim osobinama, o načinu kako pristupaju poslu i kolegama. Puno je lakše novog zaposlenika naučiti poslovanju nego promijeniti njegovo ponašanje i radne navike.

Imate li vi u tvrtki programe za edukaciju zaposlenika? Na koje načine se kod vas u tvrtki njeguje kultura učenja?

Uniqa osiguranje promiče važnost redovitog i cjelovitog educiranja svojih zaposlenika kroz različite programe interne i eksterne edukacije. Unutar Službe ljudskih potencijala djeluje tim za edukaciju i razvoj koji je zadužen za redovito unaprjeđivanje stručnih znanja i vještina zaposlenika.

Osim redovite interne edukacije našim zaposlenicima nudimo mogućnost usavršavanja kroz stručne seminare u zemlji i inozemstvu, pohađanje poslijediplomskih studija te prisustvovanje u programima koji su organizirani na razini Uniqa grupe. U ovom trenutku naša Služba ljudskih potencijala usmjerena je na implementaciju Talent managementa. Obzirom da smo među vodećim osiguravajućim društvima u Hrvatskoj te dio Uniqa grupe, jedne od vodećih osigurateljnih grupa u srednjoj i istočnoj Europi, mladi i obrazovani ljudi u Uniqa osiguranju imaju i mogućnost kontinuiranog osobnog i poslovnog razvoja kroz edukacije i rad u internacionalnom okruženju.

Jesu li naši studenti dobro pripremljeni za tržište rada i realni sektor? Što im nedostaje?

Oni mladi ljudi koji su još tijekom školovanja bili uključeni u rad puno su spremniji od onih koji su bili usredotočeni isključivo na učenje. Bilo kakvo radno iskustvo, čak ako i nije vezano za osnovno područje interesa i obrazovanja, korak je bliže selekciji upravo tog studenta u odnosu na nekog tko nije bio radno aktivan tijekom ili pred kraj studija. Isto tako mladi ljudi s već izgrađenim pozitivnim stavom, samoinicijativom i radnom etikom pu-

TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL

no se bolje snalaze u poslovnom okruženju. Studentima osim praktičnog iskustva nedostaje i razumijevanje radne dinamike u kompanijama. Većina studenata izlazi s fakulteta bez dovoljnog razumijevanja praktične primjene onoga što su usvojili tijekom dugogodišnjeg obrazovanja. Također, nedostaje im i osjećaj za timski rad pošto se na većini fakulteta potiče upravo individualni pristup rješavanju problema.

Koliko je kod vas u tvrtki zastupljen mladi kadar?

U Uniqa osiguranju prilikom zapošljavanja ne radimo razliku s obzirom na starost kandidata, tako da u Društvu imamo zastupljene sve dobne skupine. Trenutno u Uniqa osiguranju radi 12 posto zaposlenika mlađih od 30 godina i 29 posto zaposlenika mlađih od 35 godina.

Na koje još načine surađujete sa studentima? Imate li neke prakse, natječaje, programe?

Uniqa osiguranje aktivno podržava zapošljavanje mladih koji su pred kraja studiranja odnosno koji su tek završili studij. Na ovaj način stu-

denti dobivaju priliku ‘pokazati se’ potencijalnom poslodavcu iako ne rade nužno na poslovima za koje su se školovali. Na ovaj smo način, u protekla tri mjeseca, zaposlili nekoliko studenata koji su radeći na raznim poslovima u Uniqa osiguranju imali priliku pokazati svoje kvalitete i pozitivan pristup radu. Bilo kakvo radno iskustvo, čak ako i nije vezano za osnovno područje interesa i obrazovanja, korak je bliže selekciji upravo tog studenta u odnosno na nekog tko nije bio radno aktivan tijekom ili pred kraj studija. Dodatnim angažmanom za vrijeme studija, u smislu rada u nekoj kompaniji, student razvija radne navike, privikava se na rad u kolektivu i, što je najvažnije, poručuje budućem poslodavcu da je vrijedan i motiviran za rad.

Na koje načine tvrtke mogu pomoći u rješavanju problema odlasku mladih obrazovanih ljudi iz zemlje? Što se iz vaše perspektive može učiniti da oni ipak ostanu?

Na zadržavanju mladih u Hrvatskoj trebalo bi početi raditi već za vrijeme studiranja, omogućavajući odno-

Bilo kakvo radno iskustvo, čAk I AkO nIjE VEzAnO S POdručjEM InTErESA I ObrAzOVAnjEM, kOrAk jE bLIžE SELEkcIjI

sno organizirajući studentima da kroz praktični rad u tvrtkama steknu određeno iskustvo. Trenutno je obrazovni sustav u Hrvatskoj usmjeren prvenstveno na prenošenje teorijskih znanja dok su studenti prepušteni sami sebi po pitanju organizacije prakse. Uspostavljanjem suradnje na razini tvrtka/kompanija studentima se omogućuje lakši pristup samim tvrtkama, a tvrtkama se omogućuje mogućnost dobre selekcije budućih kadrova. Nedavno smo imali raspisan natječaj za dvoje pripravnika u Službi aktuarskih poslova, zaposlili smo mlade osobe u Sektor Poslovno operativni centar i Službu za upravljanje rizicima, čime kontinuirano potvrđujemo svoj angažman u zapošljavanju mladih i obrazovanih ljudi. Koliko god nam mogućnosti dopuštaju angažiramo studente na različitom poslovima, koje potom prema potrebi zapošljavamo u našem Društvu. Ključno je mladim ljudima pružiti priliku za rad i učenje te se nadamo da će se s poboljšanjem gospodarskog stanja u zemlji više tvrtki odlučiti na investiranje u mlade ljude. v

50 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Igor Vrečko, voditelj specijalističkog studija Projektni menadžment na Veleučilištu Baltazar Zaprešić, objašnjava zašto studijske programe treba permanentno prilagođavati aktualnim potrebama tržišta

Trebamo fleksibilni edukacijski sustav koji će se stalno prilagođavati okruženju 2

BORIVOJE DOKLER

borivoje.dokler@poslovni.hr

Potrebno je jačanje vertikalne integracije među obrazovnim institucijama, da bi se ključne kompetencije sistematično razvijale kroz različite stupnjeve obrazovanja

V

eleučilište Baltazar privatna je visokoškolska ustanova koja djeluje 15 godina, a na kojoj je do sada diplomiralo već 5000 studenata. Za kvalitetu ukupne nastavne djelatnosti u području visokoga obrazovanja za poslovnu ekonomiju i menadžment Veleučilištu je dodijeljen Certifikat ISO 9001. S Igorom Vrečkom, voditeljem specijalističkog studija Projektni menadžment na Veleučilištu Baltazar Zaprešić, popričali smo o fleksibilnosti obrazovnog sustava, njegovoj usklađenosti s tržištem rada te važnosti i razvoju tzv. mekih vještina.

Po čemu su programi, koji se odvijaju na Veleučilištu Baltazar Zaprešić, drugačiji od drugih?

Veleučilište Baltazar Zaprešić je relativno mlada edukacijska ustanova zbog čega ima i jednu bitnu karakteristiku, a to je neopterećenost svojom prošlošću i studijskim programima koji su bili razvijeni nekad davno prije. Idejni kreatori Veleučilišta u procesu zasnivanja ove institucije mogli su biti fokusirani na identifikaciju aktualnih i očekivanih budućih deficitarnih zanimanja, pa su tome prilagodili studijska usmjerenja i programe. Tako su primjerice nastali studiji ‘Projektni menadžment’, ‘Komunikacijski menadžment’ i ‘Menadžment u kulturi’, koji su bitno osvježili i proširili polje visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Veleučilište Baltazar Zaprešić je uz to uspjelo i uspostaviti koncept trajno fleksibilnog edukacijskog sustava, koji se permanentno prilagođava promjenama u okruženju. Tako je bitna karakteristika našeg Veleučilišta dinamično prilagođavanje programa i sadržaja aktualnim potrebama tržišta.

Iz tog je razloga posve uobičajeno, da na programima stalno nastaju novi kolegiji i da se

paralelno neki kolegiji ukidaju, da se mijenjaju didaktične metode, tehnike i alati, pa i da nastaju skroz novi programi i usmjerenja.

Uvriježeno je mišljenje da studenti nakon završenog fakulteta, zbog nedostatka prakse, jednostavno nisu dovoljno osposobljeni za tržište rada. Kakva je situacija s vašim polaznicima?

Postići visoku razinu znanja među diplomantima je veliki izazov za sve edukacijske ustanove, ali još je veći izazov postići osposobljenost diplomanata, znači njihovu sposobnost da usvojeno znanje uspješno apliciraju u praksi i da ga iskoriste za usvajanje novih znanja. Kod naših polaznika to dosta uspješno postižemo na različite načine.

Tako redovito u predavanja uključujemo stručnjake iz prakse, obaveznu praksu jednim dijelom organiziramo na fakultetu s integracijom stručnjaka iz prakse i radom na konkretnim projektima, formirali smo neke kolegije u obliku praktikuma, kod kojih studenti stečeno znanje različitih kolegija u timovima integriraju i apliciraju na stvarnim projektima. Organiziramo i izvan studijske događaje, kao što su to radionice, međunarodne konferencije i okrugli stolovi, pa na kraju krajeva i međunarodne certifikacije osposobljenosti s vanjskim i neovisnim stručnim organizacijama. Tako na primjer, na studiju Projektnog menadžmenta skoro svaki treći diplomant do kraja studija stekne i međunarodni certifikat, kojim potvrđuju svoju osposobljenost i to od jedne najvećih svjetskih organizacija s područja projektnog menadžmenta – IPMA (International Project Management Association). Posljednji odličan primjer uspješnosti naših studenata je i kolega Ivan Protega, student druge godine Projektnoga menadžmenta kojeg je CROMA prošli tjedan proglasila Menadžerom godine 2015.

Mnogi poslodavci ističu da su im kod odabira kandidata za posao izuzetno bitne i tzv. meke vještine. Koliko su one zastupljene u vašim programima?

U velikom djelu svijeta, kako u struci tako i u znanosti, u

Škola svjetionik Uvođenje iPada u nastavu Za kvalitetu ukupne nastavne djelatnosti u području visokoga obrazovanja za poslovnu ekonomiju i menadžment Veleučilištu Baltazar je dodijeljen Certifikat ISO 9001.

Baltazar je uvođenjem iPada u nastavu kroz projekt ‘Baltazar – veleučilište na dlanu’ postao službena ‘Škola svjetionik’ tehnologije u obrazovanju.

Ipadi i sustav učenja na daljinu ‘Moodle’, koji se koristi u cijelome svijetu, čine Baltazar prvom visokoškolskom institucijom u regiji koja će biti primjer svjetionika dobre prakse u obrazovanju.

nih društva. Nekad se čini, da edukacijski sustav gubi doticaj s okruženjem i da se udaljuje od njegovih potreba. Naime, kako se danas samo okruženje eksponencijalno brzo mijenja, tako se mijenjaju i njegove potrebe, pa treba da bude interakcija između edukacijskog sustava i ključnih činitelja okruženja stalna i dosta dinamična. .

PD

PoreD znanja i vještina, koD mlaDih treba poticati i ambiciju, proaktivnost, agilnost i kreativnost

posljednjim se godinama često naglašava da je u procesima educiranja potrebno značajno više pažnje polagati tzv. soft skills odnosno mekim vještinama. Zato ne iznenađuje, da to ističu i poslodavci u Hrvatskoj. Na našem Veleučilištu smo reagirali na ova očekivanja poslovnog okruženja i studijske programe adekvatno prilagodili. Za studij Projektnog menadžmenta mogu reći, da smo baš iz tog razloga nedavno u program uveli tri nova kolegija za povećavanje kreativnosti i sposobnosti timskog rada, komunikacijskih vještina i poduzetnosti naših studenata. U izvedbe kolegija uvodimo i kompleksnije didaktične metode, kojima razvijamo entuzijazam studenata, njihovu ciljnu orijentiranost i sklonost postizanju izvrsnosti i uspješnosti etičkim djelovanjem.

Gledano globalno, kako biste ocijenili hrvatski obrazovni sustav, što je dobro, a na čemu još treba dosta raditi?

Hrvatski obrazovni sustav ima dugo tradiciju i može se pohvaliti s brojnim odličnim rezultatima i postignućima, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Obrazovanje je, geografski gledano, u Hrvatskoj dosta dostupno svima i to na svim razinama obrazovanja. Tako je danas najviši obrazovni naziv ‘doktor znanosti’ moguće postići u relativno malom radijusu odaljenosti od bilo kojeg mjesta ili sela u Hrvatskoj. Ono na čemu bi po meni bilo potrebno raditi, jest jačanje vertikalne integracije među obrazovnim institucijama, da bi se danas ključne kompetencije kod mladih ljudi sistematično razvijale kroz različite stupnjeve obrazovanja. Ako smo prije spomenuli meke vještine, to je već jedno od područja, kojeg bi bilo moguće, često i na neformalan način, razvijati od osnovne škole nadalje. Isto vrijedi i za poduzetnost, projektnu orijentiranost i neke druge, danas ključne kompetencije uspješ-

Mislite li da generacije koje dolaze imaju dovoljno znanja i vještina da osiguraju bolju budućnost Hrvatskoj?

Pored znanja i vještina, kod mladih treba poticati i njihovu ambiciju, proaktivnost, agilnost i kreativnost. Bez tih karakteristika, znanje i vještine, koje će pridobiti i razviti tijekom školovanja, oni neće uspjeti dovoljno eksploatirati, a to znači da potencijal Hrvatske neće biti iskorišten koliko bi mogao biti. Ali potrebno je mladima jasno dati do znanja, i to potkrijepiti primjerima iz Hrvatske i iz drugih dijelova svijeta, da bez znanja i vještina, koje se dobivaju ozbiljnim i fokusiranim školovanjem/studiranjem, mogu samo stati sa strane i gledati kako drugi ‘igraju’ u sve složenijem, dinamičnom i konkurentnom okruženju sadašnjosti i budućnosti. Znači, budućnost Hrvatske nije samo na mladima i na obrazovnim institucijama, nego i na cijelom okruženju mladih, koji ima mogućnost poticati njihovu ambicioznost, proaktivnost, agilnost i kreativnost. v

VELIKA NAGRADNA IGRA

Vrijeme darova započnite na Ini Kupujte na Ini u periodu od 01.12.2015.- 31.12.2015. godine i pošaljite SMS na broj 60010 (2,40 kn/SMS) koji sadrži: INA, broj računa, ime i prezime te adresu. Svaki radni dan čeka vas INA kartica u vrijednosti 1.000 kuna! Najsretniji vozači osvojit će 12.000 kuna ili jedan od uređaja Garmin: sat, kameru ili navigaciju! Vozači, nagrade vas čekaju na Ini. Operator SMS usluge Mobitel Media d.o.o. Više informacija na www.mobitelmedia.hr ili na 01/7772035 * Izvlačenje dobitnika održava se svaki radni dan. Glavno izvlačenje održat će se 07.01.2016. Dobitnici će biti objavljeni na www.ina.hr

ponedjeljak, 14. prosinca 2015.

hrvatska pamet hrvatskoj

www.poslovni.hr

53

Dijana Jendrašinkin, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija u Pevecu, ističe kako je lojalnost i entuzijazam zaposlenika, te njihova konstantna želja za napredak, pomogla tvrtki da se nosi sa svim izazovima

Obrazovanje kreira kadar koji mnogo zna, no nije specijaliziran ni za što 2

cija. “Smatramo da su nam edukacije itekako važne, a tome u prilog govori i činjenica da sve pratimo, odnosno redovitim istraživanjima vidimo kakav efekt od svega imamo”, otkrila je direktorica. Pevecovi trgovci, u svim prodajnim centrima, svake godine sudjeluju na raznim treninzima u kojima unapređuju svoje komunikacijske i prodajne vještine, dok se njihova učinkovitost provjerava ‘Mystery shoppingom’.

ANA MARIA FILIPOVIĆ GRČIĆ redakcija@poslovni.hr

Put do Peveca najčešće ide preko agencija za zapošljavanje ili pak, otvorenih natječaja, no dio menadžera odabrali smo sami, kaže Jendrašinkin

T

rgovački lanac Pevec, kompanija koja broji gotovo 1300 zaposlenika, posjeduje 19 prodajnih centara u 14 gradova diljem Hrvatske. Kontinuirano bilježe rast, pri čemu će njihovi prihodi samo ove godine premašiti milijardu i 100 milijuna kuna, dok su lani zabilježili gotovo 870 milijuna kuna.

Dodatna znanja

GORAN JAKUŠ/PIXSELL

Iz Peveca su u razgovoru za Poslovni dnevnik istaknuli i da usporedno s kompanijskim rastom rade na razvoju svih procesa rada te standardizaciji svih prodajnih centara. Dijana Jendrašinkin, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija u Pevecu, rekla je da su tijekom posljednje dvije godine imali snažnu ekspanziju otvaranja novih prodajnih centara sukladno čemu su rasle i potrebe za dodatnim zapošljavanjima.

Ovaj se trgovački lanac, kaže Jendrašinkin, može pohvaliti oformljivanjem obrazovanog i iskusnog kadra koji može doprinositi rastu i razvoju kompanije. “Najviše smo zaposlili trgovaca, ali i mladih, inovativnih ljudi posebice zaduženih za specijalne segmente rada. Put do Peveca najčešće ide preko agencija za zapošljavanje ili pak, otvorenih natječaja, no dio naših menadžera s iskustvom i potrebnim znanjem i vještinama odabrali smo sami”, kaže.

Pevecovi zaposlenici kontinuirano prolaze edukativne treninge, uz što svake godine Pevec radi i plan edukacija na kojima svaki zaposlenik ima mogućnost odabrati one programe za koje smatra da će mu pomoći i/ili poboljšati njegov daljnji rad. Osim tečajeva stranih jezika, zaposlenicima omogućavaju i pohađanje raznih stručnih, odnosno specijaliziranih programa te tematskih konferen-

NIKOLA WOLF/PIXSELL

Potrebe za zapošljavanjem

Također, kompanija često angažira vanjskog predavača specijaliziranog za određenu tematiku kad se ukaže potreba za dodatnim brušenjem znanja pojedinog zaposlenika. “Svatko tko ima volje i želje razvijati se u našoj kompaniji, ima tu mogućnost i takvi su nam zaposlenici uvijek dobro došli“, Pevecova je filozofija usavršavanja. Kad smo upitali koje su najpotrebnije vještine koje traže kod novih zaposlenika, istaknuto je da su to one pregovaračke, s obzirom na to da Pevec aktivno radi s gotovo 350 domaćih i inozemnih dobavljača.

Jednako su im važne i prodajne vještine jer su njihovi zaposlenici u svakodnevnom kontaktu s kupcima koji mogu biti i zahtjevni i već informirani kad u Pevecove trgovine dolaze po određene proizvode. No, za zaposlenike imaju samo riječi hvale: “Ono što sve njih krasi je prije svega lojalnost kompaniji, entuzijazam koji svi pokazuju te kontinuirani napredak i želja za novim znanjima. Zahvaljujući tome tvrtka se u vre-

1300 zaposlenika

ima tvrtka Pevec u 19 centara u 14 gradova diljem Hrvatske

Svatko tko ima volje i želje razvijati Se u našoj kompaniji, ImA tU mOGUćNOSt I tAKvI SU NAm zAPOSLENIcI UvIJEK dObRO dOŠLI

menima krize uspješno nosila sa svim izazovima, a danas posluje stabilno na zadovoljstvo svih zaposlenika, ali i poslovnih partnera”, poručuje Jendrašinkin. Da je tome zaista tako, svjedoči i Pevecova 25-godišnja prisutnost na tržištu neprehrambenih proizvoda. Kao trgovački lanac, u odnosu na konkurenciju, izdvajaju se prepoznatljivošću.

Kažu da su prvi hrvatski trgovački lanac ovog tipa koji posluje u svim krajevima Hrvatske i nametnuli su se kao prvi odabir za kupnju kad je riječ o proizvodima za izgradnju, opremanje i uređenje doma i vrta.

U Pevecovim prodajnim centrima moguće je kupiti proizvode iz sedam programa na sedam odjela, birati između više od 100 tisuća raznih artikala i to zahvaljujući upravo odličnim poslovnim odnosima s domaćim i stranim dobavljačima. Kratko smo prokomentirali i usklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta, gdje je rečeno da obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj pruža mnogo teoretskog znanja, dok mladima i budućim zaposlenicima nedostaje kreativnosti, stručnosti i konkretne usmjerenosti na posao. Kao jedini, eventualni, problem u cijeloj ovoj priči istaknuto je da se ovakvim pristupom obrazovanju kreira kadar koji mnogo zna, no zapravo nije specijaliziran ni za što ili nije dovoljno stručan u području za koje se specijalizirao. v

54 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Primož Polajnar, generalni direktor HP Inc. za Adriatic regiju, ističe važnost timskog rada i objašnjava kako posebnim treninzima i edukacijama stimulirati ljude da se razvijaju unutar kompanije

Važno je razmišljati izvan uobičajenih okvira i imati želju za osobnim razvojem 2

sno studente, već pri kraju njihovog studija. Na taj način oni stječu potrebno iskustvo i znanje o tome kako funkcionira korporacija te kako mi radimo u pojedinim državama, a samim time imaju mogućnost i nastaviti raditi kod nas nakon završetka studiranja.

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Unutar kompanije postoji program mentorstva, gdje se svakom novom članu dodijeli mentor koji je već duže vrijeme u korporaciji

Što je posebno važno kod mladih kandidata da 'zabljesnu' na razgovorima za posao?

Važno je da impresioniraju svojom pozitivnom energijom, razmišljanjem izvan okvira uobičajenih zadataka kao i željom za osobnim razvojem u korporacijskom okruženju.

P

rimož Polajnar, generalni direktor HP Inc. za Adriatic regiju u koju su uključene Hrvatska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Albanija i Malta govori o zapošljavanju mladih u jednoj međunarodnoj kompaniji poput njegove. Polajnar otkriva koju su vještine potrebne za rad u renomiranoj međunarodnoj tvrtki te objašnjava kako oni u Howard Packardu educiraju svoj kadar i njeguju kulturu učenja.

Komentirao je i nedostatke obrazovnog sustava te pojasnio kako inovativni projekti pomažu radu tvrtke te što velike kompanije mogu učiniti kako bi se umanjio sveprisutni problem odljeva mozgova.

Što je najvažnije za rad u vašem timu? Kojim vještinama dajete prednost?

Ono što se kod nas iznimno cijeni jest timski rad, ‘team work’ točnije kontinuirana suradnja s kolegama. To je u HP Inc. timu na prvom mjestu. Važno je da ste se spremni istaknuti se od ostalih, biti različiti, jer je to najčešće najbolji put do ostvarenja dobrog rezultata.

U kojoj mjeri vi kao velika međunarodna tvrtka zapošljavate mladi kadar koji je tek došao na tržište rada?

U kompaniji HP Inc. zapošljavamo mlade ljude, odnoPD

hP

Na Našu tvrtku se i DaNas gleda kao na startup tvrtku

Imate li unutar tvrtke neke programe za nove članove tima, odnosno dodatne edukacije? Što se na njima radi i na razvoj kojih vještina stavljate fokus?

Unutar kompanije HP Inc. postoji program mentorstva, gdje se novom članu dodijeli mentor koji je već duže vrijeme u korporaciji i ima dovoljno iskustva te će ga lako prenijeti na novog zaposlenika. Osim toga, uobičajen je takozvani ‘onboarding’, odnosno trening unutar kojeg svaki novi zaposlenik dobije sve informacije o radu u korporaciji, o tome koja su njezina pravila i kako ih poštivati.

Svake godine se za sve zaposlenike, dakle i za one nove i za one stare radi, postoji plan treninga i dodatne edukacije za predstojeću godinu. Time nastojimo stimulirati ljude da se razvijaju unutar kompanije te da traže nove izazove u korporaciji ako je to u skladu s njihovim željama i interesima.

Iz vaše perspektive kako velike kompanije mogu pomoću u rješavanju problema odljeva mozgova?

Rekao bih da je za rješavanje tog gorućeg problema najbit-

stuDeNti s fakulteta Dolaze NePriPremljeNi, Pa bi bilo Dobro Da se za Njih uvede obavezna jednogodišnja praksa u DomeNi smjera stuDija niji stav države. U svim zemljama koje vodim imamo prisutan isti problem – najbolji ljudi nam odlaze u inozemstvo.

Premda korporacije u ovim državama zaposlenicima daju dobre plaće i odlične uvjete za rad i za same zaposlenike, uvjeti u zapadnim zemljama su bolji stoga mladi obrazovani ljudi često odlaze.

Koliko i na koje načine studentske ideje i projekti, novi proizvodi i usluge koje osmisle mogu pomoći u funkcioniranju velike tvrtke?

Svi startupovi su odlični za business, a važno je istaknuti da je i HP Inc. stvoren u garaži s idejom i željom da se promijeni svijet. Na našu tvrtku se i danas gleda kao na startup tvrtku. Svaka ideja koja nam pomaže da promijenimo naše svakodnevne rituale je vrijedna istraživanja i cijenimo takve ideje unutar naše tvrtke, one nas uvijek guraju prema naprijed i ojačavaju naš status na tržištu.

Iz vašeg dosadašnje iskustva, priprema li naš obrazovni sustav dovoljno studente za tržište rada? Kako si oni mogu dodatno olakšati te prve susrete s realnim poslovnim svijetom?

Svugdje je problem isti neovisno o državi i njenom obrazovnom sustavu. Najčešće smo suočeni s problemom da studenti s fakulteta dolaze nepripremljeni za stvarnost koja ih dočeka u određenoj tvrtki i na samom tržištu rada. Oni nemaju dovoljno poslovnog iskustva pa zato predlažem da se za sve studente uvede obavezna jednogodišnja praksa u domeni smjera studija. To bi na neki način bilo poput specijalizacije u domeni medicine te vjerujem da bi mladima to omogućilo da postave realna očekivanja u odnosu na to što žele raditi i u kojem smjeru žele napredovati. v

www.in2.hr

56 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Radovan Jakopec, direktor Sektora za poslovnu podršku u Croatia zdravstvenom osiguranju, drži da se samo suradnjom poslovne i akademske javnosti mogu stvoriti uvjeti za ostanak i zapošljavanje mladih

MARKO PRPIĆ/PIXSELL

Mladima se mora omogućiti praktičan rad za vrijeme trajanja studija

2

MARTA DUIĆ

marta.duic@poslovni.hr

Ulaganjem u mlade školovane ljude, značajno bi utjecali na povećanje njihove zapošljivosti u prosperitetnim tvrtkama, čime bi ih zadržali u zemlji, smatra Jakopec

R

adovan Jakopec, direktor Sektora za poslovnu podršku u Croatia zdravstvenom osiguranju govori o problemu odljeva mozgova, koliko su inovacije zastupljene u Croatia zdravstvenom osiguranju, koje vještine su važne za mlade kandidate i kako se najlakše mogu istaknuti u poslovnom timu.

Dotaknuo se i educiranja kadra u njihovom kolektivu te dao savjete mladima kako da se uz fakultet što bolje pripreme za prve korake na tržištu rada.

Na koje načine velike kompanije mogu pomoći u rješavanju problema odljeva mozgova?

Iz naše perspektive i dosadašnjeg dugogodišnjeg iskustva svjesni smo da bi ulaganjem u mlade školovane ljude, kojima bi stvorili uvjete za rad sukladno njihovim stručnim predispozicijama uz mogućnost njihovog daljnjeg usavršavanja, značajno utjecali na povećanje zapošljavanja mladih u prosperitetnim tvrtkama. Naravno, to bi posredno utjecalo na smanjenje njihovih odlazaka na rad u inozemstvo.

Koliko su inovativni projekti i ideje važni u vašoj tvrtki?

Koliko su zastupljeni u vašem poslovanju?

U strategiji tvrtke jasno je definirano svakodnevno unapređivanje rada, razvoj novih proizvoda i primjena suvremenih tehnologija, bez kojih je nemoguće opstati na di-

namičnom tržištu osiguranja.

To je i bio ključni pokretač razvoja Croatia zdravstveno osiguranja i jamstvo je njezinog daljnjeg razvoja na tržištu.

vEOMA jE vAžnO pravodobno planirati razvoj i edukaciju kadrova, čIME SE PRUžA POtPORA RAzvOjU tvRtKE

U CROAtIA zdRAvStvEnOM OSIgURAnjU vELIKA POzORnOSt POKLAnjA SE permanentnoj eksternoj i internoj edukaciji, KOjU PROvOdE vRhUnSKI StRUčnjACI

Koje vještine su najvažnije kod kandidata na razgovorima za posao? Što im savjetujete kako bi briljirali na intervjuima za posao?

Ovisno o segmentima poslovanja, u tvrtki tražimo i odgovarajuće vještine i znanja budućih zaposlenika, primjenjiva u djelatnosti kojim se tvrtka primarno bavi. Kandidati za odgovarajući posao, moraju danas pokazati vladanje informatičkom tehnologijom, odnosno informatičku pismenost, aktivno znanje stranih jezika i odgovarajuću akademski obrazovnu kvalifikaciju, što im olakšava poziciju da budu prepoznati kao kvalitetan izbor prilikom zapošljavanja.

mladi kadar?

U Croatia zdravstvenom osiguranju velika pozornost poklanja se permanentnoj eksternoj i internoj edukaciji, koju provode vrhunski stručnjaci u svojim područjima.

U upravljanju ljudskim potencijalima veoma je važno pravodobno planirati razvoj i edukaciju kadrova, čime se pruža stalna potpora potrebama i kontinuiranom razvoju tvrtke.

Na koje načine u vašoj tvrtki dodatno obrazujete i educirate

Kako se mladi mogu uz fakultet pripremati za buduće

zaposlenje? Koliko je taj segment važan u vašem radnom kolektivu?

Mladima se mora omogućiti praktičan rad za vrijeme studija, na konkretnim poslovima sukladno njihovom fakultetskom usmjerenju.

Ovakvim načinom tvrtke bi dobile jasnije profilirane i već djelomično praktično usmjerene i zainteresirane pojedince, i time bi već prije neposredne potrebe za određenim kadrovima, dobile širi i jasan uvid u njihove kvalitete, znanja i vještine.

Samo zajedničkom inicijativom svih segmenata društva, suradnjom poslovne i akademske javnosti na stvaranju uvjeta za ostanak mladih akademski obrazovanih ljudi u Hrvatskoj, omogućilo bi se smanjenje broja nezaposlenih i stvaranje realnih preduvjeta za njihovo zapošljavanje po završetku studija. v

58 hrvatska pamet hrvatskoj

ponedjeljak, 14. prosinca 2015. www.poslovni.hr

Renata Kašnjar – Putar, članica Uprave PBZ Croatia osiguranja društva za upravljanjem obveznim mirovinskim fondovima, govori o važnosti edukacija koje bi mladima pružile priliku za nova znanja

Moramo aktivirati potencijal mladih 2

BORIVOJE DOKLER

borivoje.dokler@poslovni.hr

Omogućavanjem raznih edukacija tvrtke mogu motivirati mlade da ne odlaze iz zemlje

R

enata Kašnjar – Putar članice je Uprave PBZ Croatia osiguranja društva za upravljanjem obveznim mirovinskim fondovima od 2012. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a od 1987. do 1999. radila je u Croatia osiguranju kao Direktor službe za osiguranje života i rente. Prelazi u Raiffeisen Bank Austria gdje radi na osnivanju mirovinskih fondova i obnaša funkciju predsjednice Uprave Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom. Renatu Kašnjar – Putar upitali smo koliko mladi danas imaju razvijenu svi-

jest o važnosti štednje za mirovinu i na koji se načine ona potiče.

Koliko mladi danas shvaćaju važnost ulaganja i štednje u mirovinskim fondovima?

Mladi nažalost ne shvaćaju važnost štednje za starost, odnosno sam koncept mirovinskog sustava, što je i razumljivo, a na nama je da uložimo dodatne napore u edukaciju na način da im pojasnimo važnost štednje za mirovinu.

Na sreću ili na žalost, situacija s današnjim mirovinama ide nam u prilog i dodatni je argument koji potkrepljuje potrebu ozbiljnije brige za starost.

Na koje načine vi podižete svijest kod mladih ljudi o važnosti štednje za mirovinu?

Svijest mladih o važnosti štednje za mirovinu nastojimo podizati kroz edukacije u školama i na fakultetima, a smatramo i da je poprilično značajan i naš

neracija te da bi takvih projekata trebalo biti i više i češće.

Na koje načine tvrtke mogu motivirati mlade da ne odlaze?

Tvrtke mogu aktivirati mlade da ne odlaze omogućavanjem raznih edukacija kroz koje im se pruža prilika za stjecanjem dodatnih znanja, specijalizacija ili čak preusmjeravanje njihovih interesa.

rad sa studentima na praksi koju povremeno organiziramo.

jekte kao što je primjerice i ovaj Vaš u kojem sudjelujemo.

Na koje sve načine PBZ Croatia osiguranje podupire mlade?

Kroz sudjelovanje u što većem broju aktivnosti koje organiziraju mladi kroz razna sveučilišta ili udruge te kroz pro-

Kako aktivirati potencijal mlade generacije?

Smatramo da je projekt Poslovnog dnevnika Hrvatska pamet Hrvatskoj upravo jedan od primjera angažiranja i aktiviranja potencijala mladih ge-

TOMISLAV MILETIĆ/ PIXSELL

Što bi mogli istaknuti kao prednosti vašeg osiguranja? Činjenica da će se osobnom individualnom kapitaliziranom štednjom kroz radni vijek stvoriti značajan kapital te na taj način osigurati i pristojnija mirovina za buduće generacije. Također, istaknuli bi i nasljednost sredstava ušteđenih na osobnom računu članova kao i mogućnost aktivnog utjecaja na upravljanje sredstvima kroz izbor kategorije fondova i društava za upravljanje. v

Obrazovali smo više od 500 poslovnih ljudi U 2015. godini organizirali smo više od 50 seminara

Naši predavači renomirani su stručnjaci u svom području

Naše teme seminara obuhvaćaju više od 15 područja

Prodaja Računovodstvo Financije Kontroling Marketing Pravo EU fondovi NLP Porezi Ljudski potencijali Vođenje Kreativne industrije Komunikacijske vještine Interna komunikacija

Za dodatne informacije obratite nam se s povjerenjem!

Tel: + 385 1 6326 009, 6326 085, Mob: + 385 91 6400 832, +385 91 6300 436; e-mail: poslovni-centar-znanja@poslovni.hr, www.poslovni.hr/pcz

Probr ani mediter anski bademi i najfiniji lješnjaci spojeni u r askošnom tamnom nugatu.

Nova Bajader a Amarus. Čarolija vrhunskog užitk a.