Hrv2020 m

Broj 5/2013.

U EU areni tvrtke računaju na lojalnost hrvatskih potrošača Iz Europe se nakon 1. srpnja očekuje udar konkurencije jer je to tržište suočeno s viškovima, ali ozbiljne hrvatske tvrtke su se na to pripremile

Porezna savjetnica: Nitko nije spreman za EU pravila, sve oko PDV-a kasni Novi zakon stiže u zadnji tren, pravilnici nisu niti na vidiku, kaže Diana Antičić

Hrvatska ekonomska politika teško može biti gora.

Pomoći će vam Bruxelles Ocjena Vladimira Gligorova s Bečkog instituta za ekonomska istraživanja

SPONZORI

Sadržaj

Skriveni lajtmotiv ulaska u EU ‘kupujmo hrvatsko’ Pitanje je, naravno, mogu li si hrvatski potrošači priuštiti taj luksuz, a i nudi se jeftinija strana roba 4

U EU areni tvrtke računaju na lojalnost hrvatskih potrošača

Očekuje se udar konkurencije iz Europe jer je to tržište suočeno s viškovima, a ozbiljne hrvatske tvrtke su se pripremile. No, pitanje je jesu li realne ocjene o velikim poslovnim šansama na EU tržištu od pola milijarde ljudi 4-9

Pregovori o Cefti sporo napreduju samo s BiH

Peter Polajnar, ekonomist Direkcije za proširenje Europske komisije govori o pregovorima sa članicama Cefte te izazovima koji očekuju hrvatske proizvođače 8-9 impressum Glavni urednik: Darko Markušić zamjenica GlavnoG urednika: Gordana Grgas pomoćnik GlavnoG urednika: Vladimir Nišević Grafika: Predrag Vučinić - Red Point fotoGrafije: Pixsell, Fotolia stYria international: direktori: Boris Trupčević, Mario Vrgoč

Intervju

Olgica Spevec, šefica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kaže kako će hrvatske kompanije morati dopustiti europskim istražiteljima pretrage poslovnih i privatnih prostora 14-16

uprava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar; prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović prodaja oGlasa: Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-016 izdavač: 24sata d.o.o.

Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Grafički zavod Hrvatske, Radnička cesta 210, 10.000 Zagreb

Intervju Članstvo u Europ-

skoj uniji samo po sebi daje jako malo pozitivnih ekonomskih rezultata, upozorava Andrej Kumar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, stručnjak za međunarodnu ekonomiju i trgovinu, te poslovanje s EU 26-27

Problemi s PDV-om

Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU, a pravilnika još nema na vidiku. Prilagodba, osim vremena, nosi i značajne troškove, upozorava porezna savjetnica Diana Antičić 10-13

Zaštita izvornosti

Hrvatska ide puževom brzinom; zanemarena je mogućnost da se kroz izvornozemljopisnu zaštitu poveća tržišna konkurentnost proizvođača hrane 17-19

Europski semestar

Izvjesno je da će već jesenske pripreme hrvatskog proračuna za 2014. godinu biti s jakim pečatom nadnacionalnog utjecaja na ukupnu ekonomsku politiku 20-22

Komentar

Velimir Šonje iz Arhivanalitke očekuje da će usklađivanje naše fiskalne statistike s Eurostatom značiti otrežnjenje 22

Novi karakter kohezijske politike

Od 2014. minimalno 50% novca Europskog fonda za regionalni razvoj bit će za jačanje R&D-a, ICT-a, konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrednog sektora, ribarstva i akvakulture piše Aida Liha, prodekanica Veleučilišta Vern 23-24

Dijagnoza gospodarstva

Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za ekonomska istraživanja, procjenjuje za hrvatsko gospodarstvo pad u 2013., te 2014. mali rast, odnosno stagnaciju s pozitivnim očekivanjima 28-29

Analiza

Nedovoljna informiranost javnosti, premalo pozitivnih primjera i sporost upravljačkog sustava iz pretpristupnog razdoblja stvorili su negativnu percepciju o fondovima Europske unije, piše Mirjana Samardžić Novoselec 24-25

Osvrt

Građani 1. srpnja neće uočiti razliku, ali ubrzo - da, piše Goran Šaravanja, glavni Inin ekonomist, na blog. vecernji.hr 30

Intervju

Paul Vandoren, šef Delegacije EU u Zagrebu: Strani ulagači jako oklijevaju doći u Hrvatsku zbog izuzetno velike birokracije, a suočavaju se i s korupcijom, te nesigurnim pravnim okružjem 31-34 3

Uvodnik

Efekti članstva

Skriveni lajtmotiv ulaska u EU bit će - ‘kupujmo hrvatsko’ Pitanje je, naravno, hoće li si hrvatski osiromašeni potrošači moći priuštiti luksuz da kupuju hrvatsko jer trgovci najavljuju da će strana roba koju će nuditi biti jeftinija od ponude domaćih proizvođača. Drugim riječima, patriotizam je u ovom slučaju mnogima nemoguća misija Piše: Gordana Grgas

4

ski osiromašeni potrošači moći priuštiti takav luksuz jer je očekivanje da će strana roba često biti jeftinija od ponude domaćih proizvođača.

Drugim riječima, patriotizam je u ovom slučaju možda nemoguća misija. oseban je problem za tvrtke, što nam otkriva porezna savjetnica, da zbog kašnjenja novog zakona i pravilnika o PDV-u nitko zapravo na operativnoj razini nije spreman za promjene u sustavu obračuna od 1. srpnja. S EU trguje oko 23 tisuće tvrtki (većinom su to uvoznici), a način funkcioniranja poreznih propisa vezanih uz PDV, kaže savjetnica Diana Antičić, još je nejasan. Što se same Vlade i hrvatske ekonomske politike tiče, s ulaskom u Europsku uniju ulazimo i u tzv. europski semestar. To znači da ćemo, kao i niz zemalja, poput Slovenije, Španjolske, Portugala, Francuske i Poljske, vjerojatno odmah dobiti domaće zadaće, a pretpostavlja se i da će se Hrvatska suočiti s formalnom procedurom za sprječavanje prekomjernog deficita (EDP). Analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike upozorava da će vrlo brzo svima postati bolno jasno, kada uskladimo svoju statistiku s europskim pravilima, da su hrvatska javna potrošnja i fiskalni deficit ekstremno visoki s obzirom na visinu našeg realnog dohotka po stanovniku.

Daljna rezanja će stoga biti neminovnost, a ovaj put bit će diktirana iz sjedišta Europske unije. A kako naglašava Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za ekonomska istraživanja, Hrvatskoj Bruxelles može donijeti samo bolju gospodarsku politiku, jer od ove, hrvatske, teško da može biti gora. Dakle, unutar europskog semestra dobit ćemo niz savjeta i zadaća (iza kojih stoji i prijetnja kaznama, vezanim uz korištenje novca iz EU fondova), pa će se improvizacije i zatvaranje očiju pred realnošću početi gubiti iz državnih planova. Ukratko, slijedi nam šok-terapija.

P

fotolia

K

ako ćemo preživjeti udar, bit će svima jasno najesen, kaže našoj novinarki direktor Koestlina Krešimir Pajić, komentirajući pripreme i očekivanja od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što je tema kojom se bavimo u ovom broju posebnog priloga Poslovnog dnevnika Hrvatska 2020, samo dva tjedna prije tog velikog koraka. Prema ocjeni ekonomista Ante Babića, ima još dosta poduzetnika koji čekaju 1. srpnja za prilagodbu, a za neke bi to moglo biti pogubno. Očito će, dakle, jesensko svođenje računa nakon prvih nekoliko mjeseci u EU biti dramatično. Većina analitičara smatra, naime, da će za pozitivne posljedice trebati neko dulje vrijeme, i to ako ne zaspimo, kao što su, prema ocjeni profesora na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Andreja Kumara, zaspali Slovenci. Ako je pak vjerovati procjenama Denisa Čaje, šefa Državnog ureda za trgovinsku politiku, optimistični možemo biti oko tržišta Cefte - smatra da ćemo tržišne pozicije u regiji uspjeti obraniti, a omogućit će nam to, među ostalim, pregovori koje još vodi Europska komisija sa svakom zemljom članicom Cefte.

Rezultati tih pregovora još uvijek nisu objavljeni, pa nam je to teško prosuditi.

Od Cefte je, čini se, ipak veće i teže pitanje kako ćemo se nositi s konkurencijom koja će doći ovdje i hoćemo li, s obzirom na poslovne okolnosti, moći/znati iskoristiti liberalizaciju s europskim “trećim tržištima”. U ovom broju donosimo, naime, popis država s kojima EU ima ili upravo pregovara o ugovorima o slobodnoj trgovini, te mnogi ukazuju da je za hrvatske izvoznike to velika prilika. Što se tiče domaćeg tržišta i navale konkurencije, proizvođači (posebno prehrambenih proizvoda) se nadaju da će ih, barem u prvom momentu, spasiti vjernost hrvatskih potrošača. Hoće li tako, što je pomalo paradoksalno, “kupujmo hrvatsko” biti skriveni lajtmotiv našeg ulaska u Europsku uniju? Pitanje je, naravno, hoće li si hrvat-

U EU areni tvrtke računaju na lojalnost hrvatskih potrošača Očekuje se udar konkurencije iz Europe jer je to tržište suočeno s viškovima, ali ozbiljne hrvatske tvrtke su se pripremile. Pitanje je ipak jesu li realne ocjene o velikim poslovnim šansama na EU tržištu od pola milijarde ljudi ili je činjenica da su domaće tvrtke davno mogle osvojiti europsko tržište, da su konkurentne Piše: Danijela Jozić/VLM

Z

večevo je tijekom posljednje dvije godine investiralo 50 milijuna kuna u nove strojeve i tehnologije. Prije ljeta na tržište izbacujemo nove čokolade koje su kvalitetan proizvod po bagatelnoj cijeni.

Ali o tome će odlučiti hrvatski potrošač, kratko i jasno je na pitanje o spremnosti za ulazak u EU odgovorio prvi čovjek Zvečeva. Samouvjereno dodaje da se apsolutno osjećaju spremni za tu promjenu.

“Imamo znanje, kvalitetu i konkurentnu cijenu. Kad uđemo u EU puno toga će u konačnici ovisiti o krajnjem potrošaču i koliko će on ostati lojalan hrvatskim proizvodima. Ali ako nisam kupio košulju u Orljavi, ne mogu ni očekivati da oni kupe našu čokoladu“, kaže nam Zdravko Alvir, vlasnik požeškog Zvečeva kojeg smo omeli usred sastanka na kojem su baš izrađivali kalkulacije cijena. Direktor Koestlina Krešimir Pajić kaže pak da su promjene neminovne. “Ulazimo u nešto novo. Udar konkurencije iz Europe nećemo izbjeći jer je to tržište suočeno s viškovima, a Hrvatska je blizu. Iluzorno je očeki-

vati da strani konkurenti neće iskoristiti situaciju. Domaće će tvrtke reagirati, no mnogo toga ovisi o lojalnosti domaćih potrošača. Kako ćemo preživjeti udar, bit će svima jasno najesen“, kaže nam Pajić. bEz EUforijE, ali s optimizmom Hrvatska već dva desetljeća sanja o ulasku u Europsku uniju, a sad kad je taj datum pred vratima, poduzetnici su najmanje skloni euforiji. Doduše, euforija je nešto splasnula i kod građana, s obzirom na poteškoće u kojima je i sama Unija. Jesu li realne priče o velikim poslovnim šansama na tržištu od pola milijarde ljudi ili je činjenica da su hrvatske tvrtke već desetak godina mogle prodrijeti na europsko tržište - da su za to bile sposobne i konkurentne? Hoće li nam se padanjem granica i carina sliti dio tih europskih viškova o kojima govori direktor Koestlina? Hoćemo li zadržati tržišta Cefte na koje smo dosad bescarinski - a po novome s carinama iz EU - plasirali jedan dio izvoza?

Denis Čajo, šef Državnog ureda za trgovinsku politiku, s kojim smo razgovarali 5. lipnja, optimističan je da će tržišta Cefte biti ‘obranjena’, no prije nego što nam je pojasnio u kojoj su fazi pregovori između Europske komisije i zemalja Cefte o novom trgovinskom režimu, on upozorava: “Tržište zemalja Cefte je za hrvatske tvrtke važno, ali treba znati da konkurentski pritisak raste i tu. Srbija i Crna Gora imaju sve jaču trgovinsku razmjenu s Rusijom s kojom imaju ugovore o slobodnoj 5

Efekti članstva

Krešimir Pajić iz Koestlina kaže da će ocjena o efektu EU-udara biti svima jasna već najesen.

Zdravko Alvir iz Zvečeva samouvjereno poručuje da se apsolutno osjećaju spremni za promjenu

Turska i rusija – dva su tržišta o kojima se najviše priča na poslovnim okruglim stolovima. Što se događa s tim tržištima kad uđemo u europsku uniju?

Turska je u carinskoj uniji s eU, ali samo za industrijske proizvode, te za dio prerađenih poljoprivrednih proizvoda. posebnim sporazumima regulirana je trgovina ostalim poljoprivrednim proizvodima te ugljenom i čelikom. rusi su pak nedavno ušli u WTO i snizili carine ali još je to daleko od ugovora o slobodnoj trgovini.

trgovini. Zato je važno da naše tvrtke gledaju šire od Cefte i da svoje prilike traže i na trećim tržištima, ponajviše kroz preferencijalne trgovinske sporazume koje EU ima s trećim zemljama“. Statistika koju nam je podastro šef trgovinskog ureda kaže da hrvatska robna razmjena s tržištima Cefte od 2007. godine ne bilježi jači rast – uvijek je to između 11 i 12% od ukupne robne razmjene Hrvatske s inozemstvom. S Unijom, koja će nam od 1. srpnja biti unutarnje tržište, riječ je o pet puta većoj razmjeni: oko 61 % (6,1% je Rusija, 2,4% SAD, 1,3% Turska itd.) Lani je hrvatski izvoz u EU iznosio 5,6 milijardi eura, dok je u sedam država Cefte (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija i Moldavija) izvezeno roba u vrijednosti od oko dvije milijarde eura, s tim da se na industrijske proizvode odnosi oko 1,5 milijarda eura dok na poljoprivredno-prehrambene otpada 553 milijuna eura. problematičnih 25 posto Unija s državama Cefte trguje na osnovi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Kroz godine se odvija postupna liberalizacija i to asimetrično, u korist ekonomski slabijih država Cefte koje carinama štite pogotovo prehrambeno- poljoprivredne proizvode. Industrijskim proizvodima se u oba smjera trguje uz nultu carinu. Dakle, ono što još uvijek muči Hrvatsku je 553 milijuna eura izvoza koji je dosad bio uglavnom bescarinski ili s nižim carinama. Iako je riječ o manjem postotku izvoza u Ceftu – oko 25%, u pitanju su važne prerađivačko-prehrambene kompanije koje su u zadnjih 10 godina pokazale da mogu rasti, investirale su u nove tehnologije, zapošljavaju na desetke tisuća ljudi i imaju poznate brendove.

Raščlanjivanje izvoza u Ceftu pokazuje: na BiH otpada 354 milijuna eura, na Srbiju 95, Makedoniju 41, Crnu Goru 29, Kosovo 21 (ono još nema SSP, carine na sve proizvode iz EU su 10%), te Albaniju 13 milijuna eura. “Razlike u visini carinskih stopa između Cefta režima i postoje6

Dražen Lapić, LiDer

turska i rusija

ćih SSP-ova posebno su izražene za pojedine značajne hrvatske izvozne proizvode unutar pet grupa: za meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode, cigarete, pića i konditorske proizvode. No, SSPovi nisu isti sa svim zemljama Cefte. Dakle, nije isti režim za svaki proizvod“, pojašnjava Čajo. A zašto je uvjeren da će problem ipak biti uspješno riješen? Europska komisija lani od rujna vodi pregovore sa članicama Cefte o izmjenama SSP-ova. “Riječ je o proceduri koju EU

primjenjuje kod pristupanja svake nove članice. Tako je bilo i u slučaju pristupanja 10 novih članica 2004., ali i Rumunjske i Bugarske 2007. godine. Hrvatska je tako dva puta mijenjala svoj SSP, Makedonija će ga sad mijenajti treći put, dok će ih Srbija, Albanija i Crna Gora te BiH mijenjati po prvi put“, pojašnjava nam Čajo.

SSP-ovi se mijenjaju tako da se na osnovu tradicionalne trgovine – a riječ je o prosječnom trogodišnjem količinskom izvozu koji je nova članica ostvarivala u zemljama Cefte – odredi kvota koja onda vrijedi za čitavu Uniju.

Pregovori sa svim državama Cefte su skoro pri kraju, jedini je ‘tvrd orah’ BiH. “Posljednjih tjedana ima signala iz BiH o spremnosti da se snažnije angažiraju u pregovorima i postigne rješenje. Pregovori s Makedonijom, Crnom Gorom i Albanijom su završeni, a sa Srbijom su pri kraju i očekujemo da će izmijenjeni SSP-ovi biti u primjeni od dana našeg članstva u EU. Važno je istaknuti da se, ukoliko se do 1. srpnja ne postigne dogovor s BiH, prego-

vori nastavljaju dok se dogovor ne postigne“, naglašava Čajo. No, nije ni BiH u interesu otezati s pričom. Jer iako su se dosad iz usta tamošnjih političara mogli čuti komentari kako na izmjene SSP-a tj. privremenog sporazuma, ne pristaju zbog velikog trgovinskog deficita s Hrvatskom, nije za očekivati da će BiH taj minus popraviti do daljnjeg. Naime, BiH nema riješenu legislativu vezano za fitosanitarnu i veterinarsku praksu, kasne i ne mogu se dogovoriti oko svoje ‘domaće zadaće’ koju su dužni ispuniti u skladu s EU zahtjevima.

Zbog toga tamošnje tvrtke neće moći

Hrvatska robna razmjena s Ceftom od 2007. ne raste, između je 11 i 12% od ukupne robne razmjene Hrvatske s inozemstvom

U izvo uC b pre i čl No bizn zb ip obi bol iut su u

jić a

argetu iz slovenije u eu, iz bih za ceftu i - nema problema

eka

čeva no a

ostiiH u su se mogli -a tj. zbog kom, oprašenu eteriogoju su ima. moći

U utrci za izvozne kvote u Ceftu mogle bi Hrvate preteći tvrtke iz drugih članica EU. No, hrvatski biznismeni se zbog jezika i poznavanja običaja tamo bolje snalaze i u tom smislu su u prednosti

izvoziti proizvode životinjskog podrijetla na tržište Hrvatske nakon 1. srpnja. A postoji li strah da kvotu (kad se ona utvrdi) umjesto hrvatskih tvrtki napune Slovenci ili Mađari? Strah postoji, no činjenica je da je riječ o hrvatskim brendovima koji se već dugi niz godina prodaju na tržištima, zapravo bivše Jugoslavije. Potrošači su na njih navikli, tvrtke imaju uhodane distributivne kanale, naši biznismeni se zbog jezika i poznavanja običaja tamo bolje snalaze i u tom smislu smo u prednosti. know how za tržište ex-yu Dobar primjer za to je Ledo – čiji su predstavnci hvaleći se dobrim rezultatim u regiji krajem prošle godine isticali da su multinacionalke potukli upravo jer se one ne snalaze, promatraju regiju kao jedno tržište. Istina je drugačija: riječ je ne samo o nacionalnim grancima nego i nizu pokrajina i svakoj treba pristupiti drugačije – formula je Leda. Zadnje dvije godine spekuliralo se da će hrvatske tvrtke seliti proizvodnju u zemlje regije. Ipak, do dramatičnijih selidbi nije došlo.

“U zemljama Cefte je registrirano oko 600 hrvatskih tvrtki - predstavništava: 300 u BiH, 150 u Srbiji i po 50 u Makedoniji i Crnoj Gori, što dokazuje da su hrvatske tvrtke već duži niz godina i fizički prisutne na tržištu Cefte.

Kraš i Franck su još ranije proširili dio proizvodnje kroz svoje tvrtke u BiH. Gavrilović je otvorio proizvodnu liniju u Čitluku. Premda je u zadnjih godinu dana u medijima bilo najava o seljenju u zemlje regije, nema informacija o tvrtkama koje bi zaista imale takvu namjeru. Pritom je, naravno, odluka o poslovanju ili interesu za otvaranje tvrtki u drugim državama pitanje poslovne politike svake pojedine kompanije”, ističe Denis Čajo. Inače, njegovu se Uredu već obratilo više od 120 tvrtki s različi-

Atlantic Grupa već niz godina posluje i ima proizvodne pogone i u Hrvatskoj, i u zemljama Cefte i u EU, zbog čega ta tvrtka neće doživjeti veće potrese kad je riječ o prekograničnoj trgovini i carinama. “Već smo dobro pripremljeni i prilagođeni novim uvjetima poslovanja. Također, osim dobre alokacije proizvodnih kapaciteta, imamo i korisna iskustva naših operativnih kompanija u Sloveniji koje su ovaj dio tranzicije već prošle. Konkretno, jedan od naših najjačih brendova – delikatesni namaz Argetu, proizvodimo i u Sloveniji i u BiH. Argeta proizvedena u Izoli plasira se na tržište Slovenije, po našem ulasku u EU bescarinski i u Hrvatsku, te ostale članice Unije poput Njemačke, Austrije ili Španjolske. Pogon iz BiH i dalje će neometano servisirati sva tržišta Cefte“, pojašnjava nam član Uprave Atlantic grupe Neven Vranković.

“Proizvodni pogoni za kavu locirani su u četiri zemlje: Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji. Cockta se puni u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Određene teškoće ipak ćemo imati s Cedevitom, iako ne u svim zemljama Cefte. Cedevita se proizvodi u Hrvatskoj, a prema SSP-u koji imaju Srbija i BiH, za kategoriju izvoza vitaminskih instant napitaka iz EU predviđena je nulta carina i tu situacija ostaje ista. Međutim, to nije slučaj s Makedonijom i Crnom Gorom, pa ćemo kod izvoza na ta tržišta na Cedevitu dobiti 10% carine. Iznos carine će se postupno smanjivati i nestati kroz nekoliko godina, ali u međuvremenu

tim pitanjima oko promjena u trgovini s trećim zemljama, uključujući i Ceftu.

“U zadnje vrijeme nas dnevno zove šestsedam tvrtki i postavljaju pitanja“, kaže Čajo. Ekonomist Ante Babić, koji je na temu ulaska u EU organizirao niz konferencija naziva EUforija, kaže da su hrvatske tvrtke spremnije za Uniju nego što su to bile prije godinu dana. „Naravno, ima još dosta poduzetnika koji čekaju 1. srpnja, pa će se onda prilagoditi. Za neke bi to moglo biti pogubno”, upozorava. Tko su po njemu najveći budući gubitnici?

“Generalno, ulaskom u EU najviše će izgubiti one industrije koje smo godinama neopravdano štitili carinama i subvencijama ili ih stalno sanirali. Umjesto da smo javna sredstva više usmjeravali u kapital HBOR-a, čime bismo poticali

Neven Vranković, član Uprave Atlantica, kaže da su dobro pripremljeni i prilagođeni novim uvjetima poslovanja, a imaju i korisna iskustva svojih kompanija u Sloveniji ćemo cijene morati prilagoditi novoj carinskoj politici“, navodi Vranković.

Ističe da kompanija ima odličnu trgovinsku situaciju s Rusijom, s obzirom na režim slobodne trgovine sa Srbijom, te s Turskom, koja ima slobodnu trgovinu s BiH. “Atlantic već danas za potrebe tvornice Argete u Hadžićima uvozi značajne količine piletine iz Turske u BiH. Naime, lokalno tržište ne raspolaže dovoljnim količinama sirovine, a ona koju nabavljamo iz Turske je vrhunska“, kaže.

“Najveća će se promjena, operativno, dogoditi u logističkom segmentu. Sva carinjenja uvoza više neće ići preko špeditera, nego će se informacije o uvozu dnevno prijavljivati Intrastatu.

Za te smo procedure obučili 40-ak ljudi. Riječ je o svim našim odjelima nabave. Radi praćenja i koordinacije plaćanja PDV-a, drugih poreznih davanja i regulative u ovom području imamo formiran poseban odjel, a vrlo su nam korisna i iskustva Droge Kolinske koja je, kroz operacije u Sloveniji, već u EU“, zaključuje Vranković.

razvoj novih, konkurentnih i profitabilnih izvoznih poslova“, naglašava Babić.

Navodi da nam se preuzimanjem zajedničke carinske tarife EU prema trećim zemljama smanjuje zaštita za povrće, čokoladu, kekse, vino, vodu, odjeću, staklo, željezo i željezne proizvode, aluminij i aluminijske proizvode, strojeve, električne strojeve i opremu, željeznička vozila, brodove, te oružje i streljivo. S druge strane, kako je EU poznata po ‘njezi’ antidampinških mjera, dobivamo visoku zaštitu, osobito za aluminijsku foliju, posteljinu, bicikle, biodizel, keramičke pločice, obuću, plastične vrećice, poliesterske proizvode, polietilenske i PET proizvode i željezne bešavne cijevi.

“Preuzimanjem zajedničkih europskih carina povećava se zaštita opet za 7

Efekti članstva

Ante Babić, ekonomist (lijevo), smatra da će ulaskom u EU najviše izgubiti industrije koje smo neopravdano štitili carinama i subvencijama ili ih sanirali.

Denis Čajo, predstojnik Državnog ureda za trgovinsku politiku, kaže da ih dnevno kontaktira 5 do 6 tvrtki s pitanjima o Cefti i trećim tržištima

neke druge proizvode. To su žive životinje, meso, šećer, prerađeno voće i povrće, kemijski proizvodi, eterična ulja i automobili. Važno je da na hrvatsko tržište od 1. srpnja mogu doći svi proizvodi koji imaju sve standarde EU. To znači višu razinu zaštite jer smo dosad pri uvozu za neke proizvode imali samo minimalne standarde, puno niže od europskih”, naglašava Babić. ŠanSa SU i trEća tržiŠta Denis Čajo kaže da će na velikom tržištu EU hrvatske tvrtke, da bi uspjele, trebati dosta dodatno ulagati, između ostalog u marketing. “Na hrvatskom tržištu pak jedan od glavnih izazova za domaće proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda, svježeg mesa i suhomesnatih proizvoda te nekih vrsta voća i povrća, bit će činjenica da će se ukinuti carine na uvoz iz sadašnjih članica EU”, upozorava Čajo. Ipak, on kaže da EU nudi solidne šanse za treća tržišta s kojima ima ugovore o slobodnoj trgovini. “EU o slobodnoj trgovini pregovara s Kanadom, Indijom, Malezijom, Vijetnamom, Gruzijom, Armenijom, Moldovom i Marokom, dok su s Ukrajinom, koja je posebno interesantna našim tvrtkama, pregovori završeni. Riječ je o sveobuhvatnim ugovorima – tzv. nove generacije, koji uz robu uključuju i usluge, ulaganja, javnu nabavu i druga područja”, nabraja Čajo. Unija ima ugovore o slobodnoj trgovini s Alžirom,

Egiptom, Izraelom, Jordanom, Libanonom, Marokom, Palestinskom Samoupravom, Sirijom (trenutno pod embargom), Tunisom, Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom (kroz Europski ekonomski prostor), Farskim otocima, Čileom, Meksikom, Južnom Afrikom, karipskim državama (kroz Cariforum), Obalom Bjelokosti, Kamerunom, Južnom Korejom, srednjom Amerikom, Peruom, Kolumbijom, Singapurom. “EU umjesto i za nas preuzima pregovaranje u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, MMF-u i drugim organizacijama, te drugim zemljama s kojima mi kao mala Hrvatska nikad ne bismo uspjeli. Tu mislim na Singapur, Japan i SAD s kojima su pregovori o posebnim odnosima u tijeku”, kaže Babić.

Pregovori o Cefti sporo napreduju samo s BiH

O

pregovorima sa članicama Cefte razgovarali smo s ekonomskim ekspertom u Europskoj komisiji, u Direkciji za proširenje, Peterom Polajnarom, Slovencem koji je i dobro upoznat sa situacijom na “zapadnom Balkanu”.

Peter Polajnar, ekonomist Direkcije za proširenje Europske komisije Piše: Darko Bičak 8

Što će se formalno dogoditi po ulasku Hrvatske u EU u trgovini s Ceftom?

Hrvatska treba otkazati Cefta sporazum i pridržavati se zajedničke trgovinske politike EU. Taj režim se sastoji od ugovora o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje je EU potpisala sa svim

zemljama zapadnog Balkana, osim s Kosovom. SSP definira pristup tvrtki iz Unije na tržišta tih zemalja, a on nije jedinstven za sve.

Neke države inzistiraju na većoj zaštiti tržišta, neke na manjoj. Općenito, zemlje regije primjenjuju višu razinu zaštite temeljem SSP-a nego što je to slučaj u njihovoj međusobnoj trgovini po pitanju poljoprivrede, dok je industrijska roba u potpunosti liberalizirana u oba sporazuma.

Kakve su mogućnosti da se “nadoknadi” šteta s kojom će se suočiti hrvatski izvoznici?

Jedno od načela poslovanja, koje je također uključeno u SSP, je da tradicionalna trgovina ne bi trebala trpjeti kada zemlja uđe u novi preferencijalni trgovinski režim. Dakle, EU je trenutno u procesu izmjena SSP-a, zajedno sa svim partnerima na zapadnom Balkanu.

Mi pokušavamo dogovoriti takve uvjete da se hrvatska trgovinska razmjena, koja je dosad bila realizirana u Cefti, može nastaviti. Zbog toga EU sa zemljama regije revidira trgovinske koncesije za proizvode koji još nisu u potpunosti liberalizirani. Primarna “naknada” Hrvatskoj će biti činjenica da ulazi u unutarnje tržište sa 500 milijuna potrošača. Vaša zemlja

Za če mlij izvo suh pro ne voć iza da na

je ve nom maln poslj tvrtk vora tner

Kak Ceft EU zem pros svak i uvo 2011 lani.

Je li Mak Euro zem Jugo Crno napr s BiH vrem tima

anomoumbarnom mski Mekdržaokosredjom, preovinorgajima ismo pan i bnim

osoe na a sve. žišta, priSP-a bnoj nduu oba

ođer vina novi EU edno anu. da se osad Zbog ovinpotada” arnje mlja

istru će ‘puniti’ iz slovenskog distributivnog centra

Za proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i suhomesnatih proizvoda te nekih vrsta voća i povrća, izazov je ukidanje carina na uvoz iz EU

“Mercator u Sloveniji na policama ima gotovo 70% slovenskih proizvoda, u Hrvatskoj također držimo većinu domaćih proizvoda jer su takva očekivanja kupaca. Procjenjujemo da će se ulaskom Hrvatske u EU pojačati konkurencija na tržištu te da će strani trgovački lanci na hrvatskom tržištu u većoj mjeri nuditi proizvode iz globalnih izvora. Ulaskom u EU ukidaju se postupci uvoznog i izvoznog evidentiranja tj. carinjenja robe, pa će se povećati mogućnosti bolje organizacije i distribucije.

Kako bi povećali mogućnost iskorištavanja nabavnih, logističkih i potpornih sinergija, Mercator slovenskim i hrvatskim tržištem već sada upravlja centralizirano“, rekao je za “Hrvatsku 2020” Igor Maroša, član Uprave Mercatora, u čijoj su nadležnosti operacije na hrvatskom i slovenskom tržištu.

Već od 1. srpnja će Istru moći opskrbljivati iz slovenskog distribucijskog centra koji je bliži od zagrebačkog. Dosad je, kako nam pojašnjavaju u Mercatoru, prosječna carinska

je već imala gotovo potpuni pristup jedinstvenom tržištu prije pristupanja, ali nakon formalnog priključenja 1. srpnja će biti ukinute i posljednje administrativne barijere. Hrvatske tvrtke će također imati koristi od brojnih ugovora o slobodnoj trgovini koje EU ima s partnerima širom svijeta. kakva je trgovina eu sa zemljama cefte?

EU je najvažniji trgovinski partner za sve zemlje zapadnog Balkana. Na EU otpada, u prosjeku, oko 65% ukupnih trgovinskih tokova svake od zemalja članica Cefte. Hrvatski izvoz i uvoz robe iz EU ostao je relativno stabilan u 2011., na 60% ukupne robne razmjene, i 62% lani.

Je li postignut dogovor sa srbijom, biH i Makedonijom o izmjenama ssp-a?

Europska komisija je u pregovorima sa svim zemljama u regiji: Srbijom, BiH, Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom, Crnom Gorom i Albanijom. Proces dobro napreduje sa svima, a napredak je spor jedino s BiH. Promjene će biti uključene u SSP i privremeni sporazum. A iako se o novim uvjetima razgovara na traženje Hrvatske, dogovo-

stopa za proizvode iz Slovenije bila 8,1%, a s kvotama oko 5% za proizvode poput kruha i pekarskih proizvoda, vode, sokova i kave. Iznimno, carine su više za čokoladne preljeve, orahe - oko 13 ili 14%, no riječ je o malom izvozu. Što je poskupilo a što pojeftinilo kad je Slovenija ušla u EU prije devet godina?

“Najviše su se povećale cijene usluga, poput onih u ugostiteljstvu, komunalija, električne energije, koje je dotad subvencionirala država.

Povećao se trošak rada zajedno sa stopom rasta plaća. Snizile su se cijene mliječnih i mesnih proizvoda, smrznutog povrća, salate, paprike i rajčica. Neki su proizvodi pak postali opterećeni carinom, zbog čega su postali skuplji, poput nekih vrsta povrća, banana i slično. Europa štiti svoje proizvode od proizvoda trećih država: žitarice, mlijeko, šećer, meso, rajčicu, nektarine, jabuke, breskve, lubenice, citruse, sezonsko povrće.

Za te se proizvode cijene mogu mijenjati dnevno ili tjedno, a zbog trošarina povisile su se cijene cigareta i alkohola“, navode u Mercatoru. Ovako su se uoči ulaska u EU pripremali u toj kompaniji: “Proučili smo sve aspekte integracije i pripre-

rena pravila će se odnositi na svih 28 zemalja članica EU. kakvo je iskustvo slovenije, bugarske i rumunjske nakon što su se povukle iz cefte?

One nisu bile toliko povezane sa svojim susjedima sa zapadnog Balkana. Hrvatska i Makedonija su u Cefti zajedno s Bugarskom i Rumunjskom bile vrlo kratko. Hrvatska od 2003. godine do 2006. godine, a Makedonija samo 2006. godine.

Te tri zemlje su bile povezane sa svojim susjedima zapadnog Balkana putem bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, koje su morale otkazati na dan pristupanja. EU je i tada mjenjao SSP sa zemaljam u regiji kako bi se zadržala razina trgovinske razmjene.

No, ove tri države nisu trgovale sa zemljama zapadnog Balkana u obimu kakav danas ima Hrvatska. Osim toga, njihovi tadašnji bilateralni sporazumi nisu u potpunosti liberalizirali poljoprivredu jer to se dogodilo u Cefti 2011. godine.

Dakle, njima je bio manji “šok” zbog promjena u trgovinskom režimu. Trgovinska im je razmjena sa zemljama zapadnog Balkana rasla i nakon što su ušle u EU.

Igor Maroša, član Uprave Mercatora, najavljuje da će po ulasku Hrvatske u EU strani trgovački lanci na hrvatskom tržištu u većoj mjeri nuditi proizvode iz globalnih izvora mili za promjene na području nabave, logistike, europskog prava, tržišnog komuniciranja, statistike robne razmjene, PDV-a te u nabavi robe od članica EU. Proučili smo domaću konkurenciju i konkurenciju u susjednim državama i ustanovili da se razlike u cijenama odnose samo na proizvode za koje je Slovenija još imala carinske troškove. Protok dobara i usluga postao je slobodan, ali s druge strane smo morali voditi evidenciju o svakoj robnoj transakciji između članica EU i o tome izvještavati Bruxelles putem Intrastata“, poručuju.

kako vidite budućnost cefte?

To je važan sporazum za regiju. Svim zemljama iz regije to je drugi najvažniji trgovinski sporazum, odmah nakon SSP-a. Očito je da je Cefta od 2007. konstantno donosila značajne koristi uključenim zemljama. Te koristi utjecale su na odluku članica da u potpunosti liberaliziraju trgovinu poljoprivrednim proizvodima u 2011. godini. U tijeku su pregovori oko dodatne liberalizacije i nekih usluga, a što opet pokazuje da je Cefta strateška za svoje članice.

Uključene zemlje rade na ukidanju i necarinskih barijera za trgovinsku razmjenu, ali i usklađivanju sa standardima EU. Time Cefta postaje sredstvo za brži ulazak u EU, a ona je pridonijela atraktivnosti poslovnog okruženja u zemljama regije. Strani investitori prepoznaju da dolazi do defragmentacije malih nacionalnih tržišta u jedan nadnacionalni tržišni mehanizam. Cefta omogućuje investitorima da dobiju veću vrijednost za svoj novac. Sporazum o slobodnoj trgovini je doprinio i boljoj ekonomskoj suradnji zemalja u regiji. Pozitivno gospodarsko iskustvo može pomoći i u rješavanju težih političkih pitanja između zemalja na zapadnom Balkanu. Zbog svega toga Europska komisija se zalaže za nastavak potpore Cefti i u budućnosti.

9

Problemi s PDV-om

Porezna savjetnica: Nitko nije spreman, sve kasni

Fotolia

Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU, a pravilnika još nema na vidiku. Prilagodba, osim vremena, nosi i značajne troškove, upozorava Diana Antičić Piše: Petra Bulić/VLM

10

S

Europskom unijom trguje ukupno oko 22.800 hrvatskih poduzetnika, među kojima je 7000 izvoznika i 21.000 uvoznika, pokazuju podaci za 2011. i 2012. godinu. Svi oni moraju se do 1. srpnja pripremiti za promjene u sustavu obračuna PDV-a, ali porezni savjetnici upozoravaju kako je malo tko zaista spreman, prije svega zbog kašnjenja novih propisa. Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren: Vlada je konačni prijedlog zakona usvojila i u saborsku proceduru poslala krajem svibnja, pa je tek 11. lipnja bio na dnevnom redu. Pravilnika, koji bi trebao urediti niz pitanja, još nema ni na vidiku; objavljeni novi obrasci koji bi trebali biti u primjeni još nose oznaku ‘nacrt’, a PDV identifikacijske brojeve, bez kojih poduzetnici ne mogu ispostavljati fakture nakon 1. srpnja, Porezna uprava tek mora donijeti i zavesti u europskom sustavu razmjene podataka VIES-u.

Osnovne promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u su, naravno, poznate. Međutim, unatoč tome što Porezna uprava gotovo na dnevnoj bazi objavljuje nove informativne dokumente, a njeni dužnosnici hodočaste po knjigovodstvenim seminarima, poduzetnicima i knjigovođama previše toga je još nejasno.

“Po mom mišljenju, nitko ili gotovo nitko nije spreman. Nije dobro da još danas mnogi poduzetnici imaju nejasnoće pa će biti izloženi tome da u kratkom vremenu naprave prilagodbe u poslovanju”, kaže nam Diana Antičić, ovlaštena porezna savjetnica.

KaKo popuniti obrazac pDv-a?

“Način funkcioniranja poreznih propisa vezanih uz PDV je još uvijek nejasan te su pitanja brojna, često i vrlo elementarna. Vrijeme prilagodbe zapravo nije niti dano, zakon nije poznat u završnoj verziji, pravilnik nije dostupan niti u radnoj verziji. S obzirom na to da je datum ulaska u EU poznat već dugo, svi su propisi trebali biti doneseni, kako bi se tvrtke mogle prilagoditi na vrijeme.

Neozbiljno je donositi propise u posljednji tren, odnosno pred sam ulazak u EU, a da ni danas nije poznat odgovor na mnoge detalje”, upozorava Antičić.

Među područjima koja su ostala nejasna Diana Antičić navodi, primjerice, način popunjavanja obrazaca PDV-a, postupanje pri oporezivanju marže u poslovanju turističkih agencija, primjenu metode obrnutog oporezivanja (tzv. reverse charge) načelo kod nekih usluga.

Prilagodba novim propisima, osim vremena, zahtijeva i značajne finan-

Koraci za isporuKu u Eu: 1. Dobiti PDV identifikacijski broj od kupca 2. Provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja kupca na stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies 3.a Ako je broj valjan izdati fakturu bez PDV-a 3.b Ako broj nije valjan (ili ako kupac nema taj broj jer nije obveznik PDV-a) izdati fakturu s hrvatskim PDV-om

isporuKa Kupcima Koji nisu obvEznici pDv-a OPCIJA A – Čekati prag isporuke Čekati dok ne prijeđete prag isporuke za određenu zemlju (u Sloveniji je to primjerice 35.000 eura) i do tada isporučivati fakture sa zaračunatim hrvatskim PDV-om, a nakon prelaska praga po sili zakona zatražiti slovenski PDV identifikacijski broj i obračunavati PDV po slovenskim stopama OPCIJA B – Iskoristiti odmah nižu stopu PDV-a Odustati od praga isporuke i odmah zatražiti slovenski PDV identifikacijski broj kako bi odmah iskoristili nižu poreznu stopu i tako smanjili cijenu kupcu koji ne može odbiti pretporez

KaKo Do povrata porEza iz Eu? Hrvatski porezni obveznici moći će tražiti povrat PDV-a kojeg su im zaračunali porezni obveznici iz drugih država članica, a zahtjev za povrat podnosit će preko elektroničkog portala Porezne uprave.

Kod stjecanja robe iz EU (termine izvoz i uvoz zamjenjuje stjecanje i isporuka!)

PDV neće trebati uplatiti već ga samo obračunati

cijske troškove. “Ulazak u EU stvara dodatne troškove na prilagodbi softverskih rješenja, do sada definiranih za carinske postupke koji se 1. srpnja ukidaju. Uvodi se statističko praćenje kretanja robe unutar zemalja članica EU, a potrebne su prilagodbe u poreznom dijelu u pogledu PDV-a. Teško je utvrditi točan iznos troškova prilagodbe pogotovo na razini cijele ekonomije, ali je točno da je sve to trebalo odraditi ranije, a zapravo - ništa nije spremno”, upozorava Antičić.

Ipak, bez obzira na sve te teškoće, domaće poduzetnike s primjenom novih poreznih propisa čeka jedna velika, važna promjena koja će svima znatno poboljšati likvidnost. Kod stjecanja robe iz EU (termine izvoz i uvoz od 1. srpnja zamjenjuje stjecanje i isporuka!)

PDV više neće trebati uplatiti kao što je do sada bilo u slučaju uvoza, već ga treba samo obračunati zajedno s pravom na pretporez. No, to bi moglo imati negativne posljedice na proračun - s obzirom na to da su do sada poduzetnici zapravo 11

Problemi s PDV-om beskamatno financirali državu u razdoblju između plaćanja i povrata PDV-a.

“Priljev u državni proračun će biti manji jer se pri kupnji roba od drugih poduzetnika sa sjedištem u EU i pri isporuci robe od tog poduzetnika, neće plaćati PDV. Dakle, cijeli promet roba će biti neoporeziv. Kod prometa usluga, isto će vrijediti za one usluge koje su se do sada oporezivale prema sjedištu društva primatelja ili prema mjestu gdje je usluga zaista izvršena porez će se iskazivati samo obračunski, a bez stvarnog plaćanja. Do sada se vršilo plaćanje uz pravo na odbitak pretporeza te je država vraćala taj pretporez u vrlo kratkom roku ili se prebijao s poreznim obvezama. Dakle, država je koristila novčana sredstva poduzetnika beskamatno. Ovo su na razini države veliki iznosi i državni proračun će osjetiti smanjenje raspoloživosti sredstva. Istovremeno, trebale bi se otvoriti mogućnosti korištenja novčanih sredstava iz kohezijskih fondova, ali korištenje tih sredstava ovisi o vještini poduzetnika i državnih institutcija u povlačenju tih sredstava”, kaže Antičić. udar povrata pdv-a Porezna uprava pak napominje kako će proračunski prihodi osjetiti i zahtjeve za povrat PDV-a od stranih poduzetnika: “Najveći učinak na proračun očekuje se po zahtjevima za povrat PDV-a poduzetnika iz drugih država članica.

Priljev novca od PDV-a u državni proračun će biti manji, kaže porezna savjetnica Diana Antičić, jer će cijeli promet roba kada uđemo u EU biti neoporeziv, odnosno porez će se iskazivati samo obračunski Sada vraćamo PDV, ali samo poduzetnicima iz pet država s kojima imamo uspostavljenu uzajamnost. Riječ je o poduzetnicima koji na području Hrvatske dobiju neki račun za svoju poduzetničku djelatnost. Podnose zahtjev za povrat PDV-a i Hrvatska ga je dužna vratiti”, navodi se u jednom od nekoliko

dokumenata, objavljenima posljednjih tjedana, o promjenama poreznih propisa koje stupaju na snagu nakon 1. srpnja.

Moguće je i da će robna razmjena s trećim zemljama (onima izvan EU) dobiti istu beneficiju - da PDV ne uplaćuju nego samo obračunavaju, ali i sama

POREZNI LEKSIKON Što trebate znati prije 1. srpnja STJECANJE – ‘uvoz’ iz zemalja EU s ulaskom u Uniju postaje ‘stjecanje’ dobara i usluga ISPORUKA – ‘izvoz’ u zemlje EU s ulaskom u Uniju postaje ‘isporuka’ dobara i usluga TREĆE ZEMLJE/PODRUČJA – zemlje koje nisu dio EU odnosno područja država članica koja su izuzeta iz područja EU UVOZ/IZVOZ – nabava/prodaja dobara i usluga iz trećih zemalja i trećih područja PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ – Dobivanje ovoga broja, koji se sastoji od OIB-a s predznakom „HR“, preduvjet je za poslovanje na tržištu EU. Tijekom lipnja Porezna uprava će ga dodijeliti svima za koje zna da posluju na tržištu EU, a ostali ga trebaju zatražiti. Broj Porezna uprava razmjenjuje s drugim državama članicama putem sustava VIES-a.

12

VIES – (VAT Information Exchange System) Sustav za prijenos informacija o valjanosti PDV identifikacijskih brojeva te o isporukama dobara i usluga unutar EU. Svaki poduzetnik prije ispostavljanja fakture mora provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja svog partnera na stranici http:// ec.europa.eu/taxation_customs/vies.

PRAG STJECANJA – odnosi se na poduzetnike iz Hrvatske koji nisu u sustavu PDV-a. Kada prijeđe vrijednost stjecanja od 77.000 kuna, poduzetnik koji je do tada PDV plaćao u državi prodavatelja (na fakturi) mora od Porezne uprave zatražiti PDV identifikacijski broj kao tzv. mali porezni obveznik i sam će si morati obračunati PDV u Hrvatskoj, ali neće imati pravo na odbitak pretporeza.

PRAG ISPORUKA – Ako prodavatelj iz neke od zemalja članica EU prijeđe prag isporuke od 270.000,00 kuna (tijekom protekle ili tekuće godine), onda se taj prodavatelj treba registrirati kao obveznik PDV-a u Hrvatskoj. Isporučitelji iz Hrvatske moraju

voditi računa o tome kad će prijeći prag isporuka u drugoj zemlji članici.

POVREMENI POREZNI OBVEZNIK KOJI PRIJEĐE PRAG STJECANJA – status povremenog poreznog obveznika ne znači biti obveznik PDV-a: takav poduzetnik, naime, i dalje ne zaračunava PDV na svojim fakturama i nema pravo na pretporez. Ako želi obračunavati PDV kao pretporez, poduzetnik se mora prvo registrirati kao ‘pravi’ obveznik PDV-a POVREMENI POREZNI OBVEZNIK KUPAC AUTOMOBILA – osobe (sve, i građani i ministarstva i ustanove…) koje stječu ili isporučuju nova prijevozna sredstva (automobili, plovila i zrakoplovi).

Znači, ako građanin kupi novi automobil (do 6 mjeseci i do 6000 prijeđenih kilometara) u Njemačkoj obvezan je u Hrvatskoj platiti PDV. Da bi mogao registrirati vozilo sam mora podnijeti prijavu Poreznoj upravi u roku od 10 dana od dana stjecanja i platiti PDV. Izvor: Porezna uprava

Obrač bude

pr

K

U ni znik sko ispo Stra dod pod Pore koji Hrv pnik par žiti akt nog na h hrva sud

ČIj

K

nja telja koja To u pos mje šta regi

jeli

dnjih prosrp-

jena EU) uplaama

spo-

a ne tnik, ojim o želi etnik eznik

ustajevolovi). do 6 NjeV. Da nijeti a od

rava

Intrastat - obveza izvještavanja za 20% izvoznika i uvoznika Prema aktualnim podacima o robnoj razmjeni s EU, novi statistički izvještaj morat će pisati i slati 4289 tvrtki

U

Obračunska kategorija za PDV kod uvoza iz trećih zemalja neće biti u primjeni dok ne bude gotov pravilnik, kaže ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec

Prvo oiB

K

ako stranom partneru pomoći da nabavi PDV identifikacijski broj?

U nizu slučajeva strani porezni obveznik morat će se registrirati u Hrvatskoj, među ostalim i kad prijeđe prag isporuka (270.000 kuna godišnje).

Strani porezni obveznici zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja podnose Područnom uredu Zagreb Porezne uprave. Porezni obveznici koji imaju sjedište u EU mogu u Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika – što može biti i njihov poslovni partner u Hrvatskoj. Prvo valja zatražiti OIB za što je potrebno osigurati akt o osnivanju (izvadak iz nadležnog sudskog registra) koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača.

Čiji se PDv Plaća

K

od B2B isporuka (između dva poduzetnika) mjesto oporezivanja je mjesto sjedišta kupca (primatelja), a obračunava se stopa PDV-a koja se primjenjuje u zemlji kupca.

To u načelu vrijedi i za usluge iako postoje iznimke. Za B2C isporuke mjesto oporezivanja je mjesto sjedišta isporučitelja, ako primatelj nije registriran za potrebe PDV-a.

Porezna uprava se ograđuje, navodeći da to tek treba definirati novim pravilnikom o PDV-u.

“Postoji mogućnost da na temelju rješenja Porezne uprave prilikom uvoza obveznici fizički ne uplaćuju porez na dodanu vrijednost već da za njih to bude obračunska kategorija, što znači da će u istoj prijavi porezni obveznik iskazati obvezu PDV-a pri uvozu i isti taj porez kao pretporez. Obračunska kategorija neće biti u primjeni odmah 1. srpnja 2013., s obzirom na to da je nužno donošenje pravilnika, stoga do donošenja pravilnika ostaje sve isto kao sada”, navodi ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec. iz trećih zemalja 38% uvoza Tako će do donošenja pravilnika uvoznici iz trećih zemalja, na koje se odnosi 37,6 posto ukupnog uvoza (45,7 milijardi kuna 2012. godine), biti u lošijoj poziciji.

Inače, iz EU smo lani uvezli 75,8 milijardi kuna robe (62,4 posto ukupnog uvoza), dok je vrijednost izvoza na tržište EU lani iznosila 42,12 milijardi kuna (58,3 posto ukupnog izvoza). Najveća izvozna tržišta u EU su nam Italija (11 milijardi kuna), Njemačka (7,4 milijardi kuna) i Slovenija (6,2 milijarde kuna).

Izvoz u zemlje koje ćemo od 1. srpnja nazivati trećim tržištima iznosio je lani 30,1 milijardu kuna (41,7 posto ukupnog izvoza), a najveće tržište bila nam je BiH sa 9,2 milijarde kuna.

z nove PDV obrasce i rokove izvještavanja, poduzetnici koji posluju na tržištu EU od 1. srpnja dobivaju još jednu novu obavezu – sastavljanje Intrastat obrazaca kojima se prati robna razmjena na razini Unije. No, ovu će obvezu imati samo tvrtke koje će prijeći granicu od 1,7 milijuna kuna godišnje vrijednosti primitaka i otprema u EU (od 1. srpnja prestaju vrijediti termini ‘uvoza’ i ‘izvoz’ za trgovinu s EU!). Važno je napomenuti kako su obveznici izvještavanja – za koje se već zna da su prešli ili da će prijeći tu razinu – već dobili službenu obavijest o tome, kao što će biti i s novim obveznicima kada prijeđu spomenuti prag.

Državni zavod za statistiku i Carinska uprava, koji će prikupljati i obrađivati Intrastat podatke, procjenjuju (na temelju podataka o robnoj razmjeni s EU između srpnja 2011. i lipnja 2012.) da ovu obvezu ima 4289 poduzetnika ili 18,8 posto svih koji trenutačno posluju na tržištu EU. Među njima je 1240 izvoznika (17,9 posto ukupnog broja) i 3779 uvoznika (18 posto svih uvoznika iz EU), kazala je Vesna Polančec, voditeljica Službe statistike robne razmjene s inozemstvom Državnog zavoda za statistiku, na nedavnoj konferenciji Hrvatskih izvoznika. Naime, prema metodologiji Eurostata, statističkog ureda Europske unije, Intrastatom mora biti obuhvaćeno 97 posto otpreme iz svake zemlje članice (izvoza) i 95 posto primitaka (uvoza). Kako bi se ispoštovao taj postotak, prag uključivanja u Intrastat će se određivati za svaku godinu posebno, te bi se prag za primitke i prag za otpreme mogli razlikovati ne samo iz godine u godinu nego i međusobno.

Statističko praćenje robne razmjene - jednog od temeljnih gospodarskih pokazatelja o kojem ovisi, među ostalim, i obračun PDV-a - do sada je bilo jednostavno: Carinska uprava bi podatke o robi koja je morala proći kroz carinarnice slala DZS-u, no ulaskom na zajedničko tržište nema više carinjenja. No, prilagodba novom sustavu ne teče posve glatko i mnogo je ostalo nedoumica, a unatoč nizu radionica poduzetnici još uvijek postavljaju brojna pitanja. Primjerice, na konferenciji Hrvatskih izvoznika kao jedno od spornih pitanja nametnuli su se lohn poslovi (oplemenjivanje). Naime, iako bi prema uputama u Intrastatu trebalo izvijestiti o vrijednosti (ili procijenjenoj vrijednosti) robe koja se uvozi radi oplemenjivanja te potom o vrijednosti pri izvozu, nekoliko je poduzetnika navelo kako im njihovi partneri iz EU ni ne žele otkriti vrijednost robe koju dobivaju za lohn poslove, a procjenjivanje vrijednosti se svodi na pogađanje. Jedan od poduzetnika je kazao da im je partner iz Austrije izrazio čuđenje zbog čega uopće od njih traže podatak o vrijednosti robe za oplemenjivanje.

Za Intrastat se, primjerice, ne izvještava o robi besplatno nabavljenoj ili isporučenoj kao komercijalni uzorak ili reklamni materijal, ali se izvještava se za besplatnu robu kao što su donacije. Izvještava se za povrat i zamjenu robe bez naknade, ali se ne izvještava za popravak u garantnom roku. Ukoliko je roba namijenjena testiranju i vratit će se u roku kraćem od dvije godine, također se ne prijavljuje za Intrastat.

13

Intervju

Neće biti većih kazni, ali nadzornika će u Uniji biti više Hrvatske kompanije morat će dopustiti europskim istražiteljima pretrage poslovnih i privatnih prostora, kaže Olgica Spevec, šefica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Razgovarala: Marija Brnić

Mnogi tumače kako će za velike tvrtke nastupiti bolji dani što se tiče koncentracije jer će ih se više neće ocjenjivati na malom tržištu, nego na tržištu EU. Pa, nije baš tako. Učinak svake koncentracije promatrat će se na svim tržištima koje ona zahvaća. EK će odlučivati o koncentracijama koje imaju europsku dimenziju, a to su u pravilu one koncentracije kod kojih je ukupan prihod svih sudionika najmanje 5 milijardi eura, uz dodatni uvjet da svaki sudionik koncentracije na tržištu EU ostvaruje prihod od najmanje 250 milijuna eura, te da više od dvije trećine njihovog prometa nije ostvareno u istoj državi članici. No, ako je određena koncentracija s takvim obilježjima značajna samo za tržišta jedne ili dvije države članice, propisi daju mogućnost da se odlučivanje prenosi na nacionalne agencije država na čijim će tržištima koncentracija imati 14

Kad Europska komisija odluči voditi postupak, nacionalna tijela prekidaju već započete postupke, kaže O. Spevec

Na k Velik jim ziti t u sek šte jo funk kom getik met i rum pora ski i s špan kom post kida vrije njen tržiš prior tržiš

Kom konc ciji i Sudi mor zeći kretn prih onal član sličn ili eu prija jeli E više naln canj pak b je na res i prov rajuć

ŽARKO BAŠIĆ/pIxsell

O

lgica Spevec već 10 godina vodi Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, a ulaskom u EU mijenja se i pozicija AZTN-a.

Kako naglašava, svrha je pomoći u stvaranju jedinstvenog tržišta EU bez granica i prepreka međusobnoj trgovini, ali i jakih poduzetnika koji će, s jedne strane biti u mogućnosti nositi se s globalnom konkurencijom, a s druge, osigurati koristi i blagostanje za europske potrošače. “Hrvatska ne postaje samo dio tržišta od 500 milijuna stanovnika, već i 20 milijuna kompanija koje propisi o zaštiti tržišnog natjecanja ne razlikuju kao domaće i strane, nego isključivo po tome kako se ponašaju na tržištu, poštuju li te propise ili ne”, naglašava.

najv traci zaklj post hrva drug

Agro a za Tisk tih k O k o nji riti. restr sudi podu o po učin tržiš dakl

a

Brnić

najveći učinak. Znači, ocjene koncentracija neće se moći izbjeći, niti se može zaključiti da će netko profitirati zato jer postajemo dio većeg tržišta. Bitno je i da hrvatske tvrtke mogu postati predmet drugih postupaka od strane EK. Na koje se to tvrtke odnosi?

Velike, one za koje EK ocijeni da svojim ponašanjem mogu ozbiljno ugroziti tržišno natjecanje u EU i to osobito u sektorima u kojima jedinstveno tržište još uvijek nije u punoj mjeri počelo funkcionirati. Najčešće su to sektori telekomunikacija, poštanskih usluga, energetika, željeznica i sl. Primjerice, predmet nedavnih istraga EK bile su češka i rumunjska elektroprivreda zbog zlouporabe vladajućeg položaja, veliki poljski i slovački distributeri plina, slovački, španjolski, portugalski i poljski telekom operateri. A kada EK odluči voditi postupak, onda nacionalna tijela prekidaju čak i već započete postupke. To vrijedi i slučaju kartela odnosno zabranjenih sporazuma o cijenama i podjeli tržišta. Bitka protiv takvih sporazuma prioritet je u radu svih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u EU. Kome se netko tko želi zatražiti ocjenu koncentracije obraća, lokalnoj agenciji ili EK? Sudionici određene koncentracije moraju poznavati propise kako bi polazeći od činjenica koje se odnose na konkretnu koncentraciju, kao što su ukupan prihod koji ostvaruju na globalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, broj država članica koje koncentracija obuhvaća i slično, procijenili ima li ona nacionalnu ili europsku dimenziju te shodno tome prijavu namjere koncentracije podnijeli EK, jednoj nacionalnoj agenciji ili više njih. No, suradnja između nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i EK jamstvo je da će svaki postupak biti vođen upravo u onom tijelu koje je najprikladnije, te ima opravdan interes i stručne sposobnosti da kvalitetno provede taj postupak i donese odgovarajuću odluku.

Agrokor namjerava kupiti Mercator, a zaprimili ste i prijavu koncentracije Tiska i Inovina. Kakav će biti tretman tih koncentracija?

O konkretnim postupcima odnosno o njihovim najavama ne mogu govoriti. Koncentracije su legitiman oblik restrukturiranja poduzetnika. No, svi sudionici, osobito kada se radi o velikim poduzetnicima, moraju voditi računa o pozitivnim, a posebno o negativnim učincima na tržišno natjecanje na svim tržištima koje koncentracija obuhvaća, dakle onima koji bi doveli do jačanja nji-

hovog vladajućeg položaja i imali negativan utjecaj na konkurente, a osobito na potrošače. Budući da ni Agencija ni EK više nemaju ovlasti za predlaganje mjera kojima se umanjuju takvi negativni učinci, sudionici koncentracije moraju voditi računa da sami predlože mjere, a Agencija odnosno EK odlučuju jesu li one prihvatljive, je li koncentracija dopuštena ili zabranjena.

Koliko ste pripremljeni za nove poslove, posebice u segmentu bankarskog tržišta nad kojim od 1. srpnja preuzimate nadzor? Što se bankarskog tržišta mi smo jedina agencija od zemalja koje su pristupile EU koja to područje nije imala pod svojom ingerencijom.

Povlačite li ljude iz HNB-a?

Ne. Tko bi nama prešao iz HNB-a?

Naši budžeti, a time plaće i uvjeti rada, nisu usporedivi. Za nas je problem kako zadržati postojeće zaposlenike. Agencija ima izraženu fluktuaciju kadrova jer su naši stručnjaci traženi u javnom i u privatnom sektoru. Edukacija koju su prošli kroz europske projekte, a i iskustvo u radu na ovom vrlo specifičnom području prava i ekonomije, stalni monitoring i kontrola odluka od strane EK tijekom pregovora, i inače visoki standardi koje imamo radu, sve ih to čini konkurentnima na tržištu rada. S druge strane, nekritički i neselektivni napadi na sve institucije koje u svom nazivu imaju riječ “agencija“ i atmosfera nesigurnosti koju to stvara, dodatni su motiv za odlazak. Nikoga ne zanima to što smo u monitoringu u Poglavlju 8 od EK dobili sjajne ocjene, koje su ponovljene čak tri puta, pa potvrdu da dobro radimo imamo od institucije koja u globalnim okvirima slovi kao najbolji tržišni regulator. Dakle, živi smo dokaz da državna administracija može biti dobra i efikasna. U uvjetima članstva u EU, samo za sudjelovanje u radu mreže europskih agencija, kvalitetnije bavljenje bankarskim sektorom i slično, ipak će trebati malo više ljudi i proračun bar malo veći od 13 milijuna kuna. No, to je odluka političke razine. Želite li izraženiju borbu protiv kartela, fer utakmicu na tržištu, jačat ćete takve agencije, a ako ih shvaćate kao nužno zlo, ostavit ćete ih na minimalnim sredstvima. Ali u tom slučaju neće biti ni većih istraga, nenajavljenih pretraga ni sveobuhvatnih analiza problematičnih tržišta.

Takve posjete moći će obavljati i EK. Da, i to je jedna od novosti koju donosi članstvo u EU. Hrvatske kompanije morat će dopustiti europskim istražiteljima pretrage poslovnih prostora, a

u eu mreži za tržišno natjecanje Što se s 1. srpnjem mijenja u području tržišnog natjecanja za AZTN? Agencija će ostati nacionalni regulator tržišta, ali postaje i dio europskog regulatornog okvira i zajedno s Europskom komisijom i tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja drugih zemalja članica provodit će pravnu stečevinu EU, članak 101. o zabranjenim sporazumima i članak 102. o zlouporabama iz Ugovora o funkcioniranju EU. Bit ćemo dio europske mreže tijela za zaštitu tržišnog natjecanja (ECN), sustava koji je iznimno važan za funkcioniranje i jačanje jedinstvenog tržišta EU i unutar kojeg je uređen način suradnje i komunikacije EK i nacionalnih tijela pri donošenju odluka.

Primjerice, hrvatski sudovi neće moći donijeti odluku suprotnu odluci Komisije, ali će biti u mogućnosti tražiti stručnu pomoć i surađivati s Komisijom i EU sudovima. EK, inače, ne donosi odluke bez da se savjetuje s članicama ECN-a, a nacionalna tijela su, pak, dužna sustavno obavještavati EK o pokrenutim postupcima i odlukama koje namjeravaju donijeti vezano uz primjenu članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju EU. Međutim, kada agencije donose odluke na temelju nacionalnog zakonodavstva, tada nema tako strogih obveza, no suradnja se podrazumijeva.

pod određenim uvjetima i privatnih, ako bude potrebno.

EK će odlučivati o koncentracijama koje imaju europsku dimenziju, one kod kojih je ukupan prihod svih sudionika najmanje 5 milijardi eura

Što se mijenja u sustavu potpora? Je li moguće da se ponovno razmatra pitanje potpora brodogradnji?

Pristupnim ugovorom predviđeno je praćenje provedbe programa restrukturiranja brodogradilišta, način na koji će se to obavljati, a čak postoji i mogućnost da EK angažira neovisne stručnjake da procijene rezultate praćenja, provedu sva potrebna istraživanja i podnesu izvješće EK. Što se kontrole ostalih potpora tiče, taj posao prelazi u nadležnost EK. Bez njezina odobrenja nijedna se potpora u zemlji ne bi smjela dati, ukoliko nije u sustavu skupnih izuzeća, primjerice, za malo i srednje poduzetništvo. No, Agencija će biti uključena u sustav nadzora jer bez njenog pozitivnog mišljenja prijedlozi potpora neće se ni upućivati na odobrenje Komisiji, niti će se moći dodjeljivati potpore obuhvaćene općim izuzećima. Rekla bih da će za samu Agenciju posao u segmentu potpora čak biti i složeniji jer ćemo postati neka vrsta odvjetnika i branitelja svih prijedloga potpora za koje će se tražiti odobrenje od Bruxellesa.

Tu bih posebno istakla projekte koji će biti sufinancirani sredstvima iz strukturnih fondova, pri čemu se također primjenjuju propisi o potporama, bez obzira radi li se o infrastrukturi koja se kasnije komercijalno eksploatira ili o nekim čisto poduzetničkim projek15

Što se tiče pravila o potporama, ne mijenja se ništa osim što će kontrolu sada obavljati Europska komisija, a ne AZTN tima. U takvim slučajevima Agencija će kao savjetodavac morati pomoći već pri koncipiranju projekata.

ŽARKO BAŠIĆ/pIxsell

Intervju

Bude li se država u predstečajnim nagodbama ponašala kao spasitelj, bit će problema, kaže O. Spevec

Zašto novi Zakon o potporama? Što se tiče pravila, ne mijenja se ništa osim što će kontrolu potpora prema tim pravilima sada obavljati Europska komisija, a ne AZTN. Isključivu odgovornost za dodjelu potpora i dalje imaju davatelji. Ovaj zakon zapravo pretežito uređuje postupak notifikacije potpora Europskoj komisiji.

Kakve su ocjene modela predstečajne nagodbe? Hoće li EK reagirati zbog izloženosti države u tim postupcima?

Bude li se u tim postupcima vodilo računa i pridržavalo mišljenja i savjeta koje smo u nekoliko navrata davali pri izradi Zakona, ne bi smjelo biti problema. Ukratko, ako se država u tim postupcima ponaša kao i svi drugi vjerovnici. No, preuzima li na sebe puno veći dio tereta i ponaša se kao spasitelj, onda bi s aspekta potpora moglo biti problema.

Je li dosad uočena prevelika izloženost države? Kod Varteksa ili Diokija?

Nisam upućena u konkretne slučajeve, ali je Agencija dovoljno jasno komunicirala o čemu treba voditi računa.

Kakva su iskustva drugih zemalja?

U Sloveniji je bio donesen sličan zakon koji nije dao očekivane učinke, možda i zato jer bez potpora nije bilo moguće realizirati niz predstečajnih nagodbi, a one nisu bile dopuštene, osim u vidu potpora male vrijednosti.

16

Koji bi sektori mogli biti najviše pod kontrolom Komisije?

Dosad je to bila brodogradnja i industrija čelika, a oni će i dalje biti pod nadzorom, barem dok se ne provede restrukturiranje. U industriji čelika još se moraju vratiti potpore koje su dane u Sisku. No, i svi ostali sektori, osobito tzv. mrežne industrije – energetika, telekom, pošta, predmet su nadzora EK kod dodjele potpora i u praćenju ponašanja postojećih ili nekadašnjih monopolista na tržištu, zlouporaba tog položaja. Neke su industrije, kao cementna, proizvodnja šećera, kemijska, farmaceutska, u dosadašnjoj europskoj praksi često bile predmet istraga zbog sumnje na kartele.

S obzirom na tržišnu snagu, Agrokor može biti predmet obrade AZTNa ili EK. Zato treba voditi računa kako se ponaša na tržištu

A Todorić i Agrokor? Mnogi očekuju da će taj sustav biti predmet obrade.

Radi se o lokalno, pa i regionalno jakoj kompaniji koja je prisutna u cijelom nizu djelatnosti, osobito u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, maloprodaji i slično. Dakle, s obzirom na tržišnu snagu, taj poduzetnik potencijalno uvijek može biti predmet obrade ove Agencije ili EK. Zato treba voditi računa o tome kako se ponaša na tržištu.

Hoće li od srpnja biti strože kazne?

Neće biti strože, one su već usklađene s europskima i ostaju do 1 posto prihoda za lakše povrede, a do 10 posto za teže povrede.

Što kažete na zakon o strateškim investicijskim projektima? Ostavlja mogućnost izdvajanja nekih projekata.

Propisi o zaštiti tržišnog natjecanja potiču stvaranje okruženja koje će osigurati jednake uvjete svima. “Biranje pobjednika“, velike diskrecijske ovlasti ili pak uspostava netransparentnog okvira za ulaganja, teško se mogu opravdati. Bili smo vrlo kritični u davanju mišljenja na jednu, srećom, sada već bivšu varijanti ovog zakona. Najveći poticaj povećanju investicija je u pravnoj sigurnosti, odnosno predvidivom i transparentnom zakonodavstvu i praksi sudova, efikasnoj i nekorumpiranoj administraciji, konkurentnom poreznom sustavu i obrazovanoj radnoj snazi. Takav bi “ulagački proizvod“ Hrvatska trebala ponuditi. Bilo bi poželjno kada bi uz to zakon o strateškim investicijama potencijalne ulagače privukao još nekim specifičnim razlozima, kao što je, primjerice, u Poljskoj veličina tržišta, Srbiji preferencijalni trgovinski aranžman s Ruskom Federacijom i slično.

Kako je ekonomska kriza utjecala na tržišno natjecanje u EU? U izvješću Komisije ističe se da učinkovita primjena propisa o zaštiti tržišnog natjecanja nema alternative te da se nikakvo popuštanje ne može tolerirati.

Slabljenje te politike negativno bi utjecalo na jačanje unutarnjeg tržišta.

Izvornost

Ostali zaštitili 1158 proizvoda, mi tek jedan

Fotolia

Hrvatska ide puževom brzinom. Zanemarena je mogućnost da se kroz izvorno-zemljopisnu zaštitu poveća tržišna konkurentnost proizvođača hrane Piše: Božica Babić

U

granicama Europske unije 1158 prehrambenih proizvoda zaštićeno je oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, a njih još 284 nalazi se u proceduri registracije. Među njima je samo jedan iz Hrvatske - istarski pršut. Slovenija je već registrirala 16 proizvoda i u postupku je novih šest.

Italija, koja je po usitnjenosti posjeda vrlo slična Hrvatskoj, u samom je vrhu europske liste s registrirana čak 254 proizvoda, a certifikat čeka još 41 proizvod.

Zajedničko europsko tržište godišnje na proizvode zaštićene zemljopisnom ili oznakom izvornosti potroši

oko 55 milijardi eura. Hrvatska i u ovom segmentu ide puževom brzinom. Zanemarena je mogućnost da se upravo kroz izvorno-zemljopisnu zaštitu s obzirom na raspoložive goleme potencijale poveća tržišna konkurentnost proizvođača hrane.

Certifikati otvaraju ulaz u razred više cjenovne kategorije, taj asortiman brže pronalazi svoju nišu na izbirljivom europskom tržištu.

IzvornIh četIrI u hrvatskoj Na listi proizvoda koji su zaštićeni po nacionalnim standardima samo osam nosi znak zemljopisnoga podrijetla, među njima su baranjski kulen, tri

284 prehrambena proizvoda u EU je u proceduri registracije za oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla

pršuta (krčki, dalmatinski i drniški), meso zagorskog purana, poljički soparnik, lički krumpir i virovitička paprika. Znak izvornosti izborila su tek četiri proizvoda, uz istarski pršut tu su još varaždinsko zelje, ogulinsko kiselo zelje i ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres.

Prema pravilima Europske komisije svi proizvodi koji su već zaštićeni po nacionalnim kriterijima moraju se uskladiti s EU standardima najkasnije u roku godinu dana nakon ulaska države u punopravno članstvo Unije.

Aktualni zakoni određuju da je zaštita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj zapravo dobro17

Izvornost

PROŠEK

Italija štiti pjenušac, mi kaskamo

KR

Od prvog nacionalnog do europskog žiga izvornosti trošak je iznosio gotovo 2 milijuna kuna

Slo zvo

Europski certifikat očekuju do kraja lipnja

Hrvatskoj nije uskraćeno pravo na prošek, no treba ga zaštititi

U

P

roizvodnja prošeka nije velika, godišnje ne prelazi 100 tisuća litara, ali postoji višestoljetna tradicija proizvodnje tog desertnog vina. Miroslav Božić, svojedobno član najužeg hrvatskog pregovaračkog tima s Europskom komisijom za Poglavlje 11, u kojem je bio i vinski sektor, tvrdi da nema ograničenja ni u proizvodnji ni u trženju prošeka i nakon 1. srpnja. Nitko, tvrdi, Hrvatskoj nije uskratio pravo na prošek, samo je odgođen postupak zaštite koji treba pokrenuti. Ako Talijani i zatraže promjenu naziva prošek zbog svoga prosecca, moraju dokazati da se radi o svjesnom dovođenju potrošača u zabludu u pogledu vrste proizvoda.

Tu im argumenti padaju u vodu. Talijani su zaštitili pjenušac, a prošek je desertno vino. Postupak bi pak mogao trajati godinama.

ISTARSKI PRŠUT

udruzi Istarski pršutari (okuplja 17 proizvođača koji godišnje tržištu isporuče oko 30 tisuća pršuta) upravo odbrojavaju dane očekujući da im iz Bruxellesa stigne certifikat o zaštiti izvornosti njihova istarskog pršuta. Istrijani su tako postali prvi i jedini proizvođači u Hrvatskoj koji su uspjeli dokazati kako se zajedništvom mogu ostvariti ovakvi projekti.

Od odluke da krenu u zaštitu do ishođenja EU certifikata prošlo je gotovo 16 godina. U projekt su krenuli 1997. uloživši u međuvremenu silnu energiju i znatna financijska sredstva. Oznaku izvornosti na nacionalnoj razini, što je bio prvi korak u postupku, dobili su u veljači 2002.

Međutim, zbog uvjetovanog usklađivanja s europskim zakonodavstvom, registraciju izvornosti morali su obnavljati. Novi postupak pokrenut je 2008. te završen u veljači 2011., da bi u lipnju 2012. prvih pet proizvođača dobilo službeni žig za označavanje svojih pršuta.

Zahtjev i dokumente za dodjelu EU certifikata s oznakom izvornosti u Bruxelles su poslali u listopadu 2012.

U sjedištu Udruge u Vodnjanu europski certifikat očekuju do kraja lipnja.

Za cjelovit postupak od prvog nacionalnog do europskog žiga izvornosti trošak je iznosio gotovo dva milijuna kuna, trećinu su sami financirali, ostatak su pokrili županija i resorno ministarstvo.

Za varaždinsko zelje priprema se dokumentacija za certificiranja na razini EU

politička garnitura. Ta retorika dominira i sada, čim je postalo poznato da je Slovenija zaštitila kranjsku kobasicu i vino teran i time najavila hrvatskoj mesnoj industriji i vinarima da se moraju odreći tih proizvoda, kao i prošeka kojeg je pod nazivom prosecco zaštitila Italija.

Tek nakon što su ove tri “bomba” vijesti uzdrmale tržište, u akciju su krenule i mjerodavne institucije i proizvođači. Međutim, konkretne pojedinosti o tome što se poduzima te kakav

N au

P

se pr koba izme imal kom zala djeti P ciju se n proi izvor treb odba zvođ koba P i Au

Oznaku izvornosti na nacionalnoj razini i žig istarski su pršutari po EU pravilima dobili u lipnju 2012. godine

Miroslav Božić, bivši pregovarač s Europskom komisijom o poljoprivredi

voljna. Zahtjev podnose isključivo skupine (udruge, zadruge i slično) proizvođača, tek u iznimnim slučajevima mogu i fizičke osobe. Ovaj model nesporno je velika kočnica s obzirom na usitnjenost proizvodnje i nesklonost proizvođača na udruživanje. Uloga Ministarstva poljoprivrede svedena je na provođenje procedure registracije na nacionalnoj razini i na upućivanje postupka Europskoj komisiji ukoliko to zatraži podnositelj zahtjeva. Nigdje, međutim, ne piše da zakon Mini18

starstvu poljoprivrede i pripadajućim agencijama zabranjuje pružanje logističke pomoći, od poticanja proizvođača na zaštitu do davanja savjetodavne i financijske potpore. probudile ih ‘bomba’ vijesti Proizvođači su zakazali s podnošenjem zahtjeva, o grijesima Ministarstva poljoprivrede iluzorno je i govoriti.

Na ovdašnjem prostoru već je postalo tradicija da nikada za propuste nije kriva aktualna nego uvijek prethodna

d pro iz iS kra bas d

kladavorali kre011., zvoava-

jelu osti 012. ropnja. cioosti una staini-

omio da obarvata da kao i ose-

mba” u su projediakav

KRANJSKA KOBASICA

TERAN

Slovenci nisu prihvatili da se proizvodnja održi pod drugim nazivom

Slovenci su trebali zaštititi kraški teran, a hrvatski vinari namjeravaju zaštititi istarski

Nade polažemo u Raste na tek na 400 ha, austrijsko rješenje ali u pitanju su emocije

P

P

osljednji razgovori Slovenije i Hrvatske o kranjskoj kobasici odrađeni su u travnju ove godine u Zagrebu, kada su Slovenci odbacili oba hrvatska prijedloga o novom imenu. Nisu prihvatili da se proizvodnja nastavi ni pod nazivom hrvatska kranjska kobasica niti kao klasična kranjska kobasica. Budući da između dvije strane dogovor nije postignut, Slovenija je imala obvezu do 25. svibnja o tome izvijestiti Europsku komisiju. Iako je administracija u Bruxellesu nešto ubrzala rješavanje postupaka ove naravi, nije moguće predvidjeti kada bi konačna odluka mogla biti poznata.

Proizvodnja kranjske kobasice u Hrvatskoj ima tradiciju dulju od pola stoljeća, godišnja vrijednost procjenjuje se na oko 80 milijuna kuna. Upravo to bi, jer nije riječ o proizvodu nastalom nedavno, potvrdili su nam neslužbeno izvori upućeni u izradu dokumentacije poslane u Bruxelles, trebao biti dovoljno jak argument da Europska komisija odbaci slovensko prosvjedovanje i odobri hrvatskim proizvođačima daljnji nastavak proizvodnje i prodaje kranjske kobasice uz uvjet djelomične promjene naziva.

Po sličnim kriterijima, pojašnjava naš izvor, kao što je i Austriji odobreno da može nastaviti proizvoditi i prodavati kobasice s pridjevom “kranjski” (“krainer”) koje su već tržišno poznate, poput kobasica “kaesekrainer” (kranjska kobasica punjena sirom), te “schweinskrainer”, “ostkreiner” i “bauernkrainer”, ali ne smije razvijati novi proizvod koristeći riječ “krainer”.

ostoje dokumenti da je Istra krajem 19. stoljeća pod teranom imala 35.000 hektara, što je znatno više od svih vinogradarskih površina koje danas zajedno imaju Hrvatska i Slovenija, iznosi predsjednik Vinistre i dopredsjednik Udruženja vinara pri HGK Ivica Matošević jedan od mnogih argumenata s kojim istarski vinari, uz logističku podršku Ministarstva poljoprivrede, pred Europskom komisijom osporavaju slovensku zaštitu vina teran.

Danas je pod teranom samo 400 hektara, pa nije riječ o problemu

Nema dogovora proizvođača iz Hrvatske i Slovenije o kranjskoj kobasici - presudit će EK

Europskom komisijom.” Osim toga, dodaje, obavljaju se i bilateralni razgovori s pojedinim članicama Europske unije. Tek po okončanju cijelog procesa, najavljuje ministar, “informirat će sve zainteresirane strane, s nepotpunim informacijama ne želi izlaziti zbog zaštite interesa lokalnih proizvođača.”

Kada je riječ o zaštiti u nacionalnim okvirima, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da je za varaždinsko zelje u pripremi dokumentacija

se rasplet može očekivati nitko ne želi otkriti.

Resorni ministar Tihomir Jakovina za status kranjske kobasice kratko kaže da “dogovor između predstavnika proizvođača iz Hrvatske i Slovenije nije postignut, pa će o sporu presuditi Europska komisija, a kada će ta odluka biti javna, nezahvalno je prognozirati.” Škrt je na riječima i po pitanju terana i prošeka, navodi da se “intenzivno radi na rješavanju otvorenih pitanja u konzultacijama s

gospodarske naravi nego o snažnoj emotivnoj kategoriji radi povijesnih korijena, što je i od nacionalnog interesa, naglašava Matošević. “Zaštita pojma teran presedan je u povijesti vinarstva,” tvrdi. Zašto je Europska komisija dopustila apsurd, zaštitu jedne generičke sorte, Matošević ne želi komentirati jer ne zna pojedinosti. Znali su, otkriva, da su Slovenci zaštitili kraški teran i ta oznaka nije bila problem jer su hrvatski vinari su namjeravali zaštititi istarski teran.

“Gdje se izgubio pojam ‘kraški’ netko bi nam u Bruxellesu morao pojasniti,” zaključuje Matošević.

Ivica Matošević, predsjednik Vinistre i dopredsjednik Udruženja vinara pri HGK, tvrdi da je apsurd što je Europska komisija dopustila Sloveniji zaštitu terana, generičke sorte

za pokretanje zahtjeva certificiranja na razini Europske unije. Dalmatinska maraška nalazi se u fazi perioda nacionalnog prigovora za registraciju oznake izvornosti, dok je za neretvansku mandarinu zahtjev zaprimljen i započela je procedura registracije proizvoda oznakom izvornosti.

Za dalmatinsko maslinovo ulje odbijen je zahtjev za registraciju oznakom izvornosti, a istarski pršut u završnoj je fazi zaštite izvornosti na razini Europske unije.

19

Europski semestar

Milanovićeva Vlada od Bruxellesa će dobiti čvrste preporuke Izvjesno je da će već jesenske pripreme proračuna za 2014. biti s jakim pečatom nadnacionalnog utjecaja na ukupnu ekonomsku politiku Piše: Jadranka Dozan

K

lub 27 europskih zemalja kojima ćemo se uskoro pridružiti očito ove godine neće isplivati iz recesije, kao ni Hrvatska. Radi balansiranja između zauzdavanja potrošnje, deficita i javnog duga s jedne i poticanja ekonomskog rasta i konkurentnosti s druge strane, i Europska komisija je u sklopu europskog semestra popustila pritisak na nekolicinu članica pod pojačanim nadzorom zbog visokog deficita. Dala im je dulji rok za svođenje deficita u granice 3% BDP-a. No, usporedo s time, kroz preporuke su im podijeljene zahtjevne domaće zadaće (uglavnom) u području strukturnih reformi. Pravno obvezujuće preporuke će postati nakon što ih lideri EU razmotre i usvoje na lipanjskom summitu Europskog vijeća.

Da u ovom koraku unutar eurosemestra Hrvatska ne sudjeluje dobrovoljno i neslužbeno, i ona bi - a to se dalo iščitati i iz ocjena Vladina programa dobila podulji popis zadaća, baš kao što su, zajedno s prolongatom za snižavanje deficita, dobile Slovenija, Španjolska, Portugal, Francuska i Poljska. devet zadaća za slovence Slovenija, primjerice, kroz preporuke EK dobiva devet zadaća - od saniranja banaka, privatizacije i rješavanja problema prezaduženih poduzeća do nastavka mirovinske i zdravstvene reforme. I prema Francuskoj se pojačavaju pritisci da poduzme hrabrije mjere u reformiranju - prije svega, mirovinskog i tržišta rada, te poreznog sustava, ali i u otvaranju tržišta usluga. No, ako i ne kroz ovu rundu ocjenjivanja ekonomskih programa koje su nacionalne vlade dostavljale Europskoj komisiji tijekom travnja, ubrzo nakon pristupanja EU i za Vladu Zorana Milanovića vjerojatno 20

će uslijediti čvršće preporuke. Pretpostavlja se da će se Hrvatska brzo nakon 1. srpnja suočiti s procedurom za sprječavanje prekomjernog deficita (EDP), što se svojedobno dogodilo i Mađarskoj (2004.) koja je napokon skinuta s liste, zajedno s Italijom, Litvom, Letonijom i Rumunjskom. Iako se u Vladinu dokumentu barata nižim omjerima, prema procjenama EK, deficit opće države ove bi godine mogao iznositi oko 4,7% BDP-a. Trenutačno se revidira nedavno doneseno pravilo o rashodima. Država je počela proces savjetovanja koji uključuje i MMF kako bi pravilo bilo osjet-

Hrvatski deficit opće države ove bi godine mogao iznositi oko 4,7% BDP-a, procjenjuju u Europskoj komisiji

ljivije na cikličko stanje gospodarstva te kako bi se jačala usklađenost s propisima EU o nacionalnim proračunskim okvirima. Revizija je još uvijek u ranoj fazi. Procjena usklađenosti novog prijedloga s propisima EU temeljit će se na tome osigurava li se novim prijedlogom održivo i izvršivo smanjenje defi-

Pari Holl

o-

ozan

va te ropiskim anoj priće se edlodefi-

Pariz stišću da reformira tržište rada, predsjednik F. Hollande će, kaže, tražiti ljude da rade “malo duže”

Ekonomski program Vlade, kaže bivša ministrica Martina Dalić, premalo govori o onome što će biti

cita te jača li se vjerodostojnost strategije konsolidacije, uzimajući u obzir nedavni pad rejtinga hrvatskih državnih obveznica.

Izvjesno je tako i da će već pripreme proračuna za 2014. biti s jakim pečatom nadnacionalnog utjecaja na ukupnu ekonomsku politiku. EDP je jedan od važnih mehanizama u okviru Pakta za stabilnost, a on je pak jedan od triju glavnih stupova Eurosemestra.

Budući da ocjene i konkretne preporuke koje je EK u sklopu eurosemestra iznijela potkraj svibnja na ekonomske programe vlada zemalja članica tek čekaju potvrdu Europskog vijeća, a većinom su posrijedi politički osjetljive reforme, u međuvremenu su one predmet rasprava i pregovaranja. Tako je francuski premijer Jean-Marc Ayrault u reakciji na izvješće Komisije rekao kako je francuska vlada “na liniji onoga što je najavila i poštovat će svoje obveze koje zahtijevaju određeni broj reformi, ali radit će ih na svoj način”. Predsjednik Francois Hollande je najavio tek da će tražiti ljude da rade “malo duže”, ali nije pojasnio i što će to značiti. No, set preporučenih lijekova, uz povećanje dobi umirovljenja i dulje razdoblje uplata doprinosa, uključuje i manje indeksacije te rezanje izuzeća, a ‘velikodušnost’ se spočitava i u pogledu tržišta rada i naknada za nezaposlene. slabo restrukturiranje Potrebu reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, te na tržištu rada, EK naglašava i u zaključcima analize programa hrvatske Vlade. U njima se ukazuje na potrebu hitnog rješavanja rigidnosti tržišta rada i nepovoljnog poslovnog okruženja te “preispitivanja učinkovitosti, održivosti i prikladnosti” rashoda za mirovine i socijalnu zaštitu. Vladinim projekcijama spočitava se da navode dugoročno smanjenje javnih rashoda za mirovine kao udjela BDP-a “no, pritom se ne uzimaju u obzir nedavne i planirane politike”. Pojednostavljeno, one u suštini znači veće, a ne manje troškove mirovina. Naglašava se i slab napredak u restrukturiranju državnih poduzeća. Vezano, primjerice, uz probleme Croatia Airlinesa, ističe se da se u ekonomskom programu navodi da se “provodi analiza temeljnih uzroka slabih rezultata i daljnji planovi restrukturiranja, ali ne navode se posebni rokovi provedbe procesa”. I u slučaju planirane reforme tržišta rada, kojom bi se kroz dvije faze trebali revidirati propisi o otkaznim rokovima i otpremninama te uvesti veća fleksibilnost radnog vremena, u ocjeni EK stoji opaska da “reforma nije detaljno opisana u ekonomskom programu”.

21

Europski semestar A procjena konkretnog prijedloga ovisit će, kažu, o tome u kojoj mjeri se reformom osigurava pojednostavnjenje postupaka stvarno smanjenje troškova otpuštanja.

Vladinu programu općenito se spočitava manjak konkretnih mjera. I rezerve prema realističnosti makroekonomskih scenarija te znatne razlike prognoza Komisije i hrvatske Vlade o kretanju BDP-a, razini deficita i javnog duga sugeriraju da program Komisiji nije bio dovoljno uvjerljiv i argumentiran i da se ubuduće očekuju konzistentniji i konkretniji planovi. Ili, kako je prilikom objave programa Vlade prokomentirala bivša ministrica financija Martina Dalić, “taj dokument puno govori o onome što je bilo, a premalo o onome što će biti”. Dakle, kako i kojim će mjerama u nadolazećem srednjoročnom razdoblju Hrvatska podržati ostvarivanje strategije Europa 2020, zahtjeve Pakta za stabilnost (procedure za sprečavanje prekomjernog deficita) te zahtjeve procedure za nadzor i sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

“Po svakom od tih triju glavnih stupova europskog semestra Hrvatska ima velikih problema”, kaže Dalić, dodajući kako će on za Hrvatsku sigurno proi-

Hrvatska probija prihvatljive referentne vrijednosti na tri pokazatelja, a najproblematičniji je kretanje udjela na svjetskom tržištu te razina nezaposlenosti

zvesti mnogobrojne obveze vezane uz vođenje ekonomske politike. prekomjerNi deficit u fokusu U odnosu na ciljeve Europe 2020 smo jako daleko. Imamo najnižu stopu zaposlenosti u Europi (55,3 posto, manju i od Grčke), najniža izdvajanja za istraživanje i razvoj (0,75% BDP-a) i nizak udio visokoobrazovanog stanovništva starog između 30 i 34 (23,7 posto). “To navodi na potrebe strukturnih reformi i na tržištu rada i na tržištu obrazovanja, ali i industrijske politike, politike inovacija, istraživanja”, kaže bivša ministrica.

U odnosu na Pakt za stabilnost izvjesno je (kao i u slučaju Mađarske) otvaranje procedura za uklanjanje prekomjernog deficita nedugo po ulasku u EU. S tim u vezi u EK ističu da je ocjena proračunskih kretanja općenito otežana zbog nedostatka fiskalne statistike usklađene sa standardima utvrđenima europskim sustavom računa (ESA) i postojećim metodološkim revizijama. No, problem ostvarivanja ekonomskog programa koji će osigurati fiskalnu konsolidaciju i rast nedvojbeno stoji, a prema Dalić, “Vladin ga dokument nije adresirao na pravi način”.

Konačno, pokazatelji iz sustava ranog upozoravanja (a danas ih se prati

Javna nam je potrošnja ekscesno visoka

P velimir Šonje iz arhivanalitke očekuje da će usklađivanje naše fiskalne statistike s Eurostatom značiti otrežnjenje 22

rvi korak nakon ulaska u EU bit će dovršetak usklađivanja naših statističkih standarda s metodologijom Eurostata. U dijelu fiskalnih statistika očekujem da će se na taj način pokazati širi obuhvat države – veći udjel Vladinih prihoda, rashoda i deficita u BDP-u. Bit će to svojevrsno otrežnjenje koje će otupiti oštricu zastupnika teze da se hrvatska javna potrošnja i fiskalni deficit nalaze na nekakvim “normalnim” razinama. One su ekscesno visoke s obzirom na visinu našeg realnog dohotka po stanovniku, a to će se još jasnije vidjeti kada Hrvatska izvijesti fiskalne brojke po ESA95 metodologiji.

Kada se pokaže realna slika, bit će jasno da Hrvatska ne ulazi samo u Eurosemestar

NovčaNe saNkcije

E

uropski semestar se od 2010. razvija i (još uvijek) nadograđuje upravo kao okvir za jačanje koordinacije ekonomskih politika unutar EU, a potrebu za tim nametnuli su razmjeri krize koji su razotkrili niz slabosti i uvelike uzdrmali funkcioniranje ekonomske i monetarne unije. Pritom se podrazumijeva da se članice preporuka i pridržavaju, a u suprotnom se predviđaju i sankcije, među kojima su najopipljivije one vezane uz obustavu povlačenja novca iz kohezijskih fondova Unije.

11), koji je sastavni dio procedure za nadzor i sprječavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, pokazuju da Hrvatska probija referentne vrijednosti na tri pokazatelja, a najproblematičniji je kretanje udjela na svjetskom tržištu te razina nezaposlenosti. To upućuje na potrebu strukturnih reformi, reformi za poboljšanje konkurentnosti i svih prioriteta o kojima, kaže Dalić, “stalno razglabamo i uglavnom oko njih postoji razumijevanje nositelja ekonomske poliitke, ali problemi nastaju u provedbi”.

(sve zemlje EU ulaze u tu proceduru), već će se, vrlo vjerojatno, na Hrvatsku primijeniti i procedura prekomjernog deficita (EDP), a moguće i procedura za otklanjanje makroekonomskih neravnoteža. To znači da će proračun za 2014. morati biti uklopljen u širi i konzistentan makroekonomski okvir i politike koje će oštrije nego dosad adresirati probleme proračunskog deficita, zaustavljanja rasta javnog duga i makroekonomskih neravnoteža poput visine realnih plaća u odnosu na produktivnost rada.

Kako su iskustva s tim novim institucionalnim okvirima u EU vrlo limitirana, nemoguće je prognozirati na koje će pokazatelje tijela EU obraćati osobitu pažnju i koliko će se duboke strukturne prilagodbe tražiti od Hrvatske. Međutim, prilično je sigurno da će se od Hrvatske očekivati da predstavi proračun uklopljen u novi i vrlo čvrst okvir makroekonomskih politika, što nikako ne treba tumačiti negativno.

Naprotiv, EU će od Hrvatske očekivati odgovornu fiskalnu politiku i prilagodbu koju sami do sada nismo bili u stanju provesti, iako je takva politika u našem dugoročnom interesu, jer bez nje nema dugoročnoga ekonomskog rasta. Naposljetku, gotovo pet godina krize živo je svjedočanstvo u kakav se razvojni glib može upasti kada se zanemare strukturne i fiskalne prilagodbe.

EU fondovi

Novi karakter kohezijske politike

nih nabava, sukoba interesa i slično) država biti obavezna vratiti iznos sredstava. Slučaj obaveze Rumunjske da vrati oko 800 milijuna eura pomoći Europskoj komisiji zoran je primjer kažnjavanja države članice za učinjene nepravilnosti. Istovremeno, uvodi se i sustav nagrađivanja onih koji ostvaruju najbolje rezultate u upravljanju projektima i programima, uz poticaj u iznosu od najviše 7% iznosa nacionalnih alokacija. I to nije sve.

Ponukana iskustvima u drugim državama članicama, bilo je za očekivati kako će Europska komisija u skoroj budućnosti pojačati evaluaciju i nadzor nad provedbom potičući korištenje pristupa upravljanja sredstvima temeljenom na rezultatima. a taj se način države članice u budućnosti potiče na povezivanje jasnih ciljeva strukturnog razvoja i ulaganja u strukturne promjene uz strogo držanje pravila transparentnog vođenja projekata i upravljanja dodijeljenim financijskim sredstvima.

S novim programskim razdobljem dolaze i promjene u preraspodjeli sredstava. U razdoblju od 2007.-2013. godine 80% europskog proračuna usmjereno je automatski na 100 najmanje razvijenih ‘konvergencijskih’ regija u kojima živi oko 170 milijuna ljudi, dok je 18,5% proračuna usmjereno na ostale regije EU. U narednom programskom razdoblju broj ‘automatskih’ korisnika izdašne pomoći u konvergenciji pada na manje od 70 regija koje imaju BDP ispod zadanih 75% BDPa. Drugim riječima, broj stanovnika Europske unije koji će imati pravo na automatsku strukturnu pomoć pao je sa 170 milijuna na 120 milijuna ili na jednu četvrtinu stanovništva EU. U tom će klubu svoje mjesto imati i Hrvatska. ako u Hrvatskoj još uvijek nisu doneseni dokumenti koji služe kao podloge za određivanje sektorskih i teritorijalnih prioriteta te se još uvijek ne zna koji će

N

Od 2014. minimalno 50% novca Europskog fonda za regionalni razvoj bit će za jačanje R&D-a, ICT-a, konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrednog sektora, ribarstva i akvakulture piše Aida Liha, prodekanica Veleučilišta Vern

U

oči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u okviru dovršetka pregovora za europski proračun za razdoblje 2014.-2020. godine, odvijali su se pregovori o strukturi, ‘karakteru’ i financijskoj vrijednosti europske kohezijske politike za sedmogodišnje razdoblje. Unatoč činjenici da konačni iznosi koji će biti dodijeljeni na ime kohezijske pomoći manje razvijenim državama i regijama još nisu potvrđeni, temeljne odrednice nove kohezijske politike moguće je iščitati.

Nova kohezijska politika kojoj se priključujemo snažno je obilježena povezivanjem s prioritetima europ-

ske strategije Europa 2020, poput smanjenja nezaposlenosti i siromaštva, izdašnijeg ulaganja u sektor inovacija, istraživanja i razvoja, poboljšanja pristupa obrazovanju te smanjenje CO2 i promociju čistih tehnologija. Osim postojećih fondova uvode se i novi instrumenti koji za cilj imaju maksimizirati konačan utjecaj ulaganja iz europskih sredstava. Europska komisija odlučila je postrožiti usmjerenost na dugoročne ishode ulaganja, te uvesti uvjetovanost i ex-ante provjere, pri čemu će se raditi periodične provjere sukladnosti pravilima, te će u slučaju pronevjera (poput čestih pronevjera u području jav-

I

23

Analiza Razvoj

točno biti razvojni prioriteti koji se pretaču u projekte na nacionalnoj i podnacionalnoj razini (koje treba usvojiti i Europska komisija), jasno je da pred poslovnim sektorom, javnom upravom, gradovima, županijama, nevladinim udrugama i svim ostalim dionicima u Hrvatskoj stoji veliki posao koji se primarno ilustrira u potrebi za promjenama promišljanja regionalnog razvoja i razvijenosti, uvođenje kontinuiranog (cjeloživotnog) učenja kao zahtjevnog puta k uspješnom modelu rasta koji će uporište imati u našem članstvu u EU. Hrvatskoj će u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju naglasak biti stavljen na intenzivno jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i hrvatske javne uprave kao servisa građana. O tome dovoljno govori činjenica da će od 2014. postojati obaveza koncentracije ulaganja minimalno 50% svih sred-

U

Oko 5% Fonda za regionalni razvoj bit će za razvoj urbanih područja, a 60% Socijalnog fonda za zapošljavanje, mobilnost radne snage, smanjenje siromaštva... stava Europskog fonda za regionalni razvoj na jačanje područja istraživanja i razvoja, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrednog sektora, ribarstva i akvakulture.

Jačanje istraživanja i razvoja i tehnološkog razvoja podrazumijevat će izgradnju i opremanje, modernizaciju i razvoj vezanih usluga, kao i inovacijsku izvrsnost i promicanje razvoja centara kompetencija. Također će se raditi na poticanju par24

tnerstva i umrežavanja poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora. Financiranje iz sredstava EU nije zamjena za financiranje malog i srednjeg poduzetništva već dodatak na postojeće financiranje (i iz tog razloga financijska ‘krvna slika’ poduzeća koje se natječe za projekt mora biti u potpunosti ‘zdrava’).

Ipak, kako bi se poduzetnicima olakšalo pristup europskom projektnom tržištu i sudjelovanje u projektu, u novom razdoblju će poduzetnici imati mogućnost jednostavnijeg financiranja garancija, mikrokredita za startupe, jamstvenog kapitala te ostalih financijskih instrumenata. U segmentu cilja jačanja teritorijalne kohezije po prvi put će naglasak biti stavljen na održivi urbani razvoj te će 5% alokacija iz Europskog fonda za regionalni razvoj biti usmjeren na razvoj urbanih područja. baveza ulaganja minimalno 60% sredstava iz Europskog socijalnog fonda u područja zapošljavanja, mobilnosti radne snage, smanjenja siromaštva, promicanje socijalne uključenosti, kao i visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja najavljuje snažan zaokret i u segmentima tržišta rada, uključivanja mladih na tržište rada, povećanja učinkovitosti visokoobrazovnog sustava i njegovo povezivanje s tržištem rada, kao i modernizacija nastavnih programa. U tom segmentu, za razliku od dosadašnjih iskustava, aktere kohezije u Hrvatskoj već 2014. očekuje mogućnost posezanja za bespovratnim sredstvima za projekte u ozbiljnijem formatu i iznosu. astavak i intenziviranje procesa prilagodbe i sudelovanja u projektima Europske unije dovest će do pozitivnog učinka na sve društvene dionike spremne na promjene te prelijevanje iskustava s ograničenog broja aktera, organizacija, institucija i poduzeća koji imaju iskustvo pretpristupne prilagodbe na puno veći broj onih spremnih na promjene u okviru Europske unije. Pred nama je dinamično razdoblje ispunjeno prilikama za pokretanja ideja, inicijativa, učenja i unaprjeđenja sustava u gotovo svim segmentima društva. S početkom 2014. godine odgovornost je na nama.

Moramo osigurati vlasništvo nad razvojem

O

N

Nedovoljna informiranost javnosti, premalo pozitivnih primjera i sporost upravljačkog sustava iz pretpristupnog razdoblja stvorili su negativnu percepciju o fondovima EU, piše Mirjana Samardžić Novoselec, izvršna direktorica Razbora

N

ajčešće pitanje vezano uz EU fondove u Hrvatskoj posljednjih se godina svodi na “koliko smo povukli” ili “koliko ćemo povući” sredstava koja su nam na raspolaganju za financiranje razvojnih projekata. Mediji, političari i stručnjaci olako su izlazili s brojkama koje su često bile polovično točne i izvučene iz šireg okvira koji definira vremenske rokove i pravila korištenja EU sredstava. Postotak iskorištenosti pretpristupnih fondova samo je donekle relevantan za procjenu spremnosti Hrvatske za korištenje strukturnih fondova, s obzirom na to da je veći

dio t nje k i usk dijel inve smo tema stor? tne h skoj rano kam stim balo – klj hovi dars i izaz EU f prije pa se milij pno, vrstu po k mira nih p susta stvor dovi stoga Ali p napo

1

nica razv struk prog ostva gija. član fond razv D za po strat vlast što je je to šiti “ našim jalim ćem turn niram nužn kapa diti s vima ćem beni

ost nog

dio tih sredstava bio usmjeren na jačanje kapaciteta državne administracije i usklađivanje pravosuđa, a manjim dijelom na financiranje konkretnih investicija. Zašto je onda fama “koliko smo povukli” bila gotovo pa jedina tema koja je zaokupljala medijski prostor? Vjerojatno zato što su relevantne hrvatske i EU institucije u Hrvatskoj zadnjih deset godina fragmentirano, nesustavno i nesadržajno vodile kampanju o prilikama i mogućnostima koje EU fondovi donose. Trebalo je mnogo više govoriti o sadržaju – ključnim područjima ulaganja, njihovim pozitivnim učincima na gospodarstvo i kvalitetu života građana, ali i izazovima u upravljanju portfeljem EU fondova. I danas, samo dva tjedna prije hrvatskog ulaska u EU, gotovo pa se i ne može znati za što će više od milijardu eura godišnje biti dostupno, tko će ih moći koristiti, za kakvu vrstu projekata, pod kojim uvjetima i po kojim pravilima. Nedovoljna informiranost javnosti, premalo pozitivnih primjera i sporost upravljačkog sustava iz pretpristupnog razdoblja stvorili su negativnu percepciju o fondovima Europske unije. Imamo li stoga razloga za optimizam? Naravno.

Ali pod uvjetom da se ulože veliki napori kako bismo osigurali:

1

Kapacitet za strateško promišljanje i planiranje Regionalna politika EU namijenjena je jačanju zemalja članica i njihovih regija koje su slabije razvijene od europskog prosjeka. Kroz strukturne fondove financiraju se oni programi i projekti koji doprinose ostvarenju europskih razvojnih strategija. No, naravno, od svake se zemlje članice očekuje da kroz strukturne fondove financira provedbu vlastitih razvojnih strategija, prioriteta i ciljeva.

Do sada smo strategije i programe za potrebe EU financiranja i pisali kao strategije i programe za EU, a ne kao vlastite strategije kojima definiramo što je nama važno i potrebno. Dok god je tome tako, EU fondove ćemo trošiti “na nešto drugo”, što ne odgovara našim stvarnim razvojnim potencijalima i prilikama. Nastavno, teško ćemo mjeriti učinke ulaganja iz strukturnih fondova ako unaprijed ne definiramo što želimo postići. Stoga je nužno, i to što prije, početi graditi kapacitet za strateško planiranje. Izraditi sektorske strategije s jasnim ciljevima i pokazateljima uspjeha koje ćemo moći pratiti. S jasnim provedbenim planom, konkretnim mje-

rama i projektima, s jasno izraženim troškovima i izvorima financiranja. I svaka od tih strategija treba biti donesena na temelju javnih konzultacija, te s javno prezentiranim rezultatima u svim fazama provedbe. Samo na taj način ćemo osigurati “vlasništvo nad razvojem” i dobiti potporu javnosti. A dio ćemo zasigurno moći financirati iz strukturnih fondova.

2

Kapacitet za pripremu i odabir projekata Unatoč općoj percepciji kako nema novca za investicije i kapitalna ulaganja, kvalitetnih, zrelih i spremnih projekata je jako malo. Provedba velikih investicija financiranih iz pretpristupnih fondova odvija se jako sporo i s nizom problema, a velikim dijelom zbog nedovoljno dobro pripremljene tehničke i projektne dokumentacije, nerazjašnjenih imovinsko-pravnih odnosa, nerazjašnjinih odnosa i odgovornosti u upravljanju projektom središnje, regionalne i lokalne vlasti itd. Da bi se od projektne ideje došlo do zrelog i za financiranje spremnog projekta, potrebno je dobro definirati opseg projekta, ciljeve, rezultate i troškove, nositelje i partnere te njihove odgovornosti, ekonomsku i financijsku isplativost projekta, te njegovu važnost za socio-ekonomski razvoj i usklađenost sa strategijama. I sve je to potrebno dokazati relevantnom dokumentacijom. Od 2009. resorna ministarstva periodično objavljuju javne pozive za projektne ideje kako bi se stvorila tzv. zaliha projekata spremnih za financiranje. Međutim, od prikupljanja projektnih ideja nema velike koristi ako nije jasno po kojem se kriteriju projektne ideje ocjenjuju i što ti projekti imaju od “visokog rangiranja” na raznim projektnim listama. Stoga je pri objavi javnog poziva za prikupljanje projektnih ideja važno postaviti kriterije za rangiranje projekata, te informirati potencijalne prijavitelje kakvu će pomoć njihov projekt dobiti ukoliko se nađe na takvoj listi.

3

Sustav za učinkovitu provedbu Provedba programa i projekata financiranih iz strukturnih fondova EU najviše ovisi o sposobnosti državne uprave da izgradi sustav za učinkovitu, brzu i kvalitetnu provedbu regionalne politike u EU. To uključuje izradu pravilnika za provedbu programa - načine dodjele bespovratnih sredstava, rokove za prijavu,

odabir, ugovoranje i provedbu projekata, pravila i uvjete trošenja sredstava, javnu nabavu, izvještavanje, sustav državnih potpora i još cijeli niz detalja. Nadalje, potrebno je akreditirati upravljačku strukturu s jasnom podjelom dužnosti i odgovornosti, osigurati dostatan broj educiranih stručnih ljudi, te osigurati da postavljeni sustav funkcionira. Pretpristupno razdoblje pokazalo je da je sporost institucija najslabija karika u korištenju EU fondova. Npr. pojedini korisnici EU projekata čekaju i po godinu dana za uplatu projektnih sredstava, a bez ikakvog objašnjenja od strane provedbenih agencija. Uz to, provedbene agencije često inzistiraju na razini detalja koji proces provedbe projekata čine nepotrebno sporim, a ne donose znatno poboljšanje u kontroli potrošnje sredstava.

Kroz pretpristupni instrument IPA imali smo na raspolaganju 997,6 mili-

Dosad smo strategije i programe za potrebe EU financiranja pisali kao da su za EU, a ne kao da su to strategije kojima definiramo što je nama važno i potrebno juna eura u 6,5 godina, a sada ćemo biti u prilici koristiti više od milijardu eura strukturnih fondova godišnje za projekte regionalne politike. S obzirom na to da će sredstva za financiranje iz strukturnih fondova biti deset puta veća u odnosu na pretpristupne fondove, bit će neophodno napraviti veliki zaokret u funkcioniranju postojećeg sustava kako bismo osigurali učinkovitu provedbu na svim razinama.

Potrebno je uložiti puno energije i truda kako bismo sve to ostvarili.

Isplati li se? Apsolutno. Ako ne zbog milijardu eura godišnje za razvojne projekte u gradovima i županijma koji će poboljšati uvjete života svih naših građana, onda zbog principa. Principa da prepoznajemo vlastite prilike i potencijale, da zajednički i objektivno planiramo vlastiti razvoj, da ulažemo namjenski i sustavno, da mjerimo što smo postigli i da budemo odgovorni prema građanima EU u koje se i mi od 1. srpnja ubrajamo, a koji su nam povjerili svoja sredstva za ulaganje u društveno i gospodarski važne ciljeve.

25

Intervju

Slovenija je po ulasku u EU zaspala, vi nemojte Članstvo u Europskoj uniji samo po sebi daje jako malo pozitivnih ekonomskih rezultata, upozorava Andrej Kumar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, stručnjak za međunarodnu ekonomiju i trgovinu, te poslovanje s EU Razgovarala: Danijela Jozić/VLM

S

lovenija nije doživjela potrese po ulasku u Europsku uniju. No, onda smo zaspali i uopće nismo pratili što se zbiva u Uniji. A to je bila velika greška”, smatra Andrej Kumar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani. Stručnjak je za međunarodnu ekonomiju i trgovinu, te poslovanje s EU, a predaje i na MBA školi u Ljubljani i New Delhiju. Član je nadzornih odbora u nekoliko tvrtki.

26

TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL

Što se dogodilo u Sloveniji kad je ušla u EU? Nismo doživjeli značajniji rast BDP-a, promjene u strukturi i dinamici trgovine, trendovima u zaposlenosti i slično.

Makroekonomski indikatori su se do krize 2008. kretali kao i ranijih godina. Sam ulazak u EU statistički gledano nije doveo ni do kakvih vidljivih pozitivnih ili negativnih promjena u nacionalnom gospodarstvu. Brojni su ugledni slovenski ekonomisti poput ljudi iz Instituta za ekonomska istraživanja tijekom 2006. isticali da nam članstvo ništa bitno nije promijenilo u ekonomskom i poslovnom razvoju te da nije bilo ekonomskih šokova. Na temelju gole statistike i takvih ocjena zaključilo se i da ulazak u EU ne zahtijeva ni promjene u poslovnom i nacionalnom gospodarskom djelovanju. Takav odnos i ponašanje države i poslovnog svijeta prouzročilo je opće vjerovanje da je Slovenija “dobro odradila domaći zadatak prilagodbe“ svih struktura još prije ulaska u EU. No, ta opća relaksacija dovela je do toga da nismo aktivno reagirali na promjene koje članstvo nosi. Poanta je da se većina formalnih promjena događa brzo, ali u poslovnom i nacionalnom gospodarskom okruženju učinci su sa zakaš-

Ulazak u EU nije bio šok, ali onda smo zaspali i nismo pratili što se zbiva. To je bila greška, kaže A. Kumar

njen nije mog

šte o smo tvrtk kure poje tacije treći uzim Unij bitno mjer razvo čitih priho hod p više preg tom rali d treći o slo

Zašt Zato ljene vodil prom Unij indu ročn onal konk se u mije te in

slove pozit ničen nice goto jala n kojeg tati. aiz u Slo nizac šljale tržišt rice, pove šte k mari jalni slove odvij razn buyo

Za H Što s Važn drža

njenjem. Zato mogu reći da Slovenija nije dovoljno aktivno reagirala na nove mogućnosti, ali i na nove opasnosti. Što se dogodilo? Slovensko se tržište otvorilo konkurenciji iz Unije i postali smo dio unutarnjeg tržišta. Europske su tvrtke na slovenskom tržištu postale konkurentnije zbog ukidanja granica, zbog pojednostavljenja prodajne dokumentacije i slično. Usto se i konkurencija iz trećih država preko noći pojačala. Preuzimanjem vanjskotrgovinske politike Unije, otvorenost slovenskog tržišta se bitno povećala i to zbog tzv. autonomnih mjera koje EU upotrebljava sa zemljama u razvoju, s bivšim kolonijama ili zbog različitih međudržavnih ugovora. Proračunski prihod od carina postao je uglavnom prihod proračuna Unije. Trgovinska politika više nije bila u Ljubljani nego je postala pregovaračka taktika institucija EU. Pritom poslovni subjekti i država nisu reagirali da poboljšaju konkurentski položaj na trećim tržištima s kojima EU ima ugovore o slobodnoj trgovini.

Zašto nije bilo jače reakcije?

Zato što smo prihvatili samo pojednostavljene makroekonomske ocjene a nismo vodili računa o integracijski induciranim promjenama koje se događaju u samoj Uniji i na trećim tržištima. Integracijski inducirane promjene postepeno ali dugoročno mijenjanju uvjete za poslovni i nacionalni uspjeh. Događaju se promjene u konkurentnosti za poduzeća, a paralelno se u EU događaju procesi formiranja i mijenjanja institucionalnih uvjeta razvoja te integracije i njezinih politika.

Ulazak na veliko europsko tržište za slovenske tvrtke nije imao gotovo nikakav pozitivan učinak zbog objektivne ograničenosti poslovnog potencijala i činjenice da su naše tvrtke male. Upravo to, gotovo nikakvo iskorištavanje potencijala naših tvrtki, bio je drugi razlog zbog kojeg su izostali značajniji poslovni rezultati. Zbog “atmosfere samozadovoljstva“, a i zbog pojave novog vala privatizacije u Sloveniji, koji je zapravo proces tajkunizacije, tvrtke uglavnom nisu ni razmišljale o mogućnostima na novom velikom tržištu. Potpuno smo zanemarili, primjerice, mogućnost razvoja novih poslovnih povezivanja za prodor na europsko tržište koje je pritom postalo domaće. Zanemarili smo i mogućnosti traženja potencijalnih europskih partnera koji bi ulagali u slovenske firme. U praksi se umjesto toga odvijala tajkunizacija gospodarstva kroz razne oblike financiranja menadžment buyouta.

Za Hrvatsku je vrijeme priprema isteklo. Što sad?

Važno je da budete svjesni - od tvrtki, državnih inistitucija do pojedinaca -

da Europska unija stvara brojne nove mogućnosti, ali i nove probleme i opasnosti. Ali - mogućnosti su samo mogućnosti. Pozitivan rezultat moguć je samo ako se svi u društvu aktivno, radom, pametnim postupcima i stalnim naporima, uključite u iskorištavanje potencijala. Članstvo samo po sebi daje jako malo pozitivnih ekonomskih rezultata. Možda je najveći rezultat koji nastaje povezan s novim samopouzdanjem za državu i građane dok je za tvrtke to činjenica da je sad sve što stvaraju ‘made in EU’. Država koja postane članicom EU dobiva i pozitivnu percepciju u globalnom okruženju, a taj pozitivni stvarni efekt valja na svim nivoima trajno i aktivno iskorištavati. Sadašnje ekonomsko stanje Unije možda malo limitira osjećaje o prednostima koje članstvo daje nacionalnim gospodarstvima.

Ipak, dok Europska unija postoji, integracijske su prednosti u većoj ili manjoj mjeri stvarne i prisutne.

U nadzornim ste odborima nekoliko tvrtki. Što savjetujete hrvatskima?

Tvrtke moraju, ako to već nisu učinile, preispitati, a vjerojatno i preraditi strategiju poslovnog razvoja, redefinirati ciljeve, prilagoditi se kadrovski... Tvrtkama se povećava konkurencija, hrvatski poduzetnici bit će ravnopravni u bitci na unutarnjem tržištu Unije. Pritom na hrvatskom tržištu dolazi do velike izloženosti zbog ugovora koje EU ima s trećim državama. Velike promjene dolaze i oko trgovine s državama Cefte gdje posebne uvozne kvote postaju EU kvote, a one se koriste po pravilu ‘first come, first serve’. Ako to bude tako riješeno, poslovi koje su dosad imale hrvatske tvrtke na tržištima Cefte mogu jednostavno propasti zbog brže konkurencije iz EU. Dogodit će se novi odnos između tvrtki i državnih ustanova kod traženja zaštite protiv eventualnih antidampinških postupaka, zatim zbog zaštite protiv trgovinske diskriminacije, tehničkih prepreka i slično.

Postupci dampinga i antidampinga prenose se na Bruxelles i to za hrvatske tvrtke može biti prednost, no može se i dogoditi da budete pogođeni zbog antidampinških mjera protiv tvrtki u EU. Baš se nedavno u Bruxellesu aktualiziralo pitanje uvođenja antidampinških mjera za proizvode iz Kine.

Trgovinska politika Unije sadrži mjere koji se razlikuju od dosadašnje hrvatske vanjskotrgovinske politike.

Stvaraju se nove prednosti, a i opasnosti za hrvatske tvrtke koje je potrebno ocijeniti i presuditi: kako poslovno reagirati?

Jedno od vrlo važnih područja vezano je za troškove proizvodnje i područje pravila o porijeklu roba na način kako ga implementira EU. Pozitivno je svakako što vam se otvaraju nove mogućnosti poslovnih i

UdrUžite se U ‘grozdove’

S

ve statistike, baze podataka te ekonomske i pravne mjere većinom su internetski dostupne i tvrtke mogu slobodno pratiti sve što u EU donosi poslovnu i konkurentsku prednost. Među interesantnim bazama za poduzetnike su: baza o iskorištenosti uvoznih kvota (QUOTA Tariff quotas and ceilings), o porezima (Taxes in Europe – Tax reforms databases), zatim o javnim nabavama (Tenders Electronic Daily) ili o financiranju i podršci poduzećima u Hrvatskoj iz EU, eu-projekti.info”, navodi profesor Kumar.

“Postoje i brojne druge baze podataka, no nije problem u njihovoj dostuposti ili količini informacija. Treba znati kako selekcionirati prave poslovno interesantne informacije. Problem je i u činjenici da analiza informacija pored znanja traži i vrijeme i financijska sredstva. Svega toga često u srednjim i malim tvrtkama nema dovoljno. A baš na tim osnovama se gradi konkurentnost i uspješnost i same Unije. Preporuka je stvarati ‘grozdove’ firmi sličnih interesa i zajedno onda analizirati i upotrebljavati informacije”, poručuje Andrej Kumar.

Osim ciljanja na povećanje trgovine s partnerima u EU, vaše tvrtke ali i država moraju usmjeriti pažnju na potencijal trgovine sa zemljama izvan EU

vlasničkih povezivanja s partnerima iz Unije, imate mogućnost zapošljavanja stranih radnika, promjenu lokacije proizvodnje, povoljnije financiranje i uvođenje tehnoloških inovacija.

Vaše tvrtke, ali i država, trebaju praktično izučiti kompletan sistem trgovinske regulative Unije i na toj osnovi prilagoditi poslovne i razvojne strategije. Smatram da osim obaveznog ciljanja na povećanje trgovine s partnerima unutar Unije, vaše tvrtke ali i država moraju usmjeriti pažnju na potencijal trgovine sa zemljama izvan EU. Ne mislim pritom na vaše bliže okruženje, nego mogućnosti trgovine na globalnom tržištu. Uspjeh vaših tvrtki dogodit će se samo ako im osjetno naraste trgovina s partnerima u EU, ali istovremeno i ako tako bude i s trećim državama. Ne dođe li do vidljivih povećanja na oba kolosjeka u relativno kratkom razdoblju, to će značiti da vaša država i tvrtke nisu aktivno reagirali na promjene stvorene ulaskom u EU. Koliko i Slovenija i Hrvatska mogu igrati na kartu malih država, pa nas konkurencija toliko i ne napada?

Učinci članstva u Europskoj uniji su dugoročni. Malo nacionalno tržište možda smanjuje mogućnost za očekivanu navalu konkurencije iz Unije i svijeta. No, dugoročno se ona sigurno prije ili kasnije pojavi. Poslovni je svijet, s njim i EU, danas globaliziran, nema više lokalne ograničenosti i istovremene prednosti za domaće tvrtke. Pristalica sam ideje da je članstvo u Europskoj uniji realnost, treba ga prihvatiti aktivno te ekonomski iskoristiti na svim nivoima za potencijalno bolje poslovne rezultate i za veće blagostanje u državi.

27

Dijagnoza

Hrvatska ekonomska politika? Teško da može biti gora Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za ekonomska istraživanja, procjenjuje za hrvatsko gopodarstvo pad u 2013., te 2014. mali rast, odnosno stagnaciju s pozitivnim očekivanjima. Ulazak u EU donosi ipak pozitivne promjene Piše: Petra Bulić/VLM

daleko lošije od očekivanog Međutim, za takav pesimizam ključan je kontekst neispunjenih očekivanja: gospodarska kretanja su daleko lošija nego što se očekivalo prije godinu dana, kad je došla nova vlada i kad je usvajan njen program, upozorava Gligorov.

Osim toga, zabrinjavaju i kretanja na tržištu rada gdje se bilježi veliko smanjenje zaposlenosti “Problemi vezani za 28

žarko bašić/PiXSELL

D

ok Europa tone u još jednu recesiju – Europska središnja banka je primjerice za ovu godinu najavila pad od 0,6% u eurozoni - mnogo je glasova u europskom medijskom prostoru, posebno u Njemačkoj, koji upozoravaju da bi Hrvatska mogla postati samo još jedna problematična članica koju će trebati spašavati novcem poreznih obveznika.

Iako nije raširen, ovakav pesimističan stav nije bez temelja, upozorava Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za ekonomska istraživanja (WIIW), kojem širi, regionalni fokus i odmak iz hrvatske svakodnevice daje možda malo drugačiju perspektivu Hrvatske u EU. Iako Hrvatska ima razmjerno nizak proračunski deficit oko tri posto BDP-a (što je oko prosjeka EU) i javni dug nešto veći od 50% BDP-a (što je daleko manje od prosjeka EU), u posljednjih godinu dana nismo ispunili očekivanja.

“Osnova takvoga stava svakako je očekivani produžetak recesije u Hrvatskoj ove i sljedeće godine, što obično vodi pogoršanju svih indikatora, pa i onih povezanih s mogućnostima financiranja javne potrošnje. No, vjerojatno važnija od toga je ocjena da je ino-dug relativno velik”, upozorava Gligorov.

Pesimističan stav o Hrvatskoj u EU nije raširen, ali nije ni bez temelja, smatra Vladimir Gligorov

financiranje državnih i stranih obaveza u tom kontekstu izgledaju gore nego što bi inače bili”, kaže Gligorov, koji smatra da Vlada zapravo i nema previše mogućnosti. “Mislim da im je ostalo premalo vremena da bi napravili nešto radikalnije i da bi mogli očekivati da dobiju neki značajno povoljniji rezultat prije izbora kako bi izašli pred glasače s nekim pozitivnim očekivanjima. Mislim da je njihova najveća šansa u tome što je opozicija oko HDZ-a potpuno dezorijentirana”, kaže nam Gligorov.

Kratkoročne mjere nije uopće moguće provesti jer Hrvatska ima dosta rigidan sustav gospodarske politike prije svega zbog tečaja kune koji je praktično izvan utjecaja monetarne politike, kaže Gligorov. “Ostaje, naravno, fiskalna politika, ali ona je restriktivna i od nje se

Za neke zemlje, a bit će tako i s Hrvatskom, preporuke iz Bruxellesa za ekonomsku politiku znaju biti bolje od onoga čega se dosjete lokalne vlasti

ne može puno očekivati. Umjesto povećane javne potrošnje i ulaganja, Vlada je krenula u suprotnom pravcu bojeći se javnog duga koji se nagomilavao u lošem gospodarskom ambijentu. Dakle, preostaju samo srednjoročne mjere ili strukturne reforme. No, ni tu nije puno učinjeno, jer to u Hrvatskoj nije jednostavno. Postoje ozbiljni otpori, prije svega kod zaposlenih u javnom sektoru, ali i generalno”, kaže Gligorov dodajući da se Vlada odlučila na neki način potaknuti privatne investicije.

“Osnivali su fondove, krenuli u restrukturiranje javnih poduzeća kako bi se oslobodila mogućnost za ulaganje...

No, to nije dalo rezultate i teško da će dati s obzirom na činjenicu da su perspektive na domaćem, a sada i na stranim tržištima, loše. Pada i privatna i

javn cija k “Hrv prila da se te d vrši dolje stvar sekt tivna tivna To je koji nuta a mo deće uzla ces p mož ozra tržiš i tu o resim žena cjen za ov “pra kiva

za b Ulaz prom tičku zem bilno Zem Pozi u eu nete što s odlu

a

mencingerova poražavajuća ocjena eu

S

lovenski makroekonomist Jože Mencinger, nekadašnji potpredsjednik vlade, vrlo je kritičan prema ekonomskoj i industrijskoj politici EU, koja vodi prema “socijalnom i političkom rasulu”, kako je kazao nedavno za list Večer. Politika Bruxellesa je, smatra Mencinger, dovela do preseljenja radnih mjesta izvan Europe, što potencira mogućnost društvenih sukoba i nasilja, dok je inzistiranje na štednji i fiskalnoj konsolidaciji krizu produbilo. Za privatizaciju tvrtki, koju Sloveniji preporučuje Bruxelles, Mencinger tvrdi da se temelji na “kapitalističkom fundamentalizmu”, kao što je nakon II. svjetskog rata izvršena nacionalizacija po receptu “komunističkog fundamentalizma”.

Strukturne reforme za jačanje konkurentnosti koje Sloveniji preporuča EU donose smanjivanje socijalnih i radnih prava, rast nezaposlenosti i “ekonomski kanibalizam” od kojega profitiraju “multinacionalke” koje zapošljavaju jeftinu radnu snagu u azijskim zemljama, kaže Mencinger, inače žestoki protivnik neoliberalizma.

ki-

VLM

ovelada ojeći ao u akle, re ili puno dnoprije toru, ajući pota-

rukbi se nje... da će perstratna i

javna potrošnja, a recesija je ili stagnacija kod glavnih trgovinskih partnera.”

“Hrvatskoj je tako ostao samo sistem prilagođavanja koji se temelji na tome da se poduzeća ‘oslobađaju’ zaposlenih te da zatim povećana nezaposlenost vrši pritisak na plaće, koje stoga idu dolje ili ne rastu. Time se na neki način stvara veća profitabilnost u poslovnom sektoru čime se mogu pokrenuti pozitivna kretanja, pod uvjetom da pozitivna kretanja vladaju i u inozemstvu.

To je dosta složen i dugotrajan proces koji zahtijeva dvije do tri godine. Trenutačno još uvijek traje silazna faza, a možda bi sredinom ili krajem slijedeće godine stvari mogle opet krenuti uzlaznom linijom. To je vrlo skup proces prilagođavanja, kod kojeg vlada ne može puno učiniti osim da poboljša ozračje, da olakša pristup različitim tržištima, da provodi liberalizaciju. No, i tu opet ima problema i s raznim interesima, sindikatima... Dakle, vrlo složena situacija”, kaže Gligorov, koji procjenjuje za hrvatsko gopodarstvo pad za ovu godinu, a za slijedeću mali rast – “praktički stagnacija s pozitivnim očekivanjima”. za bolju ekonomsku politiku Ulazak u EU svakako donosi pozitivne promjene. “To osigurava određenu političku stabilnost u kriznim uvjetima za zemlje kao što su Hrvatska. Imate stabilnost demokracije i socijalnih odnosa.

Zemlje se ugledaju jedna na drugu.

Pozitivna je i mogućnost participiranja u europskim ustanovama, jer ako ostanete izvan EU, trpite posljedice onoga što se u EU događa a ne utječete na odluke”, kaže Gligorov. Bruxelles, sma-

tra, Hrvatskoj može donijeti samo bolju gospodarsku politiku, jer od ove, hrvatske, teško da može biti gora. “Za neke zemlje – a bit će tako i s Hrvatskom – to što dolazi iz Bruxellesa kao preporuka ekonomske politike zna biti bolje od onoga čega se znaju dosjetiti lokalne vlasti. Kad gledate hrvatsku gospodarsku politiku u posljednjih 15-ak godina, teško je reći da bi ona mogla biti gora.

Neke zemlje su sposobne same donijeti i provesti dobru regulativu, pa su ostale izvan EU, ali to nije alternativa koja je prihvatljiva u hrvatskom slučaju s obzirom na političku i socijalnu stabilnost i generalno političku sposobnost zemlje”, jasan je Gligorov.

Nekad je lakše manjim zemljama jer mogu biti fleksibilnije, ali Hrvatska ima dosta rigidne institucije, fiskalni sustav, pa to nisu naročito zgodne pretpostavke za ulazak u jedan konkurentan, a opet ne posebno darežljiv sistem EU, upozorava Gligorov. Naravno, mnogo je zamjerki i na restriktivnu politiku EU koja štednju stavlja u prvi plan.

“Da je kojim slučajem Europska unija organizirana kao Sjedinjene Države, kao federacija, fiskalna politika EU bi bila nesumnjivo drugačija. SAD je proveo vrlo značajne fiskalne stimulanse, a u EU nema te mogućnosti te je sistem štednje prevladao. To je dosta negativno djelovalo i na razini EU i u većini zemalja. I sad se još u EU, a posebno eurozoni, recesija nastavlja i ove godine. To svakako nije dobra strana sistema koji trenutno postoji u EU, a riječ je višemanje općeprihvaćenom, nikako disidentskom mišljenju. Problem je samo što se ne može lako naći rješenje, s obzirom na to da nema interesa za fiskalnom

unijom”, upozorava Gligorov.

Osim toga, Europa je loše pristupila saniranju banaka, koje još uvijek opterećuju gospodarstvo i proračune, dok je SAD odmah sanirao banke na samom početku.

“Banke su nedovoljno kapitalizirane i imaju zbog toga problema i s kreditiranjem i s otpisivanjem gubitaka. Značajan dio sektora je u stanju zombi banaka - koje ne funkcioniraju, ali postoje. To je teret za vjerovnike i/ili za porezne obveznike i predstavlja dodatni pritisak, dodatnu nestašicu financijskih sredstava”, kaže Gligorov.

Hrvatska ima rigidne institucije i fiskalni sustav, a to nisu zgodne pretpostavke za ulazak u konkurentan, a opet ne posebno darežljiv sistem kakav je EU

pozitivne efekte pričekati Neke značajnije kratkoročne negativne efekte ulaska u EU Gligorov ne očekuje, ali bit će potrebno određeno vrijeme da se vide pozitivni efekti uključivanja u EU. “Hrvatska nema što izvoziti, pa je dakle veliki problem nedostatak investicija u izvozni sektor, a veliko je pitanje koliko se po tom pitanju može očekivati iz Europe jer ondje situacija nije sjajna. Valja imati na umu da koristi od pristupa fondovima EU obično dođu kasnije s obzirom da pripremanje programa traje, da valja čekati da projekti budu odobreni, a Hrvatska će gotovo odmah morati početi uplaćivati doprinos u proračun EU”, kaže Gligorov.

Negativan će svakako biti učinak povećanja carina za izvoz u zemlje članice Cefte, među kojima nam je važno tržište BiH i Srbija, u manjoj mjeri.

“Trebalo je nešto učiniti ne sad u zadnji tren, nego kroz dulje razdoblje, da se vidi kako smanjiti posljedice. Ovako, bojim se da će se to tek sad raditi”, zaključuje Gligorov.

29

Osvrt

Europska unija doprinosi stabilnom razvoju Neposredna budućnost bit će izazovna, ali nakon početne prilagodbe, Hrvatska će postati jača u ekonomskom smislu. I iz političke perspektive, ulazak u EU je golemi plus

P

rosječna osoba neće primijetiti veliku razliku u svom svakodnevnom okruženju na dan pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. No, određeni važni procesi polagano će se ipak ubrzavati, dok neki drugi već i jesu tijekom pretpristupnog razdoblja. Ovdje je kratki popis najvažnijih nadolazećih promjena.

vezan za EU, nisu na razini iz 2004.

Također, izazovi s kojima se EU i eurozona suočavaju su nam dobro poznati. Ipak, moramo pogledati na kontekst ekonomskih i političkih uvjeta i iskreno se zapitati; što bi se dogodilo u prošlosti da nismo imali EU, odnosno demokratsku alternativu? Činjenica je kako se svi ovi napori za rješavanje izazova događaju u demokratskom, i za sada, mirnom okruženju. Čak su se i velike zapadno europske zemlje, kao što su Španjolska, Njemačka i Italija, kretale cestom ne-demokracije u svojoj ne tako dalekoj prošlosti. Sada nema ni naznaka da bi se takva događanja mogla ponoviti, pa čak ni u istočnim zemljama koje nemaju bogatu demokratsku tradiciju. Upravo ovo govori mnogo o uspjehu EU i dovoljan je razlog za pridruživanje tom klubu zemalja.

Pogledajmo istini u oči, čak su se i nerješiva pitanja kao što je Ljubljanska banka, koja je komplicirala odnose između Hrvatske i Slovenije već dulje od dvije dekade, počela kretati u smjeru trajnog rješenja. Bez perspektive EU, takva pitanja ostala bi neriješena još dulje razdoblje.

Očito je da će mnoge više zanimati što članstvo donosi u ekonomskom smislu, s obzirom na nezaposlenost i pad proizvodnje. Da skratimo priču, smatram kako će neposredna budućnost biti izazovna, ali nakon početne prilagodbe, Hrvatska će postati jača u ekonomskom smislu.

fisKalni deficit, eu fondovi Hrvatska će biti obavezna slijediti pravila propisana procedurom prekomjernog proračunskog deficita. Nadalje, tu je i spremnost apsorpcije strukturalnih fondova. Uspješnost u tom segmentu utječe na javne investicije i rast. Sporiji rast npr. nepovoljno utječe na rast poreznih prihoda, a u krajnjoj liniji nemogućnost korištenja EU fondova implicira veće poreze i/ili rezanje potrošnje. Iako će nam podrška EU biti dostupna, odgovornost je samo naša. daljnji razvoj institucija Stopa apsorpcije ilustrira sposobnost apsorpcije i definira se kao razina potrošnje, kao postotak iskorištenih u odnosu na ukupno dostupna sredstva. Stopa apsorpcije od 100% znači da su sva sredstva koja su bila na raspolaganju doista i iskorištena, odnosno potrošena. Hoćemo li biti bliže Rumunjskoj koja je iskoristila 20% ili Litve kod koje je to iznosilo 60%?

Ili ćemo slijediti prosjek EU od 45%?

Naša sposobnost da iskoristimo sredstva iz fondova s vremenom će pokazati koliko su kvalitetne naše institucije i, što je još važnije, trend njihova razvoja.

PolitičKa ograničenja Iz političke perspektive, ulazak u EU je golemi plus. Hrvatska će biti doživljena, a to će uistinu i biti, kao stabilna članica EU. U ovom okruženju postglobalne financijske krize, očekivanja vezana za ekonomsko približavanje članica i ukupni optimizam 30

Piše Goran Šaravanja, glavni Inin ekonomist

(preneseno s blog.vecernji.hr)

veća KonKurencija Tijekom posljednjih godina prehrambena i duhanska industrija pokazivala je pojačanu brigu oko utjecaja koji će pristupanje EU te odlazak iz Cefte imati na njih. Gubitak povlaštenog položaja i nametanje tarifa za proizvode zasigurno ne pomaže poslu. Novinski članci spominjali su premještanje proizvodnih postrojenja u Bosnu i Hercegovinu

i Srbiju kako bi se ublažili ovi utjecaji, ali s posljedicom gubitka 4000 lokalnih radnih mjesta. Ipak, pritisak na proizvođače ne završava ovdje.

Hrvatska ulazi na zajedničko tržište, na koje je izvoz naših proizvoda u 2012. godini pao za 2,3%, odnosno na vrijednost od 5,6 milijardi eura.

To će značiti povećanje konkurencije za sve proizvođače i trgovce. Kupovina putem interneta postat će lakša jer će troškovi dostave pasti, a carinjenje dobara će nestati. Potrošačima će veći izbor i pad cijena s vremenom poboljšati njihov raspoloživi dohodak i time ekonomski rast i zaposlenost.

Početni šok povećane konkurencije od europskih kompanija u kombinaciji s gubitkom statusa na Cefta tržištu sigurno će proizvesti određene gubitke. Tržišne cijene energije imat će isti učinak, dok će utjecaj konkurencije na državne subvencije iznenaditi mnoge, ukoliko se primatelji subvencija ne prilagode. Pogledajmo samo mađarski MALEV koji je zatvoren početkom prošle godine.

Prvi takav događaj u Hrvatskoj bit će šok za mnoge, baš kao i prve kazne koje će naplaćivati EU tijela za nadzor konkurencije, ali s vremenom će kombinacija veće konkurencije i regulatorne okoline poboljšati kvalitetu hrvatskog privatnog sektora, a sve to na korist potrošača i ekonomskog rasta.

Prednosti nisu automatsKe Pristupanje Europskoj uniji samo po sebi neće automatski poboljšati kvalitetu domaćih institucija, kao ni razne politike niti njihovu provedbu. Ukoliko želimo da nam rast bude konstanta, nezaposlenost smanjena, a izvoz povećan, mi sami moramo provoditi reforme i (ne samo) ekonomsku politiku na kvalitetan način.

Ovo zahtijeva i političku odvažnost i iskustvo u tome kako EU zapravo funkcionira te, naravno, poticajno okruženje.

Intervju

Na vama je da sada prihvatite izazov

Razgovarao: Tomislav Oharek

R

azgovarali smo sa šefom Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, veleposlanikom Paulom Vandorenom, o tome kako vidi šanse za razvoj koje nam donosi ulazak u EU, o poslovnom okruženju, opasnostima koje vrebaju i nužnosti provođenja reformi.

Možete li usporediti Hrvatsku s onom od prije 3,5 godine, kad ste stigli?

Hrvatska je od stjecanja neovisnosti doživjela veliku preobrazbu. Osobno sam svjedočio mnogim promjenama otkako sam preuzeo dužnost šefa Delegacije EU u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo već dulje vrijeme prolazi kroz veliki proces preobrazbe, a pokretač tog procesa je EU. No, bez predanosti i odlučnosti hrvatskog političkog establišmenta i potpore građana ne bi došlo do skorog primanja Hrvatske u EU. Ono je rezultat rigoroznog desetogodišnjeg procesa.

sanjin strukić /pixsell

Strani ulagači jako oklijevaju doći u Hrvatsku zbog izuzetno velike birokracije, a suočavaju se i s korupcijom, te nesigurnim pravnim okružjem. U ime veleposlanika država članica EU-a predložio sam Vladi više hitnih mjera za uklanjanje takvih prepreka, kaže Paul Vandoren, šef Delegacije EU u Zagrebu

Gledajući unatrag do 2009. godine, kad sam stigao ovamo, nije teško uočiti da se zemlja promijenila. Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala primjer je područja gdje su ostvareni opipljivi rezultati. I u reformi pravosuđa ostvareni su rezultati u učinkovitosti i modernizaciji. To, međutim, ne znači da je posao završen. Potpisivanje Ugovora o pristupanju u prosincu 2011. jasno je pokazalo da je EU ispunila svoje obveze i da proces reformi koji zemlja kandidat provodi, a koji je često bolan, ipak donosi plodove. Danas, svega nekoliko tjedana prije stupanja u članstvo EU, Hrvatska sudjeluje u mnogim područjima kreiranja politika u EU. Veselimo se sudjelovanju Hrvatske u europskom procesu odlučivanja i očekujemo da ono bude uspješno.

Hrvatska je dugo vodila pregovore.

Bi li lakše da se pridružila Uniji nešto

Prilika za tvrtke neće se pružiti sama od sebe.

One moraju istražiti “tržišne niše” u kojima mogu prodavati proizvode i usluge

prije, imajući u vidu sada slabu potporu javnosti članstvu u EU? Cijeli proces trajao je 10 godina. To je dosta dugo razdoblje. Međutim, nikad ne možete predvidjeti koliko će pregovori potrajati. Pregovori su zahtijevali dosta strpljenja, kako Hrvatske, tako i EU. Ono što je bitno je da su krajem lipnja 2011. zaključeni i da će Hrvatska postati država članica 1. srpnja 2013.

Važno je i to da za Hrvatsku neće biti uveden neki posebni mehanizam monitoringa u razdoblju nakon pridruživanja. Hrvatska je od završetka pregovora bila pod doista detaljnim monitoringom u mnogim područjima. U svojem proljetnom izvještaju o monitoringu, Europska komisija je zaključila da je Hrvatska ispunila sve obveze i uvjete postavljene u pretpristupnim pregovorima te da je pokazala sposobnost da prije pristupanja pravovremeno ispuni i sve ostale obveze. Komisija je utvr31

dila da na nekim područjima postoje, ili će uskoro biti dovršeni, jasni planovi za dovršetak posla u idućim mjesecima, uključujući borbu protiv korupcije.

To, međutim, ne znači da je posao završen. Ja sam optimist, jer sam uočio da kod političkih stranaka postoji konsenzus o tome da 1. srpnja 2013. započinje novi proces i da je potrebno još raditi na području borbe protiv korupcije, pravosudnih reformi, kaznenog gonjenja ratnih zločinaca, povratka izbjeglica, problema nestalih osoba i upravljanja granicama. Imajte u vidu i da Europska komisija mora odobriti reviziju restrukturiranja brodogradilišta 3. maj prije 1. srpnja 2013. Što se tiče vaše primjedbe o potpori javnosti, koliko ja znam, većina hrvatskih građana još uvijek podupire pristupanje Hrvatske EU. Stoga nema potrebe žaliti zbog duljine trajanja pretpristupnih pregovora. To je sada povijest.

U kojoj mjeri hrvatsko gospodarstvo jest – ili nije – spremno za jedinstveno tržište EU-a?

Jedinstveno tržište predstavlja veliku povoljnu priliku za Hrvatsku i hrvatske poduzetnike. Riječ je o tržištu s više od 500 milijuna kupaca, čiji BDP po stanovniku je među najvišima u svijetu (25.000 eura). Na Europsku uniju je 2010. godine otpadalo 26 posto ukupnog svjetskog BDP-a. Vrijednost gospodarstva EU-a iznosi 12,6 trilijuna eura, sa čime je usporedivo samo američko gospodarstvo (11,5 trilijuna eura).

EU ima goleme potencijale za budućnost: tu je polovica od 10 vodećih zemalja svijeta s obzirom na indeks konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma. Na EU otpada više od jedne četvrtine sredstava koja se u svijetu utroše na istraživanje i razvoj. Trećina patentnih prijava u svijetu podnese se u EU. EU je najveći uvoznik proizvoda i usluga, ima najveće stanje izravnih stranih ulaganja u inozemstvu i najveći je primatelj takvih ulaganja na svijetu. Ti podaci otkrivaju mnogo. Siguran sam da ćete se složiti da pridruživanje tako razvijenom i konkurentnom tržištu predstavlja jedinstvenu priliku za hrvatske poduzetnike. Isto tako, trebali biste uzeti u obzir da se jedinstveno tržište i dalje razvija. Europska komisija predložila je impresivan broj novih zakonodavnih akata za eliminiranje značajnih rupa u zakonima, što je postalo očito nakon početka financijske i gospodarske krize 2008. godine. Predlažu se nove mjere na području financijskih usluga.

Drugim riječima, jedinstveno tržište je platforma temeljena na izvrsnosti i na njoj treba graditi visokokonkurentno 32

Ulazak na jedinstveno EU tržište trebala bi biti dobra vijest za hrvatske potrošače jer mogu očekivati pad cijena socijalno tržišno gospodarstvo. To tržište nalazi se na vašem kućnom pragu.

Hrvatski poduzetnici imaju priliku iskoristiti prednosti tog tržišta. Međutim, ta im se prilika neće pružiti sama od sebe. Poduzeća moraju istražiti “tržišne niše” u kojima mogu prodavati proizvode i usluge najbolje kvalitete po najnižim mogućim cijenama. Na vama je da prihvatite izazov.

Hrvatska poduzeća trebala bi se pripremiti i za veću konkurenciju na domaćem tržištu. Doista, konkurencija djeluje u oba smjera. To bi trebala biti dobra vijest za hrvatske potrošače jer mogu očekivati pad cijena. Hrvatska poduzeća moraju, stoga, biti konkurentnija da bi se mogla suočiti s tom konkurencijom. To vrijedi i za javna poduzeća u Hrvatskoj, od kojih se mnoga nisu restrukturirala u mjeri dovoljnoj za suočavanje s globalnim gospodarstvom.

Gdje vidite da nas čeka najveći izazov?

Konkurentnost predstavlja najveći izazov za Hrvatsku. Prema nedavnom izvještaju koji je obuhvatio cijeli svijet, Hrvatska je po konkurentnosti 88. od 144 zemlje. Što se tiče učinka na poslovanje za izravna strana ulaganja, Hrvatska se nalazi na 139. mjestu. Što se tiče učinka oporezivanja, na 137. je mjestu između 144 zemlje.

To nas dovodi do teme nepovoljnog okruženja za poslovanje koji vlada u Hrvatskoj. Od 2008. godine, izravna strana ulaganja pala su za čak 93 posto: s više od 4 milijarde eura na približno 300 milijuna eura 2010. Statistički podaci za 2012. pokazuju da još nije došlo do stvarnog oporavka. Nadajmo se da će podaci za 2013. biti bolji, ali nisam siguran da će tako i biti. Potencijalni strani ulagači

sanjin strukić/pixsell

Intervju

trEba višE, a nE manjE EUropE Kako vidite budućnost EU? Od početka financijske krize 2008. – a ona nije započela u europi – kao i gospodarske krize koja je uslijedila, vidjeli smo da je globalno tržište brže i mnogo jače od fragmentiranih nacionalnih političkih sustava. sviđalo nam se to ili ne, potrebno nam je više, a ne manje europe da bismo se mogli suočiti s izazovima globalizacije. “Više europe” ne znači “više Bruxellesa”, u smislu veće centralizacije.

Bit eu svakako nije u borbi za moć, već u raspodjeli moći. supsidijarnost je važan demokratski koncept i treba ga poštovati. On osigurava da se odluke donose što bliže građanima i da se neprekidno provjerava je li djelovanje na razini eu opravdano u svjetlu mogućnosti koje ono pruža na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. konkretno, radi se o načelu da eu ne poduzima neke korake (osim na područjima koja su isključivo u eu ingerenciji) ako ti koraci nisu djelotvorniji od koraka poduzetih na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. na području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, treba preispitati proces odlučivanja. ne možemo igrati odgovornu ulogu u svijetu sve dok se odluke moraju donositi jednoglasno. prisutnost eu u svijetu postala je vidljiva stvaranjem europske službe vanjskih poslova. njoj pripadaju sve delegacije eu, uključujući i moju u Hrvatskoj. to je veliki izazov i s njime se moramo suočiti u kontekstu buduće revizije lisabonskog ugovora. Čim bude usvojen proračun za razdoblje 2014.-2020., strategija europa 2020 morat će se primjenjivati punom brzinom i u svim dimenzijama. u eu treba jačati konkurentnost i povećati sredstva za r&D s ciljem ostvarivanja održive stope rasta i otvaranja radnih mjesta.

jako izuze jek c cijom jem.

EUmjer Veći u Za

ganj ulag sta. S je vis riti s okru onim hrva to je men

viti s su t čili E finan potr da tr radn nizac tna n

čela djeli mene to smo ope” cije. moći. a ga grae na ruža tno, osim ko ti onal-

eba dgoositi ljiva ripaj. To kstu

20., nom nkuanja

između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, to pitanje je od naročitog interesa za EU. Unija je Hrvatskoj osigurala znatna sredstva i stručnu pomoć za opremanje većeg broja graničnih prijelaza.

Od 1. srpnja, Hrvatska će morati poduzimati i nove zadaće jer će se neke, iako ne sve, odredbe “schengenskih pravila” primjenjivati i na njezinom teritoriju. Da bi bila spremna za ulazak u šengensku zonu, Hrvatska mora biti u stanju sudjelovati u šengenskom informacijskom sustavu.

To znači da je potrebno obučiti dodatne ljudske resurse (pograničnu policiju) i nabaviti dodatnu tehničku opremu. Čim se Hrvatska osjeti spremnom za ulazak u šengensku zonu, postat će predmetom procjene država članica šengenske zone. Budu li uvjeti zadovoljeni, te će države članice pozvati Hrvatsku da im se pridruži.

jako oklijevaju ulagati u Hrvatsku zbog izuzetno velike birokracije koja još uvijek cvjeta u zemlji. Suočavaju se s korupcijom i često nesigurnim pravnim okružjem. U ime veleposlanika država članica EU-a predložio sam Vladi više hitnih mjera za uklanjanje takvih prepreka.

Veći broj inozemnih trgovinskih komora u Zagrebu izrazio je istu zabrinutost.

Hrvatskoj su potrebna izravna ulaganja (tzv. greenfield ulaganja). To su ulaganja koja otvaraju nova radna mjesta. Stopa nezaposlenosti neprihvatljivo je visoka. Hrvatska bi trebala širom otvoriti svoja vrata stvaranjem poslovnog okružja koje nudi jednake prilike svima onima koji su zainteresirani za doprinos hrvatskom gospodarstvu. Na nesreću, to je dugotrajan proces, a mnogo je vremena već izgubljeno.

Nadalje, Hrvatska bi trebala nastaviti sa strukturnim reformama, kao što su to prije dosta vremena preporučili Europska komisija i međunarodne financijske institucije. To znači da su potrebne dodatne reforme tržišta rada i da treba ukloniti prepreke za otvaranje radnih mjesta. Za to su potrebne modernizacija sustava socijalne skrbi i koherentna nacionalna strategija za obrazovanje.

Mnoga javna poduzeća u Hrvatskoj nisu se restrukturirala za suočavanje s globalnim gospodarstvom, kaže Vandoren

Hrvatska će naposljetku ući u eurozonu, ali dinamiku prilagodbi potrebnih za zadovoljavanje kriterija treba odrediti ona sama

To znači i veće izdatke za istraživanje i razvoj, a tu Hrvatska znatno zaostaje za prosjekom EU-a.

No sve to nije razlog za pesimizam.

Na sve bi se to trebalo gledati kao na jak razlog za daljnje promjene. Znam da je Vlada predana nastavljanju tog procesa i nakon što Hrvatska uđe u EU. Sve je to u interesu Hrvatske i njezinih građana. Što možete reći o spremnosti Hrvatske za ulazak u schengensku zonu?

Koliko shvaćam, Vlada želi da Hrvatska uđe u schengensku zonu do 2015. godine.

Pripreme za to bit će vrlo zahtjevne, ali EU je spremna poduprijeti Hrvatsku u tome. Konkretno, odobrit će u tu svrhu 120 milijuna eura iz Schengen Facility fonda.

Hrvatska je već poduzela brojne mjere na tom području kako bi bila spremna za pridruživanje Uniji 1. srpnja. Hrvatska je uložila znatne ljudske resurse i proračunska sredstva kako bi unaprijedila zakonodavstvo, granične prijelaze i sustav nadzora nad granicama. To je učinjeno u kontekstu usklađivanja sa standardima EU, posebice na budućim vanjskim granicama EU. Zbog dugačke morske granice i granice

Kad bi se Hrvatska mogla pridružiti Europskoj monetarnoj uniji? Što je potrebno učiniti?

Pristupanjem EU Hrvatska neće automatski postati članicom eurozone pa, prema tome, neće automatski uvesti zajedničku valutu, euro. Da bi postala članicom eurozone, država članica mora najprije zadovoljiti takozvane kriterije iz Maastrichta, koji se tiču stabilnosti cijena, održivosti javnih financija, stabilnosti deviznog tečaja i razine dugoročnih kamatnih stopa.

U ovom trenutku, eurozona ima 17 država članica: Austriju, Belgiju, Cipar, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Njemačku, Portugal, Slovačku, Sloveniju i Španjolsku. Očekuje se pristupanje novih članica, unatoč aktualnim poteškoćama u eurozoni. Svaka država članica koja se pridružuje EU dužna je uvesti euro kad zadovolji sve uvjete. Jedine članice koje to nisu dužne učiniti jesu Danska i Ujedinjena Kraljevina jer je njihovo izuzeće dogovoreno tijekom pregovora o usvajanju Maastriškog ugovora.

Hrvatska će naposljetku ući u eurozonu, ali dinamiku poboljšanja i prilagodbi potrebnih za zadovoljavanje kriterija treba odrediti ona sama. Europska komisija bit će spremna pružiti potporu.

Ohrabruje to što Hrvatska već dragovoljno sudjeluje u Europskom semestru, mehanizmu za koordinaciju gospodarske i fiskalne politike država članica u EU. Budući da pridruživanje eurozoni nije ni jednostavno ni lako, Hrvatska treba jasno iskazati svoju gospodarsku i političku spremnost i želju da to učini.

33

Intervju

Imam puno planova Što ćete raditi nakon zatvaranja Delegacije EU? Došlo je vrijeme da se povučem i da se bavim drukčijim stvarima.

Već sam više od 35 godina dužnosnik EU. Bilo je to vrlo poticajno profesionalno iskustvo. Radio sam na europskoj politici konkurentnosti, na trgovinskoj politici i na jedinstvenom tržištu. Pregovarao sam s SAD-om, Japanom, Kinom i mnogim drugim zemljama svijeta. Bio sam na dužnosti u Rusiji, a sad sam već više od tri i pol godine u Hrvatskoj. Stečeno iskustvo namjeravam iskoristiti na drukčiji način. Stavit ću ga na raspolaganje onima koji požele moje savjete.

Volim i predavati. I to sam nekoć radio. Isto tako, želio bih provoditi više vremena s obitelji i više putovati. Na mojem popisu ima mnogo zemalja koje bih rado posjetio. A Hrvatskoj čestitam, želim joj dobrodošlicu i puno sreće!

Što EU očekuje od Hrvatske kao 28. države članice?

Hrvatska treba nastaviti sa strukturnim reformama i s provedbom vladavine prava u svim segmentima hrvatskog društva. Uvjeren sam da će se to i dogoditi jer se čini da oko toga postoji politički konsenzus, kao što je postojao i oko zaključivanja pretpristupnih pregovora prije dvije godine. Važno je da građani vide da se zakoni provode, da se situacija doista mijenja i da se njihovi problemi rješavaju u praksi.

Za dobro građana, nadam se da će hrvatski poduzetnici biti dovoljno dinamični i da će povećati svoju konkurentnost kako bi iskoristili pogodnosti jedinstvenog tržišta. Vjerujem da će vlasti nastaviti rad na formiranju kvalitetne i djelotvorne uprave kako bi i na taj način iskoristile pogodnosti budućeg financiranja iz EU-a. Svake će godine na raspolaganju biti oko milijardu eura. To će pomoći u dodatnoj modernizaciji zemlje, naročito kroz velike infrastrukturne projekte. Sredstva iz EU-a bit će na raspolaganju i za poticanje malih i srednjih poduzeća da ulažu u nove tehnologije i stvaraju novu, kvalificiranu radnu snagu.

Zato je potrebno da se vlasti konzultiraju s dionicima na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini te tako sastave strategiju usredotočenu na stvarne prioritete hrvatskog društva, a to ne mogu biti svi sektori i sve regije u Hrvatskoj. To je izuzetna prilika za poboljšavanje života građana.

Bude li poslovno okružje poboljšano kako treba, strani će ulagači doći u Hrvatsku i osnovati poduzeća u raznim 34

SANJIN StRUKIć/PIxSEll

Za dobro građana, nadam se da će hrvatski poduzetnici biti dovoljno dinamični i da će povećati svoju konkurentnost

Privatna inicijativa trebala bi biti pokretačka snaga hrvatske budućnosti, poručuje veleposlanik EU Vandoren na odlasku

Treba vam strategija usredotočena na stvarne prioritete hrvatskog društva, a to ne mogu biti svi sektori i sve regije

njezinim regijama, ondje gdje će se osjećati dobrodošlima. Hrvatska ima mnogo toga za ponuditi u raznim sektorima gospodarstva. Što se tiče većine turističkih područja, vrijedi poduzeti mjere za produljivanje turističke sezone kako bi se privukli turisti i izvan ljetne turističke špice. Napore je potrebno poduzeti i na povećavanju kvalitete usluga. To su izazovi za privatni sektor, a ne za vladu. Privatna inicijativa trebala bi biti pokretačka snaga hrvatske budućnosti.

Glavni prioriteti su otvaranje radnih mjesta, povećavanje stope zaposlenosti i smanjivanje stope nezaposlenosti, naročito kod mladih. Zašto sve političke stranke ne bi pokušale postići konsenzus i dogovoriti se o stvaranju okvira za postizanje takvog cilja?

Prema vašem mišljenju, koje su od 27 članica EU najviše profitirale od članstva i u čemu? Koji su, u tom smislu, bili najveći problemi?

Bez sumnje, sve države članice imaju koristi od jedinstvenog tržišta. Dvadeset godina efektivne primjene “četiriju

sloboda” (slobode kretanja roba, kapitala, ljudi i usluga) promijenilo je način života 500 milijuna Europljana u našim članicama. Jedinstveno tržište ključni je pokretač gospodarskog rasta i zapošljavanja u EU. Ono je omogućilo velike koristi građanima naših država članica stvarajući nove povoljne prilike europskim poduzećima, posebice malima i srednjima. Slobodno kretanje ljudi omogućilo je EU i njegovim građanima slobodu da biraju gdje će živjeti, studirati ili raditi. Slobodno kretanje roba omogućeno je ukidanjem carina i trgovinskih barijera, što je potrošačima omogućilo veći izbor, bolju kvalitetu i niže cijene.

Slobodno kretanje usluga omogućilo je poduzećima da nude svoje usluge na većem tržištu. Slobodno kretanje kapitala povećalo je integraciju tržišta kapitala i stvorilo povoljne prilike za građane EU – a to isto omogućit će i hrvatskim poduzećima i građanima.

Koja bi nam od članica mogla biti uzor?

Po mojem mišljenju, nema previše smisla uspoređivati Hrvatsku s drugim državama članicama. Sve su naše članice različite. Važno je prepoznati i poštivati raznolikost svih njih i Hrvatske. Raznolikost je ono što nas ujedinjuje. Hrvatska je lijepa zemlja s ogromnim potencijalima i siguran sam da će učiniti najviše što može da bi maksimalno iskoristila prednosti jedinstvenog tržišta.

Registrirajte se

i besplatno

isprobajte

Fininfo!

Provjerite s kim poslujete!

Pretplatite se na uslugu Fininfo i steknite kompletan uvid u financijske i poslovne informacije za više od 440.000 poslovnih subjekata – vaših sadašnjih i budućih partnera i mogućih konkurenata.

AKCIJA! Osnovni paket za samo 2200kn*

*! n k 0 198

Cijelu ponudu i pakete pogledajte na www.poslovni.hr/fininfo

www.poslovni.hr/fininfo *PDV nije uključen. Cijena se odnosi na razdoblje od 12 mjeseci

Instinkt nije dovoljan.