Hrvatska2020 m

Broj 6/2013.

Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a i Uprave HT-a Marica Vidaković, prokuristica Kraša Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a Emir Đanić, konzultant za EU fondove Mario Cindrić, znanstvenik Instituta Ruđer Bošković Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum Mobile Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera Neno Kezić, vlasnik arhitektonskog biroa Arhipolis Andrea Hercog, produkt dizajnerica Željko Goja, direktor HSTeca Mladen Rožanić, vlasnik vinskog podruma Roxanich Ivica Vlatković, maslinar iz Novigrada Milan Buršić, predsjednik udruge Istarski pršutari

Pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji grafički standardi vizualnog identiteta autori: superstudio 29, zagreb, www.superstudio29.hr naručitelj: vlada rh

Menadžeri i poduzetnici govore za Poslovni dnevnik Što očekuju od članstva Hrvatske u Europskoj uniji, koje promjene priželjkuju, a od čega strepe

SPONZORI

Našim kupcima oduvijek nudimo...

www.petrol.hr

EUROPSKU KVALITETU!

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Sadržaj

Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a i Uprave HT-a

To što škripi u gospodarstvu, bit će još glasnije u EU

Marica Vidaković, prokuristica Kraša

Da, ja sam euroskeptik Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a

5

Tko je konkurenciju čekao u kafićima, bit će u problemu 21

Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine

impressum Glavni urednik: Darko Markušić zamjenica GlavnoG urednika: Gordana Grgas pomoćnik GlavnoG urednika: Vladimir Nišević Grafika: Predrag Vučinić - Red Point fotoGrafije: Pixsell, Fotolia prodaja oGlasa: Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-016 direktorica poslovnoG dnevnika: Andrea Borošić

10

Ulazak u EU pozitivna je prilika koju Hrvatska treba iskoristiti 14

Mario Cindrić, znanstvenik Instituta Ruđer Bošković

Ne gledajte na znanost kao da je krpelj

Emir Đanić, konzultant za EU fondove

Članstvo u EU popravlja indikatore inovativnosti 25

26

Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum Mobile

Slični smo Grcima, no možda bismo mogli proći drukčije 30

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera

Neno Kezić, vlasnik arhitektonskog biroa Arhipolis

Drvo nam treba biti prvo, zašto to zaboravljamo? 33

Bojim se da nas ne pretvore u ‘Disneyland’

38

uprava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar; prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović stYria international: direktori: Boris Trupčević, Mario Vrgoč izdavač: 24sata d.o.o.

Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Grafički zavod Hrvatske, Radnička cesta 210, 10.000 Zagreb

Andrea Hercog, produkt dizajnerica

Dizajneri u Hrvatskoj nemaju prilike raditi 41

Željko Goja, direktor HSTeca

Lakše ćemo plasirati naše nove tehnologije 43

Mladen Ivica Rožanić, vinar Vlatković, maslinar Ne

spuštam cijene, a EU vidim kao šansu 48

U masliniku furam svoj film i to mi se isplatilo 51

Milan Buršić, pršutar

Šampionom se postaje samo uz veliki rad 55

3

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

Uvodnik

Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo...

Kakva su ekonomska očekivanja od članstva u Europskoj uniji? U ovom broju priloga Hrvatska 2020 postavili smo to pitanje nizu uglednih poslovnih ljudi i znanstvenika Piše: Gordana Grgas

B

udući da se kao država nismo na vrijeme potrudili izračunati što nama realno donosi članstvo u Europskoj uniji - iako bi bilo logično da su rađene sektorske cost-benefit analize, to se jednostavno nije dogodilo - na dan ulaska u Uniju možemo tek čvrsto zaželjeti sami sebi sve najbolje i nadati se da dovoljno dobro plivamo, te da šok neće biti prevelik.

Odnosno, najsigurnija procjena je ona Krležina: “Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu...”

Znamo koliko nam je novca namijenila EU (11,7 milijardi eura od 2014. do 2020.) kroz strukturne fondove, no još ne znamo kako ćemo to trošiti; razne strategije još pišemo, prioritete slažemo. Načelno znamo da postajemo dio jedinstvenog tržišta od 500 milijuna ljudi i 20 milijuna kompanija, a znamo i da na ljestvicama konkurentnosti stojimo loše, pa nam početak članstva sigurno neće biti lagan. Tvrtke su se pripremile kako su znale i umjele (oni koji izvoze ili uvoze u EU tek su prije neki dan dobili PDV identifikacijske brojeve nužne za ispostavljanje faktura nakon 1. srpnja), a kako će se s novim zadacima nositi naša državna administracija, kad bude suočena s provođenjem golemog europskog acquisa, spada u velike nepoznanice. , sad, kako odgovoriti na pitanje kakva su gospodarska očekivanja od članstva u Europskoj uniji? U ovom, posebnom broju priloga Hrvatska 2020 koji je pred vama, postavili smo takva pitanja u intervjuima nizu uglednih poslovnih ljudi i znanstvenika, ne bismo li iz njihovih osobnih perspektiva dobili neku konkretniju sliku. Dvije su ocjene zajedničke: prva je da će efekti ulaska Hrvatske u Europsku uniju ovisi o nama samima. Druga, svi očekuju da će članstvo u EU rezultirati uvo-

Fotolia

I

4

đenjem reda u državu. Većinom očekuju i više novca, što zbog EU fondova, što zbog dolaska potencijalnih stranih ulagača, ali kako nas prati imidž zemlje s lošom poslovnom klimom i tromom birokracijom, to je tek u sferi mogućnosti i želja.

“Koliko će domaći poduzetnici, koji jedini pune državni proračun, isplaćuju plaće građanima i sve druge obveze svojim vjerovnicima i dobavljačima moći izdržati u takvoj vrhunskoj utakmici s preteškim utezima previsokih nameta i neefikasne države vezanim oko nogu, to je zaista teško za procijeniti”, odgovara na naše pitanje predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i Uprave HT-a Ivica Mudrinić. I poziva Vladu na ozbiljne reforme jer će naše mane na EU tržištu biti još očitije.

S druge strane, prisutan je i strah zbog teškoća u pronalaženju mjesta na tržitu EU. “Na europskom tržištu ne možemo konkurirati jer je složeno i zahtjevno i to ne samo zbog cijene i kvalitete nego i zato što nam velike multinaci-

Procjene efekta ulaska Hrvatske u EU nisu napravljene, pa nam ostaje da si poželimo sve najbolje i nadamo se uspjehu

onane kompanije neće dozvoliti tako lako da na njega uđemo”, tumači razloge svog euroskepticizma Marica Vidaković, prokuristica Kraša. rećom, postoje i oni treći, uspješni izvoznici, pogotovo oni s inovativnim proizvodima. Oni imaju drukčiju priču; takvi vide za sebe priliku. “Otvara nam se veliko tržište bez graničnih barijera i na njemu će mala i srednja poduzeća koja imaju partnere i tradiciju, imati povoljniju situaciju. (...) Kao članica EU i kao partner niza europskih tvrtki nadamo se da ćemo lakše plasirati naše nove tehnologije”, optimističan je direktor zadarskog HSTeca Željko Goja.

Očito će ozbiljna procjena efekata članstva morati doći s odgodom, i očito će joj prethoditi neamortizirani sudar s realnošću.

S

27 / 05 / 2013

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Intervjui

To što škripi u gospodarstvu, bit će još glasnije u EU Hrvatski ekonomski i politički model je potrošen, poručuje Ivica Mudrinić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Uprave HT-a. Premijeru HUP nudi pomoć i preporuke za hitne reforme i šokterapiju koja nam je, kažu, nužna Razgovarala: Gordana Grgas

nicirati te mjere i zatražiti što širu društvenu podršku oko njihove provedbe.

HUP-ove preporuke u tome mogu biti dobra pomoć, ukoliko ju Vlada želi iskoristiti. I to je tek početak promjena koje moramo napraviti.

A što donosi sam čin ulaska u EU? Očekujete li da će pohrliti ulagači, pokrenuti se stvari na bolje?

Promjena na bolje ili na gore s ulaskom u EU ovisi prvenstveno o nama samima.

Posve je jasno da se gospodarski trend koji je i dalje u silaznoj putanji neće preokrenuti trenutkom ulaska u EU. Neće nas odjednom preplaviti investicije, stabilizirati nam se javne financije, povećati plaće i mirovine niti će se otvoriti radna mjesta da se zaposle svi nezaposleni građani.

Ako odlučimo da želimo sve to postići, sigurno je da unutar Europske unije to možemo lakše i brže nego izvan te zajednice. Namjerno sam rekao “ako to odlučimo”, jer podsjetit ću još jednom, kon-

boris šćitar/pixsell

N

ajkonkurentnije tržište na svijetu, ono Europske unije, kako ga opisuje predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić, ne oprašta slabosti i bez milosti kažnjava nekonkurentnost. Koliko će, pita se, domaći poduzetnici moći izdržati, s previsokim nametima i neefikasnom državom. Procjene izdržljivosti nema, kao ni “rezervnih položaja”.

Koji bi po vama trebao biti prvi potez hrvatskog premijera nakon 1. srpnja?

Od premijera očekujemo što prije povlačenje ne jednog nego više poteza, jer nemamo više ni dana vremena za gubiti. Nismo proveli niti jednu ključnu reformu. Poslovna i ulagačka klima je sve lošija. Nama treba hitna šok terapija, trebamo što prije odrediti set prioritetnih kratkoročnih mjera koji se sastoji od 5 do 7 brzo isporučivih poteza koji mogu ostvariti kratkoročan pozitivan efekt u gospodarstvu, javno komu-

5

Intervjui

senzus o tome kakvo društvo želimo biti nažalost i dalje nismo postigli. Pod pretpostavkom da se ipak svi slažemo oko toga da nam je zajednički cilj viši standard i bolji život većine građana Hrvatske, preduvjeti koje moramo ostvariti da bismo iskoristili potencijale ulaska u Europsku uniju su jačanje domaćeg gospodarstva stvaranjem uvjeta koji omogućuju jednostavnije i jeftinije poslovanje te pružanje brzih i kvalitetnih usluga gospodarstvu i građanima u čitavom javnom i državnom sektoru. Samo tako bit će ispunjeni uvjeti koji omogućuju stvaranje više dodane vrijednosti i ostvarivanje punog potencijala domaćeg gospodarstva i društva.

Uspijemo li u tome, moći ćemo u potpunosti iskoristiti sve mogućnosti koje nam otvara okrilje zajednice najrazvijenijih zemalja na svijetu, zajedničko tržište od 500 milijuna potrošača i ogroman potencijal EU fondova koji nam je na raspolaganju. To je velika, povijesna prilika za Hrvatsku koju ne smijemo propustiti.

Ne uspijemo li?

Ne uspijemo li u tome, pozitivne promjene koje će moći osjetiti svi naši građani bit će mnogo skromnije, na razini jednostavnijeg i bržeg prelaska državnih granica, otvaranja dodatnih mogućnosti za obrazovanje i zaposlenje van granica Hrvatske te nešto nižih troškova pojedinih usluga. No, u tom scenariju moramo biti svjesni činjenice da najkonkurentnije tržište na svijetu, kakvo je Europska unija, ne oprašta slabosti i nekonkurentnost kažnjava bez milosti. A koliko će domaći poduzetnici koji jedini pune državni proračun, isplaćuju plaće građanima i sve druge obveze svojim vjerovnicima i dobavljačima moći izdržati u takvoj vrhunskoj utakmici s preteškim utezima previsokih nameta i neefikasne države vezanim oko nogu, to je zaista teško za procijeniti.

Plaši li hrvatske poslodavce ta arena?

Mnogi će pokleknuti i vjerojatno nestati.

Poduzetnici su u svojoj prirodi ljudi koji vole izazove. Domaći poduzetnici koji su preživjeli sve krize u posljednjih 20-ak godina pa tako i ovu, znaju se nositi s izazovima i promjenama na tržištu. Zanimljiv je podatak da male hrvatske tvrtke koje broje između 10 i 50 zaposlenih u razdoblju od 2002. do 2012. godine bilježe stopu preživljavanja od nevjerojatnih 87,8 posto. S obzirom na loše uvjete u poslovanja u odnosu na velik broj zemalja, ta brojka pokazuje vanserijsku fleksibilnost i otpornost domaćih 6

poduzetnika koja će nam itekako trebati na tržištu EU. No, mi smo nažalost konstantno u krizi i stalno trošimo 100 posto svojih kapaciteta za preživljavanje, a morali bi početi barem 20 posto kapaciteta koristiti za oblikovanje vizija i strategija koji anticipiraju buduće uvjete na tržištu i u skladu s njima planiraju buduće poslovanje.

Takva uporna borba za preživljavanje u lošim uvjetima za poslovanje iscrpljuje i poduzetnike i njihove tvrtke.

Veliki je problem što u domaćem gospodarstvu, nakon što se svaki mjesec poplaćaju sve obveze, ne ostaje mnogo prostora za ulaganje u budućnost, za ulaganje u istraživanje i razvoj novih proizvoda. I tu, reći će vam svi naši poduzetnici, gubimo bitku s konkurentima jer se u tom dijelu danas ostvaruje prednost na tržištu. Dobro je što se ulaskom u EU i domaćim poduzetnicima otvara pristup izdašnim fondovima koji u velikoj mjeri upravo potiču istraživanja i razvoj. No, u tom dijelu će biti presudna snažna i kvalitetna potpora državne birokracije oko povlačenja tih sredstava pa i samoj pripremi projekata.

Gdje će nam prvo zaškripiti? Imate li u HUP-u kakve scenarije i “rezervne položaje”? Neke analize pokazuju da bismo morali biti spremni da će najprije doći negativni šok.

Možemo to ovako reći – ono što danas škripi nastavit će škripiti još i glasnije nakon ulaska u EU jer će sve naše prednosti, ali i slabosti ulaskom samo dodatno izaći na vidjelo. A nama škripi već duže vrijeme i na puno strana. O tome su mnogo izvješća i analiza napisali najugledniji domaći i strani stručnjaci.

Tako da svi danas znamo gdje škripi, a znamo i kako to popraviti. Mi u HUP-u na žalost ne možemo osigurati “rezer-

može se lobirati, ako znamo cilj Može li se u Bruxellesu raditi na politici koja je u interesu krhkog hrvatskog gospodarstva i kako? Ili je Zagreb i dalje središte našeg svemira?

Mogućnost sudjelovanja u odlučivanju oko zajedničke politike EU sigurno otvara prostor i za lobiranje oko vlastitih nacionalnih interesa. No, i na ovom pitanju ponovno dolazimo do onog što uporno ponavljam godinama – ako sami ne postignemo konsenzus oko važnih stvari, ako sami ne znamo što nam je cilj, kako ćemo onda znati što nam je u interesu za bilo kojim pregovaračkim stolom, pa tako i onim u Bruxellesu? Uspješne zemlje u pravilu imaju široki društveni konsenzus oko ključnih ciljeva koji te zemlje i čine uspješnim, a zajednički nazivnik svih uspješnih zemalja je snažno i konkurentno gospodarstvo. Mi moramo što prije u društvu postići konsenzus oko, rekao bih, nužnog razvojnog minimuma, koji će omogućiti da teme vezane uz prošlost i pogrešne dogme koje već godinama pa i desetljećima vrtimo u krug konačno skinemo s dnevnog reda i kapacitete čitavog društva usmjerimo prema budućnosti.

U snažno digitaliziranom i globaliziranom svijetu koji živi sa stalnim napretkom tehnologija, mi nemamo komociju da Zagreb bude centar našeg svemira. Ni političari, ni poduzetnici, ni sindikati, ni bilo koja skupina u društvu. Tim više što smo mala zemlja i malo tržište, moramo biti otvoreni globalnom tržištu, konkurentni i fleksibilni te stalno pronalaziti niše na kojima možemo biti bolji od svjetske konkurencije.

past će cijene roaminga Kako će izgledati vaš prvi radni dan u EU? I što će se promijeniti u poslovanju HT-a, njegovim uslugama i cijenama?

Prvi radni dan u EU bit će što se HT-a tiče vrlo sličan zadnjem radnom danu izvan EU. U Hrvatskom telekomu ne očekujemo veće promjene na tržištu odmah nakon ulaska u EU s obzirom na to da je hrvatsko telekomunikacijsko tržište zasićeno te nema mnogo prostora za ulazak novih operatera koji bi htjeli ostvariti profitabilno poslovanje. Mi smo se pripremili za integriranje izmjena regulatornih akata u svoje poslovanje koje očekujemo od 1. srpnja i tu neće biti nikakvih šokova. Od većih promjena koje će se dogoditi na tržištu je snižavanje cijena usluga u roa-

vne položaje” ako se uvjeti poslovanja ne počnu popravljati. Naš postojeći ekonomski model je u potpunosti potrošen, no potrošen je i politički model koji onemogućuje pomlađivanje, razvoj dijaloga i odgovornost koja je ključna na svim razinama upravljanja. Zato moramo hitno postaviti novi, održiv ekonomski model zasnovan na poticanju rada i marljivosti, na nagrađivanju znanja i odgovornosti. Što se tiče kratkoročnog efekta ulaska u EU, sigurno je da će pojačana

mingu. U narednim godinama pak predviđamo rast ulaganja u napredne tehnologije i infrastrukturu te razvoj novih naprednih usluga, posebno konvergentnih fiksnih, mobilnih i ICT usluga koje će rezultirati još povoljnijim cijenama.

Hrvatskoj se s ulaskom u EU kroz Fond za regionalni razvoj otvara mogućnost financiranja infrastrukture mreža nove generacije koja će omogućavati brzine veće od 100mbps. To je izuzetna prilika koja bi nam omogućila da u nekoliko godina izgradimo superbrzu širokopojasnu infrastrukturu koja će omogućiti promicanje zapošljavanja, jačanje aktivnosti vezanih uz istraživanje i razvoj, podršku mobilnosti zaposlenika, podržavati umrežavanje svih razina obrazovnih institucija i u konačnici pozitivno doprinijeti povećanju BDP-a.

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

konkurencija u prvom mahu napraviti dodatan pritisak na domaće kompanije, a sigurno je da će i neke izbaciti s tržišta. Imamo i problem prilagodbe domaćih kompanija koje će izgubiti povoljan carinski tretman na, za nas vrlo važnom, tržištu Cefte. No, dugoročne pozitivne koristi koje nam otvara ulazak u EU za sve nas, posebno pod uvjetom da napravimo nužan zaokret, sigurno nadmašuju probleme koje možemo očekivati u ovoj prvoj fazi prilagodbe.

j

ntereb

poliitih olaami ne m je ko i roki ine a je prije vojrošma aci-

Očekujete li rast euroskepticizma?

Malo da, no uvjeren sam da će to biti privremena, prolazna faza. Bilo bi naivno očekivati da neposredno nakon ulaska neće splasnuti euro-entuzijazam, osobito ako će se zbog nastavka krize još dulje vrijeme čekati gospodarski oporavak. Međutim, kako će prolaziti vrijeme, tako će pozitivni učinci pristupanja davati rezultate, a samim time će se i javno mnijenje stabilizirati uz, uvjeren sam, pozitivan saldo u korist Europe.

i sa da oduviše eni prokon-

Da li bi nam bilo lakše - bolje, da smo postali članica EU kad i Slovenija i ostale zemlje iz “big banga”? Da nismo iza njih cijelo desetljeće?

Nesporno je da je Hrvatska na neki način “platila cijenu” zaostajanja u procesu europskih integracija, čemu su jednim dijelom kumovale i objektivne povijesne okolnosti. No, da ste me ovo pitanje pitali prije 4-5 godina, lakše bih odgovorio s nedvosmislenim “da”. Danas, kada pogledamo poteškoće s kojima se suočavaju zemlje članice poput Slovenije i Mađarske, posve je jasno da nekog automatizma u tome nema. Raniji ulazak za nas bi značio priliku koju eto nismo imali, no pitanje je bismo li ju znali iskoristiti onako kao što su to učinile baltičke države ili Poljska. Zato mislim da se ne treba previše osvrtati na hipotetičke povijesne scenarije. Treba se okrenuti prema naprijed i promišljati što sami moramo učiniti da najbolje iskoristimo priključenje. A tu su stvari prilično jasne, postoje i dobri i loši primjeri koje sam upravo spomenuo. Sve se svodi na reforme, reforme i reforme.

anja ekošen, oneoga vim amo mski mardgoekta ana

mo ukno je

za aja To u oauz eari-

1.2

Dugoročne pozitivne koristi koje nam otvara ulazak u EU, pod uvjetom da napravimo nužan zaokret, nadmašuju probleme koje možemo očekivati u ovoj prvoj fazi prilagodbe

Hoće li nam iz recesije biti lakše izaći kad smo u velikom društvu? Ili će to zapravo otežati stvari?

Otežati sigurno neće. Veliko tržište potencijalno olakšava izlazak jer pruža šanse za naš izvoz i pozicioniranje Hrvatske i kao turističke lokacije i transportnoga pravca. Međutim, opet naglašavam, samo o nama zavisi hoćemo li i kako to iskoristiti. Ne postoji automatizam prema kojemu bi nam zbog ulaska u EU nužno trebalo biti bolje. Intenzi7

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

Intervjui

Što je po vama najveća korist europske integracije, je li politička ili gospodarska? Kakva je alternativa? Što je dosad bila najveća korist za Hrvatsku u njenom približavanju članstvu?

O alternativama nema više smisla govoriti. Prvo, to nisu više realni scenariji, i drugo, ti scenariji su prilično mračni. Već u postupku približavanja imali smo koristi od institucionalnih reformi koje nas približavaju normama razvijenih društava. Borba protiv korupcije bila je najvidljivija institucionalna promjena, no mislim da se te koristi šire na restrukturiranje brodogradnje i javnih poduzeća.

Stoga ni do sada ni u buduće nema smisla razdvajati ekonomske i političke koristi jer one su usko isprepletene.

Na primjer, vjerujem da će se nastaviti institucionalni pritisak na reformu pravosuđa. Samo na prvi pogled riječ je o političkom pitanju. I u dijelu povećanja predvidivosti pravnih propisa, efikasnosti ovrha i sl., riječ je o pravosudnim reformama s izravnim ekonomskim implikacijama. Zato treba biti optimist. Dodatno, Europska unija predstavlja harmonizirani set pravila, snažne institucije koje usklađuju nacionalna pravila i organiziran proces strateškog planiranja i odlučivanja o daljnjem razvoju zajednice.

Prilagodba takvom sustavu i preslikavanje te organizacije je, ocijenio bih, velika korist za Hrvatsku kao 8

dobre i loše odluke eu Što je po vama najbolja ekonomska odluka europskih lidera u zadnjih godinu dana, a što je najgora?

Najbolja je formiranje bankarske unije. Financijski je sustav u Europi postao toliko integriran da je objedinjavanje njegove regulacije predstavljalo nužan korak, koji je primirio nervozna tržišta. Najgora je odluka odugovlačenje da se taj projekt zaokruži zajedničkim sustavom rješavanja problema u bankama i osiguranja depozita.

Na tome se još uvijek radi i nema konačnog dogovora iako je svima jasno da konačni dogovor mora uslijediti.

No, ta sporost u odlučivanju u Europi, koja toliko razlikuje stari kontinent u odnosu na SAD, jest nešto na što se treba naviknuti; 27, od sutra 28 interesa, treba uskladiti, što zahtijeva vrijeme. To jest neefikasno, gledano iz kratkoročne perspektive, no samo usuglašavanjem može se doći do održivih rješenja. Zato moramo tolerirati određenu neefikasnost odnosno sporost u odlučivanju; ni mi ne bismo željeli da nas netko od sutra na brzinu preglasa u pitanjima od zajedničkog europskog interesa, zar ne?

boriS šćiTAr/pixSEll

tet koristi od ulaska u “veliko društvo” ovisi o nama samima. Kad bi se našim poduzetnicima omogućili jednaki uvjeti poslovanja kao i njihovim kolegama na razvijenijim tržištima EU, ne samo da ne bismo imali problema s izlaskom iz recesije već bismo, uvjeren sam, vrlo brzo počeli ostvarivati više stope rasta od zemalja u susjedstvu.

mladu demokraciju sa slabo razvijenim institucijama. Naravno, u pretpristupnom procesu ne smijemo nikako potcijeniti ni financijsku korist od korištenja pretpristupnih fondova i postepenog uključivanja u zajedničko tržište.

Kako gledate na aktualnu gospodarsku krizu u Europi, koliko je dalekosežna? Brojne ankete među europskim građanima pokazuju loše raspoloženje prema EU, a već neko vrijeme se razglaba i o mogućem razlazu...

EU će opstati, a opstat će i zajednica država koje koriste euro. Štoviše, vjerujem da ćemo u ne tako dalekoj budućnosti, a sigurno unutar 10 godina, doživjeti da i Hrvatska postane članicom eurozone. Trenutno je raspoloženje loše jer za nama je pet godina krize i pune tri godine od izbijanja fiskalne krize u Grčkoj. Europske zemlje koje imaju povoljne uvjete za poslovanje, koje ulažu u obrazovanje, istraživanje i razvoj, koje imaju uređen pravosudni sustav, koje socijalni mir ne kupuju novcem iz državnog proračuna, koje potiču otvorenost i fleksibilnost svojih građana, nemaju gospodarskih problema. One koje su svoje probleme uporno gurale pod tepih sad od tih istih problema teško mogu doći do daha.

Iz toga bi i mi trebali izvući pouku.

Međutim, generalno gledajući danas smo već daleko od epicentra europske krize i sve je prisutnije uvjerenje da je najgore iza nas.

Nama škripi već duže vrijeme i na puno strana. o tome su mnogo izvješća i analiza napisali stručnjaci. Tako da svi danas znamo gdje škripi, a znamo i kako to popraviti

27 / 05 / 2013

Foto: Graz Tourismus/Harry Schiffer

HRVATSKA, DOBRO DOŠLA U EUROPSKU UNIJU! DOBRO DOŠLA U GRAZ! Oduvijek je Graz bio usko povezan s Hrvatskom.

Odsada smo još bliži i bliži. U srcu Graz naročito nosi i svoje partnerske gradove Pulu i Dubrovnik.

Kao grad kulture, sveučilišni centar i City of Design veselimo se, što Vas, nove europske građanke i građane, možemo pozdraviti u Grazu!

www.graz.at

Intervjui

Da, ja sam euroskeptik Posljednjih tjedana dodatno smo snizili cijene dijela proizvoda za oko 25 posto.

To će se sigurno odraziti na ulaganja, naš razvoj i na profit, ali smo to morali napraviti. To je cijena koju Kraš plaća kako bi zaštitio svoje tržišne udjele, kaže Marica Vidaković, prokuristica Kraša. Uoči ulaska u EU priznaje da je zabrinuta, ali ipak tvrdi da je Kraš spreman Razgovarala: Danijela Jozić/VLM

Kako se osjećate uoči 1. srpnja?

Iskreno, poslovno više nego zabrinuto.

Zbog tranzicijskih procesa koji su se događali u Hrvatskoj tijekom 20 godina, naše gospodarstvo još nije dovoljno konkurentno. Ulazak u EU donosi neke pozitivne stvari, no s obzirom na to da je naša ekonomija istraumatizirana zbog svega lošeg što nam se događalo u zadnja dva deseljeća, ne možemo nikako odmah očekivati benefite od ulaska u Uniju.

Vi ste, dakle, euroskeptik?

Poštujem i pozdravljam volju većine hrvatskih građana koji su se izjasnili za ulazak u EU, ali ja sam euroskeptik, a s obzirom na moju poziciju, to možda i nije 10

pametno javno reći. Reći ću vam i zašto.

Stalno slušamo kako nam se s ulaskom u Uniju otvara tržište od pola milijarde ljudi, ali to uopće nije tako. Za nas je zbog ugovora o liberalizaciji ono otvoreno još od 2000. godine i ništa se naš izvoz na to tržište nije povećao. Europsko je tržište zatvoreno i teško. Na njemu ne možemo konkurirati jer je složeno i zahtjevno i to ne samo zbog cijene i kvalitete nego i zato što nam velike multinacionane kompanije neće dozvoliti tako lako da na njega uđemo.

Ima li Kraš kvalitetan proizvod za europsko tržište?

Kraš ima izuzetno kvalitetne proizvode, ali za takvu su ocjenu najpozvaniji potrošači. No, oni su to već prepoznali. Ulazak na velika europska tržišta diktiraju velike multinacionalne kompanije koje znaju kako utjecati i zaštititi se na domaćim tržištima, ali i istodobno lobirati kroz političke poluge i državnu administraciju za izvoz. Mi u Hrvatskoj to još nismo naučili.

Kako ocjenjujete spremnost prehrambene industrije za ulazak u EU? Sektor se posljednjih godina jako dobro tehnološki razvijao, prepoznali su to i potrošači i u tom smislu je imao sreće.

To je sektor koji je nacionalno interesantan, hrana je svima važna. No, ima i dijelova koji su izrazito devastirani, pogotovo poljoprivreda. Ona je zapuštena, a unatoč velikom potencijalu, i dalje je neprepoznata, neučinkovita i nekonkurentna.

Postala je i teret za državni proračun, a da nije dala nikakve efekte. Umjesto da nama u prerađivačkoj industriji bude potpora i sirovinska baza, mi sve više strateških sirovina moramo uvoziti. Pre-

hrambene su tvrtke u proteklom periodu puno ulagale u znanje, brendove i kvalitetu.

Je li država dovoljo učinila za prehrambenu industriju?

Nikad vam niti jedan gospodarstvenik neće reći da je dovoljno učinjeno iz jednostavnog razloga što je to ciklus koji mora biti trajan. Ulaganje u bilo koju industriju mora biti stalno i ne možete to činiti kampanjski svakih par godina. Općenito se premalo učinilo za industriju u Hrvatskoj, a prehrambeni sektor ima sreću što puno izvozi. Sve političke opcije su već trebale dosad donijeti strategiju u što će Hrvatska ulagati. No, još nisam vidjela da

sanjin strukić/PiXsELL

Z

a prokuristicu Kraša Maricu Vidaković u poslovnim se krugovima zna da je najvažnija osoba u Krašu iako ona na tu konstataciju odmahuje glavom. “Ne, nikako. Moja je uloga da komuniciram sa zaposlenicima i menadžmentom i da vodim računa o vlasničkoj strukturi Kraša. Naravno da nakon 36 godina provedenih u kompaniji imam iskustvo zbog kojeg me zaposlenici doživljavaju kao jednog od većih autoriteta u Krašu i ja im na tome zahvaljujem. No, zna se tko kod nas upravlja poslovnim procesima. To je Uprava na čelu s Damirom Bulićem”, kaže nam.

Kraš je jedna od rijetkih kompanija u Hrvatskoj u vlasništvu malih dioničara i upravo je to ono o čemu ‘skrbi’ upravo Marica Vidaković. I da, ona otvoreno priznaje da je euroskeptik. S Maricom Vidaković o tome zašto nije oduševljena ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te kako je za to pripremljen Kraš, razgovarali smo polovicom lipnja.

je dr zvod

Za nas je zbog ugovora o liberalizaciji europsko tržište otvoreno još od 2000. godine i ništa se naš izvoz na to tržište nije povećao. Europsko je tržište zatvoreno i teško

Je li kora prem Kraš prem poslo dolaz tisak velik sve o ljude kojom cjeno kure njih

Je li Je, je vaca što z trend

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

je država konkretno stala iza neke proi- Cijenama smo se prilagodili svim zvodne grane. konkurentima u Je li Kraš spreman za EU? Koje ste regiji i računam na korake poduzeli, koliko i kako ste se pri- odanost hrvatskih potrošača, kaže premali?

Kraš je spreman. Ne samo da smo se pri- Marica Vidaković premili za Europsku uniju već i za način poslovanja za neka nova vremena koja dolaze. Bez obzira na konkurentski pritisak koji nas očekuje zbog pristupanja velikom europskom tržištu, ulagali smo sve ove godine i u tehnologiju i u znanje, ljude i brendove. Posljednja aktivnost kojom smo se intenzivno bavili je upravo cjenovno prilagođavanje koje nam konkurencija vrlo agresivno diktira posljednjih pola godine.

Je li to teško?

Je, jer s jedne strane imate pritisak trgovaca, s druge konkurencije, a s treće je ono što zovemo hvatanje koraka s modernim trendovima. I sve to ide nauštrb profita-

bilnosti. U ovom trenutku najviše nastojimo sačuvati tržišne udjele. Kroz kvalitetu i ulaganje u brendove želimo sačuvati svakog potrošača.

Kako ste se prilagodili za promjene na tržštima Cefte po našem ulasku u EU? Kraš ima nešto bolju poziciju od ostalih u branši jer smo još 2003. godine kupili Miru u Prijedoru, koja je nekad i poslovala u sklopu Kraša. Već neko vrijeme tu tvornicu prilagođavamo za potrebe svih tržišta Cefte. Sad, neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, taj je proces dovršen.

Mira će dio asortimana od 1. srpnja proizvoditi pod licencom Kraša.

Je li to veliko ulaganje? Jeste li se suočili s viškom kapaciteta u zagrebačkim pogonima?

Najveći dio ulaganja odnosio se na znanje i ljude, manje u samu tehnologiju jer sva tri naša pogona – Zagreb, Prijedor i Osijek imaju istu tehnologiju, gotovo iden-

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

tičnu osnovu za proizvodnju svih proizvoda. Naravno, kvaliteta i receptura te know-how su različiti, zbog čega su timovi iz Zagreba upravo na tome radili s ekipama iz Prijedora. Veći dio problema oko Cefte je tako i riješen. Naravno, za sve naše pogone želimo što veću iskoristivost kapaciteta. Paralelno smo u posljednje tri, četiri godine radili na restrukturiranju Kraša d.d. Radili smo na smanjivanju troškova na svim pozcijama, selili dio aktivnosti i proizvodnih linija u Osijek i Prijedor. Prirodnim odljevom smo riješili i višak ljudi u Zagrebu. Bio je to naš unutarnji rebalans.

Hoćete li morati dodatno snižavati cijene nakon ulaska u EU? U zadnjem tromjesečju 2012. Kraš je odradio snažno ulaganje u niže cijene što se na koncu i odrazilo na naš rezultat.

Isto smo napravili i ove godine i na svim se tržištima prilagodili multinacionalnim i regionalnim konkurentima. Posljed11

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

Intervjui

Koliko računate na lojalnost hrvatskog potrošača?

Potrošači će nam biti lojalni, ali jedino ako imaju ekonomske mogućnosti za to. Ako ćemo biti u cjenovnom razredu s konkurencijom, jako računam na njihovu odanost. Već su pokazali da su nam lojalni, ali znate, oni nisu krivi zbog sve lošije ekonomske stuacije.

Proljetos ste imali napete pregovore s Kauflandom o komercijalnim uvjetima za ovu godinu. Je li to riješeno? Bojite li se da će vas moćni strani lanci izbaciti s polica?

Bez obzira je li riječ o domaćem ili stranom tržištu uvijek na njima imate velike trgovce koji diktiraju cijene i tržišnu politiku. Kraš je s Kauflandom zaključio ugovor za 2013. godinu, a moram priznati da nakon početnih trzavica sad imamo konkretnu i korektnu suradnju. Uistinu mislim da je to jako dobro okončano. No, moram još nešto istaknuti: ako ja očekujem da Agrokor tj. Konzum, ili sad i Mercator, budu moji ambasadori na stranim tržištima, onda je jasno da i strani lanci u Hrvatskoj na taj način daju potporu svojim nacionalnim proizvođačima. Na te izazove mi moramo odgovoriti visokim ulaganjima u našu proizvodnju. No, očekujem i da država odigra aktivnu ulogu.

Ne tražimo da nas država štiti, ali želimo da stvori iste uvjete i da svi imamo isti režim.

Velike multinacionake su isto privatne, ali njihove matične države itekako stoje iza njihovih interesa, naglašava prokuristica Kraša

industrije za ulazak u EU. Ta je suradnja u jačem smislu izostala. Zašto? Možda stoga što nisu svugdje samo domaći prsti nego ima jako puno interesa stranog kapitala pogotovo banaka koje diktiraju situaciju, pa onda i suradnju među nama tvrtkama.

U zadnje vrijeme primjećujem strah i paniku kod određenih institucija i vlasti da pomogne privatnom sektoru i to je apsurd apsurda!

Kraš je jedna od rijetkih tvrtki u većinskom vlasništvu malih dioničara. Je li vas strah da to nećete uspjeti zadržati?

Kraš je puno uložio u edukaciju svojih dioničara koji znaju zašto su uložili baš u njegove dionice. Jer nije samo riječ o dividendi, nego i radnim mjestima i budućnosti njihove djece. Ne sumnjam da će Kraš i dalje biti u rukama malih dioničara. Imaju aposlutnu većinu potrebnu za sve važne odluke i lojalni su dioničari.

Sve ove godine dionice su prodavali samo u slučaju prijeke nužde. U našoj dioničkoj strukturi više je od 5000 pravnih i fizičkih osoba, a malih dioničara tj. sadašnjih i bivših zaposlnika je oko 2200. Kraš je na tržištu, u našoj su vlasničkoj strukturi i fizički ulagači, ali i oni institucionalni i uvijek je moguće da netko kupi dio dionica. Imali smo i dosad nemoralnih ponuda. U jednom je trenutku Kraševa dionica dosegla 900 kuna, ali radnici ih nisu prodavali. Zašto bi onda sad, kad je cijena dionice oko 400 kuna? Svjesni su i da nakon 20 godina privatizacija nije rezultirala razvijanjem biznisa nego nerijetko samo preprodajom atraktivnih nekretnina i gašenjem radnih mjesta. Ima uspješnih i časnih koji su u privatizacijskim procesima ulagali i razvijali tvrtke i njima svaka čast, ali Hrvatska je od svega toga istraumatizirana.

Zašto je u hrvatskoj politici problem ‘štititi’ privatne firme dok se, s druge strane, bez problema saniraju javni gubitaši? Zašto nemamo gospodarsko-diplomatsku ofanzivu koja bi transparentno podupirala zdrav privatni sektor?

U zadnje vrijeme primjećujem strah i paniku kod određenih institucija i vlasti da pomogne privatnom sektoru i to je apsurd apsurda! Velike multinacionake su isto privatne, ali njihove matične države itekako stoje iza njihovih interesa.

Smatram da bi naša gospodarsko-diplomatska aktivnost trebala biti usmjerena u proizvodnju i ekonomiju bez obzira tko je vlasnik. Svi zajedno moramo težiti većoj produktivnosti, zaposlenosti, konkuretnosti i potrošnji jer se samo tako i proračun može drugačije puniti.

No, dojam je da je među vama u privatnom sektoru izostalo udruživanje.

U nekoliko sam navrata pokušala okupiti hrvatsku prehrambenu industriju. Bilo da je riječ o pregovorima sa trgovcima, nastupu prema Vladi i ministarstvima oko poticaja za naš sektor ili za pripremu

Što je s Pivcem?

On je dioničar kao i svaki drugi. sanjin strukić/PiXsELL

njih tjedana dodatno smo snizili cijene dijela proizvoda za oko 25 posto. To će se sigurno odraziti na ulaganja, naš razvoj i na profit, ali smo to morali napraviti. To je cijena koju Kraš plaća kako bi zaštitio svoje tržišne udjele.

Ali sad već ima više od 10% dionica.

Nije ih kupio nauštrb malih dioničara, zaposlenih i menadžmenta već na tržištu.

Pretpostavljam da su vlasnici Pivca prepoznali Kraš kao vrijednu kompaniju u koju se isplati ulagati, ali ja ih za razloge nisam pitala niti smijem jer prema Zakonu o tržištu kapitala raspolažem cjenovno osjetljivim informacijama.

Iako euroskeptik, jeste li optmist?

Uvijek. Jako volim ljude, volim ‘moving’.

Nisam Zagorka, ali znate onu njihovu: nigdar ni bilo, da ni nekak bilo. Vjerujem u hrvatski narod jer smo prošli svašta, od rata, neimaštine do političkih pritisaka da izrazimo ono što mislimo. Prošli smo razne torture, ali smo ostali zdrav i pametan narod, znamo stvarati. Nešto bih ipak savjetovala: treba nam više sloge! To je moja poruka hrvatskim građanima.

12

27 / 05 / 2013

www.merkur.hr

Merkur osiguranje

Snažan partner u Hrvatskoj.

Čakovec

Varaždin Krapina Križevci

Bjelovar Virovitica

Zagreb

Osijek

Zaprešić

Umag Poreč

Rijeka

Rovinj Pula

Sisak

Karlovac

Pazin

Kutina Požega

Đakovo Vinkovci Slavonski Brod Vukovar Županja

Krk

Zadar

Merkur Grupa • 1,41 milijuna klijenata u šest zemalja Europe • 470,3 milijuna eura premije • 1.368 djelatnika • 103 podružnice

Šibenik

Sinj Split

Makarska

Merkur osiguranje d.d.

• više od 180.000 osiguranih rizika u Hrvatskoj • više od 75.000 klijenata • 285,3 milijuna kuna premije • više od 300 djelatnika u 6 ureda i 28 prodajnih mjesta • vodeća pozicija na području životnog osiguranja

Blato Dubrovnik

„Merkur Versicherung AG, najstarije osigurateljno društvo u Austriji, više od dva desetljeća djeluje na tržištu jugoistočne Europe. Sada, kao i u budućnosti, Merkur predstavlja fiksnu točku gospodarskog života Hrvatske i pouzdanog partnera njenim stanovnicima. Merkur Grupa se veseli zajedničkom koraku u Europsku uniju.“ Alois Sundl, Generalni direktor Merkur Versicherung AG

„Od 1996. godine Merkur osiguranje d.d. osigurava život, zdravlje i imovinu ljudi, te je više puta svrstano među najbolje osiguratelje u zemlji. Ponosni smo što ćemo našem stanovništvu i dalje biti stabilan i pouzdan partner i u Europskoj uniji.“ Milan Krizmanić, Predsjednik uprave Merkur osiguranja d.d.

Intervjui

Ulazak u EU pozitivna je prilika koju Hrvatska treba iskoristiti Teško je danas utvrditi tko će biti pobjednici ulaska u EU. Vidim mnogo potencijala - od energetike, prehrambene do farmaceutske industrije. Sigurno ima i puno onih koji uz sadašnju korporativnu kulturu neće baš lako preživjeti promjene, kaže Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine Razgovarala: Marija Brnić

Kakav značaj će za Inu imati ulazak Hrvatske u EU? Za našu kompaniju i za Hrvatsku to je vrlo bitan događaj, no sam ulazak neće značiti veliku promjenu za naš sektor. Primjerice, bit će više promjena u sektoru električne energije. U našem segmentu propisi su već ranije usklađeni s europskima, a promjenama nisu bili obuhvaćeni samo proizvodi već su one usmjerene i na utjecaj na okoliš i zaštitu prirode. Po pitanju konkurencije također ne očekujemo veće promjene nakon 1. srpnja. Inini su proizvodi po svojoj kvaliteti već prepoznati na europskom i domaćem tržištu, na kojemu je odavno prisutna konkurencija. Kad ne bismo bili konkurentni, ne bismo mogli

Vi već imate iskustvo ulaska u EU, kad je u pitanju bila Mađarska.

Kakvim pamtite to prvo iskustvo?

Vrlo slično iskustvo i vrlo slične procedure prošli smo i u Mađarskoj, a jedina veća razlika između hrvatskog i mađarskog ulaska u EU je u tome što se mađarsko priključenje odvijalo u grupi s više država, a Hrvatska ga prolazi sama. Iz perspektive same Unije to je podrazumijevalo usmjeravanje pažnje na deset država, dok je sada cjelokupan fokus stavljen samo na Hrvatsku, pa je i prilagodba regulative u njezinu slučaju detaljnija.

Jedna od najvećih promjena koja se dogodila Mađarskoj nakon ulaska u EU bilo je otvaranje tržišta rada. A to je značilo ne samo da su Mađari mogli naći zaposlenje u EU, nego su i stanovnici drugih članica EU mogli lakše dobiti posao u Mađarskoj. Mađarskim kompanijama to je značilo i otvaranje prilika za zapošljavanje inozemnih stručnjaka i talentiranih zaposlenika. No, ukupno gledajući te 2004. godine kada je Mađarska pristupala EU, ekonomska je situacija bila bolja. Danas je, pak, prednost to što se situaciju može real-

24

PB

nije sagledati nego što je to bilo prije deset godina.

No, to ipak i danas ne vidite lošim potezom?

Ne, nikako. To je pozitivna prilika koju Hrvatska treba iskoristiti, a prednost hrvatskog ulaska u EU leži prije svega u njezinom zemljopisnom položaju. Prije su se hrvatske kompanije više fokusirale na zemlje bivše Jugoslavije, a sada im se otvaraju nove prilike. Da navedem primjer: prilikom pregovora s našim partnerima, kada ih pitamo zašto ne posluju na drugim tržištima osim ovih na koje su navikli, zašto na primjer ne pokušaju “izaći“ u Mađarsku, Rumunjsku, Češku ili Slovačku, prva reakcija uvijek je skeptična. No, i tu vrijede ista pravila igre, samo se treba odlučiti i krenuti izvan tržišta na koja su navikli. Ako tvrtka ima dobar proizvod, dobar marketing i logistiku, ti se isti proizvodi mogu plasirati i prodavati i na drugim tržištima. Ako tržištu EU pristupimo kao jednoj cjelini, s obzirom da nema carina, kompanijama se otvaraju odlične prilike kao i na tržištima u okruženju na koja su dosad bile navikle. Pravilnici koji vrijede u EU stvoreni su u Bruxellesu i možda je jedna od prilika koja se otvara u slučaju Ine ta da Mol Grupa već ima iskustva i izgrađene kanale za povezivanje oko važnih pitanja s Bruxellesom. Svake godine Mol organizira i jedan događaj u

PD

U

opstati na tržištu. Osobno, mislim da će svima će biti lakše kada nestanu granice i carine, a velika je i simbolična vrijednost same činjenice da Hrvatska postaje dio veće cjeline.

lazak Hrvatske u EU predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott dočekat će na glavnom trgu u Osijeku, gdje je Ina jedan od organizatora koncerta hrvatskih i mađarskih pop-zvijezda Tonija Cetinskog i Magdolne Rúzsa.

Osijek je na pola puta između Zagreba i Budimpešte, objašnjava Áldott izbor mjesta proslave. On već tri godine živi u Hrvatskoj, ovdje je zasnovao i obitelj, dobio sina, no priznaje - hrvatsko državljanstvo još nije zatražio. Ali i to je, kaže, jedna od prednosti ulaska u EU, da se više ne moramo baviti državljanstvima.

Mislim da bi zakon o strateškim investicijama mogao ubrzati i realizaciju našeg projekta u Rafineriji nafte Rijeka, teškog blizu 400 milijuna eura, kaže predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott

Ka pre dn nju 30 bil

kon veo aciju u Rijeu 400 kaže rave tt

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

Bruxellesu. Ove je godine to bilo u siječnju, Ina je po prvi puta bila prisutna. Što će se u narednom razdoblju mijenjati u samom funkcioniranju Ine i Mola? Bit će vjerojatno manje birokracije oko radnih dozvola. U kojim još područjima očekujete da nastupe promjene?

Oko 30 zaposlenika Mol Grupe radi u Hrvatskoj, a približno jednak broj ljudi iz Hrvatske radi u Mađarskoj u sjedištu Mol Grupe. Slična je procedura oko nabave dozvola s obje strane. Ono što se sada može pojednostaviti je realizacija nekih projekata u pograničnim dijelovima, primjerice istraživanje i proizvodnja u pograničnim područjima, blizu Drave, a bit će nam bitno jednostavnije i u maloprodaji. Želimo li provesti neke aktivnosti na benzinskim postajama na razini regije, nećemo pregovarati pojedinačno po državama, nego u paketu. Bit će jednostavnije i oko logistike, jer će se smanjiti čekanja na granici i time dio troška. Najvjerojatnije će nešto veće promjene uslijediti u odnosima s BiH. No, ukupno gledajući, za 80 do 90 posto našeg poslovanja neće nastupiti veće promjene. Čeka se novi zakon o ugljikovodicima, a njime Ina gubi status na tržištu kojeg je dosad uživala. Kakve su vaše procjene efekta na Inino poslovanje?

Sama promjena zakona nije povezana s ulaskom u EU. Ako dobro tumačimo nastojanja Vlade, cilj je povećati i intenzivirati proizvodnju i istraživanje na području Hrvatske. No, vjerujem da se time Inu ne stavlja u bitno nepovoljniju poziciju od one u kojoj je bila. Naime, pravila koja će se odnositi na Inu vrijedit će i za sve ostale tvrtke koje se bave ili će se baviti tim aktivnostima u Hrvatskoj.

Po sadašnjem zakonu istraživati u ovom segmentu u Hrvatskoj je bilo samo po sebi rizično. Mogli ste nešto otkriti, ali to vam nije davalo pravo na eksploataciju i proizvodnju. Taj dio u zakonskoj regulativi se sada mijenja i time otvara mogućnost lakšeg nalaženja partnera za projekte istraživanja u Hrvatskoj.

Kad bi se uklonile birokratske prepreke, Ina bi za 1300 barela dnevno mogla povećati proizvodnju i pokrenuti novu s dodatnih 3000 barela. Ukupna proizvodnja bila bi veća za oko 10%

Ali znači i da ćete imati jaču konkurenciju.

Naravno, no iz iskustava iz drugih država, kompanije koje su bile u istoj poziciji kao što smo mi sada, nastavile su jednako ulagati i dolaskom drugih na tržište. Nove kompanije koje su se pojavile zapravo su motivirale daljnje investicijske aktivnosti. Mol je, primjerice, prije otvaranja domaćeg tržišta za istraživanje i proizvodnju trošio oko 40 milijuna dolara godišnje, a nakon što su došli

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

novi igrači, taj iznos bio je nešto viši, no ukupno je na državnoj razini došlo do značajnog povećanja ulaganja jer su ulagale i druge kompanije. Naravno, svi su stručnjaci vrlo skeptični kada dođe novi investitor s novim idejama, ali mislim da svi možemo učiti iz iskustava drugih kompanija. Kada su hrvatski i mađarski stručnjaci sjeli za stol, u kratkom vremenu imali su 30-40 novih ideja gdje bi se istraživanja mogla provesti. Nakon toga postignut je i vidljiv pomak u smislu da smo godišnje mogli realizirati četiri do pet bušotina, dok je praksa prije bila jedna do dvije godišnje. Drugi pozitivan pomak koji očekujemo je i ubrzavanje administracije. Samo da spomenem neke manje poznate podatke – kada bi se uklonile birokratske prepreke, Ina bi za 1300 barela dnevno mogla povećati proizvodnju i ujedno pokrenuti novu proizvodnju koja bi rezultirala s dodatnih 3000 barela dnevno. Kad bi se to zbrojilo, ukupna proizvodnja bila bi veća za oko 10 posto. Usporedimo li to samo s proizvodnjom na kopnu, povećanje bi bilo čak za jednu četvrtinu. Naravno i sama država bi time povećala svoje prihode.

Koje su to birokratske prepreke koje bi trebalo ukloniti?

Ne odnose se samo na naš sektor i na naše poslovanje. Širi je to problem kod pribavljanja brojnih potrebnih dozvola u čemu participira prevelik broj sudionika u dugom vremenskom rasponu.

U praksi to znači da ono što bi se trebalo provesti u jednoj godini se obavi tek za dvije ili tri godine, što se reflektira i na novčani tijek. Smatramo kako bi se procedure trebale pojednostaviti što bi olakšalo posao svih uključenih.

Hoće li u tom smislu spasonosan biti zakon o strateškim ulagačkim projektima koji Vlada predlaže?

Nadam se da će taj zakon pomoći jer se predlaže ubrzana suradnja gradova, županija i države na realizaciji velikih projekata. Naš je primjer u ovom slučaju u Rafineriji nafte Rijeka, gdje imamo spremne planove za investiciju od približno 400 milijuna eura, no ne možemo je realizirati u planiranim rokovima jer nemamo potrebne dozvole nužne za njezinu provedbu, čak i unatoč tomu što surađujemo s lokalnim vlastima. Mislim da bi ovaj novi zakon mogao ubrzati ne samo realizaciju našeg projekta, nego bi mogao pomoći velikom broju investitora koji su u sličnoj situaciji.

Imate li u Ini još projekata koji stoje zbog sličnih razloga?

25

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

Intervjui mjene. No, ono što bih posebno naglasio kao pozitivno u Hrvatskoj je spremnost i educiranost radnika. A prostor za poboljšanje vidim u upravljanju kompanijama.

Zbog veličine naše kompanije imamo mnogo projekata u istraživanju i proizvodnji koji bi mogli biti dodatno potaknuti ovim zakonom.

Potpredsjednik ste Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj. Hoće li ulazak u EU promijeniti percepciju Hrvatske?

Ne smijemo smetnuti s uma trenutnu gospodarsku situaciju. Svi su ulagači vrlo oprezni i nije posrijedi samo Hrvatska, nego je takav način ponašanja prisutan svugdje. Danas su ulagači bitno pažljiviji kada odlučuju gdje će i kada ulagati. S jedne strane problem je u manjoj potrošnji, a i financiranje je postalo puno kompliciranije nego što je to bilo ranijih godina.

Mislim da rješenje moramo pronaći u još intenzivnijoj suradnji između Vlade i investitora. Što savjetujete Vladi u tom smjeru?

Malo bih drugačije pristupio ovoj temi. Često se mogu čuti izjave poput - sve bi bilo drukčije kad bi se promijenio Zakon o radu. Po meni, to nije dobar pristup. U Italiji i Francuskoj imamo jednako strog zakon o radu kao što je ovaj u Hrvatskoj. Mogao bih spomenuti još niz izjava u sličnom tonu, ali mislim da je za Hrvatsku prikladno rješenje u nizu malih koraka. Presudno je da oni imaju pozitivan utjecaj na investitore koji su već u Hrvatskoj jer će upravo to najprije ohrabriti i privući ostale. Privatni kapital uvijek putuje tamo gdje osim najveće perspektive vidi i dobru investicijsku klimu. Što bi po vama bili ti mali koraci?

Iz onoga što smo imali prilike vidjeti u susjednim zemljama tri su ključna koraka. Prvi je razvijena infrastruktura, u čemu Hrvatska već stoji jako dobro.

Drugi je dobra suradnja između lokalnih vlasti, investitora i Vlade. Za investitora je bitno i da može procijeniti što ga čeka u narednim godinama investicije, što znači da postoji stabilan regulatorni sustav.

Koliko će trebati da sve promjene koje su poduzete u okviru pripreme za ulazak u EU pomognu u ostvarenju tog cilja?

Sigurno je da ničeg nema preko noći.

Prve ozbiljne zaključke moći ćemo donijeti za nekoliko godina. Bit će sigurno i onih koji će sve promjene ocijeniti izrazito pozitivno ili izrazito negativno, ovisno o tome kako će se prilagoditi novim okolnostima. Uspjehe definitivno neće doživjeti oni koji pasivno budu promatrali što se događa. Uzmemo li Inu kao 24

Za Hrvatsku je prikladno rješenje u nizu malih koraka. Presudno je da oni imaju pozitivan utjecaj na investitore koji su već u Hrvatskoj jer će upravo to najprije ohrabriti i privući ostale ulagače primjer, naša je potražnja u proteklih pet godina pala, ali je udjel na tržištu ostao nepromijenjen. Rješenje je u tome da kapacitet kojeg trenutno imamo održavamo na razini koja je profitabilna i više izvozimo na druga tržišta. Tako smo u prvom kvartalu ove godine za četvrtinu povećali izvoz naših proizvoda.

Već ste dobro upoznali hrvatsku gospodarsku scenu. Tko će najviše iskoristiti članstvo u EU? Teško je danas utvrditi tko će biti pobjednici, no sigurno je da će to biti iz redova onih koji već danas imaju dobru logistiku i razvijene brendove.

Vidim mnogo potencijala - od energetike, prehrambene i farmaceutske industrije, koji će sigurno jako dobro iskoristiti prilike koje će se otvoriti novim okruženjem. Sigurno ima i jako puno onih koji uz sadašnju korporativnu kulturu neće baš lako preživjeti ove pro-

Što su po vama vrijednosti koje će Hrvatska unijeti u EU? Mogao bih nabrajati mnogo toga, no namjerno neću u prvi plan posebno istaknuti hrvatske prirodne ljepote već ću izdvojiti to što su Hrvati zbilja otvoreni za nove ideje. Njihov način razmišljanja puno je otvoreniji nego u Mađarskoj ili Slovačkoj. Hrvati su oduvijek puno putovali i imali su priliku steći iskustva u drugim zemljama osim u rodnoj, koja onda brzo integriraju i primjenjuju. Za Mađare je sama pomisao o selidbi radi dobrobiti obitelji bila strana, no vjerujem da to iskustvo također olakšava Hrvatskoj u ovoj situaciji, brzo se prilagođava promjenama i novim okolnostima.

Jedno od pitanja koje se uz ulazak Hrvatske u EU i Inu uvijek povezivalo su i vlasnički odnosi, odnosno smanjenje udjela hrvatske države u Ini do 1. srpnja. Što je s pregovorima?

Interes kompanije je da vlasnici odrede smjer i strategiju. Po mnogim pitanjima je te smjerove lako odrediti, a u drugim pitanjima se mišljenja ne moraju nužno Uspjehe u EU defini- podudarati i tu se mora naći komprotivno neće doživjeti mis. Ina ima svoj menadžment koji u oni koji pasivno postojećim okvirima nalazi najbolja rjebudu promatrali što šenja za kompaniju. Svijet ne staje sa se događa, poručuje činjenicom da se mi ne možemo dogošef Ine voriti oko nečega. Interes kompanije je da su misija i ciljevi usuglašeni, i to ne samo zato da kompanija bude što profitabilnija, nego da se dugoročno dobro pozicionira na tržištu. Što iščitavate iz činjenice da kroz zakon o ugljikovodicima Vlada planira osnovati i tvrtku za eksploataciju ugljikovodika?

To je više pitanje kakav sustav država želi razvijati, želi li odnose u projektima urediti kroz porezni sustav i koncesije ili će svoj dio uzimati na osnovu proizvodnje. U potonjem slučaju nije država ta koja uzme dio, nego se osnuje tvrtka i to predstavlja tehničko pitanje. Komunikacija se u pravilu odvija znatno jednostavnije među tvrtkama, nego između tvrtke i države. Ova dva načina vođenja projekata u pravilu se ne miješaju, izuzev u nekim iznimnim slučajevima kao što je to npr. u Rusiji. No, za daljnje projekte bitno je i da se Hrvatska stavi u dobru kategoriju po ocjeni potencijala ugljikovodika jer će na osnovu toga privući još veći broj investitora.

27 / 05 / 2013

G u

Svi Hr dob god kun god jen pri osi

D

tržišt u Za GRA setu župa radi 7 je i d osigu gura

se pr Pure resom polic prije osob ugra proiz daje. deći potre te ob

nije u rano auto pozic prvo u fon ponu

valo od 3 godi ispla njim stitu skup tima 2,5 m

e

a, no istaeć ću oreni šljarskoj puno ustva koja u. Za radi vješava priokol-

k valo mai do

rede jima ugim užno prooji u a rjeje sa ogoije je o ne proobro

z anira

žava tima ije ili vodva ta a i to unidnomeđu ođešaju, vima ljnje avi u ijala a pri-

Osiguravatelji

Grawe osiguranje Europsku uniju dočekuje spremno Svih 20 godina GRAWE Hrvatska je poslovalo uz dobit, unatrag nekoliko godina i s više od 30 milijuna kuna godišnje. Uz to nijednu godinu nisu preskočili, klijentima su stalno isplaćivali pripisanu dobit na životnim osiguranjima

Igor Pureta predsjednik Uprave Grawe Hrvatska

D

ruštvo GRAWE Hrvatska d.d. osnovano je 1993. Unatoč činjenici da je te godine trećina Hrvatske još bila okupirana GRAWE je prepoznalo potencijal tržišta, bilo je prvi inozemni osiguratelj koji je u Zagrebu otvorio ured zaposlivši tri djelatnika.

GRAWE Hrvatska nedavno je proslavilo dvadesetu obljetnicu rada, u međuvremenu je po svim županijama izgradilo mrežu od 53 ureda u kojima radi 717 zaposlenika. GRAWE Hrvatska odradilo je i dvije akvizicije, najprije je integriralo Adria osiguranje (Pula), a 2001. godine i Slavonija osiguranje (Osijek).

Pionirski iskorak na hrvatsko tržište, prisjeća se predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska Igor Pureta, bio je motiviran iznimno velikim interesom stanovništva za dugoročnu štednju kroz police životnih osiguranja. Stoga su tržištu najprije ponuđeni proizvodi prilagođeni privatnim osobama, police mješovitih životnih osiguranja s ugrađenom štednom i riziko komponentom. Taj proizvod GRAWE Hrvatska i danas se dobro prodaje. Lepeza novih usluga širila se vrlo brzo, sljedeći korak bili su paketi proizvoda prilagođeni potrebama malih i srednje velikih poduzetnika te obrtnika.

U proteklih 20 godina GRAWE Hrvatska nije ukinulo nijedan proizvod nego je kontinuirano uvodilo nove. Tako je 2001. tržištu ponuđeno autoosiguranje što je doprinijelo da se na tržištu pozicionira kao kompozitni osiguratelj. Već 2004. prvo je uvelo životna osiguranja s investiranjem u fondove i te je godine jedino unutar koncerna ponudilo i dodatno zdravstveno osiguranje.

Svih 20 godina GRAWE Hrvatska je poslovalo uz dobit, unatrag nekoliko godina i s više od 30 milijuna kuna godišnje. Uz to svih 20 godina, nijednu nisu preskočili, klijentima su isplaćivali pripisanu dobit na životnim osiguranjima. GRAWE Hrvatska od osnutka razvija vlastitu prodajnu mrežu, model koji je za poslovanje skuplji ali jamči kvalitetan odnos prema klijentima.Samo tijekom 2012. ulaganja su rasla iznad 2,5 milijardi kuna, dodatno je povećana i mate-

matička pričuva koja prelazi dvije milijarde kuna, a ukupni kapital društva u godinu dana povećan je sa 252 na 334 milijuna kuna.

Kao pouzdani partner za klijente i zaposlenike GRAWE je usmjeren kako na potrošače tako i na mala i srednja poduzeća svih branši. Moderni proizvodi u kombinaciji s financijskom stabilnošću čine vrijedan doprinos u osobnom planiranju života te doprinose daljnjem razvoju neprofitnog okruženja.

OčEkIVanJa Od Ulaska U EU Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatsku industriju osiguranja očekuju neke promjene – poput obveze uvođenja “Unisex-polica” u kojima spol više nije kriterij koji utječe na premiju, liberalizacija u području osiguranja od automobilske odgovornosti te stroži kapitalni uvjeti po kriteri-

jima Solvecy II. GRAWE Hrvatska sva ta nova pravila dočekuje spremno premda je obveza po financijskim rezervacijama kod autoosiguranja, takozvana minimalna osigurana svota za štete na motornim vozilima i osiguranicima uvećana desetorostruko u odnosu na sadašnji limit.

I križaljka za nove tarife po “Unisex policama” detaljno je razrađena. Kada je riječ o uvjetima Solvency II razina solventnosti GRAWE Hrvatska već je iznad traženoga praga. Na kraju 2012. bila je dvostruko veća od zakonom propisane, ukupno je iznosila 222 posto, kod životnih osiguranja je 197, a neživotnih čak 316 posto.

promo

aglapreostor anju

27 / 05 / 2013

copyright o. poLAK

Dobrodošlica

Izložba ‘Desiring the Real – Austria Contemporary’, MSU Zagreb

bogAtA kUltURnA SURADnjA 12 kulturnih projekata Austrijskog kulturnog foruma

A

ustrija se raduje ulasku Hrvatske u Europsku uniju. U EU ulazi novi i istovremeno stari partner, koji je Austrijancima zbog mnogih zajedničkih dodirnih točaka stoljećima dobro poznat i kojega iznimno cijene. A suradnja koja nadilazi gospodarstvo i veliku političku pomoć kroz dugi niz godina dodatno je produbljena na kulturnom planu. Stoga je Austrijski kulturni forum hrvatskom pristupu EU posvetio 12 kulturnih projekata – po jedan za svaku zvijezdu na europskoj zastavi. To je program koji je toliko raznolik kao i ljudi te prenosi Austrijsku dobrodošlicu od Istre do Slavonije, od Zagreba do Dalmacije. Bogati program će svoje finale imati upravo 1. srpnja kada se otvara Austrijska knjižnica u Zadru koja je posvećena velikom Europljaninu i zagovorniku Hrvatske, vicekancelaru i ministru vanjskih poslova u miru, dr. Aloisu Mocku.

Niz kulturnih događanja počeo je 7. svibnja s izložbom međunarodnih suvremenih austrijskih umjetnika pod nazivom “Desiring the Real - Austria Contemporary” u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu. Tri dana kasnije, 10. lipnja, održano je u dvorani Sveučilišta u Zagrebu predstavljanje knjige Wolfganga Petritschsa “Odredište Europe”. Knjiga je to u kojoj se autor bavi Hrvatskom i jugoistočnom Europom te njihovim putem pridruživanja Europskoj uniji. Veličanstveni dio programa je i velika izložba 3D fotografija poznatog austrijskog umjetnika Hansa Kupelwiesera koju su organizirali Austrijski kulturni forum, Nacionalni park Brijuni i zagrebački Muzej suvremene umjetnosti. Inače, Hans Kupelwieser je potomak slavnog industrijalca i osnivač Brijuna Paula Kupelwiesera. Izložba je na Brijunima otvorena 15. lipnja u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipovića i njegove supruge, kao i brojnih uglednih gostiju iz kulture i diplomacije. Još jedno obilježje ovog kulturnog programa je niz konferencija pod nazivom “Europa spaja Hrvatsku” održanih od 27. do 30. lipnja, a posvećenih mladima. Austrija je ove godine i zemlja partner Osječkog ljeta kulture 2013. Kulturna događanja pod autrijskim pokroviteljstvom održavat će se i u srpnju i kolovozu.

Pridruživanje Hrvatske nastavak rada na sigurnoj budućnosti EU Austrija se raduje novom partneru koji ulazi u Europsku uniju, a koji joj je zbog mnogih zajedničkih dodirnih točaka kroz stoljeća dobro poznat te ga vrlo cijeni. Proširenje EU na Hrvatsku pokazuje i povijesnu ulogu koju je Unija imala i ima za prosperitet u Europe

O

d 1993. do sredine 2012. godine austrijsko gospodarstvo s otprilike 6,9 milijarde eura vrijednim investicijama zaslužno je za 25,3 posto ukupnih inozemnih investicija u Hrvatskoj.

Austrija je time najveći inozemni ulagač, a slijede je Nizozemska i Njemačka. Otprilike 750 austrijskih tvrtki ima podružnice u gotovo svim sektorima – Hrvatsku se stoga može smatrati “proširenim domaćem tržištem”.

Također, od 1999. godine između Republike Hrvatske i Republike Austrije postoji bilateralni Ugovor o zaštiti ulaganja, a od 2002. i Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Nadalje, Hrvatska se nalazi i na austrijskoj top ljestvici 25 izvoznih tržišta. U 2011. godini Austrija je u Hrvatsku izvezla robu u vrijednosti većoj od 1,1 milijarde eura, dok je uvoz iz Hrvatske u istom razdoblju porastao za otprilike 20 posto, odnosno na oko 630 milijuna eura.

Godine 2012. izvoz iz Austrije u Hrvatsku pao je za 2,1 posto na 1.109,4 milijuna eura, dok je uvoz iz Hrvatske u istom razdoblju iznosio 760,7 milijuna eura. Tradicionalni suficit trgovinske bilance od oko 349 milijuna eura u 2012. godini ubraja se u najveći koji Austrija postiže u vanjskoj trgovini u svijetu, pogotovo kada se isti usporedi s izvoznom sumom. Iz pravno obvezujuće valjanosti standarda i normi EU odno-

sno jačanja vladavine prava u Hrvatskoj za Austriju se stvara jača sigurnost njezinih investicija. Nadalje, zbog turizma i velikog broja Hrvata koji žive u Austriji – i koji vrlo često predstavljaju važnu poveznicu – obogaćuju se i produbljuju kulturni i socijalni odnosi. Hrvatska će u svakom pogledu obogatiti Europsku uniju. Logički uloga Hrvatske u EU bit će vezana uz politiku proširenja, a Hrvatska je već počela s drugim zemljama dijeliti svoja vrijedna iskustva iz vlastitog pristupnog procesa.

Austrija će rado i nadalje s Hrvatskom aktivno podržavati zemlje regije te se unutar EU zauzimati za njihovu europsku perspektivu. Austrija i Hrvatska prirodni su partneri i u multilateralnoj politici te se međusobno podupiru u području razoružanja, sigurnosti novinara, zaštite djece i civila u oružanim sukobima ili u temama kao što su žene, mir i sigurnost. Ipak, u EU je važno uvijek biti realan - Hrvatska pristupa Uniji u teškom trenutku. Kriza je otkrila slabe točke unutar europske zajednice, ali i unutar svake pojedine zemlje članice. No ova gospodarske kriza pokazala je i jake strane europskog projekta. Europski partneri manje su ranjivi kada su ujedinjeni u uniju država. Europska unija dokazala se kao mirovni i gospodarski projekt te projekt slobode. No to ne znači da se sad možemo odmarati,

jer u izgu popr naci te tim Unij je iz jeme nost nja 2 Hrva

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Prijatelji i Partneri Andrea Ikić-Böhm, austrijska veleposlanica u Hrvatskoj

vatur-

ta to bo-

a-

U a,

kusa.

ziksu ci te čju

ukoe, no jer upravo sada svi znaju što mogu izgubiti. Vrijeme je da zemlje članice poprave i reformiraju slabe točke na nacionalnoj, ali i na europskoj razini te time pozitivno učvrste cjelokupnu Uniju. Svaka kriza je i prilika, a EU je iz svake krize izašla ojačana. Vrijeme je da se nastavi raditi na budućnosti Europe. U tom smislu će 1. srpnja 2013. godine biti novi početak za Hrvatsku, a Austrija se raduje novom

partneru, koji joj je kroz stoljeća dobro poznat zbog mnogih zajedničkih dodirnih točaka te ga vrlo cijeni.

Proširenje EU na Hrvatsku pokazuje i povijesnu ulogu koju je Unija imala i ima za prosperitet u Europe. Ta uloga je još uvijek akutalna jer se u neposrednoj blizini nalaze i druge zemlje kandidati, a integracija će osigurati stabilnost i pozitivan gospodarski razvoj za sve.

rvatska i Austrija dugogodišnji su prijatelji i posebno bliski partneri. Osim intenzivne gospodarske razmjene, u objema zemljama posebno se ističe mnogobrojnost osobnih kontakata. Radujemo se povijesnim i bliskim odnosima s Hrvatskom te radimo na njihovoj daljnjoj izgradnji u svim područjima kao što su politika, gospodarstvo, kultura i znanost. Austrija je nesebično podupirala Hrvatsku na njezinom putu prema Europskoj uniji. Stoga nas posebno raduje što je Europska komisija potvrdila da je Hrvatska spremna za članstvo u Europskoj uniji! Osim ulaska Hrvatske u Europsku uniju, jednako važnim smatramo i gospodarski razvoj zemlje. Pri tome smo svjesni izazova. S više od 6,9 milijardi vrijednih investicija od 1993. godine Austrija je nedvojbeno najveći strani ulagač u Hrvatskoj.

Austrijanci i Hrvati se razumiju, što pokazuju i brojni osobni kontakti između ljudi obiju zemalja. Gradišćanski Hrvati, sve malobrojnija autohtona hrvatska zajednica stara 400 godina, pri tome je najvažnija veza. Jednako značajno je i oko 70.000 ljudi hrvatskog podrijetla čije su obitelji u potrazi za poslom došle u Austriju, koji su tijekom rata ondje potražili utočište ili koji su u proteklim desetljećima u Austriji pronašli zaposlenje i svoju novu domovinu.

Ali i stalno rastući turizam i razmjena studenata u oba smjera dovodi do sve jasnijeg zajedništva. Stoga je logično da je mladim hrvatskim studenticama i studentima programa ERASMUS Austrija omiljeni odabir te da su danas austrijski turisti u ukupnom broju noćenja, nakon Nijemaca i Slovenaca, s oko 946.000 dolazaka i 5,1 milijun noćenja, 2012. godine zauzeli treće mjesto.

Na političkoj razini Austrija je oduvijek bila pouzdani partner Hrvatske. Nije slučajno ni to da je upravo Austrija od svih zemalja članica EU-a s trenutačno 38 projekata najveći partner Hrvatske u administrativnim partnerstvima tzv. twinning projektima: austrijske stručnjakinje i stručnjaci rado s Hrvatskom dijele svoje znanje i iskustva.

Nikada nisam dvojila da će Hrvatska uspješno savladati posljednje izazove na putu prema Europskoj uniji. A posljednji izvještaj monitoringa, koji je Europska komisija objavila krajem ožujka, potvrdio je to na impresivan način.

Stoga se zajedno s našim hrvatskim prijateljima radujem što će Hrvatska, a što je i zajednički interes čitave Europe, 1. srpnja 2013. postati 28. zemlja članica Europske unije.

promo

H

ku ma

riza pojeane dinija arto rati,

1.2

Gradovi u EU

Beč kao primjer uspješnog korištenja geostrateške pozicije

compress

Već više od 20 godina Beč djeluje u okviru ARGE Donauländer (Radne zajednice podunavskih regija) piše dr. Kurt Puchinger koji je godinama bio direktor planiranja grada

Kurt Puchinger je koordinator “Prioritetnog područja 10” (Priority Area 10)

A

ko je Beč danas prema svim ljestvicama gradova na prvom mjestu, onda je to zahvaljujući ljudima koji ovdje žive i rade. Razloge valja tražiti i u jedinstvenom kontinuitetu u gradskoj politici i upravi diljem Europe. No ne manje važna je i međunarodna uloga ovoga grada.

Beč je od pamtivijeka “međunarodan”: ovdje se nalazila vanjska granica Rimskoga carstva na kojoj se odvijao “malogranični promet” s plemenima koja će se kasnije nazivati Germani.

Ljudi iz svih dijelova kontinenta putovali su i trgovali duž Dunava. Kroz naš grad prolazili su Nibelunzi i križari, a danas svake godine dolaze milijuni zadovoljnih gostiju iz cijeloga svijeta – od toga nekoliko stotina tisuća na Dunav.

U nadolazećoj godini Bečki kongres održat će se po 200. put. Riječ je o međunarodnoj konferenciji na kojoj je dogovoren novi poredak za Europu te nekoliko desetljeća mirnog razvoja. Čak je i za vri-

jeme političko-europskog “ledenog doba”, dok je željezna zavjesa na samo nekoliko kilometara od Beča razdvajala Europu, Beč bio mjesto susreta. Zahvaljujući viziji Bruna Kreiskyja i njegovom međunarodnom utjecaju, u Beču se smjestio UNO, čime je grad dobio adekvatan konferencijski centar.

OPEC je ovdje otvorio svoje glavno sjedište, a njegov primjer slijedile su mnoge druge međunarodne organizacije. Nije prošlo ni 30 godina otkad je Beč zajedno s Budimpeštom, koja je tada bila dio Istočnog bloka, planirao svjetsku izložbu čiji je moto bio “Mostovi u budućnost”. Jer slučaj željezne zavjese je, iako to mnogi nisu predvidjeli, stvorio novu europsku stvarnost.

Za Beč je to bila prava prilika da ponovo definira svoju ulogu i izvan dunavske regije.

Ne samo carski i kraljevski glavni grad i prijestolnica nego i novi, moderan Beč s mnogo demokratskog iskustva počeo je surađivati s regijama i gradovima duž Dunava.

Nova situacija je iskoristila i ekonomija prativši trend globalizacije: glavni uredi

međunarodnih poduzeća počeli su iz Beča obrađivati “novu”, staru Europu. Od sredine 1980-ih Beč je pokrenuo mrežu “Ureda za vezu” pod vodstvom bečke agencije COMPRESS koja je u međuvremenu prisutna u 11 metropola srednje, južne i istočne Europe.

Već više od 20 godina Beč djeluje u okviru ARGE Donauländer (Radne zajednice podunavskih regija), a već deset godina Beč je zajedno s Bratislavom i Brnom pokretač europske regije CENTROPE. Strategija dunavske regije, koju je izglasala Europska unija, za cilj ima osigurati, održati i postići socijalnu ravnotežu, blagostanje, individualne perspektive za budućnost te mir u ovoj regiji.

Uspješna će biti samo onda ako ljudima donese pozitivne promjene u njihovoj svakodnevnici. I to je ono na što se moraju orijentirati projekti koji će biti predloženi u nadolazećom razdoblju financiranja.

Beč se zajedno sa Slovenijom brine i za “Prioritetno područje 10” (Priority Area 10).

promo

Od sredine 1980-ih Beč je pokrenuo mrežu “Ureda za vezu” koja je u međuvremenu postala prisutna u 11 metropola srednje, južne i istočne Europe

Intervjui

Tko je konkurenciju čekao u kafićima, bit će u problemu

BORIS ŠĆITAR/PIXSELL

Svima koji su prethodno razdoblje iskoristili razvijajući ono u čemu su dobri, ulazak u EU donosi nove mogućnosti, uvjeren je Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a Razgovarala: Petra Bulić/VLM

S

vijet se 1. srpnja neće stubokom promijeniti – ništa nam neće pasti s neba, a nove prilike će moći iskoristiti samo oni koji ozbiljno rade, poručuje dr. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa i koordinator skupine za izradu gospodarskog programa HDZ-a. “Mi u Hrvatskoj volimo tražiti jednostavna brza bezbolna rješenja i to izvan nas samih. Očekujemo kule u oblacima, vjerujemo u fatamorgane, u posljednje vrijeme u obliku europskih fondova nakon kojih će sve navodno

krenuti na bolje. Stvarnost je malo drukčija. U utrci Formule 1 potreban je vješt vozač, ali i dobar bolid. A bolid u našoj trci za boljim životom – to smo svi mi, to je naš način kako sagledavamo situaciju, preuzimamo odgovornost, postavljamo realne zahtjeve sebi samima, vozaču i našoj okolini kod koje se uglavnom zadužujemo i očekujemo spas koji bez rada ne može doći”, poručuje dr. Njavro.

U EU ulazimo kao najsiromašnija zemlja izuzev Rumunjske i Bugar-

ske, s BDP-om po stanovniku na 61 posto prosjeka EU. Kako ubrzati gospodarski rast?

Nema sumnje da ozbiljno zaostajemo u rastu. Pritom nam BDP služi samo kao dosta tup analitički instrument koji zna zavesti na krive procjene. Naš je BDP rastao u dobroj mjeri na krivom modelu – dizanju potrošnje zaduživanjem – pa sada moramo nadoknaditi ono što smo u poraću propustili napraviti: modernizirati proizvodne kapacitete i povezati ih s tržištima, prehraniti se na vlastitim resursima, iskoristiti 21

Intervjui

pers rani natje ka

naš geostrateški položaj jačanjem prometnih kapaciteta, razviti turističke kapacitete na dugoročno promišljen način...

Kako najbolje iskoristiti razdoblje nakon ulaska u EU? Svima koji su prethodno razdoblje iskoristili razvijajući ono u čemu su dobri, ulazak u EU donosi nove mogućnosti, no oni koji su konkurenciju čekali po kafićima naći će se u problemima. Svijet se 1. srpnja neće stubokom promijeniti – i dalje će oni koji misle unaprijed, oni koji se trude i osjećaju odgovornost za svoj posao, biti u boljem položaju od onih koji očekuju da im u usta padnu pečene jarebice – s neba ili iz stranačkih kuhinja, svejedno. U tom svjetlu treba sagledati i pristup brojnim EU fondovima – mnogi će ih doživljavati kao birokratski zahtjevne i složene. Priča ima, međutim, i drugu stranu: formalni zahtjevi koje ćemo morati zadovoljiti bit će dobar podsjetnik i poduka da u svakom poslu mora biti reda – i transparentnosti. Posebno je zanimljivo koliko ćemo gipko i brzo znati osigurati onaj dio domaćeg financiranja s kojim Komisija uvjetuje svoje sudjelovanje u nekim ulaganjima.

Treba očekivati i probleme u javnom sektoru, gdje su propušteni brojni poslovi prilagodbe i upoznavanja s praktičkim djelovanjem integriranog tržišta i mogućnostima vlastitih inicijativa. Pojavit će se EU konkurencija na do sada zaštićenim područjima, kao što pokazuje slučaj HEP-a i novih dobavljača struje. Slično očekujem i u visokoškolskom obrazovanju.

Koliko smo konkurentni u odnosu na druge članice? Što su naše snage, a što su naše slabosti?

Naše snage su vrijedni ljudi u zemlji i iseljeništvu, sa svojim znanjima i iskustvima, očuvan okoliš, prirodne ljepote, smještaj na razmeđu Mediterana, srednje Europe i Balkana. Potpora bržoj modernizaciji, a onda i razvoju može doći i od hrvatske dijaspore. O tome već dugo puno pričamo, ali smo vrlo malo napravili da iskoristimo kapital iskustva dugog života u prilikama kojima se mi sada moramo priviknuti. Poslovne veze i praktična iskustva tržišta mogu nam donijeti puno više koristi nego sam njihov kapital. Konkurentnošću Hrvatske nikako ne možemo biti zadovoljni. Sudeći po nizu međunarodnih usporedbi ne samo da smo na začelju europskih ljestvica u tom pogledu nego nam je i trend negativan.

22

Svjetsku ekonomiju tresu tehnološke promjene i nadmetanje oko strateških resursa, a mi kao u doba hladnog rata u okviru državnih posjeta šaljemo poslovna izaslanstva za koja u svijetu nemaju vremena ni interesa Zabrinjavajuće je i što je Hrvatska među najslabijim usporedivim zemljama po stopi rasta izvoza.

Kako potaknuti pomak izvoznog sektora ka složenijim i proizvodima s visokom dodanom vrijednošću?

Kao mnogo toga drugoga, i naš pristup vanjskoj trgovini jedva da se odmaknuo od onoga što nam je namrijela prošla država i što je tada ponekad funkcioniralo u potpuno drugim prilikama. Današnju svjetsku ekonomiju potresaju velike tehnološke promjene i nadmetanje oko strateških resursa. Mi pak kao u doba hladnog rata nastavljamo u okviru državnih posjeta slati velika poslovna izaslanstva za koja ozbiljni biznismeni u kapitalističkom svijetu jednostavno nemaju ni vremena ni interesa. Kad se prilike investicija u izvozne projekte ukažu, često ih dočeka birokratsko nerazumijevanje ili nespremnost da se uđe u zahtjevne industrijske projekte. Razapeti smo između starih nebuloza da će država donijeti nove poslove i njene nespremnosti da učini i ono malo što nitko osim nje ne može, naime da smanji birokratske otpore konkretnim privatnim inicijativama.

Mislite li da će se povećati trgovina sa zemljama članicama EU? Da, normalno je da se sve dublje integriramo u europski gospodarski prostor. No, hrvatske se tvrtke moraju zanimati i za svako drugo tržište gdje uspiju pronaći kupce i nove poslovne mogućnosti.

Kako potaći razvoj poduzetništva?

Prije svega promovirati i olakšavati poduzetnički duh, prihvaćati rizik kao nužni dio poslovnih ideja. Hrvatskoj hitno treba preokret u glavama birokrata i mnogih medijskih djelat-

nika - kako bismo smanjili javno podgrijavanje antipoduzetničkog mentaliteta. Nakon toga nikom ne bi trebao državni čarobni štapić, nego bi samo tržište oslobođeno podmetanja postavilo stvari na pravo mjesto. Kod nas sami birokrati često hrabre medije da od njih traže pokretanje investicija, povećanje rasta itd. Kao da ministri i uprava trebaju preuzeti ulogu tržišta i poduzetnika i stvarati prihod i profit. Istina, u ovakvom sustavu političari su još od starih vremena jako važni, ali nadajmo se da će ih narodna privreda i poduzetništvo smjestiti onamo kamo oni u demokraciji i socijalnoj tržišnoj ekonomiji spadaju.

Jedan od najvećih problema je golemi državni aparat. Kako svesti državnu potrošnju pod kontrolu?

Kratak odgovor jest - neka država radi ono što nitko drugi ne može i neka to radi stručno. No, stvari nisu tako jednostavne, naročito ne u europskoj tradiciji socijalnog tržišta koja u državi vidi više od noćobdije koji jamči javni red i sigurnost. Da bi se u društvu postigao širok konsenzus o zadaćama i načinu rada javnog sektora potrebna je velika društvena otvorenost i ozbiljni angažirani mediji. I jedno i drugo nam uvelike manjka. Rezultat je da od javnog sektora na najrazličitijim područjima očekujemo čuda. On je pogodan teren za nepromišljenost, neučinkovitost, a nerijetko i malverzacije. U trenutku posljednje promjene vlasti na državnoj razini jedan od prvih koraka bilo je, na primjer, opće razbijanje naslijeđenih, ne tako davno uvedenih administrativnih matrica kako bi se pod plaštom reorganiziranja provele široke

Zalažem se za financiranje visokoškolskog obrazovanja preko studentskih kredita, poručuje dekan ZŠEM-a Đuro Njavro

a

g reh čuje a

personalne promjene na mjestima ranije popunjenima na osnovi javnih natječaja. Ta tehnika stalnih mijena kao odraza trenutne političke vlasti jedan je od razloga često slabe kompetencije, nesigurnosti i neprincipijelnosti u izvršavanju javnih ovlasti, kao i zaštiti državnih i promociji poslovnih interesa javnih poduzeća.

U gospodarskoj strategiji HDZ-a se navodi kako razinu socijalnih prava treba svesti na ‘održiv realni okvir’. Je li konsenzus o takvim rezovima u hrvatskoj političkoj svakodnevici moguće ostvariti?

Hrvatski se politički establishment zna usuglasiti u rijetkim prilikama kada osjeti da je voda došla do grla – pitanje je samo postoji li taj osjećaj trenutačno, unatoč vrlo zabrinjavajućim činjenicama? Pred nosom su nam primjeri zemalja, posebice sredozemnih, koje nisu na vrijeme uočile slične opasnosti.

Predlažete smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi i drugačiji sustav nagrađivanja.

Nužno je smanjiti broj zaposlenih uz što manje žrtvovanja radno sposobnih - umirovljenja, reorganizacije, prekvalificiranje, prerasporedi, formulirati njihove zadaće na nov način, zavesti nova načela njihova ponašanja i drukčije ih nagrađivati. Najveći problem nisu pri tome sami službenici, od kojih mnogi puno rade iako ne uvijek s pravim stvarima i na pravi način. Ključ promjena je u volji i svijesti političkih aktera. To je cijena oslobađanja od birokratske uštogljenosti koja igra “na sigurno”, sakrivajući svoju pasivnost iza formalnih opisa radnog mjesta ili dugih i maglovitih navoda raznih propisa. Javna uprava mora postati “otvoren sustav” i to je dubok zahvat, čak uz borbu

s predrasudama koje se hrane od davnih vremena.

Treba li nam zapravo u javnoj upravi cijela vojska novih menadžera koja bi mogla osigurati kvalitetniju uslugu i učinkovitost?

Dobri menadžeri su potrebni ali nije naročito realno ili korisno očekivati da će oni svojim brojem zagospodariti upravom te u njoj iznjedriti i provesti “reforme”. To nije njihova zadaća, oni su tek jedan – doduše važan – dio spasonosne formule. Da bi oni mogli obaviti svoj posao potrebno je osigurati sustav koji prihvaća njihove inicijative, u kojem postoji žeđ za promjenama i u kojem svaki pojedinac zna da i on u tom procesu ima važnu zadaću. Sustavu zato treba vizija koja mu pomaže da sam iznjedri dobar dio promjena – uz velik napor, preškolovanje, uvježbavanje, razmjenu iskustava.

Treba shvatiti da je javna uprava kakvu imamo odraz nerazvijenosti društva i da se ona dade promijeniti.

Proizvodi li hrvatsko visoko obrazovanje menadžere koji se mogu nositi za zahtjevima suvremene ekonomije?

Kako gdje. U školi čiji sam dekan mogu mirno reći da prema najboljim svjetskim uzorima stvaramo iznimno dobar menadžerski kadar, studentima predaju profesori iz svijeta, od Amerike do Njemačke, Francuske, Italije, Indije, Japana... Kvalitetu izobrazbe moguće je izmjeriti. Jedina smo visokoškolska ustanova u Hrvatskoj s upravo dobivenom američkom akreditacijom. Sve se da izmjeriti, pa i kvaliteta javne uprave.

Prijeti li nam ubrzani odljev mozgova sada nakon ulaska u EU? I do sada su talentirani hrvatski znanstvenici odlazili put Amerike i Europe kako bi zadovoljili svoje znanstvene interese i nastavili istraživanja koja su

teško ostvariva u zemlji naše veličine i ekonomske snage.

Očekujem da će odlaziti ne samo vrhunski znanstvenici već da će veći broj sveučilišno obrazovanih stručnjaka, primjerice inženjera i liječnika, idući za mogućnošću zapošljavanja i većim plaćama. To se neće moći administrativno spriječiti.

Jedini način je kod kuće žurno provesti potrebne prilagodbe kako bi se pokrenuo ekonomski rast, poduzetništvo i zapošljavanje, kako bi naši ljudi svoje ambicije za boljim životom mogli ostvariti u svojoj domovini.

Dijelom i iz tih razloga zalažem se za financiranje visokoškolskog obrazovanja preko studentskih kredita jer ne vidim razloga zašto bi hrvatski porezni obveznici, najčešće i sami neobrazovani, porezima financirali one koji će karijere sutra neusporedivo češće nego danas, nastavljati širom Europe. Što studenti ZŠEM-a misle o EU? Studenti ZŠEM ulazak Hrvatske u EU doživljavaju kao veliku priliku za sebe i domovinu. ZŠEM student studira moderan program ekonomije i poslovne administracije, konkurentan bilo kojem sličnom u svijetu, uče čitajući najbolje svjetske udžbenike koje su za njih preveli njihovi profesori, predavanja slušaju na hrvatskom i engleskom jeziku, a uče i druge, veliki broj njih studirao je semestar, dva na partner sveučilištima širom svijeta, bili su na praksama u našim i europskim tvrtkama, slušali su predavanja uspješnih hrvatskih i stranih managera i političara.

Sve to im ulijeva razumno samopouzdanje i uklanja strah od tržišne utakmice u kojoj će sutra sudjelovati. Osobno polažem puno nade u te mlade ljude i kod brojnih među njima prepoznajem izvrsnost i odgovornost kako prema sebi i obitelji tako i prema domovini. Zato sam uvjeren da Hrvatska ima sjajnu europsku budućnost.

Mi u Hrvatskoj volimo tražiti brza, bezbolna rješenja i to izvan nas samih. Očekujemo kule u oblacima, vjerujemo u fatamorgane, u posljednje vrijeme u obliku europskih fondova nakon kojih će sve navodno krenuti na bolje.

Stvarnost je malo drukčija

23

Intervju

Izvozni sektor Štajerske procvjetao je nakon ulaska u EU

Č in

Josef Herk, predsjednik Gospodarske komore Štajerske govori kako je Štajerska ulaskom Austrije u Europsku uniju postala druga izvozna sila nakon Gornje Austrije

G

Tv da

Mali i srednji poduzetnici iskoristili su prednosti veza nastalih osnivanjem klastera i mreža.

Brojne male tvrtke mogle su postati specijalizirani dobavljači za velike i jake izvozne kompanije, koje su imale potencijal za intenziviranje proizvodnje i kapitaliziranje novih tržišnih prilika. S druge pak strane, brojne inovativne male i srednje kompanije odvažile su se na iskorak izvan granica zato što je postalo jednostavnije osvajati tržišta.

ospodarska komora Štajerske (Wirtschaftskammer Steiermark) osnovana je 1850. godine i zastupa više od 62.000 tvrtki članica. Kao predstavnik biznisa u Štajerskoj zalaže se za mjere od kojih tvrtke imaju koristi, poput poreznih olakšica, zatim poticaja i ukidanja suvišnih propisa koji otežavaju poslovanje. Usto, Gospodarska komora potiče gospodarstvo kroz svoje sveobuhvatne usluge; komora je moderni pružatelj usluga i svojim članovima osigurava brze stručne savjete u cijelom spektru najrazličitijih pitanja, od radnog zakonodavstva, pa do carinskih informacija i izvoza. Komora pridonosi razvoju kompanija i kroz obrazovne institucije – WIFI, fakulteti primjenjenih znanosti. Josef Herk, predsjednik gospodarske komore Štajerske u povodu ulaska Hrvatske u EU podijelio je štajerska i austrijska iskustva, kao i promjene u poslovanju koje je nakon toga uslijedilo za tamošnje kompanije.

Kako je Gospodarska komora Štajerske pomogla biznisu da se nosi s tim problemima?

Gospodarska komora se borila, a i dalje se bori za eknomski pogodno okružje i propoduzetnička pravila. Što se tiče zakonodavstva, pomogli smo u donošenju blažih propisa. Kada pak govorimo o kompetitivnosti, imamo brojne programe za podršku našim tvrtkama. Uglavnom smo se trudili promicati inovativnost, osposobljavanje, te smo pokrenuli niz posebnih programa koji uključuju istraživanje i razvoj, osnivanje klastera i mreža, a sve to kako bismo zadržali i unaprijedili svoju odličnu industrijsku bazu.

Koje su bile prednosti za male i srednje poduzetnike u Štajerskoj od ulaska u EU?

Je li ulazak u EU promijenio položaj Štajerske i njezinih tvrtki u Austriji?

Mislim da na neki način jest.

Otkad smo postali dio EU Štajerska je postala druga izvozna sila nakon Gornje Austrije. Uloga koju imaju štajerske kompanije u novim članicama EU dodatno je, barem gospodarski, ojačala našu ulogu u Austriji. Što biste savjetovali Hrvatskoj?

Hrvatska se primarno mora usredotočiti na reforme javnog sektora, ulaganja u istraživanje i razvoj, i stručno osposobljavanje kako bi postala kompetitivnija i možda uspjela privući strana ulaganja.

Vjerojatno je najvažnija podrška privatnom poduzetništvu. Europske fondove valja koristiti kako bi se stvorila jaka i inovativna poduzetnička snaga u vašoj zemlji. Ako u tome uspijete, siguran sam da će Hrvatski ulazak u EU biti nova priča o uspjehu, kao što je to bio slučaj sa Štajerskom.

promo

Koji su bili najveći problem za Štajerske poduzetnike nakon pristupanja Austrije EU? Većina tradicionalnijih poslovanja morala se priviknuti na situaciju mnogo veće kompetitivnosti, i to posebno u graničnim predjelima te se prilagoditi značajnim strukturalnim promjenama. Drugi problem koji je došao s pristupanjem u EU jest taj što je s članstvom došlo i mnoštvo novih zakona i propisa. Taj je problem dodatno naglašava činjenica da austrijsko zakonodavstvo redovito premašuje zakonski okvir EU.

ljeno u ko što n Dža istra cija niji. cinsk nim pokr ranu žena prod harm nića radi za fa pet sio 3 rijet inov nje.

Koliko je pristupanje EU pridonijelo rastu izvoza i je li ono otvorilo neka nova tržišta?

Cijeli izvozni sektor Štajerske okoristio se od pristupanja EU. Trenutačno se više od polovice bruto regionalnog proizvoda Štajerske ostvaruje na stranim tržištima, a 75% našeg izvoza otpada na članice EU. Broj izvoznih kompanija se udvostručio od sredine 1990-ih.

Trenutačno je između pet i sedam tisuća tvrtki na neki način uključeno u izvozni sektor.

Stuhlhofer/Wolf

Kako je na Štajersku utjecao ulazak Austrije u EU? Štajerska je uspjela iskoristiti prednosti ulaska u EU i produbiti odnose s glavnim izvoznim odredištima, primarno Njemačkom i Italijom. Štajerski izvoz od 1994. godine bilježi dinamičan rast potaknut mnogo većim, slobodnim tržištem i do 2010. godine se više nego udvostručio. Nadalje, štajerske kompanije su se etablirale kao jedni od najaktivnijih stranih ulagača, ponajviše u novim članicama EU Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Rumunjskoj.

P

Što o Oče para indik pote drža tak drža je S nja mjer bank stag živač jun s veni tren na m kom ovih žiti p ske u kuje

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Intervjui

Članstvo u EU popravlja indikatore inovativnosti

P

red ulazak u EU, Hrvatska je još u fazi prijelaza iz gospodarstva temeljenog na efikasnosti na gospodarstvo temeljeno na inovacijama. Ovo je trenutak u kojem moramo iskoristiti najbolje što nam se pruža od EU, ističe Emir Džanić, konzultant za EU fondove i istraživač inovativnih sustava i inovacija na Poslovnoj školi Bled u Sloveniji. Svoju karijeru, kao magistar medicinske farmacije, započeo je u privatnim vodama, kad je, zajedno s bratom pokrenuo tvrtku Higiea, specijaliziranu za proizvode za intimnu njegu žena. Nakon što su posao razvili, 2008. prodaju je slovenskoj tvrtki Medicopharmacija. Tada kreće usmjerenje Džanića prema EU fondovima. Tri godine radio je na projektu razvoja proizvoda za farmaceutsku industriju vrijednom pet milijuna eura, čiji je grant iznosio 3,1 milijun eura. Danas je jedan od rijetkih konzultanata specijaliziran za inovacije u tvrtki Synergia savjetovanje.

doniotvo-

okoTreruto rske ma, a člaanija 0-ih. dam klju-

polou

jest. ajera sila koju ama našu

promo

i na živako bi ivući

Što očekujete od ulaska u EU? Očekujem poboljšanje na području parametara inovativnosti. Neki od indikatora koji ukazuju na inovacijski potencijal društva su broj istraživača u državi ili investicija u R&D kao postotak BDP-a. Uspoređujući se s nekim državama koje su ušle u EU, kao što je Slovenija, vidimo bitna poboljšanja na razini ovih parametara. Primjerice, prema indikatorima Svjetske banke, od 2004. do danas mi smo u stagnacijskoj poziciji glede broja istraživača te ih je danas oko 1500 na milijun stanovnika. S druge strane, u Sloveniji se dogodio potpuno suprotan trend i imaju blizu 3800 istraživača na milijun stanovnika. Ono što u svakom slučaju očekujem je poboljšanje ovih i drugih indikatora, koji će obilježiti povećanje konkurentnosti Hrvatske u razvijenom svijetu. Također, očekujem da se društveni proces odvija u

sanjin strukić/pixsell

Tvrtke će morati učiti upravljati projektima, komunicirati s institutima i razbiti strah od toga da su oni nedostupni, kaže Emir Džanić, konzultant za EU fondove Razgovarala: Josipa Ban/VLM

skoastareža. e su vljači nije, enziziraruge male su se o što ajati

nom korioduuspiu EU slu-

1.2

Drastično. Ulaskom u EU imat ćemo pristup strukturnim fondovima koji će, između ostalog, financirati razvoj i istraživanje u tvrtkama, ali u suradnji sa istraživačkim ustanovama.

Zamislite da se taj udio poveća za pola postotna poena, to je već bitno povećanje investicija u R&D. Suradnja tvrtki i znanosti stvara se na razini socijalnih mreža, važno je razlučiti formalne - sveučilišta, država i kompanija i neformalne mreže (znanstvene i tehnološke). Država mora urediti formalni dio mreža, no protok ideja valja omogućiti i na neformalnim razinama, što će biti ključ razvoja. Lako je zamisliti, u navedenom kontekstu, da znanstvenici vode dvostruki život. Jedan dio njihovih života odvija se u matičnoj instituciji, a drugi je tamo gdje patentiraju ili objavljuju u suradnji s koorporacijama.

pravcu oslobađanja kapaciteta kojeg imamo s obzirom na suradnju institucionalne znanstvene zajednice i industrije. Dodatan katalizator u tom procesu svakako će biti strukturni fondovi EU i sredstva koja će biti na raspolaganju za tu namjenu.

Kad možemo očekivati rezultate?

Mi prolazimo evolutivni rast kao društvo i trebamo vremena i novca da se to dogodi. U stvari, živimo u društvu koje je više bazirano na javnim investicijama i javnim laboratorijima u znanosti i istraživanju. Primjerice, čak 82 posto svih istraživača u Hrvatskoj radi u javnom sektoru. Također, nema povezanosti i suradnje između industrije i univerziteta. Kako ih povezati trebalo bi biti zabilježeno u strategijama, osobito u strategiji za inovacije koja će, nadam se, izaći ove godine i čiji će zadatak biti definirati odnose između glavnih formalnih dionika na društvenoj razini, odnosno između sveučilišta, države i kompanija.

Koliko novac iz EU fondova može utjecati na poboljšanje inovativnosti hrvatskih tvrtki?

Kod nas stagnira broj istraživača; ima ih 1500 na milijun stanovnika.

U Sloveniji ih je 3800, što je rezultat ulaska u EU

Što vam se čini da je najveći problem kompanija pri aplikaciji za europske fondove?

Nedostatak naših malih i srednjih tvrtki je upravo na razini obrazovanja menadžmenta. Nužno je da tvrtke počnu primjenjivati generička znanja upravljanja projektima, komunikacije s istraživačkim institutima te da razbiju strah od toga da su oni daleki i nedostupni. Istraživanje i razvoj je dvosmjerna ulica u kojoj i javni sektor mora otvoriti vrata, a država osigurati olakšanja na regulatornoj razini.

Kako bi to država trebala omogućiti?

Regulativom, poticajima i olakšicama. Dobar dio novca EU namijenjen strukturnim fondovima bit će za jačanje istraživanja i razvoja i povezanosti formalne znanosti i kompanija.

Kroz strukturne fondove od tvrtki će se pak očekivati daleko više. One će morati primjenjivati prave i formalne projektne metode, osnažiti generička znanja i morat će imati vlastitu strategiju i znati zašto ulaze u projekt.

25

Intervjui

Ne gledajte na znanost kao da je krpelj V

oditelj Laboratorija za sistemsku biomedicinu Instituta Ruđer Bošković (IRB), dr. Mario Cindrić, menadžer je rijetkoga kalibra u Hrvatskoj. Upravlja projektom koji će u konačnici omogućiti ubrzanu dijagnostiku otkrivanja tumora te patogenih mikroorganizama. Upravljanje, pak, kao i razvoj samog projekta s velikim komercijalnim potencijalom dobilo je ovih dana i novi poticaj u okviru IPA-e financijsku injekciju od gotovo pet milijuna kuna.

Postoji mogućnost da će se ta patentirana inovacija po učincima mjeriti s onima koje je nekoć imao Plivin azitromicin, a sve ostalo je budućnost koju će IRB i znanstvenici ispisati daljnjim radom.

Kako će nestanak granica utjecati na znanost? Što se tiče same znanosti, ulazak Hrvatske u EU definitivno je pozitivna vijest.

Dobivamo direktan pristup sredstvima EU, a konkurirat ćemo za projekte ravnopravno u kompeticiji s ostalim EU državama. Komunikaciju među znanstvenicima koja je dosad bila na godišnjoj razini, zamijeniti će komunikacija na mjesečnoj, što povećava i mogućnost rada u multidisciplinarnim timovima. Mnoge stvari više neće biti problem, počevši od radne dozvole do administracije, a za 20-ak posto smanjit će se i trošak nabave kemikalija zbog nestanka carine. Benefiti koji su od ulaska u EU primjerice imali znanstvenici u Češkoj, Španjolskoj ili Portugalu bili su doista veliki. U EU nikad nije bio problem uložiti sredstva u znanstvenu infrastrukturu pod uvjetom da je sve tran26

sparentno, a to se na kraju uvijek svodi na ulaganja u znanstvenike. Što će IRB dobiti ulaskom u EU? U protekle dvije godine on je iz EU povukao oko 7 milijuna eura za nekoliko projekata, a sad se otvara nova perspektiva. Između ostalog i za oko 80 milijuna eura vrijedni infrastrukturni projekt što uključuje saniranje okolne ceste, zgrada i opreme. Njemačkim institutima (gdje sam svojedobno radio) oko 30 posto sredstava dolazi iz donacija, a ovdje to treba adekvatno riješiti na način da donacije ne ulaze u troškove poslovanja. Bez toga nema napretka tehnologije. Apeliram da se na znanost prestane gledati kao na krpelja koji živi na jaslama države nego da se gleda kao industrijski zamašnjak. Što EU dobiva zauzvrat od ulaganja?

Poanta je kod ulaganja u znanost da se tako prevenira nastanak nove krize koja može doći tek za 10 ili 15 godina. S druge strane, od takvih se ulaganja već za pet do 10 godina dobiva tehnologija koja postaje dio nacionalnoga izvoza i vrijednosti na tržištu visoke tehnologije.

Nijedna država koja ne posjeduje visoku tehnologiju danas ne može imati pozitivni izvoz u odnosu na uvoz; od turizma, pšenice i ostalih dobara ne može se biti u plusu. Prevagu odnose izvozno orijentirane države prodajom proizvoda visoke tehnologije. Hrvatska u znanost ulaže 0,7 posto BDP-a, a u krizi se stalno režu sredstva što dovodi do zapuštenih instituta. Do nove opreme se može doći jedino preko fondova i natječaja koji su izvan Hrvat-

ske, dakle, prijavom na neki strani projekt. To konkretno znači ako se politika ne promjeni, da će znanstvenici postati veliki izvozni proizvod ove države. Nismo kompetitivni niti sebi niti cijelome svijetu, pa zbog toga ne možemo privući primjerice vrhunske indijske, njemačke ili pakistanske znastvenike. Kad biste sad pokušali pokrenuti novu high-tech biotehehnološku kompaniju pitanje je biste li našli na tržištu sto vrhunskih biotehnologa ili kemičara. Hrvatska radna snaga na visokom tehnološkom nivou ne postoji jer već

BORNA FILIĆ/PIXSELL

Ako se politika ne promijeni, znanstvenici će postati veliki izvozni proizvod ove države. Nadam se da idemo u pravcu da ćemo od 10.000 doktora znanosti u 10-ak godina doći do 30-ak tisuća, kaže Mario Cindrić, voditelj Laboratorija za sistemsku biomedicinu Instituta Ruđer Bošković Razgovarala: Suzana Varošanec

Velika su sada davanja vezana uz komercijalizaciju inovacija.

Trebaju nam porezne olakšice za startup kompanije te da se sve ono što je pokriveno s patentom porezno stimulira

radi želite biste Gled Nika će se tisuć tak g bism ako s riti v Bez t skoj n nolg visok podr

Po če u, a z i iz E Nepo u vis elem mog

a

za e om

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

radi ili je otišla raditi izvan Hrvatske. Da želite napraviti ovdje Silicijsku dolinu ne biste imali radnike.

Gledate li na stvari precrno?

Nikako! Nadam se da idemo u pravcu gdje će se te stvari promijeniti, te da ćemo od 10 tisuća doktora znanosti u sljedećih desetak godina doći do 30-ak tisuća. Time bismo napravili veliki iskorak. Jer, samo ako stvorimo kritičnu masu, ona će stvoriti visoku tehnologuju koja stvara izvoz.

Bez toga sve ono što se proizvodi u Hrvatskoj neće se prodati nigdje kao visoka tehnolgija, a da biste mogli konkurirati na visokotehnološkom tržištu morate imati podršku od znanosti.

Po čemu je metoda koju ste razvili na IRBu, a za razvoj projekta sada dobili novac i iz EU, originalna i inovativna?

Nepogrešivo određuje mikroorganizam i u visokome postotku određuje građevne elemente stanice, pa je u nekoliko sati moguće reći koji je mikroorganizam posri-

Dr. Mario Cindrić s Instituta Ruđer Bošković upravlja inovativnim projektom koji je iz EU dobio 5 milijuna kuna

jedi te koji je antibiotik najbolje upotrijebiti za liječenje. Ista se stvar prevedeno na laički jezik pomoću te metode postiže i u pogledu patogene stanice. Originalno i inovativno, pak, je to što putem te metode, od svih centara na svijetu, možemo popisati najveći broj građevnih elemenata stanice, i to iz razloga što radimo s vlastitom originalnom patentiranom tehnologijom i originalnim softverom.

Kakvi se komercijalni rezultati mogu očekivati?

Komercijalni efekt je vezan uz suradnju s velikim “life-science” kompanijama.

Sudeći prema tome kako funkcionira tržište u svijetu očekuje se od većine ljudi koji imaju patentom zaštićenu ideju te je žele komercijalizirati da osnuju vlastitu kompaniju i počnu je razvijati do određenog stupnja, koji uključuje prodaju i višegodišnji rast. Tada velika “life-science” kompanija kupuje malu kompaniju. Isti princip vrijedi i za ovu metodu, a mogu reći

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

da traju pregovori s vodećim “life-science” kompanijama u svijetu.

Koja je korist za IRB od istraživanja?

Indirektna korist je u tome što je ono najbolji način kako se mogu privući mladi znanstvenici. Za razliku od direktne koristi - bilo koji novac koji dođe na IRB od EU djelomično je predviđen za održavanje hladnoga pogona, indirektna je puno važnija ako želite privući mlade i sposobne ljude. Zamislimo da imamo jednog ili dvojicu koji su uspjeli zaraditi novac od svojeg znanja ili patenta na Institutu! Puno mladih ljudi bi se tad polakomilo da se od toga može živjeti i da postoje pozitivni primjeri da je to moguće. I ja bih to volio vidjeti. Jer, ako će se kao model uspjeha prikazivati razne pripadnike poduzetničke „subkulture“, sumnjive biznismene ili ratne profitere, a pritom nećete kao uzore stavljati ljude koji svojim radom, pameću i sposobnošću mogu ostvariti uspjeh, onda se radi o izuzetno negativnom PR-u. Dugoročno 27

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

Intervjui

se na tako provodi negativna kadrovska selekcija u proizvodnome i znanstvenome profilu ljudi. Prva i najveća dobit bi bila da se ustvari mladi ljudi promoviraju, te da se na taj način može zaraditi i da to nije sramota.

IRB ima cijeli niz inovacija, no gdje su problemi te kako ih riješiti?

Na Institutu vlada pozitivna klima prema inovacijama te nije moguće očekivati bolje uvjete od Instituta za pokretanje vlastitog posla. Problem je što postojeći sustav u Hrvatskoj, od poreznog nadalje, ima niz opstrukcija. Potrebno ih je riješiti na zakonodavnoj razini. S obzirom na velika davanja vezana uz komercijalizaciju neke inovacije, treba mijenjati zakonodavstvo tako da se daju porezne olakšice za startup kompanije te da se sve ono što je pokriveno s patentom na određeni način porezno stimulira. Po uzoru na druge zemlje trebalo bi imati jaki državni fond za poticanje inovativnosti. Postoji dobar pokušaj kroz BICRO, ali bi ga trebalo osnažiti - pomoć države treba udeseterostručiti, kako bi se omogućio potrebni zamašnjak za komercijalizaciju perspektivnih patenata. Taj bi se fond bavio tzv. rizičnim ulaganjima, a takozvanim kažem zato što u biti ona nisu rizična.

Znači li to da porezni poticaji u kombinaciji s jačim fondom mogu dovesti do efikasnoga povezivanja znanosti i biznisa te komercijalizacije inovacija?

BORNA FILIĆ/PIXSELL

Dr. Cindrić pregovara s “life-science” kompanijama oko komercijalizacije metode detekcije mikroorganizama i tumorskih stanica

28

Pomažu klinikama

Treba nam jaki državni fond za poticanje inovativnosti. Pomoć države treba udeseterostručiti kako bi se omogućio zamašnjak za komercijalizaciju patenata To je izlaz uz uvjet da se znanost kao posebna jedinka ponovo izdvoji u posebno ministarstvo te onda ostvari kako blisku poveznicu s obrazovanjem tako isto i s industrijom. Da bismo mogli govoriti o nekim ozbiljnim pokušajima startupa treba shvatiti da je Hrvatska sa 4,2 milijuna stanovnika premalo tržište za inovativnost, te da jedino možete biti kompetitivni u odnosu na inozemstvo, a onda su potrebni zahvati u zakone i podrška države. To bi dovelo do tehnoloških parkova te uključivanja mladih znanstvenika iz raznih područja - kemije, matematike, fizike i medicine, a isti odnos treba vrijediti i prema elektrotehničarima, strojarima te pripadnicima ostalih tehničkih struka.

S obzirom na to da je to pravac u kojem treba ići, te da je bitan novac koji će stizati iz Europske unije, trebali bi početi nicati tematski tehnološki parkovi.

Kad i kako će vaša metoda detekcije patogenih mikroorganizama i tumorskih stanica pomoći u dijagnostici?

Već pomaže. Naša se suradnja prvenstveno odnosi na KBC Zagreb (bivše Rebro) i Kliniku za tumore, djelomično na KBC “Seste milosrdnice”, ali i na druge centre. Suradnja se razvija onda kad se ne može odrediti patogeni mikroorganizam ili profil tumorske stanice, pa to tada radimo u okviru proširenoga znanstveno-kliničkoga istraživanja. Dobivam i telefonske upite građana, no objašnjavam da nisam ovlašten davati dijagnoze nego u suradnji s klinikom možemo pogledati nalaze i donijeti zaključak upotrebom te metode i ostalih kliničkih parametara. Za nekoliko godina doći će do potpune kliničke primjene, pa će se brže i pouzdanije moći odrediti tip patogenog mikrorganizma što je izuzetno bitno za prepisivanje terapije. Sadašnjim metodama pokušaja i pogrešaka, liječnici mogu i pogriješiti jer nemaju dovoljno dobru dijagnostiku.

Druga je primjena vezana uz ubrzanu dijagnostiku kod tumorskih stanica gdje se preko tipizacije tumora može odrediti koliko radikalna mora biti terapija.

Kako je patentirana?

Patentirana je u Hrvatskoj, a isto i u svijetu. Kao prvi i osnovni korak patentabilnosti snažno potičem prijavu hrvatskog patenta te to preporučujem mladim znanstvenicima. Napisati hrvatski patent nije pretjerano zahtjevno, a preko njega se dobiva patentna zaštita u cijelom svijetu. S tim u vezi često se miješaju dvije vrste patenata: propeler patenti i fundamentalni patenti. Kod prvih je riječ o sitnim inovacijama koji se ne smiju miješati s onima fundamentalnog karaktera koji su tehnološki patenti. Takvih je malo u Hrvatskoj, a na takvoj vrsti patentabilnosti treba inzistirati. IRB je institucija koja ima najveći broj viskotehnoloških patenata u Republici Hrvatskoj.

27 / 05 / 20

a š e ša n s e Iskoristite V tske u EU – a v r H a k s la nakon u ! m logistikom o ij it v o k in č s naju

Neograničene mogućnosti – Hrvatska sa DB Schenkerom Ulazak Hrvatske u EU otvara nove mogućnosti u logistici.

Oslonite se pritom na mrežu DB Schenker-a! S redovitim polascima prema Hrvatskoj, vlastitim TAPA skladištem i distribucijom unutar 24 sata širom zemlje od Zagreba. Iskoristite Vaše šanse – s učinkovitom mrežom DB Schenker-a. www.dbschenker.com/hr

Intervjui

Europska unija je samo prilika, nema tu garancija. Mi smo dosta toga prilagodili standardima EU i nadamo se najboljem. No, vidimo da dok Njemačka blista, Grčka tone, govori Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum Mobilea, te suosnivač i predsjednik Zagrebačkog inkubatora poduzetništva Razgovarao: Bernard Ivezić

I

vo Špigel široj javnosti postao je poznat kao suosnivač i predsjednik Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, prvog regionalnog startup inkubatora. Paralelno djeluje kao član brojnih radnih grupa i inicijativa koje surađuju s tijelima javne uprave na poboljšanju uvjeta poslovanja malih i srednjih poduzetnika. O tome kako se baviti poduzetništvom iskusio je kao suosnivač, a danas član Uprave Perpetuum Mobilea, uspješne domaće informatičke tvrtke u kojoj je jedan od investitora i fond SEAF.

Koliko je u razvoju poslovne klime u Hrvatskoj pomogla Europska unija?

Unija je dala sjajan izgovor hrvatskim političarima da naprave ono što bi Margaret Tatcher napravila neovisno je li Velika Britanija u EU ili nije.

Zar stvarno mislite da se brodogradnja nije mogla riješiti prije 20 godina, samo da su to političari željeli? Ili zar ne mislite da se brodogradnja ne bi rješila još dva desetljeća da nismo ušli u EU? Politici odgovaraju vreće bez dna.

Da se razumijemo, ni EU političari 30

nisu bajni i nije ni EU takav da mu se ne može prigovoriti, ali očigledno je da kad nacionalnim političarima stvorite okruženje u kojem se moraju natjecati, čak i narod u Hrvatskoj može profitirati. Ali, naravno, treba znati da je EU samo prilika i da nema garancije.

Mi smo dosta toga prilagodili standardima EU i nadamo se najboljem. No, vidimo da dok Njemačka blista, Grčka, koja je također u EU, tone.

Kakva su vaša očekivanja od članstva u EU? Ako pogledamo što se dogodilo nakon pristupanja pojedinih zemalja EU, možemo zaključiti kako je, recimo, Irska najviše napredovala od ulaska u EU. Iako je prije nekoliko godina upala u probleme zbog tržišta nekretnina i financijskog sektora, sasvim je sigurno da iz krize izlazi brže od drugih zemalja koje su ekonomski snažnije.

Grčka je pak na drugom polu. A tamo je jer je uvjerljivo najlošije iskoristila sve prilike koje joj je pružila EU. Loše su se pripremili. Imaju prevelik javni sektor koji je k tome potpuno neefi-

petar glebov/pixsell

Slični smo Grcima,no možda bismo mogli proći drukčije

LogIka bIrokracIje U državnoj upravi jedan od glavnih problema za postizanje veće efikasnosti je neinformatiziranost. Što usporava informatizaciju?

Nedostatak win-win situacije. Kad vam trgovac ponudi neki proizvod i vi ga kupite, oboje ste zadovoljni. vi ste dobili proizvod, a trgovac je zaradio. No, kada it tvrtka ponudi nekoj instanci državne uprave neko rješenje, oni nisu zainteresirani. Znaju da će im to rješenje donijeti veću efikasnost i smanjiti troškove, ali prodaju je nemoguće dogovoriti. i onda shvatite da je to stoga što voditelj nekog odjela u javnom sektoru ili državnoj upravi veću efikasnost i smanjenje troškova ne promatra kao i vi. on to vidi kao smanjenje broja zaposlenika i manji budžet njegovog odjela.

Kad tome dodate birokratski mentalitet, koji kaže da sa što više ljudi zapovjedate i što imate veći budžet, to ste i važniji, onda je lako zaključiti zašto do kupnje nije došlo. to je suprotno od onoga što birokracija želi. Nije uvijek tako, ali vlada je ta koja treba promijeniti uvjete zbog kojih službenici tako razmišljaju. Dok toga nema teško je očekivati drugačiju javnu upravu.

kasa tvo.

Ang si kr

kojo Hrv jek n su sl tržiš Stop onoj iden biti unat

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

ipak proći drugačije. Možda da, ali poduzetnici trebaju biti i realni.

Suvlasnik se tvrtke u IT industriji.

Očekujete li jaču konkurenciju i internacionalizaciju u sektoru?

U IT industriji to ne očekujem. IT kompanije iz EU su i dosad mogle raditi ovdje, ali kako smo malo tržište - nisu. Tržište se neće povećati pa ne vidim da će se išta bitno promijeniti nagore. Štoviše, mislim da će se situacija samo poboljšati jer će biti više EU fondova za poduzetnike. Do sada su novac iz EU fondova primarno dobivali država i poljoprivreda. Od 1. srpnja to više nije tako.

Treba li IT biti strateška industrija?

Ja nisam najbolji sugovornik za ovu temu jer osobno sam vrlo skeptičan prema ideji nacionalnih industrija. U pravilu, ono što će biti proglašeno strateškom industrijom, za to država kaže da će subvencionirati. Imali smo takav eksperiment s brodogradnjom i poljoprivredom. Ne bih volio da nam i IT tvrtke izgube priliku da budu konkurentnije.

Naravno, kad nešto od toga proglasite strateškom industrijom imate veće mogućnosti da djelujete na primjerice visoko opterećenje rada, primarnog troška IT industrije u Hrvatskoj. No, mislim da je to u globalu više štete nego koristi. I Francuska i Velika Britanija imale su svoje nacionalne IT tvrtke. Danas nitko ne zna ni kako se zovu. Toliko su bitne i velike.

zapo-

udi te ka oni eti mo-

au mamaa. da to ije ije te ma

kasan, te potpuno korumpirano društvo. Oni tvrde da im je za krizu kriva Angela Merkel. No, ja smatram da su si krivi sami.

Treba li uopće govoriti o tome kojoj od ova dva primjera više nalikuje Hrvatska? Korupcija nam je još uvijek nešto normalno. Naše kompanije su slabo prisutne na međunarodnom tržištu i ono je slabo prisutno ovdje.

Stopa nezaposlenosti mladih je slična onoj u Grčkoj, a javni sektor posluje po identičnim principima. Možda treba biti optimist i vjerovati da ćemo mi, unatoč svim sličnostima s Grčkom,

Što je po vama potrebno domaćoj IT industriji?

Bitno je da država prestane blokirati IT industriju. Već 20 godina slušamo priče kako je IT važan za hrvatsko gospodarstvo, ali paralelno cijelo to vrijeme vidimo kako država samo sprečava razvoj naše industrije. Nije se mnogo promijenilo ni danas. I danas imate državne agencije koje rade Već 20 godina sluposlove koje bi država mnogo jeftišamo priče kako je IT važan za hrvatsko nije mogla naručivati na tržištu i tako otvarati poslove za domaće poduzetgospodarstvo, ali nike i jačati njihove kapacitete, kako paralelno cijelo lokalno tako i za izvoz. Država se u tih to vrijeme vidimo 20 godina pokazala kao nezainterekako država samo sprečava razvoj naše siran korisnik IT proizvoda i usluga. industrije, kritičan je Nemate naznaka što država treba, Ivo Špigel iz IT tvrtke pa da se IT tvrtke takmiče koja će to najbolje razviti i ponuditi. Nešto se u Perpetuum Mobile posljednjih godinu dana o tome govori, ali tek treba vidjeti kako će se to realizirati. Poduzetnicima u IT-u ne treba strateška titula, već da im se omogući da praktično dobiju prilike za uspjeh.

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Hoće li moći do novca, posebno startupi?

Imamo Bicro. Uz sve svoje nesavršenosti on se pokazao kao odličan model kanaliziranja javnog novca u R&D u javnom i privatnom sektoru i tako pozivanja visokotehnoloških industrija, među inima i IT-ja. To vjerujem da će ostati jer tako to radi i EU. Štoviše, mislim da Bicro treba dodatno ojačati da još više može pomagati startupima, i to ne samo u IT-u, već i u biotehnologiji, nanotehnologiji itd.

Zašto je u Hrvatskoj pojam startupa, kad se govori o gospodarstvu, posebna tema koja kao da nema veze s “velikim industrijama”?

Startupi, ali i općenito male i srednje tvrtke, su iznimno važne za gospodarstvo. One u svim zemljama zapošljavaju najviše radnika i čine najveći dio gospodarske dinamike pa i razvoja.

Treba se podsjetiti da su sve velike korpoarcije krenule jednom kao male tvrtke. Da su rasle i gradile svoj uspjeh i upravo zato što im je to bilo omogućeno, danas su tako velike.

Nažalost, kod nas je poduzetništvo prije bilo jako ograničeno, a u posljednjih 20 godina možda i jesmo na papiru, ali nismo mentalno izašli iz tih ograda. U Hrvatskoj se i danas njeguje mentalitet velikosti kad se govori o kompanijama. Zato ključne sugovornike u procesu promjena, poput političara i medija, interesiraju samo velike brojke. U takvim uvjetima lako se gubi iz vida da su mali poduzetnici zapravo oni koji su “najveći”. Ali stvaranje poticajnog okruženja za male i srednje poduzetnike nije isto kao za najveće. S najvećima se možete dogovoriti licem u lice. Male poduzetnike čine tisuće lica i njima takav dogovor znači neka strukturna reforma, koja im svima poboljša rad.

No, nju nije jednako lako provesti kao mjere iz dogovora licem u lice.

Uspjeh strukturne promjene znači da ne morate brinuti o korupciji, da je državna uprava efikasna itd. Zato možemo imati Poduzetnički impuls, ali ako nemamo efikasan pravosudni sustav, što vam vrijedi da dobijete poticaj koji pretvorite u posao koji ne možete naplatiti nekoliko godina ili nikada? A ta neefikasnost znači život i smrt samo za male i srednj poduzetnike, ne i velike. U SAD-u, koji ima najjaču startup scenu na svijetu, postoji zakon koji obvezuje velike kompanije da kod plaćanja prvo moraju pokriti dugovanja prema malim dobavljačima.

31

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

Intervjui

Može li se pojedinca naučiti poduzetništvu?

Angažiran sam u Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva i ne bih to radio da ne mislim da se u ljudima može probuditi ta iskra. Možete svladati vještine koje vam mogu pomoći da postanete dobar poduzetnik. Znači možda nemate temperament, ali ste svladali vještinu pregovaranja i razumijete se izvrsno u financije. To vam mogu biti sasvim dovoljni aduti da uspijete.

Nema suglasnosti društvenih elita da su promjene nužne.

Kad se oko nečega i suglase, spremni su žrtvovati sve osim sebe, kaže Špigel

Smatrate li da u Hrvatskoj poslovnu klimu treba mijenjati mjerama koje više nalikuju evoluciji ili revoluciji?

Postoji više modela i samo treba odlučiti koji ćemo uvesti i raditi na tome. Irska i Nizozemska dobar su primjer zemalja u kojima je postignut vrlo širok društveni konsenzus koji je doveo do izlaska iz krize. Irska je to napravila 70-ih i 80-ih. Tada su sve ključne skupine u društvu postale suglasne oko toga da nešto treba promijeniti. Složili su se da je država u dubokoj krizi i da se iz nje ne može izvući sitnim pomacima. Promjene su bile suštinske, svi su se nečeg trebali odreći da bi uspjeli, ali danas ubiru plodove toga. Ima i drugi put, poput onoga što je napravila Margaret Tatcher u Velikoj Britaniji. Osobno nisam sklon takvom rješenju, ali ona je pokazala da se i na taj način može izvući zemlja iz krize. Tatcher je imala veliku odlučnost i političku umješnost, a ona joj je i trebala jer za reforme nije bilo društvenog konsenzusa. Sukobila se sa sindikatima i političarima koji su željeli zaustaviti privatizaciju, te radnicima koji nisu željeli mijenjati način života. Ona se postavila autoritativno i reforme je provela džonom. Što može uspjeti u Hrvatskoj?

Mislim da je očito da nama treba kombinacija. Mi nemamo suglasnost društvenih elita da su promjene nužne.

Kad se oko nečega i suglase, spremni su žrtvovati sve ostale osim sebe. S druge strane, nije moguć ni model Velike Britanije, jer se niti jedna vlada nije iskazala s odlučnosti da provede ključne promjene. To se prelama preko gospodarstva. Preskupa država ne želi smanjiti broj zaposlenih, a da bi postojala, 32

petar glebov/pixsell

Jesu li političari ti koji mogu potaknuti poduzetništvo?

Način na koji se društvom upravlja utječe na to koliko se ono pasivno ili aktivno postavlja spram određenih pitanja, pa tako i poduzetništva. No, ne vjerujem da te promjene mogu provesti političari, pa čak i na ključnim mjestima.

porezima satire gospodarstvo. Ne želi ni raditi na efikasnosti jer se onda previše zamjera sindikatima. Poslodavcima su ruke zavezane jer oni su već morali i otpuštati i poboljšavati efikasnost. U takvim uvjetima ne očekujem da ćemo tako skoro izaći iz krize.

Vlada je napravila pomake, ali kako nedostaje istinske odlučnosti za reforme, nema ni istinski fenomenalnih mjera. Nedostaju nam takve mjere na papiru, a najviše u provedbi PoduzetNik i aktiVist Otkud kod vas takav žar za razvoj startup zajednice? to je stvar temperamenta. Na neki način to je povezano i s mojom sklonosti za politički aktivizam. U pogledu startupa, ključno je razgovarati o poduzetništvu, a poduzetnik postaješ kad uvidiš da postoji potreba koja nije zadovoljena na tržitu. takvih potreba ima i u društvu. Nekome je to vidljivo, a nekome ne.

Zašto onda radite sa startupima u ZIP-u? Kao da ih vodite po dasci na piratskom brodu kako bi ih pustili u more puno morskih pasa?

Poduzetnici, a i ja sam jedan od njih, po prirodi su optimisti. A kako smo svi u istom sosu, možemo si barem međusobno pomoći kad je već klima takva kakva jest.

Znači li to da ne vidite pomake?

Baš suprotno. Mislim da se pokušava napraviti dosta. Vlada je napravila neke pomake, ali kako nedostaje istinske odlučnosti za reforme, nema ni istinski fenomenalnih mjera. Nedostaju nam takve mjere na papiru, a najviše nam nedostaju u provedbi. Rezultat su jako slabi pomaci. Mislim da društvo treba obrazovati da bi shvatilo u kakvoj smo situaciji. Primjerice, premijer je nedavno rekao da je u zadnjih nekoliko godina u realnom sektoru izgubljeno 170.000 radnih mjesta i, osim poslodavaca, nitko se na to ne ljuti. No, kad počne pričati o stvarnoj potrebi da se plaće u državnoj službi smanje za 3 posto, onda dobiva prijetnje štrajkom i opće blokade države.

27 / 05 / 2013

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Intervjui

Drvo nam treba biti prvo, zašto to zaboravljamo?

O

očekivanjima, ali i strahu drvoprerađivača nakon ulaska Hrvastke u Europsku uniju, strukturnim problemima branše te neiskorištenim potencijalima govori Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera.

dalibor urukalović/pixsell

Za drvnu industriju nemamo nijedno prijelazno razdoblje nakon što uđemo u EU, upozorava Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera Razgovarala: Božica Babić poljoprivredno zemljište izdvojila kao strateško pitanje. U Hrvatskoj neprijeporno drvna sirovina i šumsko zemljište imaju strateški značaj, a time i drvoprerađivačka industrija. Dio krugova u šumarstvu i drvnoj industriji misli da takav sektorski zakon možemo donijeti i unutar EU, što nije točno. Takvu vrstu zakonodavstva gdje ćemo resurs za jednu industriju štititi više nego za druge na razini Unije neće biti prihvaćen već bi mogao biti ocijenjen kao oblik protekcionizma. Pratili smo što se događalo u Sloveniji i nakon ulaska više nije bilo moguće štititi sirovinu.

Strahuju li drvoprerađivači od Europske unije?

Ulazak će otkriti niz hendikepa, pa tako i loše ispregovarane industrijske politike. Konkretno, za drvnu industriju nemamo nijedno prijelazno razdoblje dok je Slovenija za prilagodbu direktivama o zaštiti okoliša imala šest godina.

Unatoč tome, neke njihove tvrtke završile su u stečaju, nisu mogle platiti kazne za neprovedene mjere. Konzultanti iz Bruxellesa nas upozoravaju da će EU upravo u prvoj godini rigorozno provoditi kontrolu primjene direktiva, čiji sadržaj naša industrija još niti ne poznaje.

Drvnoj industriji nedostaje razvojna strategija. Što bi ona morala sadržavati?

Mora dati sektorski okvir, u kontekstu cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, posebice u dijelu razvoja i većeg korištenja drva kao jednog od glavnih sirovinskih resursa. Ne trebamo se suzdražavati u otvorenom lobiranju da “Drvo postane prvo” kada je pola hrvatskog teritorija pod šumom. Strategija se mora nadovezati na onu iz 2004. i treba inaugurirati nove razvojne paradigme. Među mjerama treba biti i ona da javna nabava postane ‘zelenija’ te tako otvorenija za hrvatske proizvođače, koji si čupaju kosu kada stranci opremaju javne objekte poput dvorana-arena za rukometno prevenstvo, gdje je ugrađen strani parket.

Mi drvoprerađivači i dio našeg akademskog korpusa silno očekujemo da nam politika konačno dodijeli status jedne od nacionalnih industrija te, naravno, predvidi sredstva kako u nacionalnom

proračunu tako i kroz iniciranje sektorskih projekata koji će omogućiti korištenje sredstva iz EU fondova. Što je sa zakonom o preradi i uporabi drva, proizvodima od drva i namještaju, koji bi domaćim tvrtkama zajamčio pravo na 70 posto drvne sirovine? Bio je dva puta u proceduri.

Zakon je u pat poziciji iako iz Ministarstva poljoprivrede kažu da ide u proceduru. Imam dojam da se ne čini sve u dinamici kako bi se zakon doista usvojio u roku, a svjedoci smo da se neke odluke, ako Vlada tako hoće, mogu donijeti u dva dana. Poljska je, recimo,

Ne mogu se oteti dojmu da ključni donositelji odluka nemaju pojma o izazovima i potencijalima sektora koji čini 10% izvoza

Drvna industrija izravno je ovisna o Hrvatskim šumama, a mnogi drvoprerađivači tvrde da suradnja nikada nije bila na nižim granama.

Hrvatske šume imaju jasno određenu ulogu. One se bave ekološkim i gospodarskim aspektima gospodarenja šumama. Već više od 10 godina imaju zadatak provesti restrukturiranje i jačanje vlastite konkurentnosti, ali stječe se dojam da se svojim odlukama više bave drvnom industrijom. Njihova teza je da samo pet pilana treba opstati, a sve ostale zatvoriti. Hrvatski drvni klaster ocjenjuje da unutar 700 subjekata koji se danas aktivno bave preradom drva, iako statistika kaže da ih je više od 2000, razvoj treba trasirati na najmanje 200 tvrtki koje dobro i zdravo posluju. Šume su prošle godine usvojile novi model prodaje sirovine s presloženim i za mnoge netransparentnim kriterijima, imaju listu privilegiranih kupaca-finalista kojima jamče veće kvote i povoljnije rabate čime je svakako započeta polarizacija drvnog sektora, jer se tvrtke ipak bore svaka za svoj interes. Čudi nas kada se najavljuje da će Šume investirati u desetine energana na biomasu, da će napraviti deset tvornica peleta... To je ipak poduzetništvo, a njihova uloga je održivo gospodarenje šumama.

33

intervjui

Koliko je izgledno da nakon neuspjelih predstečajnih nagodbi ključni igrači iz sektora završe u rukama stranaca?

Mislio sam da se promjena vlasništva kod nas neće brzo događati, no trendovi unatrag godinu dana potvrđuju da se radi novo preslagivanje. Velik dio tvrtki, čak i onih koje trenutno stabilnije posluju, razmišlja o strateškom partneru. To je možda posljedica i bezidejnosti oko strategije.

Kako će drvni sektor izgledati za 10 godina? Puno je vjerojatnije da će njime dominirati stranci koji sve više investiraju. Zašto? Zato što ulažu svoj kapital i neće dozvoliti da propadne.

Ovaj sektor ima potencijal, samo je pitanje kako će se postaviti oni koji donose odluke. Ne mogu se oteti dojmu da ključni donositelji odluka, na vrhu piramide uopće nemaju pojma o izazovima i potencijalima sektora. To je za njih samo neka industrija koja izvozi trupce ili drvo te u agendi političara ima važnost isto kao i ergela u Lipiku, primjerice, ili projekt uzgoja egzotičnog voća. To je poražavajuće i demoralizirajuće za tvrtke, za radnike, za vlasnike koji su svoje živote utkali u opstanak ovog sektora koji se sada popeo na 10% hrvatskog izvoza. Svi ti rezultati i perspektive ne jamče tretman u politici i nacionalnoj strategiji, a posebice ne u rasporedu sektorskih potpora.

Je li netko unutar sektora, usprkos nesređenom tržištu i problemima, uspio ostvariti razvoj koji bi ostatku branše mogao biti uzor?

34

Parketari. Mnogi među njima u drvni biznis su ušli kroz obiteljske pilane, no nakon desetljeća mukotrpnog rada dio njih shvatio je da jedino specijalizacijom može naći dobru tržišnu nišu.

Već nekoliko godina hrvatski parketari u samom su svjetskom vrhu, četvrti smo u proizvodnji masivnog parketa. Nisu se uplašili tržišta nego su se s njim povezali i integrirali. Primjerice, u razvoj novih tehnologija i intelektualno vlasništvo investirali su enormna sredstva. Pojedini njihovi patenti za ugradnju parketa stajali su i više od 500 tisuća eura. Naše tvrtke rade visokosofisticirani parket dužine do četiri metra i širine čak 40 centimenara, višeslojan iz jednog komada i pogodan za najzahtjevnija tržišta. U takvom parketu je i do 10 puta oplemenjena početna cijena drvne sirovine. I proizvodnja prozora je jako napredovala, posebice u kombinaciji drvo-aludalibor urukalović/pixsell

Talijanska grupacija Florian krenula je u akvizicije i ne krije ambicije da i dalje širi biznis. Koliko je stranaca već u drvnoj industriji?

Florian je dobrodošao u drvni sektor, ima tržišni potencijal i iza njega nema neuspjelih projekata. Dugo je ovdje prisutan kao trgovac, a sada je odlučio ući i u proizvodnju. Imamo još uspješnih primjera ulaganja iz inozemstva. U Đurđevcu je pristutan njemački Haas, obiteljska tvrtka znatno veća od Floriana, investirali su veliki novac i imaju preko 200 zaposlenih. Godinama su bili diskriminirani oko sirovine, nisu mogli izravno kupiti sirovinu nego su je nabavljali od prekupaca ili iz uvoza, unatoč tome ostali su i ozbiljno proizvode. U Klani, najvećem proizvođaču stolaca, s godišnjom proizvodnjom milijun i pol komada, kapital je pola talijanski, pola hrvatski. Tu je i Calligaris u Ravnoj Gori, gdje sam i sam bio suvlasnik pred 15 godina.

Vlada bi trebala drvnom sektoru sniziti doprinose i cijene struje. Ikei je pomogla, poručuje Marijan Kavran

minij, kako bi se postigla velika energetska učinkovitost i udovoljilo općem trendu štednje energije.

malo Polja naln

Uz specijalizaciju proizvodnje, što drvnoj industriji nedostaje da bi na budućnost gledala s više optimizma?

Najveće ograničenje sektora proizlazi iz nedostatka educiranog kadra, što menadžerskog, što tehničkog. Manjka nam znanja, namjerno neću reći dizajna, što se uglavnom stavlja u prvi plan.

Dizajn je tek jedna od karika koja nam nedostaje i tu treba reći da u Hrvatskoj ima etabliranih svjetskih dizajnera poput Grupe Numen, koja uspijeva raditi za najbolje svjetske proizvođače namještaja, Talijane i Nijemce.

Više od dizajna nedostaju nam ‘opinion makeri’, menadžeri koji će znati kreirati imidž hrvatske industrije namještaja.

Ona se mora profilirati. Ne možemo

Kad nak što b Bren dava kolik Kvad u ko stars đača pnom

Drvo a na ni po Biom smo đene mas

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

malo raditi pločasti namještaj, kao i Poljaci, pa malo masivni, pa tradicionalno-rustikalni...

o

Kad bi od vas tražili recept za opstanak domaće proizvodnje namještaja što bi u njemu pisalo?

Brendiranje! Lesnina je počela prodavati proizvode Kvadre, no pitanje je koliko domaće tržište uopće zna da je Kvadra hrvatska tvrtka. To je projekt u koji se moraju uključiti svi, od ministarstava, klastera, udruga do proizvođača. Kako se radi o dugom i mukotrpnom poslu, svi od njega bježe.

zlazi , što njka dizaplan. nam rvatizajuspizvomce. nion irati taja. emo

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

u Padu od 2008. godine

nerćem

-

1.2

Drvo je i zelena energetska sirovina, a na tom projektu još nismo savladali ni početnicu. Kako ubrzati proces?

Biomasa je strateški energent u koji smo tek simbolično krenuli. Izgrađene su samo tri kogeneracije na biomasu. Proizvođači peleta izvoze 90

U proteklih dvadesetak godina drvna industrija je bilježila i padove i uspone.

Od 1990. do 2003. izgubljeno je gotovo 15 tisuća radnih mjesta, tranzicija je bila bolna, no već 2004. bili smo prvi sektor koji je dobio strategiju. U njoj je pisalo da su industrija i šumarstvo povezani sektori i da je razvoj finalnih proizvoda na bazi domaće sirovine strateški prioritet države. Sektor je smjelije pristupao širenju na svjetskom tržištu, pregovorima sa Hrvatskim šumama i ostalim dobavljačima. Do 2008. izvoz smo povećali sa 380 milijuna na milijardu dolara, finalni proizvodi imali su udjel od čak 70 posto. Pojačana konjunktura za namještajem na svjetskom tržištu ali i potpore Vlade za marketinške aktivnosti u tzv. izvoznoj ofenzivi dale su rezultat, drugi sektori nisu to najbolje iskoristili.

Drvna industrija izvukla je maksimum iz tog projekta, sve što se nudilo pokupili smo. Međutim, kada je 2008. globalna kriza pokosila izvoznike, iako smo tražili interventne mjere, Vlada nije odgovarajuće reagirala. Danas su nekima obveze veće nego što one vrijede i tu bi moglo biti velikih problema. Za vrijeme nedavne konferencije više poduzetnika je otvoreno inozemnim investitorima nudilo tvrtke.

Prije se govorilo o partnerstvima, danas više ne. posto proizvodnje, domaće tržište tek treba stvarati. Sve je to premalo s obzirom na preuzete obveze oko korištenja OIE, no nedostaje nam inventura stanja. Često se za potrebe nekih dokumenata ili prigoda pretjeruje s raspoloživim iznosima drva kao energenta.

Realno nemamo prevelike zalihe, sada je rapoloživo oko 600-800 tisuća tona, a to bi se moglo udvostručiti. Nemamo potencijal za neku proizvodnju koja će računati s nekoliko milijuna tona drvne sirovine. Nje jednostavno nema.

Ministarstvo gospodarstva oglasilo je poziv za podjelu 120 milijuna kuna potpora, mogu li se nadmetati i drvoprerađivači.

Mogu i to je pozitivan signal ove vlasti. Do sada su nas uvijek gurali prema Ministarstvu poljoprivrede koje već sedam godina dodjeljuje oko 50 milijuna kuna bespovratnih potpora godišnje. Konačno je prepoznata sljedivost domaće sirovine i finalnog proizvoda, a tu najviše kotiraju drvna i

prehrambena industrija koje i u ukupnom izvozu prisvajaju više od četvrtine rezultata.

Stoje li procjene da će, nakon što Ikea otvori svoj centar u Rugvici, u promjeru 100 kilometara nestati proizvođači namještaja?

Prema statistici, hrvatski proizvođači namještaja do sada su držali između 29 i 36 posto domaćeg tržišta, nismo u kategoriji Slovenaca gdje lokalni proizvođači domaćim kupcima prodaju 80 posto.

Više će izgubiti trgovci namještaja koji su uglavnom stranci. Zvali smo predstavnike Ikee na našu godišnju konferenciju, nisu došli. Trebaju nam investicije, to nije sporno, no htjeli bismo da se i prema domaćim ulagačima isto uspostavi most suradnje, pa da se našim tvrtkama osiguraju neki ustupci ili izuzeci. Da li bi se za virovitički Tvin izmjestile naplatne kućice na autocesti? Ima sigurno desetine stvari koje država može ponuditi Tvinu koji zapošljava 1000 radnika da ojača svoje investicije. Ta nekad najveća tvrtka po prihodu pala je sa 330 milijuna kuna prihoda na 180 milijuna. To je uzorna tvrtka koja dominatno izvozi, ne piljenu građu već je isključivi finalist. Tvin je interno proveo sve mjere koje je mogao, no globalni tržišni odnosi i, kako sami često kažu, tečajna politika desetkovala ga je.

Tu je i politika cijena njihovog najvećeg kupca, Ikee, koja uspijeva nabavljati iste proizvode po nižim cijenama na svjetskom tržištu.

Svi koji dolaze proizvoditi u Hrvatsku imaju riješenu prodaju i distribuciju, a Ikea također dolazi prodati i afirmirati svoj globalni brend. Vlada bi trebala kompleksnije pristupati analizi stanja i udovoljiti zahtjevima pojedinih sektora poput drvnog koji traži neke ustupke ili izuzeća, oko smanjenja doprinosa ili niže cijene struje. To je ekvivalent ustupku oko izmještaja naplatnih kućica.

Kako će drvni sektor izgledati za 10 godina? Puno je vjerojatnije da će njime dominirati stranci koji već sada sve više investiraju 35

Dobro došli kući Styria Media Group AG koncern je koji djeluje na međunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. U njegovu su resoru mediji, tiskare i uslužne djelatnosti. Styrijina poduzeća nisu, međutim, ograničena samo na puku distribuciju informacija, nego im je svrha olakšati orijentaciju, stvarati povjerenje i pružati potporu zajednicama.

Styrijini mediji zauzimaju se za ujedinjenu Europu, demokraciju i vladavinu prava. Povijesni je temelj koncerna kršćanska, humanistička predodžba čovjeka.

Poštovanje te baštine i njezino razvijanje i izvan okvira kršćanskih korijena obvezuju djelatnike Styrijinih poduzeća na promicanje temeljnih vrijednosti kao što su tolerancija, liberalnost i pluralizam, a rukovodeće djelatnike da te vrijednosti utjelovljuju u svakodnevnom odnosu sa suradnicima i klijentima.

MEMBERS OF STYRIA MEDIA GROUP CROATIA:

SMI Doppelseite_400x265_FINAL.indd 1

Europski format Godine 2001. Styria Media Group AG akvizicijom Večernjeg lista započela je svoj angažman u Hrvatskoj.

Ovaj korak učvrstio je prijateljstvo dviju zemalja i njihovih potiče proces europskog ujedinjenja. Dvanaest godina poslije stigli smo, eto, na cilj: naša Hrvatska postaje članicom Europske unije. Godinama prekasno, prema našem mišljenju. Hrvatska je odavno imala europski format.

To je format koji odlikuje i medije grupacije Styria Media Group (npr. 24sata, Večernji list, Njuškalo, Poslovni dnevnik).

To dokazuju mnoge međunarodne nagrade koje su dobili naši hrvatski top-brendovi i njihovi angažirani djelatnici proteklih godina. Novinari, stručnjaci za digitalne medije, prodajni menadžeri i izvršni direktori Styrije Hrvatska među najboljima su u koncernu. Ponosni smo jer smo razvili grupaciju koja ne samo da svaki dan informira više od 2 milijuna čitatelja, gledatelja i korisnika, nego jamči i sigurna radna mjesta za 615 zaposlenih.

Od 2001. godine Styria Media Group ulaže oko 90 milijuna eura u razvoj ovog projekta koji nas je učinio vodećom medijskom grupacijom u zemlji.

I dalje ćemo investirati u naše zaposlene i u njihovu novinarsku neovisnost kako bismo vama, cijenjeni čitatelji, pretplatnici i korisnici usluga oglašavanja i u budućnosti mogli nuditi medije i medijske usluge europskog formata - relevantno, vjerodostojno i neovisno. Veselimo se tome!

Styria Hrvatska - dobro došla kući!

Klaus Schweighofer Styria Media Group AG

26.06.2013 16:53:03

Intervjui

Bojim se da nas ne pretvore u ‘Disneyland’ K

ad je 48-godišnji splitski arhitekt Neno Kezić sa svojim kolegom Emilom Šverkom nedavno dobio godišnju nagradu Vladimir Nazor za arhitekturu za projekt studentskog doma u novom splitskom sveučilišnom kampusu, bila je to kruna na karijeri jednog od najuglednijih hrvatskih arhitekata svoje generacije. Rođen u Splitu, diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1988., da bi se odmah nakon toga otputio u London, gdje je radio za projektni biro Michael Hopkins & Partners. Neki bi rekli da se na povratak odlučio u - profesionalno - najgorem trenutku, no već 1990. je u Splitu osnovao vlastiti biro Arhipolis kojem je i danas na čelu. Među projektima koje je radio, ili na njima surađivao, valja spomenuti urbanističko-arhitektonsko rješenje u splitskoj četvrti Mertojak u kojoj je projektirao i župnu crkvu, potom kompleks Privrednika u Splitu, srednju školu u Sesvetama... Dvaput je dobio hrvatsku nagradu za uređenje interijera Bernardo Bernardi, pa godišnju nagradu Drago Galić za najbolju stambenu arhitekturu, te nagrade za interijer, odnosno arhitekturu na 35. i 47. Zagrebačkom salonu. Kezić je od 2004. redovni profesor na Građevinskoarhitektonskom fakultetu u Splitu, a privatno se rado okuša u ulozi DJ-a ili piciginaša na Bačvicama. Baš ta višestrana pozicija arhitekta s međunarodnim iskustvom, poslovnog čovjeka bez političkih ambicija i “odgajatelja” generacija koje će nositi najveći teret u europskoj Hrvatskoj, čini ga vrlo pogodnim sugovornikom na temu - što nas čeka konačnim pristupanjem Europskoj uniji.

38

Što očekujete, kakve promjene?

Ne vjerujem da će se 1. srpnja dogoditi ‘big bang’. Ta će tranzicija biti prilično mekana i spora. U jednom ćemo trenutku samo shvatiti da jesmo u Uniji i da su neke stvari drukčije. Očito, generalno funkcioniranje države kao institucije, funkcioniranje državnih službi, jednostavno će morati biti bolje, korektnije, brže.

Premda radite po cijeloj Hrvatskoj, ipak ste najviše vezani za Split. Kako vidite svoj grad u novoj integraciji, postoje li mogućnosti njegovog redefiniranja ili boljeg pozicioniranja?

Granice država danas su postale fluidne, skoro virtualne, a tendencija je da svijet počinje funkcionirati na razini gradova. Mi svi pričamo o europskim ili azijskim gradovima, najbrže rastućim gradovima..., kao da se identifikacija počela vraćati u renesansna vremena kad su gradovi bili jedinice identiteta. Kad bi pametno posložio stvari, Split ima nevjerojatan potencijal grada koji ima identitet, koji ima lokaciju, koji nešto znači na Mediteranu. Split, Marseille, Barcelona..., on doista može biti bitan u tom krugu, biti među desetak najvažnijih gradova na Mediteranu. Ukratko, može se pozicionirati kao jedan od tih identitet-gradova prepoznatih na globalnoj razini.

Da se vas pita, kako bi trebalo “pametno posložiti stvari”?

Split je star 1700 godina, što nije bezazleno, ne može se nabrojati puno gradova s tolikim kontinuitetom. A onda se možemo pozabaviti i time da imamo konurbaciju od Trogira do Omiša, s arhi-

pelagom jedinstvenih otoka... Sve su to neki parametri koji su jedinstveni ili su vrlo različiti od nekih drugih mediteranskih situacija. Plus, naravno, fizička blizina europskom kopnu, prometna povezanost... Naravno, ne treba zaboraviti ni društvene fenomene poput priče o piciginu, sve do socioloških specifičnosti života u Splitu. Dakle taj nekakav društveni softver koji očito postoji, očito je jedinstven i očito ga prepoznaju i stranci.

Kad se čitaju komentari turista, oni se često referiraju na te “softverske” situacije, pored predivne Dioklecijanove palače i ostalog “hardvera”.

IVANA IVANOVIĆ/PIXSELL

Ne trebamo “još starija i ljepša” dalmatinska sela, što su znali predlagati strani arhitekti, kaže Neno Kezić, vlasnik nagrađivanog biroa Arhipolis i predavač na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu Razgovarao: Ivica Profaca/VLM

Arhitekti u Hrvatskoj nisu spremni za globalnu konkurenciju, a veliki svjetski investitori ne vjeruju malim biroima, kaže Nino Kezić

Svašta sam vidio kao član županijske tzv. komisije za lijepo, od recepcije pod zvonikom trogirske katedrale do hotelskih soba unutar lukova Dioklecijanovog akvadukta

Čem svom Bojim da ni ciju. vidit ured Bern stavn Isto t i svje ruju form arch velik Naša njiho jekti je kv zacij

Radi neki blem Neće prop vali s koji s gran niral bilo tore način sta k titi.

vatemni oneliki titori lim

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

nikad, naravno, idealno funkcionirati, to nije slučaj ni drugdje u Europskoj uniji, ali želim vjerovati da Hrvatska može biti bolja.

Protivnici EU smatraju da je ovo što se trenutno događa u Uniji dokaz koliko su neutemeljena očekivanja optimista.

U životu uvijek imate “ups” i “downs”.

Možda je ovaj trenutak sada neki “downside” Europske unije, ali doista ne vidim drugu opciju. Premali smo da bismo se mogli pozicionirati kao Indija, Kina ili neke druge velike ekonomije, mi se moramo uklopiti s “jačima” i nastojati funkcionirati u tom sustavu. Ta priča da mi možemo biti sami, teško drži vodu ako niste Kajmansko otočje ili neki drugi porezni raj.

Čemu se nadate i od čega strahujete u svome poslu uoči ulaska u EU? Bojim se, tako je barem u mome sektoru, da nismo spremni za globalnu konkurenciju. Kad dođu arhitekti iz svijeta, pa kad vidite njihovu vizitku, gdje piše da imaju urede u Sydneyu, Singapuru, Londonu, Bernu, Rimu, sa 300 zaposlenih, jednostavno mi tome ne možemo konkurirati.

Isto tako, ozbiljni, stvarno veliki europski i svjetski investitori, jednostavno ne vjeruju malim hrvatskim biroima, ali su zbog formalnih razloga morali angažirati “local architects”. Sad će se i to promijeniti jer će veliki biroi ovdje imati licencirane urede.

Naša je jedina šansa za opstanak ili postati njihov dio ili naći neke niše, recimo projektiranje malih boutique hotela kod kojih je kvaliteta arhitekture važnija od organizacijske strukture.

Radili ste za strane investitore, ali u nekim drukčijim uvjetima. Koliki će problem biti prilagoditi se?

Neće mi biti uopće problem jer smo zbog propisa o angažmanu “lokalaca” surađivali sa svim većim stranim investitorima koji su se kod nas pojavljivali, poput Trigranita, Orca na Hvaru... i to je funkcioniralo savršeno. Doduše, ponekad mi je bilo žao što nisam uspio uvjeriti investitore da neke projekte naprave na drugi način, da bi se u njih uključio i duh mjesta koji strani arhitekti teško mogu osjetiti. Oni najčešće dođu i pokušaju sve

Split može biti među desetak najvažnijih gradova na Mediteranu, može se pozicionirati kao jedan od tih identitet-gradova prepoznatih na globalnoj razini

riješiti metodom “copy-paste” onoga što vide, dakle povijesne artefakte apliciraju na nove zgrade i onda dobijemo nekakav Disneyland, čega se moramo najviše bojati.

Ironično zvuči, ali imali smo sreću da zbog nepostojanja prostornih planova ili predugih procedura, većina takvih projekata nije realizirana. Ne trebaju nam “još starija i ljepša” pseudodalmatinska ribarska sela, a vjerujte mi, svašta sam vidio kao član županijske tzv. komisije za lijepo, sve do recepcije pod zvonikom trogirske katedrale ili hotelskih soba unutar lukova Dioklecijanovog akvadukta.

Kako navesti strane investitore i njihove projektante da poštuju to o čemu govorite?

Vrlo teško, jer i danas kad kao član te komisije napišem negativno mišljenje, to ne znači da oni neće dobiti dozvolu.

Pomaže jedino javna rasprava. Riječ je o vrlo suptilnim stvarima, poput oblikovanja ili arhitektonskog jezika, koje je teško propisati. Mi možemo lako odrediti da nešto bude na nekoj lokaciji, ali je ključno pitanje kako to realizirati.

Je li, načelno, ulazak u EU pozitivna ili negativna stvar za Hrvatsku?

Apsolutno pozitivna jer ulazimo u uređen sustav. Naravno, ne postoji idealan sistem, ali nadam se da će EU pridonijeti sređivanju našeg nereda. Neće

Hrvatska je jako dugo pregovarala, puno duže nego ijedna druga nova članica. Kako ste to doživljavali, je li doista to bila posljedica naše potpune nespremnosti?

Pretpostavljam da je tu bilo mnogo politike, jer kad pogledam unatrag, ne vidim da su se neke stvari bitno promijenile od početka pregovora, ne vidim da smo nešto drugačiji bili prije, kad nismo mogli ući u EU u odnosu na sad kad možemo.

Mislim da je tu politika bila primarna, ali pristupanje je na koncu bilo neizbježno.

Ipak, kad pogledam, recimo, pravosuđe i pokušam dokučiti kako ono funkcionira, onda me stvarno ponekad čudi kako su nas uopće primili. No, ponavljam, zaključak o našoj spremnosti je ipak posljedica političkih odluka. Što će Hrvatska dobiti, a što izgubiti ulaskom u EU? I što će EU dobiti dolaskom Hrvatske?

Oni dobivaju tisuću otoka i Jadran, premda su to, na neki način, imali i dosad, bilo kao turisti ili kao kupci nekretnina. Da budem iskren, s nama dobijaju dio naših problema. Mi ćemo vjerojatno dobiti neki kriteriji rada, funkcioniranja i organiziranja moraju postati europski inače jednostavno nećemo biti konkurentni. I ulaskom stranih kompanija neki standardi će se postaviti. Dobit ćemo mnogo i u kulturološkom smislu, pa čak i migracijama, jer vjerojatno će neki europski penzioneri dolaziti proživjeti starost kod nas. Koliko god netko to smatrao dobrim ili lošim, i to može biti poticaj za razvoj nekih uslužnih djelatnosti. Što Hrvatska gubi? Nisam pristalica priča o gubitku identiteta, tako da ne vidim neke bitne nedostatke ili minuse u tome hoće li nama upravljati Europska komisija. Dio suvereniteta ćemo predati, ali to ne mora biti nužno loše, kao što ne mora biti ni nužno dobro.

39

Iz drugog pokušaja: mama!

Mogućnosti za parove s neostvarenom željom za djetetom u Austriji su se značajno promijenile, što je rezultat rada i nastojanja mnogih stručnjaka.

U

chaela Schenka MAS kompetentni stručnjaci i istraživači. Uzeli su si za zadatak unaprijediti znanost, posebice embriologiju. Što to konkretno znači za pogođene? Brza, nekomplicirana dijagnoza uzroka. Individualni terapijski plan, a prije svega izbor terapija, odnosno terapijskih metoda. Dodatno se svi razgovori obavljaju na materinjskom jeziku, a pravi luksuz je da ovaj Institut raspolaže vlastitom bankom sjemena. I sve to bez liste čekanja.

Povlačenje u sebe, izbjegavanje te teme, napetosti u vezi. No, neostvarena želja za djetetom nije više tabu tema. Naprotiv. U Štajerskoj, na jugu Austrije, postoji skupina stručnjaka koji su se upravo specijalizirali kako bi mogli pomoći takvim parovima.

U Kinderwunsch institutu, udaljenom samo dva-tri sata vožnje autom od Slovenije i Hrvatske, okupili su se oko dr. med. univ. Mi-

Imajte povjerenja u prirodu i IVF pure In-Vitro fertilizacija, nazvana i potpomognuta oplodnja, može pomoći mnogima brzo i s vrlo dobrim izgledima za uspjeh na putu do željenog djeteta. No, zbog visoke doze hormona mnoge žene se boje ove metode. Sad se to promijenilo: IVF pure je metoda jako bliska prirodi. Ovdje se ima povjerenja u prirodu. Ona sama bira jajčanu stanicu u ciklusu.

I ta će jajčana stanica biti oplođena. Time

Dr. Michael Schenk

© Foto: Jasmin Schuller

loga majke mijenja se neprestano u očima društva. Diskusije kako se posao, djeca i obitelj mogu spojiti još uvijek su vrlo aktualne. No, što je s onima koji bi rado postali roditelji, ali to ne mogu?

se može izostaviti kompletna hormonska terapija. Upravo za žene ispod 35 godina je to optimalna terapija. Blaga. Prirodna. I usprkos svemu učinkovita.

Das Kinderwunsch Institut Schenk GmbH Institut za reprodukcijsku medicinu i kliničku embriologiju Am Sendergrund 11 ∙ A-8143 Dobl T +43 (0) 3136 55 111 F +43 (0) 3136 55 111 15 office@kinderwunsch-institut.at www.kinderwunsch-institut.at/hr/

www.strabag.com

DINAMIKA ZASNOVANA NA ČVRSTOM FUNDAMENTU

STRABAG SE je jedna od vodeċih europskih građevinskih tvrtki. Sa 74.010 uposlenih u poslovnoj godini 2012. dosegao je učinak u vrijednosti od 14,0 milijardi eura. Polazeċi od centralnih tržišta Austrije i Njemačke, STRABAG je zastupljen u svim zemljama istočne i jugoistočne Europe, na izabranim tržištima zapadne Europe kao i na arapskom poluotoku. Pri tome STRABAG nudi kompletnu paletu građevinskih poslova iz jedne ruke (visokogradnja i inženjerske gradevine, izgradnja prometnica, specijalni projekti niskogradnje i tunelogradnja). STRABAG od 1994. godine djeluje i u Hrvatskoj i u međuvremenu se ubraja među 5 najboljih građevinskih poduzeċa.

U 2012. godini u Hrvatskoj je ostvaren učinak od 129,63 milijuna eura sa ukupno 841 uposlenih.

Više informacija na: www.strabag.com STRABAG AG Donau-City-Str. 9, 1220 Beč, Austrija Tel. +43 1 22422-0, Fax +43 1 22422-1272 STRABAG AG Petra Hektorovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. +385 1 639-0, Fax +385 1 639-2111

188x118_STRABAG_Kroatien.indd 1

26.06.13 18:28

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Intervjui

Dizajneri u Hrvatskoj nemaju prilike raditi

P

o obrazovanju industrijska dizajnerica, Andrea Hercog godinama se bavi uređivanjem interijera. Dizajnom se počela baviti 90-ih godina, nakon završetka fakulteta, a prvi projekt koji je realizirala bio je vatrogasni aparat za tvornicu vatrogasnih aparata Pastor. Sve do danas to se pokazao kao njezin najuspješniji produkt dizajn - proizveden je u velikoj seriji, a nagrađen je i brojnim nagradama.

No, Hercog je to ujedno bio prvi i jedini visokoserijski dizajnerski proizvod koji je radila. Razlog tome vjerojatno je neprepoznata važnost produkt dizajna u Hrvatskoj i njegov neiskorišteni potencijal. Potencijal koji će, misli Hercog, kompanije morati početi koristiti ako namjeravaju biti konkurentne u Europskoj uniji. S Andreaom Hercog smo razgovarali o problemima s kojima se susreću produkt dizajneri u Hrvatskoj i kakve su im prilike u Europskoj uniji.

Hoće li Europska unija donijeti neka poboljšanja u produkt dizajnu u Hrvatskoj?

Ambivalentna sam po tom pitanju.

EU je velika prilika, ali i za dobro i za loše. Konkretno, ako gledamo drvnu industriju, imamo nekoliko problema. Nestaju carinske barijere, a time i zaštita domaćih proizvođača. Ulaskom u EU bi teoretski trebali imati veće potencijalno tržište, ali i veću konkurenciju. S druge strane, jedan dio tržišta, koji je tradicionalno bio naš, nam nestaje. Tu mislim na zemlje Cefte. Osim toga, i Ikea dolazi na velika vrata, a to je za neke velika opasnost. Europska unija će donijeti prednost onome tko bude spreman za nju. Jedna od pozitivnih stvari su svakako financijska sredstva koja se mogu očekivati iz strukturnih fondova EU. Njih bi trebalo upotrijebiti ne samo za kupnju opreme i strojeva te ulaganje u zaštitu okoliša

anto magza/pixsell

Novac iz europskih fondova treba koristiti i za stvaranje vizije i svog vlastitog proizvoda te prepoznatljivog brenda, poručuje dizajnerica Andrea Hercog Razgovarala: Majda Žujo stava. Mnogo ljudi na spomen sredstava koji ih negdje čekaju samo odmahnu rukom, jer im se ne da prolaziti birokratsku proceduru. Proizvođač mora shvatiti da za to treba angažirati profesionalnca, nekoga tko bavi pisanjem studija, skupljanjem dokumentacije za prikupljanje sredstava, feasibility studijama... On će im pomoći da razrade prijedlog i zaista dobiju novac.

Jeste li vi ikada aplicirali za sredstva iz pretpristupnih fondova EU? Nisam nikada, ali planiram. Ipak, još je sve u začetku pa ne bih ništa otkrivala.

- za što se uglavnom povlače sredstva, nego za stvaranje vizije i svog vlastitog proizvoda te prepoznatljivog brenda.

Koje su mogućnosti tih strukturnih fondova?

Prilika je velika, ali treba se dobro pripremiti. Novac iz strukturnih fondova je značajan, a svi koji su navikli financirati se iz državnog proračuna moraju shvatiti da postoje novi filteri. No, problem naših proizvođača je to što im se ne da prijavljivati na natječaje. To je bio problem i s poticajima ministar-

Osnovali smo Reaktor, platformu za promicanje produkt dizajna, da zadržimo mlade kolege u struci

Hoće li EU za vas donijeti neke promjene?

Dizajn je profesija koja nije ograničena granicama. Dizajneri su i prije radili i radit će ne samo u EU, već u cijelom svijetu. Ima kolega koji su uspješno prodali svoj dizajn u svijetu. Što se tiče naše profesije, granice nikada nisu predstavljale problem, uvijek smo se javljali na međunarodne natječaje, a puno naših kolega je dobivalo nagrade. Uz prednosti interneta, naš posao je jednostavno odraditi iz bilo kojeg dijela svijeta.

Kako mlade dizajnere spriječiti da odu iz Hrvatske?

Svaka nova generacija mladih dizajnera ima neke svoje inicijative stvaranja prilika u okruženju u kojem jesu.

Nekoliko nas starijih kolega osnovali smo Reaktor – platformu za promi41

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

Intervjui

canje produkt dizajna koja je osmišljena baš na način da zadržimo što je više moguće mladih kolega koji su obrazovani i talentirani, da ostanu u struci. Ali veliki problem nije toliko bijeg iz Hrvatske koliko bijeg u srodne profesije. Dizajneri nemaju prilike raditi, nemaju prilike učiti. Kroz Reaktor zato kolege potičemo na samoinicirane projekte.

Koji je zapravo najveći problem produkt dizajna u Hrvatskoj, posebice ako govorimo o dizajnu u drvnoj industriji kojim ste se bavili?

Hrvatska nesumljivo ima preduvjete za razvoj industrije namještaja, kvalitetnu drvnu masu i osnovnu infrastrukturu za preradu sirovine, ali se nažalost uglavnom izvozi samo sirovina ili proizvodi nižeg stupnja obrade, tako da čak i neki od najvećih hrvatskih proizvođača namještaja značajan prihod ostvaruju upravo prodajom poluproizvoda ili drvne mase. S druge strane u Hrvatskoj postoji neiskorišteni potencijal kreativne energije visokoobrazovanih industrijskih dizajnera. Suradnja između proizvođača namještaja i dizajnera je nedostatna, obilježena međusobnim nepovjerenjem. Izuzetno mali broj proizvođača namještaja u Hrvatskoj koristi usluge profesionalnih dizajnera. Nažalost, dizajn se još uvijek smatra troškom, a ne investicijom. Dizajn je interdisciplinarna djelatnost i izuzetno je važno razvijanje međusobnog povjerenja i suradnje dizajnera i proizvođača u procesu zajedničkog razvoja novih proizvoda. Imamo puno proizvođača namještaja koji se bave proizvodnjom. Radi se o stotinama malih i velikih proizvođača. Neki vrlo veliki sistemi, poput Tvina, tradicionalno 42

Što se može napraviti da se produkt dizajn u Hrvatskoj unaprijedi?

Kada se radi o dizajnu namještaja postoje dva pristupa – prvi odabiru veliki proizvođači koji ciljaju na nišu masovnog kupca, ne odskaču previše u dizajnu i ne stvaraju trendove nego ih slijede. Drugi pristup su samoinicirani projekti. Dizajner osmisli dizajn, nađe izvođača i sam organizira prodaju. To nije trend samo kod nas, već i u svijetu. Sve više mladih dizajnera napravi dizajn, realizira ga i zaista ga uspije plasirati u cijelom svijetu. Uglavnom se radi o suradnji s obrtnicima. Radi se o maloserijskim predmetima, koji ne zahtijevaju sofisticiranu tehnologiju. Cijene u tom slučaju nisu niske, ali takvi proizvodi imaju veliku dodanu vrijednost. Kroz društvo dizajnera godinama se bavimo zagovaranjem implementacije dizajna u industriju, a pogotovo u sferu drvne indu-

strije. Imali smo dobru suradnju s Ministarstvom poljoprivrede u kojem je bio i odjel za šumarstvo. Napravili smo studiju implementacije dizajna u drvnoj industriji te smo pokrenuli projekt “Dizajn za održivi razvoj” s ciljem poticanja dijaloga između dizajnera i drvne industrije te uspostavljanje mehanizama za njihovu suradnju.

Nažalost rezultati projekta nisu bili zadovoljavajući. Tada smo shvatili da je problem kompleksniji. Tvrtke su u velikim problemima i potreban im je netko sa strane, s vizijom, da im pomogne u stvaranju strategije i kreiranju vlastitog brenda. Ako se ne osvijeste i to ne naprave na način na koji bi trebali, oni će se, nažalost, uvijek baviti izvođenjem tuđih proizvoda i na tome neće zarađivati, jer tu nema dodane vrijednosti. Otvaranje tržišta, surova realnost EU koja će se dogoditi nepripremljenim proizvođačima - a to je većina, prisilit će ih da promijene pristup, ili neće preživjeti.

ANTO MAgzA/pIxSEll

Jeste li vi planirali otići?

O odlasku sam razmišljala dok sam bila mlađa, ali s godinama steknete određeni broj klijenata tako da više ne razmišljate o odlasku. Kriza će proći. No, kriza nema prevelike veze s produkt dizajnom. Problem je što je Hrvatska sustavno uništila svoju proizvodnju, a ne postoji ni strategija razvoja produkt dizajna. Ipak, pozitivno je to da kreativnost nikada neće nestati. Imamo sjajne fakultete za obrazovanje dizajnera. Svaki mladi kreativac koji izađe sa studija pun je elana, volje i želje, a to je energija koja pokreće stvari. Situacija još uvijek nije sjajna, ali je puno bolja što se tiče svijesti o dizajnu nego što je bila kada sam ja izašla s fakulteta.

dizajn namještaja

su zapošljavali dizajnere, ali ipak se orijentiraju na masovnu proizvodnju preko lohn poslova. Ulagati u vlastiti proizvod na višoj, dizajnerskoj razini nije im prioritet.

Zašto je to tako?

Zato što je proizvodnja dizajnerskog namještaja kompleksan problem. Nije dovoljno samo imati dobar proizvod, potrebno je izgraditi brend. Potrebno je široko pristupiti tom problemu, izgraditi priču i u nju unijeti emociju. Ako proizvođač unutar jednog asortimana napravi dva ili tri dizajnerska proizvoda, utopi ih u šumi drugih i prezentira na loš način, neće doći do kupca. Ipak, imamo i svijetle primjere. Dobar primjer proizvođača koji je odmah krenuo s pričom o dizajnu svakako je Kvadra. Prije nego su krenuli u proizvodnju, u suradnji s Hrvatskim društvom dizajnera pokrenuli su natječaj za dizajn ojastučenog namještaja i odmah potom krenuli u proizvodnju nagrađenih prototipova. Oni su zadovoljni s kvalitetom proizvoda, s dizajnom, ali i s plasmanom svojih proizvoda.

Kriza će proći. no, kriza nema prevelike veze s produkt dizajnom. Problem je što je Hrvatska sustavno uništila svoju proizvodnju, a ne postoji ni strategija razvoja produkt dizajna

Koliko takvi proizvodi mogu naći kupca na našem tržištu?

Naše tržište je premalo. Kvadra se zato nikada se nije usmjeravala na domaće tržište, njima je izvoz primaran. Odlaze na međunarodne sajmove i tamo ostvaruju narudžbe. Ako se radi o proizvodnji koja nije pojedinačna, ili maloserijska, bez većeg tržišta se ne može ništa ostvariti.

27 / 05 / 201

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Intervjui

Lakše ćemo plasirati naše nove tehnologije

I

zrasla na temeljima nekad poznate zadarske tvornice specijalnih alatnih strojeva SAS, tvrtka HSTec (High Speed Technique) nedavno dobila nagradu Zlatni ključ za najinovativnijeg izvoznika u Hrvatskoj, a Željko Goja, jedan od osnivača, suvlasnika i direktor “tvornice na kraju grada”, kako je mediji često opisuju, kaže kako to nije prva nagrada takve vrste i podsjeća da su slična priznanja osvojili i 2007. i 2008. godine.

Kako komentirate sve te nagrade?

Na ovo pitanje odgovor bih započeo izrekom engleskog publicista Geoffreya Nicholsona - istraživanje je transformacija novca u znanje, a inovacija je transformacija znanja u novac. Da bi HSTec izvozio inovativne proizvode i rješavao zahtjevne projekte visoke tehnologije, u prvom koraku mora ulagati u istraživanja i u znanje te okupljati tim motiviranih ljudi koji žele učiti i stvarati. Misija tvrtke HSTec je ostvarivati inovativna rješenja na području energetski i funkcionalno učinkovite pogonske tehnike i industrijske i robotske automatizacije, stvarajući nove vrijednosti.

Usmjereni smo na potrebe i zadovoljstvo kupaca sa ciljem postizanja i osiguravanja njihova povjerenja te na uvođenje novih tehnologija. Naš odgovor na krizu koja je i nas pogodila 2009. godine bio je zadržati ljude, uložiti u znanje za novu “nišu” robotske automatizacije i na taj način proširiti svoju ponudu. Ova ulaganja doprinjela su rastu prometa tako da smo s oko 22 milijuna kuna krizne 2009. godine rasli po stopama od oko 20 posto, i to na 27 milijuna kuna već 2010. te na 31,3 milijuna 2011. i na 39,3 milijuna kuna u 2012. godini. Ulaganjem u ljude i znanje uspjeli smo ugovarati i ostvarivati tehnički zahtjevne projekte sa ciljem unaprjeđenja tvrtke i s težnjom za vodećom pozicijom na globalnom i regionalnom tržištu.

Željko Mršić/Pixsell

Pred vratima EU važno nam je zaposliti svoje kapacitete, njegovanjem inovativnosti i razvoja, uz što niže troškove poslovanja, ističe Željko Goja, direktor HSTeca Razgovarala: Andrina Luić/VLM

Ovu viziju inovativnosti i iz nje proizašle brojke vjerojatno je prepoznala i Udruga hrvatskih izvoznika i to je razlog dobivanja nagrade Zlatni ključ za inovativnost.

Koliko izvozite i u koje zemlje?

HSTec izvozi na tržišta Europske unije i SAD-a od 80 do 90 posto proizvodnje, a imamo i stalnu težnju za širenjem na nova tržišta i za stvaranjem novih proizvoda i usluga. Upravo smo zbog toga u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom nedavno sudjelovali na Sajmu tehnike i inovacija u Beogradu jer se želimo probiti i na tržište Srbije gdje su velike investicije u automobilsku industriju.

Prema vašemu mišljenju, što će se dogoditi nakon 1. srpnja?

Promjene koje slijede s ulaskom u Europsku uniju neće bitno utjecati na poslovanje HSTeca budući da s tim tržištem HSTec i sada dominantno posluje.

Otvara nam se veliko tržište bez graničnih barijera i na njemu će mala i srednja poduzeća koja imaju partnere i tradiciju imati povoljniju situaciju. Formalno, trgovina sa članicama neće se tretirati kao izvoz u izvoznoj bilanci i dio poslovanja bit će znatno olakšan zbog ukidanja carinskih barijera. To što ćemo izgubiti privilegije na tržištu Cefte za HSTec nema utjecaja jer do sada nismo značajno sudjelovali na tom tržištu. Kao članica EU i kao partner niza europskih tvrtki nadamo se da ćemo lakše plasirati naše nove tehnologije i zbog toga ćemo se postupno otvarati i prema tržištu Cefte i Ruske Federacije.

Izvozimo na tržišta Europske unije i SAD-a od 80 do 90 posto proizvodnje, kaže Željko Goja, direktor i suvlasnik HSTec

Naš odgovor na krizu 2009. bio je zadržati ljude, uložiti u znanje za novu “nišu” robotske automatizacije i širiti ponudu

Koja je Vaša formula uspjeha? U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja na najnižim granama.

Naš uspjeh, rast i konkurentnost temelji se na stalnom učenju kroz rad i zalaganje svih naših djelatnika. Nažalost, u Hrvatskoj je u proteklih dvadesetak godina izvršena značajna deindustrijalizacija. Nepovoljno kretanje tečaja s prejakom kunom koja je pogodovala uvoznom i bankarskom sektoru uz globalno snižavanje cijene proizvoda ekspanzijom jeftinih proizvoda s Dalekog istoka glavni su uvjeti otežanog poslovanja izvoznika. Smanjenje konkurentnosti fiksnom i precijenjenom kunom, uz kontinuirani rast cijena rada i materijala, dovelo je do smanjenja industrijskog sektora, smanjenja izvoza i do vrlo lošeg industrijskog okruženja. Sada na vratima ulaska u EU nije realno očekivati značajniju promjene tečaja. U ovakvim okolnostima važno je zaposliti svoje kapacitete u prvom redu njegovanjem inovativnosti i razvoja uz minimiziranje svih troškova poslovanja. Trenutačno je nerealno očekivati da će država u ovom stanju smanjiti poreze i davanja. Mišljenja sam da se efikasnim mjerama poticanja proizvodnje i izvoza iz EU fondova ipak mogu pokrenuti 43

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

Zdravstvo

Europa donosi mnogo prednosti na medicinskom području

Intervjui neki procesi u malom i srednjem poduzetništvu.

Kontinuirano tražite mlade stručnjake za posao ili praksu. Jeste li tražili ili dobili državne poticaje za zapošljavanje?

U HSTecu trenutačno radi 57 stručnjaka većinom strojarske struke, a u sestrinskom Kontaktu zaposleno je sedam elektroničara. Prosječne bruto plaće, ovisno o opterećenju kapaciteta i satima rada, kreću se od 1600 do 1700 eura. Otvoreni smo za suradnju s vrhunskim mladim stručnjacima, a poticaje za zapošljavanje vrlo rijetko koristimo jer profili koji su HSTecu potrebni obično nisu na čekanju u zavodima za zapošljavanje.

Pristupom u Europsku uniju otvara se i lakši pristup novim, inovativnim mogućnostima terapija umjetne oplodnje za parove bez djece

Paul Stajan

tutu”, s ponosom ističe dr. Schenk.

Ova činjenica nije čudna, budući da u Kinderwunsch institutu nema dugih lista čekanja i da su sve terapije na razini najviših medicinskih standarda. Pri tome je i blizina od velikog značaja – parovi iz Hrvatske i Slovenije već su za dva Svaki sedmi par u Austriji je protiv do tri sata vožnje u Doblu. svoje volje bez djece; oko 80.000 Kako bi se priparova godišnje potraži pomoć ljevu inozemnih pacijenata izašlo ususret, u Kinderwunsch instiinderwunsch institutu nekolicina suradnika tut Schenk u samo govori hrvatski i slovenski jezik, deset godina rada na a engleskim vladaju gotovo svi. terapijama potpomoPotpomognuta oplodnja vrlo gnute oplodnje bilježi više od je emocionalna tema te je vrlo 1500 ispunjenih želja za djebitno obratiti se pacijentima na tetom. Čak su mame i tate iz njihovu materinskom jeziku.

20 zemalja do 2013. godine Individualno prilagadošle po svoje bebe u Dobl đen plan terapija. Prije svega kraj Graza. – rezultat: preko samostalni izbor terapija, 1500 beba. odnosno mjera koje popratno “Prva inozemna pacijenslijede terapiju. Dodatni luktica u Kinderwunsch institutu sus pruža i naša vlastita, bila je tipična Amerikanka, s interna banka sjemena. I to ruksakom i tenisicama stigla sve bez dugih lista čekanja. je do nas”, sa smijehom se priNeostvarena želja za djesjeća dr. Schenk. “Čak je i put tetom je iznimno emotivna od zračne luke do nas prešla tema i uvelike utječe na kvapješke.” Od tada do danas, litetu partnerstva. “Ranije su u samo 10 godina, kroz ovaj parovi često potajno i u tišini već odavno etablirani institut za potpomognutu oplodnju hulili svoju sudbinu, danas prošlo je 6000 pacijenata iz 20 oni aktivno rade na kreiranju svoje budućnosti”, smazemalja. Ovdje su bili parovi tra dr. Michael Schenk. Tema iz Velike Britanije, SAD-a, neplodnosti time više nije tabu Rusije, Meksika, Tajlanda, trai upravo to, pored znanstvežeći pomoć u najnovijim teranih dostignuća, predstavlja pijama za ostvarenjem neisveliki društveni napredak. Pripunjene želje za djetetom. stupom Hrvatske u Europsku “Naravno da najveći broj inouniju sad je upravo Hrvatizemnih pacijenata čine gracama i Hrvatima uvelike olakđani regije: Hrvati, Slovenci, šan put do ostvarenja želje za Srbi i Makedonci. Može ih se djetetom. skoro dnevno sresti u Insti-

Promo

K

Poticaje za zapošljavanje rijetko koristimo jer profili koji su HSTecu potrebni obično nisu na čekanju u zavodima za zapošljavanje

Sudjelovali ste u osnivanju AD Klastera. Zašto? Članice AD Klastera najznačajnije su hrvatske tvrtke iz područja proizvodnje dijelova pribora i opreme za automobilsku industriju umrežene sa znanstvenim i stručnim institucijama. Nama je važno da sudjelujemo u projektima koje zajednički pokreću članovi AD Klastera. Mi se u AD Klasteru želimo pozicionirati i nametnuti svojom inovativnošću kao partner velikim tvrtkama za razvoj, automatizaciju i robotizaciju. Težimo tome da klasteri još širim umrežavanjem predstavnika industrije, državnih institucija i akademsko/znanstveno-istraživačkih institucija identificiraju inovativne i sinergijske projekte od nacionalnog interesa, razvijajući svoje članice u vodeće u svom području kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini.

Veliku šansu vidimo upravo u povlačenu sredstava iz EU fondova koristeći sinergijske prednosti umrežavanja.

korist od phare programa Iz Phare 2006 povukli ste 99 tisuća eura. Koliko vam je to pomoglo i hoćete li ponovno aplicirati za sredstva iz fondova EU? Projekt Phare 2006 bavio se razvojem inovativnih pogonskih sustava implementacijom upravljanja cjelokupnim životnim ciklusom proizvoda. Za razvoj novih proizvoda na današnjem tržištu moramo stalno poticati kreativnost i inovativnost otklanjanjem organizacijskih ograničenja. Uvođenjem poslovnog SAP Business All-in-One i PLM-a (Product Lifecycle Management) sustava HSTEC je već prije planirao unaprijediti svoje izvozno poslovanje. Potpora iz programa PHARE 2006 idealno se uklopila u naše poslovne ciljeve i pomogla nam u realizaciji tog složenog projekta. Prepoznali smo priliku za unapređenje tvrtke i zbog toga smo u projekt PHARE 2006 uložili jako puno truda i dodatnih vlastitih sredstava i sigurno nećemo stati na tome.

27 / 05 /

Intervju

Ulazak u EU je izazov i za tvrtke koje iz Unije dolaze u Hrvatsku

N

ajstarija austrijska obiteljska tvrtka za slušna pomagala, Neuroth već gotovo dvije godine posluje i u Hrvatskoj. Do sada su otvorili šest slušnih centara, ukupne investicije od oko pet milijuna eura i zaposlili 19 ljudi. No investicije tu ne staju pa Neuroth u Hrvatskoj planira otvaranje tri nova slušna centra kao i otvaranje novih radnih mjesta. Koji su im planovi na tržištu i kakve će im izazove donijeti ulazak Hrvatske u Europsku uniju, razgovarali smo sa Svijetlanom Podlesnik, direktoricom Neurotha za hrvatsko tržište. Što za Neuroth znači ulazak u EU i kako će ono utjecati na vaše poslovanje?

Ulazak u EU, naravno, utječe na poslovanje.

S 1. srpnjem Hrvatskoj se otvara tržište cijele Europe. Za nas to znači i određene promjene.

Već smo odradili sastanke i tribine s institucijama u Hrvatskoj koje su prilagodile zakonske i pravne odredbe koje će se primjenjivati. Nama ulazak u Europsku uniju znači da ćemo moći proširiti našu ponudu i da ćemo svojim klijentima nastaviti nuditi najvišu razinu kvalitete opremljenosti naših slušnih centara, educiranosti akustičara, kvalitetu savjetovanja, proizvodnje i servisa, kakvu imamo i u drugim državama u kojima smo prisutni. Dakle, kvalitetu kakva je u Austriji, Švicarskoj, Sloveniji, Lihtenštajnu, Njemačkoj i uskoro u Francuskoj.

Promo

Jeste li se morali posebno prilagođavati propisima EU? Standarde Europske unije i standarde koje kompanija Neuroth ima u svim državama u kojima posluje beskompromisno smo prenijeli i na Hrvatsku već od samog početka našeg poslovanja na ovom tržištu. Za nas je ta faza prilagodbe već praktički završena, no stalno ju usavršavamo i prilagođavamo se specifičnostima hrvatskog tržišta.

Lani ste sklopili ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje pa korisnici koji imaju pravo na slušni aparat na teret HZZO-a, nakon lječničkog pregleda, isti mogu naručiti i u vašim centrima. Hoće li ulazak u EU što promijeniti u tom subvencioniranju?

Prema našim saznanjima sve za sada ostaje isto što se tiče subvenciniranja. Najveća promjena bit će ta da svi oni koji su registrirani u Europskoj uniji i u Hrvatskoj imati pravo prodavati

Jurica Galoić/PiXSEll

Austrijska obiteljska tvrtka za slušna pomagala već gotovo dvije godine posluje u Hrvatskoj, a do sada su investirali oko pet milijuna eura i zaposlili 19 ljudi

Svijetlana Podlesnik, direktorica Neurotha za hrvatsko tržište slušna pomagala. Više nema generalnog zastupstva. Oni će biti regulirani ugovorima direktno s tvrtkama, ali od strane države to više neće predstavljati prepreku.

Pretpostavljam da je više benefita od ulaska u EU, no postoje li opasnosti za poslovanje?

Svi subjekti u našoj branši tek trebaju proći prilagodbu ne samo standardima i kvaliteti europske unije nego i zahtjevnosti hrvatskog tržišta sa svim njegovim specifičnostima. To vrijedi za sve postojeće konkurente kao i za one tvrtke koje će se tek odlučiti na investicije. Dapače, konkurencija se na tržištu europske unije podrazumijeva i za tvrtku Neuroth nije nepoznanica.

Možemo li očekivati širenje na nova tržišta izvan EU? Srbiju, Makedoniju, BiH...

Strateški, to je sigurno prostor našeg interesa, no sad još moramo zaokružiti hrvatsko tržište. Trenutno radimo na tome, a zatim ćemo se sigurno širiti na jugoistok Europe.

Koliko trenutno centara imate i koliko ljudi u njima zapošljavate?

Trenutno imamo ukupno šest centara, a u idućoj godini planiramo otvorenje još tri nova cen-

tra - po jedan u Rijeci, Zadru i Zagrebu što je tek početak naših planova za ekspanziju na hrvatskom tržištu. Neuroth u Hrvatskoj zapošljava 19 ljudi, a nova otvorenja centara i nova zapošljavanja planiramo za jesen ove godine.

Naši akustičari imaju visoku stručnu spremu medicinskog ili tehničkog usmjerenja upravo zbog toga da bismo našim klijentima mogli pružiti najvišu razinu usluge i kvalitete. Vrlo sam zadovoljna stručnim kadrom kojeg imamo u Hrvatskoj tako da sve izazove na koje nailazimo rješavamo timskim radom na najvišoj razini. Što mislite što će EU donijeti Hrvatskom gospodarstvu?

Ulazak u EU za Hrvatsku je veliki izazov, ali to je izazov i za tvrtke koje iz Unije ulaze u Hrvatsku. Hrvatska se još uvijek prilagođava uvjetima i standardima koje mora primjenjivati ulaskom u Uniju i ima svoje specifičnosti, no postoji i veliki potencijal za napredak i rast. Svima koji već rade s tržištima EU i onima koji su se na vrijeme počeli prilagođavati uvjetima EU, sigurno se otvaraju velike mogućnosti. Međutim oni koji misle da će postojeće stanje i način rada ostati nepromijenjeni mogli bi doći u probleme.

S j

Z A iz

N

Z Z S

je

pova e. mu vo

o amo oj

os-

to attima kom

oji vrirno koji ati

Jer „Volim te“ šapčući zvuči puno nježnije nego vičući.

Svako uho je jedinstveno.

105 godina

Zato vam Neuroth nudi 105 godina tradicije i iskustva iz Austrije u kombinaciji s individualno prilagođenom izradom slušnih pomagala po mjeri i servisom u Hrvatskoj.

NEUROTH SLUŠNI CENTRI U HRVATSKOJ ZAGREB I ZAGREB II SPLIT

Tel. 01/242 02 59 Tel. 01/376 83 11 Tel. 021/37 00 07

VARAŽDIN DUBROVNIK OSIJEK

Tel. 042/20 17 47 Tel. 020/43 80 10 Tel. 031/53 02 15

www.neuroth.hr

Intervjui

Ne spuštam cijene, a EU vidim kao šansu V

inski podrum Roxanich iz okolice istarskog Višnjana u svega nekoliko godina prerastao je u brend vina za izbirljivu publiku.

Do uspjeha nije došlo slučajno - vinar Mladen Rožanić, diplomirani inženjer strojarstva, koji se proizvodnjom vina amaterski počeo baviti potkraj 90-ih, krenuvši u profesionalno vinarstvo vrlo je precizno odredio svoje ciljeve i odlučno krenuo prema njihovu ostvarenju. Nije se priklonio trendovima, pa tako, primjerice, za razliku od ostalih istarskih vinara, veći dio vinograda ima pod crnim sortama, a vina koja radi odležavaju znatno duže od ostalih. U komercijalni koncept krenuo je s vinima iz berbe 2005. i u samo nekoliko godina Roxanich postaje najnagrađeniji podrum u povijesti VinIstre, središnje izložbe istarskih vinara i vinogradara. Nije ga omela niti činjenica da je tajming bio izuzetno loš - svoja prva ozbiljnija vina iz berbe 2005., teran i merlot, promovirao je za Božić 2008., baš u godini početka ekonomske krize. Unatoč krizi i činjenici da će nakon ulaska Hrvatske u EU uvozna vina pojeftiniti, put do publike Rožanić - koji sada proizvodi do 100.000 boca godišnje - nije potražio u smanjivanju cijena, nego u držanju kvalitete, novim proizvodima i atraktivnom izgledu svojih boca. Stalno eksperimentira, pa u svom glavnom vinogradu i na okolnim testnim poljima, uz one najpoznatije istarske i nekoliko međunarodnih, ima zasađeno još desetak sorti. Od njih radi kupaže kao što su SuperIstrian sa tri ili Ines u bijelom sa sedam sorti, nazvanu po njegovoj supruzi. Uskoro će predstaviti i Ines u crvenom, cuvee od šest sorti.

48

Neki od vaših kolega, hrvatskih vinara pribojavaju se ulaska u EU i pada carinskih barijera prema uvoznim vinima.

Izgleda da vi niste u toj pesimističkoj skupini?

Nisam. Očekujem samo pozitivan učinak jer vjerujem da će kvalitetni proizvodi, među kojima vidim i vina koja radimo u našem podrumu, biti prepoznati i traženi. Možda će masovni proizvodi imati tu više problema, ali kvalitetno vino ili bilo koji drugi dobar proizvod naći će svoje mjesto na europskom tržištu. Naše priključenje EU velika je šansa.

Vi niste snizili cijene zbog ulaska u EU, ali neki vinari jesu.

Nismo ni povećavali niti snižavali cijene od samog početka poslovanja, iako bi zdrava politika bila da godišnjim povećanjem od tri posto kompenziramo inflaciju. Zbog krize u kojoj živimo potrošnja je znatno smanjena, a fiskalna politika ove države nametima je urušila temelje ugostiteljstva. Zato su kolege pokušale smanjivanjem cijene kompenzirati slabljenje tržišta. Možda je politika cijena odgovor za nekoga, međutim, određeni proizvodi imaju svoju cijenu i svoju vrijednost i, na žalost, nisu svakome pristupačni. Naša su vina namijenjena ljubiteljima koji na vino ne gledaju količinski nego kvalitativno. Tu je važna razina znanja i način pristupa životu, vinu i vrhunskoj gastronomiji. Naša su niša poznavatelji koji vole proučavati svijet vina, žive s vinima i prate što se novo događa.

Uz obranu pozicija na domaćem tržištu, spremate li i izvoznu ofenzivu?

Već danas mi izvozimo oko 30 posto

naše proizvodnje, a cilj nam je 50 posto izvoza. U inozemstvu se često promoviramo, prodajemo naša vina u Skandinaviji, Engleskoj, Austriji, Italiji, Sloveniji, dakle zemljama koje poznaju hrvatski turizam i gastronomiju. Ubuduće će procedura za izvoz biti još jednostavnija. Osim toga, pojavit će se i neki dodatni načini prodaje.

Bit će lakše slati vino van, a uskoro će, primjerice, i turist iz Italije moći kupiti tri kartona vina i staviti ih u automobil i odnijeti doma, bez da razmišlja o carini.

Uz domaće sorte - malvaziju, teran i borgonju, uzgajate i chardonnay, mer-

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

Već danas izvozimo oko 30 posto naše proizvodnje vina, a cilj nam je 50 posto.

Ubuduće će procedura za izvoz biti još jednostavnija, optimističan je Mladen Rožanić, vlasnik istarskog vinskog podruma Roxanich Razgovarao: Saša Paparella/VLM

Masovni proizvodi će možda imati više problema kad uđemo u EU, ali kvalitetno vino ili bilo koji drugi dobar hrvatski proizvod, naći će svoje mjesto na europskom tržištu

lot, c vina auto Vino je da se s m prez nego su st im t ih n naru je po da p i inte svjes petin

Vi st kom Roža To za koje tinsk

o

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

lot, cabernet sauvignon… Koja bi se vina moglo uspješnije izvoziti, ona od autohtonih ili međunarodnih sorti?

Vino prvenstveno mora biti dobro, bitno je da ima karakter. Praksa pokazuje da se s međunarodnim sortama puno lakše prezentirati na nekom novom tržištu nego s autohtonim. Naša imena sorti su strancima prilično komplicirana, pa im treba dosta da se udomaće - nekad ih ne znaju izgovoriti, pa u restoranu naruče nešto međunarodno, ono što im je poznato. Strani nas vinari ohrabruju da promoviramo svoje sorte, no tu ima i interesa - oni štite svoje tržište, jer su svjesni da naš dobar merlot košta jednu petinu njihovog.

Vi ste problem izgovora riješili dosjetkom, na vašim etiketama ne piše Rožanić nego Roxanich.

To zapravo i nije dosjetka, nego način na koje je moje prezime napisano dalmatinsko-mletačkim pravopisom na sta-

Želi promovirati domaće sorte, ali i raditi vino od međunarodnih sorti koje se može nositi sa svjetskim vinarima, kaže M. Rožanić

rim nadgrobnim spomenicima moje obitelji u Senju. Taj je pravopis nekoć bio dominantan na cijeloj jadranskoj obali, a slovo “x”, koje se čita kao “ž”, sreće se na cijelom Mediteranu. U obiteljskom grbu, koji se nalazi na etiketama naših vina, nalazi se čovjek s ružom. Rožanići potječu s Rožanskih visoravni na Velebitu, odakle su vremenom sišli u Senj.

Djed se rodio u Bakru, ja u Opatiji, ali i dalje ne stajemo, pa sam tako došao do zapadne obale Istre.

Ocjenjujete da ste spremni napasti tržište zapadne Europe njihovim vinima?

To već i činimo i to s uspjehom. Dok smo se još natjecali i išli na svjetsko prvenstvo caberneta i merlota u Italiji, dobili smo četiri zlata. Na našem lokalnom terroiru te uvozne sorte daju neko sasvim drugačije vino. Želim promovirati naše podneblje i vinske sorte, ali i pokazati da znamo napraviti vino od međunarod-

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

nih sorti koje se može nositi s renomiranim svjetskim vinarima.

Zadnje godine kad ste sudjelovali na Vinistri, 2010., osvojili ste 12 medalja. Zašto više ne šaljete vina na natjecanja?

Medalje nisu toliko bitne. Daju kratki efekt, dobre su za masovna vina i impulsnu kupovinu, ali cijeli taj sustav više nema smisla otkad se srebrne medalje daju vinima koje se u super-marketima prodaju po dva ili tri eura. Oko vina je nastao cijeli jedan dodatni biznis, paralelni svijet, i to na grbači vinara i podrumara. Kad idete, primjerice, na Decanterovu selekciju, vi ste tamo samo jedno od 10.000 ili 20.000 vina na brzopoteznom ocjenjivanju. Mislim da je vino puno kompleksnije od same degustacije i dio jedne individualne priče, morali biste barem donekle poznavati vinara i njegovu priču. Naša publika vrlo dobro prati vinsku scenu, vrlo rado obilaze 49

Intervjui

IskReNo I pRIRodNo vINaReNje

podrume i dolaze nam u posjet. Nama je važno što misli individualac, bez puno atributa okusa mirisa i boje i vina, poanta je samo u tome da li vam se to vino sviđa ili ne.

Vrhunski stručnjaci ipak objavljuju recenzije vaših vina?

Iako im ne šaljemo vina, neki od njih zapamtili su nas otprije i sami nabavljaju naša vina, jer ih prodajemo, primjerice, u nekim londonskim vinotekama. Iako, i ta je recenzija opet samo mišljenje jednog čovjeka, a u vinu ima raznih scena.

Koji su vam uzori u vinarstvu?

Ljubitelj sam vina iz doline Rhone. Obilazio sam tamošnje podrume tražeći ono što se kod nas u socijalizmu gotovo izgubilo - vinare koji preslikavaju svoj karakter na vino. Mi smo godinama imali industrijsku proizvodnju, bez individualnih karakteristika, nije bilo potpisanog vina. A kod vina je važan upravo individualni pečat, stalni kontakt, jer vino je živa materija.

U jednom ste intervjuu rekli da, kad ne biste živjeli u Hrvatskoj, jedina zemlja

Naša su niša poznavatelji koji vole proučavati svijet vina, žive s vinima i prate što se novo događa, poručuje istarski vinar Mladen Rožanić u kojoj biste željeli živjeti je “prava Hrvatska”?

Da, to je Hrvatska koja je administrativno podređena kreativnim, produktivnim, poštenim i marljivim ljudima.

U ovom smo trenutku jako daleko od toga, imamo lošu klimu za bilo kakvo poduzetništvo, fiskalno smo neatraktivna zemlja, koja ide u potpuno krivom smjeru.

Odakle inženjer strojarstva u vinskom podrumu?

Moja ljubav prema vinarenju je davno rođena, bio je to izazov da prijeđem s pasivne, konzumentske na proizvodnu stranu i napravim potpuno prirodno vino pogodno za odležavanje, dugo macerirano vino koje će imati dodanu vrijednost. Zanima me kreiranje vina i rad u podrumu. To je jedno vrlo iskreno i prirodno vinarenje s najmanjom mogućom intervencijom tehnologije i zaštitnih sredstava.

Dok su vina odležavala, godinu dana sam sa suradnikom Matom Matićem pripremao izlaz na tržište. Napravili smo analizu i koncept koji dosljedno sprovodimo bez obzira na krizu i idemo tim našim putem naprijed. Osluškujemo što se događa oko nas, ali konceptualno taj put je takav i nikakav drugačiji. Proizvod mora biti kompletan, a ambalaža mora odgovarati sadržaju.

Vaše crno vino iz 2008. još je u bačvama. Kod drugih vinara, bijela vina odležavaju u bačvama do godine dana, a crna do 18 mjeseci.

Naša je ideja afirmirati vina koja dugo odležavaju. Nismo se vodili nekim momentalnim trendovima. Radije bi ponukali potrošače da probaju nešto drugo, iza čega stoji jedna životna filozofija, kvaliteta i postojanost. Vino nije mondeni nego kulturni proizvod. Volio bih kad bi se moja vina, i crvena i bijela, radila sedam godina od berbe do konzumacije - od toga bi u bačvama trebala pet ili šest godina i onda oko godine dana u bocama.

Overseas Express

Digitalizacija usluga put uspjeha Kontinuirano ulaganje u razvoj infrastrukture i ‘know-how’, osigurava Overseas Express-u vodeću poziciju na domaćem tržištu s udjelom od 40%

O

verseas Express je prisutan na tržištu domaće dostave paketa od 1995. godine.

Preuzimanjem od strane Austrijske pošte godine 2003. kontinuirano ulaganje u razvoj infrastrukture i „know-how“, osigurava Overseas Express-u vodeću poziciju na domaćem tržištu s udjelom od 40%. Prateći svjetske trendove i potrebe korisnika, Overseas Express već nekoliko godina ulaže u razvoj novih digitalnih usluga i po tom pitanju je pionir na tržištu. Bilo koji korisnik može u svega nekoliko koraka naručiti preuzimanje paketa putem portala www.overseas.hr. Korisnici usluga mogu u bilo kojem trenutku saznati status pošiljke, promijeniti adresu i termin dostave ili naručiti interktivnu obavijest o statusu pošiljke putem SMS-a ili emaila. Najbrže rastući segment poslovanja u ekpres dostavi paketa su online trgovine i ogla-

snici. Overseas Express jedini je pružatelj usluge dostave paketa koji nudi besplatnu zaštitu kupca i prodavatelja od prijevare pri online trgovini.

Kako bi korisnicima dodatno proširio svoje usluge na europsko tržište Overseas Express postao je 2010. godine član EURODIS mreže.

EURODIS je europska distribucijska mreža koja se sastoji od vodećih prijevozničkih tvrtki koja pruža kupcima Overseas Express-a rješenje za kombiniranu dostavu paketa i paleta. EURODIS svojom uslugom dostave pokriva 34 zemlje povezane putem 37 logističkih centara i preko 340 depoa.

Kupci se s povjerenjem mogu obratiti Overseas Express-u koji ima dugogodišnje iskustvo na domaćem tržištu i osloniti se na izvrsno znanje unutar EURODIS mreže. Više informacija pronađite na www.overseas.hr i www.eurodis.com

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Intervjui

U masliniku furam svoj film i to mi se isplatilo

S

ve što se moglo osvojiti na domaćim i stranim natjecanjima, u samo sedam godina maslinarskoga staža, osvojio je dr. Ivica Vlatković iz Novigrada, inače poznati zadarski ginekolog. Iako se okitio i titulom “šampiona svih šampiona”, za sebe će reći da je tek amater koji je početničku znatiželju pretvorio u strast. Na oko dva hektara zemlje iznad Novigrada, koja je nekad pripadala njegovoj ribarsko-težačkoj obitelji, ali su je izgubili nakon Drugog svjetskog rata, podigao je dva maslinika s oko 450 stabala maslina 27 sorti, sagradio kušaonicu, bazen i objekte u kojima se namjerava baviti agroturizmom. Iza njega su sati i sati truda i znoja te dosad uloženih 150.000 eura. Preko Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije namjerava aplicirati za novac iz fondova EU i onda urediti smještajne kapacitete da zaokruži ponudu.

“Sve je tu domaće, autohtono, naše, dalmatinsko i hrvatsko. U obnovi i gradnji imanja koristio sam brački kamen, tzv. benkovačku pancetarku, pa kamen iz Novigrada koji su franjevci klesali prije 200 godina. Ima tu i popovačkih ploča (Popovići, selo pokraj Benkovca, op. a.), kulira iz Podravine....

Kad sve bude gotovo, kad legaliziram sve objekte, bavit ću se agroturizmom i svojim gostima pričati priče o ulju, a za dobrodošlicu, iznad vrata uklesat ću ‘Svaki kamen svoju zemlju ljubi’”, kaže Vlatković.

Gdje je Hrvatska na maslinarskoj karti Europe?

Hrvatska trenutačno u Europi ima možda najkvalitetnija ulja. Po proizvodnji mi smo na samome dnu. Nemamo tako velike površine da bismo mogli raditi industrijska maslinova ulja, a nemamo ni, kad je o maslinarstvu riječ, korporativni interes. Zato Hrvatska i je posebna i tu posebnost mi unosimo

željko mršć/pixsell

Moj plan nije proizvodnja velikih količina maslinovog ulja, ali one će biti zaštićene oznakon izvornostu. Nadam se da ćemo na razini županije zaštiti autohtone sorte, kao što su i drugi napravili, govori Ivica Vlatković, nagrađivani maslinar iz Novigrada Razgovarala: Andrina Luić/VLM

u Europsku uniju. Naša je posebnost i u uređenju krajobraza, suhozidima koji omeđuju maslinike, imamo bioraznolikost, to nam daje komparativnu prednost. Kad imate tisuće kilometara nasada maslina, koje se beru kombajnom, onda to maslinovo ulje nije isto kao i ulje dobiveno od ovakvih maslina.

Ovo se njeguje na potpuno drukčiji i prirodan način, uz primjenu ekoloških gnojiva, bez kemije. Ni Španjolci ni Grci ne mogu se baviti maslinarstvom na ovakav način jer to nije u interesu velikih lobija i tvrtki koje uvoze ulje.

Naše su parcele manje, ali kudikamo više brinemo o nasadima. Na velikim plantažama atomizeri prskaju na sve strane jer ne bi očuvali toliku količinu maslina kad ne bi koristili kemiju. Ali što nakon 30 godina kad upropastite i zatrujete zemlju?

Hrvatska trenutačno u Europi ima možda najkvalitetnija ulja. No, po proizvodnji mi smo još na samome dnu

Što vi osobno očekujete od ulaska Europsku uniju?

Očekujem više reda, i to je dobro za naše društvo u cjelini. Više reda po pitanju kontrole kvalitete, proizvodnje. Siguran sam da će se ljudi koji rade poput mene izdvojiti i imati svoje mjesto pod suncem. Moj plan nije proizvodnja velikih količina, ali one će biti zaštićene. Nadam se da ćemo na razini županije zaštiti naše autohtone sorte, kao što su i drugi napravili. I to ćemo morati zaštiti oznakom izvornosti. Velika je razlika između ulja geografskog porijekla i ulja s oznakom izvornosti koja jamči da je taj proizvod proizveden i prerađen na ovome tlu. Nedavno je to napravio Cres i svi bismo se morali ugledati na njih. Znam da se i u Zadru nešto slično sprema i nadam se da ćemo to 51

Intervjui

Mislite na otočna ulja?

Da, mislim na bodulska ulja, koja neki nazivaju i ulja iz mora. To su djevičanska ulja, imaju svoje mjesto na tržištu i velik dio turista se navikao na njih. Takva ulja ne treba zatirati jer na tržištu ima mjesta za sve. Mladen Lucin na otoku Ugljanu razvio je odličnu ideju da se ponude dvije vrste liburnskog ulja, koje je povijesno priznato ulje i taj bismo podatak trebali iskoristiti u Europskoj uniji. Dakle, treadicionalno ulje kako se nekad radilo, tzv. antičko ulje, jer držanje maslina u moru samo je rezultat ideje Rimljana onoga vremena u kojemu nisu stigli odjednom preraditi sve masline. Zato su ih držali u bazenu, u moru. Konzervirali su ih.

Mlad ste maslinar, ali to se ne bi reklo po broju osvojenih nagrada i ugledu koji imate u maslinarskom svijetu.

Kad sam počeo osvajati medalje i pričati o svojim metodama uzgoja, neki su mislili da im solim pamet. Nisam se obazirao na to, ‘furao sam svoj film’ i to mi se dugoročno isplatilo. A moj je recept jednostavan: najbolja je maslina ona o kojoj se brineš, koju redovito zalijevaš, svakih sedam dana. Jadne su one masline koje ovise samo o kiši. I to je prošlo svršeno vrijeme. Lani sam ugradio sustav za orošavanje maslina koji je priključen na cisternu u kojoj se skuplja kišnica.

Masline su ušle u moj život 2007. godine. Znate, moji su se bavili ribarstvom, kao i većina u Novigradu, ali mene to nije zanimalo. A opet, tražio sam ispušni ventil i tako se odlučio za masline. Možda i zahvaljujući bratu koji je agronom, koji je o tome znao mnogo više nego ja i puno mi pomagao. Zemlju koju je moja obitelj izgubila u agrarnoj reformi ponovno sam otkupio, raskrčio i maslinama se počeo baviti iz hobija. A želio sam i vratiti dug trudu naših djedova. Ideja vodilja bila je da na starim temeljima izgradim nove sadržaje. Da stvorim dobru priliku za cijelu Hrvatsku, a posebno Dalmaciju.

To je dobar spoj između liječničke profesije i rada u masliniku koji je odmor, koji me raduje i puni.

U masliniku je 27 sorti maslina, najstarije su sađene kada je počeo ame52

rički građanski rat. To su stari korijeni s mladim maslinama koji su više puta regenerirani. U Domovinskom ratu su izgorjele, potom su nikle mladice na koje sam nacijepio nove sorte. Podloga je naša stara oblica, a u krošnji je nova maslina, toskanska sorta. U svakom starom stablu imam različite sorte, a to daje specifičnost ulja.

Nešto ste ipak znali o maslinama?

Moglo bi se reći da sam bio totalni početnik. Čitao sam stručnu literaturu, razmjenjivao iskustva s drugim maslinarima, a najviše slušao svoju intuiciju. Morate se prilagoditi mikroklimi.

Maslina ovdje ili 500 metara dalje nije u istoj poziciji.

Struka je prepoznala tu kvalitetu, a što je s tržištem? Ljudi imaju sve manje novca i prisiljeni su tražiti najjeftiniji i najdostupniji proizvod, često ne razmišljajući o kvaliteti.

Masline nikad nisam tretirao kemijskim sredstvima. Ovo je lijepa pozicija, idealna za maslinarstvo, ima dovoljno sunca i vjetra. Vidi se to i po masliniku.

Donji kosim dva puta, a gornji jednom.

Tu su bure, one donose sol, a sol jod, i to ima zaštitnu ulogu po zdravlje maslina.

Vjetar uvijek otklanja vlagu, a znamo da vlaga uvijek navlači bolesti. Nikad ne kosim cvijeće oko maslina, posadio sam oko 250 žižula, trešnje, smokve, murve. Ta bioraznolikost u masliniku je temelj uspjeha. Murve, recimo,

A za još v kost ske u ćima rativ imam tih tr

to je najvažnije stablo Što biste danas preporučili nekome tko se želi baviti maslinarstvom?

Maslina je specifična voćna vrsta koja je jedinstvena i najbolja. Maslina je u gospodarskom, vjerskom, kulturološkom, mitskom i zdravstvenom smislu najvažnije stablo. Ona je bila i ostala temelj na kojemu su izgrađene civilizacije, egipatska, rimska i grčka, a i danas čovjeku na Mediteranu ona predstavlja sve, cijeli život. Ona je, ne samo simbolično nego i stvarno, dio naše povijesti, a kako su ovdje bili Rimljani, i oni su nam jednim dijelom udarili temelje maslinarstva. Onaj tko to prije shvati, taj će uspjeti, a oni koji to odbijaju, neće. Dug je put u poljoprivredi do postizanja uspjeha i do povratka uloženih sredstava, ali ja sam se odlučio za kvalitetu, i to vrhunsku. I tako namjeravam raditi i dalje.

privlače sve one predatore koji pomažu na ekološki način održati zdrav okoliš.

Murve navlače ptice, bumbare, pčele, ose… Svatko ima svoju zadaću u masliniku. To je jedan neprekinuti hranidbeni lanac. Na kraju stoji kvaliteta koja, istina, košta, ali tržište je veliko i uvijek postoje ljudi koji to žele i mogu platiti.

Radi Italij prep mas Moje prob cilj j nars mi s po k

Kakv Vaši Osim agro ulje p prije mor Ulje ispor mark sti m

Moj je recept jednostavan: najbolja je maslina ona o kojoj se brineš, poručuje novigradski maslinar-šampion Ivica Vlatković

ŽELJKO MRŠIĆ/pIxsELL

što prije učiniti. Od Unije očekujem samo dobro, a ljudi koji nisu spremni na promjene očekuju minus. Korporativni interesi uvijek njeguju samo profit, a profit nosi rizik. U odgajanju ploda, u prerađivanju, u svemu.

Korporativni rizici suvremenog svijeta i doveli su svijet na rub propasti.

Ono što mi imamo u Hrvatskoj, i to treba naglasiti i njegovati, jest i tradicionalna proizvodnja ulja.

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

A za nekoliko dana to će tržište postati još veće i moćnije. Upravo bioraznolikost naglašavaju svi programi Europske unije. Nakon što se zemlja destljećima uništavala kemijom, sada je imperativ vraćanje zdravom životu. Ja sve to imam u masliniku, k tome i 18 ljekovitih trava.

asli-

najom, a je egiona ego oni tko Dug opriostieha tka edja dluetu, u. I mjeti i

Radi li se tako u Španjolskoj, Grčkoj Italiji? Hoće li vaše ulje u Europi biti prepoznato i kakve šanse ima pored maslinarskih velesila na Mediteranu?

Moje ulje već je prepoznato u Europi, ali problem je što imamo male količine, a cilj je vrhunska kvaliteta. Velike maslinarske zemlje imaju i vrhunskih ulja, ali mi se s njima ne možemo uspoređivati po količini proizvodnje.

Kakvi su vam dugoročni planovi?

Vaših ulja sada nema u trgovinama.

Osim maslinarstvom, želim se baviti agroturizmom i ne želim da se moje ulje prodaje u trgovinama. Za to, ponajprije, ne postoje tehnički uvjeti jer se ulje mora čuvati na propisanoj temperaturi.

Ulje nije vino da možete bezbroj butelja isporučiti u određenu trgovinu ili supermarket. Jedan restoran u Zadru koristi moja ulja, ali ja im ulje nosim svaki

edolja o podski ion

dan jer se drukčije ne može sačuvati kvaliteta i pravi okus. Ulje se mora čuvati na 18 stupnjeva, u tamnom prostoru, u tamnim bočicama i kontinuiranoj temperaturi. Kod mene non-stop radi klima.

A što se događa u trgovinama? Preko dana je 30 stupnjeva, zimi temperatura padne pa se ulje kristalizira i automatski se degradira kvaliteta.

Vi, dakle, želite da ljudi dolaze k vama kušati ulje.

Meni je cilj da ljudi dolaze ovamo, ne moraju čak ništa ni kupiti, ali ja ću im dati da kušaju pravo ulje i nešto nauče o njemu, Dalmaciji i Hrvatskoj. Evo, nedavno je bila jedna grupa turista, došli su razgledavati, kušati i na kraju kupili pet litara ulja. Kad su sve vidjeli, znali su o čemu pričam. Meni nije cilj proizvesti 5000 litara. Ulje pakiram isključivo u male boce, da čovjek u njemu istinski uživa. Ako je pakirano u litrenim bocama, mora se stalno trošiti jer svaki put natprostor u boci degradira ulje. Zato su idealne bočice. Cijena moga ulja je 130 kuna, ali morate znati da se masline ručno beru, da je rezidba velika stavka na koju otpada 20-30 posto troškova, da morate kositi, frezati…, a 90 poslova sam radim.

WO RLD CLASS PART NERS

ŽELJKO MRŠIĆ/pIxsELL

www.advantageaustria.org

Zadarska županija mora napraviti maslinarske i vinske ceste jer mnogi proizvođači neće moći prodati svoje proizvode

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Ipak, želite da sa vaše ulje znaju i u Oslu i u Londonu, da turist koji sleti na zadarski aerodorom potegne do Novigrada samo po vaše ulje. Kako u marketinškom smislu želite iskoristiti ulazak u Uniju?

Već sada imam suradnju s jednim hotelom, oni dovode goste, kušaju ulje i kupe ga ako žele. Sve svoje ulje prodam u tijeku sezone. Planiram, osim kušaonice, ponuditi i smještaj. Ali tu su na potezu i Zadarska županija i turistička zajednica koje napokon moraju napraviti maslinarske i vinske ceste jer bez toga mnogi proizvođači neće moći prodati svoje proizvode. U tome se itekako moramo ugledati na Istru i koristiti njihova iskustva. Ma, sve smo to već trebali napraviti, ali ako se i sada krene u taj projekt, bit će dobro. Ulaskom u EU bit će sve veća konkurencija, na naše tržište doći će mnogo više ulja nego što ih ima sada i cijena će padati. A budući da ljudi imaju sve manje novca, kupovat će se ulje po 40 kuna za litru. Zato mene trgovina ne zanima, nego ovakva ekskluzivna prodaja. A što se reklame tiče, zasad se sve odvijalo usmenom predajom koja je stizala i do Osla i do Londona.... A sad će i dalje.

Austrija pozdravlja Hrvatsku u EU Austrija i austrijske tvrtke – oduvijek pouzdani partneri Hrvatske.

PB Inserat Aussenwirtschaft Austria.indd 1

18.06.13 17:53

PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI GRAFIČKI STANDARDI VIZUALNOG IDENTITETA AUTORI: SUPERSTUDIO 29, ZAGREB; www.superstudio29.hr NARUČITELJ: VL ADA RH

1.2

OSNOVNI LOGOTIP — HORIZONTALNO — S NAGL AŠENIM DATUMOM

27 / 05 / 2

Intervjui

Šampionom se postaje samo uz veliki rad

Istarski pršut jedinstven je po kakvoći i uvjeren sam da će na europskom tržištu uskoro postati tražena roba, kaže Milan Buršić, predsjednik udruge Istarski pršutari Razgovarala: Božica Babić

Niste posustali ni kad ste 2002. po drugi puta morali provesti zaštitu izvornosti svog proizvoda na nacionalnoj razini. Možete li dati recept proizvođačima koji to još nisu prošli i nerado se udružuju?

Nitko neće uspjeti bez ustrajnosti. Puno strpljenja i rada uloženo je u ovaj certifikat. Znate, u svakoj obitelji, pa tako i u udruzi, postoje problemi, postoje trenuci kada treba zagalamiti, ali i oni za pohvale.

Bilo je dosta problema na početku, no raspravili bi ih i išli dalje. Šampion se može postati samo uz veliki rad. Uz to jako su nam pomogli Istarska županija i Ministarstvo poljoprivrede. Sufinancirali su nam troškove, a mi smo to opravdali radom, odnosno ovim certifikatom.

Mogu li nam Slovenci kod zaštite pršuta poremetiti planove?

Ne, nema straha. Naša i njihova proizvodnja pršuta potpuno su različite. Slovenci rade kraški pršut, a istarski je jedinstven - nema dimljenja, suši se na zraku i vjetru uz korištenje tek soli, češnjaka, lovora i ružmarina. Po tome kako pršut radimo on se može na listu eko-proizvoda. Što je bio motiv da se odlučite za proizvodnju pršuta?

Uz to sam vezan još od djetinjstva kad sam pomagao ocu. Zbog pršuta sam postao

Nikada nisam požalio zbog te odluke iako moj radni dan, mogao bih tako reći, s obzirom na obveze ne traje 24 nego 26 sati.

duško maruši/pixsell

Je li biznis s pršutima isplativ, koliko ih godišnje proizvedete?

Proizvedem oko 3500 komada. Dio prodam na vlastitom gospodarstvu. Naime, prvi sam u Istri otvorio kušaonicu pršuta dok ostatak plasiram ugostiteljima ili kroz maloprodaju.

S obzirom na razmjere krize, smatram da je danas bitno opstati, održati se na tržištu. No, ja sam po naravi optimist i vjerujem da će doći bolja vremena. Naš pršut je vrhunske kakvoće, posebno ga dobro poznaju i cijene Talijani i Nijemci. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvara nam i to užasno veliko tržište.

mesar, no potom sam se dalje školovao te stekao i diplomu više stručne spreme.

Gotovo trideset godina, između 1965. i 1993., radio sam u Mesoproduktu, gdje sam prošao niz radnih mjesta, od interne klaonice preko rukovoditelja proizvodnje do rada u komercijali. Sve te godine na obiteljskom gospodarstvu sam godišnje tovio do 50 svinja i proizvodio pršute.

Prije 20 godina odlučio sam ipak okrenuti novu stranicu i započeti vlastiti biznis.

Mnogi kupci pripravni su platiti znatno više ukoliko znaju da je proizvod vrhunske kakvoće. A istarski pršut je jedinstven, kaže Milan Buršić

neMa Mjesta iMprovizacijaMa Gdje nabavljate meso za pršut? pik-u Belje. Već su dogovorene i količine za dogodine. svinje tove po našem projektu i isporučuju butove odlične kakvoće. da istarski pršut bude vrhunski takva mora biti i sirovina. Nakon obrade u njihovoj klaonici, roba je odmah sljedeće jutro kod nas. kad krenete u ovako zahtjevan projekt, nema mjesta improvizacijama. But iz kojega se radi istarski pršut mora biti od svinje posebne pasmine, teške oko 180 kilograma uz dopušteno prekoračenje kilograma u plusu ili minusu do najviše 10 posto. svježi but pak ne smije imati manje od 13 kilograma, a gotov ne ispod sedam.

u

Fotolia

D

ok istarski pršutari s nestrpljenjem iščekuju dopis iz Europske komisije kojim će nakon golema višegodišnjeg upornog rada konačno dobiti pečat koji potvrđuje da je njihov pršut stavljen na listu proizvoda zaštićenih europskom oznakom izvornosti, predsjednik udruge Milan Buršić sprema se za put u Bruxelles gdje će 2. srpnja nazočiti proslavi ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Prije putovanja otkrio nam je neke detalje iz vlastitog pršutbiznisa, a prisjetio se i maratona koji su istarski pršutari prošli od 1997. kada su izborili svoju prvu zaštitu izvornosti po tada važećim nacionalnim kriterijima.

Niste nimalo euroskeptik?

Ne, uopće. Europsko tržište je veliko i cijeni kvalitetan proizvod. Mnogi kupci pripravni su platiti znatno više ukoliko znaju da je proizvod vrhunske kakvoće.

A istarski pršut je jedinstven po svojoj kakvoći i uvjeren sam da će na europskom tržištu uskoro postati vrlo tražena roba.

Planirate li možda povećanje proizvodnje?

Po kapacitetima koje danas imam mogu preraditi i tri puta više pršuta nego što ih sada proizvodim, a objekt je tako građen da se može izvesti nadogradnja za proizvodnju do čak 50 tisuća pršuta. Ta će investicija ipak pričekati dok nam ne dođu neka bolja vremena.

Razmišljate li o strateškom partneru, ili će razvoj gospodarstva ostati sačuvan samo unutar obitelji?

Razmišljam o širenju proizvodnje kroz partnerstvo. Međutim, ne pod svaku cijenu. Što se obitelji tiče, kćeri i zetovi već su aktivno uključeni u posao, a interes iskazuju i unuci. Ima ih petoro, očekujem uskoro i šesto unuče, netko među njima zasigurno će nastaviti proizvodnju pršuta.

55

Graz

Spoj starog grada, moderne arhitekture, kulture i kavana ULRIKE RAUCH

4.

ULRIKE RAUCH

3.

1.

ULRIKE RAUCH

“Namu”. Kada je jednom prilikom putovao iz Zagreba u Češku i pri tome zakasnio na vlak, zadržao se u Grazu, a kako mu se grad svidio, odlučio je i ovdje otvoriti jednu trgovinu. Godina 1833. bila je godina osnutka Kastner & Ohlera u Grazu. Poseban “flair” se najbolje može doživjeti u u starom dijelu grada. Pri tome se možete okrijepiti na poznatim gradskim štandovima s kobasicama (Würstelstand), koje rado posjećuje i Arnold Schwarzenegger kada dolazi u posjet rodnom kraju, ili pak u jednoj od čuvenih bečkih kavana kao što su Kaiserfeld ili Sacher sa svjetski poznatom Sacher tortom.

Restorani u Grazu ne nude samo domaće nego i internacionalne specijalitete.

CopyRIgHt gRAz toURIsmUs

multikulturalnoSt U Grazu su se uvijek preplitale Spoj StaroG i novoG različite kulture; miješali su se Stari grad krase znamenite poviromanski, slavenski, mađar5. jesne građevine, a svakako vriski i germansko-alpski utjecaji. jedi izdvojiti sljedeće: SkladiNastavljajući tu tradiciju Trište oružja “Zeughaus” (sadrži gon-Festival već desetljećima najveću zbirku oružja na svipredstavlja plaformu za umjetjetu), “Oslikana kuća”, Zgrada nike iz zemalja bivše JugoslaZemaljskog vijeća, Vijećnica vije, Italije i Austrije. Vrijedno grada Graza, Katedrala sv. Egije spomenuti i festival umjetnosti Štajerska jesen ili Styriate, dija itd. Gotika, renesansa, barok, koji su također poznato interhistoricizam i Jugendstil nalaze nacionalno okupljalište umjetse tako na jednom uskom pro- 1. Mariahilferplatz: mjesto kulturnih događanja, 2. Mumuth: Kuća za glazbu nika. Na Sveučilištu za glazbu storu u svojim najljepšim obli- i glazbeno kazalište, 3. Opera i tržnica na Kaiser-Josef-Platzu, 4. Glavni trg i i dramske umjetnosti studira cima. Što ima Graz zajedničko Uhrturm na Schlossbergu u pozadini, 5. “Radićeva” u Grazu: Sporgasse s Rijekom i Zagrebom? Hrvatvelik broj studenata iz Hrvatske. sko narodno kazalište u Rijeci Na Jazz odsjeku je npr. studirao i Zagrebu i Opera u Grazu djelo je čuvenih bolu grada Graza – uzvisini Schlossberg, Vrt Matija Dedić, dok danas na Odsjeku za dirigiaustrijskih arhitekata iz vremena Austro- palmi... Oko Kuće umjetnosti, u dijelu grada ranje, kompoziciju i glazbenu teoriju predaje Ugarske Monarhije Fellner i Helmera.

Lend, zadnjih godina se etablirala mlada, dirigent Edo Mičić iz Zadra. Graz se također Naravno, Graz je i grad moderne arhitek- šarena, dinamična scena umjetnika okuplje- ponosi svojom titulom “City of Design” koju ture. Otkako je 2003. bio “Europski glavni nih oko festivala “Lendwirbel”. je zaslužio bogatstvom kulturnih aktivnograd kulture” dobio je i čuvenu Kuću umjetsti, priredaba i evenata. Osim toga, grad je u nosti (Kunsthaus) i Otok na Muri (Murin- ŠopinG i užina međunarodnim razmjerima poznat i po gossel). Osim toga, u novije vrijeme izniknule Za sve koji vole šoping u samom centru veseli podarstvu i industriji, koja se sa svojim brojsu i još vijek izniču zgrade poznatih arhite- činjenica da se posvuda nalaze butici poznatih nim kooperacijama i projektima angažira i u kata Graza: Sajam/Gradska dvorana (multi- modnih brendova, dok su na periferiji grada Hrvatskoj i ostalim zemljama bivše Jugoslafunkcionalna zgrada, pogodna za organiza- pak veliki šoping centri kao Seiersberg ili Sho- vije. U tom smislu vrijedno je spomenuti štaciju sajama, a ujedno i sportskih i kulturnih pping West. U samom središtu je i glasovita jerski autocluster s Magnom na čelu te “Eco događaja), Muzej Joanneum, Glavni kolod- robna kuća Kasnter & Ohler. Njezin uteme- World Styria” s mnogobrojnim eko-udrugama vor, Restoran Schlossberg na istoimenom sim- ljelj je još 1879. osnovao i poznatu zagrebačku i tvrtkama svjetskog glasa.

pRomo

G

raz ima mnogo lica.

Jedno od njih predstavlja sveučilišno središte – mjesto okupljanja međunarodnih uglednih znanstvenika, čak četiri sveučilišta i oko 36.000 studenata. Oni gradu daju mladost. Oko središnje zgrade Sveučilišta Karl Franz (koji dio svog imena zahvaljuje upravo Karlu II, štajerskom nadvojvodi, po kojemu je nazvan i grad Karlovac) i brojnih fakultetskih centara, koji je okružuju, etabilirala se u mnogobrojnim ugostiteljskim objektima jedna vrlo mlada scena. Nedaleko od ovog studentskog centra nalazi se stari grad Graza, koji se ubraja u jedan od najstarijih i najočuvanijih gradova u Europi, o čijoj vrijednosti svjedoči i uvršetnje na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine.

ULRIKE RAUCH

Graz se nalazi na raskršću istoka i zapada, a predstavlja kulturni, znanstveni i gospodarski centar koji privlači goste da upoznaju njegove znamenitosti Piše Reinhard Schuch

Dostave

Ukidanje carina mijenja poslovanje logističara Ulaskom u Europsku uniju pojeftinit će troškovi prijevoza, dostava paketa će biti brža, a primat će ih veći broj ljudi - usluga sigurno postaje još kvalitetnija Pišu: Božica Babić i Tin Bašić Ivan Posavec, direktor poslovne jedinice DHL Freight-a za Hrvatsku, jedinice specijalizirane za cestovni prijevoz i logistička riješenja

Cijene svojih usluga već smo prilagodili ukidanju carina Koje su ključne promjene koje će se dogoditi u hrvatskom tržištu logistike i prijevoza ulaskom u Europsku uniju?

Ulaskom Hrvatske u EU ključne promjene nastaju u dijeli carinskog poslovanja jer se zbog carinske unije ukidaju granične kontrole prema državama članicama EU što će ubrzati protok robe i skraćivanje vremena prijevoza. Samim time dolazi do ukidanja carinskog posredovanja za robu koja se pušta na prijevoz ocarinjena na području Unije što će dovesti do pojeftinjenja troška prijevoza.

Kako se DHL u Hrvatskoj priprema za te promjene?

Ukidanjem troškova carinjenja prilagodili smo cijene usluga prijevoza kako bi hrvatske kompanije bile što konkurentnije na području Unije.

U kojem segmentu poslovanja očekujete najveći rast?

Najveći rast unutar DHL Freight-a očekujemo u cestovnom prijevozu na razini naše usluge Euroconnect gdje se nudi svakodnevni promet tereta uz mogućnost online praćenja i obavještavanja o događajima i detaljima isporuke ne samo na nivou EU već i zemalja u okruženju te Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. Povećanje poslovanja očekujemo isto tako na području skladištenja i tuzemne distribucije.

58

Martin E. Kuen, predsjednik Uprave DB Schenkera

Hrvatska može postati regionalno logističko središte Koliko potencijala ima Hrvatska ulaskom u Europsku uniju u segmentu logistike i špedicije?

Potencijal sam po sebi postoji.

Hrvatska ima odličan geografski položaj i odličnu infrastrukturu što bi se trebalo više promovirati nego što je sada slučaj. Primjerice, Hrvatska bi se trebala etablirati kao centralno mjesto za regiju bivše Jugoslavije.

To također vrijedi za luku Rijeka koja bi mogla funkcionirati kao središte za Mađarsku, Srbiju i tako dalje. S druge strane, uvjeti za investitore ne čine se atraktivnima. Troškovi rada relativno su visoki, birokracija je ogromna, značajno je smanjena likvidnost tržišta. Sve to koči ulagače da dođu u Hrvatsku, a da ne spominjem potrebu za reformama zbog ogromne administracije i slično.

Na koji način će se promijeniti tržište logistike ulaskom u EU? Što će se dogoditi pak sa špediterima?

Postoji razlika kada govorimo o špeditrerima. Tvrtke koje na tržištu nude cijeli paket logističkih usluga, kao što je Schenker, suočene su i s gubicima kod carinjenja robe, ali imamo mogućnosti i znanje kako kompenzirati te gubitke i uspostaviti još kvalitetniju uslugu kao pružatelj ‘punog opskrbnog lanca’. Nadalje, prilično sam uvjeren da će hrvatsko tržište sve više i više ići u smjeru outsourcinga dijela poslovanja koji nije core business, što je i za nas potencijal za rast. Carinske agencije, odnosno špediteri, vrlo vjerojatno će nestati s trži-

šta pogotovo oni koji su samo fokusirani na granice prema Sloveniji i Italiji. Transporteri će se suočiti s velikom konkurencijom zbog visokih troškova poslovanja u Hrvatskoj, a koji su čak 25 posto viša od nekih drugih država u regiji.

Koje su se promjene za logistiku i špeditere dogodile kada je Austrija postala članicom EU? Austrija se zapravo suočila s istim problmema i izazovima s kojima će se sada suočiti i Hrvatska. Pozitivni aspekt u Austriji bila je zdrava, konkurentna i održiva industrija, a nakon određenog ‘sušnog razdoblja’, potrebe za logistikom čak su se i povećale.

Boris Brković, predsjednik Uprave Overseas express Hrvatska

Očekujemo rast broja paketa i pad broja pismovnih pošiljki Kakva su iskustva logističara s europskog prostora gdje uskoro pristupamo?

Europska iskustva uglavnom govore o tome da se smanjuje broj pismovnih pošiljaka, a povećava broj paketa. Hrvatskim poduzetnicima će se tržište slobodne trgovine povećati 100 puta, s ukupno pet milijuna ljudi u Hrvatskoj na 500 milijuna koliko ih ima u EU. Tako veliko tržište diktira uglavnom rast online trgovine. Rast

online trgovine će privatnim korisnicima značiti lakše primanje i slanje pošiljaka, odnosno razvoj drugih kanala dostave poput isporuke paketa u sandučiće u zgradama, napredne elektronske sandučiće i slično. Što konkretno Overseas Expressu donosi ulazak u EU? Ulazak u EU za Overseas Express znači jače povezivanje s Eurodisom, mrežom cestov-

nih prijevoznika u EU, te veću integraciju u UPS sustav. Tržištu ćemo tako odmah po ulasku u EU ponuditi cijeli set novih usluga. Očekujemo i značajan rast broja paketa u međunarodnom prometu.

Biti član portfelja Grupacije Austrijske pošte je veliki bonus u odnosu na konkurenciju?

Biti član grupacije Austrijske pošte znači prvenstveno izrazito intenzivnu razmijenu iskustva i znanja među zemljama. Povećanje znanja uvijek otvara nove prilike za rast i razvoj.

Dobrodošli u obitelj!

Štajerska, najinovativnija savezna pokrajina Austrije i Europska poduzetnička regija 2013. godine želi Hrvatskoj srdačnu dobrodošlicu u Europsku uniju!

http://sfg.at/cms/1312 www.innovation-steiermark.at/en

European Entrepreneurial Region 2013

Economy, Europe and Culture