Hrvatska2020 m

Broj 10/2013.

Digitalna agenda Stvaranjem zajedničkog digitalnog tržišta Europska unija može ostvariti dodatni prihod od 500 milijardi eura

SPONZORI

POSEBNA PONUDA

GODIŠNJE PRETPLATE NA POSLOVNI DNEVNIK!

Pretplatite se na tiskano izdanje Poslovnog dnevnika do 30. studenoga 2013. po posebnoj cijeni od 1.575 kn + PDV i osigurajte svoje mjesto na jednom od okruglih stolova Poslovnog centra znanja do kraja godine!

000 Uštedite više od 1.

kn + PDV

Što trebate učiniti?

1. Pretplatite se na Poslovni dnevnik 2. Odaberite jedan od 2 okrugla stola na kojem želite sudjelovati: • Žene poduzetnice, 28. studenoga 2013.

• Snaga hrvatske hrane: Meso i mesne prerađevine, 5. prosinca 2013.

3. Čitajte Poslovni dnevnik svaki radni dan i budite u toku!

Za pretplatu nazovite na infotelefon 01 6326 021 ili pošaljite zahtjev na e-mail: pretplata@poslovni.hr s Vašim podacima, a pretplatiti se možete i putem naše web stranice www.poslovni.hr/pretplata.

Navedena kampanja vrijedi do 30. studenoga ili do popunjenja kapaciteta dvorana. www.poslovni.hr

Instinkt nije dovoljan.

Sadržaj

Uvod Zajedničko digitalno tržište Europske unije donosi profit od 500 milijardi eura 4

impressum

Internet za sve građane

Nedostatak vještina u ICT-u

Zadatak EK je da osigura pravni okvir koji će stimulirati ulaganja u konkurentnu internetsku infrastrukturu, a cilj je u sljedećih 10 godina osigurati svim građanima EU-a brzi internet 5

Hrvatska na milijun stanovnika godišnje stvori 80 visokoobrazovanih stručnjaka za računarstvo što je u usporedbi s Ukrajinom, koja stvori 600 stručnjaka premala brojka 8

Glavni urednik: Mislav Šimatović zamjenik GlavnoG urednika: Marko Biočina pomoćnik GlavnoG urednika: Vladimir Nišević

Već su svi online Prema podacima ITU-a već sada je 2,3 milijarde ljudi diljem svijeta online što je gotovo pola svjetske populacije 14

Grafika: Antonia Dobrota Mileković fotoGrafije: Pixsell, Fotolia prodaja oGlasa: Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-016 direktorica poslovnoG dnevnika: Andrea Borošić stYria international: direktori: Boris Trupčević, Mario Vrgoč uprava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar izdavač: 24sata d.o.o.

Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Grafički zavod Hrvatske, Radnička cesta 210, 10.000 Zagreb

R&D

Hrvatska još zaostaje za prosjekom Europske unije u ulaganju u istraživanje i razvoj, pokazuje publikacija Eurospke komisije 12

Prognoze stručnjaka Prošle godine IT stručnjaci prognozirali su budućnost ICT sektora, podsjećamo što su rekli

16 3

Uvod

Zajedničko digitalno tržište donosi 500 milijardi eura Europska unija zajedničkim digitalnim tržištem može povećati svoj BDP za 8 posto u razdoblju od 10 godina, ali nedovoljno je učinjeno na integraciji digitalnih subjekata

U

okviru svoje strategije Europa 2020, Europska komisija u svibnju prošle godine predstavila je inicijativu nazvanu Digitalna agenda. Cilj ove inicijative je ostvarenje održivih gospodarskih i društvenih pogodnosti na digitalnom tržištu utemeljenom na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama. Pojednostavljeno rečeno, EU želi u idućih 10 godina kreirati jedinstveno digitalno tržište, osigurati svim građanima EU-a pristup brzom internetu, smanjiti digitalni jaz, poboljšati informatičku pismenost, pojednostavniti pristup i stjecanje znanja, poticati ulaganja u istraživanje i razvoj, te naposljetku, uz pomoć informacijskih i komunikacijskih tehnologija iznaći rješenja za neke od ključnih izazove društva kao što su, primjerice, klimatske promjene i povećanje troškova zdravstvene skrbi.

Benefiti DSM-a Prije tri godine Europska unija naručila je od vodeće nordijske konzulatantske kuće Copenhagen Economics procjenu svih gospodarskih benefita koje donosi zajedničko europsko digitalno tržište.

U svojoj studiji stručnjaci Copenhagen Economicsa istaknuli su sljedeće. “Europska unija izložena je riziku zaostajanja za drugim globalnim tržištima poput Sjedninjenih Američkih Država, Japana ili južne Koreje ukoliko ne ukloni bareijere koje stoje pred osnivanjem zajedničkog digitalnog tržišta (DSM). Ukoliko Europa ne požuri riskira gubitak svoje konkurentnosti i produktivnosti”, stoji u izvješću Copenhagen Economicsa. Svoje zaključke nordijski stručnjaci sumirali su u nekoliko odvojenih točaka, a svaka od njih ukazuje na prednosti koje donosi zajedničko digitalno tržište.

Prva je činjenica kako je “digitalno budućnost” jer većina inovacija i otkrića dolazi iz tog tržišnog segmenta. Europska unija zajedničkim digitalnim tržištem može povećati svoj BDP za 8 posto kroz 10 4

Europsko digitalno tržište i dalje je fragmentirano i sastoji se od 27 razdvojenih entiteta

godina što je iznos ekvivalentan španjolskom BDP-u. Prema zaključku Copenhagen Economicsa poduzeti su početni potrebni koraci za ujedinjeno europsko digitalno tržište, ali nedovoljno je učinjeno na gospodarskoj integraciji digitalnih subjekata. Europsko digitalno tržište i dalje je fragmentirano i sastoji se od 27 razdvojenih entiteta više nego od jednog tržišta. Također, europska unija ne koristi svoj puni potencijal za stvaranej zajedničkog digitalnog tržišta, pa je tako međugranična online trgovina niska, uporaba ICT tehnologija niska, a i malo je globalnih IT tvrtki koje porijekolo vuku iz Europe.

Europska unija plaća i visku cijenu ne postojanja zajedničkog digitanog tržišta. “Europska unija mogla bi postići rast BDP-a od 4 posto samo kroz poticanje zajedničkog digitalnog tržišta do 2020. godine. To je prema gruboj procjeni oko 500 milijardi eura na godišnjoj razini ili oko 1000 eura po stanvniku EU. U ovom trentku zajedničko dogitalno tržište ima slični učinak kao i program jedinstvenog tržišta

1992. godine”, stoji u izvješću Copenhagen Economicsa. Zajedničko digitalno tržište bilo bi i veliki postrek privatnom sektoru.

Kako stvaranej zajedničkog digitalnog tržišta dovodi do naglog rasta inovacija primjenjivih u ICT sektoru tako raste i produktivnost u privatnom sektoru općenito.

Bolja Državna Uprava “Ovo se naslanja upravo na EU 2020 ambicije u uporabi ICT tehnologija”, stoji u izvješću Copenhagen Economicsa. Velike koristi od DSM-a imale bi i tehnološke kompanije u EU posebice male i srednje kompanije kojima bi ovo zajedničko tržište omogućili puno brži rast. Njih trenutno blokira složena zakonska regulativa na pojedinim od 27 tržišta čime se priječi brži rast ulaganja u razvoj i inovacije (R&D).

U konačnivi DSM bi pridonijeo i razvoju javnog sektora ili onoga što se naziva e-uprava, a “to dovodi do ušteda u državnoj potrošnji i smanjenju javnog duga”, stoji u izvješću Copenhagen Economicsa.

Digitalna agenda

EU stvara zajedničko IT tržište Cilj je u sljedećih 10 godina osigurati svim građanima EU-a brzi internet

U

okviru svoje strategije Europa 2020, Europska komisija (EK) u svibnju 2010. predstavila je inicijativu nazvanu Digitalna agenda. Cilj ove inicijative je ostvarenje održivih gospodarskih i društvenih pogodnosti na digitalnom tržištu utemeljenom na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama.

Pojednostavljeno rečeno, EU želi u sljedećih 10 godina kreirati jedinstveno digitalno tržište, osigurati svim građanima EU-a pristup brzom internetu, smanjiti digitalni jaz, poboljšati informatičku pismenost, pojednostavniti pristup i stjecanje znanja, poticati ulaganja u istraživanje i razvoj, te naposljetku, uz pomoć informacijskih i komunikacijskih tehnologija iznaći rješenja za neke od ključnih izazove društva kao što su, primjerice, klimatske promjene i povećanje troškova zdravstvene skrbi. operativne strategije Kako stoji u Digitalnoj agendi, zadatak EK je da osigura stabilan pravni okvir koji će stimulirati ulaganja u otvorenu i konkurentnu brzu internetsku infrastrukturu i pripadajuće usluge, zatim da razvije učinkovite politike spektra, potom da kreira jedinstveno tržište za online sadržaje i usluge te naposljetku reformira fondove za inovacije i istraživanja te poveća svoju podršku u području poslovnog dijela ICT sektora. Države članice EU-a u zadatak su pak dobile da izrade operativne strategije razvoja brzog interneta i osiguraju javno financiranje, uključujući strukturalne fondove za područja koja nisu pokrivena privatnim investicijama; te da potiču razvoj i upotrebu suvremenih online usluga. Hrvatska, kako smo naveli u podnaslovu, na svoju sramotu, strategiju broadband razvoja, od 2008. godine naovamo, nije donijela, no

Zadatak EK je da osigura pravni okvir koji će stimulirati ulaganja u konkurentnu internetsku infrastrukturu

5

Digitalna agenda

sigurni smo da će poticaj iz EU-a ubrzati njezino donošenje. Internet stvari (IoT - Internet of Things) je budućnost u kojoj će svakodnevni objekti, poput telefona, automobila, kućanskih uređaja odjeće, pa čak i hrana biti bežično povezani na Internet i sakupljati i razmjenjivati podatke. Danas prosječna osoba ima barem dva objekta vezana na internet, a očekuje se da će ih do 2015. biti sedam po osobi, odnosno ukupno 25 milijardi uređaja širom svijeta. Mnogi svakodnevni uređaji će biti povezani. Na primjer, ako sveučilišni predavač zbog bolesti otkaže jutarnje predavanje, budilice i aparati za kuhanje kave kod studenata se mogu automatski resetirati, dajući im tako još jedan sat spavanja. Ako starija osoba zaboravi popiti važnu pilulu, nekom bliskom rođaku se može poslati poruka s upozorenjem, ili čak uzbuniti lokalni centar za hitne slučajeve, tako da netko može provjeriti da li je sve u redu.Europska komisija želi znati kakav je okvir potreban da se ostvare potencijalne ekonomske i društvene koristi IoTa, ali da se pritom ipak održi adekvatni nivo kontrole nad uređajima koji sakupljaju, obrađuju i spremaju informacije, naročito one o uzorcima ponašanja pojedinih korisnika, mjesto gdje se nalaze i njihove preferanse.

Postizanje ciljeva Digitalna agenda za Europu jedan je od planskih dokumenata koje je Europska komisija donijela u okviru strategije Europa 2020 , nove desetogodišnje strategije usmjerene na zapošljavanje i rast te promicanje i provedbu strukturalnih reformi, piše internetska stranica huis.hr.

Opći cilj Digitalne agende za Europu je ostvarenje održive gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu utemeljenom na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama. Sve zemlje članice EU dužne su provoditi aktivnosti u svrhu ostvarivanja ciljeva Digitalne agende, ali je državama članicama ostavljena mogućnost da sami odabiru najprikladnije načine za ostvarenje navedenih ciljeva. Budući da se praksa u provedbi može razlikovati od zemlje do zemlje, Europska komisija je odlučila pokrenuti projekt Digital Agenda Scoreboard unutar kojeg će periodički biti prikupljani podaci o provedbi i ostvarenju ciljevaDigitalne agende za Europu.

Digitalna agenda za Europu ukupno sadrži 101 prijedlog aktivnosti (78 ih je predviđeno za provedbu od strane Europske komisije, uključujući prijedlog 6

31 pravnog dokumenta te 23 aktivnosti predložene za pokretanje u zemljama članicama) koje bi trebale omogućiti i potaknuti investicije u korištenje digitalnih tehnologija. Kako bi se pratilo da li Europa ostvaruje napredak u ovom području izdvojeno je 14 ključnih pokazatelja uspješnosti na kojima se i zasniva projekt Digital Agenda Scoreboard.

Početna adresa projekta Digital Agenda Scoreboard je:http:// ec.europa.eu/information_society/digital-agenda/scoreboard/index_en.htm , a na njoj su dostupni su podaci iz zemalja članica o 60 različitih pokazatelja koji su razvrstani u sedam osnovnih grupa, za svaku godinu kroz razdoblje od 2004. do 2010. godine.

Hrvatska je također uključena u ovaj projekt, s tim da su za Hrvatsku dostupni

Od ukupno 55 pokazatelja samo u 11 Hrvatska je u ICT-u iznad prosjeka Europske unije

podaci od 2007. godine, kada je započelo njihovo službeno praćenje od strane nadležnih tijela. Pregledom stranice na kojoj se nalaze pokazatelji, moguće je dobiti pregled svih ili pojedinih pokazatelja uspješnosti za našu zemlju po godinama, pratiti trend određenog pokazatelja kroz određeno vremensko razdoblje ili uspoređivati rezultate naše zemlje s bilo kojom drugom članicom EU ili s prosjekom EU-27. Ukratko, za Hrvatsku je dostupno ukupno 55 pokazatelja, od koji smo za 11 ostvarili rezultate iznad prosjeka EU, dok su rezultati za 44 pokazatelja ispod prosjeka EU, o čemu kratki pregleda dajemo u nastavku: Dok smo u korištenju širokopojasnog pristupa internetu od strane kućanstava, 2007. godine bili 53% ispod prosjeka EU-27, kroz četiri godine smo uspjeli

vrije prep dost jući isti p lutne je u 2 stava netu izno

isPo Kori inter godi što j 200 EU. P fona

aporane ce na će je kazagodikazazdomlje U ili s rvattelja, znad okaratki

snog tava, sjeka pjeli

usluga na internetu značajno iznad EU prosjeka, a to su: čitanje novina i magazina, traženje zaposlenja i traženje informacija o obrazovanju i seminarima.

Ako se primjerice, pokazatelj korištenja usluga vezanih uz traženje posla promatra u odnosu na čitavu populaciju, on je u Hrvatskoj za 12% viši od EU prosjeka, a ukoliko se isti pokazatelj promatra prema broju internet korisnika tada je čak za 58% viši od prosjeka EU-27.

vrijednost tog pokazatelja više nego prepoloviti, tako da smo u 2010. godini dostigli razinu koja je relativno gledajući za 19% niža od EU prosjeka. Ako isti pokazatelj pogledamo kroz apsolutne brojke onda se može vidjeti kako je u 2010. godini u EU-27 60,8% kućanstava imalo širokopojasni pristup internetu dok je u Hrvatskoj taj pokazatelj iznosio 49,1%.

Ispod prosjeka eU Korištenje širokopojasnog pristupa internetu od strane poduzeća u 2010. godini bilo je 22% ispod EU prosjeka, što je značajan pad jer je pokazatelj za 2007. godinu bio 21% bolji od prosjeka EU. Pokazatelj korištenja mobilnih telefona za pristup internetu u 2010. godini

Po broju kućanstava koja imaju pristup internetu Hrvatska je za 37% ispod prosjeka EU

tek je 10% ispod prosjeka EU, dok smo prije četiri godine zaostajali čak 69% u odnosu na EU prosjek.

U području korištenja interneta svi pokazatelji su ispod prosjeka EU pri čemu se posebno ističe podatak da smo po broju kućanstava koja imaju pristup internetu za 37% ispod prosjeka EU, te da imamo 49% više građana koji nikad nisu koristili internet u odnosu na EU prosjek.

U području korištenja usluga na internetu se zapravo radi o dvije grupe pokazatelja koji se razlikuju samo po tome da li se broj korisnika određenih vrsta usluga na internetu promatra u odnosu na ukupni broj stanovnika ili pak u odnosu na broj korisnika interneta.

Tri pokazatelja u ovoj skupini pokazuju da smo u korištenju pojedinih

onlIne semInarI Međutim valja napomenuti kako još uvijek značajno zaostajemo u pogledu korištenja nekih drugih usluga kao što su online seminari gdje smo 95% ispod EU prosjeka, u korištenju usluga elektroničke uprave smo 63% ispod prosjeka te u slanju elektroničkih zahtjeva za javne usluge 80% ispod EU prosjeka.

Dostupnost javnih usluga elektroničke uprave za građane kod nas je još uvijek prilično niska te iznosi 71% ispod prosjeka EU, dok u pogledu dostupnosti elektroničkih javnih usluga namijenjenih poduzećima zaostajemo svega 5% iza prosjeka EU. U području korištenja usluga e-Javne nabave rezultati su nam 16% bolji od EU prosjeka.

Promatrajući pokazatelje uspješnosti u području elektroničke trgovine možemo konstatirati kako u Hrvatskoj trgovina putem interneta još uvijek nije dovoljno zaživjela praksi. Ovo se posebno odnosi na procese naručivanja i kupnje putem interneta. Naime većina pokazatelja kreće se ispod EU prosjeka i to u rasponu od 83% do 12% u odnosu na prosjek EU 27.

Valja međutim istaknuti da naša poduzeća, unatoč slaboj praksi kupaca u naručivanju i kupnji putem interneta, ipak i dalje nude pristup svojim proizvodima putem internetskog prodajnog kanala, tako da smo u tom pogledu čak za 40% bolji od EU prosjeka.

Gledajući kroz pokazatelj o integraciji internih procesa koji se odnosi na mala i srednja poduzeća (SME) za 15% smo bolji od prosjeka EU, dok smo u području elektroničkog upravljanja lancem nabave 100% bolji od europskog prosjeka. Naime u Hrvatskoj 53% poduzeća u svojem poslovanju koristi ove sustave, dok ih u EU koristi samo 17,9% poduzeća. Područja u kojima naša poduzeća još uvijek zaostaju za EU prosjekom su ‘Korištenje analitičkog CRM software’ za upravljanje odnosima s kupcima (-64%), ‘Automatska razmjena poslovnih dokumenata’ (-38%), te razmjena e-Računa između poduzeća (-35%).

7

Obrazovanja

Nedostatak vještina U kod ICT profesionalaca Hrvatska na milijun stanovnika godišnje stvori svega 80 visokoobrazovanih stručnjaka za računarstvo što je u usporedbi s Ukrajinom, koja stvori 600 takvih stručnjaka premala brojka

Više od 80 posto ispitanih tvrtki smatra da u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih IT stručnjaka 8

žen ICT tenc tom stva upor cijsk odgo cija utječ sti, i dars cije vanj stru petu škol Alge gom dars nje j kojim Glav su d ljuds relev pove i kon njac

Ras Dos godi tržiš lošo kada kao Posa ran, dišn post plan kadr šten u ok Istod plan stru više na la nju, toč t gosp su iz tički zapo zapo će IT i više man slen

a U a

sklopu konferencije koju je početkom ove godine organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) obilježen je početak “Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija”. Na konferenciji se govorilo o tome kako konkurentnost gospodarstva ovisi o inovativnoj i učinkovitoj uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), a nedostatak odgovarajućih vještina i kompetencija u ICT profesionalaca negativno utječe na rast ukupne produktivnosti, inovacija i zapošljavanja u gospodarstvu. U sklopu HUP-ove konferencije prezentirani su i rezultati istraživanja o potrebama zapošljavanja IT stručnjaka na hrvatskom tržištu, koje petu godinu zaredom provodi Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK). Istraživanje je obuhvatilo više od 450 tvrtki u kojima se zapošljavaju IT stručnjaci.

Glavni sugovornici u istraživanju bili su direktori informatika i direktori ljudskih resursa - osobe koje su najrelevantnije za pružanje odgovora povezanih s politikom zapošljavanja i konkretnim potrebama za IT stručnjacima unutar ispitanih tvrtki.

Rast tRžišta Dosadašnji rezultati istraživanja iz godine u godinu pokazuju kako IT tržište rada raste unatoč ukupno lošoj gospodarskoj situaciji, a ICT kadar se i u ovim vremenima pokazao kao tražen, poželjan i dobro plaćen.

Posao u IT sektoru je prilično siguran, što potvrđuju i rezultati ovogodišnjega istraživanja u kojemu je 96 posto ispitanih tvrtki izjavilo kako ne planira smanjivati broj zaposlenih IT kadrova, čime se potvrđuje neiskorišten potencijal informatičkog sektora u okvirima nacionalne ekonomije.

Istodobno 56 posto ispitanih tvrtki planira nastaviti zapošljavati nove IT stručnjake, što je 6-postotnih poena više nego prošle godine i time ukazuje na lagani trend porasta u zapošljavanju, koji ICT industrija bilježi unatoč teškim ekonomskim prilikama u gospodarstvu. Među tvrtkama koje su izrazile potrebu za novim informatičkim kadrom ove godine najviše će zapošljavati tvrtke veličine od 10 do 50 zaposlenih, njih 71 posto. Nešto manje će IT kadra tražiti velike tvrtke, sa 50 i više zaposlenih, njih 54 posto, a najmanje tvrtke s manje od deset zaposlenih, njih 45 posto. Veći kapacitet

vati čak 26 posto ispitanih tvrtki ističe da zahtijeva certifikaciju kadra kojeg će zaposliti.

iduća faza Razvoja ► U sljedećoj fazi - provesti e-vještine kroz sve nastavne predmete ► Provjeriti stvarne ishode učenja ICT studija i dati preporuke usklađenja s potrebama tržišta rada, znanosti i istraživanja ► Repozicionirati program ICT prvostupnika u obrazovnim institucijama i gospodarstvu (većina radnih mjesta zapravo treba prvostupnike) ► Optimalno iskoristiti postojeću mrežu akreditiranih obrazovnih institucija ► Znatno povećavati sustavno organiziranu praksu u tvrtkama ► Uvesti stažiranje kao obvezni dio nastave ► Pomoći tvrtkama u izgradnji unutarnjih kapaciteta - mentora, podrška ljetnim školama

zapošljavanja novih IT stručnjaka pokazuje se kod domaćih, specijaliziranih IT tvrtki, njih 80 posto srednjih i većih planira u ovoj godini zapošljavati nove IT profesionalce. Na strani korisnika informatičkih tehnologija situacija je nešto drukčija, oni planiraju nešto manji opseg zapošljavanja novih IT profesionalaca. Ako istraživanje promatramo prema profilima informatičkih stručnjaka, rezultati ukazuju na rast i potvrdu kako se će se najviše tražiti pokretači, stvaratelji i razvojni inženjeri, 54 posto poslodavaca planira otvoriti radna mjesta upravo tih profila. Time se jasno pokazuje smjer pokretanja novih, a ne povećanja opsega starih poslova. Također 16 posto poslodavaca planira otvarati radna mjesta namijenjena sistemskim administratorima. Postoji i znatna potreba za IT konzultantima (9 posto).

Kada gledamo potražnju radnih mjesta prema konkretnim tehnologijama, pojavila se izražena potreba za programerima koji će razvijati aplikacije za mobilna rješenja, web&multimediju te web-rješenja zasnovana na otvorenom kodu (ukupno 12 posto ispitanih tvrtki). Klasična podjela traženih radnih mjesta prema razvojnim platformama pokazuje kako se i daje najviše traže stručnjaci za razvoj na Microsoftovoj platformi (SQL Server + .net razvojno okruženje) i Oracle platformi (Oracle baza i Java razvoj). Za razliku od prošle ove je godine istraživanje pokazalo veću potražnju za stručnjacima za baze podataka - predvodi Oracle. Zanimljivo je napomenuti da na pitanje o potrebi certifikacije IT stručnjaka koji se planiraju zapošlja-

Potrebno je minimalno godinu dana investicije poslodavca da novozaposleni kadar stekne potrebne vještine

Razvoj obRazovanja U vezi sa sistemskom administracijom brojke su ostale gotovo istovjetne prošlogodišnjim rezultatima istraživanja. I dalje je najtraženije poznavanje Microsoftove serverske platforme - 34 posto ispitanih tvrtki ima potrebu za novim sistemskim administratorima Microsoftovih Windows poslužitelja i ostalih serverskih proizvoda. Na drugom su mjestu po potražnji sistemski administratori sa specijalizacijom za Cisco mrežnu infrastrukturu (18 posto), dok potreba za Unix i Linux sistemskim administratorima, prema ovom istraživanju, ukupno iznosi 16 posto. “Ovakve analize potreba tržišta rada za ICT kadrom trebale bi biti polazišne točke za razvoj nastavnog programa visokih obrazovnih ustanova, što mi i primjenjujemo u planiranju nastavnog programa Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra. Također su rezultati ovog istraživanja dobra povratna informacija za domaći IT sektor, koji bi što hitnije trebao uspostaviti procedure za primanje studenata na praksu i tako omogućiti njihovu bržu integraciju u realan sektor”, zaključio je gospodin Vjeran Bušelić, voditelj Centra karijera u Visokoj školi za primijenjeno računarstvo Algebra izloživši ovogodišnje rezultate istraživanja. Prema rezultatima istraživanja, i ove godine više od 80 posto ispitanih tvrtki smatra da u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih IT stručnjaka, a na upit o stručnoj praksi kao najboljem stjecanju praktičnog iskustva koji bi omogućio bržu integraciju mladih IT stručnjaka u realan sektor i dalje je dominantan odgovor ispitanih tvrtki, njih čak 62 posto - “po potrebi ili zahtjevu”.

Samo 8 posto tvrtki praksu provodi “sustavno i organizirano”. U sklopu konferencije održano je niz izlaganja i panel-rasprava tijekom kojih su okupljeni zaključili kako je potrebno čim prije krenuti u izradu nacionalne strategije koja će adresirati problematiku ICT zanimanja i digitalnih kompetencija.

Hrvatska na milijun stanovnika godišnje izbaci svega 80 visokoobrazovanih stručnjaka za računarstvo, što je u usporedbi s Ukrajinom, koja izbacuje 600 takvih stručnjaka godišnje na milijun stanovnika, premala brojka. “Krajnje je vrijeme da i hrvatska donese zakon o obrazovanju koji 9

Obrazovanje

će u vezi s tim nešto učini”, naglasio je profesor Vedran Mornar, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Kriza je poništila godine gospodarskog i društvenog napretka i istaknula strukturalne slabosti europskoga gospodarstva. Da bi se postigla održiva budućnost, treba imati u vidu više od kratkoročne perspektive. Suočeni s demografskim starenjem i globalnom konkurencijom imamo tri mogućnosti: raditi više, raditi duže ili raditi pametnije. “Kako bi se to postiglo, ‘Digitalna agenda 2020.’ predstavlja europsku strategiju koja predlaže aktivnosti prema pametnom, održivom i uključivom rastu radi definiranja ključne uloge koju informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) trebaju preuzeti ako Europa želi uspjeti u svojim ambicijama do 2020. godine”, naglasio je Tomislav Vračić iz Ministarstva uprave te član Upravnog odbora Europske komisije za provedbu inicijative informatičkih vještina. “Trideset do 40 posto zaposlenih ljudi u hrvatskom ICT sektoru danas dolazi iz drugih školskih grana, osposobljavaju se za ICT struku na razne načine, doškolovanjem i privatnim ulaganjem u naknadnu certifikaciju. Problemu treba pristupiti sustavno i adresirati to kroz nacionalnu strategiju”, istakao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

InvestIcIje “Zabrinjava nas razina znanja stručnoga kadra koji izlazi na tržište, potrebno je minimalno godinu dana investicije poslodavca da novozaposleni kadar stekne potrebne vještine i certifikate te stekne potrebna stručna znanja da može obavljati posao”, naglasio je Mate Ćavarović, direktor tvrtke Integragroup. “Zemlje u okruženju imaju pogodnije uvjete glede cijene rada u ICT sektoru, a njihovi planovi i agresivan pristup u povećanju broja upisanih studenata na ICT studijama pokazuje da grabe brže od nas. Takvim pristupom postoji opasnost da se hrvatske investicije preusmjere na zemlje koje su povoljnije i koje imaju kvalitetan kadar na raspolaganju”, istaknuo je Ante Mandić, direktor tvrtke IN2. O Vladinim konkretnim aktivnostima, koja je u svoj plan od 2012. do 2015. ugradila točku o poticanju visokog obrazovanja za ICT sektor i povećanje broja studenata na tehničkim studijima, govorio je Luka Juroš, načelnik odjela za razvoj visokoga obrazovanja, Uprave 10

trideset do 40 posto zaposlenih ljudi u hrvatskom Ict sektoru danas dolazi iz drugih školskih grana

promocIja Promovirati ICT profesionalizam na svim razinama: ► izgradnjom obrazovne odgovornosti pojedinaca (koliko stoji moje školovanje i što ću raditi nakon završetka) ► pomicanjem fokusa s financiranja ustanove na financiranje pojedinca ► predstavljanjem ICT poslova još u osnovnim školama ► uključenjem što većeg broja djevojaka u ICT ► posjeti poslodavaca osnovnim i srednjim školama ► Zadržati najbolje pojedince u Hrvatskoj:podrškom domaćoj industriji za otvaranje radnih mjesta poticanjem tvrtki na otvaranje tehnološko-razvojnih centara privlačenjem stranih investicija u ICT području ► Poticati dokvalifikacije i dovršetke studija u ICT području ► Poticati ICT poduzetništvo i pokretanje “start-up” tvrtki

za visoko obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Tom je prilikom istaknuo kako će se poticati uključivanje sveučilišta u konkretne projekte, čime bi se gotovi stručnjaci puno brže integrirali u realan sektor u gospodarstvu, kao i razmjena znanja i iskustava između sveučilišta i gospodarstva. Iako su ICT zanimanja vrlo tražena na tržištu rada te su se do sada pokazala otpornim na krizu, mladi se unatoč tome sve manje odlučuju za upis na tehničke fakultete. Nužno je učiniti ICT struku i digitalne kompe-

tenc odgo mlad odgo Hrv neza drug rada spek dim pita zakl nik prim

stva m je icati etne njaci tor u nja i spovrlo sada di se u za no je mpe-

tencije atraktivnima kako bi se dosegla odgovarajuća razina ulaska stručnoga mladoga kadra na tržište rada, i to s odgovarajućim znanjima i vještinama.

Hrvatska nikada nije imala veću stopu nezaposlenosti s jedne strane, dok s druge strane ono što se traži na tržištu rada, ICT zanimanja koja nude perspektivu i natprosječne plaće, mladima nisu atraktivna. Hrvatska ovo pitanje mora čim prije adresirati, zaključio je Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra.

PrePoruke ► Povećani broj kompetentnih ICT profesionalaca ključ je novog zapošljavanja i privlačenja stranih investicija u ICT sektoru, izvoza ICT rješenja i ubrzanja procesa informatizacije Hrvatske ► Potrebno je točnije definirati potrebe ICT radnih mjesta i kompetencija ljudi radi boljeg praćenja, integracije i mobilnosti radne snage ► Proširiti godišnja istraživanja o potrebama

radnih mjesta, uvesti njihovo predviđanje ► Potrebno je jače involviranje Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo ► Preporuka je uvesti obveznu informatiku i računarstvo na sve razine obrazovanja: ► U prvoj fazi - znatno jačati kompetencije profesora informatikedovršetak projekta ECDL certifikacije nastavnika (oko 20.000 ih nije bilo zahvaćeno) ► Predvidjeti vrijeme i sredstva za pripremu novog IT kurikulumaviše vremena za trajno usavršavanje 11

R&D

Uspješno gradimo inovacijski sustav Prema ocjeni Europske komisije prostora za rast još ima, a li Hrvatska uspješno iako polako gradi svoj R&D sektor

R

azvoj digitalnog društva kao i praćenje digitalne agende Europske unije nije moguć bez inovacija i istraživanja. Na tom polju kako pokazuje i izvješće Europske komisije Hrvatska još mora dosta raditi.

“Hrvatska uspješno izgrađuje svoj istraživački i inovacijski sustav (R&D). Iako je izgradnja započeta od niske razine, hrvatska znanost i tehnologija izvrsnosti poboljšni su nakon 2005. godine.

Napori su još uvijek potrebni kako bi se poboljšala R&D ulaganja i izgradili kapacitete u ključnim tehnološkim područjima, a potrebni su napori i za poboljšanje međunarodne konkurentnosti i trgovine kroz proizvodnju više tehnološki intenzivne robe”, stoji u publikaciji Europske komisije o istraživanju i inovacijama u Hrvatskoj. Prema navodima Europske komisije od 2000. godine, Hrvatska je restrukturirala svoj znanastveni (i obrazovani) sustav s ciljevima okretanja zemlje prema društvu temeljenoma na znanju i jačanju istraživačkih kapaciteta zemlje koji bi trebali biti poluga za gospodarski razvoj. Potaknuta svojom odlučnošću da se pridruži Europskoj uniji, Hrvatska je poduzela korake kako bi ojačala svoj nacionalni istraživački kapacitet usvajanjem politika koje su u skladu s EU politikama po pitanju istraživačkog prostora. Hrvatska je, međutim prema navodima Europ12

ske komisije, bila spora u provedbama predviđenih politika i nema pouzdanih statističkih podataka i administrativnih kapaciteta za praćenje zamišljenih reformi. “Hrvatska također boluje od ekonomske recesije”, navodi Europska komisija.

Kako stoji publikaciji objavljenoj ove godine nova Vlada izabrana u prosincu 2011. nastavila je napore po pitanju reforme znanstvenog sustava predlaganjem izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s ciljem stvaranja adekvatanog zakonskog okvir za više programa te temelja za konkurentna financiranje istraživačkih instituta.

Nova strategija Nova strategija R&D-a i “Nacionalna strategija inovacija” pripremljeni su za razdoblje od 2013. do 2020. godine.

U 2011. godini Hrvatska je imala R&D indeks od 0,75%, a poslovni R&D indeks od 0,33%, stoji u publikaciji Europske komisije. Hrvatski je R&D indeks smanjen s 0,9% u 2008. godini na 0,75% u 2011. godini. razlog tome leži u usporavanju nacionalnog gospodarstva u zadnje četiri godine, te svjetskoj gospodarskoj krizi. Hrvatska upravo zbog toga nije ispunila nacionalni cilj od 1% indeksa R&D-a koji je bio predviđen za razdoblje do 2010. godinu. “Iz tog

Ono što predstoji je ulaganje u znanje i tehnološki intenzivne klastere fotolia

razloga Hrvatska se prije postavljanja novih ciljeva odlučila za reformu znanstvenog sustava”, zaključuje Europska komisija.

Ukupna ulaganja u R&D koja iznose oko 330 milijuna eura u razdoblju od 2004. do 2011. godine smanjena su za 3,2 posto, a i R&D indeks u Hrvatskoj od 0,75 posto ispod je prosjeka Europske unije koji iznosi 2,03 posto. I indeks R&D-a smanjen je u Hrvatskoj 2,7 posto u 2011. u odnosu na razdoblje od 2012. do 2011. godine.

Kada je u pitanju povlačenje novca iz Europske unije, Hrvatska je do srpnja ove godine sudjelovala kao pridružena država u programu FP7 iz kojega je uspješno povlačila sredstva. Prosječna stopa povlačenja sredstava iznosila je 18 posto ili oko 50 milijuna eura, a sredstva su korištena za financiranje držav-

nih i kacij P ska uspj stvo, zado nje m povl javlje post nje. K i pun prog

sre Čini uspj jenje šten nja z

nih istraživačkih entiteta, stoji u publikaciji Europske komisije.

Pored znastvenih projekata Hrvatska je na nacionalnoj razini izrazito uspješna u povlačenju sredstava za zdrastvo, ICT, biotehnologiju i transport. Na zadovoljavajućoj razini je i sudjelovanje malog i srednjeg poduzetništva u povlačenju novca za R&D. Od 225 prijavljenih projekata oko 57 ili više od 25 posto dobili su odobrenje za financiranje. Kada je R&D upitanju Hrvatska je i punopravna članica COST i EUREKA programa.

SredStva eu Čini se da je Hrvatska bila i dosta uspješna u alokaciji sredstava namijenjenih R&D-u te njihovom korištenju u razvoju poticajnog okruženja za inovacije i razvoj. Prema publi-

kaciji Europske komisije “kao zemlje kandidata od prosinca 2011. godine Republika Hrvatska ispunjava uvjete za članstvo u EU te u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) koristi taj instrument u prilog istraživanju i izgradnji kapaciteta inovacija kao što je stvaranje Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BRICO) što je institucija posvećena poticanju istraživanja i inovacija u malim i srednjim poduzećima”. Potonji je prema Europskoj komisiji dobar dokaz da je Hrvatska usredotočila svoje napore na inovacije i stvaranje veze između javnog i privatnog sektora.

Hrvatska ipak prema ocjeni Europske komisije zaostaje za prosjekom EU na većini ključnih pokazatelja vezanih uz istraživanje i inovacije, ali je još uvijek dobra ili bolje od nekoliko dru-

Hrvatska se suočava s posebnim izazovom u poboljšanju javno-privatne suradnje

gih članica i pridruženim zemljama sa sličnim znanjem i gospodarskom strukturom.

Hrvatska se također suočava s posebnim izazovom u poboljšanju javno-privatne suradnje i u vrednovanju i komercijalizaciji istraživanja generiranih iz javno financiranih institucija. Hrvatska još uvijek ima i veliki odlijev znanstvenih kadrova, stoji u publikaciji Europske komisije jer je “nedostatak atraktivnih istraživačkih infrastruktura i dobrog upravljanja istraživanjima doveo do daljnjeg povećanje odlijeva mozgova”.

Ono što predstoji Hrvatskoj je ulaganje u znanje, tehnološki intenzivne klastere, inovacije i unapređenje, ali i razvoj proizvodnih sektora koji je prava odrednica konkurentnosti jedne zemlje u globalnom svijetu.

13

Budućnost

Do kraja desetljeća internet za sve Prema podacima ITU-a sada je 2,3 milijarde ljudi diljem svijeta online što je gotovo pola populacije

G

oogleov izvršni direktor Eric Schmidt dao je zanimljivu izjavu na svom Google+ profilu.

“Na svaku osobu koja je online, postoje dvije koje nisu. Do kraja desetljeća svi će na Zemlji biti povezani”, zapisao je Schmidt i pokrenuo pravu raspravu.

Neki od Schmidtovih “pratitelja” složili su s njegovom izjavom i to potkrijepili primjerima iz različitih zemalja u kojima je mobilni internet doživio pravi procvat i omogućio ljudima koji nemaju računalo da ipak budu ‘spojeni’ s drugima.

Drugi su pak istaknuli kako je teško povjerovati da će i najsiromašniji ljudi u Indiji ili Africi imati pristup internetu mobilni ili fiksni.

Jedan je od komentatora napisao kako je “to nemoguće. Postoje ljudi koji si ne mogu priuštiti hranu svaki dan. Kako će oni doći do interneta?”.

Prema podacima ITU (Međunarodne telekomunikacijske unije), 2,3 milijarde ljudi diljem svijeta je online, što je dvostruko više no prije pet godina.

Da Schmidtova izjava ima neku težinu, govori i podatak američke tvrtke za istraživanje tržišta Forrester koja predviđa da će do 2017. godine više od polovice svjetskog pučanstva redovito koristiti internet.

S obzirom na to da sve više zemalja ima plan izgradnje širokopojasne inter14

netske mreže, a cijena pristupa internetu opada, možda i nije tako teško zaključiti kako će svi na svijetu imati pristup internetu do kraja desetljeća.

Zamislite da apsolutno svi na svijetu imaju pristup internetu, da je cijeli svijet povezan. To pak zamišlja Mark Zuckerberg osnivač Facebooka koji je objavio video u kojem objašnjava na koji se način to može izvesti.

Povezani svijet Ne čudi da kreator društvene mreže Facebook Mark Zuckerberg želi povezati svijet i promicati “ekonomiju znanja”. Internet.org u suradnji s Zuckerbergom objavio je snimku u kojem objašnjavaju plan o povezivanju onih kojima internet još uvijek nije dostupan, prenosi dnevnik. hr pozivajući se na TNW. U trominutnom video, Zuckerberg objašnjava da je svjetsko gospodarstvo sinonim za znanje u kojem veliku ulogu ima internet. Smatra da bi društvo moglo imati velike koristi od inovacija i kreativnosti ljudi kada bi svatko imao pristup internetu. Plan je da se smanje troškovi i količina podataka kako bi internet svima bio dostupan.

Facebook je već poduzeo korake kako bi osigurali da društvena mreža bude dostupna na većini uređaja. Njihovu aplikaciju ‘Facebook za svaki telefon’ koristi više od 100 milijuna korisnika.

Na tržištu se pojavljuje i novi

Internet mijenja svijet kakav poznajemo fotolia

buzzword, kako bi u IT-u rekli nešto što dolazi, a krije se iza IoT ili Internet of things o čemu su na konferenciji u Londonu ovog mjeseca govorili stručnjaci Intela. Možda jedan od najjednostavnijih primjera IoT je upravljanje mrežnom infrastrukturom u energetici, vodovodnoj, te plinskoj mreži. Kako je istaknuo Rod O’Shea iz Intela samo u Londonu se godišnje potroše milijuni i milijuni kubičnih metara vode, a da zapravo nitko ne zna gdje su nestali.

Na Intelovom događanju za novinare u Londonu IoT bio je ključan za prikaz novih uređaja u segmentu mrežne i procesne infrastrukture. Postavljanjem pametnih sustava za nadzor distributivne mreže moguće je otkriti gdje curi, a zapravo je riječ o milijunima u vjetar bačenih funti, ističe O’Shea i dodaje kako se slično se može primijeniti na pametnu upravljanju prometnu infrastrukturu, a time se može

Plan je smanjenje troškova kako bi internet svima na svijetu bio dostupan

dobi može O u bu broja nare s 15 m spoje godi je ve 2006 nih u ostva Iz samo taj se taka sličn gom susta da ta P

je ako et a io n

u Hrvatskoj će do kraja 2013. milijun fiksnih i pola milijuna mobilnih priključaka biti na brzini od najmanje 2 Mbps putem M2M mreža u Sisku, nadogradnja softvera za robote u tvornici u Zadru putem interneta, farme krava u Slavoniji koje će se nadgledati preko tableta, sudjelovanje na online predavanjima iz Oxforda...

dobiti čak 60 posto ušteda jer se promet može preusmjeravati u vrijeme gužvi.

Očekuje se, tvrde u Intelu, da će u budućnosti nastaviti se snažan rast broja spojenih uređaja i to čak 3 puta u narednih pet do šest godina, tako da će s 15 milijardi uređaja u 2015. godini biti spojeno čak 50 milijardi uređaja u 2020. godini. Pritom je važno spomenuti kako je već sada ostvaren ogroman rast jer je u 2006. godini bilo svega 2 milijarde spojenih uređaja što znači da je u deset godina ostvaren rast od čak 7,5 puta.

Iz Intela napominju kako IoT nije samo senzor koji je spojen na Internet, jer taj senzor sam po sebi bez analitike podataka koje daje nema smisla. Usporedbe sa sličnim podacima na istom ili nekom drugom sustavu mogu dati onima koji tim sustavom upravljaju ključnu informaciju da taj sustav bude bolji i učinkovitiji.

Potrebno je spojiti uređaje, osigurati

da oni međusobno sigurno komuniciraju, te da iz njih upravljači sustavima, ali i krajnji korisnici mogu izvući podatke koji će im koristiti.

Kontrola oKruženja Upravo “The Internet of Things” uključuje sve od aplikacija za pametne telefone i tablete koje su u stanju kontrolirati osvjetljenje i temperaturu vašega doma, pa sve do onih aplikacija koje svakodnevno pomažu u smanjenju gužvi u gradskome prometu, upravljanju električnom infrastrukturom.

A što je s Hrvatskom. Surfanje od doma brzine 100Mbps, posuđivanje filmova iz cloud servisa iz Nizozemske, izvoz vlastitog cloud CRM rješenja iz Hrvatske u Veliku Britaniju, vožnja električnim automobilom do mora i prodaja generirane struje u strujnu mrežu u Splitu, daljinsko očitanje potrošnje vode

Surfanje od doma brzine 100Mbps uskoro bi trebalo biti moguće i u Hrvatskoj

Mreže nove generacije To su samo neke od stvari koje bi 2020. u Hrvatskoj trebale biti moguće zahvaljujući mrežama nove generacije koje će se graditi, te mobilnim aplikacijama, cloud servisima i drugim IT inovacijama koje će ući u široku primjenu. Samo u mreže nove generacije, koje će se temeljiti na optici i drugim tehnologijama, Hrvatska bi morala uložiti između 7,65 i 12 milijardi kuna. U tome bi privatni i institucionalni ulagači te operateri dobili priliku za ulaganje od tri do 4,6 milijardi kuna.

Država bi uložila od 280 do 710 milijuna kuna, gradovi i općine od 650 milijuna do milijardu kuna, a ostatak bi se povukao iz europskih fondova. Od EU se za izgradnju optike do kuće, odnosno mreža nove generacije, očekuje najmanje 3,7 milijardi kuna (u jeftinijem scenariju), pa sve do 6,7 milijardi kuna (u najskupljem scenariju). Kako tvrde u Hakomu, zbog toga sada rade okvire i smjernice za ulaganja u telekomunikacije u idućih tri do pet godina.

Država je dosad odredila samo Strategiju širokopojasnog pristupa internetu do kraja 2015. godine. U njoj je predvidjela da će do kraja 2013. milijun fiksnih i pola milijuna mobilnih internetskih priključaka biti na brzini od najmanje 2 Mbps. Dvije godine nakon toga očekuje pola milijuna fiksnih internetskih priključaka na brzini većoj od 30Mbps, a njih će slijediti i veće brzine na mobilnim mrežama.

15

Predviđanja

Što su prije godinu dana prognozirali stručnjaci

Prim Tota filma futur nolo se ra mož

Većina se prognoza vrtjela oko važnosti upravljanja velikim brojem podataka, tehnologije Clouda i mobilnog računarstva te suživota s društvenim mrežama

Iren ope pos upr

N

a otvaranju prošlogodišnje Combis konferencije, koja se održavala pod krovnom temom “Vizija. Budućnost.

Tehnologija.”, čelni ljudi vodećih IT tvrtki imali su za zadatak prognozirati kako će izgledati život i poslovanje s tehnologijom budućnosti. Većina se prognoza vrtjela oko važnosti upravljanje velikim brojem podataka, tehnologije Clouda i mobilnog računarstva te suživotu s društvenim mrežama.

Kako biti p tehn kasn pozit stvar način M budu nje p pilot uslug radi tehn

Ivan GabrIć, predsjednIk uprave CombIsa:

bor Hew Tehnologija se mijenja jako brzo. Primjerice, predviđa se da će prijenosna računala za pet godina potpuno nestati, što je nama danas nezamislivo. Međutim, kad se pogleda mobilnu tehnologiju i smjer u kojem ide, nije toliko nevjerojatno.

Primjetna je nezaustavljiva integracija i prodiranje ICT tehnologije u sve druge tehnologije, industrije, gospodarske grane; u medicinu, biologiju, genetiku, poljoprivredu, prehrambenu industriju, školstvo, zdravstvo, energetiku, ali i generalno u svakodnevni život. To znači da će definitivno doći do promjene svijeta kakvog poznajemo.

Neke tehnologije nisu zaživjele.

16

Među ključnim tehnologijama budućnosti ističe se plaćanje preko NFC tehnologije

Do k uslug

Primjerice, kućna pomoćnica iz filma Total Recall (mislio je na staru verziju filma). Raymond Kurzweil, poznati futurist i vizionar je rekao da se tehnologija razvija eksponencijalno. Zato se razvoj kroz 30 godina možda ni ne može opisati.

Irena JolIć ŠImovIć, glavna operatIvna dIrektorIca za poslovne korIsnIke I članIca Uprave Hrvatskog telekoma:

Kako utjecati na budućnost? Trebamo biti pragmatični i vidjeti što od novih tehnologija donosi korisniku rast efikasnost. Općenito, treba imati više pozitivan, sportski, stav prema novim stvarima te se izvući iz tradicionalnog načina razmišljanja.

Među ključnim tehnologijama budućnosti ističe se, primjerice, plaćanje preko NFC tehnologije. Pustili smo pilot i do proljeća iduće godine će ta usluga ići ful gas. LTE također. Mreža radi u četiri grada, i po implementaciji tehnologije je 22. na svijetu.

sektor bit će isporučene kroz računalni oblak. Taj potencijal da pristupamo uslugama s bilo kojeg mjesta otvara bezgranične mogućnosti. Nekada se o faks uređaju razgovaralo na razini uprave, jer su faks uređaji mijenjali kulturu poslovanja. Tako nam se danas događa cloud i tjera nas da razmišljamo disruptive. Tri stvari čine budućnost – cloud, mobilne aplikacije i information management.

Ivan vIdakovIć, dIrektor mIcrosofta Hrvatska:

Bit ćemo okruženi sučeljima i podacima. Primjerice, do 2015. godine količina globalnih podataka narasti će na čak 6000 egzabajta. Tehnologija me ne može iznenaditi ali brzina promjena me uvijek iznenadi. Aplikacije su ime današnje igre, a u budućnosti od njih nećemo tražiti samo informacije, već znanje.

Bit ćemo okruženi sučeljima i podacima. primjerice, do 2015. godine količina globalnih podataka narasti će na čak 6000 egzabajta Bernd dUltInger, regIonalnI prodaJnI menadžer tvrtke netapp:

Rast tvrtke prati i rast podataka, a time i potrebu za njihovom pohranom, što iziskuje troškove. Napredna rješenja koja mogu tvrtkama osigurati 50% veći prostor za pohranu podataka te povećati kapacitet iskoristivosti sustava. Tehnologija je glavna, a podaci su svugdje i samo će sve više rasti. Na to ne možemo utjecati. Dakle samo je pitanje kako biti motiviran i dovoljno dobar. acHIm kraUs, strateŠkI konzUltant tvrtke paloalto networks:

BorIs BaUk, dIrektor tvrtke Hewlett-packard Hrvatska:

m

a sti e e C je Do kraja ovog desetljeća skoro 50% IT usluga koje će koristiti privatni i javni

Budućnost su napredna rješenja koja mogu tvrtkama osigurati 50% veći prostor za pohranu podataka te povećati kapacitet iskoristivosti sustava

Budućnost zahtijeva inovaciju.

17

Telefonija

Mobilne usluge poboljšavaju kvalitetu života u gradu Izvješće Ericsson ConsumerLaba pokazuje kako su vlasnici pametnih telefona u velikim gradovima nezadovoljni komunikacijom s vlastima te prometom

U

ispitanici žele putem mobilne mreže dobiti temeljene informacije od strane lokalnih vlasti

novom izvješću Ericsson ConsumerLaba, korisnici pametnih telefona su u São Paolu, Pekingu, New Yorku, Londonu i Tokiju dali svoje mišljenje o njihovom zanimanju za, kao i potencijalnom razvoju, 18 novih usluga povezanih s važnim aspektima života u gradu. primjeri Uloge iCT-a Kako stoji u izvješću stanovnici su u gradovima najzadovoljniji s mogućnošću kupovine, restoranima te zabavnim sadržajima, a nezadovoljni su sljedećim područjima: brigom o djeci i starijima, komunikacijom s vlastima te prometom.

Vlasnici pametnih telefona koji su vrednovali koncepte usluga u ovom područjima vjeruju da će u tri godine dostupnost na tržištu biti pet puta veća te će današnji koncepti postati masovno korištene usluge; Korisnici smatraju da usluge ovoga tipa trebaju biti pokretane od odgovarajućih industrija, a ICT industrija ima važnu ulogu - premostiti jaz.

U sklopu istraživanja, korisnici pametnih telefona trebali su vrednovati koncepte novih usluga iz područja gradskog života s kojima su najzadovoljniji – dostupnost kupovine, restorana i zabavnih sadržaja. Primjeri novih usluga su, između ostaloga, bili: vodiči restorana dostupni putem društvenih mreža, digitalni trener u stvarnom vremenu, preporuke vezane uz situacijsku kupovinu, meniji i rezervacije stolova putem mobilne mreže te isporuka naručene robe isti dan.

Tako je prigodom pitanja o usluzi koja daje odgovor o sastojcima obroka u restoranu dobiven sljedeći rezultat: dok 8 posto anketiranih misli da je ova usluga dostupna već danas, 61 posto očekuje da će to biti uobičajena usluga u naredne tri godine.

Izvještaj pokriva i područja s kojima su korisnici najmanje zadovoljni, poimenično brigom o djeci i starijima, komunikacijom s vlastima te prometom. Novi koncepti usluga u ovom području uklju18

Ispitanici smatraju da bi određene industrije vezane uz pojedine usluge trebale biti glavni pokretači promjena

čuju mreže za socijalnu skrb koje omogućuju jednostavnu komunikaciju sa članovima obitelji putem bilo kojeg uređaja, kontekstualnu uslugu koja putem mobilne mreže osigurava lokacijski temeljene informacije od strane lokalnih vlasti te uslugu koja minimizira putovanje korisnika gradom koristeći njegov kalendar.

Ispitanici su također naznačili da traže bolje usluge i bolju komunikaciju putem njihovih pametnih telefona od strane državnih institucija. Pored toga, 10 do 15 posto mladih parova i roditelja smatra da je niz ICT usluga u domeni brige već dostupan u njihovim gradovima, za razliku od 64 do 68 posto njih koji vjeruju da će one šire biti dostupne u naredne tri godine.

DosTUpnosT UslUga Michael Björn, čelni čovjek istraživanja u Ericsson ConsumerLabu kaže: “Masovna potražnja za novim ICT uslugama može promijeniti život u gradu, pored onoga što već poznajemo, u svega tri godine.

Usluge za pametne telefone vezane uz

kupovinu, posjećivanje restorana i nalaženje zabave mogu značajno poboljšati zadovoljstvo ljudi životom u gradu. Ovakve usluge mogu i ublažiti nezadovoljstvo pa su stoga velika očekivanja na tržištu vezana uz dostupnost ovih usluga. Rezultati istraživanja pokazuju da korisnici žele inovacije u mnogim područjima njihovog života u gradu.”

Promet je glavni uzrok nezadovoljstva u gradovima i 47 posto vlasnika pametnih telefona su u anketi izrazili zanimanje za osobnom navigacijom koja omogućuje najbolje informacije vezane uz putovanje, bez obzira o kojem se načinu transporta radi, od šetnje do vožnje.

Gotovo polovica (47 posto) vlasnika pametnih telefona predviđa da će mobilni operatori biti važni za uvođenje ove vrste usluga premda općenito smatraju da bi određene industrije vezane uz pojedine usluge trebale biti glavni pokretači.

Istraživanje je provedeno online nad 7500 korisnika pametnih telefona koji predstavljaju reprezentativni uzorak od 40 milijuna građana.

ZapaĹžene u poslovnom svijetu!

Saznajte kakav je status Şena u poduzetniťtvu i kakva im je perspektiva u budućnosti

Moderator okruglog stola: SAŠA ĆERAMILAC

enoga 2013., ud st .

8 2 , e ic tn e z u d po Okrugli stol: Žene 62/a, Zagreb va o el nz ei H it, et p p A n restoran Bo ovni.hr/zp sl o .p w w w na jte a viťe dozn

E P P

www.poslovni.hr

Instinkt nije dovoljan.

Juroslav Buljubašić

- Dok čekam let u svemir, razvijam

Roko Vodopija - Volim skakati nepoznato i donositi promjene na bolje • Igor Akrapovič Prodajem luksuznu robu Kinezima • Slaven Kufner - Ž e l i o

posao i plovim Jadranom • u -

sam biti nogometaš, ali posao je izazovniji Njihova je profesija uspjeh.

Za magazin govore i: Tomislav Maričević. Pharmas • Alen Premužak, Hrvatska pošta • Helmut Fenzl, Spar Hrvatska • Želimir Feitl, Kaplast • Andrea Kovacs-Wöhry, Sberbank • Damir Mihanović, Croatia zdravstveno osiguranje • Mislav Bezmalinović, tvrtka Sardina www.poslovni.hr

Instinkt nije dovoljan.

Osigurajte svoj primjerak po cijeni od 35 kn na kioscima ili kontaktom na 01/63 26 021, pretplata@poslovni.hr