Hrvatska 2020,2 broj

Broj 2/2013.

Softver čini 1,4% izvoza, uz bok 10 najvećih grana

Hoće li ući među ključne hrvatske industrije u strategiji koju Vlada upravo piše?

Intervju: Iznenađuju rezultati hrvatskih ‘fintech’ tvrtki

Što nosi “državni telekom”

Paul Davis, stručnjak IBM-a za financije i bankarstvo

Do travnja odluka o brzom internetu

Plan je sa 1 mlrd. eura ulaganja u nove mreže do 2020. privući još toliko u druge industrije

SPONZORI

Sadržaj

Država ima velike planove, čekaju se ulagači i EU

Novac iz EU

Za razvoj IT iz fondova Europske unije možemo povući 200 milijuna eura 8-9

Država bi za gradnju optičkih mreža trebala povući novac iz EU, a o mogućnostima ulaganja se razgovaralo i s ulagačima na Dalekom istoku 4-7

Internetska anketa

impressum Glavni urednik: Darko Markušić zamjenica GlavnoG urednika: Gordana Grgas pomoćnik GlavnoG urednika: Vladimir Nišević Grafika: Predrag Vučinić - Red Point fotoGrafije: Pixsell, Fotolia stYria international: direktori: Boris Trupčević, Mario Vrgoč

Oko 30 posto ispitanika vjeruje da je uz pomoć države moguće razviti novi Google ili Facebook, a čak 73,5 posto voljelo bi završiti obuku za ICT zanimanja 10

izdavač: 24sata d.o.o.

Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Grafički zavod Hrvatske, Radnička cesta 210, 10.000 Zagreb

Upitani gdje vide hrvatski ICT sektor za sedam godina čelnici Microsofta, IBM-a i Googlea predviđaju svijetlu budućnost koja je lako ostvariva ukoliko promijenimo pristup obrazovanju i počnemo pametno koristiti nove IT tehnologije 11-14

Intervju Izvoznici Saša Šarunić, suvlasnik dva softvera uspješna startupa, novim poduzetnicima savjetuje da što prije, uz što manje ulaganja, izrade prototip i potvrde ima li njihova ideja smisla 21-22

uprava: Boris Trupčević, Radovan Klarić, Sandra Lončar; prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović prodaja oGlasa: Petra Ivičević-Bakulić, direktorica; Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-016

Kolumne

Čelni ljudi najuspješniji hrvatskih proizvođača softvera govore o uspjehu svojih tvrtki te prilikama i izazovima za hrvatski IT sektor 15-20

Intervju

Smisao banaka je da nude siguran pristup novcu i potiču rast gospodarstva.

To je nešto što su banke zaboravile, a za takvu transformaciju je nužna tehnologija i inovativnost, kaže Paul Davis, IBM stručnjak za financije i bankarski sektor 27-29

Projekt Trillenium

Hrvoje Prpić oko projekta Trillenium pregovara sa šest klijenata u Velikoj Britaniji, a računa da će prvi ugovor biti potpisan s najvećim svjetskim web shopom Asos, čija će 3D robna kuća startati krajem 2014.

32-33

Cloud computing Domaće IT tržište vrijedno je 1,2 mlrd. dolara, od toga su oko 250 mil. dolara usluge, a do 2020. će se, piše Sven Marušić iz InfoCumulusa, barem pola tog iznosa odnositi na cloud scenarije 23-24

Ulaganje banaka u IT

Marže im padaju, ali nove usluge zahvaljujući razvoju IT usluga cvjetaju 25-26

Pametna kupnja

Kombinacija različitih tehnoloških rješenja promijenit će maloprodaju kakvu danas poznajemo, a novi trendovi već se vide u prodavaonicama u Hrvatskoj 30-31

IT u zdravstvu

Domaći stručnjaci iz Ericsson NT-a razvili su nadogradnju sustava Ericsson Mobile Health za koju su interes pokazali Amerikanci i Španjolci, a pilot projekt kreće i u Hrvatskoj 34 3

Uvodnik

Brzi internet

Do travnja pada odluka o “državnom telekomu”, pa pokret?

Na svakih 10 postotnih bodova povećanja broja korisnika širokopojasnog interneta, može se očekivati rast BDP-a od 1 do 1,5 posto, izračunali su u Europskoj komisiji. Da je očekivani utjecaj na ekonomski rast i manji od toga, bilo bi to sjajno, pa nade doista treba usmjeriti u ispunjavanje hrvatskih planova ulaganja u broadband u idućih nekoliko godina Piše: Gordana Grgas

U

ovom broju priloga Hrvatska 2020. pišemo o ICT sektoru i mogućem utjecaju njegova razvoja na ekonomiju, što je top tema i u Europskoj uniji. Uhvatimo li se za brojke i računice (iako znamo da u ekonomiji dva i dva nisu uvijek četiri), onda nas golica procjena preuzeta iz europskih strateških dokumenata: na svakih 10 postotnih bodova povećanja broja korisnika broadbanda, može se očekivati rast BDP-a od 1 do 1,5 posto. Da je taj rast i manji, bilo bi sjajno; Hrvatska sada ima 60 posto kućanstava s brzim pristupom internetu (do 2Mbps) i pristojan prostor za rast.

Povećanje ulaganja u broadband i maksimiziranje utjecaja digitalnog sektora na oporavak gospodarstva je među prioritetima Bruxellesa u strategiji rasta Europa 2020, a potpredsjednica Europske komisije zadužena za Digitalnu agendu Neelie Kroes apostrofira to kao svoj poseban cilj ove godine. Kako uskoro ulazimo u EU, taj bi se val trebao osjetiti i kod nas, prestanemo li trčati u krug. Razne strategije se već pišu, navodno njih čak 56 (!), pa budimo optimistični. Nadajmo se i da će, primjerice, softverska industrija, kao izrazito izvozno orijentirana i uspješna, o čemu pišemo u ovome broju, biti rangirana kao važna u budućoj hrvatskoj industrijskoj strategiji. Za razvoj širokopojasnog interneta imamo pak strategiju do 2015. i, prema informacijama iz Vladinih krugova, pripreme terena za veća ulaganja te tzv. državni telekom su pri kraju. Do travnja bi se trebalo znati kako će se Hrvatska uhvatiti u koštac s gradnjom mreža nove generacije, u što su procjene da bi trebalo uložiti najmanje 7,7 milijardi kuna, raspoređeno na državu i lokalnu samoupravu (uz izdašnu pomoć iz EU fondova) te, naravno, privatne kompanije iz sektora.

Isplati li se to? Jedan od odgovora je ponudila N. Kroes: “ICT nije tek platforma preko 4

koje se nude postojeći proizvodi i usluge nego i prilika za stvaranje novih, krojenih po mjeri, interaktivnih i instantnih. Za sve sektore, od elektroničkih medija do zdravstva. I za biznise svih veličina. Za male i srednje tvrtke je također internet kao digitalni kisik: pomaže im da rastu i udvostručuju izvoz.”

Dok čitate ovaj prilog Poslovnog dnevnika, razmišljajte i o sljedećem: Europska strategija digitalnog razvoja bi u svojoj punoj primjeni trebala podići europski BDP po glavi za 1500 eura do kraja desetljeća. To bi bio rezultat ulaganja u ICT, poboljšanje razina e-vještina radne snage, omogućavanja inovacija, te reformiranja okvirnih uvjeta za internetsku ekonomiju. Što se broja radnih mjesta tiče, procjena je pak da, bez pan-europske akcije, postoji rizik da će do 2015. biti milijun digitalnih radnih mjesta u EU, a neće biti stručne radne snage. To pak govori o prilikama, ali i izazovima za sve. vo nekih od njih u Hrvatskoj: Tek 20% tvrtki koristi svoju web stranicu kao alat za poboljšanje prodaje proizvoda i usluga. Tu leži velika prilika, ukazuje Joško Mrndže, direktor Googlea za regiju Adriatic, koji piše za ovaj broj Hrvatska 2020.

Na tržištu malih i srednjih poduzeća je, navodi Sven Marušić iz InfoCumulusa, velika šansa za IT zajednicu, da im ponudi rješenja u oblaku, također i javnom sektoru. Hrvoje Bujas, član CISEx-a, procjenjuje da se u kratkom roku može u Hrvatskoj otvoriti 10.000 radnih mjesta oko IT startupova. Direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković najavljuje pak dolazak prve generacije poduzetnika školovanih u sklopu njihove Akademije za mlade softverske tvrtke. To smatra velikim korakom za domaću softversku ekonomiju. Svakako, jer ojačat će malu, kreativnu zajednicu IT poduzetnika koja se probija na tržištu.

E

D č

Pla tol

S

nja iz elekt daja Split pute nja s pute niji k sudj Oxfo bi 20 zahv koje jama cijam S će se nolo žiti i tome te op tri d žila o dovi jardu euro O odno najm jem kuna tvrde okvi

Država naveliko planira, čeka se ulagače i EU Plan je da Hrvatska do 2020. zbog milijardu eura ulaganja u brzi internet privuče još barem toliko investicija u industrije koje će koristiti tu infrastrukturu Piše: Bernard Ivezić

ILUSTRACIJA: PREDRAG VUČINIĆ/FOTOLIA

S

urfanje od doma brzine 100Mbps, posuđivanje filmova iz cloud servisa iz Nizozemske, izvoz vlastitog cloud CRM rješenja iz Hrvatske u Veliku Britaniju, vožnja električnim automobilom do mora i prodaja generirane struje u strujnu mrežu u Splitu, daljinsko očitanje potrošnje vode putem M2M mreža u Sisku, nadogradnja softvera za robote u tvornici u Zadru putem interneta, farme krava u Slavoniji koje će se nadgledati preko tableta, sudjelovanje na online predavanjima iz Oxforda... To su samo neke od stvari koje bi 2020. u Hrvatskoj trebale biti moguće zahvaljujući mrežama nove generacije koje će se graditi, te mobilnim aplikacijama, cloud servisima i drugim IT inovacijama koje će ući u široku primjenu.

Samo u mreže nove generacije, koje će se temeljiti na optici i drugim tehnologijama, Hrvatska bi morala uložiti između 7,65 i 12 milijardi kuna. U tome bi privatni i institucionalni ulagači te operateri dobili priliku za ulaganje od tri do 4,6 milijardi kuna. Država bi uložila od 280 do 710 milijuna kuna, gradovi i općine od 650 milijuna do milijardu kuna, a ostatak bi se povukao iz europskih fondova.

Od EU se za izgradnju optike do kuće, odnosno mreža nove generacije, očekuje najmanje 3,7 milijardi kuna (u jeftinijem scenariju), pa sve do 6,7 milijardi kuna (u najskupljem scenariju). Kako tvrde u Hakomu, zbog toga sada rade okvire i smjernice za ulaganja u teleko-

munikacije u idućih tri do pet godina.

Država je dosad odredila samo Strategiju širokopojasnog pristupa internetu do kraja 2015. godine. U njoj je predvidjela da će do kraja 2013. milijun fiksnih i pola milijuna mobilnih internetskih priključaka biti na brzini od najmanje 2 Mbps. Dvije godine nakon toga očekuje pola milijuna fiksnih internetskih priključaka na brzini većoj od 30Mbps, a njih će slijediti i veće brzine na mobilnim mrežama... sada 1,2 milijuna priključaka Prema podacima telekomunikacijskog regulatora Hakoma, u Hrvatskoj je do kraja 2012. broj priključaka brzog interneta bilo 890.273, a mobilnih 326.335.

Drugim riječima, ostvareno je 89% od onoga što je planirano po toj strategiji do kraja godine u području brzog fiksnog pristupa internetu i 65% plana u mobilnom internetu. Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave i glavni koordinator za e-Hrvatsku, kaže da se na sveobuhvatnoj strategiji Hrvatska 2020. užurbano radi.

“Hrvatska ima strategiju širokopojasnog interneta koja ističe 2015. i nova se neće raditi dok ta na istekne. Svaka strategija je popis lijepih želja i prije nego se krene s novim željama treba uskladiti niz procesa koje se do sada nije uzimalo u obzir jer se internet promatrao kao zaseban dio priče iako nam je danas jasno da je on mora biti sastavni dio svih planova razvoja”, kaže nam Parić.

Sada se čeka izvješće Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija - Vlada ga je zadužila da odabere model ulaganja u mreže nove gene-

racije, a na temelju studije koju je napravila konzultantska kuća Lator. Tomislav Majnarić, viši konzultant Latora, tumači da su u obzir su uzeli sve vrste pristupnih tehnologija, od LTE-a i brze fiksne mreže, poput optike i VDSL-a, do Wimaxa. “Razlika između najpovoljnijeg i najskupljeg scenarija je 5 milijardi kuna, a razlog je što postoji mogućnost iskorištavanja postojeće infrastrukture, prvenstveno DTK za optičke mreže u velikim gradovima. Na građevinske radove oko DTK otpada najveći udio u investicijama, i do 70%”, tvrdi. Problem DTK još uvijek, naime, nije riješen iako se o njemu raspravlja godinama. S jedne strane HT tvrdi da je to njegova infrastruktura, a s druge gradovi, općine i HTovi konkurenti da je to komunalna infrastruktura.

Većina novca, i do 85%, moći će se povući iz fondova EU. Cilj je, kako stoji u analizi Latora, do 2020. polovicu stanovništva povezati na internet putem optičkih priključaka u kuću (FTTH) koji omogućuju surfanje brže od 100Mbps.

Taj bi se plan proveo u tri faze. U prvoj bi se povezala optika u vlasništvu državnih tvrtki. Time bi država konkurirala HT-u za koji se u branši tvrdi da internetske veze između hrvatskih gradova naplaćuje skuplje nego liniju ZagrebFrankfurt.

Kandidati za novi državni telekom su HEP, OiV ili, najizvjesnije, nova državna tvrtka u kojoj bi, u zamjenu za optiku, javne tvrtke dobile vlasničke udjele. Parić iz e-Hrvatske kaže da će ta odluka najvjerojatnije pasti do kraja ožujka. “Nakon toga nam treba mjesec dana da krenemo u realizaciju. Rezultat će biti smanjivanje troškova izgradnje i skraćivanje rokova isplativosti optičkih mreža u manjim gradovima, čime će se stvoriti uvjeti za novi investicijski val”, pojašnjava.

Prva faza će, po svemu sudeći, biti najpovoljnija, a stajat će 30-ak mili5

Brzi internet

juna kuna. U idućoj fazi državni operater spojit će se s manjim gradovima te otocima, što će se najvjerojatnije raditi u suradnji s operaterima. Ovo je skuplji dio posla, koji će stajati gotovo 1,5 milijardi kuna. Treća faza je izgradnja optičkih priključaka do kuća, odnosno faza u kojoj će brzi internet stići do građana. U Latoru tvrde da će u gradovima većim od 2000 stanovnika to biti isplativo komercijalnim operaterima te se očekuje da će oni ulagati. S druge strane, u manjim sredinama planira se da će glavnu riječ voditi lokalne samouprave. Uz sredstva iz EU fondova, lokalne samouprave u ovakve će poslove najvjerojatnije ulaziti i kroz JPP s operaterima, a nisu isključeni ni drugi privatni ulagači. Vlada je o tome navodno razgovarala i s ulagačima na Dalekom istoku.

S druge strane, Deutsche Telekom neformalno, ali i kroz Hrvatski telekom, izražava zabrinutost takvim Vladinim planom ulaganja. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, otvoreno je kritizirao i Vladu i gradove, odnosno lokalne samouprave. “Ulazak države u telekom sektor i trošenje novca za tu namjenu upravo u ovom trenutku izravan je i nelojalan udar na tvrtke kojima je to osnovni biznis, baš kao i odluka nekih općina i gradova o osnivanju paralelnih lokalnih komunalnih tvrtki”, ističe Mudrinić. HT godišnje ulaže oko milijardu kuna u kapitalne investicije, među kojima je i brzi internet. Lani je uložio 648 milijuna kuna u mrežu i funkcije podrške, a ukupno je ulaganje iznosilo 1,18 milijardi kuna. Operater je također napravio plan ulaganja u projekt Fiberland, vrijedan 275 milijuna eura, ali ga je zaustavio jer je nezadovoljan regulativom za koju tvrdi da isplativost projekta čini upitnom. Do sada je u sklopu Fiberlanda postavio optičku mrežu s kojom pokriva 200.000 kućanstava.

Prema izvješću za 2012., HT ima 632.994 korisnika brzog interneta i tržišni je lider u tom segmentu. U Vipnetu imaju ukupno 267.900 korisnika fiksnog i mobilnog brzog interneta, ali su sa 181.100 korisnika mobilnog brzog interneta navodno lideri u tom segmentu. U Vipnetu, kojeg vodi Mladen Pejković, ističu da će sudjelovati u Vladinoj inicijativi, ali sukladno dobroj praksi EU. koliko ulažu operateri “Unija kroz posebne fondove financira ostvarenje ciljeva svoje Digitalne agende, i to ponajprije za područja na kojima ne postoji komercijalni interes, a dosadašnja praksa pokazuje da vlade u ostvarenju tih ciljeva surađuju s kom6

Wi-fi gradske mreže

G

radovi uz fiksne, također kreću u projekte izrade bežičnih, odnosno Wi-Fi gradskih mreža. Rijeka tako ima najveću gradsku Wi-Fi mrežu u Hrvatskoj, a slično za 2,2 milijuna kuna, planira napraviti Istarska županija.

Tamo će se postaviti 189 hotspotova u 21 općini i devet mjesta. Gradsku Wi-Fi mrežu planira napraviti i Zagreb, gdje se gradonačelnik Milan Bandić osobno zauzeo za projekt Wi-Fi mreže vrijedan 50 milijuna kuna.

panijama koje posjeduju potrebna znanja i iskustvo u takvim projektima”, kažu u Vipnetu. Do sada su u razvoj ponude brzog mlrd. kn minimum fiksnog interneta uložili gotovo je nužnih ulaganja 100 milijuna eura. Prije dvije je u mreže nove godine, naime, kupio za 93 miligeneracije juna eura B.net koji ima 86.800 korisnika brzog interneta preko fiksne infrastrukture i otad ulaže u proširenje te infrastrukture.

Tele2 je lani prepolovio investicije na 49 milijuna kuna, a zasad ne planira ulagati ni u digitalnu dividendu ni LTE mrežu. HT i Vipnet su lani za 300 milijuna kuna ukupno kupili frekvencije digitalne dividende na kojima sada ulažu u izgradnju LTE i proširenje postojećih mreža za pružanje usluga brzog interneta.

U Optima telekomu, najvećem fiksnom konkurentu HT-u (sada u procesu predstečajne nagodbe u kojem pokušava riješiti dug od milijardu kuna stvoren zbog investicija, među inima i vlastitu nacionalnu optičku mrežu), pozdravljaju Vladin investicijski plan.

“Nadamo se da će ova Vlada, za razliku od prethodnih, biti uspješnija u ujedinjavanju državne infrastrukture i zaiDržava bi za sta u skorijoj budućnosti realizirati ovaj projekt, kao i plan da dovede optički gradnju oppriključak u svako kućanstvo u Hrvattičkih mreža skoj do 2020.”, kažu u Optimi. Dodaju da novog državnog operatera vide kao trebala povući dobrog partnera koji će sigurno efika- novac iz EU, a snije raspolagati povezanom infrastruk- o mogućnostiturom nego što danas raspolažu njezini ma ulaganjavlasnici. Optima je treći najveći pružatelj usluga brzog interneta u Hrvatskoj. Ima se razgovaralo 74.660 korisnika brzog interneta. i s ulagačima Željko Lukač, predsjednik Uprave na Dalekom Metroneta, ističe da je Vlada planom za istoku brzi internet dala poticaj razvoju širokopojasnoga pristupa internetu u Hrvatskoj. “Međugradski kapaciteti koje će moći ponuditi državne tvrtke smanjit će

7,7

troškove svim operatorima u Hrvatskoj i građanima osigurati niže cijene usluga i dostupnost većih brzina pristupa telekomunikacijskim uslugama”, kaže Lukač.

Metronet je izgradio najveću nacionalnu optičku mrežu, odnosno u razvoj uložio više od pola milijarde kuna.

No, trenutno u optiku do kuće, što je srž Vladine inicijative za mreže nove generacije, najviše ulažu Digitalni grad u vlasništvu Zagrebačkog holdinga i novi fiksni operater Amis telekom. Boštjan Košak, predsjednik Uprave Amis telekoma, smatra da će “državni operater razbiti monopol HT-a na međugradskim vezama i otvariti mogućnost hrvatskim gradovima da postanu zanimljivi za ulaganja u optičku infrastrukturu.

Amis je već, kaže, izgradio optičku pristupnu mrežu koja je na 10% kapaciteta HT-ovog Fiberlanda, odnosno pokriva 20.000 kućanstava. Tvrdi i da grade kvalitetniju optičku mrežu od HT-a.

“Am po je što j (P2P stito našu prin optič do ce pres na vi

ula Osim grad hold Istri župa bao b izgra zival Pelli San P

skoj i uga i ekoukač. alnu ložio

, što nove grad novi štjan telerater radrvatmljivi turu. priiteta kriva rade HT-a.

Rezultat državnog plana bit će smanjivanje troškova izgradnje i skraćivanje rokova isplativosti optičkih mreža u manjim gradovima

Ulazak države u telekom sektor upravo u ovom trenutku izravan je i nelojalan udar na tvrtke kojima je to osnovni biznis

Sudjelovat ćemo u Vladinoj inicijativi, ali sukladno praksi EU gdje države surađuju s kompanijama koje imaju znanja i iskustvo u tim projektima

Državni operater razbit će monopol HT-a na međugradskim vezama te manje gradove učiniti zanimljivima za ulaganja u optiku

Međugradski kapaciteti koje će moći ponuditi državne tvrtke smanjit će troškove svim operatorima i građanima osigurati niže cijene

Darko Parić, gl. koordinator za e-Hrvatsku

Ivica Mudrinić, pred. Uprave HT-a

Mladen Pejković, pred.

Uprave Vipneta

Boštjan Košak, pred. Uprave Amis telekoma

Željko Lukač, pred. Uprave Metroneta

nijom i partnerima iz Italije, BiH, Crne brZi internet U svijetU Gore i Albanije, radi na projektu, kaže da su već za pripremu povukli dva miliapan, SAD i Južna Koreja glavni su konkurenti Europi.

Prema istraživanju tvrtke Akamai, koje se temelji na juna eura iz fonda Adriatic IPA. Ukupna postavci da brzi internet znači priključak od najmanje vrijednost projekta procjenjuje se na 40 5Mbps, prva na svijetu po korištenju brzog interneta je milijuna eura.

Južna Koreja. Tamo čak 83% korisnika ima takav pristup Ministarstvo mora, prometa i infrainternetu. Japan ima 60%, Hong Kong 57%, a SAD 44%. strukture, koje je radilo na Strategiji Iako su mnoge europske zemlje među 10 najboljih, EU širokopojasnog interneta izračunalo je ukupno ne kotira tako dobro. Pojedinačno je druga na da od 2010. do 2019. Hrvatska može popisu Nizozemska, gdje 67% korisnika ima tako brz priimati izravnu korist od brzog interneta od 2,2 do 3,2 milijarde eura. Brzi interstup internetu. Slijedi Belgija sa 52%. Dvije države s kojima net nužan je za suvremeno poslovanje se Hrvatska često uspoređuje u ICT-u nalaze se na 7. i 8. i veću poslovnu živost, posebno u ICT mjestu: To su Litva sa 51% korisnika s pristupom interindustriji. Ministarstvo poduzetništva netu od barem 5Mbps i Rumunjska s 49%. Podataka za s agencijom BICRO potiče informaHrvatsku nema. O tome koliko pak EU zaostaje za svojim tičkestartupove, pomaže razvoj inveglobalnim konkurentima u istraživanju ilustriraju popisom sticijske infrastrukture kroz je razvoja 100 gradova u kojima se najviše koristi brzi internet. Od startup inkubatora, akceleratora i tehnjih 100 samo ih je sedam iz EU. noloških centara, zatim investicijskog ekosistema, koji uključuje podršku poslovnim anđelima, ali i osnivanje prvog venture capital fonda u Hrvatska, Finska, Nizozemska, Njemačka i skoj tijekom iduće godine. Kroz sve to Velika Britanija. Hrvatska, prema Eurou poduzetništvo, te istraživanja i razvoj statu, ima 60 posto kućanstava s brzim temeljen na ICT-u do 2020. zasigurno pristupom internetu. No, važno je razuće se uložiti milijarda eura. Očekuje se mjeti da je za EU trenutno svaki prikljuda će Hrvatska do 2020. zbog miličak koji ima propusnost od najmanje jardu eura ulaganja u brzi internet 2Mbps brzi internetski priključak. U privući još barem toliko investiplanu za 2020. godinu EU navodi kućanstava u Europcija u industrije koje će koristiti da bi brzi internet trebao biti onaj skoj uniji ima prikljutu infrastrukturu. K tome, na taj od najmanje 30Mbps i da bi takav čak na brzi internet, će se način otvoriti radna mjesta priključak trebala imati sva kućana u Hrvatskoj 60%, i stvoriti pretpostavka za povećastva. Dodatno, polovica kućanstava podaci su Euronje izvoza. trebala bi imati brzine od najmanje stata Krajem 2012. čak 72 posto 100Mbps. Za to je potrebno graditi kućanstava u EU imala su priključak mreže nove generacije. U EU nekona brzi internet, a devet posto te populaliko zemalja u tome napreduju dobro, cije aktivno stvara sadržaj na internetu. ali većina ne. Europska komisija stoga Prema podacima Eurostata, Švedska je mreže nove generacije ističe kao jednu imala najviše kućanstava s brzim priod ključnih infrastruktura za razvoj gosstupom internetu, njih 87 posto. S tek podarstva, u što će do 2020. trebati ulonešto manjim postotkom slijede Danžiti više od 290 milijardi eura.

J

“Amis svakom korisniku u stan dovodi po jednu optičku nit i optički priključak što je princip izgradnje point-to-point (P2P), što znači da je svaki korisnik s vlastitom optičkom niti izravno spojen na našu infrastrukturu, dok HT to radi na principu GPON-a, što znači da postave optičke niti do zgrade, ali te niti ne idu do centralne kolokacije nego se između prespajaju na pasivnu opremu i dijele na više korisnika”, kaže Košak.

UlažU Zagreb, rijeka, istra...

Osim operatera, u brzi internet ulažu i gradovi i općine. Grad Zagreb preko Zg holdinga, a mreže grade i Rijeka i Krk. U Istri pak optičku mrežu planira izgraditi županija. Projekt se zove Pitagora i trebao bi uz pomoć EU fondova omogućiti izgradnju optičke mreže koja bi povezivala 40.000 kućanstava. Gianclaudio Pellizzer, direktor konzultantske tvrtke San Polo, koja zajedno s Istarskom župa-

72%

7

Potpore

Prave prilike za IT tvrtke tek dolaze Razvoj IT industrije u Hrvatskoj, s obzirom na ograničen broj inženjera, može ići u dva smjera - jedan je klasterizacija i tržišne niše, a drugi razvoj inovativnih proizvoda i usluga.

Za drugi smjer još nije razvijen financijski sustav, ukazuje Dalibor Marijanović, zamjenik ravnatelja poslovno-inovacijske agencije BICRO Piše: Marija Brnić

S

tvaranje infrastrukture za potporu razvoju IT sektora u Hrvatskoj izazovan je zadatak za državu, budući da bi propuštanje prilika koje se otvaraju u tom segmentu gospodarstva značilo i propuštanje prilike za brži razvoj. IT poduzetnici su i prije krize ukazivali na nedostatak povjerenja s kojim se suočavaju kada traže kapital, posebice u početnoj fazi projekata.

Nedostaje venture capital fondova, institucionalnih ulagača i partnera bez čijeg uključivanja u projekte neće doći do ozbiljnog napretka ove industrije.

Država joj je dosad nastojala pomoći u okviru općih programa poticanja poduzetništva, pretežno kroz programe Ministarstva poduzetništva, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo Hamag Invest i poslovnoinovacijske agencije BICRO. Za ovu godinu svi ističu kako upravo toj brzorastućoj industriji nastoje pružiti posebnu pažnju. BICRO, koji je fokusiran na ranu fazu projekata, je dosad sufinancirao 226 projekata, sa 237 milijuna kuna, a među njima je bio 61 projekt iz IT sektora. BICRO ih je sufinancirao sa 68 milijuna kuna.

Od toga je lani BICRO-a podupro 16 IT projekata sa 12 milijuna kuna.

Sada se čeka realizacija ugovora o zajmu sa Svjetskom bankom, zahvaljujući kojem će BICRO osigurati 9 milijuna eura za inovativne projekte, za 8

što će se poduzetnici natjecati kroz više programa. Iako još nije potvrđen plan raspodjele ukupnih sredstava po programima koje nudi BICRO, najviše po pojedinom projektu poduzetnici će dobivati kroz Razum (Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća), čak 12 milijuna kuna po projektu. Nešto kraći rok razvijanja projekta, pa slijedom toga i financijski iznos, moguće je dobiti kroz POC (Potvrda inovativnog koncepta), do 350 tisuća kuna, a u IRCRO (Suradnja poduzeća i akademske zajednice na razvoju novih proizvoda) predviđa se sufinanciranje do 900 tisuća kuna po projektu.

Za kreativne i inovativne Ministarstvo poduzetništva ove je godine udvostručilo fond za razvoj poduzetništva, na 730 milijuna kuna, od čega se na bespovratne potpore odnosi 187 milijuna kuna, a poduzetnici iz IT sektora mogu računati na nekoliko mjera upravo za njih.

Primjerice, kroz mjeru “Poduzetništvo kreativnih industrija” predviđa se ukupno 3 milijuna kuna potpora, a aplicirati mogu tvrtke do 250 zaposlenih, koje posluju najmanje dvije godine, a za najviše 250 tisuća kuna po projektu moraju osigurati 25% vlastitog učešća u troškovima projekta. Mjerom “Poticanje inovativnog poduzetništva”, koje za IT/ICT poduzetnike posebice promovira ministar poduzetništva Gordan Maras, osigu-

dOmaće POtPORe kOje su It POduzetnICIma na RasPOlaganju u 2013.

Iz “Poduzetničkog impulsa” ministarstva poduzetništva ukupno teškog 730 milijuna kuna: Ciljano za IT 7 milijuna kuna kroz dva programa 92,1 milijuna kuna kroz ostale poduzetničke programe 380 milijuna kuna kroz ulaganja putem FGS-ova

rano besp jektu 400 tvrtk fazu odno ciju šte. kli p sovo fond pore pute sku nici do 2 prog tvo i laže godi za k juna poje se, p nje koje do 1 zetn strož gura min troš Inač izno po to 75 m Ham nud podu podr kroz podu snici posl viši i glav

Iz programa BICRO-a: 9 milijuna eura (67 milijuna kuna) za inovativne projekte

nici 70 p do 5 u m 2,5 m nem

.

Brnić

Re

a nju

kog tarštva

una:

ma

e ro-

anja

ma

na mia) vne

rano je ukupno 4 milijuna kuna pan jamstveni potencijal za te bespovratnih potpora, a po pro- programe Hamaga iznosi milijektu je predviđena potpora od jardu kuna.

Prošle godine i u prvim mje400 tisuća kuna s namjerom da tvrtke taj novac ulože u završnu secima ove godine u Hamagu fazu razvoja proizvoda ili usluge, ističu kako su izdali 14 miliodnosno za ranu komercijaliza- juna kuna jamstava za ICT sekciju inovacije i izlazak na trži- tor i time omogućili 44 milište. Za projekte koji su već ste- juna kuna investicija, a riječ kli prve potvrde na tržištu Mara- je, dodaju, uglavnom o prosovo ministarstvo predviđa i jektima u razvoju. Ove godine fond od 380 milijuna kuna pot- Hamag starta i s novim projekpore za rast u obliku ulaganja tom mikrokreditiranja, u iznosu putem Fondova za gospodar- do 70 tisuća kuna, namijenjenih sku suradnju. No, IT poduzet- startup projektima samozaponici mogu potpore u iznosima šljavanja, a za to je predviđeno do 250 tisuća kuna dobiti i kroz 2,1 milijun kuna. programe “Mikro poduzetništvo i obrt”, koje ukupno raspo- prilika: Eu fondovi laže s 11,6 milijuna kuna za ovu Iz Hamaga poručuju da je to godinu, te “Mladi i početnici” svojevrsan pilot-projekt, odnoza koje je predviđeno 5,7 mili- sno uvertira za 2014. godinu, juna kuna. Nešto veći iznosi po kada se iz EU za tu svrhu očepojedinom projektu odobravaju kuje oko 50 milijuna eura. Ulase, pak, kroz program “Jača- skom u EU očekuje se, inače, nje poslovne konkurentnosti”, značajno povećanje sredstava kojeg provodi Hamag Invest – i za IT projekte iz europskih do 1,4 milijuna kuna, no podu- fondova, po pitanju bespovratzetnici moraju ispuniti nešto nih potpora, ali i financijskih strože uvjete, konkretno osi- instrumenata. Na godišnjoj razini Hrvatska će moći gurati vlastito učešće od računati na 1,1 miliminimalno 50 posto jardu eura, a za IT/ troškova projekta.

Inače je ukupan ICT projekte proiznos sredstava cjenjuje se realIT projekata je nim povlačenje po tom programu lani dobilo potporu oko 200 mili75 milijuna kuna.

BICRO-a, ukupno juna eura.

Hamag Invest 12 milijuna nudi i jamstva Zamjenik ravkuna poduzetnicima iz natelja BICRO-a područja ICT-a, i to Dalibor Marijanokroz program “Novi vić ocjenjuje da razvoj poduzetnici”, kroz koji koriIT industrije u Hrvatskoj, s snici mogu biti male tvrtke koje obzirom na ograničen broj inžeposluju do dvije godine, a naj- njera, može ići u dva smjera. viši iznos jamstva je do 80 posto Jedan je klasterizacija potenglavnice kredita, s time da ne cijala i opredijeljenost prema može pre- tržišnim nišama. Drugi, za koji laziti 1,5 još nije napravljen kompletan jamstva milijuna financijski sustav, a nedostaju Hamag kuna. Pri- i VC fondovi, jest razvoj inovaInvesta: stup nešto tivnih proizvoda i usluga. “Tu višim jam- postoji i neiskorišten potenciUkupan stvima im jal između velikih tvrtki, poput jamstveni je otvo- Ericssona, T-Coma i drugih, koji potencijal za ren i kroz bi mogli koristiti rješenja inopoduzetnike “ I n o v a - vativnih razvojnih inženjera je 1 milijardu cije”, pro- po principu podjele prihoda”, kuna gram kroz dodaje Marijanović, te zakljukoji mali čuje kako se razvoj ICT-a može poduzet- puno više pomagati u ranoj fazi, nici mogu dobiti jamstvo do kada je potreban manji kapital.

70 posto glavnice, ali u iznosu Iskustvo pokazuje da kada treba do 5 milijuna kuna ako ulaže izaći na tržište, bez jakog paru materijalnu imovinu ili do tnera ili VC fonda investicije 2,5 milijuna kuna ako ulaže u u ovom sektoru nemaju puno nematerijalnu imovinu. Uku- izgleda za uspjeh.

16

PB

Internetska anketa

Uvjereni kako je ICT budućnost Oko 30 posto ispitanika u anketi internetskog portala poslovni.hr vjeruje da je uz pomoć države moguće razviti novi Google ili Facebook, a čak 73,5 posto voljelo bi završiti neki oblik obuke za ICT zanimanja

P

rema rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji koje je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi na 45. poziciji između 142 zemlje. Radi se o relativno dobroj poziciji, a važno je istaknuti i još neke ohrabrujuće činjenice: ovo je povijesno najbolji rang Hrvatske od 2006., iza nas su ostale i neke od zemalja članica Europske unije (Italija 48., Poljska 49. mjesto).

Unatoč ovakvim rezultatima, ostaje puno prostora za unaprijeđenje i razvoj informacijsko-telekomunikacijske tehnologije. Poslovni dnevnik je na svojoj internetskoj stranici poslovni.hr proveo anketu među posjetiteljima kako bi provjerio njihove stavove o ICT industriji općenito, razvoju ovog sektora u budućnosti, ali i osobnoj spremnosti za usavršavanje u tom području. U anketi je sudjelovalo 298 ispitanika.

Razmišljanja naših ispitanika sukladna su podatku o malom broju infomatičkih stručnjaka. Iako ukupno 68,8% anketiranih smatra da će se broj novih radnih mjesta u ICT sektoru do 2020. povećati, gotovo polovina njih drži da Hrvatska neće imati dovoljno stručnjaka za popuniti nova radna mjesta (33,9%), a 31,2% je skeptično prema otvaranju novih radnih mjesta u ICT industriji, i to prvenstveno zbog nedovoljnih ulaganja u taj sektor. Bez obzira na to hoće li razvoj ICT-a dovesti do porasta zapošljavanja, sudionici ankete drže da će on najviše doprinijeti napretku financijske industrije (52,3%), trgovine (46%), te turizma, zdravstva, 10

znanosti i televizije (oko 35% odgovora).

Na pitanje o tome je li moguće da se u Hrvatskoj stvore novi Google, Skype ili Facebook, 29,2% anketiranih odgovara potvrdno, dok 25,8% tu mogućnost smatra vjerojatnom, ali samo uz bolju podršku države. Podjednak je i postotak onih koji Hrvatsku smatraju jednostavno premalom za takvo nešto (28,2%), dok 16,8% ispitanika drži da nas u razvoju pobjedničkih ICT rješenja sprječava to što nismo dovoljno kreativni. Iako četiri od deset ispitanika ne vjeruje u mogućnost kreiranja uspješne aplikacije u Hrvatskoj, dobar dio je naveo IT proizvod po kojem je Hrvatska prepoznata u svijetu. Uvjerljivo najčeće spominjan prepoznatljivi hrvatski proizvod je Farmeron, aplikacija koju već koriste i velike svjetske farme. Uz Farmeron, najčešće spominjane hrvatske aplikacije s globalnim potencijalom su: SMS parking, Shoutem, Salespod, Doodle Jump, Serious Sam. Iako su na svim dosadašnjim pitanjima ispitanici umjereno optimistični vezano uz razvoj i budućnost ICT-a u Hrvatskoj, većina, točnije 73,5% izjavljuje da bi svakako prošli obuku za ICT poslove, što ukazuje na to da je potencijal ove industrije ipak prepoznat. Oko 11,7% anketiranih na edukaciju bi pristalo ako bi im bila plaćena, 9,4% ako bi imali vremena, a samo 5,4% takva edukacija ne zanima. Za kraj ankete ostavili smo futurističku temu na tragu istraživanja kojeg od 2006. radi IBM. Radi se o prezentiranju pet inovacija i pitanju koje će promijeniti naš život. IBM-ovi stručnjaci su se ove godine bavili inovacijama iz područja računalnog pro-

Ukupno 68,8% anketiranih smatra da će se broj radnih mjesta u ICT sektoru do 2020. godine povećati

cesiranja osjetilnih informacija (vidnih informacija, zvuka, mirisa, dodira i okusa) koje će se pojaviti u sljedećih pet godina. Pitali smo sudionike našeg istraživanja za koje od njih smatraju da će biti dostupne u bliskoj budućnosti. Najviše glasova dobili su koncept računala koje će “vidjeti” informacije na fotografijama koje su nevidljive ljudskom oku i tumačiti ih (58,1% glasova), zatim koncept računala koje će “slušati” i tumačiti zvukove u našoj okolini (55,4% glasova) i računalni “dodir” proizvoda (53%).

Nešto manje glasova dobila je ideja o računalnoj analizi mirisa (26,2%), a najmanje računalni sustav koji može osjetiti okus hrane (9,1%).

Kolumna

Upitani gdje vide hrvatski ICT sektor za sedam godina čelnici Microsofta, IBM-a i Googlea predviđaju svijetlu budućnost koja je lako ostvariva ukoliko promijenimo pristup obrazovanju i počnemo pametno koristiti nove IT tehnologije

Ipak se O kreće!

d ulaska Hrvatske u zajednicu europskih država dijeli nas svega nekoliko mjeseci.

U isto vrijeme Hrvatska prolazi kroz petu godinu recesije i nekako, barem mi se čini, s duljinom krize slabila je snaga riječi “konkurentnost”. Da, kontinuirano se koriste riječi konkurentnost, proizvodnja roba i usluga visoke dodane vrijednosti, važnost ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale, stvaranje novih radnih mjesta... Kako vrijeme prolazi, tako i svim tim izrazima erodira snaga. Zašto? Zato što bez provedbe, predložene akcije i aktivnosti

U sklopu Akademije za mlade softverske tvrtke okupili smo više od 500 studenata iz Hrvatske. Među njima ćemo uskoro imati prvu generaciju mladih poduzetnika.

Bit će to mali korak za Hrvatsku, ali veliki za hrvatsku softversku ekonomiju, piše Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska

postaju mrtvo slovo na papiru. Ima jedna stara poslovna izreka – vizija bez egzekucije (provedbe) je iluzija. I često mi pada na pamet stara izreka jednog od najpoznatijih prvih industrijalaca, Henryja Forda: “Alat koji vam treba a niste ga kupili, platit ćete, a nećete ga imati.”

Ne treba nam kristalna kugla da zaključimo da smo se već odavno trebali uhvatiti u koštac s ključnim, politički nepopularnim i kompleksnim reformama. Žalosna je činjenica da je Nacionalno vijeće za konkurentnost, prije devet godina, objavilo dokument “55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske”, a da su iste još uvijek (možda i više) aktualne i danas. Zabrinutost potvrđuje i prošlogodišnji pad za četiri pozicije u “Izvješću o globalnoj konkurentnosti”, Svjetskog gospodarskog foruma, koji nas smješta na 81. mjesto među 144 zemlje svijeta.

Kako se bilo tko može hvaliti kvalitetom, potencijalom, fantastičnim prilikama, kvantnim skokovima itd., a pritom u šest godina odsklizati s 57. mjesta na 81.? Pitanje je radimo li to namjerno ili nesvjesno.

Ključni problemi, koje hitno moramo (tj. davno smo već trebali) rješavati su već godinama (ili da kažem desetljećima) isti: velika opterećenja na plaće, rigidno radno zakonodavstvo, neučinkovita javna uprava, premali broj zaposlenih a preveliki nezaposlenih, negativan demografski trend, iseljavanje mladih, neatraktivnost za strana ulaganja... Ako stavimo Hrvatsku u globalni okvir, jasno je da se ne 11

Kolumna Razvoj

možemo “boriti” protiv masovne proizvodnje u BRIC zemljama, koje istovremeno razmišljaju o preseljenju svoje “skupe” proizvodnje u neke druge, jeftinije, globalne, mnogoljudne zemlje.

I kako dalje? Nikakve nove ključne riječi ili smjernice nam ne trebaju. Treba se prvenstveno fokusirati na jačanje inovativnosti, kreativnosti, sofisticiranosti i tehnološke potkovanosti, u proizvodnju rješenja i proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Ako pojam reindustrijalizacije to zagovara onda sam i ja za reindustrijalizaciju. Da je to moguće nije nikakva znanstvena fantastika. Upravo u ovoj krizi svjedočimo nizu inovacija naših mladih i nadarenih ljudi, koji su se izdvojili svojim zna-

Hrvatska se mora fokusirati na jačanje inovativnosti, kreativnosti, sofisticiranosti i tehnološke potkovanosti njima u ICT sektoru ili industriji potpomognutoj novim tehnologijama. Mnogi od njih su danas prepoznati i na inozemnim tržištima.

Dakako, ovo se odnosi na startupe te pojedine svijetle primjere u proizvodnji. gdje je onda “Kvaka 22”?

Isključivo u dvije komponente: u konkurentnosti radne snage tj. transformaciji hrvatskog (visokog) obrazovanje i u konkurentnosti poslovne okoline, tj. spoju transformacije javnog sektora, povećanja tehnološkog i inovacijskog apsorpcijskog kapaciteta poslovnog sektora te izgradnji nekog novog sustava vrijednosti.

Vezano uz prvu, dovoljno je napomenuti da je Europski cilj do 2020. imati 40 posto visokoobrazovanih u radnoj snazi Europske unije. Istovremeno, Hrvatska ima razuman cilj podizanja broja visokoobrazovanih zaposlenih gra-

I

12

đana na 30 posto. Hvalevrijedno, ako gledamo kvantitetu. Ali, ako ćemo nastaviti proizvoditi “robu za skladište”, moramo biti brutalni prema dosadašnjem pristupu, koji bi se mogao i nazvati “s fakulteta na burzu”. Omjer studenata koji upisuju prirodne, tehničke i tehnološke znanosti ili još konkretnije, koji završavaju iste, u nesrazmjeru je prema društvenom. Pogledamo li projekcije zanimanja budućnosti, onda uopće nema dvojbe da je ovu transformaciju potrebno učiniti što prije. Ako se to nekome ne sviđa...

Posljedica ubrzanog tehnološkog razvoja su te da su danas računalstvo u oblaku (Cloud computing), eksplozija podataka (Big Data) i mobilnost nove globalne realnosti. Očekuje se da će količina globalnih podataka do 2015. narasti na čak osam zetabajta (brojku osam slijedi 21 nula!). Ta je eksplozija podataka izazov za dizajnere algoritama za učinkovito rješavanje upita baza podataka. Direktna posljedica će biti novih 4,4 milijuna IT radnih mjesta samo za podršku Big Data trendovima, a svako takvo radno mjesto će biti katalizator za tri nova, ne-IT radna mjesta. Pogodite što muči razvijene zemlje s ovim trendovima? Nedostatak talenata! svim ovim trendovima, o četvrtoj industrijskoj revoluciji, pokretanju pozitivne klime i promjena u državi, nizom uspješnih i zdravih primjera, u kakve se dobro ugledati, može nametnuti u Europi i svijetu, bit će govora na ovogodišnjoj Microsoftovoj WinDays13 konferenciji.

Microsoft u Hrvatskoj trenutno u svojim inovacijskim centrima podržava oko 250 startup tvrtki, u sklopu “BizSpark” i “WebsiteSpark” programa. I upravo te mlade tvrtke pokazuju kako povećati izvoz i kako biti globalno konkurentan.

Raduje me i da smo, u sklopu Akademije za mlade softverske tvrtke, okupili više od 500 studenata iz cijele Hrvatske. Među njima ćemo uskoro imati prvu generaciju mladih poduzetnika, onih koji će svojim idejama i kreativnošću ostvariti pozitivan utjecaj na lokalnu ekonomiju i pokazati da je pred nama svijetla budućnost. Mali korak za Hrvatsku, ali veliki za hrvatsku softversku ekonomiju. Eppur si muove!

O

Imat ćemo pametnu državnu upravu i gradove

naše puta dam biti z H zem glob pred se no Intel đane tima od v U od tvrtk sudn

Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska piše što sve treba učiniti da Hrvatska 2020. bude zemlja pametnih IT rješenja i usluga za svoje građane

H zem spos iz ko ativn vjesn svim godn radn do re 2020 za sv Je uopć ske n prek O aciji nači struk tehn ciljem vih g stvar sti, a

P

romjene koje doživljavamo u svakodnevnom životu i radu, ili bolje rečeno brzina kojom se promjene događaju postaje fascinantna, a posebno s obzirom na brzinu razvoja tehnoloških rješenja koja postaju naša svakodnevna pomagala. Zaista je teško sa sigurnošću predvidjeti kako će izgledati svijet za sedam godina, a isto tako kako će izgledati Hrvatska. Međutim, ono što sigurno možemo jest uočiti trendove i uključiti se u stvaranje potrebnih preduvjeta da i mi postanemo aktivni sudionici u stvaranju budućnosti i, što je još važnije, budućnosti

vu

-a da nih e

ou du, om staje

ea noiko no neb-

ćti

naše djece. No, neka nam naša nesputana kreativnost omogući da pogledamo u budućnost i vidimo gdje ćemo biti za sedam godina: Hrvatska 2020. godine bit će zemlja inovacija - inovacije su postale globalna pojava. A ono što danas predstavlja još veći izazov je znati kako se nositi s globalizacijom inovacija.

Intelektualni kapital ugrađen u građane i zaposlenike te zaštićen patentima i autorskim pravom bit će jedna od važnijih pojava za sedam godina.

U određivanju toga koja će zemlja ili tvrtka biti uspješna, znanje će biti presudno. Ono što danas moramo napraviti kako bismo 2020. živjeli i radili u zemlji znanja i inovacija jest sljedeće: zapošljavati globalno (tvrtke moraju zaposliti najkreativnije ljude, a taj pristup radnoj snazi pomaže i pri ulasku na nova tržišta), surađivati svugdje, prekoračiti fizičke granice suradnje, poboljšati znanja iz matematike, fizike i drugih znanosti jer obrazovanje je temelj inovacija, novih radnih mjesta i ekonomskog razvoja, razmjenjivati resurse i ideje.

Hrvatska 2020. godine bit će zemlja kreativnih lidera koji imaju sposobnost izvlačenja jasnih poruka iz kolektivne inteligencije. To su kreativni ljudi koji djeluju unatoč neizvjesnostima te se hrabro suočavaju sa svim poteškoćama, a u rješavanje neugodnih problema uključuju skupine radnika, korisnika, masa dolazeći tako do revolucionarnih ideja. Hrvatska će 2020. imati pametna rješenja i usluge za svoje građane.

Je li pametnija državna uprava uopće moguća u razdoblju ekonomske neizvjesnosti, povećanih troškova i prekomjerne količine informacija?

Odgovor je da. Čak i u takvoj situaciji uspješne državne uprave nalaze načine kojima preusmjeravaju svoje strukture, bolje koriste informatičku tehnologiju i donose nova pravila s ciljem ispunjavanja potreba njihovih građana i tvrtki. Cilj im je izvesti stvarnu preobrazbu na korist javnosti, ali i same državne uprave. Šest je

pokretača promjena u državnoj upravi na koje se moramo usmjeriti: promjena demografije, ubrzavanje globalizacije, rast brige za okoliš, razvoj društvenih odnosa, veće prijetnje stabilnosti i poretku, sve veći utjecaj tehnologije. Uprave na svim razinama – lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i nadnacionalnoj – ilustriraju prednosti preobrazbe e-uprave što je posebno vidljivo u SAD-u i Europskoj uniji.

Uzimajući u obzir ulazak Hrvatske u EU, za sedam godina očekujemo unapređenja na svim spomenutim razinama i pametnije/modernije sustave odnosno upravljanje državom.

Hrvatska će 2020. imati i pametne gradove. Predviđa se da će do 2050. godine 70 posto ljudi živjeti u gradovima, imat ćemo najmanje 27 megagradova sa stanovništvom od 10 milijuna ljudi. Kako središta populacije rastu, više se zahtijeva od gradske infrastrukture koja pruža vitalne usluge. Hrvatska budućnosti je zemlja koja će znati učinkovito upravljati svojim sustavima na svim spomenutim područjima. To znači digitaliziranje i povezivanje naših sustava, tako da mogu osjetiti, analizirati i integrirati podatke te inteligentno odgovoriti na potrebe u okviru svojih nadležnosti.

Hrvatska 2020. imat će razvijene napredne tehnološke usluge i rješenja.

“Računalstvo u oblaku” ne nudi samo novo mjesto na kojem možete ostaviti svoje podatke, nego nudi i nove načine njihove analize, obrade i raspodjele, i sve to na novi, produktivniji i troškovno učinkovitiji način.

Posljednjih nekoliko godina ušli smo u novu IT eru, a to je era “social businessa”. Društvene mreže sve se više prihvaćaju i u poslovanju. Društveni mediji donose metode i alate putem kojih se grade novi kanali prodaje, pristupi tržištu, oblikuje marketing, a ujedno su važan segment u internoj komunikaciji gdje se koriste za unaprjeđenje timskog rada, suradnju, a to je jedan od dva pokretača dodatne vrijednosti u svakoj tvrtki. mobilno poslovanje nalazi se na prekretnici. Primjena tehnologija mobilnog poslovanja dosegla je kritičnu masu pa nedjelovanje u primjeni mobilnih tehnologija jednostavno više nije opcija. Mobilno računalstvo pretvara se u tehnologiju za stvaranje dobiti. Tijekom sljedećih tri do sedam godina najveći napredak u mobilnim tehnologijama neće imati ništa sa samim uređajima – već s onim što s njima radite. Točka u kojoj se danas nalazimo s mobilnim

I

tehnologijama oponaša proces sazrijevanja kakav smo imali s internetom prije 15 godina. Kao što je fokus u ranim danima interneta bio usredotočen na preglednik i dot.com kompanije – danas je fokus na uređajima i aplikacijama. Vjerujem da će se ono što se dogodilo na internetu kad su ga tvrtke prihvatile, dogoditi - i to na eksplozivan način - i u mobilnim okruženjima. Kao što je internet preoblikovao industrije poput bankarstva i zdravstva – tako će to učiniti i mobilne tehnologije. posobnost pristupa golemim količinama informacija, često u stvarnom vremenu, i stjecanje novih uvida nakon njihove obrade, ono je što pokreće pojavu poznatu po nazivu “big data”.

Riječ je o revolucionarnom trendu s posljedicama za baš svaku industriju, tijela javne uprave i društvo u

S

Možemo napraviti velike pomake jer se među nama nalaze vizionari koji raspolažu snažnom tehnologijom cjelini. Za sedam godina podataka će biti još više. Moramo naučiti kako s njima pravilno upravljati. Nezavisna analitička kuća Forrester Research, Inc. prepoznala je IBM kao vodeću tvrtku na tržištu na području rješenja za poslovnu analitiku, a o važnosti analitike i istraživanja u stvarnom svijetu najbolji primjer je svima dobro poznat Watson – kognitivni računalni sustav. Ako se uz pomoć našeg osjećaja realnosti vratimo u sadašnjost suočeni smo s mnogo izazova, pokretanje gospodarske aktivnosti, stvaranje preduvjeta za zapošljavanje, privlačenje investicija, reforme sustava i tako dalje.

Možemo li u sedam godina napraviti velike pomake? Čvrsto vjerujem – da.

Sjetimo se vizionarstva i kreativnosti Leonarda Da Vincija ili Ruđera Boškovića ili, recimo, Julesa Verna ili Nikole Tesle. Svjedoci smo da se i danas među nama nalaze takvi vizionari i znalci, ali oni danas raspolažu neusporedivo snažnijim tehnologijama i rješenjima što je preduvjet da se obistini stara i poznata izjava samo nebo je granica.

13

Kolumna

Velike prilike za IT su online trgovina i turizam

U Hrvatskoj online kupuje svega 16 posto građana, a dvije trećine malih iznajmljivača nema internetsku stranicu piše Joško Mrndže, direktor tvrtke Google za regiju Adriatic

P

redstavljanje vizija sedmogodišnjeg razvoja tehnologije, pogotovo s aspekta interneta, nije lak zadatak. Naime, sedam godina ispred nas u tehnološkom smislu mi se čini kao vječnost i tko zna što će sve biti dostupno za sedam godina. Imam osjećaj da tehnologija galopira i da je jedna godina u tehnološkim inovacijama poput desetljeća u nekoj drugoj industriji.

Ilustracije radi, Google kao tvrtka je stara tek 15-ak godina, Facebook je još mlađi, a svi smo svjesni što su te tvrtke razvojno napravile u tako kratkom vremenskom razdoblju. No vratimo se na Hrvatsku. U perspektivi bilo kojeg poslovanja biste vrlo vjerojatno čuli slijedeću rečenicu: “Napravili smo

14

analizu stanja, ovu su naše prednosti i nedostaci, vjerujemo u ovih nekoliko stvari jer želimo ostati fokusirani, idemo ih napraviti.” No, krenimo od analize. Gdje smo mi danas tehnološki. I s kime se u stvari mjerimo? Sa razvijenim zapadom ili sa zemljama sličnog BDP-a, broja stanovnika, stupnja obrazovanosti...

Kako smo mi iz Googlea primarno tehnološka tvrtka kojoj je internet temelj poslovanja iz koga smo nastali, osvrnuti ću se na nekoliko bitnih parametara gdje smo danas i u kojem smjeru se krećemo odnosno koje su nam mogućnosti. Hrvatska danas ima nešto više od 60% internet penetraciju. To znači da oko 2,5 milijuna ljudi danas u Hrvatskoj ima pristup internetu. Broadband tehnologija to dobro prati, jer kao i u zemljama u okruženju, dostupnost interneta i spajanje na internet postaje obična i redovna stvar. U komparaciji sa zemljama u regiji, jedino Slovenija ima veću internet penetraciju, dok mi prednjačimo primjerice u odnosu na druge zemlje u Adriatic regiji. Ono što je svakako dobro iz te brojke da imamo prostora za rast, što će se i sigurno desiti u skorijoj budućnosti, čak i prije sedmogodišnjeg perioda. Komparacije radi, najrazvijenije zemlje na svijetu u internetskom smislu imaju penetraciju od gotovo 90%. To nam može biti cilj u doglednom vremenu. A zašto je dostupnost interneta tako bitna? ko imate internet i koristite se njime, imat ćete više informacija, više ćete naučiti, moći ćete predstaviti svoje proizvode čitavom svijetu, možete uštedjeti na troškovima ovisno u tome čime se bavite i itd., što nas dovodi do slijedećeg razmišljanja odnosno saznanja do kojih smo došli kroz istraživanje o online prisutnosti malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj koja je za Google provela agencija za istraživanje tržišta GfK tijekom 2012.

Dobra vijest prema rezultatima istraživanja je da 90% malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj ima pristup internetu, a više od 50% njih ima vlastitu internetsku stranicu, dok se taj

A

udio penje na čak 90% kad je riječ o tvrtkama koje imaju više od 10 zaposlenih. No, ono što nam je istraživanje također pokazalo jest da svega 20% od svih tvrtki koristi svoju web stranicu kao alat za poboljšanje prodaje svojih proizvoda i usluga. Tu leži velika prilika. Nadalje, kada razmišljamo o potencijalu e-trgovine i ponašanju Hrvatskih korisnika interneta podaci pokazuju da svega 16% korisnika interneta u Hrvatskoj obavlja kupnju online dok je primjerice u Sloveniji taj broj 30%, a u Njemačkoj 65%. Jedan od razloga za takve brojke, a u tome istovremeno leži i velika mogućnost, je da u Hrvatskoj još uvijek nemamo značajniju ponudu online trgovina.

Ako uzmemo primjerice turizam kao jednu od naših strateški najvažnijih industrija trenutna situacija nudi još više prilika. Naime, u ukupnoj strukturi naše turističke ponude hoteli čine oko 15% ukupnih kapaciteta, kampovi slijedećih 30-ak posto, a privatni smještaj oko 55%. No, kada uzmemo privatne iznajmljivače, dakle više od 55% onoga što Hrvatska nudi u smještajnom smislu, vise od dvije trećine njih nema vlastitu internetsku stranicu, čime uskraćuju predstavljanje svoje cjelokupne ponude. To je slijedeća velika prilika. dukacija je ključna riječ.

Važna je svijest o edukacije i posljedično koristima koje iz tih znanja proizlaze.

Koristima poput smanjenja troškova poslovanja, povećanja poslovne učinkovitosti, uklanjanja zapreka u međunarodnoj trgovini itd. To su sve ključni preduvjeti razvoja odnosno prilike koje iz toga proizlaze, tim više što Hrvatska ulazi u Europsku uniju već ovog ljeta. Edukacijski moramo napraviti razliku. Treba nam još više programa, za školstvo i fakultete, za male i srednje tvrtke, za sve one koji žele naučiti nešto o “novom dobu” koje je već tu. Mi u Googlu istinski vjerujemo da će tehnologija i dalje igrati važnu ulogu u oblikovanju budućnosti, a mladim ljudima treba omogućiti ne samo da se služe tehnološkim inovacijama, već da ih i stvaraju. U Hrvatskoj već imamo primjera mladih tvrtki koje kroz “startup hubove” imaju želju i ambiciju biti globalni. To je odlično i na tome trebamo svi raditi.

Google će dati svoj doprinos u edukacijskim programima, inovativnim alatima i svim relevantnim proizvodima koje mogu pridonijeti razvoju Hrvatske kao društva.

E

Izvoznici softvera: prilike i izazovi koji očekuju it sektor na globalnom tržištu

Čine 1,4% izvoza, uz bok 10 najvećih izvoznih grana

Do kraja godine Ministarstvo gospodarstva treba izraditi industrijsku strategiju iz koje će biti jasno je li i softverska industrija jedna od strateških, ona na koju se računa Piše: Bernard Ivezić

više od 120 izvoznika Ivo Lukač, predsjednik CISEx-a, kaže da će podatke o izvozu u prošloj godini najvjerojatnije imati u travnju. “Teško je dati bilo kakve procjene jer naše udruženje okuplja više od 120 tvrtki koje rade različite softvere i nastupaju na različitim tržištima”, kaže Lukač.

Država je, kaže, unazad godinu dana softverskim izvoznicima pomogla kroz bolji model poticaja u Poduzetničkom impulsu, ali je zato stvorila mnogo problema i dodatnih troškova obvezujući web trgovine i cloud servise da se fiskaliziraju iako kao sredstvo naplate

su izvoz gnojiva (1,7 posto), plina (1,8 posto), lijekova (3,6 posto), brodogradnja (6,6 posto) i glavna izvozna grana naftni derivati (9,7 posto).

Uz velike kompanije koje proizvode i izvoze softver u sklopu svojih rješenja, kao što je slučaj s Ericssonom Nikolom Teslom i Končarom, glavninu hrvatske softverske industrije čine manje, ali zato naglašeno izvozne informatičke tvrtke. To je primjerice Infobip iz Pule koji ima 180 zaposlenih i 18 ureda.

Nadalje, IN2 grupa, najveća hrvatska softverska tvrtka, koja zapošljava više od 400 IT stručnjaka, te GDi grupa koja je najpoznatiji hrvatski izvoznik cloud rješenja. Na njih se nadovezuje val novih softverskih izvoznika poput Salespoda, koji je nedavno u anketi Poslovnog dnevnika iskočio kao najpoznatija mobilna poslovna aplikacija, ali i Infinuma, tvrtke Pet minuta i Polara.

Hrvoje Bujas, član CISEx-a, procjenjuje da se u kratkom roku može otvoriti 10.000 novih radnih mjesta oko IT startupa. No, također se može i razvojem infrastrukture dodatno potaknuti izvoz softvera, koji je 2011. porastao za 25 posto.

ilustracija: predrag vučinić/fotolia

I

ndija i Irska godišnje svaka izvezu softvera u vijednosti više od 30 milijardi eura. Rusija za više od milijardu eura, jednako kao i Bugarska. U Rumunjskoj su precizno izračunali da su sada na 940 milijuna eura softverskog izvoza godišnje. Kina na 10 milijardi eura, a Srbija je početkom godine objavila da je njen softverski izvoz u 2012. godini narastao za 21 posto, na 240 milijuna eura.

Hrvatski izvoz softvera u 2011. godini narastao na 130 milijuna eura, a podataka za 2012. godinu još nema.

Te je informacije objavila strukovna udruga izvoznika softvera CISEx u suradnji s konzultantskom tvrtkom Astra poslovni inženjering. Naime, službene državne statistike o izvozu softvera se - ne vode. Da paradoks bude veći, na stranicama Državnog zavoda za statistiku može se pronaći podatak da je Hrvatska u siječnju 2012. izvezla 1,23 milijuna kuna sirovog kaučuka, sirovine koja se dobija od stabla koje raste u tropima.

Prema podacima iz branše, Hrvatska nema ni strategiju ni ikakve ciljeve za svoju softversku industriju. No, do kraja godine Ministarstvo gospodarstva treba izraditi industrijsku strategiju iz koje će biti jasno je li softverska industrija jedna od onih na koje Hrvatska računa strateški.

imaju samo kreditne kartice i PayPal. Prema podacima CISEx-a, u Hrvatskoj su 2172 tvrtke registrirane za proizvodnju softvera.

Njihov je prihod u 2011. godini skočio za 409 milijuna kuna, na 4,79 milijardi kuna, a broj zaposlenih za 485, na 8887 zaposlenih. Izvoz koji te tvrtke rade čini 1,38 posto ukupnog hrvatskog izvoza, po čemu je izvoz hrvatske softverske industrije uz bok 10 najvećih hrvatskih izvoznih grana. Među njima

Bugari i rumunji u uzletu Kakva je situacija u regiji? New York Times je lani, primjerice, Bugarsku opisao kao “socijalističku silicijsku dolinu”. No, unatoč prosječnoj plaći programera u Sofiji od 1200 eura mjesečno, nedostaje ih. Rumunjska je pak u pet godina stvorila 4000 novih radnih mjesta u softverskoj industriji.

Navodno je najveći pomak doživjela 2000., kad je ukinula porez na plaće za programere koji je činio 40 posto njihove bruto nadnice. Lani je Ernst & Young objavio procijenu da se na App Storeu nalazi oko 400 mobilnih aplikacija iz Rumunjske, a u zaključku studije naveo je da očekuje da će ih do kraja 2012. biti pet puta više.

15

Izvoznici softvera: Čelni ljudi najuspješnijih hrvatskih proizvođača softvera govore

Informatičari su najspremniji za globalno tržište

U

široj javnosti postali su popularni nakon što se otkrilo da ih želi kupiti Hrvatski telekom.

No, IN2 grupa u domaćoj IT industriji poznata je puno duže jer je najveći proizvođač softvera. Sastoji se od devet softverskih tvrtki koje rade u pet zemalja jadranske regije, zapošljavaju 410 radnika i ostvaruju više od 20 milijuna eura prihoda. Lani je, kako tvrdi predsjednik Uprave Ante Mandić, IN2 grupa imala blagi rast prihoda i snažan rast dobiti. Zadovoljan je, kaže, rezultatom, a posebno rastom izvoza koji je sada veći od šest milijuna eura.

1

Hrvatska IT industrija nema kapital i strategiju koja bi pomogla da nađemo mjesto na tržištu EU, kaže Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 Grupe

Što ulazak Hrvatske u EU znači za domaće IT tvrtke, a time i za IN2 grupu?

Smatram da je ulazak Hrvatske u EU nova prilika za hrvatsku IT industriju. Informatička industrija nam je u odnosu na ostale hrvatske industrije vjerojatno najspremnija za globalnu utakmicu. IT je, naime, po svojoj vokaciji globalan.

Nadalje, koristimo up-to-date tehnologiju jer drugog izbora nemamo, engleski nam je lingua franca i radna snaga nam je u prosjeku vrlo mlada. Jedino što nemamo je kapital i nekakvu nacionalnu strategiju koja bi nam pomogla da nađemo svoje mjesto na tržištu EU. Jednako je tako za daljnji rast i širenje

Manje se ulaže u IT, ulazak u EU to možda promijeni

G Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi kaže da kapital danas ide mjestima i okolinama gdje rade inovativni ljudi 16

Di grupa, prije poznata kao Gisdata, najveći je hrvatski izvoznik softvera.

Lani je izvezla softvera za više od sedam milijuna eura, a ukupan joj je prihod iznosio 10 milijuna eura. Grupa zapošljava 150 IT stručnjaka, od čega polovica radi u tvrtkama kćerima u inozemstvu. Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi grupe s ponosom ističe da su uspjeli ne samo u širenju već i u tome što su ostali, tijekom 24 godine poslovanja, privatna kompanija u obiteljskom naslijeđu. Sličnu poslovnu tradiciju, pojašnjava, može se u Europi naći u pravilu u Skadinaviji i Njemačkoj.

poslovanja IN2 prije svega potreban kapital. Dosadašnji rast je uglavnom bio organski, financiran odricanjem od dobiti. Međutim, sada smo preveliki da bi tako dalje nastavili. Pojednostavljeno rečeno, sretni smo ako poslovanjem uspijemo osigurati svakodnevnu likvidnost, a investicije u nove tehnologije, proizvode i tržišta ostaju za bolja vremena. S druge strane, bez takvih investicija sigurno zaostajemo i dovodimo u pitanje svoju budućnost.

2

Gdje su prilike za domaće IT tvrtke u procesu transformacije gospodarstva prema izvoznoj orijentaciji?

Meni se osobno više čini da se kod nas zasad još uvijek samo priča o tome kako se treba transformirati, odnosno više orijentirati prema izvozu nego li se to poduzima u praksi. Samokritički, ne vidim ni da mi u IT industriji nešto posebno poduzimamo. Svjedoci smo udruživanja niza malih IT tvrtki u pokušaju da se pospješi izvoz i ne mogu reći kakvi su realni rezultati postignuti dosad. U svakom slučaju, jača svijest o potrebi izvoza, a udruživanje je jedina šansa da se postigne rezultat jer je usitnjenost najveći problem hrvatske IT industrije.

Nedostaje nam dovoljan broj većih IT

1

Kako ste zadovoljni prošlom godinom po pitanju investicija u IT u Hrvatskoj?

U GDi smo trendovima ICT tržišta u Hrvatskoj prilično nezadovoljni. Umjesto da povećaju ulaganja u IT radi učinkovitosti i konkurentnosti, investitori su, uz izuzetak par svijetlih primjera, ulaganja bitno smanjili. To se dogodilo u svim segmentima, kako u javnoj upravi na svim razinama, tako i u telekom industriji, energetici i svim drugim industrijama. Takav je trend razočaravajući i ne ide u prilog razvoju hrvatske softverske industrije. Zato se nadam obnavljanju investicija. Unutar Hrvatske svakako ohrabruju i razni što postojeći, a što najavljeni poticaji kroz BICRO, ministarstva poduzetništva i gospodarstva te EU programe, koji su bitni da se preokrene trend zastoja. Iskreno se nadam da će ulazak Hrvatske u EU pokrenuti i domaće tvrtke da ponovno investiraju u softver, produktivnost i inovacije.

2

Gdje vidite prostor za rast?

Najveći rast vidimo u segmentu GDi ENSEMBLE softvera i GDi CONVIVO usluga u oblaku za pružanje usluga s dodanom vrijednošću i M2M

o usp

tvrtk rati m tima bio i 1994 više juna

3

IN2 sobn smo nja i često ali za novi tvrtk mob veni vito strijo struk za ne nisu recim stvo više o i troš

uslu vidim tehn za te ener nim Euro Naža znom godi

3

neki đeno gim zivan izvod tom Prili CISe ters) GDi drug sno n

ovore

eban nom njem eliki stavovaevnu nolobolja kvih ovo-

pro-

a ? čini d još reba entioduidim ebno živau da kakvi d. U trebi sa da nost trije. h IT

diu

ta u mjekoviizubitno ima, tako druavaerske nveuju i kroz spoda se m da maće pro-

GDi ONanje M2M

o uspjehu svojih tvrtki te prilikama i izazovima za hrvatski tvrtki koje bi mogle okupljati i integrirati manje za nastupe na velikim projektima u inozemstvu. IN2 je od početka bio izvozno orijentiran tako da smo već 1994. osnovali tvrtku u Sloveniji. Danas više od trećinu prihoda, više od 6 milijuna eura, zarađujemo u inozemstvu.

3

Kako na inovacije, startupe i općenito R&D svojom poslovnom politikom odgovara IN2 grupa?

Inovativnost je ključna za opstanak i rast tvrtki poput IN2 koje se temelje na znanju i sposobnosti svojih ljudi. To je i razlog da smo osmislili program internog poticanja inovativnosti naših zaposlenika, a često i surađujemo s vanjskim manjim, ali zato vrlo inovativnim tvrtkama. Najnoviji primjer je suradnja s domaćom tvrtkom Infinum na projektu razvoja mobilne platforme za osiguranje u Sloveniji. IN2 se prvenstveno bavi, slikovito rečeno, softverskom ‘teškom industrijom’. Uglavnom razvijamo infrastrukturne projekte koji su jako bitni za neku zemlju ili lokalnu zajednicu, ali nisu ni blizu toliko atraktivni kao razvoj, recimo, mobilne aplikacije za bankarstvo ili neke tražilice. Ti projekti traju i više od godinu dana, vrlo su kompleksni i troše poprilične resurse. S druge strane,

citete za školovanje informatičara. IT tvrtke su prepuštene da se snalaze kako umiju i znaju. Svjedoci smo da su neke domaće tvrtke našle svoj put prema globalnom tržištu ali su, na žalost, premale i ima ih premalo. Nedostaju nam globalni IT igrači, a to su tvrtke koje imaju barem 500 stručnjaka. Mislim da se ulaskom u EU neće ništa promijeniti.

većina novih ‘lakoindustrijskih’ aplikacija ne bi mogle egzistirati bez informatičke infrastrukture koju mi razvijamo.

Danas je za takvu infrastrukturu, koju mahom čine veliki registri, koristi popularan pojam ‘Big Data’.

4

Hrvatska navodno ima veliki IT potencijal, a malo stanovnika i informatičara. Kako se natjecati s Indijom koja godišnje školuje informatičara koliko ih Hrvatska ukupno ima?

Mislim da su priče o našem velikom potencijalu više rodoljubno obojene nego realne. Prava istina je da smo (pre)malo tržište i da imamo premalo informatičara da bi nas netko prepoznao kao potencijal, a u usporedbi sa zemljama u okruženju imamo preskupu radnu snagu. Velike globalne informatičke tvrtke nisu bile previše zainteresirane za ulaganja u hrvatski IT. Osim toga, naša je radna snaga i u svjetskim razmjerima relativno skupa, nema je dovoljno za globalno velike projekte, a nemamo ni efikasne mjere privlačenja stranih investicija. Naša je prilika da budemo regionalni lider i ona se ulaskom u EU sve više naglašava. Problem je što mi nemamo nacionalnu strategiju kako to postići. Ne povećavamo kapa-

usluga. To možemo globalno izvoziti. Potom, vidimo značajan potencijal na području izvoza tehničkih informacijskih sustava GDi VIZION za telekom mreže, te specifičnih rješenja za energetski i naftni sektor, te upravljanje prirodnim resursima i zaštitom okoliša na području Europe, Bliskog istoka i Afrike.

Nažalost, jadranska regija još nije krenula uzlaznom putanjom, što najranije očekujemo iduće godine.

3

IT sektor

Gdje su tu prilike za domaće IT tvrtke u transformaciji gospodarstva prema izvozu?

U međusobnoj komunikaciji i podršci.

Kada jedna domaća IT tvrtka proda neki proizvod ili ostvari partnerstvo za određenom tržištu, tada ima priliku pomoći i drugim tvrtkama iz regije kroz promociju ili povezivanja oko prodaje drugih softverskih proizvoda i cloud servisa iz Hrvatske i regije na tom tržištu.

Prilike su i mreže tvrtki, kao što je to recimo CISex (Croatian Independent Software Exporters) ili HIZ – Hrvatski izvoznici, u koje obje GDi sudjeluje, a najbolji su način pomoći jedni drugima da više izvozimo. Umrežavanje, odnosno networking, dakle međusobne reference i

5

Prava istina je da smo (pre)malo tržište i da imamo premalo informatičara da bi nas netko prepoznao kao potencijal

cijeli način razmišljanja koji počiva na “međunarodnosti” i izvozu specijaliziranih tehničkih proizvoda, su ono na čemu treba raditi u Hrvatskoj.

Upravo zato svugdje ponosno govorim o rješenjima hrvatske tvrtke SPAN, koja su implementirana od Chicaga do Tokija, Končar transformatorima koje se koristi od Europe do Južnoafričke Republike i Malezije, o Dokingovim robotima koje koriste i američka vojska i južnoafrički rudnici, o fascinantnom Rimac električnom automobilu, Farmeron cloud servisima, ili o Salespod specijaliziranim aplikacijama.

Pomoć institucija kao što su BICRO, ministarstva poduzetništva, gospodarstva i vanjskih poslova su dobrodošla.

4

Kako se GDi nosi sa novim modelima upravljanja inovacijama?

Tvrtke i kapital danas idu za žarištima inovacija i mjestima i okolinama gdje inovativni ljudi rade ili vole raditi. Inovacije ne dolaze uvijek i jedino iz Silicijske doline ili Cambridgea ili Londona. Zato GDi grupa ima mali razvojni centar u Pečuhu u Mađarskoj, jer je tamo izvrsno sveučilište, a ljudi vrlo ponosni i predani razvoju. U Hrvatskoj GDi odlično sura-

. Gdje hrvatski IT može biti 2020., ako danas prema IDC-u imamo 15.000 informatičara u IT tvrtkama, a prema Astra poslovnom inženjeringu proizvedemo softvera za 4,79 milijardi kuna i izvezemo za milijardu kuna uz rast od 25 posto?

Volio bih da su brojke koje spominjete realne, ali mislim da su prenapuhane.

Hrvatska IT industrija zaista zapošljava više ljudi nego brodogradnja (pogotovo nakon tekuće sanacije), a država joj ne daje nikakve poticaje. Također je istina da većina tih tvrtki uspješno posluje, a neke i izvoze. Možda to zvuči skeptično i pesimistično, ali ne očekujem posebne pomake u razvoju domaće IT industrije do 2020. Bez ukupnog oporavka gospodarstva ne može biti ni rasta IT industrije. A taj oporavak se tako brzo ne naslućuje.

đuje sa Sveučilišnim tehnološkim parkom u Rijeci “Step RI”, gdje imamo jednu razvojnu grupu. Povrh toga, dio razvoja sada počinjemo raditi i u Kijevu u Ukrajini. Nadalje, dio razvoja za Bliski istok radimo u Puli i u Skopju. Razvoj za telekom operatere dešava se ne samo u Zagrebu i Rijeci, već i u Prezidu u Gorskom kotaru, te Daruvaru. Naprosto ljudi i timovi koje trebamo tamo vole živjeti i raditi. Dio razvoja aplikacija za lokalnu upravu, pored Zagreba, Beograda i Rijeke, radimo i u Inđiji u Vojvodini. Suština je da idete tamo gdje postoje inovativni ljudi, i gdje okolina podržava razvoj.

5

.Što može postići hrvatski IT do 2020.?

Samo GDi radi sedam milijuna eura u izvozu, a potencijala ima za više od 100 milijuna eura do 2020. godine kroz izvoz vlastitog softvera i drugog vlastitog intelektualnog kapitala. Hrvatskoj treba temeljiti industrijski plan. Izlaz nije u multinacionalkama koje bi ovdje radile outsourceing programera već u domaćem istraživanju i razvoju, stvaranju vlastitog intelektualnog kapitala, vlastitog softvera, menadžmenta tog kapitala i prodavača i marketinga koji bi to podržao, a na čemu radi CISex. 17

Izvoznici softvera: Čelni ljudi najuspješniji hrvatskih proizvođača softvera

Softver nude na pretplatu, preko Vipneta i Bella Izvoz je jedina opcija za hrvatski IT, a čim jedna tvrtka ostvari globalni uspjeh dolaze investicije i za ostale

Marko Kovač, direktor (lijevo) tvrtke Mobilna informatika koja je kreirala servis Salespod

S

ervis Salespod, zagrebačke tvrtke Mobilna informatika, nije samo najpopularnija poslovna mobilna aplikacija u Hrvatskoj prema mišljenju struke, već i potencijalno prvi hrvatski startup koji bi mogao biti prodan za neki astronomski iznos. Tvrtka je startala 2008., a već je tri godine kasnije poslovala sa četvrt milijuna kuna neto dobiti. Marko Kovač, direktor, kaže da je lani dobit skočila na 650.000 kuna, a ukupan promet na 1,2 milijuna kuna. Trenutno imaju sedam zaposlenika, od kojih je jedan u SAD-u i zadužen je za osvajanje tog tržišta.

“Od rujna se za našu softversku uslugu Salespod Express registriralo preko 900 tvrtki iz cijelog svijeta, istina najviše iz SAD-a, ali i znatan broj iz Turske, Indonezije, Južnoafričke Republike i Brazila”, kaže Kovač. Uz to, nude uslugu Salespod Corporate, koja je namije-

njena većim tvrtkama, a nju su već isprobali na nizu tvrtki iz Hrvatske i regije. Kovač kaže da je zadovoljan rezultatom, ali da je još dugi put do ostvarenja punog potencijala.

“Cilj nam je izgraditi globalnu vodeću SaaS platformu za podršku terenskim prodajnim aktivnostima za male i srednje tvrtke u industrijama na koje ciljamo, a to su primarno FMCG, ali i distribucija medicinske opreme i farmaceutskih proizvoda”, kaže Kovač. Pojašnjava da SaaS znači softver kao usluga, odnosno predstavlja novi model prodaje softvera, koji se ne kupuje paketiran već jednako kao usluge mobilnih operatera, na mjesečnu pretplatu. Salespod u Hrvatskoj na taj način već nudi svoje usluge preko Vipneta, a u Kanadi preko tamošnjeg najvećeg operatera Bella.

“Smatram da je izvoz jedina opcija jer hrvatsko tržište je jednostavno premalo. S

Softver u kutiji prodaje na polici trgovine Razvoj vlastitog softvera najbolji je put kojim informatičari mogu ući u poduzetništvo, kaže Prusac

P

olar je prva hrvatska softverska tvrtka koja je od prodaje vlastitog softvera upakiranog u kutiju i izloženog na policama trgovina uspjela zaraditi milijun kuna. I to milijun kuna od 2007. do 2009. godine od prodaje samo u Hrvatskoj.

Ta je tvrtka jedna od najstarijih izvoznika softvera kod nas i jedna od prvih koje gotovo sav prihod ostvaruju na taj način.

Stanislav Prusac, direktor Polara kaže da ne misli da su ljudi kod nas imalo sposobniji ili pametniji, te da imamo imalo više potencijala u IT-u u odnosu na druge zemlje sa sličnom obrazovnom strukturom i poduzetnič18

Stanislav Prusac, direktor tvrtke Polar

kim uvijetima. “Prilike za takozvani ‘hrvatski IT’ u današnjem globaliziranom svijetu baš i nema, ali zato ima sjajne prilike za pojedine njene građane koji su educirani iz područja znanosti i tehnologija koje gravitiraju IT-u”, tvrdi Prusac.

Pojašnjava da je to prilika da pokrenu vlastite privatne poduzetničke poduhvate ciljane na svjetsko tržište, odnosno isključivo izvoz. Kako to izgleda pokazuje statistika Polara. Tvrtka je prema Poslovnoj Hrvatskoj u 2011. godini imala prihod od 363.220 kuna i neto dobit od 160.809 kuna. I sve to s jednim zaposlenim, te po potrebi angažiranim

druge strane, naši stručnjaci nisu ništa manje sposobni od stručnjaka drugdje u svijetu”, kaže Kovač. Navodi da se na svjetskom tržištu prilike otvaraju svakodnevno.

“Ipak, natjecati se s Indijom u outsourcingu IT usluga bi bilo kao natjecati se s Usainom Boltom na 100 metara, ali mi u Hrvatskoj smo sposobni za znatno više od puke prodaje inženjerskih sati po nižoj cijeni”, naglašava. Navodi da konkurentan proizvod u IT-u u obliku softvera predstavlja znatno veću dodanu vrijednost. “Da je to moguće i u Hrvatskoj dovoljno je pogledati tvrtke poput Infobipa, Media-Softa, Shoutema ili Farmerona, te brojnih članova CISex-a, i čim netko od njih napravi globalni uspjeh to će promijeniti i gledište javnosti i donijeti nove investicije, kao što se dogodilo u Estoniji zbog Skypea”, pojašnjava Kovač. programerima. No, nužno je imati globalno konkurentan softverski proizvod, a njegov je trenutno Polar Help Desk.

“Potpuno je drukčije prodavati paketni softver koji preuzmete i instalirate na računalo od softverske usluge, mobilne aplikacije, proizvoda koji kombiniraju hardver i softver do softvera po narudžbi, a onda još ovisi i koliko to što prodajete stoji i kome je namijenjeno”, pojašnjava Prusac. Nakon svojih dvadeset godina iskustva u proizvodnji i izvozu softvera, uspješno živi od tog softvere za korisničku podršku koji je do sada kupilo više od tisuću tvrtki iz cijelog svijeta. “ Prodaja paketnog softvera, koji je cjenovno povoljan, nije se bitno izmijenila za to vrijeme. Morate imati internetsku stranicu na kojoj se može skinuti probna verzija, mogućnost plaćanja karticama, stalno pojednostavljivati prodajni proces i oglašavati se na Google Adwordsima”, kaže Prusac koji smatra da je razvoj i izvoz vlastitog softvera najbolji put kojim informatičari u Hrvatskoj mogu ući u poduzetništvo.

“No, ako želimo iskoristi priliku oko IT-a za boljitak građana, onda bi ovo društvo kao i aktualna vlast trebalo promicati obrazovanje za zanimanja iz IT tehnologije i iz područja fundamentalnih zanosti kao i akativno promicati malo poduzetništvo”, kaže Prusac.

anje kaže pri-

ourUsarvatpuke eni”, zvod atno eiu oput rmeetko mijeicije, pea”,

alno ov je

ketni ačulikasofovisi mijedvavozu korie od

cjea za strazija, ojedse na maajbomogu

IT-a kao i anje učja proc.

govore o uspjehu svojih tvrtki te

prilikama i izazovima za IT sektor

Ivica Hasanec, direktor tvrtke Abba

Strane banke su im primarni cilj Najbolji put je povezivanje sa snažnim partnerima u pojedinim zemljama i regijama poručuju iz tvrtke Abba

A

bba je već radila izvozne poslove, ali, ističu, pravi iskorak tek planiraju. Prije tri godine su potpisali ugovor o suradnji s beogradskim Belitom, a lani strateško partnerstvo s hrvatskim sistemskim integratorom Infosistemom. U međuvremenu su radili na NetBanking servisu na Bliskom istoku, a sada razgovaraju i o širenju na njemačko tržište. Ova mala osječka tvrtka svoj put prema izvoznim tržištima planira polako jer, kako tvrdi direktor Abbe Ivica Hasanec, razvijaju softver koji u pravilu rade velike međunarodne softverske tvrtke. Abba je, s druge strane, mala tvrtka, koja je prema podacima Poslovne Hrvatske u 2011. godini imala prihod od 2,36 milijuna kuna i neto dobit od 50.000 kuna.

“Posljednjih nekoliko godina činimo napore da se izvozna situacija promijeni i povezali smo se s nekoliko inozemnih tvrtki jer smo zaključili da je najbolji put za to povezivanje sa snažnim partnerima u pojedinim zemljama i regijama, koji već imaju iskustvo u financijskom sektoru i poznaju lokalnu regulativu i odnose”, kaže Hasanec. Pojašnjava da je Abba na tržište izašla krajem 2007., kad joj je s jednom hrvat-

skom bankom u talijanskom vlasništvu istekao ekskluzivan ugovor. Tako je nastao “core banking” sustav NovoDoba koji je zbog odnosa mogućnosti i cijene postao vrlo privlačan manjim i srednjim hrvatskim bankama. Hasanec je uvjeren da su sa svojim proizvodima konkurentni i u inozemstvu bez obzira na njihove specifičnosti koje su posebno izražene u tehnološkim rješenjima za financijsku industriju.

“Još jednu potvrdu smo dobili i nedavno kada je naš bankarski sustav odabran od strane KentBank čiji je vlasnik iz Turske i to u konkurenciji hrvatskih, ali i dva globalna ponuđača. Kada je riječ o našem bankarskom NovoDoba sustavu, s obzirom na naša iskustva i poznavanje prilika u regiji i šire, bez lažne skromnosti možemo ustvrditi da je riječ o jednom od najinovativnijih sustava u regiji”, kaže Hasanec. Posao s Kent bankom uz to je potvrda i uspješnog modela širenja kroz partnerstva. Naime, Abba ga je osvojila u konzorciju s Infosistemom. Sustav pokriva cjelokupno bankarsko poslovanje Kent banke. “Izvoz rješenja za financijski sektor jest jedan od naših primarnih ciljeva”, zaključuje Hasanec.

19

Izvoznici softvera: Čelni ljudi proizvođača softvera o prilikama za IT sektor

Milijun dolara od izvoza internetskih trgovina Tomislav Bilić, direktor tvrtke Inchooa

Hrvatski IT treba njegovati različitost te unaprijediti metode razmjene znanja među tvrtkama, kaže Bilić

I

nchoo je atipična informatička tvrtka.

Većinu prihoda ne ostvaruje od proizvodnje softvera - umjesto toga, Inchoo radi ono što rade i najveće američke IT kompanije, koje su od proizvođača softvera prerasle u izvoznike rješenja i savjetnike biznisima.

Ova brzorastuća osječka IT tvrtka izvozi gotove internetske trgovine i u tome je jedna od najboljih na svijetu.

Tomislav Bilić, direktor Inchooa, kaže da su počeli izvoziti prije pet godina kroz partnerstvo s američkom tvrtkom Surgeworks.

“Posljednje dvije godine nastupamo samostalno na stranom tržištu, a kao rezultat lani nam je prihod bio 6,6 milijuna kuna uz neto dobit od 1,3 milijuna kuna”, ističe Bilić. Dodaje da su jako zadovoljni rezultatom, posebno zbog činjenice da su lani proveli interno restrukturiranje. Sada imaju 82 aktivna kupca diljem svi-

jeta. Najviše kupaca nalazi se u SAD-u, Australiji, Hrvatskoj, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

No, Inchoo aktivno radi i na razvoju IT zajednice u Slavoniji. Bilić je inicijator udruge Osijek Software City, koja je objavila da je, prema podacima HGK, u posljednje tri godine izvoz softvera u Osječko-baranjskoj županiji porastao 4,6 puta.

Pojašnjava da bi po logici velikih brojki Indijci i Kinezi trebali biti bolji od nas u nogometu, tenisu, rukometu zato što ih je više.

No, nisu, jer Hrvatska ima sportaša koji su se nametnuli svojom kvalitetom. Bilić ističe da jednako tako postoji mnogo prilika da se u globalnoj utakmici nametnu kvalitetom pojedinačne hrvatske tvrtke. No, tvrdi, to su prilike za uspješne tvrtke, a ne “prilike za hrvatski IT” u cjelini. “Jer svaka tvrtka ima posebnu vrijednost, poseban proizvod, posebno tržište,

Nude centili, novi standard za online plaćanja Hrvatska ima ljudski kapital u IT-u, ali je on ograničen zbog malog broja stanovnika, kaže Kutić

I

nfobip, najglobaliziranija hrvatska informatička tvrtka i najprogresivniji hrvatski softverski izvoznik, svoje urede ima u Vancouveru, Buenos Airesu, Londonu, Moskvi, Johannesbourgu, Dubaiju i Kuala Lumpuru. A tih sedam, tek su glavni regionalni uredi. Pored njih još je desetak, uključujući one u Sao Paulu, Milanu, Istambulu, Nairobiju, Bankoku i Sydneyu, koji su prodajna predstavništva za pojedine zemlje i kontinente.

Da ne znate da je riječ o tvrtki koja je 2003. godine startala iz pulskog poslovnog inkubatora Izazova i da samo čitate o Info-

20

Roberto Kutić, direktor operacija pulske tvrtke Infobip

bipu članak na Wikipediji, lako biste mogli pomisliti da je riječ o stranoj kompaniji sa sjedištem u Londonu, a ne u Puli. Najveći istarski IT izvoznik i tvrtka koja je po izvozu softvera na trećem mjestu, odmah iza GDi i IN2 grupe, prema podacima Poslovne Hrvatske u 2011. godini imala je prihod od 32,4 milijuna kuna uz neto dobit od 1,6 milijuna kuna. Roberto Kutić, direktor operacija Infobipa, pojašnjava da su uspjeli zahvaljujući dobrom pozicioniranju na globalnom tržištu. “Infobip se strateški pozicionirao između mobilnih operatera i poduzetničkog sektora te u takvom B2B prostoru stvaramo rješenja i servisiramo različite

poseban nastup, posebne tehnologije, posebne cijene i, što je najbitnije, posebne ljude. Hrvatski IT treba njegovati i razumjeti tu različitost te unaprijediti metode razmjene znanja među našim tvrtkama”, kaže Bilić. Pojašnjava da hrvatske IT tvrtke, kako bi ostvarile uspjeh, moraju razvijati svoj brend i kvalitetu te se truditi biti među najboljima u svijetu za područje u kojem nastupaju. “Klijentima je manje bitno je li njihov partner iz Hrvatske, Srbije, Litve ili Gruzije, dok god je kvaliteta radova i proizvoda dobra”, kaže Bilić.

S takvim pogledom vjeruje da hrvatske IT tvrtke mogu nastaviti bilježiti rast softverskog izvoza, i pojedinačno i zajedno, a on već sada iznosi gotovo milijardu kuna. “To su odlične brojke i sigurno će se nastaviti jer se u Hrvatskoj prirodno i spontano već dogodio razvoj softverske industrije”, kaže Bilić. potrebe u industriji”, kaže Kutić. I dok je prije veliki uspjeh Infobip postizao sa svojim SMS i MMS sustavima u Latinskoj Americi, posljednje tri godine tvrtka znatno ulaže u istraživanja i razvoj novih proizvoda. “Kao rezultat smo pored messaginga, u portfelj usluga i proizvoda uvrstili vlastito rješenje za mobilna plaćanja i brendirali ga kao Centili”, kaže Kutić. Ako je suditi prema partnerstvima i konferencijama koje Infobip trenutno dogovara i posjećuje, Centili bi mogao postati novi standard plaćanja za online igre, ali i mnoge druge slične online sadržaje. Uz to, Infobip je na ovogodišnjem Mobile World Congressu u Barceloni predstavio push notifikacije, popularan sustav obavješćivanja putem pametnih telefona kao i rješenja za financijski sektor. Kutić navodi da danas imaju 180 zaposlenih i da je zbog sve bržih inovacijskih procesa, koji počivaju na talentima, znanju i okolini koja potiče inovacije, važno njegovati startup kulturu.

“Hrvatska ima kvalitetan ljudski kapital u IT-u, ali je ograničen zbog malog broja stanovnika. Zato smo uz Pulu gotovo odmah otvorili i ured u Zagrebu da bi došli do kadrova, i zato treba poraditi na tome da školstvo stvori veći priljev IT kadrova”, kaže Kutić. Dodaje da će se ulaskom u EU svima, a posebno IT sektoru, otvoriti mogućnosti jednostavnijeg širenja poslovanja u inozemstvo.

ShoutEm

Graf prihoda nam je idealan, kao hokejska palica

P

rije pet godina Viktor Marohnić i Saša Šarunić odlučili su osnovati tvrtku Pet minuta s idejom izrade softvera po narudžbi. No, unatoč uspjehu, željeli su razviti i vlastiti proizvod koji će im omogućiti veću zaradu uz mnogo manje zaposlenih. Tako je došla ideja za ShoutEm, platformu za jednostavnu izradu mobilnih aplikacija.

Radi se zapravo o internetskoj stranici ili alatu koji dozvoljava jeftinu i brzu izradu aplikacija za mobilne uređaje.

Funkcionira po principu “uradi sam”, a namijenjena je neprogramerima koji na stranici mogu samostalno izraditi aplikaciju za neki događaj, novine, svoj sportski klub, bend i slično. Iako je prvenstveno namijenjena manjim tvrtkama, ShoutEm su već koristile i poznate svjetske tvrtke poput novinskog diva USA Todaya, T-Mobilea, njujorškog prirodoslovnog muzeja (American Museum of Natural History), a na listu korisnika upisao se čak i američki reper 50cent.

U početku, problem je, kao i većini start-upova, bilo financiranje.

Srećom, ideja se svidjela BICRO-u (Poslovno-inovacijskoj agenciji) koji je u projekt odlučio investirati 1,7 miliuna kuna. Razvoj ShoutEma trajao je oko godinu i pol dana, nakon čega je došla i investicija slovenskog fonda RSG Capitala od oko 900.000 eura.

ShoutEm se zatim odvojio u zasebnu tvrtku, a danas zajedno s Pet minuta zapošljava ukupno 60 zaposlenika u Zagrebu, Osijeku i New Yorku te ostvaruje prihode oko 13 milijuna kuna.

“Ideal svakoga tko pokreće tvrtku zasigurno je graf rasta prihoda koji izgleda kao hokejaška palica. Zato smo ponosni što putanja našeg poslovanja trenutno izgleda upravo tako.

Po svemu sudeći sada smo u relativno dobroj poziciji s obzirom na to da sami možemo financirati troškove i razvoj, ali ne želimo tu stati. Nadamo se da

žarko bašić/pixsell

Saša Šarunić, suvlasnik dva uspješna startupa, novim poduzetnicima savjetuje da što prije, uz što manje ulaganja, izrade prototip i potvrde ima li njihova ideja smisla Piše: Majda Žujo

60 ljudi zapošljavaju tvrtke ShoutEm i Pet minuta ćemo uspjeti privući dodatnu investiciju koja će nam pomoći širenje kapaciteta u razvoju. Plan nam je postati ‘the name’ na svjetskom tržištu kada je u pitanju izrada mobilnih aplikacija”, kaže Saša Šarunić, koji se nada da

bi njegova tvrtka u budućnosti mogla osvojiti barem jedan posto ovog vrijednog tržišta.

U što ćete usmjeriti investicije?

Razvili smo proizvod za koji smo dokazali da ima tržište, a sada želimo pre21

ShoutEm

duhitriti konkurenciju u zauzimanju što većeg dijela tog tržišta. Na prekretnici smo u kojoj će većina tvrtki prvenstveno razmišljati o svom prisustvu na mobitelima. Želimo u što kraćem vremenu postati dominantni igrač u polju mobilnih aplikacija, tako da nam novac treba za marketing i razvoj.

ShoutEm se polako profilira kao jedan od lidera u području izrade aplikacija za mobilne uređaje. Opasnost vidimo u velikom broju tvrtki koje kopiraju našu ideju. Kako bismo održali i učvrstili vodeću poziciju, moramo još više ulagati.

U kojoj je trenutno fazi razvoj tvrtke?

Očekujemo da će u 2013. pristup sadržaju putem mobilnih telefona preteći konzumaciju sadržaja putem desktop računala. Ljudi će, primjerice, više čitati novine na mobitelu dok putuju na posao, nego što to sada rade na svojim računalima kod kuće.

To znači da će se na tržištu dogoditi velike promjene - tvrtkama će postati bitnije imati vlastitu mobilnu aplikaciju ili vlastiti mobilni website nego imati klasičnu internetsku stranicu.

Svoju priliku vidimo u tome što tržištu nudimo proizvod koji im omogućava ulaz na područje mobilnih aplikacija brzo i jeftino.

Je li konkurencija u tom području velika?

Konkurencija je prilično velika, ali to što smo malo tržište nije nam nikakva mana. Ovdje kotiramo kao jedna od poznatijih tvrtki u području razvoja mobilnih aplikacija, tako da privlačimo mlade i perspektivne kadrove direktno s fakulteta koji nam omogućavaju da, zapravo, jeftinije razvijemo kvalitetan proizvod nego što je to moguće npr. u San Franciscu.

Jesu li svi vaši zaposlenici iz Hrvatske? Hoćete li zapošljavati nove kadrove?

Svi su iz Hrvatske, osim dva Amerikanca. Zapošljavali smo po jednog novog developera mjesečno, a namjeravamo sličnim tempom i nastaviti.

Trenutno nam treba šest novih ljudi.

Dakle, nema bojazni da bi se razvoj, koji se sada odvija u Hrvatskoj, preselio u Ameriku?

Ovaj dio tvrtke koji funkcionira u SAD-u je isključivo prodajni i nemamo planova preseljenju razvoja negdje van Hrvatske. To trenutno idealno funkcionira.

Koja vam je daljna strategija?

Pokazalo se da mnogo toga što zamislimo, u praksi ispadne drukčije ili potpuno suprotno od očekivanog.

22

Zbog toga projekt razvijamo u nizu malih iteracija i nakon svake iteracije osluškujemo reakcije tržišta na te naše male promjene. Imamo više evolucijski pristup nego revolucijski.

Prihodi su vam dosegli 13 milijuna kuna. Kakva su očekivanja za 2013.?

Radi se o prihodima dvije tvrtke – Pet minuta, koja se bavi izradom aplikacija po narudžbi, i ShoutEma koji je platforma za izradu šabloniziranih aplikacija koje ne zahtijevaju preveliku prilagodbu. Te dvije tvrtke zajedno zarađuju 13 milijuna kuna. ShoutEm je tek u fazi u kojoj smo uspjeli doći do toga da pokrivamo troškove razvoja i tek u godinama koje slijede očekujemo porast prihoda.

Kako sada financirate razvoj?

Došli smo do faze u kojoj sami možemo financirati daljnji razvoj dosadašnjom brzinom. No, da bismo ubrzali taj rast, trebaju nam dodatna sredstva pa zbog toga tražimo nove investitore.

Koja su tržišta pokazala najveći odaziv?

S obzirom na razvijenost mobilnih mreža i zastupljenost mobilnih uređaja, to je definitivno američko tržište. Preko 80 posto klijenata dolazi od tamo.

Na kakve klijente pretendirate?

ShoutEm je proizvod namijenjen manjim i srednjim tvrtkama koje imaju potrebu za mobilnom aplikacijom, ali nemaju vremena i sredstava za financiranje razvoja po narudžbi.

Tipovi klijenata u kojima vidimo najveći potencijal su fitness klubovi, welness klubovi, restorani, agencije za nekretnine, hoteli, liječnici, vlasnici web portala, sportski klubovi, glazbenici, nakladnici, turističke destinacije, radio postaje, obrazovne i religijske ustanove i slični.

Koliko korisnika aplikacija ste do sada imali?

Imamo preko tisuću klijenata koji su do sada izradili aplikacije putem naše platforme. Te aplikacije svakodnevno koriste milijuni ljudi širom svijeta.

Možete li procijeniti vrijednost tog tržišta?

Ako uzmemo u obzir da samo u Appleovom AppStoreu trenutno postoji preko 800.000 apli-

ShoutEm se polako profilira kao jedan od lidera u području izrade aplikacija za mobilne uređaje, a opasnost vidimo u velikom broju tvrtki koje kopiraju našu ideju

kacija, uz pretpostavku da izrada aplikacije u prosjeku košta 3000 dolara, dolazimo od brojke od oko 2,4 milijarde dolara. Naravno, osim Applea, tu su još Google i Microsoft sa svojim “app store-ovima” pa je brojka sigurno mnogo veća i svakim danom raste.

Ono u što vjerujemo je da bi aplikacija bilo daleko više da su ranije postojali alati za njihovu brzu izradu, poput našeg.

Koliki bi dio tog kolača za vas bio zadovoljavajući?

Naše ambicije su velike. Ono što želimo postići je da barem jedan posto svih novih mobilnih aplikacija bude izrađeno putem ShoutEma. Spominjao se i ulazak u nišu internet trgovine? Možete li mi nešto reći o tome?

Kupnja roba i usluga putem mobilnih uređaja u velikom je porastu. To je tržište koje ima potencijal preko 200 milijardi dolara i niti jedan alat za izradu aplikacija ne može ignorirati tu činjenicu pa tako ni mi. Zbog golemog tržišnog potencijala, ShoutEm će vrlo skoro (u idućih mjesec dana) ponuditi mogućnost izrade vlastite internetske trgovine prilagođene kupnji putem mobilnih uređaja. Što možete savjetovati onima koji pokreću neki startup?

Put do profitabilnog proizvoda prilično je dugačak i zahtijeva trud, konstantno mjerenje uspjeha i stalne prilagodbu tržištu. Ono što bih savjetovao svakome tko se tek upušta u poslovni pothvat jest da se suzdrži od dugotrajnog razvoja nečega za što nije siguran treba li uopće tržištu. Novim poduzetnicima uvijek savjetujem da što prije, uz što manje ulaganja izrade prototip i tako, prije nego iscrpe izvore financiranja, potvrde ima li njihova poslovna ideja smisla ili da od nje odustanu.

Gdje da traže svoje niše i kako da se suoče s problemima?

Kako dolazim iz informatičke branše, onda sam sklon svemu što je vezano uz informatiku, odnosno trenutno mobilnim telefonima i aplikacijama za njih. To je područje za kojim konstantno raste potreba, čak i u doba recesije.

Je li ICT budućnost Hrvatske?

Mislim da jest. Trebalo bi više potencirati ICT industriju. Ono što mi trenutno primjećujemo je da imamo manjak kvalitetnih kadrova koji izlaze s fakulteta i to je problem kojem treba strateški pristupiti kako bismo vidjeli promjene.

Cloud computing

Slijedi eksplozivni rast, jeste li spremni?

Domaće IT tržište vrijedno je 1,2 mlrd. dolara, od toga su oko 250 mil. dolara usluge, a do 2020. će se, piše Sven marušić iz InfoCumulusa, barem pola tog iznosa odnositi na cloud scenarije

globalni fenomen i utakmica Pogledajmo jednostavan primjer naše male tvrtke, InfoCumulus. Koristi usluge RackSpacea za email i kolaboracijske alate, ZOHO za projekte i CRM, GoDaddy za web hosting, Hetzner.de za usluge virtualnih servera, Dropbox for teams za kolaboraciju i online spremanje dokumenata... Klijentima nudimo usluge računarstva u oblaku korištenjem niza javnih cloud servisa poput NING, ShoutEm, Amazon Web Services, Microsoft Azure, ZOHO Creator, Shopify, Yammer... Za vlastite potrebe cloud usluga trošimo oko 2500 dolara godišnje, a klijentima naplaćujemo dodatnih 20-ak tisuća

davor višnjić/pixsell

U

vrijeme našeg pristupanja Europskoj uniji popularno je analizirati perspektive koje se otvaraju ili zatvaraju za gospodarstvo nakon tog mitskog datuma - 1. srpnja 2013. Tako neki vide svoje velike šanse i širom otvorena vrata, a drugi vjeruju kako će se mnoge industrije naći u nepovoljnijem položaju i biti prisiljene braniti domaće pozicije od konkurentnijih tržišnih igrača iz EU-a. U IT industriji postavljaju se slična pitanja, a čujemo i vrlo različite interpretacije analitičara i sudionika ove branše.

Međutim, oni koji rade u svijetu računarstva u oblaku ovaj datum ne doživljavaju kao prekretnicu jer se de facto natječu na otvorenom, globalnom tržištu već dulje vrijeme.

Relevantna rasprava o tržištu koje će se povećati ili smanjiti bi trebala započeti činjenicama o veličini tržišta. Kada se govori o domaćem tržištu cloud computinga, jedina brojka javno izrečena do sada je IDC izvješće iz 2012., koje domaću potrošnju procjenjuje na 17,45 milijuna dolara. Ipak, tu smo poprilično limitirani s objektivnim brojkama jer do tog se broja došlo anketiranjem pružatelja usluga, a ne krajnjih korisnika.

Što će biti 2020.? Cloud se više neće zvati cloud nego ponovno samo IT jer će do tada već postati mainstream

23

Cloud computing dolara pretplata za strane servise koji su dio naših rješenja. Pravo je pitanje: gdje su ovi prihodi i troškovi računarstva u oblaku zabilježeni, te koliko je sličnih firmi u Hrvatskoj poput naše, iz kojih se većina cloud troškova ne zadržava u lokalnoj ekonomiji?

Računarstvo u oblaku je globalni fenomen i nije moguće ostati imun na globalnu konkurenciju. Usluge su neovisne o lokaciji, ulazne barijere su minimalne, a između korisnika i rješenja njegovog problema stoji samo kreditna kartica. Upravo zbog osnovnih koncepata clouda, ne možemo promatrati partikularne ekonomije već se moramo uklopiti u globalne trendove, bilo kao potrošači ili ponuđači usluga računarstva u oblaku. Naravno, postoje lokalne specifičnosti i na njih bi želio potrošiti slijedećih nekoliko redaka.

U našoj državi, pa i regiji, vodeću ulogu u promoviranju cloud computinga su preuzeli telekom operateri.

Oni vide tržište IT usluga kao prirodno susjedno tržište za širenje, a koncepte cloud poslovnog modela vide kao kompatibilan operativni model. Uistinu, mnogo je sličnosti između operativnog modela telekom operatera i pružatelja cloud usluga. Baziraju se na dugoročnom odnosu s klijentom koji im plaća pretplatu za pruženu uslugu.

Prihodi su raspoređeni kroz vrijeme, pa se sve više govori o upravljanju korisničkom bazom, a manje o pojedinačnim projektima. U takvom svijetu, tradicionalni IT biznis je ugrožen. Dakle, svi oni sistem integratori koji nisu spremni promijeniti modele poslovanja kako bi se prilagodili zahtjevima korisnika, danas su u opasnosti da ih poslovne promjene okruženja, mnogo više nego tehnološke, pregaze. regulatorne prepreke kopne Korisnike zanimaju usluge, prije nego komponente konačnog rješenja. Kada govorimo o softveru kao usluzi, sve ono što je do sada radio tradicionalni sistem integrator se isporučuje pred-integrirano. Hardver je dio rješenja i kao takav je potpuno irelevantan. Softver je tipski, a korisnik je prisiljen prilagođavati svoje poslovne procese mogućnostima softvera. U takvom okruženju, ozbiljno je ugrožena i uloga internih IT odjela koji će vrlo skoro morati pronaći novu ulogu u ekosustavu računarstva u oblaku.

Nezahvalno je prognozirati razvoj tržišta računarstva u oblaku, ali svi se uglavnom slažu kako mu predstoji eksplozivan rast. Najbanalniji primjer je email. Danas gotovo sve velike 24

kompanije imaju vlastito email rješenje (server, softver, storage, backup, administratora, licence, itd…). Kada želimo vlastiti mobilni telefon, ne kupujemo baznu stanicu. Zašto nam je potreban vlastiti mail server (u velikoj firmi) kada želimo poslati email?

Jedini pametan razloga kojega mogu pronaći je ovaj – zato jer smo to već platili. Naravno, za sve one koji su napravili značajne investicije u vlastiti IT, prelazak na cloud rješenja je otežan primarno iz financijske perspektive.

Mnogi korisnici tehnologije, pogotovo IT odjeli, će se pozivati na sigurnosne propuste, zakone o zaštiti korisničkih podataka ili osobnih podataka njihovih zaposlenika, regulativu koja ne dozvoljava iznošenje podataka izvan granica RH, itd. Sve su to relevantne opaske i otegotne okolnosti jačeg širenja cloud tržišta u našoj regiji. Međutim, mnoge regulatorne zapreke će nestati ulaskom u EU. Strah od sigurnosnih propusta velikom brzinom umanjuju benefiti koje je moguće ostvariti korištenjem

vanja, godišnji odmori, imenički servisi i slične usluge su samo neki od kratkoročno izvedivih scenarija konsolidacije IT tehnologija u državnoj upravi. softver na pretplatu Za kraj, mogu slobodno prognozirati što će biti 2020. jer se nitko sigurno neće sjećati što sam rekao početkom 2013. Dakle, veći dio ukupne IT potrošnje će biti u cloudu, a ne u klasičnom on-premise IT-u. Danas govorimo o IT tržištu u Hrvatskoj od oko 1,2 milijarde dolara. Od toga oko 250 milijuna dolara otpada na usluge. Sigurno će se barem polovica tog iznosa odnositi na cloud scenarije. Klasične softverske licence će se polako transformirati u pretplate. Softver će se premještati s investicijskih stavki na troškovne i prestajati biti imovina. Isporuke serverskog hardvera će se smanjivati, a terminalske opreme – računala, pametni telefoni, televizije, frižideri,

Stvara se sasvim novi oblik kompanija koje možemo nazvati cloud sistem integratori - medijatori između cloud usluga i krajnjih korisnika

cloud usluga. Tržište malih i srednjih poduzeća je relativno slabo informatizirano, te u godinama koje dolaze postoji velika šansa za IT zajednicu da upravo takvim tvrtkama ponudi relevantna i dostupna rješenja u oblaku.

Veliki potencijal za razvoj cloud usluga na lokalnom tržištu leži i u javnom sektoru. Korisnici sa sličnim potrebama, u izuzetno fragmentiranom tržišnom okruženju (tijela državne uprave, državne agencije, lokalna samouprava, javna poduzeća...) i dalje nabavljaju IT opremu i usluge kroz male nabave i izdvojene projekte. Ne mogu pronaći jedan dobar razlog zbog čega još uvijek nije konsolidiran email za 30.000 državnih službenika. Specifični aplikativni scenariji u javnom sektoru će se nužno konsolidirati i to je prilika za cloud scenarije. Urudžbeni zapisnik, kadrovska evidencija, službena puto-

Softver će se zbog clouda preseliti s investicijskih stavki na troškovne i neće biti imovina tvrtke

tableti – povećavati. Snalažljivi CIO će postati Cloud Information Officer, a klasični Chief Information Officer će izgubiti bitku sa svojim internim korisnicima. Stvara se sasvim novi oblik kompanija koje možemo nazvati cloud sistem integratori – medijatori između cloud usluga i krajnjih korisnika. Oni će tvrtkama pomagati u implementaciji i prilagodbi cloud rješenja, a svojim će modelom poslovanja istiskivati klasične sistem integratore.

Naposljetku, cloud se više neće zvati cloud nego ponovno IT jer će postati mainstream. IT industrija će govoriti o nekom novom cloudu, odnosno – marketinškoj izmišljotini koja se ciklički pojavljuje svakih 10-ak godina. Možda će to biti M2M, možda mobilna plaćanja, možda umjetna inteligencija, to ćemo tek vidjeti. Ono što je sigurno – novi ciklus će se bazirati na tehnologijama koje danas zovemo cloud.

Banke

Marže padaju, nove usluge zahvaljujući IT-u cvjetaju

Ulaganja banaka u IT rastu zbog oštre konkurencije, a taj tempo će se nastaviti ako ne dođe do drastičnog narušavanja stabilnosti hrvatskog gospodarstva, kaže B. Žitnik Piše: Ana Blašković

U

laganja banaka u IT unatoč krizi mjere se u stotinama milijuna kuna, a taj će se trend nastaviti s razvojem novih tehnologija i kanala komuniciranja s klijentima. Prema studiji Croatia Vertical Market 2012.-2016. ulaganja domaćeg bankarskog sektora u 2011. iznosila su 875 milijuna kuna za IT i prateće usluge. Brojki za prošlu godinu još nema, no procjena je da interna potrošnja premašuje tri posto ukupnog prihoda sektora. “Iako je rast izdataka bankarskog sektora za IT u zadnje dvije godine bitno usporen, još uvijek je prisutan. Pokretači potrošnje su zaoštrena konkurencija koja nameće nova rješenja i proizvode, kao i zakonski uvjetovane prilagodbe HNB-a europskim propisima, kao i Baselu III”, kaže nam konzultant IDC-a Boris Žitnik. “Bankarski sektor i nadalje će ulagati, naravno ako ne dođe do drastičnog narušavanja stabilnosti hrvatskog gospodarstva”, smatra. kakav je core banking Privredna banka, drugi po veličini igrač koji drži oko 16 posto tržišta, godišnje potroši oko 10 milijuna eura na kapitalna ulaganja u informacijski i telekomunikacijski sustav što uključuje investiranje u razvoj aplikacija i ICT infrastrukturu. “Kod planiranja tehnoloških inovacija ili reinženjeringa u pojedinim platformama nastojimo odabrati tehnologije i sustave koji će podržati viziju razvoja ICT-a i banke u sljedećih 5 do 10 godina”, kažu u PBZ-u. Domaća Erste banka i njezina tvrtka sIT Solutions HR upravljaju informatičkim rješenjima i infrastrukturom na razini čitave grupa-

cije u jugoistočnoj Europi, što osim Hrvatske uključuje Srbiju, Crnu Goru, BiH, Sloveniju i Makedoniju. Hrvatski stručnjaci konsolidiraju informatičku podršku svim bankama i pratećim tvrtkama u smislu izgradnje infrastrukture, aplikativ-

nih rješenja i podrške koja je zbog toga značajno efikasnija. “Sve investicije u IT infrastrukturu, razvoj i održavanje aplikacija, kao i ostala IT podrška, od početka se planiraju i grade na način da budu zajedničke za sve članice klastera. U konačnici će IT klaster Erstea imati u cijelosti konsolidiranu IT podršku: jedinstveno rješenje za core-banking, data warehouse i satelitske sustave. Do finalizacije projekta proći će još neko vrijeme, ali se na

Fotolia

internetsko bankarstvo

B

roj korisnika internetskog bankarstva godišnje raste dvoznamenkasto. Samo u tri najveće banke, Zabi, PBZ-u i Ersteu internetskim bankarstvom koristi se više od milijun korisnika.

Banke općenito stalno uvode nove funkcionalnosti, primjerice, Zagrebačka banka nedavno je u internetsko bankarstvo uvela Financijski planer, mogućnost detaljnog praćenja i upravljanja osobnom potrošnjom.

Domaći bankarski sektor je u 2011. uložio 875 milijuna kuna za IT i prateće usluge

25

Banke tom putu već daleko odmaklo”, kažu nam u Ersteu, gdje za IT izdvajaju oko 7% operativnih prihoda.

Osim, razumljivo, hardvera koji ima relativno kratki vijek trajanja i zahtijeva stalnu obnovu, za stabilno bankarsko poslovanje ključna su dobra softverska rješenja za core banking te prateće satelitske aplikacije, između ostalog, za mobilno ili internetsko bankarstvo. Praksa je pokazala da su kod nas core banking sustavi uglavnom strana rješenja uz interne prilagodbe. “Rijetke su strane banke koje koriste rješenja od domaćih dobavljača”, kaže nam Branko Budić iz Banksofta. Njegova je tvrtka prije 15-ak godina s talijanskom Cassa di Risparmi di Trieste kao prva domaća tvrtka uspjela ugovoriti suradnju s vlastitim core bankingom. Također mala, Kentbanka, implementirala je pak core banking sustav osječke tvrtke Abba.

Budući da više od 90% banaka posluje unutar većih europskih grupacija, vlasnici preferiraju svoje sustave koje poznaju i koji su usporedivi neovisno o zemlji u kojoj je banka prisutna.

“Ponekad vlasnici ne žele prepoznati domaće rješenje, no ono je nužno zbog specifičnosti lokalnog tržišta”, smatra Karlo Kosina, savjetnik Uprave tvrtke Abba. Premda su financije globalno internacionalizirani biznis, pa je jedno od prvih zaključenih poglavlja Hrvatske s EU bilo ono o financijskim uslugama, specifičnosti poput prisilne naplate, valutne klauzule ili konformne metode obračuna kamatne stope (kamata na kamatu, op.a.) zahtijeva softverske prepravke. domaći softveraši uskaču Koliko je to opsežan posao najbolje ilustrira primjer Hrvatske poštanske banke koja se prije nekoliko godina odlučila za core banking rješenje renomirane indijske tvrtke Infosys Technologies koje koriste desetine banaka u svijetu. No, zbog lokalnih specifičnosti implementacija je bila iznimno dugotrajna, a prepravke skupe. To je jedan od razloga zašto su u Hypo banci prije nekoliko godina odustali od takvog projekta.

“Svjetska rješenja su iznimno stabilna i pouzdana i to im je velika prednost. No, za lokalno tržište treba izmijeniti i do 70 posto originalnog programa, a za to u takvoj tvrtki ulazite u razvojni ciklus koji traje i po godinu dana jer ste naprosto premali da vam dodijele tim koji će brzo isporučiti modifikacije”, tumači Alberto Skendrović, izvršni direktor poslovne teh26

nove usluge u paketima

J

edan od trendova u bankarskom biznisu je pakiranje više usluga u jednu, odnosno ‘bundle’ usluge. Primjer za to je kombinacija oročene štednje i osiguranja, što je Hypo banka ponudila u suradnji s Croatia osiguranjem. Za razvoj podrške takvom proizvodu informatičarima Hypoa trebalo je oko mjesec dana, dok se projekti poput kartičnog plaćanja na rate razvijaju i do godinu dana, a m-banking oko šest mjeseci. “Uobičajeni razvojni ciklus proizvoda traje oko tri mjeseca. Najvažnije je da sustav bude pouzdan, stabilan i siguran. Banka mora klijentu ponuditi besprijekornu uslugu”, kaže šef informatike Hypoa Alberto Skendrović.

e-račun

J

edan od ciljeva EU do 2020. je da elektronički račun postane dominantno sredstvo plaćanja. Da e-račun zamijeni papirnati, godišnja ušteda samo na komunalnim računima između tvrtki u javnom sektoru i B2C segmentu mogla bi dosegnuti 250 mil. kuna, procijenio je HT. E-račun zasad nude samo dvije banke; prva ga je uvela Zaba i radi se o usluzi integriranoj sa e-zaba poslovnim bankarstvom, čime se omogućuje elektronička razmjena računa, a plaćanje se obavlja internetom. U Zabi je oko 400 korisnika, a PBZ je tek uveo uslugu.

nologije Hypo banke. Zato banke rješenja traže u internim timovima i domaćim IT tvrtkama koje su zbog veličine fleksibilnije i brže odgovaraju na probleme.

Hakerima slabe šanse

P

remda apsolutno sigurni sustav ne postoji, mogućnost zloupotreba ili hakerskih probijanja je minimalan, tvrde u bankama. Banke prate načela standarda ISO 27000, koriste se višestruke mjere zaštite poput 128bitne SSL enkripcije, a sva komunikacija prema van zaštićena je višestrukim vatrozidima. Mogućnost interne zloupotrebe također je mala jer svaki postupak zahtijeva identifikaciju korisnika. Sigurnosni standardi propisuju da oni s najvišim pristupom sustavu, poput informatičara, nemaju pristup podacima i pojedinim računima klijenata baš iz razloga da se ne bi našao u ‘napasti’ da pronevjeri novac.

Nedavni hakerski napadi skupine Anonymus prema Karlovačkoj i Samoborskoj banci izazvali su veliku medijsku pozornost, no u sigurnosnom smislu bili su zanemarivi. Najčešće se napadaju internetske stranice i to na dva načina. To su promjene izgleda same web stranice odnosno ‘defacing’, što je informatički relativno jednostavno napraviti. Druga metoda je onemogućavanje usluge (‘DOS’ denial of service), kada automatski zahtjevi koji stižu sa stotina različitih adresa zaposle sve resurse IT-a banke pa se stranica dugo učitava što banke rješavaju s telekom operaterima koji blokiraju automatske zahtjeve.

Komplicirane kombinacije core banking sustava, modifikacija te niza različitih modula (za primjerice platni promet, internet, SMS bankarstvo te upravljanje osobnim financijama) stvaraju problem integracije svih sustava za optimalni rad, na što banke troše velike resurse. “Ideja integriranog rješenja je sjajna, no nažalost, u praksi je nemoguće imati sve u jednom”, kaže Skendrović.

Na investicije koje omogućuju da sustav bude ‘up-to date’, što uključuje softverske licencije, razvoj novih proizvoda i hardver čiji je životni vijek do pet godina, Hypo banka godišnje potroši do osam milijuna eura. “Ove godine uvodimo nove servere, a iduće godine mijenjamo sustave pohrane podataka. Ulaganja su kontinuirana jer je najbolja informatika banke ona za koju klijent niti ne zna”, kaže Skendrović. stižu e-novčanici S trendom smanjenja kamatnih marži, potraga za profitom usmjerit će se u alternativne usluge, smatraju stručnjaci. “Budućnost banakarskog poslovanja su usluge i banke moraju pronalaziti nove načine i kanale kako nešto prodati”, smatra Kosina.

“Sustavi budućnosti ići će u smjeru da ljude ‘podižu’ na više funkcije, aplikacije rade analize i sustav sam predlaže idući korak. Primjerice, imate priljeve na račun 5000 kuna, no saldo tek 300 kuna, dakle očito vam treba kredit”, predviđa Kosina. Veliki napredak bit će i na polju širine aplikacija za mobilno bankarstvo, primjerice, elektronički novčanici i nove intelektualne usluge, poput mobitela koji će prepoznati kada korisniku nedostaje novca te predložiti najjeftinije i najbrže rješenje za kredit.

Ovisno o tehnologiji, budućnost biznisa leži u širenju i povezivanju s drugim djelatnostima, posebno trgovinom. Pristup klijentima bit će neposredan i personaliziran, u kojem je direktan kontakt s bankom sveden na najmanju moguću mjeru. “Bankarski trendovi idu u smjeru da je klijent u središtu pozornosti, a ne više proizvod. Ponuda banke usmjeravat će se tako da korisnik ne mora ići u poslovnicu već će koristiti mobilna rješenja povezana sa socijalnim mrežama. Klijent će se jednom prijaviti na aplikaciju banke i udaljeno rješavati svoje potrebe. Novi nebankarski igrači ulazit će na područje bankarstva, a banke u šoping i druga nebankarska područja slijedeći svoje klijente”, zaključuje Budić.

e

ešne ja je radu CRO agrealno preetku. skog Sad adrmaju osno

neudnji s O je u voj.

Iznenađuju vaše ‘fintech’ tvrtke Smisao banaka je da nude siguran pristup novcu i potiču rast gospodarstva. To je nešto što su banke zaboravile, a za takvu transformaciju je nužna tehnologija i inovativnost, kaže Paul Davis, IBM stručnjak za financije i bankarski sektor Razgovarao: Bernard Ivezić

ŽARKO BAŠIĆ/pIxsell

ja u ama koneha, RO, ena. niju, anje june urna, smivnoljem

Intervju

N

akon dva desetljeća iskustva u savjetovanju velikih financijskih institucija diljem svijeta IBM-ov vodeći stručnjak za financije i bankarski sektor Paul Davis tijekom svog gostovanja u Hrvatskoj priznao je da još ima stvari koje ga u toj industriji mogu iznenaditi. Jedna takva je razina inovacija i kreativnosti novog vala hrvatskih “fintech” kompanija - tvrtki koje razvijaju razne vrste tehnologija za financijsku industriju. Što vas je iznenadilo u hrvatskom ‘fintechu’ i bankarstvu?

Hrvatska za malu zemlju ima jaku tradiciju u mobilnom biznisu. Nekoliko vaših startupa u globalnim razmjerima ima vrlo zapažene rezultate u “fintechu”, odnosno financijskim tehnologijama.

Koji?

Primjerice, PhotoPay tehnologija razvi-

jena u Zagrebu koja omogućuje da uslikate račun mobitelom i automatski ga platite preko aplikacije za mobilno bankarstvo. Banka u Hrvatskoj koja je testirala tu tehnologiju već je ima u produkciji i rezultati su vrlo dobri. Ono što iznenađuje nije samo ta tehnologija već i činjenica što ste općenito u primjeni mobilnih tehnologija vrlo inovativni. Hrvatska je možda i prva zemlja na svijetu gdje se parking mogao plaćati SMS porukom. To je spoj inovativnosti i tradicije u inovativnosti koji Hrvatsku čini vrlo zanimljivom globalnoj financijskoj industriji.

Gdje je tu hrvatska prilika?

U vašoj veličini. Globalno imate velike banke koje su na tržištu vladale jer imaju veličinu, i male banke koje su uspijevale jer su razumjele tržište i bolje radile s klijentima. Velike banke su nedostatke u suradnji s klijentima prije mogle nado-

Zanimljivo je koliko ste inovativni u primjeni mobilnih tehnologija. To čini Hrvatsku vrlo zanimljivom globalnoj financijskoj industriji

knađivati većom primjenom tehnologije i većim ulaganjima u inovativnost. Danas pak novac nije garancija inovativnosti, a s druge strane, inovativna primjena tehnologije je glavni pokretač promjena. To je vrlo nezahvalna pozicija za velike banke.

Za države poput Hrvatske, koje se mogu pohvaliti tradicijom inovativnosti i kvalitetnim novim projektima, to je prava prilika. Onaj tko spoji interes velikih globalnih banaka i hrvatsku inovativnost potencijalno će napraviti vrlo dobar posao.

Možda je PhotoPay tek jedan u nizu.

Zašto velike banke takav izazov ne mogu same riješiti?

Zato što ne govorimo samo o inovativnoj primjeni novih tehnologija, već o suštinskoj transformaciji bankarstva. Nerealno je od bilo koje velike banke očekivati da će ne samo biti inovativna u primjeni novih tehnologija već da će to raditi sama od 27

Intervju

28

Banke moraju biti svjesne da se utakmica vodi na tržištu mobilne trgovine, to su već shvatili neki telekom operateri Banka korisniku više ne prodaje kreditnu karticu ili kredit za auto već šire usluge.

Klijentu treba omogućiti da ne kupuje kredit za automobil već punu uslugu sigurnosti da će imati automobil i da će on financijski biti osiguran. Na taj način banke iz organizacija koje su orijentirane na poslovnice prerastaju u organizacije koje su orijentirane na mobilno poslovanje.

Znači li to da će banke ugasiti poslovnice?

Upravo suprotno. Banke ne mogu opstati bez interakcije s korisnicima. Uvjeren sam da će poslovnice u budućnosti biti važnije nego su danas. Danas su to mahom obični kanali za obavljanje jednostavnih transakcija. U budućnosti će to biti, primjerice, inkubatori za mikropoduzetništvo i pomagači malim poduzetnicima oko upravljanja obrtnim sredstvima. Što sprečava banke da tu internu transformaciju obave brže?

Banke su konzervativne. U bankama se procesi rade na stari način uz objašnjenje da se to tako radi odavno i da su ti procesi prokušani. Zato banke i danas tjeraju klijente da stvari rade na način na koji to bankama odgovara, a ne onako kako bi klijentima bilo lakše. Pogledajte samo elektronički potpis. Ako želite nešto elektronički potpisati velika je šansa da to morate učiniti u poslovnici banke, jer se banka naučila na takav princip rada. Čak ni regulativa tu više nije prepreka već način na koji banke rade posao.

Kako IBM rješava te probleme banaka?

Ne samo IBM već sve velike tehnološke kompanije nude lijepa sučelja i dobra mobilna rješenja. U tome se svi natječemo.

No, vjerujem da je naša prednost u tome što možemo pomoći bankama da ubrzaju interne transformacije kako bi ostvarile realne tržišne pomake. To se može na

žarko bašić/pixsell

sebe dok prolazi kroz suštinsku internu transformaciju. Nije ovo samo mobilna revolucija, već promjena paradigme na kojoj danas počiva bankarstvo koje je okrenuto korisniku. Što to znači za bankarstvo?

Bankarstvo je vrlo dugo bila stabilna, dobra i profitabilna industrija. I dalje je profitabilna, ali je sada i mnogo nesigurnija. A u vrijeme krize bankari su shvatili da ne samo da nisu pretjerano obraćali pažnju na potrebe korisnika već su u svojoj jednadžbi poslovanja dugo vremena zanemarivali troškove. Stoga je poslovanje okrenuto prema korisniku zapravo suštinska transformacija bankarske industrije, a ne samo tehnološki trend.

Kako se ona ogleda?

Kao i svugdje fundamentalno je pitanje koliko novca možemo stvoriti baveći se ovim poslovom. Za bankare je ovo pitanje važnije nego ikad prije jer su regulatori sada stavili politiku posuđivanja novca pod povećalo. Tehnološka revolucija koju donosi mobilnost te liberalizacija bankarskih usluga tresu industriju, i to govorimo o industriji kojoj inovativnost nije bila prioritet. Danas pak vidimo da će se ono što se dogodilo zbog pojave interneta prodavačima knjiga i glazbe, a zatim avioprijevoznicima, sada dogoditi i bankama. I jasno je da će biti pobjednika i gubitnika i da će na to utjecati događanja izvan industrije.

Mogu li banke same odgovoriti na takav izazov?

Nažalost, bankari će u predstojećoj transformaciji biti sami sebi najgori neprijatelji. Svi oni znaju da treba provesti transformaciju, ali u sustavima imaju mnogo trenja koje im to onemogućava zbog korporativne kulture koja nije navikla na inovativnost.

O kakvoj transformaciji pričamo?

Govorimo o tome da se princip poslovanja banaka mora doslovno okrenuti naglavačke. Banke danas posluju preko sustava poslovnica. U tom sustavu postoji osoba koja drži sve konce i ima najviše znanja i ona je ustvari voditelj svih poslovnica. Ista je stvar sa pozivnim centrom. I onda je tu mreža bankomata. Iz perspektive banke, ona se najviše mora baviti svojom mrežom poslovnica, zatim pozivnim centrom, a najmanje bankomatima. I tako je bilo do sada. Sad kad je internetsko i mobilno bankarstvo zbog korisnika postalo i prerasta u glavni kanal putem kojeg korisnici surađuju s bankama, stvari izgledaju drugačije.

Korisnik se najviše zanima za mobilno i internetsko bankarstvo, onda su mu važni bankomati, zatim pozivni centar i na kraju poslovnice. No, iako je to logično, interna prilagodba banaka tom novom načinu poslovanja puna je prepreka. Što u tom smislu za banku znači korisnička usmjerenost?

Ono što se dogodilo zbog pojave interneta prodavačima knjiga i glazbe, a zatim avioprijevoznicima, sada će se dogoditi i bankama

mnogo načina, od učenja o poslovanju i unapređenju poslovanja iz podataka koje banke imaju sačuvane, do novih sustava za procjenu rizika. IBM, primjerice, rastavlja velike silose podataka koje imaju banke i iz njih izvlačimo znanje koje onda možemo prenijeti zaposlenicima u poslovnicama i pozivnim centrima kako bi im olakšali donošenje odluka.

Velike banke vole centralizirati znanje.

Kako to rješavate?

Zaposlenicima koji imaju izravan kontakt s korisnicima morate dati dodatno znanje da bi vaša banka bila uspješnija. No, pitanje je kakvo im znanje dati. Oni će, primjerice, biti uspješniji i ako im date dobru praksu ili na monitoru prikažete iduća dva ili tri koraka koja bi mogli napraviti da povećaju suradnju s klijentom. To su već gotove akcije koje im predlažete i ne predstavljaju suštinsko razotkrivanje znanja o poslovanju banaka.

U kojem smjeru se razvijaju mobilne bankarske aplikacije?

U IBM-u vjerujemo da kad imate promet možete imati dodatan sadržaj, onaj na kojem ćete graditi nove prihode i koji će vam pomoći u transformaciji poslovanja. Znači, ako neka banka ima jako dobru mobilnu aplikaciju, koju korisnici koriste

20 d na d m-ba prod ske. T tners kam dicio Kakv Bank žatel pnu nosti jati r mog tela. nost kupi Sve t već ć tim t nosti Tu se Dost mob imat zbog i tu j Da li grad

nju i koje va za avlja ke i iz emo ama kšali

nje.

ntakt nanje pitapriobru a dva ti da u već prednja o

e

proonaj i koji lovaobru oriste

20 do 30 puta mjesečno, znači gotovo na dnevnoj bazi, onda to više nije samo m-bankarska aplikacija već platforma za prodaju i drugih usluga koje nisu bankarske. Takve banke mogu razmišljati o partnerstvima s korporacijama i malim tvrtkama te zajedno s njima raditi nove, netradicionalne usluge.

Kakve netradicionalne usluge?

Banke će u budućnosti možda biti veći pružatelji grupnih popusta od portala za grupnu kupnju. Također, banke će u budućnosti možda biti onaj kanal koji će spajati reklamu koju ste vidjeli na televiziji s mogućnošću izravne kupnje preko mobitela. A možda će isto tako nuditi mogućnost da u trgovini izravno preko mobitela kupite stroj za pranje rublja koji vam treba.

Sve te stvari banke neće moći nuditi same, već će to raditi u partnerstvima sa svim tim tvrtkama i stvarati nove lance vrijednosti.

Tu se možete mjeriti sa startupima?

Dosta je kompanija potrošilo sredstva na mobilne aplikacije, ali one ne rade. Možete imati i dobre aplikacije, ali one su zakočene zbog loših podataka. IBM ima tu širu sliku i tu je naša komparativna prednost.

Da li banke uistinu mogu samo nadograditi postojeće sustave s novim teh-

Banke mogu razmišljati o partnerstvima s korporacijama i malim tvrtkama te zajedno s njima raditi nove usluge, kaže Paul Davis

nologijima, ako znamo da su u nekim bankama u Hrvatskoj ‘core banking’ sustavi stari i po 30 godina?

Znam da ću zvučati čudno kao predstavnik jedne tehnološke tvrtke, ali mislim da ne treba mijenjati “core banking” sustav samo zato što se pojavila neka nova tehnologija.

“Core banking” sustav je temelj poslovanja banke. On je sve. A poznato je da mnogo IT projekata ne uspije i da je mnogo čelnika velikih banaka izgubilo posao zbog eksperimentiranja s IT-jem. Zato smatram da ako nešto dobro radi, to ne treba mijenjati. U “core banking” mislim da treba ulaziti samo onoliko koliko je to ključno za usvajanje novih tehnologija i prihvaćanje novih procedura. Ulazak u “core banking” je poput otvorene operacije srca i to se najčešće može izbjeći. Čak i u situaciji gdje velikim bankama prijete vrlo inovativni servisi poput PayPala?

Tehnologija može biti stvaratelj i uništavatelj vrijednosti. Točno je da je PayPal ispočetka za banke bio uništavatelj vrijednosti, ali kako vrijeme odmiče tako i taj servis raste i sve više prerasta u banku.

U takvim uvjetima on ulazi u partnerstva i radi na stvaranju nove vrijednosti. Moj savjet bankarima je da shvate tehnologiju i tržište i iskoriste ih. Neka stvaraju

partnerstva i ekosustave. Neka razgovaraju s korporacijama i malim tvrtkama i neka stvaraju novu vrijednost. U protivnom riskiraju da će spasti na obične transakcijske postaje. Korisnik će se spojiti na internetsko bankarstvo samo zato da bi na kraju mjeseca platio račun na kreditnoj kartici. Banke moraju biti svjesne da se utakmica danas vodi na tržištu mobilne trgovine. To je budućnost, a to su već shvatili neki telekom operateri i neki veliki trgovački lanci.

Za takvu tehnologiju se u trgovini zanima Agrokor, a u telekomunikacijama Hrvatski telekom. Kako takve kompanije mogu biti kompetitivne?

Vjerujem da takve kompanije već rade na nizu projekata, ali bih u odgovoru volio dati malo širu sliku s kojom sam pobliže upoznat. IBM, primjerice, u Africi radi na M-Pesa projektu koji je vrlo uspješan primjer mobilnog plaćanja i koji je usmjeren na mobilne operatere. Također, radimo s trgovačkim lancima. No, kad bi to objedinili, izdvojili bi četiri segmenta: fokus na korisnika kroz mobilne aplikacije i poslovnu inteligenciju, fokus na procjenu rizika, gdje smo razvili niz svjetski najboljih algoritama, zatim sustave za plaćanja i transakcije i konačno na ponudu transformacije “core” bankarskih sustava. Smisao cijele te ponude je otvaranje banaka prema inovativnosti i prilagodba bankarstvu koje ima naglasak na korisnika.

Kako će izgledati bankarstvo 2020.?

Smisao je da banka bude mjesto gdje idete raditi biznis koji vama treba. Fundamenti bankarstva će ostati isti. Štoviše, banke će se čak vratiti korijenima. Smisao banaka je da nude siguran pristup novcu i da kroz posuđivanje potiču rast gospodarstva. To je nešto što su banke danas zaboravile.

No, to je osnova i banke budućnosti će joj se morati vratiti. Za takvu transformaciju nužna je tehnologija i inovativnost, a važnu ulogu igrat će država.

Zašto?

Cilj država je da banke ponovo počnu raditi na tome da mladim ljudima pomažu u pokretanju vlastitog posla. Zato će regulativa biti sve važnija. Središnja banka će željeti vidjeti je li banka izdala dovoljno kredita u nekom određenom području Hrvatske. Postojat će banke čiji IT sustavi će to moći dojaviti regulatoru, a postojat će one banke koje to neće moći s postojećom tehnologijom riješiti. No, države će na tome inzistirati jer cilj je da banke kroz poticanje poduzetništva pretvore državu u inkubator. Što onda očekuje banke do 2020. godine?

Veliki rast mobilnog poslovanja i puno suradnje s regulatorima. Kako će morati biti dobri s korisnicima tako će morati biti dobri s regulatorom.

29

Pametna kupnja

Sada samouslužne blagajne, uskoro elektronske cijene Kombinacija različitih tehnoloških rješenja promijenit će maloprodaju kakvu danas poznajemo, a novi trendovi već se vide u prodavaonicama u Hrvatskoj Piše: Danijela Jozić/VLM

sve više shoppinga putem smartphonea

R

evolucija koja se u retailu dogodila devedesetih godina bila je, naravno, online kupnja. “Amazon.com slijedili su brojni drugi i svima se osnovni koncept sastojao od pojednostavljenja, ali i povećanja efikasnosti i ekonomičnosti same kupnje jer se nudi veći izbor, bolji pregled cijena itd. I sve to iz vašeg naslonjača”, kaže Dražen Lulić. Profesor Zdenko Segetlija navodi da e-kupnja danas ima udjel od 10 do 12 posto u odnosu na ukupnu maloprodaju u europskim zemljama. “Sve dostupne prognoze najavljuju daljnji rast elektroničke prodaje, a unutar nje i porast udjela mobilne maloprodaje”, ističe Segetlija. U Hrvatskoj zasad samo Konzum i Mercator nude uslugu online shoppinga. “Online narudžbe i dostave putem naših internet prodavaonica odvijaju se u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku“, navodi Darko Knez.

O

Kod jako vine jedn je sa prom potr zadr kih u stran u po lana kupc susta retai tično

neko prod đati intez tehn prod u op vanj kupc sjedn u dr njac mati nju najv “Trg napl ili sa pom nost trgov tirao sam dalje ‘touc gih d jući veće sken ramo mjes iznim jedn lom uslu

e-ci Iako zira oček prim polic “To j nje, cijen redu 30

a-

VLM

O

ve je zime snijeg padao natprosječno, a mi se hvatamo za glavu jer nam to znači barem pet do 10 posto manji promet.

Kod loših vremenskih uvjeta, pogotovo jakog snijega, ljudi manje idu u trgovine”, rekao nam je nedavno član uprave jednog velikog trgovačkog lanca. Snijeg je samo jedan od mogućih utjecaja na promet trgovaca koji se danas zbog pada potrošnje na sve načine grčevito bore da zadrže kupce. I dok protiv metereoloških uvjeta izgleda ne mogu puno, s druge strane, bez novih i modernih tehnolgija u poslovanju danas je ozbiljan trgovački lanac nezamisliv. Iako možda golo oko kupca to posve ne vidi, informatički sustavi koji u pozadini prate današnji retail su kompleksni a bez njih je praktično nemoguće ostati konkurentan.

“Tehnologija je kroz povijest već nekoliko puta značajno mijenjala maloprodaju. Sigurno je da će se to događati i u budućnosti te da će njezin daljni intezivni razvoj i kombinacija različitih tehnoloških rješenja promijeniti maloprodaju kakvu danas poznajemo, kako u operativnom funkcioniranju poslovanja tako i u ukupnim uslugama za kupce”, prognozira Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma. Najveći lanac u državi, kažu nam upućeni IT stručnjaci, u potpunosti prati svjetske informatičke trendove u retailu i prema stupnju implementacije može ići uz bok najvećim europskim maloprodajama.

“Trgovci su već sada uveli razne opcije naplate putem samouslužnih blagajni ili samostalnog skeniranja proizvoda pomoću kojih potrošači mogu brže i jednostavnije kupovati. Konzum je bio prvi trgovac u Hrvatskoj koji je implementirao ‘self-scanning’ rješenja, a siguran sam da će se ova tehnologija razvijati i dalje s raznim primjenama u trgovini od ‘touch screena’, barkod skenera i mnogih drugih važnih aplikacija. Zahvaljujući pozitivnoj reakciji i zahtjevima sve većeg broja kupaca, uslugu samostalnog skeniranja i samouslužnih kasa planiramo proširiti na što veći broj prodajnih mjesta, s obzirom na to da su potrošači iznimno zadovoljni uštedom vremena, jednostavnošću i dodatnom kontrolom nad procesom kupnje u sklopu ove usluge”, navodi Darko Knez. e-cijene na policama Iako još ne postoji kod nas, Knez prognozira da se u narednim godinama može očekivati još nešto revolucionarno - šira primjena elektronske oznake cijena na policama ili “electronic shelf labeling”.

“To je još uvijek relativno skupo rješenje, ali osigurava stopostotnu točnost cijena na polici i blagajni te značajno reducira potreban uloženi rad u njihovo

svakodnevno održavanje”, pojašnjava Knez. Pojednostavljeno: za bilo kakvu promjenu cijene ili akciju koja može trajati i samo jedan dan ona se unosi automatski na jednom centralnom mjestu za sve police na kojima su cijene istaknute. Da je uvođenje novih tehnologija u retailu prava mala znanost za sebe pojašnjava nam i Dražen Lulić, konzultant u tvrtki Caper, inače specijaliziran za područje trgovine. “Mogućnosti uporabe različitih naprednih tehnologija u unapređenju maloprodaje su doista neiscrpne”, kaže Lulić. “Različiti IT alati u području ‘space’ menadžmenta omogućili su efikasnije i profitabilnije korištenje ključnog resursa svakog trgovca a to je - polica. Ovi su alati generalno ojačali pregovaračku poziciju trgovaca u odnosu na dobavljače što svakako nije za zanemariti kad se zna da najveći dio troškovne konkurentnosti upravo dolazi iz područja nabave”, pojašnjava Lulić. Danas je posebno važno pratiti kanale i načine na koje se ljudi informiraju i donose odluke o kupnji. na fB-u 140.000 korisnika “Društvene mreže i sve veća primjena pametnih telefona otvaraju nove mogućnosti komunikacije s kupcima, naručivanja robe i pregleda asortimana. Primjena mobilne tehnologije već je postala standard diljem svijeta, a u budućnosti će se primjenjivati i kao dodatni kanal komunikacije u svim trgovačkim lancima neovisno o veličini. Ujedno će doprinjeti osobnijoj interakciji između kupaca i trgovaca kroz personalizirane ponude.

Konzum u Hrvatskoj predvodi i u tom segmentu s mobilnim aplikacijama za kupnju u našim prodajnim mjestima i putem naše internetske prodavaonice.

Naša Facebook stranica trenutno broji više od 140.000 likera”, ističe Darko Knez. Tehnološke inovacije odvijaju se i s jedne i s druge strane blagajne. Primjer koji olakšava rada trgovcima, kako nam je ispričao Darko Knez, jest wireless uređaj s aplikacijom prilagođenom za rad u prodavaonici. “Primjena wirelessa omogućila je da naši zaposlenici većinu poslova mogu obaviti u prodajnom mjestu, poput kontrole cijena i stanja zaliha, narudžbi, parcijalne inventure i ostalog. Ujedno se postigla i veća kvaliteta i točnost podataka u sustavu što je direktno omogućilo i veću efikasnost lanca opskrbe”, pojašnjava Knez.

“Tehnologija će i u budućnosti mijenjati maloprodaju i način kupnje te ju učiniti efikasnijom, dostupnijom i jednostavnijom. Konzum će pritom kao i do sada predvoditi u uvođenju novih trendova, usluga i tehnologija na našem tržištu”, poručuje prvi čovjek Konzuma.

raDio valovi umjesto BarkoDa

A

hoće li RFID tehnologija (identifikacija proizvoda putem radio valova) kao naprednija i komercijalno isplativija uskoro zamijeniti barkodove? „Velika su očekivanja od primjene te tehnologije kada cijena aplikacije bude povoljnija. Ova beskontaktna tehnologija omogućit će napredno iskustvo kupnje uz kolica opremljena RFID čipovima koja automatski skeniraju sadržaj kupnje i prikazuju njen trenutačni iznos na LCD ekranu. Proizvodi i cijene se registriraju automatski na blagajni i kupac plaća kupnju bez ponovnog pakiranja i vađenja robe iz kolica.

Također, ova tehnologija uvelike bi olakšala i interne procese inventure koja bi mogla biti gotova u samo nekoliko sati“, pojašnjava Darko Knez. Konzultant Dražen Lulić upozorava da RFID tehnologija u praksi još nije u potpunosti pokazala potpuni komercijalni potencijal. “No, ne treba sumnjati da će pod pritiskom vodećih retailera, poput primjerice američkog Wal Marta, koji je već uložio podosta sredstava u implementaciju ove tehnologije, RFID zasigurno doživjeti potpunu komercijalizaciju u nadolazećem razdoblju. Osim povećanja operativne efikasnosti kroz cjelokupni vrijednosni lanac, ova tehnologija pruža velike mogućnosti i u smanjenju ‘stock-outa’ odnosno neizloženosti određenog proizvoda na polici koji je inače dio redovne ponude i općenito gledajući efikasnijim upravljanjem zalihama”, navodi Caperov konzultant.

Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma ističe kako je tehnologija kroz povijest već nekoliko puta značajno mijenjala maloprodaju

Tehnologija će i u budućnosti mijenjati maloprodaju i način kupnje te ju učiniti efikasnijom, dostupnijom i jednostavnijom

Dražen Lulić, konzultant u tvrtki Caper kaže kako su mogućnosti uporabe različitih naprednih tehnologija u maloprodaji neiscrpne

Zdenko Segetlija sa osječkog Ekonomskog fakulteta u razvoju tehnologija u retailu vidi problem kako asortiman manjih proizvođača kvalitetne robe uključiti u asortiman velikih lanaca. “Razvoj će se događati u dva pravca. Tražit će se nove racionalizacije boljim vertikalnim povezivanjem proizvođača i maloprodavača s eventualnom kvalitetnijom robom poput ekoproizvoda. Drugo su daljnji koncentracijski procesi svjetskih maloprodajnih lanaca koji će zauzimati još veće tržišne prostore. U upotrebi novih tehnologija veliki su u prednosti. Međutim, ono što su nekad koristili najrazvijeniji bit će dostupno i manjim tvrtkama”, tvrdi Segetlija.

31

Projekt Trillenium

U Londonu je našao partnere za 3D robne kuće Hrvoje Prpić oko projekta Trillenium pregovara sa šest klijenata u Velikoj Britaniji, a računa da će prvi ugovor biti potpisan s najvećim svjetskim web shopom Asos, čija će 3D robna kuća startati krajem 2014.

Piše: Danijela Jozić/VLM

32

trgovačkog centra gdje se računalo i na postotak od prodaje (što s obzirom na niske marže u tom tipu trgovina i malo tržište nije isplativo). novi marketinški alat “Ono što želim je napraviti web shop budućnosti, a glavna je promjena da je Trillenium sada za nas marketinški alat”, pojašnjava Prpić. Trillenium kao marko prpić/Fotolia

H

rvoje Prpić, bivši suvlasnik HG Spota, a danas ulagač u inovativne poslove i poslovni anđeo iz mreže investitora Crane, trebao bi do kraja ove godine potpisati prvi ugovor za svoj projekt Trillenium.

Iako se prije godinu i pol činilo da će taj 3D virtualni trgovački centar zaživjeti u Hrvatskoj, jer su bili sklopljeni dealovi s vodećim trgovačkim lancima, prije pola godine Prpić je odustao od prvotnog koncepta. Trillenium se iz 3D trgovačkog centra pretvara u robnu kuću, a njegovi partneri uopće neće biti iz Hrvatske. S Hrvojem Prpićem razgovarali smo sredinom ožujka, nakon što se vratio iz Londona gdje intenzivno pregovara sa šest potencijalnih klijenata.

“Raniji model 3D virtualnog trgovačkog centra se pokazao neisplativim i vrlo kompleksnim zbog toga što je nemoguće 70, 100 ili 200 tvrtki spojiti u ovakav sustav. Logistički je to noćna mora.

Iako smo potrošili tri godine na projekt Trillenium, nismo zapravo, ništa izgubili i fokusiranjem na robne kuće na pravom smo putu”, optimističan je Prpić. A mladi poduzetnik puca visoko i razgovori su zakazani ili već odrađeni sa šest zvučnih klijenata: John Lewis, Selfridges, Harrods, House of Fraser, Harvey Nichols i Asos. Sve su redom poznate robne kuće, a posljednja je najveći svjetski web-shop za odjeću čiji godišnji promet iznosi oko milijardu funti.

Trillenium je besplatan: i za robnu kuću koja si kroz novu platformu pronalazi potrošače, ali i za kupce. Ono na što računa Prpić je zarada od oglašavanja, za razliku od ranijeg koncepta 3D

tvrtka ima sjedište u Londonu. I CEO je Englez: Stephen Ashurst. Njegovo imenovanje je vrlo važno zbog komunikacije i veza u Londonu, a samo na prvi sastanak s nekim od predstavnika ranije navedenih robnih kuća čeka se dugo.

“John Lewis je robna kuća sa 75 tisuća zaposlenih. Teško je dobiti termin za razgovor, a šanse da vam sve propadne su 95 posto”, iskren je Prpić. Početkom

ožuj Nich K podu ideje sude velik počn nem njaju

EO je imenikaprvi anije ugo. suća n za adne kom

online shopping

K

upovina putem interneta trenutno čini 12 posto ukupnog shoppinga na tržištu Velike Britanije i ona je po tome prva u Europi. Druga je Njemačka sa oko devet posto. Prognoze su da će se do 2022. godine 30 posto shoppinga obavljati online.

“Postoji trend rasta ali on nije toliki kao što se priča”, kaže Hrvoje Prpić.

ožujka održani su razgovori u Harvey Nicholsu i Asosu.

Kako reagiraju Englezi na pojavu poduzetnika iz Zagreba i na njegove 3D ideje? “Nisu baš sretni na prvu. Predrasude su očekivane. To je kao da u neku veliku firmu u Zagrebu dođe student i počne ‘prodavati’ ideje. Ipak, kad im krenem odgovarati na pitanja, polako mijenjaju stav”, ispričao nam je Prpić. Dok je Hrvoje Prpić je u Trillenium uložio tri godine i 2,5 mil. eura, promijenio koncept i sjedište tvrtke prebacio u Veliku Britaniju

Uprava Trilleniuma u Londonu, ‘proizvodnja’ će biti u Zagrebu. Prpić planira angažirati 30 do 50 programera. “Teško ih je naći. Ali ne samo kod nas. Asos trenutno u Velikoj Britaniji traži 90 programera i ne uspijeva”, ističe. Računa da će nakon nekoliko memoranduma i predugovora konačan ugovor sa Asosom biti potpisan do kraja godine, što znači da će njihova 3D robna kuća startati krajem 2014. godine. Od šest ranije spomenutih kompanija pet su robne kuće koje uz to imaju i ‘običnu’ on-line kupnju, dok Asos uopće nema stvarni prostor. Stoga će on zbog projekta Trillenium unajmiti arhitekta koji će mu doslovce projektirati virtualnu robnu kuću. “Trebaju im i stručnjaci za retail koji im moraju ulistati 200 tisuća proizvoda”, objašnjava Prpić.

nove tehnologije

Š

to bi bilo s Hrvatskom da je desetke milijardi kuna, upumpanih u brodogradnju, investirano u nove tehnlogije, pitamo Hrvoja Prpića. “To su vrtoglave brojke uz pomoć kojih možemo zaposliti 30 do 40 tisuća ljudi tijekom pet, šest godina i generirati 50 do 60 milijardi kuna prihoda. Umjesto rupe imali bismo suficit u proračunu i postali bismo centar za nove tehnologije za čitavu regiju”, smatra osnivač Trilleniuma.

kupac kao lik iz igrice Kad robna kuća bude dovršena, u planu su tri probna mjeseca s tzv. beta korisnicima – koji će davati mišljenja i prola-

once sport koristi i igor štimac

P

aralelno s Trilleniumom Hrvoje Prpić pokrenuo je i projekt Once Sport. Riječ je o digitalnoj analizi nogometnih utakmica koju radi za osam nogometnih klubova, a četiri su strana. Once Sport nudi različite pakete usluga.

Jedan Prpićev stručnjak jednu utakmicu obradi u jedan dan: tu su postoci, udaljenosti, različite nogometne situtacije koje su analitički obrađene. Doznajemo da izbornik Igor Štimac intenzivno koristi Once Sport u pripremama za utakmice i na taj način proučava suparničke timove.

ziti kroz ankete kako bi se funkcioniranje 3D robne kuće izbrusilo.

A kako bi točno stvar izgledala u praksi? Kupac se registrira i uđe u robnu kuću, primjerice, 3D Selfridges ili 3D Asos. Kupac se može i srediti prije odlaska u shopping, njegov lik izgleda kao lik iz igrice, kreće se po robnoj kući, sreće druge kupce. I kupuje. Asos ima u prosjeku 13 milijuna kupaca mjesečno, pa je računica prihoda od oglasa jasna: obračuna li se barem jedna funta po korisniku... Boji li se Hrvoje Prpić da će mu veliki klijenti ukrasti ideju? “Ne. Uložili smo nekoliko godina u Trillenium.

Financijski dosad oko dva i pol milijuna eura. Njima se ne isplati trošiti vrijeme kad 3D robnu kuću mogu dobiti od nas.

Ili kupiti projekt na kraju. Da li će mi biti žao prodati? Ne, nikako. Hrvatska je premala, tržište je malo. Nama je u ovoj priči važan veliki promet. Trillenium je upao u rijeku koja nas nosi i ne možemo ujtecati na velike igrače. Možemo izmigoljiti, ali kad oni lupe šakom o stol, tako će i biti”, slikovit je na kraju Prpić.

33

IT u zdravstvu

Uskoro ćemo s liječnikom komunicirati preko TV-a

D

ok se tek navikavamo na dobrobiti koje nam informatizacija zdravstvenog sustava donosi putem e-recepata i e-uputnica, iz sjedišta Ericssona Nikole Tesle u Zagrebu, glavnog tehnološkog partnera pri uvođenju e-zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, stižu još inovativnija rješenja. Ericsson Mobile Health (EMH) rješenje, odnosno tehnologija koja omogućuje da pacijent sam kod kuće, ili bilo gdje drugdje, provjerava svoje vitalne zdravstvene funkcije te podatke putem mobitela šalje liječniku, sada je dobilo svoju nadogradnju, odnosno IPTV verziju kojom se isto može pratiti i na televizijskom ekranu. I dok ova najnovija tehnologija tek čeka predstavljanje svijetu, EMH rješenje na tragu je uspješne komercijalizacije u SAD-u i Španjolskoj, otkriva Mario Ravić, kompanijski menadžer za rješenja u m-zdravstvu.

“Tehnologija koja omogućuje brz i siguran protok informacija od pacijenta do liječnika, te štedi vrijeme kao i troškove bolnica, je tu”, ističe Ravić.

Rješenje udaljenog medicinskog nadzora na IPTV platformi, predstavljeno prije nekoliko tjedna na najvećoj svjetskoj izložbi u mobilnoj industriji “Mobile World Congressu” u Barceloni, samo je nadogradnja EMH rješenja prethodno već predstavljenog na istom sajmu. testiraju Patronažne sestre Budući da su rezultati za EMH već vidljivi, uskoro bi mogli biti i konkretizirani. Kako otkriva Ravić, na temelju EMH aplikacije s Vodofonom su u Španjolskoj krenuli u kreiranje rješenja koje će prilagoditi španjolskom zdravstvenom sustavu. Osim toga, za AT&T je napravljena komponenta, također na bazi EMH, koja omogućuje predstavljanje platforme mobilnog zdravlja (m-health) u oblaku, a koji će AT&T nuditi bolnicama u SAD-u. Prva implementacija praćenja stanja pacijenata pomoću mobitela, uskoro se očekuje i u Hrvatskoj. Kako najavljuje Ravić, treba 34

davor višnjić/PiXSELL

Domaći stručnjaci iz Ericsson NT-a razvili su nadogradnju sustava Ericsson Mobile Health za koju su interes pokazali Amerikanci i Španjolci, a pilot projekt kreće i u Hrvatskoj Piše: Josipa Ban/VLM

započeti pilot projekta s patronažnim sestrama u jednoj županiji.

“Mobilno zdravstvo je tehnologija koja može imati više različitih primjena.

Ali, može se krenuti s malim, konkretnim stvarima, poput patronažnih sestra koje obilaze više pacijenata te podatke o njihovom zdravstvenom stanju pomoću našeg rješenja prenose liječniku”, objašnjava. Ogroman je to korak, jer, ističe, drastično skraćuje put informacije od pacijenata do liječnika. A iskustva iz brojnih pilot projekata koje je ova kompanija napravila u raznim zemljama, od Bliskog istoka do Europe, pokazuju isto - svi su zadovoljni. “Tehnologija je tu, jedino o odluci odgovornih institucija

Mario Ravić, kompanijski menadžer za rješenja u m-zdravstvu, Boris Jukić, voditelj tima za IPTV rješenja za zdravstvo i Goran Kopčak, programski inženjer

iPtV Portal

o

sim unapređenja postignutog u području e-zdravstva, ističe Boris jukić, voditelj tima za iPTv rješenja u Ericssonu nT, hrvatska kompanija, je napravila iskorak i u razvoju Ericssonovog iPTv portala avalanche, ponudivši novu uslugu “Health at Home”. Smisao razvoja novog portala, koji traje već dvije i pol godine, a čiji se razvojni tim nalazi upravo u Hrvatskoj, je ponuditi nešto novo i drugačije u odnosu na konkurenciju, objašnjava jukić. “Cilj nam je kreirati portal koji je integriran s društvenim mrežama i fleksibilan te omogućuje našim kupcima, prvenstveno teleoperaterima, vrlo brzo i jednostavno uvođenje novih usluga i aplikacija kao što je, spomenuta usluga ‘Healt at Home’”, dodaje jukić.

ovisi kad će započeti njena implementacija”, zaključuje Ravić. dio kreirali studenti Najnovije rješenje koje nudi Ericsson NT vrlo je jednostavno za korištenje te omogućuje pregledavanje vitalnih zdravstvenih funkcija na TV ekranu. Pomoću aplikacije na telefonu korisnik odabire vrstu mjerenja koje želi napraviti, demonstrira Goran Kopčak, programski inženjer u Centru za istraživanje i razvoj, jedinice za istraživanje i inovacije u Ericssonu NT-u, te idejni začetnik ovog rješenja. Između senzora i aplikacije na mobitelu uspostavlja se komunikacija te se nakon 30 sekundi prikupljanja podataka, uz aplikaciju na IPTV-u “Health at Home”, oni mogu gledati i na TV ekranu.

Potvrdom na ekranu, podaci se mogu poslati u centralni sustav putem kojeg liječnik, bilo na svom kompjuteru, mobitelu ili također IPTV-u prati stanje pacijenta. Putem najnovijih EMH rješenja pacijenti mogu dobivati obavijesti i podsjetnike o budućim pregledima i mjerenjima tijekom gledanja TV-a. Dio predstavljenog rješenja kreiran je u sklopu prošlogodišnjeg Ljetnog kampa Ericssona NT-a u suradnji sa studentima hrvatskih i inozemnih fakulteta čime je potvrđena dobra suradnja ove kompanije s obrazovnim institucijama.