Međunarodna
Zastupaju interese poslodavaca u svijetu M
eđunarodni odnosi važan su dio aktivnosti Hrvatske udruge poslodavaca od samog početka njenog djelovanja. U povijesti nastanka i razvoja HUP-a jačanje međunarodnih aktivnosti bilo je posljedica dobivanja statusa članstva u relevantnim međunarodnim udrugama, dakle, udrugama koje u radno-socijalnoj domeni na europskoj i međunarodnoj razini promiču i štite interese poduzetnika. Danas HUP predstavlja hrvatske poslodavce u svim važnijim europskim i međunarodnim udruženjima. Hrvatska udruga poslodavaca je još od 1994. u članstvu Međunarodne organizacije poslodavaca (International Organization of Employers – IOE), koja zastupa poslodavačke interese na globalnoj razini, a od 1999. članica je BUSINESSEUROPE (Confederation of European Business), organizacije koja promiče i štiti interese europskih poslodavaca i njihovih organizacija kao jedan od reprezentativnih socijalnih partnera na međusektorskoj razini u Europskoj uniji. Hrvatska udruga poslodavaca od 1994. zastupa interese hrvatskih poslodavaca u tripartitnim aktivnostima Međunarodne organizacije rada (ILO). Kao jedan od osnivača, Hrvatska udruga poslodavaca je od 1993. članica Međunarodne trgovačke komore Hrvatska (International Chamber of Commerce Croatia). Udruga je različitim aktivnostima stekla međunarodni ugled, što joj omogućava kontakte s istovrsnim udrugama i asocijacijama iz cijelog svijeta te sudjelovanje na velikom broju međunarodnih skupova putem kojih se promiču interesi hrvatskih poslodavaca, hrvatskog gospodarstva i hrvatske države u cjelini. Međunarodni partneri često navode Hrvatsku udrugu poslodavaca kao primjer najuspješnije udruge poslodavaca u regiji srednje i jugoistočne Europe. To potvrđuje i mandat Lidije Horvatić, direktorice Odjela za međunarodne odnose i europska pitanja, u Upravnom vijeću Međunarodne organizacije rada (ILO) od 1999. gdje kao poslodavački član zastupa interese HUP-a i svih konfederacija poslodavaca iz srednje i istočne Europe. Članstvo granskih udruga u relevantnim europskim udrugama uključuje tvrtke u europski socijalni dijalog i daje im mogućnost da se, kroz upoznavanje s aktualnom problema46
Guy Ryder, HUP i Vlada te predstavnik slovenskih poslodavaca
Ak m us
• ja p b te o p m s • in m p in in m
rili s nu su tnera misi i ola oblik širom će ze Rum strija
Član tikom i situacijom u relevantnim sektorima u EU, pripreme za promjene koje će biti nužna posljedica procesa pridruživanja Hrvatske EU te aktivno sudjeluju u kreiranju politike koja će već danas utjecati na hrvatsko poslovno okruženje. Druge međunarodne aktivnosti Udruga je različitim aktivnostima stekla međunarodni ugled, što joj omogućava kontakte s istovrsnim udrugama i asocijacijama iz cijelog svijeta te sudjelovanje na velikom broju međunarodnih skupova putem kojih se promiču interesi hrvatskih poslodavaca, hrvatskog gospodarstva i hrvatske države u cjelini. Osim toga, Lidija Horvatić, Lidija Horvatić, direktorica Odjela za politike EU i međunarodne poslove, izabrana je kao predstavnik poslodavaca u Upravni odbor Međunarodne organizacije rada (ILO) od 1999. godine, predstavljajući na taj način interese konfederacija poslodavaca iz srednje i istočne Europe. S obzirom da je angažman Odjela tijekom proteklih godina “premašio” okvire samog redovnog članstva (npr. HUP je slijedom tih aktivnosti citiran kao primjer najuspješnije udruge poslodavaca
u regiji Srednje i Jugoistočne Europe, predstavnik Odjela izabran za člana Upravnog tijela Međunarodne organizacije rada – ILO), sukladno tome su se i povećavale aktivnosti Odjela. Tako je, između ostaloga, Udruga koordinator aktivnosti Foruma udruga poslodavaca jugoistočne Europe (SEEEF) te Mreže eksperata radnog prava udruga poslodavaca jugoistočne Europe, a predstavnici Odjela su pozivani kao eksperti na raznim domaćim i međunarodnim konferencijama i radionicama kako bi prezentirali svoje znanje i iskustvo. Jedna od tako determiniranih zadaća je i pomaganje slabije razvijenim udrugama poslodavaca u regiji, gdje u okviru različitih projekata, bilo Međunarodne organizacije rada, bilo Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE), pomažemo ili oformljivanje relevantnih udruga poslodavaca (npr. spajanje nekih regionalnih/lokalnih udruga u središnju), ili daljnje jačanje i daljnji razvoj samih udruga Bilateralni odnosi Bilateralni sporazumi o suradnji potpisani s brojnim srodnim inozemnim udrugama otvo-
BUS BUS svjet polit Rim kolek ostal cije. strijs solid indu poslo cijam sekto radi bavi govo zini. oslob inov žava rada i uči naro rasta BUS
a
predg tiLO), nosti
oorodaMreže vaca la su im i ama o. a je i poprorada, vaca vanekih ), ili ga
ani s otvo-
Međunarodna
Aktivnosti HUP na međunarodnom planu usmjerene su prema: • jačanju suradnje s udrugama poslodavaca i industrijalaca na bilateralnom i multilateralnom planu, te suradnju sa svim međunarodnim organizacijama čiji je HUP član, prenošenje iskustava , znanja i međunarodnih standarda u aktivnosti same Udruge i njegovih tvrtki članica • intenziviranju svih oblika medunarodnih aktivnosti usmjerenih približavanju Hrvatske europskim integracijama i lobiranju za interese hrvatskih poduzetnika na međunarodnoj i globalnoj razini.
rili su nove mogućnosti za konkretnu poslovnu suradnju zainteresiranih poslodavaca - partnera među članovima udruga. Gospodarske misije koje je organizirao HUP omogućile su i olakšale našim članovima uspostavljanje svih oblika poslovnih kontakata s poslodavcima širom svijeta. Organizirane su misije u slijedeće zemlje: Ukrajina, Italija, Češka Republika, Rumunjska, Filipini, Indonezija, Egipat, Austrija i Kina. Članstvo u međunarodnim organizacijama BUSINESSEUROPE BUSINESSEUROPE je izrastao nakon 2. svjetskog rata 1958. godine kako bi pratio političke posljedice zajednice koja je stvorena Rimskim ugovorima. Temeljna motivacija za kolektivno djelovanje BUSINESSEUROPE-a ostala je nepromijenjena od osnutka organizacije. Osnovni cilj bio je ujediniti središnje industrijske federacije kako bi se ojačala međusobna solidarnost; potaknuti europsku konkurentnu industrijsku politiku, te biti glasnogovornik poslovne zajednice prema europskim institucijama. BUSINESSEUROPE nikada nije bio sektoralna organizacija, već organizacija koja radi na stalnoj vezi sa službenim institucijama, bavi se tekućim problemima, koordinira odgovore, i to uvijek na općoj horizontalnoj razini. Danas su ciljevi BUSINESSEUROPE-a: osloboditi energiju poduzetništva, potaknuti inovativnost, razvijati unutarnje tržište 27 država članica, poboljšati funkcioniranje tržišta rada, učiniti politiku okoliša djelotvornijom i učinkovitijom, potaknuti ulaganje u međunarodnu trgovinu. Kako se širila EU, tako je rastao i BUSINESSEUROPE: u 2009.godini BUSINESSEUROPE ima 39 članova iz 34
zemlje, uključujući zemlje Europske Unije, Europskog ekonomskog područja te neke zemlje srednje i istočne Europe i jednu organizaciju sa statusom promatrača. Organizacijom upravlja Vijeće predsjednika koje utvrđuje opću strategiju organizacije. Rad Vijeća predsjednika čiji se rad odvija kroz 7 tematskih odbora. gospodarska i financijska pitanja, međunarodni odnosi, socijalna pitanja, industrijska pitanja, pravna pitanja, poduzetništvo i MSP te unutarnje tržište, koji organiziraju praktičan rad organizacije i pripremaju stavove BUSINESSEUROPE o specifičnim politikama u radnim grupama. U okviru BUSINESSEUROPE djeluje 60 različitih radnih grupa koje su najveća snaga ove organizacije budući da se nova radna grupa osniva za svaku novu aktualnu tematiku koja se tiče poslodavaca i njihovih interesa. Ovako nastali dokumenti predstavljaju reakciju europske poslovne zajednice na prijedloge europskih institucija ili europskih socijalnih partnera. HUP u europskom socijalnom dijalogu Kroz BUSINESSEUROPE ali i kroz europska krovna sektoralna udruženja, Hrvatska udruga poslodavaca aktivno sudjeluje u svim oblicima socijalnog dijaloga na EU razini, te prijenosu najboljih znanja i praksi u hrvatsko poslovno okruženje, s naglaskom na: provedbu reformi koje će dovesti do rasta gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta; probleme europskog tržišta; djelotvorno upravljanje Unijom; mogućnosti EU tržišta; reforme europskog socijalnog sustava koji će ga učiniti održivim. Međunarodna organizacija rada - MOR Međunarodna organizacija rada je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata ljudska i radnička prava. Osnovana je 1919. godine Poveljom iz Versaillesa i postala je prva specijalizirana agencija UN-a 1946. godine. MOR formulira međunarodne standarde rada u obliku konvencija i preporuka koje postavljaju minimalne standarde radnog prava: slobodu udruživanja, pravo na organiziranje, kolektivno pregovaranje, ukidanje prisilnog rada, jednake mogućnosti i jednaki tretman, te druge standarde kojima se reguliraju uvjeti u cijelom rasponu pitanja vezanih za rad. Pruža tehničku pomoć u slijedećim područjima: strukovno obrazovanje i strukovna rehabilitacija; politika zapošljavanja; administracija rada; radno pravo i industrijski odnosi; razvijanje managementa; zadruge; socijalna sigurnost; statistika vezana uz rad, te sigurnost i zaštita na radu. MOR promovira razvijanje neovisnih poslodavačkih i radničkih organizacija te tim organizacijama osigurava trening i savjetodavne usluge. Unutar sustava Ujedinje-
Granske udruge HUP-a članice su sektoralnih konfederacija na europskoj razini: • HUP – Udruga trgovine članica je Eurocommerce-a • HUP - Udruga tekstilne i kožne industrije članica je European Apparel and Textile Organization (EURATEX) • HUP - Udruga drvne i papirne industrije članica je European Furniture Manufacturers Federation (UEA) • HUP - Udruga kemijske industrije članica je European Chemical Employers Group (ECEG) • HUP - Udruga metalne industrije članica je Council of European Employers of the Metal, Engineering and TechnologyBased Industries (CEEMET) • HUP - Udruga elektroindustrije članica je European Engineering Industries Association (ORGALIME) • HUP - Udruga trgovine naftom i naftnim derivatima članica je Union of European Petroleum Independents (UPEI) • HUP - Udruga poslodavaca graditeljstva članica je European Construction Industry Federation (FIEC) • HUP – udruga prehrambene industrije i poljoprivrede članica je GEOPA-COPA i Confederation of the Food and Drink Industries of the EU (CIAA)
nih naroda, MOR je jedinstven po svojoj tripartitnoj strukturi u kojoj radnici i poslodavci sudjeluju u radu upravnih organa organizacije kao ravnopravni partneri vladama. HUP, kao reprezentativna udruga poslodavaca u Hrvatskoj, sudjeluje u aktivnostima Međunarodne organizacije rada. Međunarodna organizacija poslodavaca (IOE) Međunarodna organizacija poslodavaca osnovana je 1920. godine, a jedina je organizacija na međunarodnoj razini koja predstavlja interese poslodavaca u radno-socijalnom području. Danas su u njezinom članstvu 142 nacionalne udruge poslodavaca. Misija te organizacije je zaštita interesa poslodavaca na međunarodnoj razini, naročito u radu MOR-a, te djeluje kao sekretarijat poslodavačkoj grupi za vrijeme Međunarodne konferencije rada i za vrijeme zasjedanja Upravnog tijela MOR-a. Ta organizacija također pomaže osnaživanju nedovoljno razvijenih poslodavačkih organizacija u 47
Međunarodna
cijelom svijetu, u posljednjih nekoliko godina naročito udrugama poslodavaca jugoistočne Europe koje su tek nedavno oformljene i nemaju dovoljno iskustva, znanja i financijskih sredstava. Servisi koje pruža svojim članicama su mnogobrojni, osim koordiniranja poslodavačkih pozicija u odnosu prema MOR-u, izrađuje relevantne dokumente – stajališta poslodavaca (position-papers) u vezi relevantnih tema (npr. Uloga business-a u društvu; Neformalna ekonomija; MOR i socijalna
dimenzija globalizacije; Okvir za poslodavačke ciljeve: stajalište poslodavaca; Deklaracija MOR-a o temeljnim principima i pravima na radu; Izazovi u sprječavanju rada djece: IOE pristup; Društeno odgovorno poslovanje (CSR – Corporate Social Responsibility) itd. Isto tako, Međunarodna organizacija poslodavaca daje tehničku pomoć svojim članicama u vezi radno-socijalnih tema, organizira konferencije, seminare i treninge na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Od velike
Aktivnosti HUP na međunarodnom planu usmjerene su prema: • jačanju suradnje sa udrugama poslodavaca i industrijalaca na bilateralnom i multilateralnom planu, te suradnju sa svim međunarodnim organizacijama čiji je HUP član, i prenošenje iskustava , znanja i međunarodnih standarda u aktivnosti HUP-a i njegovih tvrtki članica, • intenziviranju svih oblika međunarodnih aktivnosti usmjerenih približavanju Hrvatske europskim integracijama o djelovanjima koje će članovima omogućavati i olakšavati sve oblike međunarodnih poslovnih kontakata, posebno pri: 1. traženju poslovnih partnera za tehničke, trgovačke ili financijske oblike suradnje 2. sudjelovanju predstavnika hrvatskih tvrtki na međunarodnim forumima, seminarima
UdrUge PoslodAvAcA s kojimA sU skloPljeni sPorAzUmi o sUrAdnji 1. Udruga austrijskih industrijalaca (Federation of Austrian Industry-VöI) 2. Udruga industrijalaca Vicenze (Associazione Industriali della Provincia di Vicenza) 3. Udruga indonezijskih poslodavaca (The Employers’ Association of Indonesia) 4. Konfederacija filipinskih poslodavaca (Employers’ Confederation of the Philippines) 5. Savezna udruga za srednja poduzeća (Bundesverband Mittelstaendische Wirtschaft-BVMW) 6. Udruga poslodavaca kineskih menadžera iz Beijinga (China Enterprise Management Association) 7. Konfederacija industrije Češke republike (Confederation of Industry of the Czech Republic-SP) 8. Federacija Udruga poslodavaca Slovačke (Federation of Employers’ Association of the Slovac Republic-AZZZ SR) 9. Nacionalni savjet malih i srednjih poduzetnika Rumunjske (National Council of Small and Medium Sized Private Enterprises in Romania) 10. Ukrajinski savez proizvođača i poduzetnika (ULIE) 11. Egipatska udruga poslovnih ljudi (EBA) 12. Federacija grčke industrije (SEV) 13. Unija poslodavaca Crne Gore 14. Asocijacija poslodavaca BiH 15. Konfederacija poslodavaca Republike Makedonije 16. Konfederacija poslodavaca Latvije (LDDK) 48
je vrijednosti to što ta organizacija predstavlja najveću globalnu poslovnu mrežu putem koje su infomacije dostupne svim udrugama poslodavaca u svijetu i putem koje te članice mogu razmjenjivati međusobna iskustva, tražiti savjet kad im treba pomoć u rješavanju nekog problema na nacionalnoj razini. IOE je jedinstveni globalni glas poslovne zajednice, nacionalne i međunarodne i globalna organizacija koja ima najrazličitije članstvo iz različitih regija i na različitim razinama razvoja. IOE prepoznaje tu različitost i prepoznaje prioritete i potrebe koji se razlikuju od zemlje do zemlje i od regije do regije. HUP je vrlo aktivan član Međunarodne organizacije poslodavaca od 1994. godine. Druge aktivnosti Zajednički savjetodavni odbor EU - RH Zajednički savjetodavni odbor osnovan je odlukom Europskog gospodarskog i socijalnog odbora 2006. kao Odbor za praćenje civilnog društva. Preimenovan je u Zajednički savjetodavni odbor na sastanku u Splitu, 5. listopada 2007. godine. Zajednički savjetodavni odbor EU-Hrvatska (JCC) predstavlja Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) i hrvatske organizacije civilnog društva. JCC dopunjava već postojeća tijela u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Hrvatske i omogućuje organizacijama civilnog društva obiju strana praćenje pristupnih pregovora i pripremu pristupanja Hrvatske. Također ima bitnu ulogu u širenju informacija u EU i Hrvatskoj, kao i u pokretanju rasprava o pitanjima od zajedničkog interesa među građanima. JCC se sastoji od dvanaest članova, po šest iz EESC-a i šest iz hrvatskih organizacija civilnog društva. Interese hrvatskih poslodavaca u JCC-u zastupa Hrvatska udruga poslodavaca koju predstavljaju Lidija Horvatić i Bernard Jakelić. Odbor priprema temelj za proširenje EU promicanjem dijaloga između gospodarskih i socijalnih interesnih skupina obiju strana. Područje djelovanja Odbora obuhvaća sva gospodarska i socijalna pitanja koja se odnose na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i na pregovore o pristupanju između EU i RH, te na tom području djelovanja Odbor može, na zahtjev Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje ili na vlastitu inicijativu, izraziti svoje stavove u izvješćima ili zaključcima ili u nekom drugom odgovarajućem obliku. Odbor zasjeda dva puta godišnje, jednom u Bruxellesu, a jednom u Hrvatskoj. Odbor je dosada raspravljao o poduzetništvu i industrijskoj politici, ekonomskoj i monetarnoj politici, socijalnoj politici i zapošljavanju, pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga, pravu intelektualnog vlasništva, carin-
skoj
Regi Nak Euro se iz razd nja i gosla kren zema u reg nizac bilno okvi konk ca su su u (ILO ca (I poslo le m onal od 1 Pakt nji k kroz proje 2008 ce ja u Za (HU goist poslo nju s ca E
Međunarodna
zadaće koje ih čekaju nakon ulaska matičnih zemalja u EU, te kako bi na konstruktivan način pridonosile procesu pridruživanja, aktivno zastupajući interese poslodavaca u tom procesu. Hrvatska udruga poslodavaca se s tim ciljem pridružila Inicijativi udruga poslodavaca i industrijalaca srednje i istočne Europe (CEE Initiative).
stavutem ama anice traanju IOE nice, ganizličiIOE itete mlje član od
H e odlnog lnog jetopada dbor gosatske njava o starvatdrušvora
nforanju eresa naest tskih rvatatska idija rema aloga snih vanja jalna abiliistuučju ća za inima ili rajušnje, skoj. tvu i etaranju, žanja arin-
Lidija Horvatić, direktorica skoj uniji, regionalnom i održivom razvoju. Regija Nakon pada komunizma u srednjoj i istočnoj Europi, zemlje jugoistočne Europe suočile su se izuzetno teškim razdobljem tranzicije. Ovo razdoblje označilo je i nekoliko godina ratovanja i krize, koja je uslijedila nakon raspada Jugoslavije. Nakon ponovne uspostave mira, pokrenuti su različiti programi obnove i razvitka zemalja u regiji. G-8, Europska unija i zemlje u regiji su u suradnji s međunarodnim organizacijama su osnovale su 1999. Pakt za stabilnost jugoistočne Europe, kako bi osigurale okvir za suradnju aktivnosti i za oblikovanje konkretnih programa. Udruženja poslodavaca su prepoznala relevantnost tih programa te su uz pomoć Međunarodne organizacije rada (ILO) i Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) osnovale neformalno tijelo - Forum poslodavaca jugoistočne Europe kako bi ojačale međusobnu suradnju i sudjelovanje u regionalnim programima. Udruge poslodavaca su od 1999. naovamo aktivno sudjelovale u radu Pakta za stabilnost, radile na vlastitoj izgradnji kapaciteta i jačale međusobnu suradnju kroz razmjenu znanja i iskustava i zajedničke projekte. Ta suradnja institucionalizirana je 2008. godine osnivanjem Centra za poslodavce jadranske regije (CEPOJAR) za sjedištem u Zagrebu pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). S druge strane udruge poslodavaca jugoistočne Europe, pa tako i Hrvatska udruga poslodavaca, nastojale su ojačati i svoju suradnju s udrugama poslodavaca iz zemalja članica Europske unije, kako bi se pripremile za
Centar za poslodavce jadranske regije (CEPOJAR) Počeci neformalnog organiziranja udruga poslodavaca jugoistočne Europe sežu u 1999. kada su udruge poslodavaca u regiji uz pomoć Međunarodne organizacije rada (MOR) i Međunarodne organizacije poslodavaca kreirale Poslodavački forum jugoistočne Europe (SEEEF) kako bi ojačale međusobnu suradnju. Taj forum je svojim aktivnostima nastojao doprinijeti obnovi regije surađujući s Paktom za stabilnost jugoistočne Europe. Unutar ovog procesa suradnje kreirane su Mreža eksperata radnog prava udruga poslodavaca jugoistočne Europe kao i Mreža za zapošljavanje. Nakon transformacije Pakta za stabilnost i Regionalno vijeće za suradnju, transformiraju se i okviri poslodavačke suradnje u regiji, kako bi se ojačala uloga poslodavaca u regionalnim strukturama. CEPOJAR su u ožujku 2008. godine, uz podršku Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE), osnovale: Vijeće poslodavačkih organizacija Albanije (KOPSH), Konfederacija poslodavaca Republike Makedonije (CERM), Asocijacija poslodavaca Bosne i Hercegovine (APBiH), Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Unija poslodavaca Srbije (UPS). Sjedište CEPOJAR-a je u zagrebu pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Predsjednik CEPOJAR-a je Mile Boškov, predsjednik Konfederacije poslodavaca Republike Makedonije (CERM), dok dužnost direktorice Centra obavlja Lidija Horvatić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). CEPOJAR se zalaže za realizaciju održivog gospodarsko-socijalnog razvoja u zemljama regije te za jačanje položaja članova CEPOJAR-a na regionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. CEPOJAR će se baviti: organiziranje radionica, seminara i studijskih putovanja sukladno potrebama članova; pomoć članovima u daljnjem jačanju njihovih kapaciteta, savjetima, informacijama i različitim oblicima tehničke pomoći; priprema i provođenje relevantnih projekata u području europskih predpristupnih i drugih programa; promicanje, zaštita i zastupanje interesa članova, te koordinacija sudjelovanja na različitim sastancima u području djelovanja i aktivnosti Centra; aktivnosti od zajedničkog interesa sa sindikatima; promicanje povoljnog poduzetničkog okruženja u regiji i njeno otva-
ranje lokalnim i stranim ulagačima. Inicijativa udruga poslodavaca i industrijalaca srednje i istočne Europe Početkom 2005. pet federacija poslodavaca i industrijalaca iz srednje i istočne Europe – SPCR (Češka Republika), RUZ (Slovačka), MGYOSZ (Mađarska), ZDS (Slovenija) and IV (Austrija) – lansiralo je inicijativu s ciljem intenziviranja i ostvarivanja dugoročne suradnje. Grupi se pridružila i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u jesen 2006. godine. Šest federacija srednje i istočne Europe, sve članice BUSINESSEUROPE (Konfederacije europske poslovne zajednice), dijele mnoge zajedničke vrijednosti i uvjerenja. Prije svega, vjeruju u Europu – kao gospodarski i politički projekt – te su uvjereni da je jaka i konkurentna Europa pravi odgovor za rješavanje prilika i izazova globalizacije. Nove države članice iz 2004. i 2007., kao i buduće države članice, su vitalna pokretačka snaga Europske unije u cjelini, doprinoseći procesu strukturalnih promjena i modernizaciji kojoj je svrha učiniti i države članice EU i tvrtke koje u njima djeluju djelotvornijima, fleksibilnijima i konkurentnijima. Temeljem vrijednog iskustva i svježe dinamike poslodavačkih federacija srednje i istočne Europe, koje su sve doprinijele provedbi važnih reformi u posljednjih nekoliko godina i pomogle inicirati potrebne promjene u političkim, gospodarskim i socijalnim sustavima u svojim zemljama. Udruge poslodavaca SIE uvjerenja su da je snažna suradnja jednakih partnera u srednjoj i istočnoj Europi od obostrane koristi za svaku od zainteresiranih zemalja kao i za Europu u cjelini. Mreža suradnje između Bratislave, Budimpešte, Ljubljane, Praga i Beča je stoga uspostavljena 2005. (te kasnije proširena u Zagrebu 2006.), sa ciljem ostvarivanja značajnijeg utjecaja na gospodarski, socijalni i politički razvitak regije promicanjem rasta, zapošljavanja i blagostanja. Od 2012. godine se započelo s novim aktivnostima u području edukacije članstva i zaposlenika, a vezano uz problematiku Europske unije i općenito međunarodnih odnosa. Naime, uvodi se obrazac konsekutivnih predavanja/seminara/radionica koje su osmišljavane zajedno s inozemnim partnerima - udrugama poslodavaca, institucijama ili nekim drugim organizacijama ili kompanijama. Prvi gosti – predavači/eksperti bili su Brendan Butler, jedan od direktora IBEC-a, reprezentativne i najveće udruge poslodavaca u Irskoj, zatim Emmanuel Julien, direktor Odjela socijalne politike iz MEDEFa, također najveće i reprezentativne konfederacije francuskih poslodavaca te Chris Syder, predstavnik najvećeg britanskog udruženja industrijalaca (CBI). 49
Projekti i događaji
Projekti i događaji Centar za europske pretpristupne procese (Cepp)
C
entar za europske pretpristupne programe (CEPP), kao strateški projekt HUP-a za potporu poslodavcima u pretpristupnom razdoblju, uspješno djeluje od 2005. godine. U partnerstvu s relevantnim institucijama u procesu pristupanja Hrvatske
Europskoj uniji, CEPP se pozicionirao u središnje koordinacijsko tijelo promocije i provedbe aktivnosti integracije te jačanja apsorpcijske moći gospodarstvenika i relevantnih dionika za povlačenje sredstava iz EU fondova. Jedna od njegovih važnih uloga jest sustavno promicanje korištenja sredstava iz EU fondova radi povećanja spremnosti privatnog i javnog sektora za ulazak u EU. Kontinuirano se nastoji podići razina svijesti i znanja gospodarskih dionika o korištenju EU fondova i definirati potrebe gospodarskih
grana u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i daljnjem razvoju. Upravo se taj cilj nastoji postići kroz informiranje, edukaciju, savjetodavne usluge i sudjelovanje u različitim europskim projektima. Projektna suradnja je ostvarena kroz brojne međunarodne projekte u okviru programa TEMPUS, INTERREG, pretpristupnim programima CARDS, SAPARD/IPARD, IPA te programima Unije – FP6, FP7, CIP, Lifelong Learning,Programme, Progress, i to u području inovacija i konkurentnosti, istraživanja i ra-
zvoja razvo pacit s gos Važn nje i no se proje upuć besp doga sekto
Radni ručak
Popis govornika na Radnom ručku od 2004. do
Udruga malih i srednjih poduzetnika od 2004. organizira događanja pod nazivom “Radni ručak s malim i srednjim poduzetnicama”, kojih je do sada održano 44, u prosjeku 4 do 5 godišnje. Cilj događanja je omogućiti poduzetnicima izravan susret s provoditeljima ekonomske politike, a to su najčešće ministri, potpredsjednici Vlade ili predsjednik države. Radni ručak je prepoznato, kako među članovima, tako i u općoj javnosti, kao prilika iznošenja ključnih problema za poslovanje poduzetnika i mogućnost ostvarivanja novih poslovnih kontakata.Tijekom devet godina održavanj Radnog ručka na njemu je sudjelovalo više od 7000 poduzetnika.
1. 7. 7. 2004. Darko Marinac, predsjednik HUP-a
50
2. 18. 10. 2004. Ante Žigman, pomoćnik ministra financija – financije i MSP 3. 16.11. 2004. Goran Matešić, Komisija za kontrolu postupaka javne nabave - javna nabava –postojeće stanje i prijedlozi za promjene 4. 9. 2. 2005. Franjo Luković, predsjednik Uprave Zabe - financije za MSP –ponuda
ZABE
5. 10. 3 za bor poduz
6. 18. 4 poduz
7. 11. 5. vlade
8. 16. 6 reform
nom ravo anje, vanje
brojrama proPA te long druči ra-
Projekti i događaji
zvoja, poboljšanje poslovne klime i investicija, razvoju ljudskih potencijala, unaprjeđenju kapaciteta za sektorski socijalni dijalog, u skladu s gospodarskim i socijalnim ciljevima HUP-a. Važna uloga CEPP-a je identifikacija, praćenje i savjetovanje na projektima. Kontinuirano se prati interes poduzetnika za financiranje projekata u različitim djelatnostima te ih se upućuje na aktualne natječaje za dobivanje bespovratnih potpora, organiziraju se različita događanja, povezuje se poslovni i znanstveni sektor i pomaže u izgradnji međunarodnih
konzorcija. Pri tome se surađuje s različitim partnerskim institucijama u EU i RH, od razvojno-istraživačkih organizacija i fakulteta, sektorskih industrijskih udruga na EU razini, poslodavačkih udruga, javnih i privatnih organizacija, nevladinih udruga do lokalne i regionalne samouprave i potpornih institucija. U okviru redovne djelatnosti provodi se edukacija o svim EU fondovima i programima. Kontinuirana edukacija je ključna za jačanje kapaciteta ciljnih grupa za korištenje fondova EU-a. Od osnivanja do danas, CEPP je orga-
nizirao ukupno 190 događanja s više tisuća sudionika. Uz seminare i radionice, organiziraju se specijalizirani trenizi za pisanje projektnih prijedloga u povodu otvorenih natječaja, prema temama od interesa poduzetnika i uz primjere najbolje prakse sudjelovanje hrvatskih korisnika i projekata drugih zemalja financiranih iz strukturnih fondova i programa Unije. Korisnici su prije svega članovi HUP-a, ali i svi ostali poduzetnici i potporne institucije koji se često obraćaju HUP-u za pomoć zbog nedostatka informacija.
d 2004. do 2010. ZABE za MSP (sponzor) 5. 10. 3. 2005. Josip Kregar, Radna skupina za izradu programa za borbu protiv korupcije Protiv korupcije - dobra vlast i poduzetništvo 6. 18. 4. 2005. Stjepan Mesić, predsjednik RH – 1. Radni ručak s poduzetnicima – stanje i perspektiva razvoja MSP u Hrvatskoj 7. 11. 5. 2005. Damir Polančec, potpredsjednik vlade – poticaji vlade RH za razvoj MSP i konkretne mjere 8. 16. 6. 2005. Vesna Škare Ožbolt, ministrica pravosuđa – kako će reforma pravosuđa potaknuti razvoj gospodarstva u RH
9. 10. 10. 2005. Radimir Čačić, župan varaždinske županije – tajan poduzetničkog uspjehaVaraždinske županije – programi lokalne uprave u poticanju poduzetništva 10. 26. 10. 2005. Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba – uloga gradonačelnika u poticanju MSP 11. 7. 12. 2005. Dragan Primorac, ministar znanosti – znanost u funkciji poduzetništva 12. 8. 2. 2006. Branko Vukelić, ministar gospodarstva – bespovratne potpore i smjernice za razvoj poduzetništva u 2006. 13. 24. 3. 2006. Ivan Šuker, ministar financija - porezna politika u 51
Projekti i događaji
Na ko
N
Obilježavanje deset godina PUME
Programski direktori PUME Velimir Srića i Petar Turčinović
PUMA
P
UMA predstavlja suvremeni sustav kontinuirane edukacije menadžera koji karakterizira postojanost, stalna prilagodba novim menadžerskim trendovima i hrvatskim posebnostima. Puma je do danas postala elitni i jedinstveni program usavršavanja hrvatskih menadžera sa rastućom međunarodnom suradnjom. Stjecanje znanja i vještina jedan je od bitnih zadataka u procesu globalizacije ujedno i prioritet za hrvatske poslodavce jer oni su glavni sudionici u stvaranju nove ekonomije koja traži obrazovane i prilagodljive menadžere spremne za brzo prihvaćanje promjena. Hrvatska je na putu prema Europskoj uniji. Kroz PUMA seminare, menadžeri i poduzetnici mogu svoje poslovanje pripremiti na nove uvjete i standarde Europske unije. PUMA je osnovana 1996. godine kao odgovor HUP-a na potrebu poslodavaca za trajnim usavršavanjem svojih kadrova neophodnim za razvoj i rast poduzeća. Sa ciljem decentraliza-
cije znanja te pružanja jednako kvalitetne podrške poduzetnicima širom Hrvatske, cikluse PUMA seminara počeli smo organizirati i kroz regionalne urede HUP-a. Program je zasnovan na suradnji s vodećim hrvatskim tvrtkama, domaćim obrazovnim institucijama i vodećim svjetskim obrazovnim institucijama. Seminarima i radionicama se kroz predavanja, rasprave, simulacije, upitnike i analize slučajeva, daje sinteza svjetske prakse primijenjene u hrvatskim uvjetima. Naglasak pri koncipiranju i izlaganju tema jest na njihovoj praktičnosti i mogućnosti neposredne primjene u praksi. Vrijednost ulaganja u obrazovanje poduzetnika prepoznata je i na lokalnoj razini – razini županija, što je dovelo do daljnjeg rasta PUME: 2001. godine započeta je suradnja s Primorsko-goranskom županijom. Ovaj model ulaganja u konkurentnost lokalnog poduzetništva ubrzo zatim preuzele su Istarska, Osječko-baranjska, Vukovarskosrijemska, Brodsko-posavska županija te Splitsko-dalmatinska županija. Kroz zajedničko sufinanciranje, HUP i županije učinili su znanje regionalno dostupnijim i financijski prihvatljivijim za podu-
zetnike! Kroz suradnje s nekim županijama u programe usavršavanja uključili smo i novu generaciju menadžera – studente! PUMA program namijenjen je vrhunskom menadžmentu, srednjem poslovodstvu i vlasnicima malih i srednjih poduzeća. Kako živimo u eri znanja u kojem ne postoji pojam završenog školovanja, gdje svaki poslodavac postaje nastavnik, a svaki namještenik učenik i obrnuto, PUMA se preporučuje istodobno i poslodavcima i zaposlenicima. PUMA je namijenjena svima koji žele postići nešto više. HUP je radio na tome da se u Hrvatskoj utemelji jedan elitni centar – poslovna škola kao okupljalište vrhunskih domaćih i stranih managera ( iz okolnih zemalja) te političara. Tamo bi se razmjenom iskustava, predavanjem vrhunskih domaćih i stranih predavača stjecala nova znanja i analizirali poslovni trendovi. Pregovaralo se s Vladom da se takava centar osnuje na Brijunima ili u Spomen domu – Kumrovec, u prostorima koje je trebala osigurati Vlada. Prvi programski direktor je bio prof.dr. Velimir Srića (1996. -1999.), zatim prof.dr. Petar Turčinović (1999. - 2002.).
pine dem partn mim Osn nog Hrva prom Hrva će d i dru stvar stva darst njom podr zum rivan priva jesti jako prati nijet nost Vijeć skom razvo vezan međ ma k su H ETF unci razd zatim sjedn pred
Popis govornika na Radnom ručku od 2004. do 2010. funkciji razvoja poduzetništva
poslovnu klimu
14. 25. 4. 2006. Josip Protega, HPB – tržišna transformacija HPB-a (sponzor)
19. 14. 2. 2007. Ivica Kirin, ministar unutarnjih poslova poduzetničke klime
15. 24. 5. 2006. Martina Dalić, Ured za državnu strategiju - strateški okvir za razvoj RH
20. 27. 4. 2007. Mato Regvar, Ured za javnu nabavu – iz
16. 12. 6. 2006. Marina Matulović Dropulić, ministrica graditeljstva - očuvanje prostora i zaštita okoliša - potencijal razvoja
22. 14. 9. 2007. Stjepan Mesić, predsjednik RH - 3. rad
17. 9. 10. 2006. Stjepan Mesić, predsjednik RH - 2. radni ručak s MSP 18. 13. 12. 2006. Ljubo Jurčić, predsjednik Društva ekonomista – Hrvatski poduzetnički izazovi - kako unaprijediti 52
21. 4. 6. 2007. Slobodan Mikac, APIU- uloga agencije u
23. 24. 10. 2007. Tomislav Kovačević, HAMAG- jamstv
24. 23. 11. 2007. Sandi Šola, Karlovačka banka - KABA poduzetništvu (sponzor)
jama novu
hundstvu Kako ojam avac enik bno i
žele e da tar – nskih zenom ćih i naliVlanima toriproSrića čino-
Projekti i događaji
Nacionalno vijeće za konkurentnost
N
acionalno vijeće za konkurentnost je neovisno, savjetodavno tijelo sastavljeno od 25 člana iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice, kojem je cilj jačanje dijaloga, partnerstva i konsenzusa o politikama i programima ključnim za održivi rast i razvoj Hrvatske. Osnovano je u veljači 2002. na inicijativu poslovnog sektora temeljem Rješenja Vlade Republike Hrvatske. Glavna misija Vijeća je biti katalizator promjena koje vode povećanju konkurentnosti Hrvatske. Za postizanje pro-aktivne uloge Vijeće djeluje poticanjem razvojnih politika, zakona i drugih društveno važnih procesa koji utječu na stvaranje konkurentnog nacionalnog gospodarstva i osiguravaju dugoročno održivi rast gospodarstva i bolji životni standard građana. Izgradnjom koalicija sa raznim društvenim dionicima se podržavaju reformski procesi i širenje javnog razumijevanja i podrške reformama. U cilju ostvarivanja misije, Vijeće svojim radom potiče dijalog privatnog i javnog sektora, podiže i širi razinu svijesti i znanja o važnosti konkurentnosti, uočava jakosti i slabosti gospodarstva i njihove uzroke, te prati i ocjenjuje provedbu reformi koje će pridonijeti dugoročno održivom povećanju produktivnosti i konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Vijeće je partner institucija Svjetskom ekonomskom forumu i Međunarodnom Institutu za razvoj menadžmenta u njihovim programima vezanih uz konkurentnost. Vijeće je prepoznato među domaćim i svjetskim institucijama s kojima kontinuirano surađuje u svojoj misiji, kao što su HGK, CEPOR, IRMO, EIZ, Svjetska banka, ETF, Global Federation of Competitiveness Councils, UNDP i ostali. Prvi predsjednik Vijeća u razdoblju od 2002. do 2005. bio je Željko Čović, zatim od 2006. do 2009. Darko Marinac. Predsjednik Vijeća od 2009. je Ivica Mudrinić, a potpredsjednici su Božo Prka i Pero Lučin.
Članovi vijeća: GOSPODARSTVO Ivica Mudrinić, T - Hrvatski Telekom, predsjednik Uprave Božo Prka, Privredna banka Zagreb, predsjednik Uprave Ljerka Puljić, Agrokor, starija izvršna potpredsjednica Filip Filipec, Tehnika, predsjednik Uprave Matko Bolanča, Pliva Krešo Perica, IBM Darinko Bago, Končar, predsjednik Uprave Zoran Košćec, Varteks, predsjednik Uprave Tomislav Thür, INA Šime Klarić, Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela, predsjednik
VLADA Branko Grčić, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, potpredsjednik Vlade i ministar Ivan Vrdoljak, Ministarstvo gospodarstva, ministar Slavko Linić, Ministarstvo financija, ministar Arsen Bauk, Ministarstvo uprave, ministar Gordan Maras, Ministarstvo poduzetništva, ministar Željko Jovanović, Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, ministar Mirando Mrsić, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ministar
SINDIKATI Mladen Novosel, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, predsjednik Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati, predsjednik Damir Jakuš, Udruga radničkih sindikata Hrvatske, predsjednik Vilim Ribić, Nezavisni sindikat znanosti, predsjednik Ozren Matijašević, Hrvatska udruga sindikata, predsjednik
ZNANOST I OBRAZOVANJE Pero Lučin, Sveučilište u Rijeci, rektor Željko Potočnjak, Pravni fakultet, Sveučilište Zagreb, profesor Slavica Singer, Ekonomski fakultet Osijek, Sveučilište u Osijeku, profesorica Predsjednik Vijeća je Ivica Mudrinić, a potpredsjednici su Božo Prka i Pero Lučin
r unutarnjih poslova - doprinos MUP-a u stvaranju
25. 26. 2. 2008. Ivan Bračić, pomoćnik ministra gospodarstva razvoj poduzetništva u 2008.
za javnu nabavu – izmjene Zakona o javnoj nabavi
26. 28. 1. 2009. Stjepan Mesić, predsjednik RH- 4. radni ručak s MSP (počinje Croatia osiguranje sponzor)
U- uloga agencije u privlačenju investicija u RH
dsjednik RH - 3. radni ručak s MSP
vić, HAMAG- jamstvima do kredita
vačka banka - KABA prava podrška malom i srednjem
27. 21. 4. 2009. Ivan Šuker, ministar financija - opće gospodarsko stanje 28. 9. 6. 2009. Darko Milinović, ministar zdravstva – zdravstvena reforma - učinci na gospodarstvo 29. 4. 11. 2009. Anton Kovačev, HBOR - financiranje u vremenima krize 30. 23. 2. 2010. Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade – mjere za gospodarski oporavak i 53
Projekti i događaji
HUP-ov Dan poduzetnika
H
UP-ov Dan poduzetnika (DP) je od 1999. tradicionalna godišnja manifestacija, koja okupljanja gospodarstvenika. Naime, uočena je potreba članova HUP-a ali i ostalih poduzetnika i poslodavaca da ukažu socijalnim partnerima, prvenstveno Vladi na probleme sa kojima se susreću svakodnevno u svom radu. Gospodarstvenici su uočili jedan veliki problem, a to je da se brojni zakonski akti donose mimo njih, a onda imaju negativne posljedice budući da ih donose birokrati koji se nisu susretali u svakodnevnom životu i radu sa primjenom tih zakona i akata. DP je zamišljen da bude mjesto i vrijeme kada će poduzetnici i poslodavci prisutnim, najvišim državnim dužnosnicima, a i kroz medije, općoj javnosti progovoriti kroz aktualne teme prezentirane na DP, a potom kroz otvoreni razgovor poduzetnika sa članovima hrvatske Vlade. Naime, u drugom dijelu skupa predviđena je rasprava tijekom cijelog tog drugog dijela. U radu skupa sudjelovali su čelnici Vlade, resorni ministri, gosti predavači iz HR i inozemstva te ugledni gospodarstvenici i ekonomski stručnjaci. Tradicionalno su svaku godinu, Danu poduzetnika nazočili predsjednik Republike i premijer sa resornim ministrima. Također, među uzvanicima su istaknute osobe iz gospodarskog, javnog i političkog života RH, veleposlanici te predstavnici akademske zajednice i medija. Skup je bio uvijek i medijski izuzetno dobro popraćen, a na HRT-u bi u udarnom terminu iza Dnevnika išla emisija o održanom DP-u u trajanju od 45 minuta ili jedan sat. DP je bio jedinstvena prilika da se otvoreno progovori o teškoćama kroz koje prolazi hrvatsko gospodarstvo te o promjenama u ekonomskoj politici koje su pred poduzetnicima, jer je više nego očito, takvih je kritičkih i otvorenih razgovora premalo.
Teme na Danima PoDuzeTnika: 1999. Hrvatska budućnost u Europi 2000. Gospodarski program vlade RH (predstavljanje) 2001. HR gospodarstvo i integracijski procesi 2002. Konkurentnost – uvijet gospodarskog rasta 2003. Izvozom do rasta i razvoja hr gospodarstva 2004. Razvoj HR gospodarstva prema standardima EU 2005. (Nije održan ) 2006. Hrvatski poslodavci: rast i zapošljavanje (Pojednostavljenje poreznog sustava i fleksibilizacija tržišta rada) 2007. Industrijska Hrvatska 2008. Poslovna Hrvatska: prioriteti i reforme 2009. Gospodarska kriza: problemi i mogućnosti 2010. Kriza i društveno odgovorno poslovanje 2011. Hrvatski poslodavci na prekretnici 2012. Za poduzetništvo, za zapošljavanje 2013. Uloga poduzetništva u EU
Na za
N
cilju vatsk
stere izgra cion ciju strat Dan poduzetnika, skup 2007. godine
dobl dust Hrva klast
Popis govornika na Radnom ručku od 2004. do 2010. razvitak, novi jamstveni fond 31. 27. 4. 2010. Ivan Šimonović, ministar pravosuđa – kako pravosuđe može pomoći hrvatskom gospodarstvu 32. 15. 6. 2010. Jadranka Kosor, predsjednica Vlade (počinje PBZ kao sponzor) 33. 27. 10. 2010. Božo Prka, Marko Škreb, Darko Drozdek -PBZ – Suradnja poduzetnika i banke na putu gospodarskog oporavka (sponzor)
srednjim poduzetnicima
36. 18. 4. 2011. Domagoj Ivan Milošević, potpredsjedn investicije “Uklanjanje prepreka za ulagače - put do mjesta”
37. 4. 7. 2011. Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa kao preduvjet uspješnog gospodarstva”
34. 8. 12. 2010. Đuro Popijač,ministar gospodarstva - Hrvatska - potencijal za ulaganje
38. 6. 10. 2011. Boris Centner, Vladimir Kristijan i Alen Bank d.d. “Banke i poduzetnici u zajedničkoj misiji g investicija”
35. 16. 2. 2011. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, radni ručak s malim i
39. 29. 11. 2011. Robert Markt “Uloga Državnog inspe
54
,
Projekti i događaji
Čelništvo NCK-a kod predsjednika Mesića
Nacionalni centar za klastere (NCK)
N
acionalni centar za klastere (NCK) - klaster inkubator i strateški projekt HUP-a je osnovan 2006. godine u cilju povećanja konkurentske sposobnosti hrvatskih industrijskih poduzeća. HUP je kroz Nacionalni centar za klastere na operativnoj razini provodio proces izgradnje konstituiranja, izgradnje i internacionalizacije klastera te je promicao klasterizaciju kao efikasan model rasta poduzeća kroz strateške saveze. Ključna područja aktivnosti HUP u razdoblju do 2009. godine bila su izgradnja industrijskih klastera sukladno metodologiji, i to Hrvatskog klastera brodogradnje, Hrvatskog klastera odjeće, Hrvatskog automobilskog kla-
ošević, potpredsjednik Vlade RH za za ulagače - put do novih radnih
ministar pravosuđa RH “Pravosuđe arstva”
dimir Kristijan i Alen Kovač, Erste & Steiermarkische zajedničkoj misiji gospodarskog oporavka i oživljavanja
oga Državnog inspektorata u institucionalnoj izgradnji
stera, Hrvatskog klastera poljomehanizacije i Hrvatskog klastera interijera, te umrežavanja hrvatskih klastera s drugim klasterima u RH i EU. Klasteri su aktivno radili na otvaranju novih tržišta za članice CRO industrije i projektima za domaće i inozemno tržište, a inkubirani do 2009. godine nakon čega su kao samostalni subjekti nastavili poslovanje na tržištu. Klaster poljomehanizacije je 2010. godine proglašen najboljim klasterom u RH. U području internacionalizacije klastera od 2006.-2012. kroz članstvo u glavnoj inicijativi EU za konkurentnost i klastere PRO INNO EUROPE i Europskoj klaster alijansi (ECA) uspješno je realizirano nekoliko EU projekata, od kojih su najvažniji FP6: CEE ClusterNetwork – izgradnja mreže klastera Srednje i Istočne Europe i CIP: Europan Cluster Managers Excellence Initiative (ECEI) ClusterManagers.EU. U projektu ECEI po
je prvi puta u EU izrađen model obrazovanja i certficiranja za izvrsnost klaster organizacija prema EFQM modelu. HUP je u okviru projekta stekao certifikat “EFQM Validator - Committed to Excllence”. Više informacija: www.proinno-europe. eu/cluster-excellence. HUP NCK je zajedno sa MINGORP-om i ostalim institucijama sudjelovao i u izradi Strategije razvoja klastera RH, kroz koju je prepoznat kao jedan od ključnih dionika daljnjeg razvoja klastera. Sudjelovao je u implementaciji potpornih mjera u izgradnji RH klastera i programu Potpore razvoju klastera u RH, financiranog iz programa IPA IIIc. Djelovanje i potpora HUP-a pruža se u suradnji s ključnim dionicima u EU i RH u cilju daljnjeg razvoja konkurentnih klastera, pripreme za strukturne fondove te certificiranja za izvrsnost.
društva i razvoju poduzetništva” 40. 21. 2. 2012. Gordan Maras, novi ministar poduzetništva i obrta 41. 20. 4. 2012. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva 42. 5. 7. 2012. Darko Liović, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije - HAMAG- INVEST i Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak – HBOR “Novi programi kreditiranja HBOR-a i nova uloga HAMAG INVEST-a za poboljšanje investicijskog okruženja” 43. 31. 10. 2012. Orsat Miljenić, Ministar pravosuđa “Pravosuđe u funkciji razvoja gospodarstva” 44. 29. 1. 2013. Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva 55
događaji
Potpisivanje ugovora ministar Mirando Mršić i glavni direktor HUP-a Davor Majetić; predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago i Emil Tedeschi (2006. godine)
Gospodarsko- socijalno vijeće 2006. , Dan poduzetnika 2007. i Vladimir Drobnjak u HUP-u
Je fo
Novinari u HUP-u, Treći kongres UMISP-a i Izvršni odbor Udruge nemetala
D “D
56
događaji
Jesensko zasjedanje UPEI-a (2006) i Poslovni forum za konkurentnost u Umagu (2002.)
Udruga geodeta kod predsjednika Josipovića i Radni raučak s premijerkom Jadrankom Kosor
a
Dan poduzetnika 2003. godine
Dan poduzetnika 2004. godine i Promocija časopisa “Diplomatic News Croatia in EU” u Bruxellesu
57
zaPosleni
Popis zaposlenika (abecednim redoslijedom) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. Glavni i odGovorni urednik izdanja: Davor Majetić uređivački koleGiji: Ljiljana Hećimović Hrvatska udruga poslodavaca, Ulica Pavla Hatza 12 Tel: 01/4897555 Fax: 01/4897556 e-mail: hup@hup.hr 58
Bakalović Tanja Biondić Darinka Brusić Anny Falak Ana Filipić Marijana Frančina Štefica Gračić Tatjana Gudan Mirela Hećimović Ljiljana Horvatić Lidija Ivić Šimetin Vesna Jakelić Bernard Jovanović Milica Karakaš Zdenko Kasipović Anita Komen Bujas Natali Kosanović Milka Kuhtić Emil Majetić Davor Malić Maja Martinović Jasminka Mimica Elena Miščević Dušanka Novaković Nataša Orešković Dubravka Pavlić Ana Pepelugoski Gable Jadranka Plazibat Žana Polimac Ivana Radaković Sandra Ribičić Admira Sarić Ivan Seifert Nenad Sentić Petra Sladović Biserka Smoljak Katić Sanja Stanojević Pokrovac Maja Ščević Jadranka Šutina Kujundžić Marija Urban Zdravko
Partner: Poslovni dnevnik www.PosLovni.Hr
Glavni urednik: Darko Markušić Pomoćnik Gl. urednika: vladimir nišević Grafika: ognjena Brkanović - redpoint fotoGrafije: Fotolia, Pixsell, HUP
izdavač: 24sata d.o.o oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Grafički zavod Hrvatske, radnička cesta 210, 10 000 Zagreb
HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA Ulica Pavla Hatza 12, 10000 Zagreb t +385 1 4897 555 f +385 1 4897 556 e hup@hup.hr w www.hup.hr Hrvatska udruga poslodavaca Regionalni ured u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 6, 31000 Osijek t +385 31 251 012 f +385 31 251 013 e hup-osijek@hup.hr Hrvatska udruga poslodavaca Regionalni ured u Rijeci Dolac 8/II, 51 000 Rijeka t +385 51 321 494; +385 51 321 495 f +385 51 321 499 e hup-rijeka@hup.hr Hrvatska udruga poslodavaca, Regionalni ured u Splitu Bernardinova 1, 21000 Split t +385 21 368 288; +385 21 368 296 f +385 21 368 212 e hup-split@hup.hr