HUP Poslovna ocekivanja

Poslovna oÄ?ekivanja Studeni/2012.

.

3 1

2

.

2 1 0

0 2

2

.

4 01

Već 20 godina... ∙ smo snažan glas hrvatskih poslodavaca i poduzetnika u borbi za konkurentno poslovno okruženje ∙ odgovorni zastupnici prava i interesa poslodavaca u odnosima s vladom i sindikatima ∙ stručni savjetnici i partneri svojim članovima za najrazličitije gospodarske teme i pri svakodnevnome poslovanju ∙ aktivni promicatelji domaćega gospodarstva u inozemstvu ∙ u suradnji sa svojim članovima ustrajni u svakodnevnoj borbi za boljitak i napredak Republike Hrvatske i svih njezinih građana To ćemo biti i dalje!

T n

G 2 u E u u s ć i i v p d u n d

studeni 2012.

UVODNIK

/ www.hup.hr

Treba pronaći svjetlo na kraju tunela

I

Godine 2013. ulazimo u Europsku uniju, uvjeren sam da će ulazak imati iznimno važan i pozitivan dugoročni utjecaj na naše društvo

za nas nas će polako ostati procjenjuju kao perspektivne na još jedna godina u kojoj otvorenom tržištu. U tom smislu se, gledajući u retrovizor, vlada i privatni sektor zajednički nažalost nemamo čime pohvaliti snose odgovornost za stvaranje kada su u pitanju gospodarstvo, novoga poticajnog okvira u koživotni standard i društveni jemu bi se trebao pokrenuti novi optimizam, a i sljedeća će vjeroinvesticijski i razvojni ciklus. jatno biti nalik ovoj i proteklim Nesporno su naši najveći dvjema. Nakon snažnoga pada problemi i glavni razlozi zbog ekonomske aktivnosti u godini kojih smo u nezavidnoj situnajjačeg udara krize – 2009. – aciji nekonkurentnost te loša naše gospodarstvo uglavnom ili poslovna i investicijska klima. i dalje blago pada ili stagnira.

Prema posljednjem izvještaju Trenutačno ne postoji niti jedan Doing Business Svjetske banke pokazatelj koji bi ukazivao na to nalazimo se na 84. mjestu u da će za gospodarstvo sljedeća svijetu prema kriteriju lakoće godina biti značajno drukčija od poslovanja, između Moldavije i ove i proteklih dviju.

Albanije. Najviše međutim zaPred nama kao državom velik je brinjava što u tom dijelu tablice izazov da se unatoč ovim činjenitavorimo već godinama, dok cama fokusiramo na svjetlo na neke druge zemlje, među njima kraju tunela i poduzmemo sve i one iz regije poput Crne Gore i što je u našoj moći da do njega Makedonije, bilježe značajne poIvica Mudrinić, predsjednik što prije dođemo. zitivne skokove na listi. I pritom Hrvatske udruge poslodavaca Iako nam ekonomski pokapočinju rasti brže od Hrvatske. zatelji ne pružaju razloge za aši su ekonomski prooptimizam, godinu pred nama ipak će obilježiti jedinstveni blemi fundamentalni: povijesni događaj za Hrvatsku. Godine 2013. ulazimo u domaći, unutarnji proEuropsku uniju. Osobno sam uvjeren da će ulazak imati blemi na koje možemo utjecati, ali za sada to propuštamo iznimno važan i dominantno pozitivan dugoročni utjeučiniti. Propustili smo postaviti povećanje konkurentnosti caj na naše društvo. U kratkoročnom će gospodarskom i uklanjanje prepreka poslovanju i ulaganju na vrh liste smislu biti istodobno i opasnost i prilika. Mnogi će se naši prioriteta politike. Umjesto da provedemo projekt ukidanja izvoznici morati preusmjeravati iz Ceftina režima u režim nekih suvišnih i skupih administrativnih granica, otpočneposlovanja EU-a i mnogi će se naći pred otvorenim tržištem mo reformu administracije, digitaliziramo poslovno-komukoje će znatno povećati potencijale izvoza. No brojni će se nikacijsku infrastrukturu i smanjimo broj i visinu neporesuočiti i s novom konkurencijom na domaćem tržištu. znih nameta, čime bi se potaknule privatne investicije, u prvi su plan isplivale državne investicije. One nisu nevažne, takvim se uvjetima nameće imperativ vođenja no imali smo ih dovoljno u prošlom poslovnom ciklusu i dobro osmišljene moderne industrijske politike. one se, poznato je, sporo pokreću. U takvim uvjetima ne To nije politika koja se temelji na subvencijama može doći do rasta: unutarnje se barijere ne uklanjaju, a i zaštiti domaće proizvodnje. To je politika koja nastaje ekonomska aktivnost u Europi dodatno je usporena. u suradnji privatnoga i javnoga sektora, a temelji se na Zbog toga naravno nije lako prilagoditi proračun. Nova se horizontalnim poticajima, koordiniranom korištenju sredVlada suočila s nužnošću prilagodbe javnih prihoda i rashostava iz fondova EU-a i prilagođavanju regulacije s ciljem stvaranja predvidivog okvira za ulaganja u aktivnosti koje se da u nepovoljnim gospodarskim okolnostima. Međutim u

N

U

3

UVODNIK

studeni 2012.

/ www.hup.hr

HUP kao partner

Potrebne su nam sveobuhvatne reforme javnoga sektora: znanosti i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i drugih javnih usluga

4

tom dijelu nije bilo izbora. Višegodišnji rast javnoga duga i sve veći udio plaćanja kamata u rashodima proračuna i BDP-u prijete pretvoriti Hrvatsku u prezaduženu zemlju.

Prijete i rušenjem rejtinga. Stoga se očuvanje rejtinga može označiti kao uspjeh, a nastavak fiskalne konsolidacije kao nužnost pa tako u Hrvatskoj i nemamo dvojbu “štednja ili rast”. Ako bismo pomislili da ne treba štedjeti i pokušali poticati rast ekspanzijom državnih rashoda, pogriješili bismo jer bismo veoma brzo ušli u zonu prezaduženosti.

Međutim, nameće se dilema štednje ili reforme. Štednja bez reformi dovodi do ekonomskih poremećaja, odnosno štednja mora proizići iz reformi. otrebne su nam sveobuhvatne reforme javnoga sektora: znanosti i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i drugih javnih usluga, s ciljem da uistinu služe građanima i poduzetnicima – da pružaju kvalitetne javne usluge uz prihvatljive troškove. Istodobno je jednako važna reforma šire shvaćenoga javnog sektora koji uključuje i javna poduzeća. U tom segmentu moramo osnažiti tržišno natjecanje – dopustiti privatnim tvrtkama da se natječu s javnima, da pokažu mogu li se određena dobra i usluge proizvoditi kvalitetnije i/ili jeftinije. Štoviše postoji niz aktivnosti u kojima su sada prisutna državna poduzeća i agencije kao ponuđači roba i usluga, a iz kojih bi država, odnosno Vlada treba izaći i baviti se isključivo funkcijama poticanja i regulacije aktivnosti. Na tim je osnovama potrebno revitalizirati koncept privatizacije. Potrebna nam je i reforma tržišta rada, koja mora početi fleksibilizacijom radnoga zakonodavstva i potom nastaviti s cijelim nizom mjera koje će poticati sudionike tržišta rada na cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje za zanimanja za kojima postoji potražnja. Dok je svakom zaposleniku realnoga sektora sasvim jasno da odavno ne postoje poslovi i radna mjesta za cijeli život i da su vještina, dobro obrazovanje i spremnost na mobilnost danas nužni preduvjeti za zapošljavanje, naše je zakonodavstvo u ovoj sferi zaglavilo u prošlom stoljeću i postalo prepreka transformaciji tržišta rada. Samo paralelnom provedbom reformi i stvaranjem poticajnog okvira za poslovanje Vlada može osigurati povećanje poslovne aktivnosti, ulaganja, otvaranje radnih mjesta, veće prihode proračuna, veće plaće, mirovine, bolje obrazovanje i, ukratko, rast standarda svih građana. U HUP-u očekujemo da će Vlada u 2013. odlučno krenuti tim putem i u tome smo im, kao i do sada, spremni biti konstruktivan partner.

P

Sadržaj Istraživanje

Kako poduzetnici, članovi HUP-a vide iduću godinu - gdje su prepreke, a gdje prilike za rast

5

Kolumne

Davor Majetić Branko Roglić Ivan Miloloža Petar Lovrić Zdenko Adrović Tomislav Thür Tihomir Orešković Božo Prka Ivan Ergović

18 19 20 21 22 23 24 25 26

Glavni i odGovorni urednik izdanja: Davor Majetić redakcijSki koleGij: Ljiljana Hećimović iStraživanje: Promocija plus Hrvatska udruga poslodavaca, Ulica Pavla Hatza 12 Tel: 01/4897555 Fax: 01/4897556 e-mail: hup@hup.hr Partner: PoSlovni dnevnik www.POsLOvnI.HR

Glavni urednik: Darko Markušić Pomoćnik Gl. urednika: vladimir nišević Grafika: Predrag vučinić - Redpoint fotoGrafije: Fotolia i Pixsell izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: Tiskara vjesnik, slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

studeni 2012.

/ www.hup.hr

očekivanja u 2013.

Kriza traje: 2013. i dalje neizvjesna godina I u ovoj je godini nastavljen trend smanjenja broja zaposlenih, pada prihoda, narudžbi i cijena, sljedeća je godina velikih kušnji

T

eško stanje u gospodarstvu i izazove u 2012. godini uspjevaju preživjeti najžilaviji i najprilagodljiviji.

Međutim, unutarnje su rezerve već potrošene ili su na samom kraju, i brojni će poduzetnici vrlo teško uspjeti održati istu razinu prihoda i zaposlenosti.

Očekivanja od nove Vlade su bila velika, a posljedice politika (prvenstveno u području poreznih promjena) se još ne

5

očekivanja u 2013.

naziru u onom obliku u kojem je predlagatelj zakona to najavljivao. I u ovoj je godini nastavljen trend smanjenja broja zaposlenih, pada prihoda, narudžbi i cijena. Sljedeća je godina velikih kušnji, u kojoj se polažu velika očekivanja u investicije i javni sektor, ali što je još važnije, privatni sektora.

To su ujedno i glavna obilježja okruženja u kojemu je provedeno istraživanje “Poslovna očekivanja HUP-a u 2013. godini”. Ovom situacijskom elementu svakako treba dodati i vrijeme provođenja istraživanja koje se poklopilo s objavom

studeni 2012.

/ www.hup.hr

Istraživanje je provedeno među članovima tijela i organa Udruge i njime je obuhvaćen 321 član Hrvatske udruge poslodavaca

ostavke prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića, pred kojega su polagana velika očekivanja hrvatske poslovne zajednice.

Samo je istraživanje u ovom obliku i s ovom namjerom provedeno po prvi put. Namjera je HUP-a da se istovjetna istraživanja provode krajem svake godine kako bi se moglo pratiti i uspoređivati doživljaj aktual-

n p p t j t j ć H a s N H v p z u i z z p

O n O ( g ( v o n n o o g s s s s n n Z d g č

6

a a a a

53,0%

22,9%

21,7%

2,4%

0,0% (5) Izvrsno

(4) Vrlo dobrodobro

(3) Osrednje dobro

Loše u Dalmaciji Naime, poduzetnici iz graditeljstva opće su stanje u gospodarstvu “nagradili” jedinicom (prosječna ocjena 1,86). S druge strane, poduzetnici iz turističkog sektora bili su najblaži u ocjeni gospodarskog stanja ocjenjujući ga s prosječnih 2,38 (što je ujedno i najviša ocjena zabilježena u istraživanju). Pozitivne su ocjene, doduše vrlo niske, zabilježene u uslugama (2,00), industriji (2,06) i trgovini (2,08).

U regionalnom smislu (regije su podjeljene po Regionalnim uredima HUP-a: RU Zagreb, RU Rijeka, RU Split i RU Osijek) najlošije je opće gospodarsko stanje ocjenjeno u Dalmaciji (RU Split).

Dalmatinski su poslodavci, koji su sudjelovali u našem istraživanju, opće stanje u gospodarstvu najčešće ocjenjivali kao iznimno loše, te je zabilježena ocjena od svega 1,78. Poduzetnici iz sjevernojadranske regije koju pokriva Regionalni ured Rijeka, bili su najmanje kritični u percepciji općeg gospodarskog stanja (iako je i u toj regiji ocjena i dalje vrlo mršava dvojka, odnosno svega 2,13). Poslodavci iz središnje Hrvatske, uključujući i Zagreb, vrlo su slično ocijenili stanje u gospodarstvu poput sjevernojadranskih kolega (2,11), dok su slavonski bili skoro na pola puta između sjevernojadran-

Ocjena općeg stanja u gospodarstvu

(2) Loše, ali donekle zadovoljavajuće

Opće gospodarsko stanje: mršava dvojka Opće stanje u gospodarstvu (Overall situation) u ovoj je godini, na ljestvici od 1 do 5 (školska ocjena gdje 1 označava “jako loše”, a 5 “izvrsno”) ocjenjeno s prosječnom ocjenom od 2,06. Zanimljivo je da niti jedan sudionik istraživanja opće stanje u gospodarstvu ne ocjenjuje s “izvrsnim”, a svega njih 2,4 posto smatra da je stanje “vrlo dobro”. S druge strane najveći je udio onih koji smatraju da je stanje gospodarstva loše (jako loše ili uglavnom loše), odnosno tri četvrtine poslodavaca i poduzetnika.

Zabrinjava i percepcija gospodarskog stanja u onom dijelu gospodarstva za koje se vrlo često ističe kako bi trebalo biti motor zapošljavanja i rasta – malo poduzetništvo.

Naime, najlošiju ocjenu općeg stanja gospodarstva dali su upravo predstavnici malih poduzeća (1,96).

Nešto je bolja percepcija op-

ćeg gospodarskog stanja među srednjim tvrtkama (2,06), a najbolju su ocjenu - premda još uvijek vrlo mršavu dvojku - dali poslodavci iz velikih poduzeća (2,16). Gledajući sektorski, očekivano je najlošija ocjena zabilježena među građevinarima.

(1) Jako loše

m e e i -

nog gospodarskog stanja, ali i poslovna očekivanja hrvatske poslovne zajednice reprezentirane u HUP-u. Istraživanje je provedeno među članovima tijela i organa Udruge i njime je obuhvaćen 321 član sljedećih HUP-ovih tijela: Savjeta HUP-a, Izvršnog odbora HUPa, izvršnih odbora 28 granskih udruga, Vijeća članova, Nadzornog odbora, Skupštine HUP-a, predstavnika poslodavaca u GSV-u. Istraživanjem su prikupljeni vrlo vrijedni pokazatelji o doživljaju općeg stanja u gospodarstvu i očekivanja za iduću godinu, ali i na mikrorazini – stanje i očekivanja poduzetnika za poslovanje njihovih poduzeća.

Doživljaj* općeg stanja u gospodarstvu prema veličini poduzeća

1,96

2,06

2,16

2,06

Malo

Srednje

Veliko

Prosječna ocjena

*školska ocjena općeg stanja

Doživljaj* općeg stanja u gospodarstvu prema sektorima

1,86

2,06

2,38

2,08

Graditeljstvo Industrija Trgovina

2,00

Turizam

*školska ocjena općeg stanja

2,06

Usluge i Prosječna prijevoz ocjena

Doživljaj* općeg stanja u gospodarstvu prema regiji

2,11

2,13

Regionalni Regionalni ured Zagreb ured Rijeka

1,78

Regionalni ured Split

2,00

2,06

Regionalni ured Osijek

Prosječna ocjena

*školska ocjena općeg stanja

7

očekivanja u 2013.

studeni 2012.

/ www.hup.hr

Usporedba općeg gospodarskog stanja u 2012. prema 2011

Poslovna očekivanja u 2013.: Opće stanje

55,4%

42,2% 28,9%

24,1%

27,7% 10,8% 4,8%

Puno lošije

Malo lošije

Približno isto

skih i dalmatinskih poslodavaca (2,00). Drugim riječima, opće je stanje u gospodarstvu u ovoj godini najlošije ocjenjeno u graditeljstvu (1,86), među malim poduzetnicima (1,96) i među dalmatinskim poslodavcima (1,78).

2012. godina: godina nazatka ili otrežnjenja?

Ako je suditi prema usporedbi tekuće s prethodnom godinom, ova je godina označena, u gospodarskom smislu kao izgubljena godina. Skoro dvije trećine sudionika istraživanja opće stanje u gospodarstvu u ovoj godini ocjenjuje lošijim od onog koje je bilo u 2011.

Samo 4,2 posto poslodavaca i poduzetnika u ovom istraživanju izjasnilo se da je ova godina u općem gospodarskom smislu bila donekle bolja od prethodne.

Pri tom se uočava da niti jedan sudionik istraživanja ne smatra da je stanje znatno bolje. Tako “balance score” znatno preteže na negativnoj strani (razlika između pozitivnih i negativnih percepcija stanja u ovoj i prethodnoj godini).

Ova je godina najlošije prošla u usporedbi s prethodnom među poduzetnicima iz Slavonije (85 posto ih smatra da 8

Malo bolje

6,0%

0,0% Znatno bolje

je opće stanje u gospodarstvu lošije ove godine nego prošle).

Zanimljivo je da je poslovni optimizam splasnuo i među najvećim tvrtkama (78 posto ih smatra da je ove godine stanje u gospodarstvu znatno ili malo lošije nego u prošloj godini).

Graditeljstvo je ponovo sektor s najlošijom percepcijom stanja (75 posto sugovornika iz ovog sektora smatra da je stanje u gospodarstvu u ovoj godini bilo lošije od prošlogodišnjeg).

A koje su glavne prepreke poslovanju koje su poduzetnici prepoznali poslujući u našoj zemlji? Odnosno, koji bi to recepti mogli biti primijenjeni za ozdravljenje našeg gospodarstva kako bi se te iste prepreke ublažilo odnosno učinilo sličnijima onima koje imaju njihovi konkurenti u svojim zemljama.

Najveći dio sugovornika smatra da su to previsoka davanja (porezi, doprinosi; neporezni nameti ukupno 24 posto od

0,0% Puno lošije

Malo lošije

Približno isto

svih odgovora). Na drugom je mjestu nelikvidnost i neplaćanje (20 posto). Kruto radno zakonodavstvo je na trećem mjestu (13 posto), dok su ne konkurentni uvjeti financiranja poduzetnika s 11 posto na četvrtom mjestu. Ove četiri prepreke čine dvije trećine svih odgovora. Još se samo jedna prepreka približava dvoznamenkastom udjelu: neefikasna i skupa javna uprava (9,9 posto). Vrlo je visoki udio zabilježilo i nepostojanje strategije razvoja zemlje (7 posto), dok je pravni sektor (pravosusuđe, pravna nesigurnost, zakoni) zabilježio izbor od 6,4 posto.

2013: možemo li bolje?

Ako je suditi prema očekivanjima poslodavaca i poduzetnika okupljenih u HUP-u, a koji su članovi različitih tijela i organa HUP-a, naredna će godina i dalje biti vrlo teška. Naime, očekivanja pokazuju da najve-

Za iduću godinu 38 posto sudionika istraživanja očekuje da će opće stanje u gospodarstvu biti lošije

Malo bolje

Znatno bolje

ći dio sugovornika u istraživanju (55,4 posto) smatra kako će stanje u idućoj godini biti približno isto stanju kakvo je zabilježeno u tekućoj godini.

Ako imamo na umu da su ovu godinu označili vrlo lošom, pa i znatno lošijom od prošle 2011. godine, onda se nadodaje kako će se teško opće stanje u gospodarstvu nastaviti i dalje.

Za iduću godinu 38 posto sudionika istraživanja očekuje da će opće stanje u gospodarstvu biti lošije od onog zabilježenog u ovoj godini. Drugim riječima, percepcija stanja, ali i očekivanja su prilično negativni, što samo po sebi može biti i upozoravajući signal nositeljima izvršne vlasti. Samo se šest posto

p o u b n d n z “ n o b c

o i e . u i . o -

e i u , o o

poslodavaca i poduzetnika u ovom istraživanju izjasnilo da u idućoj godini očekuje malo bolje stanje od ovog zabilježenog u 2012. Pri tom se uočava da niti jedan sudionik istraživanja ne smatra da će stanje biti znatno bolje. I u ovom slučaju “balance score” znatno preteže na negativnoj strani. Najslabija očekivanja za iduću godinu zabilježena su među poduzetnicima iz Slavonije (46 posto ih

smatra da će opće gospodarsko stanje u idućoj godini biti još lošije) i Dalmacije (44 posto).

Manje su pesimistične njihove kolege iz sjevernojadranske regije (30 posto) i središnje Hr-

vatske (37,3 posto).

Zanimljivo je da se poslovni pesimizam smanjuje s povećanjem broja zaposlenih. Tako među malim tvrtkama bilježimo skoro polovicu “pesimista”

(48,3 posto je onih koji smatraju da će opće gospodarsko stanje iduće godine biti malo ili znatno lošije nego ove godine). Među sugovornicima koji dolaze iz srednjih poduzeća taj

Na j go slab po dinu ija o i D duze zab čeki alm tn ilje va ac icim žen nja z ije a i a s a id zS um u ću lav on eđu ije

9

očekivanja u 2013.

studeni 2012.

Poslovna očekivanja u 2013.: Prema regijama 10O%

Znatno bolje

Malo bolje

Približno isto

Malo lošije

Puno lošije

/ www.hup.hr

Poslovna očekivanja u 2013.: Prema veličini tvrtki 10O%

75%

75%

50%

50%

25%

25%

O%

Regionalni Regionalni Regionalni Regionalni ured Osijek ured Rijeka ured Split ured Zagreb

Ukupno

O%

Znatno bolje

Male

Malo bolje

Približno isto

Srednje

Graditeljstvo je ponovo sektor s najpesimističnijim pogledom na poslovne okolnosti u našoj zemlji

Malo lošije

Velike

Puno lošije

Ukupno

s s l c n d v p n p G s n z s ć v d j p u j ć

b m t j

10

Poslovna očekivanja u 2013.: Po sektorima 10O%

Znatno bolje

Malo bolje

Približno isto

Malo lošije

Puno lošije

75% 50% 25% O% Graditelj- Industrija Trgovina Turizam stvo

se udio smanjuje na 36,7 posto, dok je najmanji udio zabilježen među velikim poslodavcima (29,2 posto). Posljedično, najveći udio onih koji očekuju djelomice bolje stanje je među velikim tvrtkama (8,3 posto, prema 6,7 posto među srednjim i 3,4 posto među malim poslodavcima).

Graditeljstvo je ponovo sektor s najpesimističnijim pogledom na poslovne okolnosti u našoj zemlji ( u ovom slučaju u smislu poslovnih očekivanja u idućoj godini). Svaki drugi sugovornik iz ovog sektora smatra da će stanje iduće godine biti još lošije nego u ovoj. Slijede poslodavci iz trgovine, kao i iz usluga i prijevoza kojih po dvije petine (40 posto) smatra da će naredna godina biti lošija.

Najmanje loša očekivanja zabilježena su među poslodavcima iz industrije (35,5 posto) i turizma (33,3 posto). Ujedno je sektor turizma i najoptimi-

Usluge i prijevoz

Ukupno

stičniji. Naime, 16,7 posto sugovornika iz ovog sektora u istraživanju očekuje da će iduća godina biti djelomično bolja od ove godine.

Očekivanja u vezi s uvjetima investiranja znatno su optimističnija od onih zabilježenih za opću gospodarsku situaciju.

Zabilježeno je 27,7 posto sugovornika koji očekuju bolje uvjete za investiranje u idućoj godini. Ovo je ujedno prvi kriterij u kojemu je “balance score” skoro neutralan (za razliku od ostalih kod kojih je znatno pretezala negativna strana).

Ako bismo poslovna očekivanja u odnosu na uvjete inve-

stiranja mogli uvjetno označiti kao investicijski potencijal, odnosno investicijski optimizam, onda se uočavaju sljedeći zanimljivi nalazi: najveći investicijski potencijal/optimizam zabilježen je u turizmu (40 posto), među velikim poduzetnicima (33,3 posto) i u sjevernojadranskoj regiji (44 posto).

U takvom situacijskom okruženju, vrlo je teško očekivati investicijski optimizam, sam po sebi. Izvršna će vlast morati posegnuti za vrlo opipljivim stimulansima investitorima, bilo stranim ili domaćim, a kako bi se na podlozi javnih, ali na krilima privatnih investicija poticao održiv rast i razvoj gospodarstva. Sveukupno gledano, percepcija općeg stanja u gospodarstvu je vrlo negativna (školskim riječnikom rečeno “mršava dvojka”), a očekivanja od nadolazeće godine su i dalje vrlo nepovoljna (preko jedne trećine ispitanika smatra da će biti još lošije, a preko pola da će se zadržati ovakvo stanje koje su prethodno označili kao

Očekivanja u vezi s uvjetima investiranja znatno su optimističnija od onih zabilježenih za opću gospodarsku situaciju

jako loše).

Kako su poslovala poduzeća u 2012?

Drugi dio istraživanja, usmjeren na mikrorazinu (stanje i očekivanja za poduzeća), daje vrlo vrijedne nalaze o poslovanju ali i očekivanjima poslodavaca, članova Hrvatske udruge poslodavaca. Za razliku od ocjene općeg stanja u gospodarstvu, kao i poslovnih očekivanja za iduću godinu na općoj razini, na ovoj mikrorazini je slika ipak nešto drugačija, odnosno pozitivnija. To, naravno nikako ne znači i da je slika poduzeća u zemlji identična ovoj kakva je proizašla iz istraživanja među poslodavcima članovima Hrvatske udruge poslodavaca, odnosno članovima različitih tijela i organa Udruge (a među kojima je provedeno istraživanje). Ovi su nalazi vrijedan indikator stanja u gospodarstvu, i pokazuju isključivo sliku onog dijela gospodarstva koje je interesno okupljeno u jedinu reprezentativnu poslodavačku udrugu u zemlji.

U tom smislu valja promatrati i rezultate predmetnog istraživanja.

U usporedbi s prethodnom godinom u ovoj su godini sudionici istraživanja, članovi HUP-a, nešto bolje poslovali od ocjene općeg gospodarskog stanja. Najveći udio poduzeća

Poslovna očekivanja u 2013.: Uvjeti za investiranje

Poslovanje poduzeća u 2012. u odnosu na 2011.

38,6%

41,0% 27,7%

25,3%

21,7% 12,0%

16,9%

9,6%

4,8%

2,4% Znatno lošiji

Malo lošiji

Ostati isti

Malo bolji

Znatno bolji

Puno lošije

Malo lošiji

Približno isto

Malo bolji

Znatno bolji

11

očekivanja u 2013.

poslovao je približno isto kao i prošle godine, uz nagnutost na negativnu stranu (lošije poslovanje). Pri tom se uočava i relativno visoki, obzirom na ocjenu općeg stanja gospodarstva, udio poduzeća koja su poslovala bolje. Naime, svako je četvrto poduzeće, član HUP-a u ovoj godini poslovao bolje nego prošle godine, ali je i više od jedne trećine poslovalo lošije od lanjske godine.

Manji prihodi Gledano sektorski, najveći udio onih koji su u ovoj godini bolje poslovali bilježi se među poduzetncima u turizmu (40 posto), te u trgovini (25 posto) i industriji (23 posto). Velike su tvrtke najčešće odgovorile da su u ovoj godini bolje poslovali nego u prošloj (24 posto, prema 23 posto među srednjim poduzetnicima i 18 posto među malima). Sjevernojadranska regija je zabilježila najveću učestalost boljeg poslovanja u ovoj godini (30 posto, prema dalmatinskih 25 posto, 23 posto iz središnje Hrvatske i svega 8 posto iz Slavonije).

Međutim, kad se opći doživljaj poslovanja raščlani na svoje sastavnice onda je slika nešto drugačija. U tom raščlanjivanju nešto drugačije svjetlo bacaju podaci o prihodima, broju

studeni 2012.

/ www.hup.hr

zaposlenih, investicijama, razini cijena i kretanje narudžbi. Što se tiče visine prihoda u prva tri kvartala ove godine u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine skoro svaki drugi poduzetnik, član HUP-a zabilježio je manji prihod u ovoj godini od onog lanjskog. Posebno zabrinjava podataka da je skoro svako deseto poduzeće zabilježilo pad veći od dvadeset posto. Zani-

Poslovanje poduzeća: Ulaganja 2012. prema 2011. godini

43,4%

20,5%

Pad veći od 20%

20,5%

Pad od 3% do 20%

Podaci o prihodu poduzeća u odnosu na prethodnu godinu poklapaju se s općim poslovanjem poduzeća mljivo je i da bilježimo i rast prihoda u 23 posto poduzeća, članova HUP-a koja su sudjelovala u istraživanju.

Podaci o prihodu poduzeća u odnosu na prethodnu godinu poklapaju se s općim poslovanjem poduzeća: najveći je broj poduzeća s rastom zabilježen u sjeverojadranskoj regiji (33,3 posto poduzeća), u turizmu (40 posto poduzeća) i među velikim poduzetnicima (24 posto poduzeća).

Prihod poduzeća u 2012. u odnosu na 2011.

Vrlo su zanimljivi podaci o zapošljavanju, odnosno o broju zaposlenih na isti dan prošle godine. U dvije petine poduzeća smanjen je broj zaposlenih za više od 3 posto. Najveći dio poduzeća zadržao je zaposlenost na istoj razini (43,4 posto poduzetnika), dok je 14,4 posto poduzeća povećalo zaposlenost za više od 3%.

U ovom su se dijelu mali poduzetnici pokazali žilavijima.

Svaki je peti mali poduzetnik

34,9%

28,9% 15,7%

9,6%

12

Pad od 3% do 20%

Ista razina (+/- 3%)

Rast 3% do 20%

8,4%

Rast 3% do 10%

Rast veći od 10%

povećao broj zaposlenih (uz 36 posto onih koji su smanjili razinu zaposlenosti). Među srednjim poduzetnicima njih je 13 posto povećalo broj zaposlenih, ali ih je 48,4 posto smanjilo broj radnika. Kod velikih poduzeća je zabilježen najmanji udio poduzeća koja su povećala broj zaposlenih (8 posto, prema 42 posto koji su smanjili broj zaposlenih). Sektorski gledano zaposlenost je povećana u turizmu (37 posto poduzeća) i trgovini (33,3 posto), te u industriji (16 posto).

Nije bilo povećanja zaposlenosti u graditeljstvu koje je zabilježilo i najveći udio poduzeća sa smanjenjem broja zaposlenih (tri od četiri poduzeća su smanjila broj zaposlenih za više od 3 posto). Pad cijena proizvoda i usluga u ovoj su

Broj zaposlenih na isti dan 2012. i 2011.

38,6%

Pad veći od 20%

Ista razina (+/- 3%)

7,2%

7,2%

7,2%

Rast veći od 20%

Pad veći od 20%

43,4%

10,8% Rast Pad od 3% Ista zaposledo 20% nost (+/- 3%) 3% do 10%

3,6% Rast veći od 10%

g p s 6 ž u n r

z u h o d n a 8 u e o . a u a a u

godini zabilježili u 27,7 posto poduzeća, članica HUP-a koje su sudjelovale u istraživanju, uz 61,4 posto onih koja su zadržala cijene na istim razinama, uz svega 10,8 posto poduzetnika koji su uspjeli povećati razinu cijena. Zanimljivo je

da je najveći udio poduzeća s povećanjem cijena zabilježen u turizmu koji postaje vrlo propulzivna gospodarska grana u zemlji. Zanimljivo je i da su mali poduzetnici češće postigli više cijene za svoje proizvode i usluge od srednjih i velikih (18

posto među malima, 10 posto među srednjim i 4 posto među velikim poduzetnicima su uspjeli korigirati cijene svojih proizvoda i usluga i to prema gore).

U ovoj godini velikog pada investicija, zanimljivi su po-

kazatelji o usporedbi ulaganju poduzeća, članova HUP-a u ovoj u odnosu na prethodnu godinu. Najveći udio poduzetnika je smanjio razinu ulaganja (41 posto poduzeća), uz najveći udio onih koji su razinu ulaganja zadržali na istoj razi-

e in t pe j e j ća bro i e dv e U duz en j za , h o po anj eni ost l ao sm pos 3 p ž r d za e o i dio zad na š vi jveć eća nost na duz sle i po zapo zin je oj ra ist

13

očekivanja u 2013.

studeni 2012.

/ www.hup.hr

ni. Zabilježeno je i 15,6 posto poduzeća koja su u ovoj godini investirala više nego prošle godine.

Najveći udio s povećanjem ulaganja zabilježen je među najvećim poduzetnicima (jedna četvrtina). Istovremeno, najveći broj poduzeća koja su ulagala više nego prošle godine zabilježeno je u turizmu (43 posto).

Gledano prema vrijednosti narudžbi u listopadu ove godine prema istom mjesecu lani, zabilježen je pad narudžbi proizvoda i usluga poduzeća, članova HUP-a. Taj je pad zabilježen u 45 posto poduzeća, dok je istovremeno njih 20,5 posto zabilježilo rast potražnje za svojim proizvodima i uslugama.

Očekivanja poduzetnika u 2013: Kuda idu naša poduzeća?

Posljednji dio istraživanja donosi pokazatelje o očekivanjima poduzeća, članova HUP-a u pogledu poslovanja njihovih poduzeća u narednoj godini. Drugim riječima, radi se o poslovnim očekivanjima za njihova vlastita poduzeća. Ova poslovna očekivanja na mikrorazini donose i očekivanja u pogledu poslovanja njihovih poduzeća, ukupnih prihoda, razine zaposlenosti, investicija, očekivane vrijednosti narudžbi u prvom kvartalu 2013. godine.

Za razliku od prihoda u ovoj godini koji su kod 48 posto ispitanika iz istraživanja niži, uz 23 posto onih koji su zabilježili rast prihoda, očekivanja za iduću 14

G u p t p z

g N o i o t d p p

Zabilježeno je i 15,6 posto poduzeća koja su u ovoj godini investirala više nego 2011. godine, naravno među najvećim poduzetnicima u državi

n n u o u v

u z g i p u (

Očekivani prihod poduzeća u 2013.

36,1%

43,4%

32,5% 30,1%

21,7%

20,5%

7,2% Pad veći od 20%

Očekivana razina zaposlenosti u 2013.

6,0%

2,4% Pad od 3% do 20%

Isti prihod (+/- 3%)

Rast 3% do 10%

Rast veći od 10%

Pad veći od 20%

Pad od 3% Ista zaposlenost Rast do 20% (+/- 3%) 3%-10%

0,0% Rast veći od 10%

Predviđena ulaganja u 2013. godini

Gledano sektorski najveći udio očekivanog rasta prihoda zabilježen je u turizmu gdje je pola poduzeća izrazilo očekivanje za povećanje prihoda u 2013. godinu su nešto optimističnija.

Naime, 29 posto poduzetnika očekuje manje prihode od onih iz ove godine, dok ih 35 posto očekuje povećanje prihoda. Pri tom je nešto izraženiji udio poduzetnika koji predviđaju rast prihoda od 3 do 10 posto (32,5 posto).

Ovo je ujedno i najoptimističniji element u cijelom istraživanju u kojemu je “balance score” u pravilu prilično negativan. U ovom slučaju znatno preteže udio poduzeća koja očekuju povećanje prihoda.

Gledano sektorski najveći udio očekivanog rasta prihoda zabilježen je ponovo u turizmu gdje je preko pola poduzeća izrazilo kako očekuje povećanje prihoda u idućoj godini. Visoki udio zabilježen je i u industriji (38 posto poduzetnika), usluga-

ma (38 posto) i trgovini (29 posto), dok je najmanji udio optimističnih ponovo zabilježen u graditeljstvu (11 posto).

Za razliku od visine prihoda, jedan drugi kriterij ipak ukazuje na oprez među poduzetnicima.

Radi se o očekivanoj razini zaposlenosti u 2013. godini. Zamjetan je veliki udio poduzetnika koji predviđaju smanjenje broja zaposlenih u svojim poduzećima (73,5 posto), dok njih svega šest

45,8%

21,1% 10,8%

Pad veći od 20%

14,5% 4,8% Pad od 3% do 20%

Ista razina (+/- 3%)

posto očekuje povećanje broja zaposlenih. Mali poduzetnici su u ovom dijelu nešto optimističniji u odnosu na svoje kolege iz srednjih i velikih poduzeća (11 posto ih predviđa rast zaposlenosti u svojim poduzećima, za razliku od 3,8 posto kod velikih ili 3,3 posto kod srednjih).

Sektorski je u turizmu najveći udio onih koji predviđa povećanje broja zaposlenih (16,7 posto), te u trgovini (11,1 po-

Za razliku od visine prihoda, jedan drugi kriterij ipak ukazuje na oprez među poduzetnicima, radi se o očekivanoj razini zaposlenosti u 2013. godini

Rast 3% do 10%

Rast veći od 10%

sto). Nešto je manji udio među poduzetnicima iz industrije (6,7 posto), dok niti jedan graditelj ne planira povećati zaposlenost u idućoj godini.

Očekivanje pada Neizvjesnost od poslovne 2013. godine, osim u prethodnom kriteriju (razina zaposlenosti) se vidi i u još jednom pokazatelju – očekivana razina cijena proizvoda i usluga. Samo četiri posto poduzetnika očekuje zadržavanje cijena proizvoda i usluga na razini iz ove godine.

Svi ostali, odnosno njih 96 posto očekuje pad cijena.

Za razliku od prethodna dva elementa (razine zaposlenosti i visine cijena), predviđena ulaganja u 2013. godini još su jedan pozitivan sadržaj zabilježen u ovom istraživanju. Zanimljivo 15

očekivanja u 2013.

je da za narednu godinu bilježimo veći udio poduzeća koja predviđaju rast ulaganja u odnosu na udio poduzeća koja su tijekom ove godine investirala (ove godine 28,9 posto prema 15,7 posto prošle godine). Najveći udio porasta investicija zabilježen je kod velikih poduzeća (37,5 posto planira uložiti više nego ove godine), te u sektoru turizma (70 posto).

Oprez se očituje i u očekivanoj razini narudžbi u prva tri mjeseca iduće godine. Malo više od polovice (57 posto) poduzetnika očekuje zadržavanje iste razine narudžbi kao i u ovogodišnjem prvom kvartalu. Međutim, dvostruko je više onih koji očekuju smanjenje narudžbi u odnosu na one koji predviđaju povećanje (28,9 posto prema 14,5 posto). Nešto su češće zabilježena veća očekivanja narudžbi kod malih (14,3 posto) i srednjih (16,1 posto) nego kod velikih (12,5 posto).

Sektorski su ponovo najoptimističniji poduzetnici iz turizma (20 posto poduzeća predviđa veće narudžbe) i industrije (19 posto poduzetnika). Građevinari s druge strane očekuju smanjenje u 50 posto slučajeva, ali i bez ijednog koji očekuje veće narudžbe za svoje poduzeće.

Izvoz roba i usluga Posljednji kriterij utvrđivanja poslovnih očekivanja odnosi se na očekivanje u odnosu na kretanje izvoza roba i usluga. Više od polovice sugovornika među poduzetnicima koji izvoze svoje proizvode i usluge očekuje zadržati razinu izvoza i u narednoj godini kakvu su imali u 2012.

S druge strane pad predviđa 7,5 posto poduzetnika, dok 37,9 posto ih predviđa rast izvoza proizvoda i usluga njihovih 16

studeni 2012.

/ www.hup.hr

Ovo istraživanje pokazuje svu žilavost hrvatskih poduzetnika okupljenih u HUP-u koji su se i do sada znali nositi s poteškoćama poduzeća. Ovo je vrlo optimističan pokazatelj kojeg pronalazimo kod poduzetnika različitih veličina (38 posto malih poduzetnika, 36 posto srednjih i 40 posto velikih poduzetnika predviđaju porast izvoza vlastitih proizvoda i usluga).

Uočena žilavost poduzetnika okupljenih u HUP-u, osim prema kriteriju očekivanog porasta izvoza, očituje se i u reakcijama na krizu u 2013. godini. Svaki peti sugovornik iz istraživanja (21,7%) smatra da će se njegovo poduzeće uspješno nositi s krizom i istu prevladati bez većih teškoća.

Malo manje je onih (19,3%) koji smatra da je spremno za krizne uvjete koje će uz manje teškoće uspjeti prevladati. Najveći je dio poduzetnika (50,6%) izjavilo kako će ovu krizu teško i uz puno napora ipak prevladati. Jedan dio poduzetnika (6%) izjavljuje kako će teško prevladati krizu, a njih 2,4% smatra da će izuzetno teško prevladati krizu i preživjeti.

Sve u svemu, ova je godina, i u istraživanju koje je provedeno među članovima tijela i organa HUP-a, označena kao izrazito teška godina za hrvatske poduzetnike.

Ona je negativno doživljena u većini parametara. S druge strane poslovna očekivanja za iduću godinu pokazuju pozitivne signale na mikrorazini i to u očekivanom porastu prihoda, investicija i izvoza. Najčešći su pozitivni signali zabilježeni u turizmu, ali i u industriji te trgovini.

Oni su rijeđi kod poduzetnika iz različitih usluga i prijevoza, dok su gotovo izostali u sektoru graditeljstva. Ovo istraživanje pokazuje svu žilavost hrvatskih poduzetnika okupljenih u HUP-u koji su se i do sada znali nositi s poteškoćama i poslovanjem u kriznim uvjetima.

Prema njihovim izjavama, najveći dio poduzetnika će uspjeti prilagoditi se poslovanju i u kriznoj 2013. godini. Na redu je izvršna vlast.

Očekivano kretanje izvoza u 2013.

54,5% 30,3%

3,0%

4,5%

Pad veći od 20%

Pad od 5% do 20%

7,6% Ista razina

Rast 5% do 20%

Rast veći od 20%

vice o l o p d u Više o rnika međ i izvoze o oj sugov tnicima k sluge ai u ze podu roizvode i zinu izvoz p ati ra ž r svoje d a je z očeku j godini 012. ćo 2 u u d i i l u u ima s u v kak

17

Kolumna

studeni 2012.

/ www.hup.hr

Moramo dobiti rat za državu i gospodarstvo

J

Sigurno je da će žilavost većeg dijela poduzetnika nadživjeti i ovu vrlo nam tešku nadolazeću 2013. godinu

oš jedna poslovna (a uz to i krizna) godina bliži se svome kraju. I dok je započela prilično optimistično (zbog očekivane promjene koju je najavljivala tadašnja opozicija a sadašnja vlast), kraj godine pobojan je puno sumornijim brojkama. Prije ljeta, tada još uvijek guverner Rohatinski, izvanredno je pogodio bit hrvatske makroekonomske zbilje u svojoj antologijskoj izjavi: pada sve što ne bi trebalo padati. Ako tu izjavu ogolimo svih nenamjernih prizvuka, ostaje gola činjenica: usporavanje gospodarstva traje pune četiri godine, svi zajedno plešemo na tankoj žici iznad provalije. I sve Davor Majetić, je teže pokrivati tu glavni direktor HUP-a “golotinju”. Hrvatska je u dubokoj krizi, ali i bez valjanih odgovora kako iz nje izaći. Danas je svima sasvim jasno, treba nam ekonomski i društveni model bitno drugačiji od ovog kojeg konzumiramo dva desetljeća. odina je prošla u namjeri sređivanja stanja (prvenstveno kroz različita rješenja u sferi porezne politike). Od prve promjene (oporezivanje dividende iz prošlih godina), pa preko općeg poreznog zakona, do zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, tražili smo od resornog ministarstva da se u potrebne promjene ide puno opreznije. Govorili smo da je stanje 2012. znatno drugačije od onog iz 2000. i da se ne mogu primjenjivati isti

G

18

obrasci. Problemi su puno dublji i složeniji. Ponavljali smo da svaki od ovih zakona nosi u sebi i opipljivi antipoduzetnički potencijal, a što bi se moglo odraziti i na ekonomsku aktivnost, uključujući i razinu zaposlenosti. Isticali smo da nismo protiv sređivanja stanja, samo smo predlagali oprezniji pristup.

Sad smo ponovo pred jednim takvim problemom na koji ponovo upozoravamo da je neprihvatljiv sa stanovišta zdrave ekonomske logike: projekcija proračuna za narednu godinu.

Brine nas planirano povećanje rashoda središnje države za 4 milijarde kuna, ali i planirani deficit od skoro 11 milijardi.

Jako nas brine što i dalje nema niti snage niti razumijevanja za stanje u kojemu posluje hrvatsko gospodarstvo (u studenom je kulminacija krize kad svaki dan ostaje bez posla oko 800 radnika). A prihodi proračuna rađeni na projekciji gospodarskog rasta od 1,8 posto. Osobno iz dubine srca želim vjerovati da je ova prognoza ispravna, kao što sam navijao i za onih 0,8 posto za ovu godinu (a završit ćemo na više od minus jedan). Na veliku žalost, glava mi srcu ne da uživati u toj optimističnosti. Savršeno razumijem ministra financija koji je morao pomiriti brojne interese, razmišljati i o ogromnim obvezama koje stižu na naplatu, nadolazećim lokalnim izborima, zadanim elementima proračuna

k s t M r

I

s

D s s t e i m b g o k r d

i m D v d p

studeni 2012.

e

Kolumna

Čeka nas štednja

o

z a

/ www.hup.hr

koji ne daju previše manevarskog prostora. Sa svim se time mogu složiti i sve mogu razumjeti. To naravno ne znači da mogu i prihvatiti.

Moramo se svi probuditi iz ovog polusna i sebi reći: jednostavno, ne ide dalje ovako! straživanje među poduzetnicima koje donosimo na stranicama ovog priloga zorno pokazuje dubinu problema s kojima se susreću naši poduzetnici. Ova 2012. godina pokazala se kao vrlo teška, ali su i u tako izuzetno nepovoljnom poduzetničkom okruženju poduzetnici uglavnom uspjeli zadržati razinu poduzetničke aktivnosti , ulaganja u dugotrajnu imovinu i razinu zaposlenosti, uz rastuće Danas je troškove, pad ekonomičnosti poslovanja i bitno smasvima sabruto dobiti i vrlo svim jasno, njenje nisku razinu profitabilnosti treba nam poslovanja. ekonomski Sigurno je da će žilavost većeg dijela poduzetnika i društveni nadživjeti i ovu vrlo nam tešku nadolazeću 2013. model godinu. Bilo bi dobro kad bitno drubismo zagledani u ogledalo, gačiji od na samom pragu ulaska u EU, sebi rekli: idemo ovog kojeg se promjeniti. Izazovi i konzumiproblemi su tako temeljni i uočljivi da svi znamo što ramo dva i gdje trebamo odmah midesetljeća jenjati. Dobro je, a možda istovremeno i loše, što ovisimo o sebi samima. Imamo potencijala, pokrenimo ih. Imamo znanja, iskoristimo ga. Imamo li mudrosti, hrabrosti i volje? Moramo ih imati.

Domovinski je rat ovih dana i formalno završio. Moramo dobiti i rat za državu i gospodarstvo. A on je žešći i ozbiljniji nego ikada u povijesti naše mlade hrvatske države.

K

I

Situaciju neće popraviti ni pad za šest mjesta na Forbesovoj listi zemalja najpogodnijih za poslovanje, pali smo sa 41. na 47. mjesto

ao što smo već znali, iduće godine neće biti bolje; dapače, čekaju nas novi izazovi. Predviđeni rast BDP-a sigurno se neće ostvariti, a možemo biti jako zadovoljni ako se ne nastavi trend daljnjeg pada.

Vlada je zatekla znatno težu situaciju nego što je predviđala prilikom preuzimanja vlasti, pa je prisiljena “vatrogasnim” mjerama (u “cajtnotu”) što prije stabilizirati Branko Roglić, stanje. Kamate koje dospijevaju u idućoj vlasnik Orbica godini dodatno će otežati stabilizaciju.

Nisam siguran da je izlazak iz krize moguć forsiranjem investicija u javnom sektoru, s obzirom na spori povrat uloženoga i poslovičnu neefikasnost državnih poduzeća. To može biti kratkoročno “lakiranje”, ali iza toga mora slijediti neizbježna privatizacija.

Ne veseli me stanje u brodogradnji, građevinskom sektoru, tekstilnoj i drvnoj industriji, a ni bankarski sektor s obzirom na probleme s naplatom potraživanja nije obećavajući. Zbog toga bih parafrazirao Churchilla: čeka nas godina krvi i znoja.

Situaciju neće popraviti ni pad za šest mjesta na Forbesovoj listi zemalja najpogodnijih za poslovanje. Pali smo sa 41. na 47. mjesto, što nikako ne može biti poticaj stranim ulagačima kojima težimo. slobađajuća presuda našim generalima Gotovini i Markaču mogla bi unijeti malo optimizma i potaknuti svakoga od nas na veći angažman i efikasnost.

Bez dubokog reza na troškovnoj strani i maksimalnog oslobađanja tereta gospodarstvu, te posvemašnje štednje na svim područjima (uključujući ulazak u strukturu države), ne možemo se nadati boljemu, jer, kao što znamo, ne traži Njemačka novac od Grčke, nego je upravo obrnuto.

O

19

Kolumna

studeni 2012.

/ www.hup.hr

Slijedi još jedna teška godina u nizu

H

Sa velikom zabrinutošću pretpostavljamo da će se većina negativnih trendova iz 2012. prenijeti u prvi kvartal sljedeće godine

rvatsko gospodarstvo preskupi, ukoliko se na bilateralna kraju 2012. obiljenoj razini nešto ne učini. žit će četvrtu uzasto2013. malo je izvjesno pnu godinu recesije. Čini se da za pretpostaviti poboljje Hrvatska jedna od europskih šanje konkurentnosti zemalja koja se najsporije i hrvatskog gospodarstva, zbog najteže oporavlja od financijske i nespremnosti nositelja ekogospodarske krize započete kranomske politike u oblikovanju jem 2008. U produljenoj hrvati provedbi u hitnom roku cjeskoj recesiji se očitavaju dosezi lovitih, koherentnih i sustavnih hrvatskih ekonomskih politika ekonomskih politika koje bi bile tijekom krize kao i dubina i u funkciji održivog dugoročveličina unutrašnjih ekonomnog dinamičnog gospodarskih problema te potrošenosti skog razvoja i rasta Hrvatske i hrvatskog ekonomskog modela povećanja blagostanja državljana iz tranzicije i doba konjukture u Hrvatske. Jedna od najbitnijih devedesetim godinama. karakteristika poslovne 2013.

Premda kalendarski godina bit će velika neizvjesnost, nesijoš nije završena, dosadašnja gurnost i bitno povećana kommakroekonomska postignupleksnost poslovanja. Brojna ća u značajnom su raskoraku zakonska regulativa od velikog prema najavama na početku značaja iz područja fiskalne poligodine. Posebno nas zabrinjatike donosi se u prosincu 2012. vaju kretanja u realnom sektoru Ivan Miloloža, i počinje se primjenjivati od predsjednik Uprave Munje kao što su daljnji značajan pad 2013. Posebno se to odnosi na BDP-a, velik pad industrijske gospodarske implikacije brojnih proizvodnje, smanjenje građevinskih radova, pad trgovine promjena u poreznoj politici te uvođenje novog poreza na na malo, nepovoljna kretanja u poljoprivredi i prometu, nekretnine. Donošenje i primjena osjetljivih poreznih propad prodaje automobila, pa samim tim i autodijelova. Njih pisa u izuzetno kratkim rokovima donosi značajne rastuće rizike poslovanja, kao i vrlo moguće izvanredne povećane prate i kretanja u financijskom sektoru, praćena razdužitroškove poslovanja. vanjem poslovnog sektora, daljnji rast nelikvidnosti i broja blokiranih poslovnih subjekata, rast nenaplativih kredita u U prvoj polovici 2013. ubrzano rješavanje pitanja insolventnosti i nelikvidnosti pri striktnoj primjeni Zakona o bankama, smanjenje kreditne aktivnosti, otežani pristup financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi može kreditiranju i cijena kapitala za još uvijek brojne poslovne subjekte, povećana porezna presija nad poslovnim subjekti- u početnoj fazi eventualno rigidne primjene i provedbe, ma i značajno povećanje inflacije. imati za posljedicu nestanak sa tržišta izuzetno značajnog broja poslovnih subjekata uz nemale kolateralne žrtve u a velikom zabrinutošću pretpostavljamo da će se poslovnom sektoru. Promjene Zakona o minimalnoj plaći većina navedenih negativnih trendova iz zadnjeg koji je u pripremi, donosi značajno povećanje minimalkvartala 2012. u značajnoj mjeri prenijeti u prvi kvartal ili prvo polugodište sljedeće godine. Poslovna 2013. ne plaće i bez kompenzacijskih mjera može predstavljati biti će još jedna u nizu izuzetno teških godina za brojne hr- snažan udarac konkurentnosti prerađivačke industrije i graditeljstva. Kao 28. članica EU, za Hrvatsku će biti vatske poduzetnike, možda u nekim aspektima i značajno nepovoljnija nego 2012., posebno iz razloga gubitka tržišta potrebni izuzetni dodatni trajni napori na svim razinama zemalja Cefte i uvođenja carinskih barijera za naše proizvo- u administraciji ali i u poslovnom sektoru da bi se ostvario de, a sada će uvođenjem carina biti gotovo nekonkurentni i zadovoljavajući napredak.

S

20

T a

U

O z s d t n j n m s m t z 1 g

studeni 2012.

Tvrtkama treba red, a ne porezna represija

P

-

rvo treba naglasiti tivne barijere. Čini se da su da je 2012. godina podijeljeni. Jako visoko rangizapočela za male i raju i neplaćanje u rokovima, srednje poduzetnike vrlo čak i u Europskoj uniji to je zadovoljavajuće, u smislu da problem. je ponovno osnovano MiniA i mi u Hrvatskoj smatramo starstvo poduzetništva i obrta. da su to najvažniji prioriteti Treba podsjetiti da je ovo za rješavanje. ministarstvo postojalo krajem 2013. poslovnoj go1990-ih i početkom 2000-ih, dini, poduzetnici od a onda se spojilo s ministarhrvatske Vlade očestvom gospodarstva, čime kuju da im olakša poslovanje, se značaj malog i srednjeg da ukine nepotrebne birokratpoduzetništva izgubio. Mali ske procedure, da omogući i srednji poduzetnici čine 99 lakši pristup financijama, jer posto cijelog gospodarstva, bez financiranja, nema rasta samo nešto manje od 500 ni širenja niti otvaranja novih poduzeća nisu mali i srednji, radnih mjesta. pa smatramo da je važno Opet naglašavamo da je da dobiju i značaj koji im jedna od osnovnih značajki pripada. Mi, HUP - Udruga poduzetništva rizik, bez kojeg malih i srednjih poduzetnika nema stvaranja nove vrijednood početka smo podržavali sti, novih ideja i poduhvata.

Petar Lovrić, HUP-Udruga malih i inicijativu da se osnuje ovo Zato molimo sve mandatare srednjih poduzetnika ministarstvo. Ipak, znamo da ekonomskih politika da posamo osnivanje ministarstva tiču rizik, a ne da ga ubijaju, nije dovoljno. a da porezne politike uvode red, a ne represiju. Od novog Zakona o financijskom poslovanju i predsteno što je za male i srednje poduzetnike čajnoj nagodbi, koji smo već nekoliko posljednjih trenutno najvažnije je rješavanje problema koji su se nagomilavali tijekom zadnjih 10-ak godina tražili da se donese, zapravo od 2008. godine, godina. Iznenadit ćete se što su to uvijek isti problemi. kad su se počeli uočavati prvi veći i ozbiljniji problemi s nelikvidnošću, očekujemo da uvede reda i donese A možda će vas još i više iznenaditi činjenica da isti financijsku disciplinu, iako, moramo priznati nismo se problemi muče male i srednje poduzetnike iz cijele slagali sa svim elementima tog zakona. No, vrijeme će Europske unije. Upravo je polovicom studenoga odrpokazati kakve će rezultate dati. žana 1. Skupština malih i srednjih poduzetnika, koju I opet ponavljamo, 86 posto svih novostvorenih radje organizirala Europska komisija, na Cipru. Tamo je, nih mjesta u Hrvatskoj stvara se u malim i srednjim između onih uobičajenih poruka da je malo i srednje poduzećima. A da bi to mogli, treba mala i srednja poduzetništvo kostur, pokretač, ključni faktor svakog poduzeća pustiti da rade svoj posao. gospodarstva, naravno bilo i riječi o tome koje su Njihov je posao da imaju proizvod ili uslugu i tržište najveće prepreke za male i srednje poduzetnike i kako na kojem će ga prodati. Sve ostalo zove se poduzetničih riješiti. Cijela Europska unija ima iste teme kad su mali i srednji poduzetnici u pitanju: što ih muči i kako ko okruženje ili poslovno okruženje, koje mora biti takvo, da ako već ne može stimulirati poduzetnike, a to eliminirati? Čini se da se europski mali i srednji onda barem da im ne otežava taj njihov prvi i najvažpoduzetnici jedino ne mogu odlučiti je su li na prvom niji posao. mjestu prepreka pristup financijama ili administra-

U

e

a

-

Kolumna

/ www.hup.hr

Ono što je za male i srednje poduzetnike trenutno najvažnije je rješavanje problema koji su se nagomilavali tijekom zadnjih 10-ak godina

O

21

Kolumna

studeni 2012.

/ www.hup.hr

Potrebne su reforme na domaćem tržištu

Z k

P

Bez promjene sustava vrijednosti ne možemo očekivati ni početak oporavka gospodarstva

22

ri kraju smo četvrte pooštrenih pravila o ispunjagodine zaredom u kojoj vanju obveza prema dobavljaHrvatska ne uspijeva čima, zaposlenicima i ostalim ostvariti rast gospodarstva. vjerovnicima.

U tom su se razdoblju pod Poslodavci u privatnom sektoru utjecajem svjetske financijske prilagođavaju poslovanje kona potom i europske dužničke trakciji potražnje kroz smanjikrize rasplinula očekivanja vanje troškova poslovanja, veću visokih stopa gospodarskog rasta averziju prema zaduživanju i na osnovu rasta zaduženosti odgađanje investicija. Pojačana potrošača, poduzeća ili države. neizvjesnost rezultira gubitMijenja se i očekivana uloga kom razvoja i neiskorištenim države u gospodarstvu, od poprilikama koje se pojavljuju kretača gospodarskih aktivnosti na tržištu padajuće potražnje, uz rastuće rashode proračuna doduše rjeđe nego u doba rasta. prema pružanju usluga koje po No, svaka propuštena prilika cijeni i kvaliteti trebaju omoza razvoj materijalnih i ljudskih gućiti domaćim poduzetnicima resursa ili tržišnog položaja pokonkurentnost na unutarnjem većava zaostajanje za konkureni na vanjskim tržištima. Na tim tima koji ne propuštaju takve temeljima uspješna gospodarstva prilike. Sredinom iduće godine ostvaruju rast a neprilagođena postajemo dio zajedničkog sve više zaostaju. Ispodprosječni tržišta s pola milijarde potrošaZdenko Adrović, predsjednik rezultati u prilagodbi domaćeg ča. Umjesto zaleđivanja kapitala Uprave Raiffeisen banke gospodarstva na izmijenjene i odgode investicija poduzetnici uvjete poslovanja ukazuju na trebaju otvorenije promišljati potrebu unapređenja odnosa društva prema poduzetnišo razvoju, suradnji i proboju. Usavršavanje u postojećim tvu i snažnijeg prihvaćanja tržišta kao osnovnog arbitra vještinama ili stjecanje novih neophodnih za opstanak i uspješnosti. Bez promjene sustava vrijednosti od prava rast na proširenom tržištu predstavlja povećanje rizika u utemeljenih na preraspodjeli ukupnog dohotka ka pravu poslovanju, ali bez tog rizika nema uspjeha. na dohodak ostvaren na tržištu ne možemo očekivati ni sim razvoja unutar poduzeća, suradnje između početak oporavka. domaćih poduzeća te suradnje sa poduzećima umulirani četverogodišnji pad domaćeg goss budućeg zajedničkog tržišta, za napredak podarstva doseže već 10% pretkriznog BDP-a, privatnog poduzetništva neophodan je i razvoj usluga te po dubini pada zauzimamo drugo mjesto u javnog sektora. Dugo su domaća poduzeća ovisila o rastu Europi, odmah iza Grčke. Rast nismo uspjeli ostvariti ni potražnje javnog sektora pa su se zahtjevi poduzetnika preu godinama općeg oporavka u okruženju pa nema osnove ma državi posljedično usmjeravali na mogućnosti prodaje, očekivati da će povećanje izvozne potražnje u slučaju brzog što rezultira opravdanjem visoke razine javnih rashoda i u preokreta iz negativnih u pozitivne stope rasta u eurozoni konačnici snažne porezne presije. Ulazak u EU otvara za u 2013. pokrenuti domaće gospodarstvo. Uz optimalne poduzetnike pitanje da li za dio dohotka koji usmjeravaju uvjete na vanjskim, a bez značajnih reformi na domaćem u javni sektor primaju odgovarajuću uslugu koja će im tržištu mogli bi dostići tek blago pozitivne stope rasta, do omogućiti konkurentnost? Usporedba s prekograničnim jedan posto, ako se pad zaposlenosti u sektoru razmjenjikonkurentima ukazuje na područja u kojima su značajne vih dobara i usluga ne produbi pod utjecajem nestanka mogućnosti za napredovanje, pa se inicijativa poduzetnika dijela poduzeća čije poslovanje nije održivo uz poštivanje treba prioritetno usmjeriti upravo na ta područja.

K

O

E u n a m p č u ć o s s i p

studeni 2012.

Kolumna

/ www.hup.hr

Znanje i poduzetništvo kao ključ rasta

H

Ekonomski uspjeh neće biti automatska posljedica članstva u EU, već će ovisiti o našim sposobnostima da iskoristimo prilike

rvatsko gospodarstvo u idućoj godini ulazi u novu fazu razvoja postajući dijelom jedinstvenog tržišta Europske unije. Unatoč činjenici da Europska unija i njene institucije još nisu pronašle konačan odgovor na krizu koja je pogodila neke države članice, EU i dalje pruža niz razvojnih prilika koje mogu pomoći oporavku i rastu hrvatske ekonomije. Potpuna integracija u unutarnje tržište EU podignut će posljednje barijere u kretanju roba, kapitala i usluga, te u konačnici i u kretanju radnika.

Ekonomski uspjeh neće biti automatska posljedica članstva, već će u velikoj mjeri ovisiti o našim sposobnostima da prepoznamo i iskoristimo prilike koje će pred nas biti stavljene.

Tomislav Thür, Dobar su primjer EU fondovi, član Uprave Ine koji u iznosima izraženima u stotinama milijuna eura, predstavljaju mogućnost za ulaganja i razvoj malim, srednjim, pa čak i velikim ekonomskim subjektima, ali samo ako - i jedino ako - oni na vrijeme prepoznaju i pripreme projekte za povlačenje sredstava. Pomoć države u tom će pogledu biti od iznimne važnosti, ali kao i u svakom poduzetništvu presudnu će ulogu imati aktivnost, inovativnost i upornost pojedinaca na strani privatnog sektora. noge hrvatske tvrtke usvojile su europska pravila igre i već će idućeg ljeta postati ravnopravni sudionici jedinstvenog europskog tržišta.

One druge ta pravila još usvajaju i nastoje dobiti bitku s vremenom prije nego što velika utakmica počne za nešto više od pola godine.

Mnoge godine oslanjanja na državnu pomoć ostavile su traga na razinu entuzijazma za restrukturiranjem i podizanjem konkurentnosti u nekim dijelovima gospodarstva, ali u posljednjem razdoblju svjedočimo pozitivnim iskoracima čak i u nekim sektorima koji su dosad pokazivali najveću otpornost na promjene.Energetski sektor danas je na

M

svojevrsnoj prekretnici u procesu razvoja i otvaranja tržišta energijom.

U tijeku je uspostava regulatornog okvira kao dio usklađivanja s europskim zakonodavstvom, kojim se nastoji osigurati konkurentne uvjete poslovanja kako bi ovaj važan sektor spremno dočekao ulazak na europsko tržište, te kako bi se ostvarile nove investicije.

Značaj konkurentnosti hrvatskog energetskog tržišta bit će vidljiv već iduće godine kada će ono postati integralnim dijelom europskog unutarnjeg energetskog tržišta, što donosi brojne prednosti, ali i odgovornosti obzirom da će Hrvatska zajedno s ostalim članicama EU na sebe preuzeti dio doprinosa sigurnosti opskrbe, kao jednim od ključnih čimbenika ekonomske stabilnosti i rasta EU. Hrvatskoj postoji značajan potencijal, kako u segmentu proizvodnje energije tako i u opskrbi kroz infrastrukturne projekte, koji u značajnoj mjeri mogu pridonijeti novim investicijama i stvaranju novih radnih mjesta. Tom se pretpostavkom vodimo i u Ini, čiji će se rast i razvoj u narednom razdoblju temeljiti prije svega na investicijama u Hrvatskoj. U razdoblju koje je pred nama znanje i poduzetništvo bit će ključ rasta. Stoga fokus države u cjelini treba počivati na strukturnim reformama koje će osigurati stabilnost sustava, te na unaprjeđenju tržišnog ozračja putem smanjivanja administrativnih zapreka i olakšavanjem provedbe investicija.

Stabilan i predvidiv regulatorni okvir nikada ne valja zanemariti jer je on od iznimne važnosti za dugoročan uspjeh.

U godini koja je pred nama možda će se i najvažnijom pokazati naša spremnost da iskoristimo poduzetnički duh i preuzmemo rizike novih iskoraka. Potrebno će to biti jer ćemo već za nekoliko mjeseci živjeti u jednom sasvim novom tržištu.

U

23

Kolumna

studeni 2012.

/ www.hup.hr

Jača potreba za stranim investicijama

B n

Š

Hrvatskoj je potrebna strategija razvoja zasnovana na zdravim tvrtkama i područjima koja implementiraju visoke tehnologije

to se gospodarstva tiče, nosti od 4,816 mlrd. kuna, dok prema procjenama većine su u prvih devet mjeseci 2012. analitičara i makroekoostvarile ukupni bruto prihod nomista, u sljedećoj godini od 4,272 mlrd. kuna zahvaljujunapokon bi trebao biti zaući izvoznim naporima. Nažalost stavljen pad BDP-a, uz najavu postoji zabrinutost kako bi blagog rasta od oko jedan posto. negativne gospodarske prilike Iako su to ohrabrujuće najave, u Hrvatskoj mogle dugoročno one same po sebi neće rezultirati ugroziti pozitivne rezultate na izlaskom iz krize i oporavkom izvoznim tržištima. hrvatskog gospodarstva. HrvatTe su kompanije u posljednje tri skoj je potrebna dugoročna stragodine ukupan broj zaposlenih tegija razvoja koja bi se trebala povećale za 10 posto i danas zasnivati na zdravim tvrtkama imaju 4500 zaposlenih, a u i područjima koja implemen2013. planiraju dodatno povetiranjem visokih tehnologija ćati broj zaposlenih za 10 posto. i znanja mogu konkurirati Znajući da otvaranje jednog na razvijenim tržištima EU i novog radnog mjesta u farmaSAD-a. Od presudne je važnosti ceutskoj proizvodnji posredno da Vlada ustraje na smanjenju utječe na otvaranje dodatnih 6 proračunskog deficita i zadržado 8 radnih mjesta u tvrtkavanju financijske discipline te ma s kojima posluju, znači da provođenju strukturnih reformi sada više od 30.000 zaposlenih u državnoj upravi i javnim servi- Tihomir Orešković, dobavljača posredno ostvaruje sima kako bi se podigla kvaliteta predsjednik Uprave Plive prihode kroz razvoj farmaceutnjihovog rada i povećala ukupna ske proizvodnje u Hrvatskoj. efikasnost države. Uz poticaje izvoznicima, pozitivan vjeren sam da napredak treba tražiti u kvalitetniučinak na podizanje hrvatske konkurentnosti imale bi svajem povezivanju znanosti, obrazovanja i gospokako mjere poreznog rasterećenja gospodarstva i određene darstva. Gospodarstvo treba imati priliku izraziti fleksibilizacije u području radnog zakonodavstva, kao i veći svoja očekivanja od obrazovnih programa, a s druge strane broj projekata u području javno privatnih partnerstava. omogućiti stjecanje neophodnih radnih iskustava mladiIzostanak velikih državnih investicija još jače nameće ma. Za Plivu 2013. će proći obilježena jednim od najvećih potrebu uklanjanja administrativnih barijera te stvaranja investicijskih ciklusa u povijesti započetim 2012. godine. čvrstog, transparentnog i sigurnog pravnog okvira koji će Na naše dvije proizvodne lokacije upravo su u tijeku prostimulirati priljev privatnih inozemnih investicija. Realijekti vrijedni više od 200 milijuna dolara. Činjenica da je zacija takvih investicijskih projekata dugoročno bi imala riječ isključivo o ulaganjima u proizvodnju, ovim projektipozitivne učinke naročito na smanjenje nezaposlenosti čija ma daje dodatnu dimenziju te ih čini važnima za cjelokuje stopa izuzetno visoka. pno hrvatsko gospodarstvo. Realizacijom tih projekata, o nije sve tako crno. HUP - Udruga proizvođača osim otvaranja više od 200 novih radnih mjesta, povećat će se i indirektno zapošljavanje na poslovima servisa i logistike lijekova (HUP-UPL) danas okuplja osam tvrtki što će pridonijeti razvoju lokalne i šire zajednice. Dodatkoje svojim rezultatima, povećanjem broja zapono, u Zagrebu je nedavno otvoren Centar financijskih slenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanja i razvoj te aktivnosti koji će pružati usluge za mnoge Tevine europske izvozom predstavlja jednu od okosnica razvoja hrvatskog lokacije, što će rezultirati otvaranjem više od stotinu novih gospodarstva. Unatoč velikim poteškoćama u Hrvatskoj radnih mjesta. članice su u 2011. ostvarile ukupni bruto prihod u vrijed-

U

N

24

O t o d p r n d v r d l r

studeni 2012.

Bez stalne prilagodbe nema uspjeha

N

-

ažalost, kada govoricirati vanjskim zaduživanjem. mo o očekivanjima Kao mogući generatori rasta razvoja hrvatskog ostaju stoga privatne investicigospodarstva u 2013. godini je (domaće i strane) odnosno odmah moram naglasiti da izvoz. Privatne investicije nije moguće izreći nove teze. osmišljavaju poduzetnici, a u Poznato je da nam BDP pada izvozu vrijede međunarodni ili stagnira četvrtu godinu kriteriji kvalitete. za redom, očekivanja rasta u d Vlade treba srednjem su roku za sada skroočekivati da nastavi mna. Dijagnozu tog stanja isto politiku rasterećenja tako znamo. Pored negativnog gospodarstva jer visoki porezi utjecaja svjetskog, posebice gosdjeluju destimulativno na podarstva eurozone, u Hrvatrast, kao i da ubrza reforskoj se godinama “gurao snijeg me birokratiziranog javnog pred sobom”, nisu se provodile sektora. Nadalje, za svakog nužne reforme. Istovremeno je poslodavca važan stabilan se fiskalni i parafiskalni teret regulatorni i zakonski okvir. stalno povećavao da hrani Postoji poslovica koja kaže da stalnorastuću državnu i kvaje svaki stari porez dobar porez zidržavnu potrošnju. Različiti jer se ekonomski subjekti na pokazatelji o konkurentnosti njega naviknu. Svaki novi porez i poslovnoj klimi u Hrvatznači dodatnu neizvjesnost Božo Prka, predsjednik skoj (kao što su to pokazatelji kakvi će biti izravni i neizravni Svjetskog ekonomskog foruma, Uprave Privredne banke Zagreb učinci.

Svjetske banke ili EBRD-a) S druge strane se poslodavci, daju konzistentnu sliku. Hrvatska nije konkurentna i od onih najvećih do najmanjih, moraju u većoj mjeri nema dobre uvjete za poslovanje. Stoga je za promjenu okrenuti sami sebi i tražiti vlastita rješenja, a ne za svaku stanja nužna promjena temeljena na dva stupa. Prvo, odluku čekati Vladu. Živimo u doba vrlo brzih promjenema alternative fiskalnoj konsolidaciji i drugo nužno je na. Preferencije potrošača se mijenjaju, nove tehnologije i proizvodi dolaze na tržište neslućenom brzinom, stalno ubrzanje strukturnih reformi usmjerenih ka povećanju se pojavljuju nova poduzeća koja su efikasnija, inovativkonkurentnosti poduzeća na svjetskom tržištu. Detaljnija, ukratko bolja. Tko ne prati sve promjene, nužno na je lista potrebitih reformi duga i poznata, te je nema propada. Propadaju i najveći koji se nisu na vrijeme prilasmisla ovdje ponavljati. a bilo kakav prosperitet hrvatskog gospodarstva, godili kao Kodak ili Polaroid (jer nisu na vrijeme usvojili digitalnu fotografiju), PanAm (nije pratio deregulaciju a time i cjelokupnog društva nužan je održiv avioindustrije) ili su u velikim problemima kao Nokia gospodarski rast. Model po kojem smo rasli (zbog kašnjenja u razvoju pametnih telefona). To je dio do krize (temeljen na brzom rastu osobne potrošnje, visokim investicijama javnog sektora u infrastrukturu, a tržišne utakmice, pa bez stalne prilagodbe poduzetnika, sve financirano vanjskim zaduživanjem) više nije održiv. uspjeh nije moguć.

Vjerujem da je zajedničkim snagama svih zainteresiranih Osobna potrošnja neće moći u srednjem roku rasti u Hrvatskoj moguće napraviti kvalitativan pomak u po visokim stopama, kao niti državna potrošnja (zbog ostvarenju dugoročnog rasta na dobrobit svih stanovnika. visokog javnog duga, ali i novih međunarodnih pravila Put neće biti lagan ni za koga, no ako znamo zajednički fiskalne discipline te našeg zakona o fiskalnoj odgovorcilj, do njega će biti lakše doći. nosti). Investicije se neće moći u značajnoj mjeri finan-

O

i

e e

Kolumna

/ www.hup.hr

Od Vlade treba očekivati da nastavi politiku rasterećenja gospodarstva jer visoki porezi djeluju destimulativno na rast

Z

25

Kolumna

studeni 2012.

/ www.hup.hr

Potencijala i mogućnosti imamo

U

Imamo i znanja i stručnosti, što smo pokazali opstajući u krizi, na nama je da te potencijale iskoristimo

26

lazeći u 2012. godinu projekata, od projekata javnoimali smo pred sobom privatnog partnerstva, enervelika očekivanja. getskih projekata,energetske Očekivali smo zaustavljanje obnove zgrada, do ulaganja negativnih trendova u nau željezničku infrastrukturu. šem gospodarstvu. I ne samo Intenziviranjem ovih aktivnosti to, očekivali smo promjenu pozitivni trendovi bit će vidljivi smjera trendova u – pozitivne. i u cijelom nizu ostalih, popratNažalost, gotovo godinu dana nih djelatnosti. u kojoj smo imali novu Vladu Četiri godine poslovanja u s četverogodišnjim mandauvjetima snažne krize povećale tom, negativni trendovi nisu su broj poduzetnika koji plešu zaustavljeni. Jesmo li mogli više na samom rubu. To u godini i bolje? pred nama moramo promijeStanje hrvatskog gospodarstva niti. opterećenog strukturnim proktivnosti Vlade blemima očito je takvo da se usmjerene na rješavaznačajniji preokreti gospodarnje gorućeg problema skih trendova u ovako kratkom – nelikvidnosti, i uvođenjem razdoblju od godine dana reda, posebice kroz donošenje nisu mogli vidjeti. Dodatno, Zakona o financijskom poslopred nama je u 2013. godini vanju i predstečajnoj nagodbi, ulazak na tržište Europske napori usmjereni ka povećanju Ivan Ergović, unije. Ovako slabi i financijski dinamike tržišta rada, samo predjednik Uprave Nexe grupe iscrpljeni, hoćemo li uspjeti su neke od aktivnosti koje naći svoje mjesto na visoko će, nadamo se, 2013. godinu konkurentnom tržištu? Hoćemo li ulazak u Europsku učiniti svjetlijom godinom za hrvatsko gospodarstvo. Uz uniju prije svega vidjeti i biti u stanju iskoristiti kao jednu definiranje jasne strategije razvoja, za hrvatsko je gospood mogućnosti za naš rast i oporavak? darstvo važno postojanje sustavnog pristupa Vlade oko poticanja izvoza i povećanja konkurentnosti hrvatskog rađevinarstvo i proizvodnja građevinskih gospodarstva poput ukidanja raznih fiskalnih i parafiskalmaterijala snažno su i među prvima osjetili sve nih nameta, otklanjanja raznih administrativnih barijera, posljedice globalne ekonomske krize koje su još nefleksibilnog radnog zakonodavstva, visoke cijene rada, više istaknule slabosti hrvatskog gospodarstva. Uz kolaps tržišta i zaustavljanje državnih investicija, poseban teret je do visokih troškova energije za industrijske potrošače, što se u branši u kojoj posluje Nexe grupa, ogleda kroz enori rast nelikvidnosti. mno povećanje cijene prirodnog plina koji je u odnosu U Nexe grupi, koja je u cijelosti naslonjena na građevinna zemlje u regiji najskuplji. ski sektor, prepoznavši ove negativne trendove, poduzeli Jedno je sigurno. Potencijala i mogućnosti imamo, poput smo niz aktivnosti u optimizaciji troškova poslovanja i primjerice veće usmjerenosti ka korištenju domaćih restrukturiranju u skladu s razinom aktivnosti. materijala domaćih proizvođača u najavljenim investicijU takvim uvjetima uz visoku nezaposlenost, pad potrošnje, pad investicija u realnom sektoru, pad konkurentno- skim projektima, poput korištenja betonskih kolnika u cestovnoj izgradnji. Usudio bih se reći, imamo i znanja sti hrvatske industrije, očekivanja od plana investicijskih i stručnosti, što smo pokazali opstajući u ovoj krizi. Na ulaganja Vlade RH su velika. U 2013. godini stoga očekujemo stabilizaciju i zaustavljanje negativnih trendova u nama je da zajednički, angažmanom svih subjekata hrvatnašoj industriji intenziviranjem najavljenih investicijskih skog društva, potencijale i mogućnosti iskoristimo.

A

G

i -

-