hup,povijest,uredi by 24sata d.o.o.

20 godina hup-a

... smo

P g

G U

Z U

K je

K p

P o

K g

D n

sadržaj

Sadržaj Ivica Mudrinić

Predsjednik HUP-a piše o mogućnostima razvoja hrvatskog gospodarstva i konkurentnosti

davor Majetić

Glavni direktor HUP-a piše o dvadeset godina djelovanja Udruge i stalnom rastu broja članova

Bernard jakelić

Zamjenik glavnog direktora HUP-a piše o postignućima Udruge na korist svim poduzetnicima

Povijest

Kako su čelnici HUP-a kroz dvadeset godina djelovanja postali jedini istinski glas poduzetnika 9

regionalni uredi

Kada su osnovani, kako su se razvijali i koje su inicijative pokrenula tri regionalna ureda HUP-a

Granske udruge

Predstavljamo rad dvadesetdevet granskih udruga HUP-a od osnivanja do danas

Međunarodna

Kako je HUP postao važan čimbenik na međunarodnoj gospodarskoj sceni posebice u jugoistočnoj Europi

Projekti i događaji

Dan poduzetnika, Radni ručak , CEPP, PUMA, NVK samo su neki od događanja i projekata Hrvatske udruge poslodavaca

50 3

kolumna

Bez širokog konsenzusa nema oporavka H

UP se praktički od svog osnivanja, dakle već 20 godina, zalaže za Hrvatsku koja se učinkovito koristi svojim resursima, koja je zemlja s poticajnom ulagačkom i poslovnom klimom, uključena i aktivno participira u europskim i globalnim tokovima i trendovima, koja privlači inozemne ulagače, najbolje zaposlenike, menadžere, znanstvenike i studente, koja je zemlja konkurentnoga i fleksibilnoga gospodarstva sa sofisticiranim proizvodima i uslugama, zemlja dobro obrazovanih i zaposlenih građana kojima je standard života u stalnom porastu. Iako i danas ta vizija djeluje jednako daleko i bajkovito kao i prije 20 godina, u Europskoj uniji, zajednici u koju ulazimo, postoje primjeri zemalja koje su se uspješno transformirale i približile se idealu uspješnoga gospodarstva i društva. Većini im je zajedničko da su po pitanju pravca zaokreta postigle širi društveni konsenzus. U našoj je novijoj povijesti Hrvatska dostigla širi politički i društveni konsenzus o dva presudna pitanja: samostalnosti hrvatske države i ulaska u Europsku uniju. Vodeće političke opcije i tvorci javnog mnijenja usuglasili su se oko ovih strateških ciljeva i oba su uspješno realizirana. Istina, bilo je tijekom realizacije i po ovim pitanjima razmimoilaženja oko načina, pojedinih prioriteta i sl., ali s obzirom na suglasnost oko konačnih ciljeva svi su ipak bili fokusirani na njihovu realizaciju, kako pozicija tako i opozicija. Nažalost, od završetka Domovinskog rata do danas Hrvatska nije uspjela postići konsenzus i oko trećega ključnog strateškog

Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a 4

HUP se 20 godina, zalaže za Hrvatsku koja se učinkovito koristi svojim resursima

Ape kra kon

Dok mi s ostv

pitan i kva dars jem i kva boko hodn ne u litičk

kakv biti, vova ritet Zbo i vla kratk izbo unu

ski k Šved ruke drža ako misl da s jeti d da b nas, djec živo

kolumna

nivaže za koripotimom, skim koja osleente, noga ma i apota u

nako na, u imo, ešno šnoe zakreta oj je poliudna ula-

vnog ških tina, anjiinih nost okuicija

skog ostići škog

Apeliram na sve političke aktere u ovoj zemlji da je krajnji trenutak za prihvaćanje nužnosti postizanja konsenzusa o gospodarskoj budućnosti Hrvatske

Nismo se fokusirano i sustavno mijenjali , recesija koja traje već petu godinu zaredom visoka je cijena koju plaćamo za rast zasnovan na zaduživanju

Dok Europa raspravlja kako unaprijediti poduzetništvo mi smo zapeli na raspravama o tome je li moralno ostvarivati profit i trebaju li nam uopće poduzetnici

Među onima koji odlučuju ne postoji vizija niti suglasnost o tome kakva zemlja u gospodarskom smislu želimo biti

pitanja koje određuje kvalitetu naše države i kvalitetu života njezinih građana. Gospodarski prosperitet i stvaranje društva u kojem građani mogu realizirati osobne ciljeve i kvalitetno živjeti od rada po mom su dubokom uvjerenju jednako važna kao i prethodna dva pitanja, pa ipak oko njih nikako ne uspijevamo postići dogovor ključnih političkih opcija. Ne postoji vizija niti suglasnost o tome kakva zemlja u gospodarskom smislu želimo biti, kao što ne postoji ni usuglašenost stavova o sustavu vrijednosti na kojem prosperitetno društvo kakvo priželjkujemo počiva. Zbog toga ostajemo taoci situacije u kojoj su i vlast i opozicija neprestano usmjerene na kratkoročno postizanje željenih rezultata na izborima te realizaciju pojedinih projekata unutar vrlo kratkih izbornih ciklusa. Nedavno smo imali čast ugostiti švedski kraljevski par i susresti se s kolegama iz Švedske. Bila je to sjajna prilika da iz prve ruke čujemo kako je moguće unutar jedne države provesti ozbiljne i duboke reforme ako postoji jasna vizija i cilj te ako – što mislim da je najvažnije – postoji konsenzus da svi želimo doći do istog cilja te podnijeti dio tereta promjena i na svojim leđima da bi nam sutra svima zajedno, svakome od nas, bilo bolje nego li je danas te da bi naša djeca imala veće šanse za bolji i kvalitetniji život od sadašnjeg. Švedska je danas, nakon

20 godina kontinuiranih reformi, jedna od zemalja s najuspješnijim gospodarstvom u Europi. I dalje ima neriješenih pitanja, ali se od njih ne bježi i zemlja se kontinuirano mijenja. Mi se za to vrijeme uglavnom vrtimo u krug vodeći rasprave o tome trebamo li uopće promjene i kakve bi one trebale biti, a ako ne znamo kamo želimo stići naravno da ne možemo ni odabrati najbolji put do cilja. Nismo se fokusirano i sustavno mijenjali i tu smo gdje jesmo. Recesija koja traje već petu godinu zaredom visoka je cijena koju plaćamo za dosadašnji rast zasnovan na zaduživanju i neinvesticijskoj potrošnji, bez razvoja. Od početka krize domaći BDP pao je gotovo 12 posto, izgubili smo više od 170.000 radnih mjesta, zatvoreno je tisuće tvrtki i obrta, stranih investicija nema, dug raste iz mjeseca u mjesec. Naši gospodarski pokazatelji sve više nalikuju problematičnim zemljama, pacijentima koje teško opterećuju Europsku uniju. A dno krize, kako sugeriraju brojne procjene, još nije dotaknuto. No ni to nam nije bilo dovoljno da napravimo nužan zaokret. Hrvatska danas umjesto da uči na pogreškama, da se mijenja, razvija i jača, ide unazad. Nužnih reformi javnog i državnog sektora s ciljem smanjenja troškova, povećanja efikasnosti, stručnosti i odgovornosti još

uvijek nema. Umjesto da se smanjuje opterećenje na poslovanje i poboljšava poslovna klima, realnost je takva da se i tu stanje dodatno narušava, izostaju dubinske reforme obrazovanja, zakonodavstva i pravosuđa koje bi osigurale ujednačenost ponude i potreba na tržištu rada i smanjile pravnu nesigurnost koja vlada u zemlji. Stoga apeliram na sve političke aktere u ovoj zemlji – i poziciju i opoziciju – da shvate kako je krajnji trenutak za prihvaćanje nužnosti postizanja konsenzusa o gospodarskoj budućnosti Hrvatske. Dok Europa, koja ima neusporedivo razvijenije poduzetništvo od nas, raspravlja o tome kako ga dodatno unaprijediti, mi smo zapeli na raspravama o tome je li moralno ostvarivati profit, trebaju li nam uopće poduzetnici i što je uloga javnog, a što privatnog sektora. Prije deset godina, na obilježavanju desete obljetnice HUP-a, govorio sam o tome da imamo dva puta pred nama – ili vožnju autocestom ili zaglaviti u kružnom toku. Na moju veliku žalost mi nismo odabrali autoput, pa ni brzu cestu, već smo zaglavljeni na tom kružnom toku koji se u međuvremenu toliko pohabao i postao pun rupa da je vožnja po njemu hazard i borba za preživljavanje. A izlaz postoji, samo je potrebna hrabrost i odlučnost za odabrati ga. 5

kolumna

Kvalitetu rada pokazuje stalni rast broja članova H rvatska udruga poslodavaca je danas, nakon 20 godina rada i djelovanja, bez sumnje jedna od najbolje organiziranih i najutjecajnijih udruga u Hrvatskoj. Kroz upornu borbu za stvaranje boljih uvjeta za poslovanje u zemlji etablirali smo se kao snažan glas, ne samo svojih članova već svih poduzetnika u Hrvatskoj. Da je naš rad prepoznat najbolje dokazuje stalan rast broja članova – HUP trenutno ima više od 6000 članova koji stvaraju više od 70% prihoda privatnog poduzetništva. S obzirom da je članstvo u HUP-u dobrovoljno, za nas je posebno poticajan rast broja članova koji smo zabilježili u posljednjim kriznim godinama kada su domaći poduzetnici bili prisiljeni rezati apsolutno sve troškove koji ne doprinose poslovanju, a kako bi sačuvali stabilnost svojih tvrtki. Činjenica da na članstvu u HUP-u nisu rezali pokazuje da svojim članovima osiguravamo visoku dodanu vrijednost. HUP danas djeluje kroz čak 29 granskih udruga, ima snažnu regionalnu prisutnost kroz tri regionalna ureda, u Osijeku, Rijeci i Splitu, dok je u Zagrebu centralni ured u kojem djeluju i središnja tijela HUP-a. Takva organizacija jamči da u radu tijela HUP-a jednaku mogućnost imaju participirati i veliki i srednji i mali poduzetnici iz svih domaćih regija, a u svojim inicijativama i aktivnostima svi dobivaju jednaku podršku udruge. Koliko zastupljenost poduzetnika raznih veličina, iz raznih sektora gospodarstva i iz raznih dijelova zemlje često predstavlja izazov pri usklađivanju stavova, toliko je upravo takav način organizacije zaslužan za legitimitet stavova i snažnu poziciju koju je HUP izgradio u pregovorima s Vladom i sindikatima. A u tom tripartitnom socijalnom dijalogu HUP pokušava utjecati prvenstveno na promjenu poslovne klime u zemlji. Naš stav je jasan – želimo li potaknuti gospodarski oporavak i održivi gospodarski rast i razvoj temeljen na rastu konkurentnosti moramo rasteretiti poduzetnike previsokih državnih nameta, moramo povećati prohodnost i efikasnost državnog i javnog sektora te njegovo ukupno djelovanje usmjeriti ka potpori gospodarstvu, moramo povećati razinu pravne sigurnosti, smanjiti korupciju i jačati neovisnu ulogu regulatornih tijela. Hrvatska je danas nisko na globalnim ljestvicama konkurentnosti, ne 6

HUP trenutno ima više od 6000 članova koji stvaraju više od 70% prihoda privatnog poduzetništva

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a stojimo bolje ni po ocjenama poslovne i investicijske klime, porezno opterećenje nam je u pojedinim kategorijama među najvišima na svijetu, na samom vrhu smo i po korupciji. Kriza koja traje već petu godinu zaredom do kosti je ogolila te probleme koje smo godinama gurali pod tepih. No, unatoč tako nepovoljnom poslovnom okruženju, pri naletu krize privatni je sektor uspio prilagoditi svoje poslovanje novim uvjetima na tržištu. Poduzetnici su pokrenuli restrukturiranja, mijenjali poslovne modele pa i čitave strategije na tržištu, otvarali su nova tržišta te su naučili brzo reagirati na tržišne signale. Kriza nas je naučila boljem planiranju i procjeni rizika te opreznijem poslovanju. Također, većina poduzetnika je shvatila da sami teško mogu opstati na sve zahtjevnijem tržištu pa su inicirali poslovna partnerstva, kako projektna tako i ona dugoročnija. Počeli su više surađivati sa znanstvenim sektorom i akademskom zajednicom kako bi povećali razinu vlastitog znanja, konkurentnosti te povećali kapacitete za istraživanja i razvoj. Oni koji su uspjeli preživjeti skupili su glave, počeli surađivati i postali još žilaviji na tržištu. Tako su bez sumnje povećali šanse za preživljavanje i na tržištu Europske unije. Naravno, da smo daleko od cilja, ali proces u privatnom sektoru je pokrenut, zna-

mo što moramo raditi da bi bili konkurentni, znamo koje su nam mane i vrline, znamo da je proces promjena kontinuiran i da ćemo se morati stalno mijenjati i prilagođavati svijetu oko nas, i znamo da samo tako možemo dostići i sačuvati razinu konkurentnosti koju moramo imati ako želimo biti uspješni. No, isto tako znamo da u toj borbi ne možemo sami, i da nam treba pomoć okruženja države u kojoj živimo i stvaramo. Na žalost, u isto vrijeme, to isto okruženje, državni i javni sektor nisu pratili promjene, ostali su zaštićeni i izbjegli su nužne reforme i restrukturiranja. Umjesto da kao odgovoran javni servis pruže potporu privatnom sektoru koji je pod udarom krize izgubio velik dio tržišta, državni i javni sektor nas svojim neracionalnim poslovanjem i previsokim davanjima, vuku unazad. Umjesto da svojim proaktivnim djelovanjem, usmjeravanjem sustava obrazovanja i ulaganjem u istraživanje i razvoj stvaraju okruženje u kojem domaći poduzetnici mogu napraviti iskorak na tržištu, zatvorenošću i tromošću nas osuđuju na puko preživljavanje na tržištu.Takvo stanje je neodrživo. Želimo li uspjeli na tržištu Europske unije na koje uskoro ulazimo, moramo realizirati sveobuhvatne reforme i državni i javni sektor pretvoriti u efikasniji i jeftiniji servis poduzetnicima koje će omogućiti novi zalet. Ova kriza nam je otvorila oči i jasno pokazala da reforme koje godinama odgađamo moramo pokrenuti jer bez toga nećemo naprijed. Da bi se to dogodilo, uz poslodavce, svi zajedno, i Vlada i sindikati, trebaju preuzeti punu odgovornost i napraviti sve što je u njihovoj moći da se stvore uvjeti da stvari u gospodarstvu konačno krenu na bolje. U HUP-u ćemo se za to nastaviti boriti za svoje članove, ali i za sve poduzetnike u Hrvatskoj, te za boljitak cijele države.

P s U

dono uređ Hrva sko s radu bora ru po

i pos levan za o post prop

i eks prije prop uspje neko zitivn podu

jedn koje znih meta ji u R ozbil ukid

or rad koj kar tere što sti

njica nepo za po te je se pr cjena

e a

% a

ntni, o da mo se ijetu ostimoisto mi, i kojoj eme, nisu gli su o da prizgur nas visosvonjem vanje maći ištu, puko odrunizirati ektor uzetkriza orme enuti o doada i nost i vore renu aviti nike

kolumna

Postignuća na korist svim poduzetnicima U 20 godina djelovanja, Hrvatska udruga poslodavaca utjecala je na nebrojeno mnogo propisa, a sudjelovali smo u donošenju svih ključnih zakonskih akata koji uređuju pitanje tržišta gospodarskih odnosa u Hrvatskoj. HUP kroz aktivnosti u Gospodarsko socijalnom vijeću, ali i kroz sudjelovanje u radu raznih drugih tijela Vlade i Hrvatskog sabora uvijek nastoji da svaki propis ide u smjeru poboljšanja poslovnog okruženja. Inzistiranje na procjeni učinaka propisa i postupku donošenja propisa na temelju relevantnih podataka koji služe kao smjernice za odabir najboljeg rješenja i mjera nužni su postulati unaprjeđenja donošenja zakonskih propisa, na kojima u HUP-u inzistiramo. U tom napornom radu koristimo snagu i ekspertizu svog članstva i zaposlenika, a naši prijedlozi su postali dio velikog broja domaćih propisa. Donosimo vam neke od najvažnijih uspjeha HUP-a u tom procesu u posljednjih nekoliko godina, a kojima smo direktno pozitivno utjecali na konkurentnost domaćih poduzetnika.

• Na inicijativu HUP-a su po prvi puta na jednom mjestu skupljeni svi neporezni nameti koje plaćaju poduzetnici - Registar neporeznih nameta pokazao je da umjesto 245 nameta, koliko se ranije procjenjivalo da ih postoji u RH, postoji njih čak 572, što je pokrenulo ozbiljniju javnu raspravu o potrebi smanjenja i ukidanja većeg broja takvih nameta. • Pri posljednjim izmjenama Zakona

o radu HUP je uspio u dijelu preraspodjele radnog vremena izboriti fleksibilnije uvjete koji će najviše koristiti poslodavcima kojima karakter poslovanja ne osigurava jednaku opterećenost zaposlenika tokom čitave godine, što se odnosi uglavnom na uslužne djelatnosti sa sezonskim karakterom poslovanja.

• HUP je zajedno sa sindikalnim središnjicama uspio prevenirati donošenje iznimno nepovoljnog Zakona o zaštiti na radu koji bi za poslodavce bio iznimno financijski zahtjevan te je Vlada prihvatila stav socijalnih partnera da se prije donošenja Zakona mora napraviti procjena njegovih učinaka.

za smanjenje vodnog doprinosa za 25% i to linearno svim korisnicima. Za neke kategorije je ispregovarano i dodatno smanjenje: na građenje plastenika i staklenika namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, na građenje spremišta za poljoprivredne proizvode i/ili vino i na građenje građevina u voćnjacima, vinogradima, maslinicima…

• HUP je uspio postići smanjenje doprinosa za šume kroz smanjenje naknade za opće korisne funkcije šuma (OKFŠ), i to za pola, s 0,0525% na 0,0265%.

Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a

• Prilikom donošenja Zakona o poticanju zapošljavanja prihvaćeno je niz prijedloga HUP-a poput uvođenja „vaučera” u sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi kojima je olakšano zapošljavanje. • HUP je godinama lobirao, a aktualna Vlada je konačno i prihvatila inicijativu o osnivanju Ministarstva poduzetništva i obrta. • HUP je u posljednje dvije godine podnio dva zahtjeva za ocjenu sukladnosti zakona s Ustavom, i to za Zakon o porezu na dohodak i Opći porezni zakon. Ustavni sud je uvažio argumente HUP-a oko Zakona o porezu na dohodak te je neustavnim proglasio odredbu kojom se pokušalo retroaktivno oporezovati isplata dobiti iz tvrtke. Još se čeka odluka Ustavnog suda o ustavnosti dijelova Općeg poreznog zakona. HUP je i ovim potezima dokazao odlučnost u borbi za prava poslodavaca svim sredstvima. • HUP je kroz donošenje Uredbe o visini vodnog doprinosa uspješno lobirao

• U direktnim pregovorima s tadašnjim Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, HUP je uspio dogovoriti smanjenje koncesijske naknade za gospodarsko korištenje voda te je kao osnovica za obračun umjesto dotadašnjih 2,5% od prihoda uvedeno 30 kn/ m3 zahvaćene vode. • HUP je uspio postići produljenje rokova na koje se daju koncesije za gospodarsko korištenje voda, što je povećalo isplativost i sigurnost ulaganja i poslovanja poduzetnika u tom sektoru. • Nakon upornog lobiranja HUP-a ukinute su nesmotreno donesene trošarine koje su gotovo uništile domaću malu brodogradnju i prouzročile stagnaciju u nautičkome sektoru. • HUP je uspio zaustaviti namjeru uvođenja višejezičnih etiketa na pića pakirana u ambalažu s jednokratnom uporabom za koju se isplaćuje naknada u iznosu od 0,50 kuna. Zahtjev Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bio je da se proizvodi u izvozu istoga proizvođača označavaju različito u zemlji i inozemstvu, što bi iziskivalo enormna ulaganja proizvođača. • HUP je utjecao na odluku o proširenju kruga korisnika IPARD sredstava jer su do tada vodeće poljoprivredne kompanije bile isključene kao mogući korisnici sredstava i to samo zbog svoje veličine, što je bilo nepravedno i diskriminatorno. 7

kolumna

datne izmjene Zakona o trgovini koje su olakšale rad trgovcima.

• HUP je zajedno s 30 tvrtki i sa Sindikatom trgovine podnio zahtjev za ocjenu suglasnosti Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu iz 2005. godine s Ustavom i pripadajućim Zakonom. Ustavni sud je 2011. godine poništio Pravilnik vezano uz naknadu za prosinac 2005. godine. • HUP je nakon nekoliko godina lobiranja uspio izboriti uvođenje financiranja pripravničkog staža zdravstvenih djelatnika i u privatnim zdravstvenim ustanovama čime se osigurao jednak tretman pripravnika u cjelokupnom domaćem zdravstvenom sustavu. • HUP je uspio utjecati na odbacivanje

namjere da se kao osnovica za izračun naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko uzima vrijednost prema čestici i to onoj koja uključuje plaćeni vodni i komunalni doprinos, što bi navedenu cijenu apsurdno uvećalo.

• HUP je lobiranjem kod izmjena Zako-

na o gradnji utjecao na otvaranje mogućnosti etažiranja u T zonama, što je povećalo i otvorilo nove poslovne mogućnosti u turističkom sektoru.

• U direktnim pregovorima s HZZO-om HUP je utjecao na smanjenje obaveznog depozita na ime mogućeg neetičnog ponašanja proizvođača lijekova s 5% ukupnog godišnjeg prometa na 3%. To je direktno smanjilo troškove poslovanja proizvođača lijekova. • Na zahtjev HUP-a da se za ugostiteljsku djelatnost uvede plaćanje 1 RTV pretplate na 10 prijemnika, udovoljeno je na način da je omogućeno da se za pretplatu jednog prijemnika mogu koristiti još 3 prijemnika. Smanjenje iznosa RTV pretplate koji moraju plaćati za svoje objekte ugostiteljima je direktno smanjilo troškove poslovanja. • Zahtjev

HUP-a za smanjenjem spomeničke rente rezultirao je smanjenjem ove naknade tj. otvaranjem mogućnosti da gradovi i općine ovu naknadu mogu smanjiti na novi zakonski minimum od 1 kune po m2, dok je do 1. listopada 10.2010. zakonski minimum bio 3 kune.

• HUP je utjecao na smanjenje PDV-a na turističke usluge pa je prvo uvedena me8

đustopa od 10 posto na turističke aranžmane u koje je uključena usluga smještaja, hrane, pića, upotrebe sportskih terena i slično (aranžmani «all inclusive»), a kasnije je stopa od 10% proširena na kompletnu ponudu u turističkom i ugostiteljskom sektoru.

• HUP je javnim iznošenjem jasnog stava protiv u 2010. godini predloženog Zakona o turističkom zemljištu zaustavio njegov ulazak u saborsku proceduru. Taj prijedlog Zakona u HUP-u smo ocijenili protuustavnim, ekonomski upitnim i neusklađenim s pravnom stečevinom EU. • HUP je uspješno izlobirao konkurentnu cijena plina za industrijske potrošače za plinsku godinu 2012. te je utjecao na izmjene regulative koja definira tržište prirodnog plina. Visine tarifnih stavki za distribuciju prirodnog plina snižene su preko 4 puta za velike industrijske potrošače (s 35 na 8 lipa), a povećana je i transparentnost naplate. • HUP je svojom reakcijom zaustavio pokušaj registriranja simbola za održavanje odjeće pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo od strane francuske udruge GINETEX čime je odbačeno uvođenje novog nameta tvrtkama u tekstilnoj i odjevnoj industriji. • Na inicijativu HUP-a donesen je Pravilnik o visini naknada za obvezne veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrole, koji je donio niže veterinarske naknade za trgovce koje prometuju prehrambenim proizvodima. • Dugotrajna borba HUP-a protiv inicijative da se Zakonom o trgovini onemogući rad nedjeljom rezultirala je Odlukom Ustavnog suda o ukidanju zabrane rada nedjeljom. Odlukom Ustavnog suda potaknute su i do-

• Na prijedlog HUP-Udruge nematala i građevinskog materijala tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odustalo je od uspostavljanja sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova u Hrvatskoj prije pridruživanja EU. • Na inzistiranje HUP-a ukinuta je naknada za služnost od 2% na ukupan prihod od eksploatacije mineralnih sirovina te su smanjene naknade po hektaru na površinu eksploatacijskog polja. Također, HUP je utjecao na smanjenje koncesijske naknade za količinu otkopane mineralne sirovine, i to sa 7,5% na 5%. • U Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja koji je stupio na snagu 2012. ugrađen je niz prijedloga koje je HUP isticao godinama: smanjenje stope poreza na dobit za investitore sukladno veličini investicijskog ulaganja, smanjenje carinskih pristojbi pri uvozu opreme za investicije, davanje potpora za otvaranje novih radnih mjesta, za usavršavanje radnika te za razvojnoinvesticijske aktivnosti. • HUP – Udruga novinskih izdavača je uspjela izlobirati smanjenje PDV-a na novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično, i to prvo sa 22% na 10%, panedavno i na 5% od početka siječnja 2013. • Tek nakon intenzivnog lobiranja HUPUdruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, razvoj softvera i proizvođači softvera postali su dio programa poticanja malih i srednjih poduzeća. Aktivnosti idu i dalje te je u planu donošenje posebnih mjera za ICT industriju, usmjerenih poticanju industrije, ali i donošenju smjernica naručiteljima u javnoj nabavi gdje su zabilježene brojne zloporabe.

povijest

Postali jedini istinski glas poduzetnika

Savjet HUP-a, svi dosadašnji predsjednici

rvatska udruga poslodavaca u dvadeset je godina rada postala važan čimbenik političkog i gospodarskog života Hrvatske. A sve je počelo kada se, nedugo nakon demokratskih promjena 1990. godine te ranim razvojem institucija demokratskog društva, ukazala potreba suvremenog organiziranja hrvatskih poslodavaca, po uzoru na razvijene europske države. Dotadašnji, jedini oblik organiziranja poslodavaca bio je komorskog tipa i po svojoj prirodi, a to je na žalost ostao i do današnjih dana, obvezne naravi. Tržišni principi usvojeni kao temelj buduće demokratske države zahtjevali su drugačiju organizaciju poslodavaca. Organizaciju koja će svojom

snagom i brojnošću, svojim aktivnostima i društvenom pozicijom biti u mogućnosti zaista utjecati na stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja. Tip organizacije utemeljen na načelu dobrovoljnosti i jedini organizacijski oblik koji članstvo okuplja po tom načelu jamči najsnažniji legitimitet institucije u artikulaciji stavova svoga članstva. Zahvaljujući našim njemačkim prijateljima i gospodinu Hansu Messeru to se 1993. godine i dogodilo – osnovana je Hrvatska udruga poslodavaca. Osnovala su je četrdesetorica poduzetnika entuzijasta, a danas je relevantan i aktivan partner u socijalnom dijalogu, u skladu s europskim načelima i praksom. U ustrojavanju jake udruge, istinskoga glasa

hrvatskih poslodavaca i poduzetnika, svoj su doprinos dali mnogobrojni poslodavci i poduzetnici koji su sudjelovali u njezinu radu. Prvi predsjednik HUP-a bio je predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić koji je HUP vodio tijekom prve četiri godine, a danas je počasni predsjednik. Direktor Mesne industrije Jakopec iz Zlatara Mladen Jakopec bio je na čelu HUP-a od 1997. do 1999. godine, a naslijedio ga je direktor tadašnje splitske tvrtke Orvas Branko Roglić. Tu je dužnost obavljao do 2001. Te je godine predsjedanje HUP-om preuzeo Željko Čović, a godinu dana poslije direktor Zagrebačke banke Franjo Luković. Direktor HT-a Ivica Mudrinić preuzeo je HUP godine 2003. 9

povijest

i svojim je inicijativama potaknuo aktivniju ulogu Udruge u javnosti. Tadašnji predsjednik uprave Podravke Darko Marinac došao je na čelo HUP-a 2004. godine, a nakon godinu dana dužnost je preuzeo predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi, koji je nastavio jačati položaj Udruge u društvu. Predsjednik HUP-a u dva mandata Damir Kuštrak predsjedanje je preuzeo 2007. godine, tada kao predsjednik Uprave Medike, a kasnije kao izvršni potpredsjednik u Agrokoru. Početkom 2011. godine mjesto predsjednika HUP-a preuzeo je Ivan Ergović, predsjednik Uprave nexe Grupe. Godine 2012. po drugi puta predsjednik postaje Ivica Mudrinić. Od 2008. godine u HUP-u djeluje Savjet u kojem su svi njegovi dosadašnji predsjednici. To je tijelo znatno pridonijelo stajalištima Udruge u vezi s trenutačnom gospodarskom krizom. Važnu zadaću u jačanju HUP-a imale su i stručne službe na čelu s glavnim direktorima. U proteklih devetnaest godina to su bili Željko Ivančević, Bernard Jakelić, Đuro Popijač te sadašnji glavni direktor Davor Majetić. HUP je svojim aktivnostima i prijedlozima znatno pridonio tranziciji hrvatskoga gospodarstva u tržišnu ekonomiju, a u aktualnim kriznim razdobljima potvrdio je svoju reprezentativnost kao jedina relevantna udruga poslodavaca u Hrvatskoj za rad u Gospodarskosocijalnom vijeću na državnoj i županijskim razinama te u svim povjerenstvima i radnim tijelima GSV-a. Gospodarsko-socijalno vijeće prihvatilo je odluku o reprezentativnosti poslodavačkih udruga u rujnu 2007. godine, u skladu s preporukama Međunarodne organizacije rada i na temelju uvida u činjenično stanje prema dostavljenim podacima tadašnjih udruga. Hrvatska udruga poslodavaca ima predstavnike u upravnim vijećima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i zaštitu zdravlja na radu, Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo. Važno je istaknuti i članstvo u saborskim odborima za zakonodavstvo, financije i državni proračun, gospodarstvo, razvoj i obnovu, rad i socijalno partnerstvo te regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo. Danas HUP s više od 6000 članova koji zapošljavaju oko pola milijuna radnika i ostvaruju dvije trećine BDP-a, ima važnu ulogu u gospodarskom i društvenom životu Hrvatske. I što je najvažnije, broj članova neprestance raste jer smo postali važan društveno-politički čimbenik. Proaktivan odnos HUP-a, koji je vidljiv u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća, još 10

Ivica Todorić , počasni predsjednik HUP-a

HUP je svojim aktivnostima znatno pridonio tranziciji hrvatskoga gospodarstva u tržišnu ekonomiju, više dolazi do izražaja u raznim inicijativama usmjerenima ka poboljšanju općih uvjeta poslovanja i promjenama u poslovnoj i poduzetničkoj klimi. Takav pristup rezultirao je godišnjim okupljanjem gospodarstvenika na Danu poduzetnika koji je mogućnost za susret tisuća poduzetnika, predstavnika Vlade, sindikata i čelnika glavnih političkih stranaka. Dan poduzetnika jedinstvena je prigoda u kojoj poslodavci kao stvaratelji novih vrijednosti i pokretači društvenog razvoja, predlažu teme i prijedloge kako poboljšati opće uvjete poslovanja. To čine tako da HUP-ove inicijative

prosljeđuju poslovnoj, političkoj, sindikalnoj i sveopćoj hrvatskoj javnosti. U tim prijedlozima HUP nastoji istaknuti potrebu preustroja Hrvatske u modernu europsku državu s učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. Posljednjih nekoliko godina potaknuli smo vrlo važne inicijative koje su u novim uvjetima gospodarskog usporavanja postale još aktualnije. Usmjerene su na što jednostavniji porezni sustav, fleksibilizaciju tržišta rada i suvremenu industrijalizaciju zemlje. Upravo su ti prijedlozi bili temelj za Bijelu knjigu HUP-a “Gospodarske politike: očekivanja, prioriteti i nužne reforme”, koja je predana predsjedniku države i premijeru na Danu poduzetnika 2008. godine. Godinu dana kasnije, Dan poduzetnika održan je u jeku ekonomske krize te je nosio naziv “Gospodarska kriza: problemi i mogućnosti”, a s Dana poduzetnika 2010. organiziranog pod nazivom “Kriza i društveno odgovorno poslovanje” odaslana je poruka da društveno odgovornim ponašanjem i osobnom odgovornošću stvaramo dodanu vrijednost za konkurentnije gospodarstvo. Dan poduzetnika 2011. svojim nazivom “Hrvatski poslodavci na prekretnici” bio je

prigo Hrva

Org Hrva i po gresa ICT sto k nacio tema stank ma u udru udru koje i po luju ga d gran te tr poslo djela vanju Sred naln

noj i lozitroja učin-

knuovim e još vniji i suo su UP-a teti i edninika n poze te lemi 010. veno ka da sobijed-

vom o je

povijest

Ivo Josipović, predsjednik RH na Radnom ručku HUP-a prigodan u dugo očekivanom trenutku ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Organizacija skupova Hrvatska udruga poslodavaca organizator je i pokrovitelj mnogobrojnih skupova: Kongresa malih i srednjih poduzetnika, Foruma ICT-a i Hrvatskoga turističkog foruma. Često kao partner sudjeluje u organizaciji raznih nacionalnih i međunarodnih konferencija te tematskih okruglih stolova, a organizira i sastanke s poslovnim stručnjacima i političarima u sklopu ciklusa “Radni ručak”. Hrvatska udruga poslodavaca dobrovoljna je interesna udruga, organizirana u 29 granskih udruga, koje promiču najvažnije interese poslodavaca i poduzetnika u socijalnom dijalogu i sudjeluju u stvaranju nacionalnih politika iz svojega djelokruga, bilo da je riječ o industrijskim granskim udrugama, poljoprivredi i prehrani te trgovini kao nešto starijima, ili o udruzi poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pratećim djelatnostima i udruzi poslodavaca u obrazovanju, kao najmlađim granskim udrugama. Središnji ured HUP-a je u Zagrebu. Regionalni uredi u Osijeku, Rijeci i Splitu djeluju

Ivica Mudrinić, aktualni predsjednik HUP-a već četrnaest godina i svaki su dan na usluzi unutar HUP-a osnovana je Koordinacija za svojim članovima kako bi ostvarili svoja prava održivi razvoj koja se brine o interesima gosi gospodarske interese na državnoj i lokalnoj podarstvenika u pripremi i procesu prihvaćarazini. Od 2012. godine HUP je sjedište UN nja propisa iz područja zaštite okoliša. Preko inicijative Global Compact Hrvatska, promi- Centra za mirenje, Hrvatska udruga posločući tako princip društveno odgovornog po- davaca svojim članovima omogućava mirno rješavanje dugotrajnih sudskih sporova čime slovanja među svojim članovima. Kako su nam uvijek najvažniji projekti se smanjuju troškovi sporenja, a i porezno su koji potiču rast i razvoj poslovnih aktivnosti priznati. Veliku pozornost posvećujemo cjeloživotnom učenju, pa tako u sklopu članica, Hrvatska udruga poslodavaHUP-a djeluje Program usavršavaca vrlo aktivno razvija strateške pronja menadžera (PUMA) kao centar jekte. Projektom Nacionalnog centra obrazovnih aktivnosti koji organiziza klastere (NCK) pomaže članovima ranjem izobrazbe omogućuje članosmanjiti troškove poslovanja, poboljvima dodatno usavršavanje, a tvrtkašati poslovne procese i osvajati nova ma uspješnost poslovnih tržišta. Povezali smo proizvođače u ciprocesa. U sklopu Hrvatjeloj zemlji te oni zajednički stvaraju ske udruge poslodavaca nove proizvode i pristupe domaćem i Od 2012. godine djeluje CRO industrija svjetskom tržištu. Osim toga, postali HUP je sjedište - koordinacija šest udruga smo važno središte za potporu članimetalske, drvne, papirne, cama pri apliciranju za sredstva pret- UN inicijative tekstilne, kožne, elektro i pristupnih fondova Europske unije u kemijske te šumarske insklopu projekta Centra za europske Global Compact dustrije. pretpristupne programe (CEPP). S Hrvatska čime Svoje je aktivnosti obzirom na to da je nužno prihvatiti usmjerila prema trima i primjene načela održivog razvoja, promiče DOP 11

povijest

osniVači HUP-a: Ime

Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a u dva mandata (2007. do 2011.)

ključnim područjima: smanjenju/održavanju troškova poslovanja industrije, usklađivanju sektorskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije te otvaranju novih tržišta preko Nacionalnog centra za klastere. HUP je tijekom godina znatno ojačao mogućnosti u oblikovanju svojih stajališta, lobiranju za njih i ponudi kreativnih rješenja o svim bitnim uvjetima poslovanja. Ključna zadaća u komuniciranju s poslovnom i javnošću uopće bila je stvoriti primjerenu sliku o poslodavcima u društvu, primarno kao o stvarateljima novih vrijednosti i preuzimateljima rizika u gospodarstvu i društvu u cjelini te osvješćivati društvene zadaće HUP-a i razvijati njegov ugled. HUP je pokrenuo e-bilten, informacije za svoje članove, poboljšao svoju internetsku stranicu, a od utemeljenja izdaje i HUP Novosti (do kraja 2009. u sklopu časopisa Ekonomist, a od 2010. u sklopu Poslovnog dnevnika). Razvio je i poseban oblik komunikacije s javnošću te se povre12

meno održavaju susreti s novinarima pod nazivom “Aktualno iz HUP-a”. Tada objašnjavamo i informiramo o stajalištima naše udruge u vezi s aktualnom problematikom poslovnog sektora. Intenzivnijim socijalnim dijalogom i hitrim reagiranjem na važne radno – pravne i gospodarske teme, Hrvatska udruga poslodavaca etablirala se kao kreator javnog mišljenja. Međunarodna udruženja Danas HUP predstavlja hrvatske poslodavce u svim važnijim europskim i međunarodnim udruženjima. Još od 1994. godine HUP je član Međunarodne organizacije poslodavaca (International Organization of Employers – IOE) koja zastupa udruge na međunarodnoj razini, a od 1999. je u Businesseurope (Confederation of European Business), organizaciji koja promiče i štiti interese europskih poslodavaca i njihovih organizacija kao jedan od

Tvrtka

Josip Prka Splendid d.d. Đuro Miladin Hotel Esplanade Zlatko Novak Hotel Intercont. Zagreb Karlo Pavičić Kamensko d.d. Marko Butković Elektromaterijal Lidija Fišer Osiguranje Helios Željko Marić Unipham d.d. Darko Cvjetko RIZ Odašiljači d.d. Vladimir Ferdelji Elektrokontakt Darko Ostoja Consulinvest Dr. Jakša Barbić Tvor. cementa Koromačno Vitomir Luketa CM Ekspert d.o.o. Ivica Todorić Agrokor Ivan Bokulić Drvo d.d. Nikola Lisičar Montmontaža Zdravko Pašalić Zagreb drvo Goranko Fižulić Magma Ivan Radošević Tvor. autobusa Zagreb Dušan Horvatin MGH Zvonimir Jurić Bal trade Anđelko Krpan Elektromaterijal Miroslav Ivančević Owex Vladimir FilipovićPartner d.o.o. Ivica Zbašnik Status trade Julio Krevelj Partner banka Nenad Vuksan Iliria banka Nikola Bilandžija Mode aktuell Ante Žužul Sila Marija Žalac Suvremena žena Ivan Krizmanić Elmont P.O. Dr. Ivan Šverko Li International Janoš Seleši Agria invest Dr. Slavko Boras Dr. Boras & Co Vlad Inđić Arbor Jozić Željko FEB Ante Mrkonjić Autopoduzeće Imotski Daroslav Car Fujitsu Eduard Nöthig Croatia plin Amorea Novak Ptica

Že 19 Be Đu Be Da

Za pro Ud Ha Za pro “pr

repre sekto

su e prom skoj stup aktiv HUP vačk ber o od i

povijest

Deset godina HUP-a, dvorana Vatroslav Lisinski

ski

direktori HUP-a: Željko Ivančević (glavni ravnatelj) od 1993. do 2003. Bernard Jakelić (od 2003. do 2004.) Đuro Popijač (od 2004. do -2009. ) Bernard Jakelić (od 2009. do 2010.) Davor Majetić (od 2010. ____)

Željko Ivančević

Bernard Jakelić

Đuro Popijač

Davor Majetić

Počasni Predsjednici Za prvog počasnog predsjednika HUP-a proglašen je 1993. inicijator osnivanja Udruge, pokojni njemački poduzetnik dr. Hans Messer. Za drugog počasnog predsjednika proglašen je nakon dva mandata “predsjednikovanja” Ivica Todorić.

reprezentativnih socijalnih partnera na međusektorskoj razini u Europskoj uniji. Većina granskih udruga HUP-a članice su europskih sektorskih udruga koje štite i promiču interese pojedinih sektora na europskoj razini. Hrvatska udruga poslodavaca zastupa interese hrvatskih poslodavaca u trojnim aktivnostima Međunarodne organizacije rada. HUP je suosnivač i član Međunarodne trgovačke komore Hrvatska (International Chamber of Commerce Hrvatska). Također je jedan od inicijatora osnutka Centra za poslodavce

jadranske regije (cepojar) osnovanog pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije poslodavaca (ioe) uz inicijalnu financijsku potporu Švicarske agencije za razvoj i suradnju, sa sjedištem u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u Zagrebu. Svrha je Centra promicanje projekata, suradnje i razmjene iskustava i znanja između partnera u regiji. Njegov je rad usmjeren i na stvaranje okružja pogodnog za poslovanje s lokalnim i stranim ulagačima te zastupanje regionalnih poslovnih udruženja u odnosima s međunarodnim partnerima kao što su Europ-

ska komisija, Međunarodna organizacija rada i Svjetska banka. Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca bili su uključeni u pregovaračke timove u pretpristupnim pregovorima za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sveobuhvatno sudjelovanje hrvatskih poslodavaca u svim područjima društveno - političkog života i u svim industrijskim granama, potvrđuje koliko je HUP zanimljiv sadašnjim i budućim članicama, a uz dobrovoljno članstvo u tome i jest njegova snaga i uporište djelovanja. 13

regionalni uredi HUP Podružnica Rijeka

Afirmativni pristup i promocija poslodavaca P

R p

Ivan Funčić, predsjednik

Mir pre

repoznavši značaj udruživanja poslodavaca, nekolicina poslodavaca iz riječke regije, a pod tim u Hrvatskoj udruzi poslodavaca podrazumijevamo tri hrvatske županije - Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Istarsku, našla se među utemeljiteljima HUP-a kao prve nacionalne udruge poslodavaca. Nekoliko godina kasnije, u prosincu 1996. godine, kad su se za to stekli uvjeti, utemeljena je regionalna podružnica Rijeka. Koliko je težak bio početak možda najbolje ilustrira pitanje koje se u to vrijeme često moglo čuti: “HUP – ča je to?”. Ipak, malo po malo led su probijali članovi koji su nam na bazi osobnog povjerenja počeli povjeravati prve sudske predmete, tražiti pravne savjete i uključivati nas u kolektivne pregovore. Prvi predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Rijeka bio je ugledni riječki odvjetnik Saša Poldan, a nakon njega predsjednici IO-a bili su Robert Komen (Parkovi d.d.), Vladimir Vranković (Brodogradilište Kraljevica d.d.), Ivica Šegulja (Brodogradilište Kraljevica d.d.) i Ivica Lukanović (Modern-line d.o.o.). Sadašnji predsjednik IO-a je Ivan Funčić, Protect d.o.o. Rijeka, koji je izabran na izbornoj skupštini održanoj 16. veljače 2012. godine. Pored predsjednika, članovi Izvršnog odbora su: Silvano Vlačić, Hena d.o.o., dopredsjednik, Silvana Jager, Ljekarna Jadran, Rijeka, Miro Mirković, Cesta d.o.o., Pula, Vladimir Lunaček, Magros d.o.o., Opatija, Loredana Perčić, Magnum Opatija d.o.o. i Kristian Krpan, MGK – pack d.d., Rijeka. Od osnivanja Podružnice Rijeka 1996. godine, pa sve do lipnja 2009. direktorica Podružnice bila je Jasna Kulušić, a od srpnja 2009. godine direktor Podružnice je Nenad Seifert.

Temeljne zadaće HUP-a Rijeka su zastupanje specifičnih regionalnih ili lokalnih interesa poslodavaca i pružanje izravnih usluga članovima. Osnovna težnja svih aktivnosti HUP Podružnice Rijeka je jačanje pozicije i društvene uloge poslodavaca kao ključnog faktora razvoja hrvatskog gospodarstva, kroz afirmativni pristup i promociju poslodavaca. Navedeno se odvija kroz artikuliranje tih interesa, te potom njihovu promidžbu i zaštitu pred za to nadležnim tijelima i institucijama regionalnog karaktera, uz inzistiranje na dosljednoj primjeni načela tripartizma. Regionalni ured Rijeka sudjeluje u radu županijskih Gospodarsko-socijalnih vijeća, surađuje s lokalnim zavodima za zapošljavanje, surađuje sa znanstvenim ustanovama, poglavito Sveučilištem u Rijeci, sa sudovima pri imenovanju sudaca porotnika... Podružnica Rijeka osobito je aktivna u uređivanju kolektivnih i individualnih radnih odnosa, kolektivnom pregovaranju, zastupanju članova pred sudovima, pravnom savjetovanju i izradi određenih pravnih akata; sve na načelima pouzdanja, apsolutne povjerljivosti i učinkovitosti. Pored navedenih, značajne su i aktivnosti regionalnog ureda vezane uz međunarodnu suradnju regionalnog značenja, te aktivnosti koje je Ured kroz godine provodio na području edukacije menadžera i poduzetnika. Kroz svoj rad naviknuli smo sve subjekte društvenog života u regiji ne samo na svoju nazočnost na svim relevantnim događajima, nego i na dosljednu primjenu normi pozitivnog prava, te smo u društvene odnose na regionalnoj razini uveli tripartizam, odnosno neophodnost uvažavanja interesa poslodavaca, artikuliranih kroz njihovu udrugu.

Pet godina RU Rijeka 14

regionalni uredi

HUP Podružnica Osijek

Regionalni centar potpora poduzetnicima

peciaca i ežnja čanje čnog rma-

inteed za g kaačela radu đuje je sa mu otni-

ređinosa, pred enih olutenih, zane enja, o na Kroz živorelejenu nose o nekuli-

Mirko Falamić, predsjednik

inicijativi za osnivanje HUP-a 1993. godine sudjelovali su i predstavnici regije Osijek Janoš Seleši i Nikola Bilandžija. U Osijeku u hotelu Central 24. svibnja 1994. godine održana je osnivačka skupština HUP Podružnice Osijek. Na skupštini je usvojen Statut i izabrano vodstvo, te se osnivačima pridružuju i drugi ugledni gospodarstvenici, prvo iz Osijeka, a potom i iz drugih slavonskih gradova. Tek započinjanjem rada regionalnog ureda HUP-a Osijek 1996. godine i imenovanjem direktora ureda Bernarda Jakelića započinju značajnije aktivnosti na ovom području. Regionalni ured Osijek pokriva područje pet slavonskih županija: Brodskoposavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku. Dosadašnji predsjednici podružnice Osijek su: od 1996. do 2000. Stjepan Frigan (Panturist d.d. Osijek), od 2000. do 2002. Janoš Seleši (Agria d.o.o.Osijek), od

2002. do 2007. Zdravko Stipetić (Đuro Đaković Elektromont d.o.o. Slavonski Brod), a 2007. pa nadalje Mirko Falamić (Fami d.o.o. Rakitovica). Svih ovih godina, kvalitetan rad regionalnog ureda prepoznat je među članstvom i širom javnosti, osobito partnerskim organizacijama te je izgrađena pozicija ureda kao regionalnog centra poduzetničke potpore i inicijative. Uz redovite usluge i servise za članstvo (pravni savjeti, edukacija s aktualnim temama u sklopu PUMA programa i sl.) ured ulaže velike napore u području identificiranja potreba članica (osobito vezano za međunarodnu suradnju te u izradi i provedbi europskih projekata). Regionalni ured Osijek ima svoje predstavnike u svim tripartitnim tijelima, radnim skupinama i partnerstvima na lokalnoj razini, te ima (jedan od bitnih karakteristika ureda) dobre razvijene odnose sa svim institucijama. 15

regionalni uredi HUP Podružnica Dalmacija

Istaknuta uloga među partnerima i u javnosti O

Hrvoje Marušić, predsjednik

snivačka skupština Hrvatske udruge poslodavaca Podružnice Split održala se u hotelu Park 16. veljače 1995. godine. Na skupštini je usvojen Statut, a inicijator osnivanja HUP Podružnice Split Branko Roglić, Orvas d.o.o. Split, je izabran za predsjednika. S početkom rada Regionalnog ureda Split i imenovanjem direktora Ladislava Pivčevića u travnju 1996. godine započinju značajnije aktivnosti. Dosadašnji predsjednici su: od 1995. do 1999. Branko Roglić (Orvas d.o.o. Split), od 1999. do 2003. Juroslav Buljubašić (SEM d.o.o. Split), od 2003. do 2005. Rodoljub Najev (Koteks d.d. Split), od 2005. do 2006. Srđan Mladinić (SMS d.o.o. Split), od 2006. do 2009. Zvonko Kotarac (Dalkoning d.o.o. Split) te

od 2009. pa nadalje Hrvoje Marušić (Dental Centar Marušić Split). Od ožujka 2008. godine direktorica Regionalnog ureda je Vesna Ivić Šimetin. Podružnica Split pokriva Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju, stoga je na skupštini održanoj 31. 04. 2004. promijenjen naziv u Podružnica Dalmacija zbog stava da novi naziv bolje artikulira regionalni koncept razvoja HUP-a. Rad regionalnog ureda je baziran na pružanje servisa članstvu, organiziranju javnih skupova i prezentacija te kao takav prepoznat među članstvom. Podružnica ima istaknutu ulogu u javnosti i partnerskim organizacijama, kao i predstavnike u svim tijelima, radnim skupinama i partnerstvima na lokalnoj razini.

Godine 2004. podružnica mijenja naziv u Podružnica Dalmacija zbog stava da novi naziv bolje artikulira regionalni koncept razvoja HUP-a