in,out,17 by 24sata d.o.o.

Broj 17 BROJ 17/studeni 2011.

case study seKs-BIZNIs Ne poZNaje KrIZu

gastronomadi

kako usavršiti kulinarske vještine i doBro se zaBaviti lamija alečković

azamat nabiullin

umjetnost je moj život

NovI poslovNI IZaZovI

plus

ivona čulo maja mesić alen magdić

sadržaj

Afterwork&Retreat 44 Gastro

Naučite kuhati na ‘zabavnim’ i edukativnim radionicama Gastronomada

47 À la carte

Posjetite ‘starijeg’ brata poznatoga talijanskog restorana Fellini na Radničkoj cesti

32 Minutes 05 Stil&stol

Ivona Čulo, direktorica izdanja u izdavačkoj kući Adria Media, otkriva bez kojih predmeta ne može zamisliti boravak u uredu

06 Mladi &talentirani

Zašto Maju Mesić smatraju najperspektivnijom mladom produkt-dizajnericom u Hrvatskoj

12 Styleprofile

Koje su sve zamke i ljepote posla kojim se bavi, kako se snašao u Hrvatskoj i još puno toga – otkriva nam Azamat Nabiullin, baletski prvak zagrebačkog HNK

AutOtESt testirali smo novi citroën DS4 i uvjerili se zašto se radi o atraktivnom automobilu

Time Management 16 Film

Novo remek-djelo Clinta Eastwooda o legendarnom direktoru FBI-a J. Edgaru Hooveru

50 Travel

MODA: Elegantni i ‘strogi’ kaputi, tople jakne s obaveznim krznom...

20 Profil

Jonah Hill iz životne i filmske anonimnosti probija se u prvi plan

Posjetili smo London između poslovnih sastanaka i sastavili popis mjesta koja možete posjetiti u nekoliko slobodnih popodneva

54 Djeca

Bliže se božićni i novogodišnji blagdani. Što darovati najmlađima?

58 Body&Soul

Dosadilo vam je obično hodanje i džogiranje. Htjeli biste uvesti nešto akcije u svoj život ‘kretanja’, probajte s nordijskim hodanjem

23 Travel&Culture Koncerti, izložbe, sajmovi, predstave... rezervirajte na vrijeme putujete li u neposredno susjedstvo

28 Intervju

Kako se snalazi u novoj funkciji i na novoj televiziji hrvatska novinarka Lamija Alečković

SEX SALES Industrija kojoj i u vrijeme krize ‘cvatu ruže’

in&out 2011./studeni

In&Out cOvErStOry: AzAMAt nAbIuLLIn, baletni prvak zagrebačkog HNK Podrijetlom iz ruske pokrajine Baškirije, 33-godišnji Nabiullin u Hrvatsku je došao prije sedam godina, a od početka 2009. baletni je prvak zagrebačkog HNK. Kako se snalazi u Hrvatskoj, kakvi su mu planovi u budućnosti... razgovarala Ana Blašković (str. 12)

in&OUTPREPORUKE

Za lijepe i njegovane ruke

Larin izbor

Hladno vrijeme i niske temperature negativno utječu na našu kožu općenito. Želite li “pomoći” svojim rukama da budu lijepe i njegovane, nabavite kremu za ruke iz nove Vichyijeve linije Nutriextra. Samo jedno nanošenje nahranit će kožu za cijeli dan. Cijena 50 ml iznosi 37 kuna.

oliko željeni iPhone 4S prvim kupcima u Vip centru u Gajevoj ulici u Zagrebu prošli je tjedan uručila poznata mlada glumica Doris Pinčić. Svi oni koji su strpljivo čekali da se novi gadget pojavi u Vipovu centru nagrađeni su popustom od 500 kn i Gear 4 prijenosnim zvučnicima za iPhone i iPod te posebnim rukavicama za jednostavnije korištenje pametnih telefona s ekranom na dodir. IPhone 4S u odnosu na svog prethodnika ima brži procesor, bolju i bržu grafiku te kvalitetniju kameru. Sve dodatne informacije potražite na www.vipnet.hr

Prinova u obitelji

udi a1 Sportback novi je član obitelji audi i njegov se dolazak očekuje početkom sljedeće godine. riječ je o kompaktnome modelu s pet vrata koji će svoje kupce prije svega pronaći među mlađim, urbanim generacijama. Novi je model nekoliko centimetara viši od starijeg brata, modela s troje vrata, a “bratska” sličnost očita je u strukturi lagane karoserije i dimenzijama. Kupci mogu birati između četiri tfSi benzinska i tri tdi dizelska motora koji razvijaju od 63kW (86KS) do 136kW (185 KS). Neki modeli bit će dostupni s munjevito brzim, sedambrzinskim mjenjačem S tronic.

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

izdavač: dnevnik d.o.o. telefon: 01/6326-000 e-mail: redakcija@poslovni.hr Uprava: darko Markušić, Boris trupčević, jasna Zemljić Prokurist: iva Zanoški Tisak: tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb Glavni urednik: darko Markušić

za urbanI duh Novi a1 Sportback plijenit će pažnju oba spola

in&out studeni/2011.

suradnici: josipa Ban, ana Blašković, ana Crnković, Marija Crnjak, tena džodan, Mara Han, Vid jeraj, Katarina lisek, Silvana Menđušić, luka Nerkel, Saša Paparella, igor Saračević, Stjepan Škramić, iva Udiković, Margareta Zdunić, Majda Žujo Grafička priprema: redpoint: Predrag Vučinić, lidija Stanko, Kristina Nakić Fotografije: Pixsell, fotolia

Urednica priloga: lidija Šeatović

lektura: iva Udiković

Prodaja oglasa: jasna Bibić

in&Out izdanje je Poslovnog dnevnika

stil&stol

(minutes)

Radni kutak Bez kojih dragih ‘sitnica’ Ivona Čulo, direktorica izdanja u izdavačkoj kući Adria Media, ne može zamisliti svoj radni dan Priredila: Majda Žujo fotografije: Igor Kralj/PXl

Šalica čaja

kOlačići

dnevnog stresa najlakše se rješavam uz fini čaj, a najdraži mi je Sensin čaj za povratak energije.

Ponekad u gužvi nemam vremena za ručak pa mi se na stolu uvijek nađe nešto što mogu prigristi na brzinu.

Okvir za slike

okvir mi je draga uspomena iz Pariza, a u njemu držim slikice svojih kćeri ane i Karle.

svijeća

Volim svijeće. lijepo mirišu i pridonose ugodnom uredskom ambijentu.

statua

MObiteli

Upravo završavamo Cosmo beauty awards 2011. pa i ta statua tu stoji da me podsjeti na taj projekt.

jedan je privatni, drugi poslovni, a ne mogu bez nijednog. Smartphone mi je gotovo postao zamjena za laptop.

Planer

iako su mi svi podaci u laptopu ili mobitelu, u svoj Sensa planer volim zapisati neke svoje misli i kreativne ideje.

najjača strana izdanja cOsMa i ellea

etui za POsjetnice ovaj etui sam dobila na dar od lucy lare, glavne urednice meksičkog izdanja Marie Clairea i u njemu držim najvažnije kontakte.

in&out 2011./studeni

Uvijek na stolu imam nekoliko stranih edicija, jer ih volim prelistati za inspiraciju.

(minutes)

MLADI&TALENTIRANI

Pametne kreacije za ljepši život Svoju strast za dizajnom pokazivala je od malena. Oduvijek je nešto ‘prčkala’ po rukama, slikala, crtala ili gradila. Danas Maju Mesić mnogi smatraju jednom od najperspektivnijih hrvatskih produktnih dizajnerica

nagrade, planovi, snovi... Osim Red Dota za samostalni projekt bojica za crtanje u kategoriji Design concept 2008. i Miksera za projekt bojice za crtanje u kategoriji Ideja, Maja je dobitnica niza prestižnih priznanja kao npr. priznanje ULUPUH-a za likovni postav 2004., Hrvatskoga dizajnerskog društva za projekt sharp object 2008. itd. Od svjetskih dizajnerskih imena “sviđa” joj se Patricia Urquiola zbog jednostranih rješenja u koje ubaci dio vlastite emocije pa ti predmeti postanu posebni, Jasper Morrison jer ima savršeno logična rješenja i Rod Arad. Voljela bi biti dio tima dizajnera koji su radili za poznate europske tvrtke Ligna Roset, Alessi, Moroso...

in&out studeni/2011.

(minutes) tekst: majda žujo FItOGRAFIJe: aRHIVa Pd

ao dijete rastavljala je i sastavljala, njezini radovi često su se nalazili na školskim izložbama, a svoj talent za stvaranjem usmjerila je na produktni dizajn kojim se danas bavi. Riječ je o Maji Mesić koju mnogi smatraju jednom od najperspektivnijih hrvatskih produktnih dizajnerica, a njezin rad prepoznala je i stručna javnost nagradivši je brojnim nagradama. “Dizajnom, odnosno oblikovanjem bavim se samostalno pet godina. Naravno, i na fakultetu ti se dogode super projekti tako da taj proces kulminacija misli u mojoj glavi traje puno duže, no kao freelancer u industrijskom oblikovanju sam pet godina”, priča Maja. Njezin profesionalni put počeo je u odjelu za dizajn u Agrokoru, a potom u Studiju Rašić, što je trajalo oko dvije godine. Još je za vrijeme staža u Agrokoru i Studiju Rašić odlazila nakon posla u svoj ured u Heinzelovoj 21 i radila na industrijskom oblikovanju raznih projekata. “Takav način rada ne može trajati dugo jer je prenaporno raditi dva posla i biti silno kreativan na oba područja pa sam se odlučila biti freelancer. Moram priznati da sam jako ponosna na sebe što sam izgurala period takvog rada na dvije strane jer sam neke izložbe, nagrade i dogovore odradila upravo kada sam bila zaposlena u drugim tvrtkama kao dizajner”, kaže Maja prisjećajući se tog iznimno napornog razdoblja. Također se iz toga može iščitati njezina želja da bude industrijski dizajner, ili oblikovatelj kako se više voli nazivati.

ju priču, problematiku, energiju... Na bojice sam utrošila jako puno truda. Razvijam ih četiri godine, i za to treba zaista puno upornosti i hrabrosti”, ističe. Za bojice je osvojila i nagradu Red Dot, što je jedna od najprestižnijih nagrada u dizajnu i koja je prvi put dodijeljena za industrijski dizajn. Osim Red Dota osvajala je i nagradu Mikser za ideju te nagradu Elle Dekora za najboljega mladog dizajnera u Hrvatskoj i mnoge druge. Kao što je to običaj u produktnom dizajnu, Maja svoje radove često predstavlja na sajmovima, a do sada je izlagala u Zagrebu, Milanu, Singapuru, Sofiji, Skopju, Beogradu, Ljubljani, Hamburgu i Kopenhagenu. “Zadnji sajam je bio Qubique u Berlinu. Dobro je prošlo, s puno kontakata, ali to je komercijalni sajam na kojem se traže gotovi proizvodi, i to je dio u koji naši dizajneri moraju ući ako žele prodavati, odnosno živjeti od svojih proizvoda”, objašnjava. A da bi mogli živjeti od svojih proizvoda, dizajneri se svakodnevno moraju susretati s brojnim izazovima. “Svakodnevno se susrećem s izazovom kako nešto plasirati na tržište, odnosno kako napraviti proizvod koji mogu sama izgurati ako, naravno, ne radim za nekoga klijenta. To znači odabrati materijal i tehnologiju koja je financijski isplativa i je li je moguće raditi u Hrvatskoj”, kaže, ali najveći joj je izazov pohvatati “papirologiju” i “cake” trgovanja. Pod tim misli na razne ateste, deklaracije, znakove za deklaraciju i zaštite te kako uspostaviti dobru cijenu, marže, naći trgovine, pakiranje, osigurati transport i sl.

Majine kreacije

Bojice za crtanje Boya za koje je Maja dobila nagradu Red Dot posebne su jer zbog svoje forme omogućuju prirodni i ekspresivni pristup crtanju Lampa u obliku bora odlično će se uklopiti u nadolazećim blagdanima. Maja je dizajnirala i manju varijantu koja može zamijeniti božićnu zvijezdu

Najteže je plasirati gotov proizvod. I to je dio koji moramo svladati želimo li uspjeti

nagrada za bojice

Njezini najzapaženiji radovi do sada su bile bojice za crtanje te tepih od reciklirane gume, a dizajnirala je i brojne druge predmete poput lampi, podložaka za stol, sofe, ručnika, pribora za jelo ili ukrasnih figurica, nakita, ambalaže za pekmeze, voće i povrće. “Nemoguće mi je reći koji rad mi je najdraži jer svi imaju neku svo-

Praktični podložak poslužit će ako nemate dosta mjesta na kuhinjskom stolu. ‘Prima’ i topla i hladna jela...

Maja je ‘poznata’ po svojim tepisima od gume. Posljednji u nizu je nazvala Apstract. Kao i prethodna dva, može se slagati u raznim dimenzijama i oblicima

nedostatna podrška

“Voljela bih raditi projekte za tvornice i firme, bez obzira je li riječ o namještaju, kuhinjskim loncima, šalicama, igli ili autima”, priča Maja dodajući kako tako funkcionira rad freelance dizajnera ili dizajnerskog studija vani, dok je kod nas malo teže jer imamo manjak tvornica i industrije koja bi zapošljavala dizajnere. “U Hrvatskoj ima doista dobrih dizajnera. Šteta što nemamo mogućnost pokazati što sve znamo jer kada radiš ‘self production’ vrlo si ograničen”, ističe dodajući kako potpuni sjaj dizajnera dolazi do izražaja kada stvaraju za stvarnoga klijenta. Jednog dana voljela bi raditi za poznate brendove, no nijednog ne izdvaja kao najdražeg jer svaki od njih ima nešto dobro i nešto loše. “Ideja je da dizajner dobiva mogućnost raditi s pravom industrijom, tehničkim odjelom i timom koji može dobro izgurati neki proizvod”, zaključuje.

in&out 2011./studeni

Ovu ambijentalnu lampu Maja je izradila od prozirnih akrilnih ploča i slojeva reciklirane gume

(minutes) Glazba

Preslušao: viD JeraJ/vLM

bare&majke Nakon 10 godina ponovno pale i žare rock-scenom

Joanna Newsom, ‘Have One On Me’, Drag City, 2010. Američka autorica šarmantnog “falsetta” svoj je treći album iskrojila trostrukim, kojim će opravdati i status bardâ. Upečatljiv glas i orkestracije besmrtnog Van Dyke Parksa s prethodnog albuma “Ys” pridonijele su stvaranju obiteljske atmosfere, osobito ako pjesme slušate u autu, a božićno vam drvce glumi osvježivač zraka na retrovizoru. Iako joj je izvorni nazivnik u rokerskom artizmu, a autorica je i harfistica, ambicije s kojima vješto izlazi na kraj koketiraju s umilnim autizmom. Glasovnih mogućnosti srodna jednoj Maddy Prior iz folkrock legendi Steeleye Span, zna zakoračiti i na teritorij Grace Slick iz Jefferson Airplanea. Krećući se uglavnom kroz srednji tempo, izvodi 18 ljubavnih pjesama u dva sata, što romantično ugođenih, što bačenih u obiteljsko gnijezdo kroz eklektične aranžmane Ryana Francesconija. Mijenjati se i razvijati stil pa još kroz nestabilne putešestvije indie-scene – očito je namijenjeno samo najvećima.

Oliver Dragojević/Stjepan Hauser, nOć nek tiHO svira, aquarius, 2011. Odabranu pjesmaricu, svojevrsni album “best of” pomalo božićnog naslova, snimio je ljetos i odmah izdao dvojac sastavljen od ikone dalmatinskog soula i novoga “javnoga glazbenog dobra”, klasičnoga glazbenika koji uspješno koketira s “crossoverom”, i to na svjetskoj razini. Iako je Oliver, poslovično kao i svaki “crooner”, zasjeo za pouzdani klavir Morris Studija, ovaj su put čelističke dionice uzele danak njegovu preludiranju, izbacivši njegov raubano-sigurni vokal u produkcijsku orbitu kojoj starosta oduvijek i teži. Od “Broda u boci” do “Pisme moje” glazbenici su i aranžmanski pokazali tendenciju da im komorni izlet ne bude tek zahtjevni projekt. Stihovima Lee Dekleve (“Više mi nije važno” i “Vridilo je”) ovaj flegmatično-patetični lirski subjekt zatvara stručak od devet pjesama, nečim poput posjetnice koju će lako zavoljeti mnoge fonoteke.

Daleko

dogurao da bi sad odustao

Goran Bare & majke, ‘Teške boje’, Croatia Records, 2011.

ajpoznatiji vinkovački roker ponovno je uspostavio svoj prateći bend nakon što se pomirio s “Majkama” koje je razbucao prije 10 godina. Uslijedio je razlaz nasred pozornice s “Plaćenicima”, ali je gitarista Zorana Čalića iz prethodne postave Majki pozvao u sadašnji bend. Uz gitarista Gatuza tu su uobičajeni osumnjičenici scene, bend s kakvim bi barem pet mlađih domaćih bendova bez beda “obrisalo pod”. I dok licemjeri Barea percipiraju kao osobu na koju djetetu valja pokazati prstom na ulici, nije tajna da prvi ples na vjenčanjima često započinje baš njegovim pjesmama. Čovjek ruina već naslovnom

pjesmom albuma staroga godinu dana, a objavljenog tek nedavno, deklarira sliku izmučenog svijeta. Fanovi Boba Dylana primijetit će da je Močvari vokalna dionica imperativ smjera pjesme, dok instrumentalci ne smiju zabrazditi ni u što pretenciozno. Probadajući stihovima “daleko smo dogurali, da bi sad odustali” stvara pobjednički vjenčić prozvan “Život je osjećaj”, a preko isposničkog rock-svjetonazora prešao je stihom “moja je ljubav poput duše umrlog grešnika”, dotičući se “depresije, bolesne kuje koja spava mi u grudima”. Ne forsira rimu, ne podilazi ni oštećenim osjetilima ni poniženim egzistencijama, već pruža nužnu dozu iskrenosti. I tako dok onih pet bendova ne nađu ovakvog frontmena, Goran Bare & majke praše iskonski rock-zvuk u nazivniku, a s fluktuacijom psihodelije evociraju referentne pjesme diskografije Majki.

kOnCert Za uŽivanJe

OPerNa DIVa Denyce Graves i Zagrebačka filharmonija

oncert Zagrebačke filharmonije i američke operne dive Denyce Graves 2. prosinca 2011. u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski bit će vrhunac ovogodišnje humanitarne akcije Korak u život. Poznata zvijezda pjevat će najpoznatije i najljepše skladbe C. Portera i G. Gershwina, a riječ je o njezinu najnovijem projektu koji će upravo u Zagrebu imati svjetsku premijeru. Koncert se održava u

in&out studeni/2011.

spomen na maestra Vjekoslava Šuteja, prijatelja akcije od njezinih samih početaka. Zagrebačkom filharmonijom ravnati će njezin ravnatelj i dirigent Ivo Lipanović. Akciju su podržali prof.dr.sc. Josip Paladino, predsjednik Rotary cluba Zagreb Kaptol te njezini najpoznatiji glasnogovornici Gordan Kožulj i Slaven Bilić. Priključite se i vi ovoj hvale vrijednoj humanitarnoj akciji i zakoračite u uspješniju Novu.

(minutes)

knjige

potraga za slobodom Jeste li se ikad zapitali što je za vas sloboda? Nakon što pročitate roman Pekinška koma autora Ma Jiana, kineskoga pisca disidenta, sigurno ćete se zapitati. Nije isključeno da će vas promišljanje o knjizi odvesti u potpuno novo shvaćanje vlastita bića. Možda su uvodne riječi pomalo smjele, no to ne znači da se nećete osvrnuti tekst: Iva UdIkovIć

Romanom se provlači nekoliko glavnih tema i vrlo jakih simboličnih uporišta: komatozno stanje glavnog lika, ali i nacije općenito, obiteljska borba i život sa živim lešom, odrastanje obilježeno sintagmom “sin desničara”, prvi prosvjed, Trg Tiananmen i nova Kina. Pekinška koma započinje prikazom glavnoga lika Dai Weija koji je prikovan za krevet i nalazi se u komi zbog ranjavanja za studenske pobune na Trgu nebeskog mira 1989. Budući da je Ma Jian bio vrlo blizu samih prosvjeda na trgu, naime njegov je mlađi brat ležao u komi u obližnjoj bolnici, bio je svjedok krvavog masakra koji je naredio politički vrh kako bi ugušio studenski, a potom i građanski neposluh. Dai Wei pripovijeda svoju priču ponirući duboko u prošlost, prebirući po sjećanjima na djetinjstvo, odrastanje, sazrijevanje... Sjećanje asocijativno bude mirisi i zvukovi koji ga okružuju ili dopiru kroz prozor njegove sobice. To kopanje po prošlosti pokušaj je da se suoči sa samim sobom te ujedno njegova glavna životna borba. Često će Dai Wei kriknuti za smrću pozivajući je da ga uzme. Kontemplacije u koje se prepušta s vremenom postaju neizdržive. Guši ga to stanje između sjećanja i sadašnjosti, izmiješani osjećaji, slike i nemogućnost da reagira. Stoga će svoje tijelo opisivati kao grob, lijes ili tamnicu iz kojih nikako da se oslobodi. mao ce-tungova kina

Bilješka o piscu

Isto tako njegovo ćemo tijelo promatrati kroz prizmu različitih medicinskih pojmova koji se isprepliću s putovanjima fiktivnim predjelima iz Knjige o morima i planinama. Njegovo je tijelo zapravo alegorijski zemljovid kojim putuje u potrazi za smislom, životnom filozofijom. Svojim reminiscencijama Dai Wei nas upoznaje s okrutnim svijetom Mao Ce-tungove Kine, osiromašenim i klonulim duhom jednog naroda, nepravdama, požrtvovnosti, idealima i sazrijevanju mladoga bića, ali i nacije. Upravo je lajtmotiv

stasanja nacije, koju promatramo od njezinih najmračnijih dana pa sve do nove svjetske velesile, među glavnim odrednicama romana. Tri su pripovjedne linije. Prve se dvije odnose na unutarnji i vanjski svijet, pri čemu se vanjski svijet odnosi na Dai Weijevu stvarnost u kojoj je okovan za krevet, a unutarnji na razmišljanja i sjećanja u koja nas lik povlači proživljavajući još jedanput svoj život. U načelu autor progovara o slobodi koju ni u jednom trenutku ne uzima zdravo za gotovo. Sloboda pisanja i govorenja težnja je mnogih, no Ma Jian je uspio dosegnuti slobodu paradoksalno na Zapadu, u Velikoj Britaniji, koja postaje njegova nova domovina, a ne u voljenoj Kini. Paradoksalno zato što Kina kritizira Zapad i sve što je od njega poteklo iako je mističnost Zapada duboko ukorijenjena u novu Kinu koja također kreće stazom konzumerskoga kapitalizma koji je donedavno osuđivala. Treća pripovjedna linija povezuje dvije glavne teme citatima iz najdraže knjige glavnoga junaka Dai Weija, koji nadrealizmom upotpunjuju opći dojam. Tako će se u tim citatima pronaći stanje svijesti glavnoga lika, personifikacija vanjskih podražaja koji na neki način predočuju osjećaje u vidu alegorijskih i mitskih bića. Tekst je prožet naturalističkim elementima. Posebno su živi opisi prosvjednog skupa na Trgu nebeskog mira koji pune praznine također živih dijaloga. Upravo je dijalog među likovima na trgu vrlo uvjerljiv. Možemo reći da je riječ o svojevrsnom transkriptu događaja koji izaziva kontroverze. Međutim, kontroverzne su i narativne dionice koje se

Ma Jian rođen je u Qingadaou u kini 18. kolovoza 1953. godine. tijekom godina promijenio je nekoliko domovina, a na kraju se skrasio u engleskoj. Ondje živi sa suprugom Florom Drew, ujedno svojom prevoditeljicom. Ma Jian do sada je još napisao Isplazi jezik, Meštara od rezanaca i Crvenu prašinu. Za putopis Crvena prašina dobio je 2002. godine prestižnu nagradu thomas Cook. Zbirka pripovijedaka Isplazi jezik bila je svojevrsna prekretnica u njegovu radu. Zbog te je zbirke proglašen disidentom. U kini mu je otada zabranjen rad, pa stoga seli u Njemačku, a potom 1999. u London. Dosad su u izdanju AGM-a izašli Isplazi jezik i Meštar od rezanaca.

in&out studeni/2011.

Recenzije

Pročitao: VID JERAJ/VLM

Simon Sebag Montefiore ‘MLADI StALJIn’ Profil, 2010.

trg nebeskog mira U kinjizi su posebno živi opisi tragičnih događaja na Tiananmenu

tiču vladavine Mao Ce-tunga za vrijeme kulturne revolucije, osobito težak i nehuman život kineske populacije, zloglasni logori za preodgoj, skapavanje od gladi, a na kraju i kanibalizam kao najveće ponižavanje neprijatelja, ali i kao nužda za preživljavanje. Progovorivši upravo o kanibalizmu, koji se prvo javlja u zbirci pripovjedaka Isplazi jezik, a onda opsežno u Pekinškoj komi, autor je izazvao bijes vlasti. Cenzura vlada i kada je riječ o tiananmenškim žrtvama, kojima su unatrag nekoliko mjeseci ponuđene oštete. I dalje se o žrtvama ne govori, kao i samom prosvjedu.

Banda Sose Džugašvilija 13. lipnja 1907. godine izvodi pljačku banke koja je poput medijskog meteora zaprepastila svijet. U drskom prepadu na poštansku kočiju, puškaranjem po prolaznicima i bombardiranjem kozačke pratnje, ranjeno je 50 ljudi, a svi su pljačkaši pobjegli. Prilikom otvaranja zapečaćenih arhiva, britanski povjesničar Montefiore bio je prvi na mjestu događaja, u Ohrani – Gruzijskom državnom arhivu u Tbilisiju, da otkrije detalje o počecima Josifa Visarionoviča, koji od 1917. svoj nadimak Staljin potpisuje kao prezime. Dok se stvar ne slegne, Soso odlazi u naftaški Azerbajdžan, no nakon njegova dolaska bušotine lete u zrak. Izgrađujući svoj imperij, kitio se imidžom pjesnika i huligana, samo što je za razliku od Jesenjina bio manje poguban za sebe, a više za druge: svojim gangsterizmom financirao je i inspirirao Lenjina, ali i djelovanje komunističke partije. Zahvaljujući zanimanju za gospodina Nečastivog osobno, od kojeg je zazirao i Bulgakov, knjiga je objavljena 2004. godine, proglašena bestselerom Britanske književne nagrade. Biografiju romansiranu suviškom stvarnosti, pisanu 10 godina u 23 grada, na pojedinim je mjestima teško čitati od muke, a Miramax i Ruby Films već su u pripremi ekranizacije.

Stewart Slatter, David Lovett, ‘KAKo SVAKu tVRtKu IzVućI Iz KRIzE’, Mozaik, 2011.

U situaciji kad je na vladina predsjedništva petine stanovništva Europske unije (države tzv. PIGS) izvršen pritisak bankarskih institucija, a riječ je uglavnom o zemljama iz kojih potječe onaj aparat mišljenja koji nazivamo logikom, jedan takav “know-how” vrijedan je kao suho zlato i zacijelo neće biti objavljen u knjizi. Međutim, da ne brinemo “njihovu” brigu, podsjetimo se da je knjiga izvorno objavljena 1999. i da je pisana za upoznavanje sa simptomima problema, dijagnosticiranje i stabilizaciju krize te kroz komunikaciju s vodstvom dovesti do organizacijske promjene.

život izA žeLjezne zAvjeSe

Politički stavovi neizostavan su dio dijaloga. Kroz različite sudbine s jedne strane pokazuje se odanost Partiji i tradiciji, a s druge strane težnja prema demokratičnim idejama. Dai Wei se često prisjeća tragikomičnih situacija, gotovo grotesknih. Pomoću njih se najbolje dočaravaju apsurdnosti vezane uz ideologije, u ovom slučaju komunističku ideologiju, opisujući život koji se odvijao ili se odvija. Autor se osvrće na zakon jednog djeteta, političare i njihov utjecaj na ljude, malograđanske stavove i dr. Pojedini će se likovi sudariti sa svim svojim idealističkim shvaćanjima politike i Partije da će na kraju shvatiti glupost takve odanosti. Najbolji je primjer Dai Weijeva majka. Čitav je život bila označena ili zbog supruga, zbog njegova boravka u logoru za preodgoj, ili pak zbog sina koji je u protestu zaradio metak u glavu. Unatoč tomu ostajala je vjerna Partiji. Tek naposljetku – kada se, shrvana majčinskom brigom za djetetom i nemogućnošću da mu pomogne, nađe na dnu, pronalazi utjehu u Falung gongu, pokretu koji je Partija vidjela kao državnog neprijatelja te ga je odlučila uništiti 1992. godine – spoznaje gorku istinu. Sve u što je do tada vjerovala i idealizirala okreće se protiv nje tako da se na kraju bori protiv buldoždera koji razaraju njezin dom kako bi omogućili stvaranje nove Kine.Pekinška koma kruna je Ma Jianova spisateljskog rada. Zanimljivo je da je roman nastajao deset godina. Kako je autor naveo u listu Los Angeles Times: “Roman sam započeo mentalnom slikom komatoznog pacijenta koji leži u krevetu dok mu sunčana zraka obasjava gole grudi, a ptica se gnijezdi pod pazuhom. Nisam ni slutio da bi knjiga mogla biti o Trgu nebeskog mira, samo sam htio proniknuti u koncept prolaznosti vremena komatoznog čovjeka.”

Alaa Al-aswanyi, ‘PRIJAtELJSKA VAtRA’,

Buybook/Jesenski i Turk, 2010.

Pisac Alaa Al-aswanyi svojim je književnim prvijencem “Chicago” prikazao slojevit položaj islamskog svjetonazora u riznici globalne trash-kulture početkom 21. stoljeća. Kako je pismo ovoga agilnog izvjestitelja s prosvjeda arapskog proljeća prošarano šaren-đulistanima turcizama, nekome će se pričiniti i kao andrićevsko maslo. Doduše, egipatskog stomatologa smatraju punokrvnim nasljednikom vedete Nagiba Mahfouza te se u zbirci kratkih priča “Prijateljska vatra” prepoznaje intonacija životne govornice idealistâ koje melju nesolidarne kasabe malograđanštine, dok oni s emocijom u džepu skijaju svoj slalom, uklizavajući sustavu svojom apsurdnom logikom.

in&out studeni/2011.

(minutes)

styleprofile

Umjetnost je moj život Kad na daskama zagrebačkog HNK za desetak dana oživi božićna baletna bajka Orašar, zagrebačka publika iskusit će dvostruko rusko zadovoljstvo. Osim predivne glazbe Petra Iljiča Čajkovskog, dvije glavne muške uloge otplesat će baletni prvak Azamat Nabiullin kojeg zbog iznimna talenta i glumačke ekspresivnosti podjednako vole publika i kritika PIŠE: AnA blAšković

fotografIjE: dAvor puklAvec/pxl

Podrijetlom iz ruske pokrajine Baškirije, 33-godišnji Nabiullin u Hrvatskoj je već sedam godina, a od početka 2009. baletni je prvak zagrebačkog HNK. Izuzetno pristupačan i simpatičan, sjajno govori hrvatski čije je osnove svladao u mjesec dana. No Nabiullin je u prvom redu umjetnik kojeg koreografi vole zbog ekspresivnosti koju

postiže u plesu i izraženog osjećaja za dramu. “Ne vidim se u životu bez umjetnosti, biti baletan znači stvarati i dati kulturni doprinos. Da se ne bavim plesom, sigurno bih se bavio nekom vrstom umjetnosti, vjerojatno bih bio glumac”, kaže. Rođen u liječničkoj obitelji, da će biti baletan, znao je od osme godine kada je napravio prve plesne korake. U skladu s čestom praksom

in&out studeni /2011.

u Rusiji, s deset godina otišao je u internat gdje je privukao pažnju profesionalnih skauta. Nakon diplome na Koreografskom učilištu “Rudolf Nurejev” u Ufi angažiran je u Baškirskom državnom i opernom baletnom kazalištu, a 1998. primljen je u Baletni teatar Koreografske minijature “Leonid Jakobson” u “Veneciji sjevera” Sankt Peterburgu gdje je otplesao najvažnije uloge klasičnog i neoklasičnog repertoara.

temperAmentne probe zA uspjeh

(minutes)

azamat i njegova partnerica Edina Pličanić daju sve od sebe kako bi što bolje uvježbali sve potrebne korake i elemente. Probe su dinamične, vježba se satima, a prvaci HNK odlično surađuju.

in&out studeni/2011.

(minutes) Svoj uspjeh u Rusiji, u kojoj je konkurencija žestoka, Nabiullin zahvaljuje talentu i tisućama sati vježbe, ali i šarmu, ambiciji i snalažljivu karakteru. Na jednom gostovanju sa sanktpeterburškim ansamblom u Puli primijetila ga je ravnateljica splitskog baleta Almira Osmanović te njemu i partnerici ponudila angažman. Ponudu je tada odbio smatrajući da u Sankt Peterburgu još mora raditi na sebi. Slučaj je htio da poslije stigne na gostovanje u Split i otpleše Don Quijotea. “Trebao sam ostati tri mjeseca, ali mi je Almira ponudila uvjete da ti pamet stane. Osim financija najviše me se dojmio odnos: unaprijed sam znao da ću imati slobodu putovati, repertoar mi je odgovarao, a imao sam i veliko Almirino povjerenje. A i htio sam bar jednom u životu probati živjeti na moru”, otkriva razloge koji su ga doveli u Lijepu Našu. Kad je prije tri godine splitske daske zamijenio onim zagrebačkim, shvatio je, smije se, da je u duši ipak kontinentalac. Premda je zavolio oba grada, za umjetnika je u metropoli ipak više kulturnog prometa i izazova zbog većeg repertoara. Osim posla u Zagrebu je pronašao i ljubav. Oženjen je violisticom HNK Anom-Marijom s kojom ima trogodišnju kćer Aleksandru, a upravo čekaju drugo dijete.

daleko od bajke

styleprofile s obitelji neće uživati u skijanju ili klizanju. Ti sportovi su zabranjeni za baletane i balerine, no ne zbog mogućih povreda, već jer “rade” krive grupe mišića. Alternativa je odlazak u teretanu; ali ne bildati, već trčati i jačati kondiciju. Na pitanje koja mu je najdraža uloga, kao iz topa će ispaliti “Spartak”, ali onda dodaje još i “Albrecht u baletu Giselle, Grk Zorba te Marko u Brezi”. Voli plesati uloge prinčeva, ali i karakterne uloge, a obje će utjeloviti u Orašaru. “Princ je klasična uloga bijelog baleta, zahtijeva sasvim drugu plastiku i transformaciju od karakterne. S druge strane uloga gospodina Drusselmeyera je karakterna, glumački i tehnički jako zahtjevna, tijekom gotovo cijele predstave si na pozornici. Volim predstave s puno dramaturgije; tu se može dodati toliko boja i nijansi i sa svakom izvedbom nešto novo izgraditi i to je ono što me fascinira kod baleta”, strastveno dočarava. “U baletnom poslu bitna je estetika i važno je biti perfekcionist. Sad sam u fazi kad pokušavam biti što više zadovoljan sam sa sobom u svim fazama koje prolazim, ne tražiti perfekcionizam na početku. U početku pripremaš tehniku, radiš s partnericom, potom nadograđuješ estetiku, u to treba ubaciti emociju za ulogu da sve izgleda dobro i balansirano. Učili su nas da budemo samokritični, no to nije dobra lekcija. Imati kriterije je jedno, a biti kritičan je sasvim nešto drugo”, objašnjava kako nastaje uloga.

Ne vidim se bez umjetnosti, osjećam da sam na svome mjestu i nikad nisam požalio

Strahovita upornost možda je najizraženija osobina koju primjećujete u razgovoru. Osim činjenice da se sa 10 godina odselio od roditelja, dok govori o najdojmljivijim ulogama usputno primjećuje kako je ulogu Marka na premijeri Kolarove “Breze” otplesao s napuknutom košćicom u nozi, nonšalantno pokazući lijevo stopalo. “To je takva profesija u kojoj se ozljede događaju, no srećom nisu česte”, kaže. Dok publika na sceni uživa u najljepšim baletnim predstavama, život profesionalnog plesača daleko je od bajke. Dok se priprema premijera Orašara, nekima poznatijeg kao Ščelkunčika, radni dan počinje u 10 ujutro i traje do 21 sat. “Često se dogodi da imamo dvije pauza od po sat-sat i pol pa, s obzirom na to da se na probu mora doći zagrijan i istegnutih mišića, pauza efektivno traje tek pola sata. Taman da uspijemo na brzinu nešto ‘bacit u kljun’. Uvijek sa sobom nosim knjigu da nešto pročitam i prebacim se na drugu frekvenciju”, dočarava. I kad ne priprema premijeru, vježba barem po pet sati dnevno. “Balet je takva profesija koja zahtijeva puno žrtve, njemu se naprosto moraš kompletno posvetiti, od prehrane do ranog odlaska na spavanje”, kaže Nabiullin koji tako

predrasude

Za razliku od Rusije gdje je počasna profesija, kod nas se balet ne gleda kao umjetnost ljudskog tijela u pokretu, već kroz predrasude da to nije posao za “pravog” muškarca. Takav mentalitet stvorio je velik problem manjka muških plesača. Da ih u Hrvatskoj gotovo i nema najbolje svjedoči činjenica da su od osmorice prvaka zagrebačkog HNK njih petorica stranci. Prema njemu to je samo faza koja će proći, “postoje predrasude, no to je samo dokaz da takvi ljudi o baletu ne znaju ništa. Balet je umjetnost, biti baletan znači igrati uloge u kazalištu i biti umjetnik”. Dio krivice za predrasude možda leži i u činjenici da balet traži talent, trud i puno žrtve, dok današnji “klinci” sanjaju o uspjehu preko noći. “Kad se susretnu s realnim životom, svi promijene mišljenje jer nema posla koji ne zahtijeva trud i odricanje”, uvjeren je Nabiullin koji iz prve ruke “uživa” plodove takve situacije: muškarcima je daleko lakše uspjeti i zaraditi nego ženama. “Imam vrlo dobru plaću, još sa strane imam prilike za zaradu pa s obitelji mogu financijski pristojno živjeti.” Sa 33 godine, pred Nabiullinom je još najmanje desetak godina aktivnog plesanja, a potom pedagoški rad.

in&out studeni /2011.

(minutes)

AZAMAT PRIVATNO Trenutno se mentalno hrani ezoterijom, kad nije na probi, čita prvu iz serije knjiga Vadima Zelanda “Transurfing”. Premda voli klasičnu književnost, u ezoteriji, kaže, pronalazi odgovore na pitanja koja ga trenutno muče o vlastitu razvoju. S nedavnog sajma knjiga Interliber vratio se punih vrećica o ezoteriji, makrobiotici i odgoju djece. Često izlazi s obitelji, posebno voli prirodu, redovito prati sve što se vrti na velikom platnu, obožava serije, posljednja koju je pogledao HBO-ovu “Igru prijestolja”. U muzici nije izbirljiv i sluša sve talentirane glazbenike, voli rock-opere i mjuzikle, posebno “Notre-Dame de Paris” Riccarda Cocciantea. U svom poslu “ne razumije ni baletane ni operne pjevače ‘fach-idiote’ koji se ne usude izaći iz dnevnih glazbenih okvira.

HRVATSKA JE MOJ DOM Tu su mu prijatelji, obitelj, posao. No ako se ukaže neka bolja prilika vani, neće je odbiti

PREDAN RAD ‘U baletnom poslu bitna je estetika i važno je biti perfekcionist’, kaže Azamat

in&out ožujak/2011.

(film) Prije svega ‘J. Edgar’ Clinta Eastwooda je portret jedne duše, smatraju američki filmski kritičari kada govore o Hooverovoj filmskoj biografiji koju potpisuje Clint Eastwood, uz Martina Scorsesea sigurno najveći živući klasik američke kinematografije. Njegov je najnoviji film nijansirana i sofisticirana biografska priča o J. Edgaru Hooveru, legendarnom šefu FBI-a – ‘simpatičnom’ monstrumu, inteligentnom, represivnom i jadnom istodobno – kojeg su vlastite unutrašnje patnje i razdiranja odvele u autoritarnu opsesiju

PoRtREt JEDnE DuŠE TeksT: Katarina LiseK FoTograFije: PiXseLL, ePa

J. Edgar je nastao u suradnji sa scenaristom Oscarom ovjenčanog filma “Milk” Dustinom Lanceom Blackom, koji je ujedno i gay aktivist, i predstavlja još jedan velik, premda ne i neočekivan zaokret u Eastwoodovoj karijeri. Eastwood je odavno prestao slaviti nasilne muškarce: misteriozne i šutljive kauboje ili viligantne osamljenike koji vjeruju da samo oni znaju kako istjerati pravdu. No J. Edgar s kompletnim državnim aparatom iza sebe znatno je opasniji od Prljavog Harryja. Kao što kažu politički analitičari i filmski autori – korijeni Hooverove

manije leže u njegovoj prirodi. Šefa FBI-a igra Leonardo DiCaprio kojem od početka blistave glumačke karijere nikada nije nedostajalo hrabrosti da se suoči s izazovom: sa svojih trideset i sedam godina već je odigrao milijardera Howarda Hughesa u “Aviatoru”, fantastičnog varalicu Franka Abagnalea Jr. u “Uhvati me ako možeš”, a bogme i Shakespeareova Romea. U “J. Edgaru” DiCaprio snažnom uvjerljivošću pokriva životni raspon legendarnoga i svemoćnoga američkog prvog policajca od njegovih dvadesetih do sedamdesetih godina. Hoovera se sve do njegove smrti 1972. bojala cijela Amerika, uključivši i njezine najmoćnije ljude, jer je FBI-om vladao poput buldoga kojem se pola stoljeća nitko nije usudio staviti lanac, a to uključuje osam predsjednika, Martina Luthera

in&out studeni/2011.

Kinga Jr. i Marilyn Monroe. U pedeset godina svoje strahovlade Hoover je gurao nos u tuđe privatne živote kako bi kontrolirao svoje neprijatelje, ali i prijatelje. No i Hoover je imao svoje tajne, a Eastwood i Lance Black u ovoj su priči, bez straha, doista pokušali razotkriti što je, privatno i javno, pokretalo toga kontroverznog i silno moćnog javnog službenika.

Ljubavna priča

Film se fokusira na ljude najbliže J. Edgaru: na njegovu autokratsku majku, Annie Hoover – koju igra predivna Judi Dench, na zaštitnički vjernu tajnicu Helen Gandy, uloga u kojoj blista Naomi Watts, na prvog suradnika FBI-a, Clydea Tolsona, odvjetnika koji postaje Hooverov životni partner, a igra ga izuzetno

naporne pripreme DiCaprio se za ulogu pripremao mjesecima

živ i uvjerljiv Armie Hammer. Desetljećima je Hoover radio zajedno s Clydeom Tolsonom i imao s njim platonsku ljubavnu vezu. Zajedno su odlazili u klubove i na utrke, a vikende su provodili poput pravog para, u ljubavi i svađi. Ukratko, premda je Hoover bio tiranin i po potrebi moralna nula i ucjenjivač, u svojem uvrnutom svijetu on je ipak bio sposoban i za ljubav. “Ovdje je riječ o ljubavnoj priči”, kaže Eastwood, “bez obzira je li riječ o homoseksualnosti ili nečem drugom. Moja je namjera bila pokazati kako se dva čovjeka doista vole, a sve iza toga mene se ne tiče.” Naravno, Hooverova najveća opsesija bila je Amerika i potreba da je zaštiti od komunista i radikala. U tamnim i teškim slikama Eastwood portretira Hooverov uspon i izgradnju sve-

moćnog mita. Premda je J. Edgar popularizirao uzimanje otisaka prstiju i skupljanje forenzičkih dokaza – a glavni slučaj filma upravo je hvatanje otmičara bebe Charlesa Lindbergha, kojeg su ulovili na temelju novih forenzičkih metoda, ukratko CSI tridesetih godina prošlog stoljeća – Hoover je ponajprije volio misliti o sebi kao policajcu uvijek spremnom na izravnu akciju, pa si je pripisao ubojstvo gangstera Johna Dillingera. Ukratko, vidio je samog sebe kao glavnoga G-mana koji uništava ili iza rešetaka smješta zločeste dečke. Eastwood razara taj mit s istim žarom s kojim rastače kodove staroga Divljeg zapada u “Nepomirljivima”. Blackov scenarij doista pokušava ući u tajne Hooverova srca, a pritom ne odlazi u tabloidnu

in&out studeni/2011.

sferu i ne iskorištava priče o tome da je veliki šef FBI-a navodno bio i “cross-dresser”. No priča se svakako intenzivno pita je li Hoovera sublimirana seksualnost odvela u megalomaniju. Autokratska mama Annie svakako primjećuje što se zbiva između njezina sina i Clydea i kao i uvijek daje svoje decidirano mišljenje: “Radije bih imala mrtvog sina nego sina homoseksualca.” Hoover se ipak, barem posmrtno, emancipirao i ostavio Tolsonu pola milijuna dolara vrijednu imovinu, kao jedinom nasljedniku. Na groblju u Washingtonu Tolson je čak i pokopan nekoliko koraka dalje od nerazdvojnog šefa. J. Edgar je tamna i enigmatična priča, a i nije mogla biti drukčija jer se ova melodrama sa snažnim političkim tonovima bavi preispiti-

(film) korumpiranost

LEGENDARNI ŠEF FBI-A Skulptura J. Edgara Hoovera nalazi se i u poznatom Muzeju voštanih figura (na slici)

“I veliki mogu biti korumpirani”, kaže Leonardo DiCaprio u traileru koji najavljuje film Clinta Eastwooda, otkrivajući jednu od tajni svojega uspješnog vladanja. Hoover je, naime, znao sve o korumpiranima, imao je navodno kompromitirajuće dosjee o svim političarima, biznismenima, vojsci, slavnim osobama i mafijašima. Prelazio je granice ovlasti, optuživan je za ucjene, koristio se političkim progonima, a ipak je desetljećima suvereno vladao velikim dijelom državne politike. O jednoj od najkontroverznijih osoba SAD-a snimljen je niz filmova i TV serija. Woody Allen je o njemu progovorio još za njegova života u filmu “Banane”, njegov se lik pojavljivao čak u mjuziklima, glumili su ga Ernest Borgnine, Vincent Gardenia i Jack Warden.

cLINT EAsTwooD Uz Scorsesea najveći živući klasik američke kinematografije na premijeri filma

in&out studeni/2011.

vanjem javnog i privatnog života čudnog i teškog čovjeka, koji je izmučio mnoge ljude, ali prije svega sebe i koji je imao neviđenu želju za moći. Iako je bio šef FBI-a, gotovo pola stoljeća služio je osam američkih predsjednika, preživio tri rata, mafiju i lov na komuniOvaj ste, Hoover je, kako ga vidi Eastwood, služio zapravo jedino film nije sebi. Tajna Hooverova trajanja bila je činjenica da je o svima posmrtna imao “korisne” informacije, no filmska nitko nije znao detalje i zato su svi stalno živjeli u strahu. Tako biografije Hoover, primjerice, podsjetio državnog tužitelja Bobbyja ja, veÊ živi Kennedyja na to da je prislušmaterijal kivanjem priležnica Johna F. Kennedyja došao do informa- - o nama i cija o mnogo opasnijim vezama društvu u njegova brata. Otvarao je i pisma reporterke Lorene Hickok kojem upućene Eleonori Roosevelt živimo i iz kojih se moglo pretpostaviti da joj je bila više od prijateljidanas ce. Eastwood ga bez pardona u filmu prikazuje kako patološki uživa slušajući snimke tog prisluškivanja – Hoover je svoju privatnu patologiju pretvorio u dio nacionalne politike. Bio je duboko religiozan i majstor u manipuliranju medijima, a FBI je pretvorio u organizaciju s poluvojnim režimom i željeznom disciplinom, nepoštivanje koje se kažnjavalo trenutnim premještajem u neki drugi grad

proFEsionaLiZam o trošku zaposlenika. Kao svaki radoholičar u FBI-u je nadzirao svaki detalj, određivao čak stroga pravila odijevanja – tamno odijelo, kravata, bijela košulja, cipele visokog sjaja i šešir. U prostorima FBI-a nije bilo pauza za kavu ni šuškanja po hodnicima, suradnici i ostali obraćali su mu se samo pismeno u strogo određenoj formi, a ništa nije došlo do njega što nije prošlo kroz ruke tajnice Helen Gandy. Ona je bila pune 54 godine vratarica i čuvarica njegova uredskog svetišta, a kada je umro, odmah je uništila svu povjerljivu dokumentaciju i dosjee. “Hoover pripada vremenu kada su najmoćniji muškarci bili savršeno njegovani, besprijekorno odjeveni i zaogrnuti velom tajni”, kaže Clint Eastwood, a zahvaljujući vjernoj tajnici, mnoge tajne nedodirljivog policajca s njim su zauvijek otišle u grob.

Teško je sve zadovoljiti

I ovog se puta Eastwood uputio na opasan autorski teritorij jer Hoover je sigurno do sada najkontroverzniji lik američke javnosti prenesen na film, nadmašujući i Richarda Nixona. Hoover je bio na vlasti gotovo pedeset godina, a autori su se odlučili ispustiti mnoge dijelove njegova vladanja. Premda se često referiraju na

DiCaprio, tri puta nominiran za Oskara, koji je svojedobno osvojio tinejdžerice ulogom zaljubljenog idealista u “Titanicu”, a sada je, portretirajući policajca tijekom punih pola stoljeća njegova života, morao čekati po pet sati dnevno da mu šminkeri nalijepe jetrene pjege, ugrade požutjele zube i lice ljepuškastog 36-godišnjaka pretvore u otečeno lice čovjeka u godinama, koji se neprestano znoji u loše osvijetljenom sjedištu FBI-a i drži beskonačne monologe. Za ulogu se pripremao mjesecima. Zajedno sa scenaristom Blackom obišao je nekoliko puta ministarstvo pravosuđa u Washingtonu i stan u kojemu je Hoover najdulje živio, beskonačno je vrtio rijetke filmske snimke govora mladog Hoovera i opetovano čitao transkripte njegovih saslušanja u Kongresu te danima razgovarao s jedinim još živim Hooverovim suradnikom, 91-godišnjim Carthom D. DeLoachom, koji je za njega radio 29 godina, upijajući iz njegova sjećanja svaki detalj o nekadašnjem velikom šefu.

in&out studeni/2011.

njegovu mržnju i prijezir prema komunizmu – za koji je uvjeren da je zatrovao pokret za građanska prava – Eastwood i Black propustili su se baviti njegovom aktivnom ulogom u usponu progonitelja “komunista” Josepha McCarthyja i Richarda Nixona, ali su se zato fokusirali na uspjehe FBI-a u hvatanju pljačkaša banaka u 20-tim i 30-tim godinama prošlog stoljeća. Mnogi će zamjeriti da možda nije posvećeno dovoljno pažnje Hooverovu čudnom, a možda i koruptivnom zanemarivanju organiziranoga kriminala, naročito s obzirom na to da je četrdesetih i pedesetih godina mafija izvlačila milijune iz američke ekonomije. Liberali će biti zadovoljni osudom Hooverova zanemarivanja građanskih sloboda, ali neće biti sretni s konstatacijom da je Amerika kao nastajuća svjetska sila trebala tajnu policiju. Gay aktivisti ne bi smjeli biti nezadovoljni jer teško da smo do sada na filmu vidjeli tako razorne efekte seksualnog samozavaravanja i potiskivanja, no možda ipak neće biti presretni s odabranim diskretnim pristupom. Na kraju zapravo shvaćamo da je Hoover opsjednut s američkom sigurnošću jer se sam osjeća bolno nesigurno. Eastwood nam velikim potezima filmskoga kista poručuje da Hoover sigurno nije izoliran slučaj.

( m( pi nr uo tf ei ls ))

profil

‘Igrati’ u pobjedničkom timu, i u filmu i u stvarnom životu, nije jednostavno ni lako. Kako je to uspjelo mladom i talentiranom američkom glumcu Johanu Hillu

KAKO OD GUBITNIKA POSTATI POBJEDNIK 20

in&out studeni/2011.

Dokumentarac PRIPREMILA: ANA CRNKOVIĆ

Kada filmskom scenariju o “vječnoj ljubavi” između Amerike i bejzbola dodate lik mladoga (neuglednog) ekonomista koji koristi statističku analizu za stvaranje pobjedničke ekipe, dobijete filmski hit koji i one koji nisu previše bliski jednom od najpopularnijih američkih sportova ne ostavlja ravnodušnim. Uzmete li još u obzir da je film rađen prema istinitoj priči, zapitate se zašto je nekim našim sportskim (i ne samo sportskim) “znalcima” gotovo nemoguće pronaći ekipu kojom mogu pobjeđivati, ili barem pružiti dostojan otpor. Odgovor je vjerojatno u njihovoj nesposobnosti i neznanju, pa i podcjenjivanju, osobinama koje nažalost često susrećemo na raznim razinama hrvatske upravljačke elite. “Mislim da se svi mi u određenom trenutku života osjećamo podcijenjenima. Uloga u ovom filmu donekle odražava moju vlastitu priču – kad vas percipiraju na jedan način, a onda upoznate ljude koji vam pruže priliku da pokažete svoje znanje”, kaže mladi 28-godišnji američki glumac Jonah Jill. U njegovu stvarnom životu dobri anđeli su redatelj Bennett Miller (dobitnik Oscara za film “Capote”) i scenarist Aaron Sorkin koji su mu u filmu “Igra pobjednika” (u naša kina dolazi 15. prosinca) povjerili ulogu Petera Branda, statističara dovedenog u upravu kluba u kojoj zapravo ima potpuno nevažnu ulogu. Njegov filmski anđeo je Brad Pitt koji na ekranu utjelovljuje Billyja Beana, izvršnog direktora bejzbolske momčadi Oakland Athletics. “Osmislili smo Petera Branda kao nevidljivog”, objašnjava Hill, “da sjedi u sobi, ne biste ga razaznali između tisuću ljudi. Od određenih prizora u filmu jednostavno vam se slama srce, a onda mu Billy (Brad Pitt) daje priliku da se dokaže.” Igra pobjednika temelji se na istinitoj priči o Billyju Beanu, izvršnom direktoru bejzbolske momčadi Oakland Athletics, što je tema nekoć kontroverzne, a danas iznimno cijenjene knjige Michaela Lewisa iz 2003. godine “Igra pobjednika: kako pobijediti na nepoštenoj utakmici”. Knjiga prati Beanovu analitičku, statistikom nadahnutu ponudu sastavljanja uspješne bejzbolske momčadi unatoč tomu što je njegova ekipa bila ozbiljno ograničena nedostatkom sredstava. Pristup koji je Beane usvojio i primijenio revolucionarizirao je način na koji cijela industrija bejzbola procjenjuje i vrednuje igrače. Pronašao je igrače koji su u dotadašnjim momčadima bili podcijenjeni, jeftino ih kupio i 2002. godine s njima ostvario ne-

vjerojatnih 20 pobjeda. “Oaklandova postignuća doista su fantastična”, kaže Hill, “suprotstavili su se Yankeesima i Red Soxima, financijski daleko potentnijim ekipama, i igrali ravnopravno s njima. To je kao da nogometnoj momčadi kao što je Real Madrid ili Manchester United zaprijeti mnogo manji klub koji se ne može natjecati protiv velikih klubova dubokih džepova.” Zvuči poznato, zar ne? Hill naglašava da “Igra pobjednika” nije samo sportski film iako je tematika vezana uz bejzbol. “To je film o podcjenjenima, o Davidu i Golijatu, film o ljudima koji su dobili priliku pokazati koliko su vrijedni onima koji ne vjeruju u njih.” Johan Hill najpoznatiji je po ulogama u komedijama kao što su “Junfer u četrdesetoj”, “Napumpana”, “Superbad”, “Preboljeti Sarah Marshall”, “Komičari” i “To je Rock’n Roll”. Krajem prošle godine glumio je u crnoj komediji “Cyrus” uz Johna. C. Reillyja i Marisu Tomei.

PUT DO SLAVE Jonah Hill rođen je u kalifornijskom gradiću Mill Valley, a školu je pohađao u New Yorku gdje je studirao glumu. Filmsku karijeru započeo je 2004. kada je dobio malu ulogu u filmu “Ja volim Huckabees”. Osim što se dokazao kao nadaren i svestran glumac, također se okušao u ulozi producenta i pisca. Jedan od sljedećih projekata na kojem radi jest film temeljen na TV seriji popularnoj krajem osmadesetih prošlog stoljeća “21 Jump Street”, koja prikazuje odred mladih policajaca na tajnom zadatku. Ovom serijom proslavio se Johnny Depp. Također uz Bena Stillera i Vincea Vaughna glumi u komediji “Neighborhood Watch”, koji dolazi u kina 2013., a napisao je i scenarij za animiranu seriju “Allen Gregory”.

O SURADNJI S BRADOM PITTOM “Bilo je vrlo nadahnjujuće gledati Brada kako radi. On neprestano inspirira odlukama vezanim uz likove koje glumi. Nikada ne možete predvidjeti koji će mu biti sljedeći film upravo zato što je svaka nova uloga smion potez i zbog toga ga poštujem. Snima filmove kakve ne biste očekivali.”

in&out 2011./studeni

Otuđuje li nas internet? O socijalnim interakcijama u prošlosti i sadašnjosti može se raspravljati – i raspravlja se – unedogled, no sve rasprave svode se na jedno, nekima krucijalno pitanje: Otuđuje li nas internet? Naravno da je prije sve bilo bolje, pa tako i druženje, i da se stara, dobra vremena neće ponoviti, no to je uistinu tako samo ako tvrdoglavo ostanemo pri svom subjektivnom gledištu. Činjenica je, a to opisuje i film “Povezani” (Connected) autorice Tiffany Shlain, da su se promijenile metode povezivanja i druženja, dočim su osnovni ljudski porivi ostali isti ma koliko se to ne sviđalo onima koji ne prihvaćaju promjene. Prije ikakve dublje analize autobiografskoga dokumentarnog filma valja se na trenutak posvetiti autorici jer njezino iskustvo, a time naravno i pristup filmu, uvelike određuje poslanu poruku. Tiffany Shlain dobro vam je poznato ime ako vam je internet “u krvi”: ona je osmislila godišnju nagradu Webby Awards koja se dodjeljuje za “izvrsnost na internetu”. Riječ je o nagradi za koju bi svaki kreator web-stranica dao lijevu ruku (desna je ipak potrebna za ganjanje računalnog miša po stolu) i koja se može nazvati svojevrsnim internetskim Oscarom. Nije stoga čudno što Shlain ima moderan pogled na internet i sociološka kretanja koje je nastanak te globalne mreže potaknuo. Autorica priča svoju intimnu priču potaknutu sjećanjima na svojega slavnog oca i, površno gledano, doista se može postaviti pitanje zašto se to djelo prikazuje na festivalima poput Sundancea, zašto to djelo ne ostane u kolekciji prigodnih kućnih videouradaka? No ako malo zagrebemo ispod površine, vidjet ćemo da je Shlain s razlogom ispreplela osobnu priču s Facebookovim albumima i brzom filozofijom u stilu Twittera. Rezultat se može opisati kao socijalna topologija digitalne ere i sveopća povezanost globalnog sela. Jednostavnije rečeno: nove tehnologije omogućavaju nam veću povezanost i brojnije poznanike/prijatelje nego tradicionalna sijela uz komušanje kukuruza, poenta je samo u tome da te nove tehnologije i prihvatimo. Uostalom, kako biste bez tehnologije mogli upoznati lijepu ženu na drugom kraju svijeta koja radi dobre filmove i usto je nevjerojatno inteligentna? Dakle, kad završite s čitanjem ove rečenice, pogledajte film, podijelite svoje misli s drugim ljudima i uživajte u novim prijateljstvima (naravno na internetu). Stjepan Škramić

(minutes)

FILM

Priredio: IGOR SARAČEVIĆ/VLM

SRETNA NOVA GODINA

Uloga hvalevrijedna Brad Pitt odlično je utjelovio lik Billyja Beana

IGRA POBJEDNIKA

portska drama “Igra pobjednika” dolazi u naša kina s reputacijom jednog od najhvaljenijih holivudskih filmova godine – prema web-stranici Rotten Tomatoes, film redatelja Bennetta Millera (“Capote”) skupio je čak 95% pohvalnih recenzija, i mnogi drže da ima ozbiljne šanse da bude i te kako zapažen u utrci za Oscara. Spominjanje statističkog podatka osobito je primjereno u slučaju ovoga filma jer je pomno proučavanje statistika upravo ono čime se “Igra pobjednika” bavi u velikoj mjeri. Utemeljen na vrlo popularnoj knjizi uglednog novinara i publicista Michaela Lewisa “Moneyball: Umjetnost pobjede u nepoštenoj igri”, film je usredotočen na godinu dana u karijeri Billyja Beanea (Brad Pitt), glavnog direktora bejzbolskoga kluba Oakland Athletics, koji je svojim nekonvencionalnim rukovođenjem pokazao kako se s razmjerno nevelikim sredstvima može biti kompetitivan u najpopularnijem američkom sportu. U najkraćim crtama: godine 2001., kad započinje priča filma, Beaneov je Athletics imao godišnji budžet od oko 40 milijuna dolara, a momčad New York Yankeesa raspolagala je s triput više novca (na taj se nerazmjer odnosi ono “nepoštenje” iz naslova Lewisove knjige). Frustriran činjenicom da vlasnici kluba nisu

željeli povećati budžet za kupnju igrača, Beane odlučuje u praksi isprobati metodu sastavljanja momčadi koju je osmislio 25-godišnji ekonomist Peter Brand (Jonah Hill), koja se, pojednostavljeno govoreći, sastoji od pomnog praćenja šireg spektra igračkih statistika od onog koji se tradicionalno pratio te fokusiranja na igrače koji dobro odrađuju obrambene zadatke (tradicionalno su više na cijeni napadači). Koristeći taj pristup, momčad Athleticsa je 2002. ostvarila rekordan niz uzastopnih pobjeda. O.K., ali gdje je tu filmska priča? – mogao bi netko upitati. Prepričani sadržaj “Igre pobjednika” vjerojatno zvuči suhoparno, ali film nije takav. Vješto koristeći neospornu karizmu Beaneova lika, kojeg je Pitt suvereno utjelovio, redatelj Miller i iskusni scenaristi Steven Zaillian i Aaron Sorkin učinili su zbivanja vrlo intrigantnima, a na trenutke i istinski uzbudljivima. U trajanju od dva sata i desetak minuta film možda jest predug, no ne u toj mjeri da bi se umanjio povoljan ukupni dojam.

IGRA POBJEDNIKA (Moneyball)

NEMOGUĆA MISIJA: PROTOKOL DUH

R: Brad Bird GL: Tom Cruise, Jeremy Renner, Simon Pegg Priča: Za vrijeme dok se tajni agent Ethan Hunt (Tom Cruise) nalazi u Moskvi na tajnom zadatku, teroristi izvrše napad na Kremlj. Američka vlada tada pokreće tzv. protokol duh, kojim se distancira od Huntove tajne jedinice, pa Hunt i suradnici kreću u potragu otkrivanja počinitelja bombaškog napada... Ukratko: Četvrto izdanje serijala o tajnom agentu Ethanu Huntu obećaje vrhunska uzbuđenja, a na temelju foršpana posebno se atraktivnima čine akcijske scene u kojima Tom Cruise izvodi vratolomije na 828 metara visokom neboderu Burj Khalifa u Dubaiju. Ako ste u mogućnosti, film pogledajte u kinu IMAX jer sadrži nekoliko scena posebno prilagođenih za taj format. U kinima od: 15. prosinca.

TAJNI ŽIVOT KUĆNIH POMOĆNICA

Režija: Bennett Miller Uloge: Brad Pitt, Jonah Hill, Philip Seymour Hoffman U kinima od 8. prosinca

SPorTSKa draMa Film dolazi s reputacijom ‘favorita’ godine

R: Garry Marshall GL: Halle Berry, Jessica Biel, Robert De Niro i mnogi drugi Priča: U New Yorku, na Staru godinu, ispreplevši se nekoliko priča o ljubavnim zgodama i nezgodama samaca i parova. Ukratko: Redatelj Garry Marshall (“Zgodna žena”), holivudski veteran koji je nedavno napunio 77 godina života, i u poznoj dobi dokazuje kako nije izgubio instinkt za kreiranje velikih hitova. Početkom 2010. snimio je mozaičnu romantičnu komediju o Valentinovu, “Dan zaljubljenih”, a sada je prema istom obrascu napravio “Sretnu Novu godinu”. Kritičari zasigurno ni ovog puta neće biti osobito zadovoljni, no jednako tako ne treba sumnjati da će se velik dio publike rado odlučiti za ovu neobveznu razbibrigu s paradom holivudskih zvijezda svih generacija. U kinima od: 8. prosinca

in&out studeni/2011.

R: Tate Taylor GL: Emma Stone, Viola Davis, Octavia Spencer Priča: Američka država Mississippi, početkom 1960ih godina. Eugenia Phelan “Skeeter” (Emma Stone), djevojka iz dobrostojeće bjelačke obitelji, nakon završenog studija mašta o književnoj karijeri. Stjecajem okolnosti potajno započinje pisati knjigu o iskustvima crnih sluškinja dokonih bijelih kućanica. Ukratko: Ekranizacija bestselera “Sluškinje” autorice Kathryn Stockett vjerojatno je nadmašila sva očekivanja producenata, zaradivši samo u SAD-u gotovo 170 milijuna dolara na uloženih 25 milijuna dolara. Riječ je o pravom “ženskom” filmu, čija su najveća vrlina dojmljive interpretacije Viole Davis i Octavije Spencer u ulogama sluškinja Aibileen, odnosno Minny. U kinima od: 15. prosinca

(minutes)

travel& Culture

Kulturna zbivanja u krugu od 500 km... Kamo izaći navečer, bilo da putujete poslom, bilo da vodite obitelj na izlet... Dobru zabavu! priredila MARA HAN/VLM

BeË OD GOSPELA DO ROKA

GOSPEL U birane izvođače američkoga gospela zasigurno se ubraja i pjevačica Stell Jones, koja gostuje u bečkoj Votivkirche

Vrhunski izvođači i produkcijski savršeno ‘popeglani’ prosinački glazbeni program u austrijskoj prijestolnici, s velikim brojem glazbenika koji pripadaju visoko komercijaliziranim pobožnopučkim tradicijama nešto daljih kultura. dakle, moćna polifonija moćnih ruskih muških glasova i birani izvođači američkog gospela. Za ljubitelje nešto žešćeg ili pak tradicionalnijeg zvuka nudi se najbolje od suvremenije rock glazbe, i ulazak u Novu uz zvuke Straussovih valcera. InfO: STella JONeS Gospel 3-9.12. Votivkirche Wien red HOT CHilli pepperS 7.12. Stadthalle Wien THe OriGiNal USa GOSpel SiNGerS BaNd 22.12. Stadthalle Wien BOlCHOi dON KOSaKeN 23.12.

ČISTA KLASIKA Tko ipak ulazak u novu godinu ne može zamisliti bez Straussa, pohitat će ravno u Wiener Konzerthaus

Wiener Konzerthaus STraUSS FeSTiVal OrCHeSTer WieN 28.12.- 1.01.2012. Wiener Konzerthaus

ZIMA KAO MOTIV

‘Čuda/čudesa zime’ glasio bi vrlo slobodan prijevod naziva izložbe u bečkom Muzeju likovnih umjetnosti. Uz kalendarski početak tog godišnjeg doba i slavni bečki ledeni sjeverac, tamošnji su se kustosi posvetili prikazima zime u evropskoj umjetnosti- od kasnog Srednjeg vijeka do suvremenog doba, a s osobitim naglaskom na nastanak zimskih krajolika, zimskih žanr-slika u flamanskom slikarstvu kasnog 16. stoljeća. prikazani su radovi slavnih umjetnika, poput Bruegela, rembrandta, Goye. Moneta, Muncha i rubensa. InfO: WiNTer WONderlaNd prikazi zime u evropskoj umjetnosti od Bruegela do Beuysa do 8. siječnja 2012. KUNSTHiSTOriSCHeS MUSeUM ŽEŠĆI RITAM Maria-Theresien-Platz

Za sve ljubitelje žestokih momaka iz red Hot Chilli peppersa Beč nikada nije bio bliži

in&out 2011./studeni

(minutes) KREATIVNA ULOGA POJEDINCA ... u fokusu je ovogodišnjeg 52. Oktobarskog salona koji se održava do 5. prosinca

travel& Culture ‘NAJVEĆA’ NA SVIJETU Svetlana Zaharova s prijateljima u Velikoj dvorani Sava centra

OD VARDARA... Popularni tuzlanski bend gostuje u beogradskoj Hali sportova

Beograd

INfo: ‘GALA – SVETLANA ZAHAROVA S PRIJATELJIMA’ Zvijezde svjetskih baletnih scena 3. prosinca

BEZ INSTRUMENATA

‘Živio glas!’ moto je mladih beogradskih glazbenika, zbora koji se odlučio na vokalne imitacije glazbala i izvođenje najvećih hitova pop i rock-glazbe bez instrumentalne pratnje. INfo: VIVA VOX 1. prosinca Velika dvorana Sava centra

GoSTI IZ RUSIJE

Trenutno najveća, najslavnija, najtalentiranija balerina na svijetu, najblistavija zvijezda koja je zasjala na nedavno obnovljenoj pozornici Boljšoj teatra, Svetlana Zahahrova početkom prosinca nastupa u Beogradu. Uz niz talentiranih plesača iz Sankt Peterburga i Moskve Zaharova će nastupiti u programu sastavljenom od sola, dueta, klasičnih i suvremenih koreografija. I nakon Rusa Rusi… vrhunski uvježbani, istrenirani i iskoreografirani, iako ovog puta predstavljaju spontanost pučkih veselja i okupljanja, pjesama i plesova.

ZBOR, BALET I ORKESTAR RUSKE ARMIJE IZ SANKT PETERBURGA 12. prosinca Velika dvorana Sava centra

GoSTI IZ AUSTRIJE

Zvuci starog Beča na staroj beogradskoj kaldrmi. Ususret novoj godini pred beogradskom će publikom nastupiti bečki Straussov orkestar. INfo: VIENNA STRAUSS ORCHESTRA Dirigent: Edwin Marton 14. prosinca Arena Beograd

DIVLJI ISToK

Novi album “Wild Wild East” otvorio im je mogućnost stvaranja međunarodne karijere, no na području “od Vardara do Triglava” oni su već godinama iznimno popularan bend, s nizom ozbiljnih štovatelja. Tuzlanske rock-dubioze u prosincu uveseljavaju svoje beogradske fanove.

OKTObARSKI SALON Radionice, izložbe radi stvaranja odgovornih potrošača i proizvođača

in&out studeni/2011.

INfo: DUBIOZA KOLEKTIV 23. prosinca Hala sportova Pariske komune 20

IZVAN KRUTIH oKVIRA

Već smo preumorni od brojnih analiza pojmova “odgovornosti”, onako kako je shvaća ekonomska znanost. Izvan krutih okova globalne krize, dugova i slomova, odgovornost kao iskreno prihvaćanje različitosti, prihvaćanje drugoga, aktivna uloga kreativnog pojedinca u središtu su pozornosti ovogodišnjeg, 52. po redu Oktobarskog salona. Radionice, autori, izložbe radi stvaranja odgovora kulturnih proizvođača i potrošača u suvremenoj umjetnosti i vizualnoj kulturi. INfo: 52. OKTOBARSKI SALON Do 5. prosinca Kulturni centar Beograda, Muzej 25. maj, Kulturni centar Grad, Salon Muzeja savremene umetnosti

DAšAK bEčA Ljubitelji čiste klasike ususret novoj godini mogu poći uz bečki Strauss orkestar u beogradskoj Areni

(minutes)

glam ulazak u novu Rezerviran je za sve sretnike koji osiguraju ulaznicu za Teatro La Fenice

Venecija nEoTKRIVEno o KURTIzAnAMA

‘Najbolje je da pristojna žena samo tri puta u životu izađe iz kuće, i to na vlastito krštenje, vjenčanje i sprovod!’- smatralo se u Veneciji u doba njene najveće moći. Istodobno, venecijanske su kurtizane bile mnogo više od običnih prostitutki- bijahu to šarmantne, obrazovane žene koje su dijelile i ugledne javne prostore s muškarcima te vrlo često radile kao ‘tajna služba’ lokalnih vlasti. Do kraja prosinca posjetiteljima Venecije nudi se, uz stručno vodstvo, obilazak znanih javnih palača i tajnih ‘staništa’ dama i kurtizana.

Info:

DAME E CARAMPANE Itinerari guidati nella Venezia nascosta Do 31. prosinca

zA oDLIKAŠE

Tradicionalni, blistavi, glamurozni ulazak u Novu, u kultnom interijeru kultnog kazališta koje uvijek iznova uspijeva uskrsnuti iz pepela. Novogodišnji koncert u najslavnijem venecijanskom kazalištu La Fenice sastoji se klasičnog, koncertnog dijela nastupa njihova orkestra i zbora, dok je drugi dio posvećen melodramišto ukratko znači izvedbu najpopularnijih arija iz opera Giuseppea Verdija Info: CONCERTO DI CAPODANNO 29.12-1.01.2012. Dirigent: Diego Matheuz TEATRO LA FENICE

(ne)obične dame Do kraja prosinca posjetiteljima se nudi obilazak javnih palača i tajnih ‘staništa’ dama i kurtizana Venezije

Trst ITALo-REP

Još voljen, slušan i drag, iako je dvojbeno koliko je taj reper i kantautor uspješno zamijenio ‘plesni’ repertoar iz 90-tih za trenutne kantautorsko-jazzerske kompozicije. Lorenzo Cherubini, mnooogo poznatiji kao Jovanotti. Info: JOVANOTTI 12.12. PalaTrieste

jovanotti Nije lako nositi se s mlađima i popularnijima. Kako to uspijeva talijanskom reperu i kantautoru, provjerite u prosincu

in&out 2011./studeni

(minutes)

Ljubljana ZA SVAKOG PONEŠTO

Najbolje od američke glazbene tradicije, gospel zbor i najslavniji Big Bend svih vremena, osnovan 1938., čiji je vođa Glenn Miller misteriozno nestao 1944., a Hollywood ga učinio besmrtnim prenijevši na filmsko platno 1953. godine “The Glenn Miller Story”. I, naravno, već tradicionalna zimska blagdanska bajka koja je zaštitni znak ljubljanske dvorane Tivoli. Ove godine slavni Rusi Natalija Bestemjanova i Andrej Bukin kližu strastvenu ljubavnu priču opere “Carmen” Georgesa Bizeta. INfO: zA DJEcU I ODRAAMERICAN GOSPEL CHOIR SLE 10. prosinca

‘čISTA’ NOSTALGIJA Kraljevi popa i rocka Tifa i Hari gostuju u Sarajevskoj Skenderiji

travel& Culture

Božićno-novogodišnji koncert GLENN MILLER ORCHETSRA 17. prosinca Hala Tivoli

Najbolje iz industrije crtića u Ljubljani i Mariboru na Festivalu animiranog filma

CARMEN NA LEDU Moscow Star on Ice 26. prosinca Ledena dvorana Hale Tivoli

ODBIJAMO ODRASTI

Crtići za djecu i odrasle, najbolji animirani filmovi iz zemalja istočne i središnje Europe

Sarajevo DOMAĆE JE DOMAĆE

STAR ON ICE Strastvena ljubavna priča iz opere ‘Carmen’ u Hali Tivoli

‘Pravo nostalgićno’ rekli bi Sarajlije, jer koncertnim pozornicama Šehera u prosincu vladaju lokalni, slavni glazbenici ozbiljne dobi, dugih karijera i dugovječne slave – od najboljih izvođača sevdalinki i romske glazbe do najvećih zvijezda najznačajnijih žanrova domaće popularne glazbe. INfO: MOSTAR SEVDAH REUINON 8.12. SKC Skenderija

Od 5. do 11. prosinca Ljubljana bIG Od 12. do 18. prosinca NAJSLAVNIJI Maribor

bEND SVIH VREMENA Glenn Miller Orchestra održat će svoj božićno-novogodišnji koncert u Ljubljani

‘KRALJEVI POPA, FOLKA I ROKENROLA’ 15, 17. 12. SKC Skenderija Šaban Šaulić, Mladen Vojčić Tifa, Hari Varešanović UDRUŽENI SEVDAH U ‘obliku’ glazbenika pod nazivom Mostar Sevdah Reunion

u natjecanju za nagradu žirija i publike uz zanimljive prateće programe i retrospektive. U Ljubljani i Mariboru, na 8. festivalu animiranog filma. INfO: ANIMATEKA 8 Kinodvor, Mestni kino, Slovenska kinoteka

in&out studeni/2011.

(minutes)

Budimpešta Aquincum Museum Szentendrei utca 135

ZA KRŠĆANE I ‘POGANE’

Uobičajeni, očekivani adventski šušur, svjetlucanje, mirisi klinčića, cimeta i kuhanog vina, sajmište, božićna drvca, reprodukcija Betlehema u prirodnoj veličini i ponešto drukčija tradicija prosinačkog slavlja. Budimpešta će, uz kršćanske, dio prosinca posvetiti i paganskim tradicijama, primjerice proslavi Saturnalija, slavlja u čast boga zemljoradnje i vremena, razdoblju u antičkom Rimu u kojem su na mjesec dana robovi i gospodari mijenjali uloge.

ZA SVE UKUSE

Jedina R&B pjevačica s Kariba, popzvijezda s milijun prodanih nosača zvuka, s tek izdanim albumom “Talk That Talk” i novom koncertnom turnejom koja uključuje i mađarsku prijestolnicu. U Pešti također iznimno popularni koncertni “križanac” narodne i ozbiljne glazbe, etna i simfonija, u izvođenju orkestra pod vodstvom skladatelja i pijanista Balaszija Havasija. INfO: RIHANNA – LOUD TOUR 2011. 8. prosinca Papp Laszlo Sportarena HAVASI SIMPHONIC CONCERT SHOW 3. prosinca Budapest Congress & World Trade Center

INfO: ADVENT IN OBUDA Fö tér Ter Od 27. studenoga do 24. prosinca SATURNALIA 7., 10. i 12. prosinca

advenTsKi ŠUŠUR Gdje ljepše dočekati Božić nego u Pešti? U vRUćeM RiTMU Rihanna je u svoju koncertnu turneju uključila i Peštu. Evo idealne prilike da skoknete do Pešte i uživate...

KOnCeRTni KRiŽanaC ... etna i simfonije pod vodstvom pijanista Havasija

Zenica

KOnTROveRZnO! Predstava u neposrednom susjedstvu o kojoj se ne govori glasno! Provjeriti zašto je tome tako

BH CEZAR Predstava o kojoj se poprilično, no dosta tiho govori zbog straha od prozivanja, prebrojavanja i naravno političke nekorektnosti, ali još više zbog činjenice da se kao koproducent (ali i supervizor na probama!) pojavio travnički muftija Nusret Avdibegović. Projekt zeničkog BNP-a prati sudbinu slavnoga Gazi Husrev-bega, najvažnijega upravitelja osmanske Bosne, velikog ratnika i osvajača (osvojio Beograd, Knin, Udbinu i Požegu…), velikoga graditelja džamija, škola, knjižnica, bolnica, osobito na sarajevskom području. Spisatelj Latić o svome junaku, Gazi Husrev-begu, govori kao o “bosanskohercegovačkom Juliju Cezaru!” INfO: Džemaludin Latić: ‘GAZI HUSREV-BEŽE’ Režija: Gradimir Gojer Uloge: Aldin Omerović, Alija Aljović, Izudin Bajrović, Mirsad Tuka Bosansko narodno pozorište Zenica

in&out 2011./studeni

(intervju)

NOVINARSTVO KAKVO SAM U»ILA SADA MOGU I RADITI U redakcijskoj hijerarhiji izvršni urednik nije kapetan ni časnik palube, nego pouzdani i ozbiljni capo di macchina. A Lamija Alečković rođeni je izvršni urednik. Svoj talent odnedavno ima priliku dokazati na novoj televiziji Al Jazeera Balkans

razgovarala: Margareta Zdunić fotografije: Pixsell, al JaZeera Balkans

“Radim 12 sati dnevno, s urednicima na današnjem danu, ali se bavim i planiranjem projekata koje tek treba pokriti. Radim na tekstovima s novinarima, logistici.... ma puno toga. Kao izvršnoj producentici teško da mi nešto može ili smije promaknuti. Jednostavno je takav opis posla”, opisat će Lamija Alečković svoju novu radnu poziciju izvršne urednice programa Al Jazeera Balkans. Lamija Alečković rođeni je izvršni urednik. U redakcijskoj hijerarhiji izvršni urednik nije kapetan ni časnik palube, nego pouzdani i ozbiljni capo di macc-

in&out studeni/2011.

hina. Glavni su urednici kapetani bijele lađe i u svom najboljem izdanju, u pravilu, genijalni egomanijaci, a u svom najgorem ambiciozni karijeristi. Novinari su prve violine koje naviše vole kad imaju solo dionice, a izvršni urednici dolaze iz one tihe i marljive, ali rijetke sorte koncentriranih, fokusiranih i lojalnih tipova koji najčešće nikada neće postati glavni jer su previše pristojni i katkad manje hrabri. Oni drže sve teme po kontrolom, a radni proces urednim, doći će prvi, otići zadnji, glavni ih trebaju jer su sigurni da će sve njihove ideje operacionalizirati a da im ovi nikada neće podmetnuti klip pod noge, novinari ih cijene jer će se za njihove priče najčešće zauzeti. Izvršni će urednik raditi sve za kapetana, ali čuvati ostatak

posade. Oni koji su ikada vodili neku redakciju znaju koliko je to podcijenjen talent kojem se malo aplaudira.

DIJETE HTV-A

Valjda su osobe iz ljudskih resursa Al Jazeere prepoznali te ključne osobine potrebne da bi netko bio izvršni urednik od formata kod nekadašnje voditeljice i urednice HTV-ovih vijesti koju domaća javnost poštuje, ali ipak pamti više njezinu pobjedničku epizodu u šou “Zvijezde pjevaju” nego neku veliku priču koju je objavila u informativnom programu. Njezina je devetogodišnja karijera bez mrlje, profesionalno je odrastala u informativnom programu u vrijeme kad je zemljom vladao Sanader, jedini je zabilježeni ekces bio kad se,

ZAJEDNO ‘NA BRODU’ Prije početka emitiranja prvih vijesti na Al Jazeera Balkans, Lamija zajedno sa svojim suradnicima i kolegama

Izazovi postoje i treba ih prepoznati i zgrabiti. Došlo je vrijeme za novu karijeru

vodeći vijesti, pojavila u majici s oslikanom bočicom Chanelova parfema. Žući su mediji redovito pratili njezinu dugogodišnju, nedavno prekinutu vezu s putopiscem Hrvojem Šalkovićem. Mogla je postati jedno od važnih imena na HTV-u, ali ta ju je kuća, poznata po tome da ne mari za svoje kadrove, olako predala konkurenciji u vrijeme kad je svaki promil u televizijskim “sharevima” bitan. Na Prisavlju je od malih nogu, od dječjih zabavnih emisija u kojima je bila voditeljica pa sve do pozicije jedne od urednica u Informativnom programu. Komplimentirat će HRT koji joj je, misli, dao iskustvo, znanje i sjajnu početnu poziciju u profesionalnom smislu. U vaganju odluke HTV ili Al Jazeera prevagnuo je zdrav razum.

Bila je to, naime, prilika koja se ne propušta. Lamija zna da izazovi postoje i da ih treba zgrabiti, da je došlo vrijeme za neki novi početak ili, bolje reći, drukčiji nastavak karijere. Na pitanje koliko se razlikuje posao na HTV- od zadataka na Al Jazeeri, Lamija odgovara kako su razlike velike, ali da joj je najvažnije da nema osjećaj da je napustila javni servis, jer Al Jazeera upravo tako funkcionira. “Al Jazeera zastupa interese ljudi, a ne politike, marketinga nemamo pa nismo ni pod tom vrstom pritiska. Novinarstvo kakvo sam učila – sada mogu i raditi.” Otkako je Al Jazeera krenula s emitiranjem sredinom studenog, zaslužila je pohvale TV kritike, ali njihovu programu treba pustiti još vremena da se etablira kao prvi izvor informiranja.

in&out studeni/2011.

Morat će, naime, investitori u ovaj medijski projekt uložiti puno novca da bi, primjerice, hrvatska publika odlučila gledati analizu izbora koje radi zagrebačko dopisništvo Al Jazeere umjesto Mislava Bage koji to radi na Novoj TV upućenije od bilo koga, ili odlučiti se za kvalitetno, ali pomalo antiseptično vođenje vijesti kad može pratiti Šprajcove komentare u nedjeljnom Dnevniku s Prisavlja. Pustimo, dakle, timu koji je okupio Goran Milić da pokaže što zna i što može, da uvjeri publiku da će na njihovu kanalu dobiti kvalitetnu robu. Lamija Alečković nakon nekoliko mjeseci provedenih na ovom projektu kaže kako je između te dvije kuće mnogo razlika. Sada radi u sredini koja ima jasno uspostavljenu hijerarhiju, organizaciju,

(intervju) zna se točno što je čiji dio posla, stvari se pomno planiraju i sve to donosi rezultat koji je vidljiv u programu. Njihova je prednost, vjeruje, u ljudima. “Prije svega to su ljudi, novi, iz različitih sredina, s različitim ‘backgroudima’, svatko od njih nosi nadasve zanimljivu životnu priču. I svi su prije svega dobri i korektni ljudi – time i novinari. Selekcija u tom pogledu nije podbacila, a kako ljudi čine program, uzročno posljedične odnose dalje ne treba objašnjavati. Prednost je još jedna, a to je da je na regionalnu medijsku scenu došla televizija koja se bavi provjerenim informacijama, servira ih na pladnju bez komentara i suvišne dekoracije. Koliko god suhoparno djelovalo, mislim da gledateljima treba i da im se time ne vrijeđa inteligencija. Štoviše, neka sami izvlače zaključke, a mi ćemo biti tu da ih pravovremeno i ispravno informiramo.”

Od malih nogu naučila sam cijeniti različitosti. Mislim da ću zbog toga jednog dana biti vrlo bogata osoba. Dopuštam životu da me iznenadi

NEMA ZLE KRVI

Lamija Alečković je inače pristojno jedno čeljade, pa na novinarska pitanja u intervjuu odgovara sabrano, važući svaku riječ. Sad su njezini odgovori još prošli obvezno poliranje PR službe matične joj televizijske kuće koja pazi kako će se njezini ljudi prezentirati prema vani, pa odgovara “svi smo mi tim” i “atmosfera je izvrsna”, onako kako već rade istrenirana važna lica velikih korporacija. Sjajno za PR, dosadno za onog koji intervjuira. “Sa svima surađujem podjednako puno, jer je televizija timski rad. Atmosfera je sjajna. Mladi ljudi koji grizu, koji žive za projekt – može li bolje?! I nema zle krvi, nema bavljenja suvišnim raspredanjima koja nisu vezana isključivo za posao. Druženje mimo posla je jedno, ali na poslu – red, rad i disciplina s pristojnom i vedrom komunikacijom.” Na pitanje što smatra ključnim sastojkom koji jamči uspjeh Al Jazeere Balkans, odgovorit će: “Pa sve navedeno, ali i ‘backup’ Al Jazeera mreže koja nam daje podršku, u tehničkom, ali i svakom drugom smislu.” Oluku da se preseli u drugi grad nije donijela teško. Najteže je bilo donijeti odluku o promjeni posla zbog koje nije zažalila kada je, kako je rekla, nakon odrastanja došlo vrijeme da napusti roditeljski dom. “Kao što sam često znala reći, ako mi je posao dobar i ako pruža mogućnost daljnjeg razvoja, pa i napretka, svejedno mi je živim li u

TRENUCI UZBUĐENJA Na dan početka emitiranja s Mohammedom AlSharqawijem, koordinatorom iz Dohe (slika gore). S kolegom Sašom Delićem koji je imao čast prvi pozdraviti gledatelje nove TV kuće (lijevo)

in&out studeni/2011.

Mogadišuu, Sarajevu ili Zagrebu...” U donošenju te odluke presudna je, kaže, bila upravo činjenica da su nakon dugo godina rada u istom okruženju, tu došli ljudi “iz daleka” i nizom intervjua napokon procijenili njezine sposobnosti i postavili pred nju izazov. “Potvrda dugogodišnjeg rada je pala! I ja sam samo to sve zgrabila!” Pomogla je i to što odmalena putuje i živi u drugim mjestima. “Da nisam od malih nogu naučila cijeniti različitosti, možda se ne bih tako lako odlučila na promjenu. Ovako se sve samo posložilo. Mislim da ću jednog dana zbog toga biti vrlo bogata osoba, živjela sam posvuda, a pitanje je što me sve još čeka, koja iznenađenja u životu. Dopuštam životu da me iznenadi!” Lamija je sigurna da je u poslu postigla sve svojim zalaganjem. “Nitko mi nije pomogao, prije bih rekla da postoje ljudi od kojih sam mogla mnogo toga naučiti. A takvih je nekoliko, no jednu osobu ne mogu nikada izostaviti. Tenu Perišin s kojom sam iznimno puno toga prošla na HRT-u i sada je se svakoga dana rado sjetim. Sve stvari koje je stvarala iznova na HRT-u, puna ideja za napredak javnog servisa, ja sam je u stopu pratila. Sada sam imala priliku s timom ljudi stvarati televiziju od same nule i sve znanje i iskustvo stečeno s njom i te kako mi je dobro došlo!” Pitale li je koja je osnovna razlika između Zagreba i Sarajeva, odgovorit će: “Ćevapi?! Šalim se!”

OPUŠTENIJI ŽIVOT

Rad na televiziji traje 12 sati. Kada ulovim koji dan odmora, odem na bazen, masažu, počastim se nekim finim ručkom ili odličnim ćevapima

in&out studeni/2011.

“Ma rekla bih da je stil života ovdje u Sarajevu znatno opušteniji što je nekada prednost, a nekada zna biti i mana ovoga grada. Prednost je i ta što je grad po mjeri čovjeka, sve što trebam obiđem pješice. Povoljan je za život i hrana je fenomenalna, skoro, ali samo skoro kao i ljudi!” Nedostaju joj njezin zagrebački stan, obitelj i prijatelji. “Ali nije da sam na kraju svijeta pa sad samo svi malo više putujemo.” U recku svojih profesionalnih uspjeha urezat će činjenicu da su pokrenuli program koji je tim AJB radio nekoliko mjeseci u potpunoj tišini. “Profesionalni uspjeh? Već sam jedan postigla – program je krenuo, sve smo uhodali. Sada tražim nove izazove, a srećom u ovome ih poslu ima svakodnevno. Definirani neki cilj nemam, vidjet ćemo što će se dalje događati u mojoj karijeri.”

VALENTINO

in&out studeni/2011.

SPORTMAX

Iako je muški look ovosezonska top-inspiracija, pa i kaput nije prošao bez tradicionalne muške varijante, svjetski dizajneri ipak nisu zaboravili pripadnice ljepšeg spola koje to svojim ‘kaputom’ (i šubarom) žele i pokazati

HERMES

Izmeu elegancije i muškog stila

CÉLINE

JEAN PAUL GAULTIER

Kaput (ona)

(moda)

4. 5.

6. 7. 8.

1. Max&Co. 1980 kn 2. Mango, 849 kn 3. M. M. Margiela, 12.390 kn 4. H&M, 599 kn 5. Yves Saint Lurent, 27.550 kn 6. Topshop, 1890 kn 7. Miss Selfridge, 649 kn 8. Amisu, 529 kn

Kombinacije Lancel 7150 kn

H&M 59,90 kn

Max&Co. www.maxandco.com

Marella 1739 kn

Zanotti 7820 kn H&M 199 kn

Yves Saint Laurent 3000 kn in&out studeni/2011.

EMPORIO ARMANI

in&out studeni/2011.

GIORGIO ARMANI

Ove je sezone kaput dugačak, elegantan... u svoj svojoj punini pokazuje moć urbanog stila. Armanijeve kolekcije poigravaju se dvorednim kopčanjem, ukrašene su ciferšlusom, a mekani i topli materijali neizostavan su preduvjet da bi vam bilo toplo... i oko srca

GIORGIO ARMANI

Urbani stil na prvi pogled

EMPORIO ARMANI

GIORGIO ARMANI

Kaput (on)

(moda)

4. 5. 6.

1. Smog, 529 kn 2. Hugo Boss Black, 3490 kn 3. Versace za H&M, 1799 kn 4. H&M, 699 kn 5. Diesel, 5890 kn 6. Adidas Y-3, www.adidas.com

Kombinacije Jacques Lemans 1579 kn

Zara 999 kn Raf Simons 270 € (mrporter.com) Zara 159 kn

Massimo Dutti 995 kn

Drake’s 197 € (mrporter.com)

Diesel 675 kn in&out studeni/2011.

MARNI

Bez obzira hoće li vas jaknica grijati u dnevnoj ili večernjoj varijanti, važno je da je od krzna ili da barem ima krzneni detalj. Tko nema problema s pravim, nosit će ga u svim varijantama. Ostalima je na raspolaganju niz dizajnerskih opcija od umjetnoga krzna

in&out studeni/2011.

HERMES

JEAN PAUL GAULTIER

Važno da je krzno

GIORGIO ARMANI

CHLOÉ

Jakna (ona)

(moda)

2. 4. 3.

1. Gant, www.gant.com 2. Topshop, 700 kn 3. Givenchy, 32.260 kn 4. H&M, 499 kn 5. Givenchy, 15.200 kn 6. Rick Owens, 20.790 kn 7. Amisu, 255 kn 8. Topshop, 479 kn

Kombinacije

Maison Michel 6190 kn

Balenciaga 11.950 kn

H&M 99,90 kn

Gianvitto Rossi 8540 kn

New Yorker 119 kn

in&out studeni/2011.

Gianvitto Rossi 7240 kn

SCERVINO

Jakne (on)

(moda)

EMPORIO ARMANI

VjeËni djeËaci u duši

in&out studeni/2011.

GIORGIO ARMANI

d&G

Za biznismene & klasičare, vječna parka s krznenim detaljima ili bez njih bit će pr(a)vi izbor. Za one koji pak žele pokazati da imaju modno znanje, to je kraća varijanta koja prati liniju struka savršeno dotjeranu još za vrijeme ljetnih mjeseci...

7. 4.

1. Smog, 449 kn 2. Hugo Boss Orange, 4089 kn 3. Diesel, 3150 kn 4. Replay, 1650 kn 5. Replay, 1600 kn 6. Esprit, 1459 kn 7. Fishbone, 529 kn

Kombinacije Tom Tailor 375 kn

Esprit 339 kn

Esprit 249 kn

Massimo Dutti 995 kn

Tommy Hilfiger 275 kn

New Yorker 229 kn

in&out studeni/2011.

New Yorker 99 kn

seks seks prodaje, to je već odavno poznato, no u vrijeme krize čini se da prodaje bolje nego ikad prije. u vrijeme kada je ekonomska kriza pogodila mnoge industrijske grane, nezaposlenost mnogih zemalja raste, a BDP pada, industrija igračaka za odrasle dosegla je svoj vrhunac

tekst: MAJDA ŽUJO

fotografije: ŽArkO bAšić/PXL

rocjenjuje se da industrija “igračaka za seks” (a tu ne spadaju erotski, odnosno pornofilmovi) u svijetu vrijedi čak 15 milijardi dolara i bilježi godišnji rast od čak 30 posto. Najviše takvih igračaka (čak 70 posto) proizvede se u Kini, otkud se 50 posto izveze u SAD, dok se 30 posto kupaca nalazi u Europi. Iako u Hrvatskoj, kao i u većini ostalih djelatnosti, na tržištu erotskih pomagala ne cvjetaju ruže, nema ni pada prodaje. Ona možda stagnira, dobit je minimalna, ali trgovci se trude prilagoditi situaciji i pratiti svjetske trendove i novitete. U Hrvatskoj je 20-ak sex shopova od čega se većina nalazi u Zagrebu, a osim tradici-

onalnih postoji i desetak internetskih trgovina koje su u posljednje vrijeme sve popularnije. “Trend je otvaranje sve više i više sex shopova, što je iznimno pozitivno”, kaže Sebastian Kokot, vlasnik triju zagrebačkih trgovina Magic market. Ipak, dodaje da se uz mnogo dobrih pokušaja takvi projekti rijetko razviju u nešto konkretno, a većinom se svode na kopiranje konkurencije. Svoj prvi sex shop Kokot je otvorio prije desetak godina, a prodajom je zadovoljan iako je promet od početka krize smanjen. Možda je razlog to što se većina kupaca seksualnih pomagala danas češće odlučuje za online kupnju pa svoje igračke traži po Ebayu i sličnim stranicama. Ipak, Kokot smatra da online kupnja, izuzevši Zagreb, u Hrvatskoj još nije na visokoj razini. “Moram naglasiti da naši građani vrlo često uspoređuju naše cijene s cijenama u nekoj stranoj državi i kažu da je

in&out 2011./studeni

seks

in&out 2011./studeni

seks kod nas skuplje. Istražili smo na uzorku od 20 proizvoda koje imamo u ponudi u Magic marketu i usporedili smo ih s cijenama u Sloveniji i Mađarskoj te smo došli do zaključka da je cijena ista ili vrlo slična. Razlika je samo u visini PDV-a i troškovima dostave”, tvrdi Kokot dodajući kako jeftina roba iz Kine sigurno neće naštetiti onima koji prodaju kvalitetne i raznovrsne proizvode po korektnoj cijeni te ih dobro prezentiraju. Isključivo za online prodaju seksualnih igračaka u Hrvatskoj specijaliziran je Eros.hr, no ni oni ne smatraju da su ugroženi kineskom konkurencijom jer, kako kažu, kada kupci naručuju s njihovih stranica nema postupka carinjenja pošiljki kao što se događa prilikom naručivanja iz stranih sex shopova, a cijene su identične onima na tržištu Europske unije. Unatoč povećanju internetskih korisnika u Hrvatskoj je ipak došlo do pada kupovne moći građana pa prodaja ne bilježi rast.

Sebastian Kokot svoj je prvi (od tri) ‘sex shop’ otvorio prije desetak godina, a prodajom je zadovoljan iako se promet od početka krize smanjio

KVALITETA PRIJE SVEGA

Rijetko će tko priznati da posjećuje sex shopove ili internetom naručuje igračke za bolji seksualni život, ali činjenica je da je takvih kupaca, ili onih koji o tome razmišljaju, sve više. Prema tvrdnjama vlasnika sex shopova, najčešći kupci erotskih igračaka su oni bolje kupovne moći i “širih vidika”, a nerijetko je riječ o uspješnim poslovnim ljudima. Kako nam kaže Kokot, prije krize nije bilo neobično da se umjesto poslovnog dara djelatnicima ili poslovnim partnerima daruju erotske igračke, a seksi darovi često su se naručivali iz uprava poduzeća. Cijene artikala u sex shopovima variraju, a najskuplje igračke dosežu cijenu od 2,5 tisuće kuna. Ipak, prosječan kupac u trgovini najčešće ostavi oko 250 kuna. Neki od njih su stalne mušterije, ali sve je više i novih koji tek otkrivaju tržište i asortiman. Iako je taj asortiman u Hrvatskoj još daleko od svjetskih razmjera, može se primijetiti da se poprilično razlikuje od onoga kakav je bio nekad. Sve je više inovativno dizajniranih igračaka, a osim na senzualnosti i funkcionalnosti, naglasak im je i na higijeni. Danas su na tržištu dostupne igračke vrhunskog dizajna, anatomski oblikovane i izrađene od najkvalitetnijih materijala, uglavnom od medicinskog silikona. Budući da se u Kini uglavnom proizvode nekvalitetnije igračke, Kokot kaže da artikle za svoje trgovine uglavnom uvozi s njemačkog i nizozemskog tržišta, a među najpoznatijim proizvođačima je njemački Fun Factory te Lelo iz Švedske. U Hrvatskoj pak mogući potencijal proizvodnje tog segmenta, čini se, nitko nije prepoznao, ili se takva proizvodnja ne isplati pa nije bilo ni previše inventivnih pokušaja da se nešto napravi. “Bio je jedan pokušaj kopiranja pomagala koji već postoje na tržištu, no to nije moglo biti dugog vijeka”, kaže Kokot dodajući kako vjeruje da u Hrvatskoj ima jako puno prosto-

tko su nAJČeŠĆi kuPCi i Što kuPuJu

Naj č ero ešći k t su oskih igupci moćni bol račak j a n i i ‘šir e kupoa e rije rijetkoih’ vid vne i č pos o usp je ka, lovn ješ im nim ljud ima in&out 2011./studeni

Pravila nema. u sex shopove zalaze ljudi različitih dobnih skupina i profila, ali najtraženiji i naprodavaniji proizvodi u ponudi su vibratori svih vrsta i cjenovnih razreda. “Jedan od najprodavanijih vibratora već duže vrijeme je vibrator We-Vibe iz kanade”, tvrdi kokot dodajući kako su iznimno tražene i kolekcije masturbatora za muškarce, američki Fleshlight i japanska tenga. osim toga, zahvaljujući popularnoj američkoj seriji “sex i grad”, i u svijetu i kod nas najveću popularnost postigao je takozvani vibrator “Rabbit” koji je vrlo tražena roba.

Iak o Hr v upola imaatske, manj a dvo gotov Sloven od ija shostrukoo pov viš e ‘s a’ ex

Cijene artikala u ‘sex shopovima’ variraju. Najskuplje igračke dosežu cijenu od 2,5 tisuće kuna. Prosječan trgovac ostavi najčešće oko 250 kuna

ra za proizvodnju, ali ljudi moraju imati viziju što žele od toga, što očito nije jednostavno. No jesu li Hrvati i dalje previše konzervativni kad je riječ o kupnji seskualnih pomagala?

HRVATSKA I SUSJEDI

iZMEĐu PAStE ZA ZuBE i HiGiJEnSKiH uLoŽAKA

Potencijal tržišta erotskih pomagala još prije nekoliko godina prepoznao je i drogerijski lanac DM. tako su se mnogi iznenadili kada su na polici između paste za zube i higijenskih uložaka naišli na neobične elektroničke spravice. Riječ je o Durexovim intimnim masažerima koji se DM-ovim trgovinama nalaze još od 2007. i od tada taj asortiman bilježi stalni rast prodaje. Kako doznajemo, prošle je godine u Hrvatskoj prodano oko 1500 takvih masažera, a do listopada 2011. prodano ih je oko dvije tisuće. Dakle, prodaja je već porasla za više od 30 posto, a godina još nije završila. “Ako žene shvate da nije sramota kupiti masažer u DM-u i da nije sramota pružiti si užitak nakon napornog dana, potencijal tržišta je onoliki koliko ima žena u Hrvatskoj”, smatra Dušan Milenković-Gallo, brend menadžer za Durex, dodajući kako bi taj potencijal bio još i veći kad bi se i muškarci okuražili dragoj kupiti takav dar. Ako se to ipak ne dogodi, rast intimnih masažera u sljedeće bi dvije do tri godine ostao na razini od 30 posto. “Kako se unatoč konzervativnim stavovima većeg dijela društva, ali i izrazito slaboj ponudi distributera u segmentu uvođenje ove vrste asortimana pokazalo kao uspješan poslovni korak, DM će nastaviti svojim kupcima nuditi erotska pomagala, a ovisno o trendovima te željama kupaca i širiti asortiman novim proizvodima”, poručuju u DM-u.

in&out 2011./studeni

Nećkajući se, Kokot kaže kako su mlađe generacije sve otvorenije prema tome, a oni koji ih ne kupuju u Hrvatskoj često obave kupnju u Sloveniji ili nekoj drugoj zemlji u susjedstvu. “Tamo se osjećaju ugodnije i spremni su potrošiti više novaca dok su na poslovnom putovanju ili odmoru.” Zanimljivo je, što se tiče zemalja u okruženju, da upravo Slovenija prednjači po broju sex shopova. Neki hrvatski gradovi, poput Dubrovnika, Karlovca ili Šibenika, uopće nemaju sex shop. Što je, smatraju mnogi, loše jer te gradove posjećuju brojni turisti koji su spremni potrošiti na takve “suvenire”. Priliku za povećanje posjetitelja i prihoda organiziranjem erotskog sajma nisu propustili na Zagrebačkom velesajmu. I ove su godine od 2. do 4. prosinca odlučili organizirati međunarodni sajam erotike i prateće industrije Eros4u, na kojem će se predstaviti noviteti iz svijeta erotike, a najavljuje se i bogat noćni program. Iako su neki zadovoljni kvalitetom i konceptom sajma, za koji kažu da je u rangu sajma Venus u Berlinu, takvo mišljenje ne dijeli Kokot. “Sajmovi su inače iznimno korisni, ali ako spomenem sajam u organizaciji Zagrebačkog velesajma, moram nažalost reći da je on iznimno skup, a sama tvrtka je prekruta, pretroma i zatvorena za kvalitetnu suradnju s korisnicima”, kritičan je Kokot te dodaje kako organizatori nisu upućeni u problematiku suvremenih sajmova te posluju u nekim starim i prošlim vremenima.

(gastro)

NASLJEDNICI

INDIANA JONESA

Želite li naučiti dobro kuhati, usavršiti svoje već solidno znanje ili se samo dobro zabaviti, Gastronomadi su prava adresa! TeksT: Tena DžoDan FoTograFije: arhiva PD

Mjesto okupljanja Dolac, vrijeme okupljanja 10 sati, i to u lokalnom kafiću na jutarnju rakijicu. Sadržaj – obilazak tržnice i edukativni razgovori o povrću, voću, ribi i mesu te nabava namirnica. Povratkom u klub slijedi priprema tipičnoga hrvatskog jela uz mnoštvo dodatnih informacija o gastronomskoj tradiciji. Sve vrijeme radnje okupljeni degustiraju jela, vina, sokove i druge gastronomske sitnice. Zvuči primamljivo, zar ne? Riječ je, naime, o jednoj od kuharskih radionica kluba Gastronomada, a ne o filmskom isječku ili romanu. Gatronomadi su, kako sami kažu, legitimni nasljednici velikog Indiana Jonesa, a razlikuju se samo po tome što je njihovo blago pitko i jestivo, no nažalost ne i trajno. Bave se gastrološkim i enološkim konzaltingom u svrhu podizanja ukupne razine gastronomije na teritoriju zemalja regije, a kuharske radionice, “team buildinzi” i “slow-food” ručkovi i večere samo su

Kuharske radionice, ‘teambuildinzi’, ‘slowfood’ ručkovi samo su neka od događanja koja organiziraju

in&out studeni/2011.

neka događanja čijom organizacijom se bave. S Robertom Riplijem, jednim od prvih Gastronomada, razgovarali smo u prostoru kluba u Jurišićevoj ulici 1 na samom Trgu bana Josipa Jelačića. Prostor odiše domaćom atmosferom, karirani stolnjaci i dio drvenog namještaja savršeno se uklapaju u cijelu priču, a sredinom glavne prostorije prostire se velika kuhinja s otokom za pripremu namirnica.

Klub zatvorenog tipa

“Kad smo tek ušli u ovaj prostor, bio je to restoran otvorenog tipa, no s vremenom se prema planu pretvorio u gastronomski klub zatvorenog tipa za svoje članove”, kaže Ripli. Članstvo u Gastronomadima donosi razne povlastice poput VIP večera s književnicima, glazbenicima, degustacija vina i hrane ili popusta na kuharske radionice svih tipova. U više desetaka dvostanih i trosatnih modula organiziraju kuharske radionice za sve one željne zabave, opuštanja i učenja gastronomije. Moduli su kompatibilni i moguće ih je spajati, a iz mnoštva radionica izdvajuju se hrvatske regionalne vinske i gurmanske večere. Tim programom polaznici prolaze kroz

‘slatki’ tečaj Gastronomad Robert Ripli predaje na radionici izrade pralina Belcolade za profesionalne kuhare i ugostitelje

in&out studeni/2011.

(gastro) Hrvatske regionalne vinske i gurmanske priče

POUčNO I ZABAvNO Gastronomadi organiziraju radionice kuhanja različitih tematskih cjelina. Polaznici uživaju i uvijek se rado vraćaju

Kuhajte kao chef

Program obuhvaća radionice “Školu kuhanja – kako od amatera stvoriti pretpostavku da postanete chef de Cousine”, “Osnovne tehnike kuhanja”, “Napredne tehnike kuhanja”, zatim “Umaci”, “Temeljci mesni, riblji, povrtni”, “Tjestenina od A do Z”, “Kako postati rižoto guru” i mnoge druge.

hrvatske običaje, namirnice i jela svih hrvatskih regija, i to s opisom tipičnih namirnica i načina pripreme. Tu su još i radionice osnovnih tehnika kuhanja, umaka, temeljaca i juha, mesa i povrća i raznih svjetskih kuhinja. Budući da je riječ o ležernom klubu u kojem se svi osjećaju kao kod kuće, pa se tako i ponašaju, moguće je organizirati radionicu prema vlastitim željama. Zapravo, kod Gastronomada se sve organizira prema vlastitim željama, a oni su ovdje kako bi sugerirali dobre ideje. Ripli kaže kako se trude da atmosfera nikada nije napeta i žele da se ljudi doista opuste kod njih. Da je tako potvrđuje i činjenica da se svi vraćaju. “Do sada nismo naišli na nešto što nismo mogli odraditi. Naravno, sve je to jedna vrsta izazova pa smo jednom tražili ribu smuđ kod lokalnih ribara na rijeci Dunav, a jednom smo pak pokušavali doći do rebarca mladih veprova, i pritom se cijelo vrijeme fantastično zabavljamo”, priča Ripli. Ako do sada niste čuli za Gastronomade, to je zato što se uopće ne oglašavaju. Smatraju da će oni koji prate gastronomiju prije ili poslije doći do njih. Oni koji su kod njih bili na “team buildinzima” vraćaju se na radionice i obratno. Inače, svaka radionica može imati od šest do dvanaest ljudi. Ne kuhaju svi, pa tako neki samo gle-

in&out studeni/2011.

Program obuhvaća pregled običaja, namirnica i jela hrvatskih regija s opisom tipičnih namirnica, načina pripreme. Priprema jednog jela tipičnog za regiju po radionici: l Otkrivanje Istre l Otkrivanje Zagreba i okolice l Otkrivanje Dalmacije l Otkrivanje zemlje Morlaka (dalmatinske Zagore) l Otkrivanje dalmatinskih otoka l Otkrivanje Slavonije, Baranje i Srijema

Sve doživljavamo kao izazov. Do sada nismo naišli na nešto što nismo mogli odraditi

daju, drugi sugeriraju, a treći samo jedu. Predviđeno vrijeme trajanja je dva do tri sata, ali takva druženja često se produže do dugo u noć, pa je tako moguće organizirati i glazbu.

Može i u dvoje

“Utvaramo si da takva organizacija do najsitnijih detalja kao kad idete na Dunav da biste našli određene ribe ili sami sušite hobotnice i nije baš svakodnevna. Upravo u tome mi vidimo izazov”, kaže Ripli. Razna diplomacija čest je gost kod Gastronomada. Podjednako kuhaju i žene i muškarci. Imali bi i više radionica i večera, ali ne žele kvantitetom spuštati kvalitetu. Kaže kako je sama organizacija svega prilično komplicirana i dugo traje, pa je tako, primjerice, potrebno najaviti se barem tjedan do dva prije neovisno je li riječ o ručku, večeri, kuharskoj radionici ili čemu drugom. Ne postoji ni minimalan broj ljudi. Ripli priča kako su imali slučajeva za dvoje ljude, no naravno tada se cijena diže. Cijene općenito variraju ovisno o kompliciranosti tematike, a ne o namirnicama. Inače, Gastronomadi se bave savjetovanjem o hrani i piću za razna ministarstva, hotele, spajaju vinske karte s jelovnicima, pišu jelovnike i obučavaju kuhare i konobare na profesionalnim tečajevima.

(À la carte)

‘Talijan’ u Cityju Fellini, jedan od ‘trademarka’ talijanske kuhinje u Zagrebu, odnedavno je prisutan i na još jednoj lokaciji – u ‘srebrnoj’ rotondi Centra 2000 na Radničkoj cesti, dijelu grada koji se od milja naziva ‘zagrebačkim Cityjem’

TeksT: Luka NerkeL FoTo: Davor PukLavec/PXL

Vjeran talijanskoj ‘crveno-bijelo-zelenoj’ kuhinji i novi Fellini istog je koncepta iako ne toliko sveobuhvatnog menija kao njegov “stariji brat” iz Savske. Razlikuju se u interijeru – topli interijer tratorije u prepoznatljivo crvenoj opeci i rustikalnom namještaju iz “starog” Fellinija, ovdje je – u duhu poslovne četvrti – više u kontrastnim tonovima, minimalistički dizajniran, podjednako ugodan, ali na drugi način. Od jela koje smo dosad probali

pileća salata vrhunski je sočno meso sa spektakularnim izborom sirovog povrća te naravno namirnicama bez kojih se ne može – mozzarellom i rukolom nevjerojatno punog, sinergijskog, opčinjavajućeg okusa. Može se dobiti kao predjelo, ali nama je bila kao glavno jelo! Drugo jelo bila je najmekša puretina koju možete zamisliti, kroz koju nož – bez imalo pretjerivanja – klizi tako da se pitate ne bi li vam bila dovoljna i viljuška. Kao da je pred vama pjenica, a ne odrezak. To meso blaga okusa obloženo je grana padanom koji mu daje divnu osobnost! Bila je tu i pizza s pršutom (i rukolom i rajčicom, treba li uopće reći) – svakako jedna od najboljih u gradu, u stvari toliko dobra da smo se morali raspitati za tijesto od kojeg je napravljena, a kuhar nam je priznao kako je put do te smjese bio dug te

kako je dobitnoj kombinaciji prethodilo mnogo pokušaja. Vrijedi probati. Lakoća iza koje se sluti minucioznost – osnovni je dojam koji smo ponijeli iz ovog restorana. Kao da i karta krije kontraste koji se izvrno spajaju – izdašno je, ali vam neće teško pasti, nepretenciozno, ali promišljeno. Bazično, ali bogato, prema principu “the more the merrier” sastojci koji stižu u tanjuru već sami po sebi pokrivaju širok raspon okusa. A kad ih provučete kroz preljeve od povrća ili umak od aceta balsamica..., sami možete složiti neku svoju priču, u kojoj će se objed pretvoriti u veseli eksperiment i (ovo je dobra vijest) neće vam biti dosta jesti jednom da isprobate sve mogućnosti. Iako kao što smo već rekli, novi Fellini ne zanemaruje ni ambijent ni prezentaciju, on je u prvom redu priča o okusu! ‘PjeNIca’ oD PuretINe Jelo je koje će vas odmah oboriti s nogu svojom mekoćom

SLaSNo I FINo Pileća salata od sočnog mesa i povrća (gore); pizza s pršutom jedna je od najboljih u gradu (desno)

in&out 2011./studeni

(autotest)

SPORTSKI

CHIC Kompaktan i moćan kad mu prilazite. Dodatno plijeni kad mu otvarate vrata. Izazovan kad sjednete u njega

TesTirao: borna fiLipović FoTograFije: sLavko midžor/pXL, press

Prije kretanja provjeravam snagu motora. Snaga 147 kW, “u prijevodu” 200 KS. THP 200 je dragulj nastao suradnjom grupacije PSA i BMW-a. Puno se pisalo o njemu pa mogućnost da ga se isproba veseli. Prvim se zvukom potpuno suživite s upravljačem. Desna ruka je na mjenjaču, no uživate razvlačiti ga. Motor se rado vrti. Brzo ste u trećoj i na 110 km/h. Osjećaj je fantastičan, a zvuk posebno seksi. Testirani automobil ima opremu Sport Chic i posjeduje nekoliko sustava koje mnoge skuplje varijante automobila nemaju. Npr. sustav koji upozorava kad prelazite u drugu traku bez pokazivača smjera, zatim sustav koji upozorava da se vozilo nalazi u mrtvom kutu, sjedala koja masiraju... Zvučna kulisa dominira osjetilima dok ga vozite. Teško je procijeniti je li zvuk bolji na kratkim ubrzanjima ili na autocesti pri brzinama iznad 120 km/h, no kako god vozili, godi uhu. Moćan je na kraćim relacijama, ali odlično podnosi i duga (službena) putovanja. S obzirom na svoje dimenzije, oko 500 km puta do Nove Gorice odlično je “podnio”, a vožnja je bila vrlo ugodna. Inženjeri u Citroënu odradili su lavovski posao uparivši odličan šeststupanjski ručni mjenjač s biserom od motora, a ovjes osim što odlično drži cestu i daje povratnu informaciju vozaču vrlo je udoban.

in&out studeni/2011.

Citroën DS4 Motor: THP 200 – benzinski turbomotor, Mjenjač: ručni sa 6 stupnjeva prijenosa Snaga: 147 kW ili 200 KS Potrošnja na testu: 8,1 do 10,4 l/100 km Cijena: 200.650 kuna

POGLED STRAGA

Agresivna sportska linija jednostavno vas od prvog pogleda priprema za malo žešću vožnju. Siluetu posebno upotpunjuju završeci auspuha odlično ukomponirani u “pogled straga”.

SPORTSKI LOOK

Aluminijski 17-inčni naplaci daju Citroënu DS4 izuzetno nabrijan i sportski look. No osim estetskog elementa, omogućile su postavljanje velikih diskova u kočionom sustavu. DS4 zbog toga fenomenalno koči. Čak je i efekt poskakivanja stražnjeg dijela kod jačeg kočenja pri većim brzinama ozbiljno smanjen.

KAO U AVIONU

Unutrašnjost i kokpit su na vrlo visokoj razini kvalitete. Testirani model imao je sustav GPS navigacije.

in&out 2011./studeni

(tRAVEL)

London à la carte London na tri dana, minus dva prijepodneva za poslovne sastanke, može biti frustracija ili zabava. Frustrirati vas može činjenica da sigurno nećete vidjeti sve što želite pa to odmah zaboravite, opustite se i probajte se ponašati kao da ćete se vratiti barem idući tjedan

in&out studeni/2011.

TeksT: Marija Crnjak FoTograFije: arhiva PD, fotolia

Iako let od Zagreba do Londona ne traje ni tri sata, to i dalje znači skoro pola dana obilaska aerodroma tako da je boravak najbolje započeti pješačenjem. Pogotovo oni koji su prvi put u gradu ili su ga zadnji put vidjeli samo noću (a ima i takvih) trebaju unaprijed odabrati jednu ili dvije pješačke ture kroz centar. U njima se obiđe dobar dio londonskih razglednica ako vam je važno da ih vidite uživo, kojim ćete putom krenuti može se unaprijed isplanirati, a izvori informacija brojni su, uključujući i mobilne aplikacije koje vam mogu pomoći na licu mjesta. Kao i u svakom gradu, aktivnosti ovise o tome koji dan u tjednu ste odabrali za svoj put. Ako je vikend, imate li nakon prve šetnje snage za još jednu, treba uskočiti u tube i odvesti se do Camden marketa. Tko je god u britanskoj prijestolnici pokušao autom proći udaljenost od tek nekoliko kilometara, zna da je možda manje ugodno, ali zato znatno brže i efikasnije putovanje podzemnom željeznicom. Londonski “tube” visoko je razrađen i nevjerojatno funkcionalan sustav javnog prijevoza koji koriste baš svi. Jednostavna je za snalaženje, informira vas baš o svemu što bi vas na putu moglo snaći, vozač će vas zvučnikom obavijestiti da u ovom trenutku putujete nešto sporije jer prolazite iznad rupetine iskopane zbog rekonstrukcije trenutno zatvorene stanice Tottenham Court Road. Javni prijevoz je skup, a najbolja opcija ako računate na mnogo vozikanja je kartica Oyster koju napunite željenim iznosom i prislanjate na čitače bez puno pameti. Stvar pojeftinjuje vožnju (dnevno se potroši 5, 6 funti) i rješava vas buljenja u automate jer nemate pojma koja vam karta zapravo treba. Ako ste u Londonu dva-tri dana, svaka minuta se računa. A iako ne možete gledati kroz prozor, na raspolaganju vam je dobar izvor informacija i zabave, besplatne novine Metro koje ćete naći iznad sjedala gdje su ih ostavili drugi putnici.

Cijepljeni od ‘lova na vještice’

Možda je upravo nevjerojatna vrućina u “tubeu” razlog zbog kojeg dobar dio Britanki usred zime ne nosi čarape. Čudno je vidjeti ženu u kaputu, suknji i tek minijaturnim balerinkicama pored kojih stoji par nogu u debelim “uggsicama”. Hrabrije djevojke po cesti šeću u kratkim hlačama, naravno bez čarapa. Međutim, dobra strana Londona je što nitko u nikog ne bulji jer izgleda ili radi nešto neuobičajeno. Kao da cijeli život provode s pankerom zelene kose koja prkosi gravitaciji i njegovom djevojkom s umetnutim metalnim rogovima na čelu, Londonci neće ni trepnuti u njihovu društvu kao što neće zagledati u ženu koja mrtva-hladna usred kafića vadi ogledalce uz pribor za skidanje šminke i dok čeka društvo izvodi ritual kao u vlastitoj kupaonici. Prihvaćanje različitog najočitije je u velikoj slobodi i uvažavanju gay zajednice, do toga da u knjižarama postoje odjeli s gay&lesbian tematikom.

Londonski ‘tube’ je funkcionalan sustav javnog prijevoza, jednostavan i jeftin (slika gore desno). Londonska ulična moda (gore), bogat kulturni život i pubovi obilježja su Londona (slike dolje)

UVIJEK NEŠTO NOVO

Iako nije cijepljena protiv “kineske” robe, Camden market, tržnica svega i svačega zajedno s cijelim kvartom u kojem se smjestila predstavlja “pomaknuti” dio grada koji doduše nije toliko pomaknut da ne bude komercijalan. Osim odjeće tu se mogu kupiti svakojake ručno izrađene umjetnine, slike, nakit, glazba, ali se može i napraviti pedikura u akvariju s ribicama čistačima i dobro jesti. Na ulazu u tržnicu nedjeljom je teško naći slobodno mjesto na poredanim sjedalima prepolovljenih skutera s kojih se uz tajlandske poslastice promatraju galebovi u Regent’s kanalu.

in&out 2011./studeni

(tRAVEL) Zbog uštede vremena South Kensington je dobra adresa kad su u pitanju muzeji jer se u jednom velikom bloku zgrada nalaze tri najpoznatija londonska muzeja: Natural History Museum, Science Museum i Victoria and Albert Museum. Sva tri bila bi previše u jednom danu i teško se stignu obići, ali prva dva, ako u prvi uđete oko tri popodne, mogu se svladati bez poteškoća. I obvezni su ako doma imate djecu koja skupljaju poludrago kamenje, zanimaju ih crne rupe i veliki pauci. U tom se slučaju čuvajte izazova u muzejskim dućanima jer tamo ima sve što vam treba. Relativno nov muzej posvećen britanskoj glazbi, British Music Experience Museum, naizgled je mali, ali vrlo sadržajan interaktivni muzej u kojem se lako izgubiti na nekoliko sati, pogotovo ako ga tempirate nakon što konačno završi poslovni dio vašeg putovanja, nakon svih onih sastanaka i ozbiljnih priča. U Gibsonovu interaktivnom studiju možete zasvirati na Gibsonovim gitarama, Slingerlandovim bubnjevima i Baldwinovom digitalnom klaviru, čak i ako niste vični tome, znate li imalo svirati, na raspolaganju su vam tutoriali pomoću kojih možete snimiti vlastitu izvedbu. Što se događalo od kraja Drugoga svjetskog rata do danas s glazbom, kako se razvijao playback i što se emitiralo od prvoga radijskog prijenosa, sve se može saznati i čuti. Unutar izloga koje nipošto nemojte fotkati nalaze se kostimi planetarno popularnih zvijezda (koje su, usput rečeno, bile nevjerojatno sitne građe, u kostime Davida Bowia i Micka Jaggera danas jedva da bi stala neka mršava žena), rukopisi tekstova, nota, plakati za koncerte, instrumenti... Muzej

Uskoro trostruki grad Olimpijskih igara idealno je mjesto za rad, odmor i užitak je smješten u impozantnom zdanju O2, kupoli pod kojom se takoreći smjestio mali grad namijenjen zabavi svih oblika. Posjet ovom muzeju u kasnim popodnevnim satima pokazao je da put u London ne smije proći bez pripreme jer se u tom gradu uvijek događa ono što će vas zanimati, a grad je toliko velik i toliko je događaja da biste glatko mogli propustiti nešto važno. BOGAT KULTURNI ŽIVOT

Može vam se recimo dogoditi da propustite koncert omiljenog benda jer niste na vrijeme kupili karte. Utješiti vas može mjuzikl za koji ste u zadnjem trenutku pronašli ulaznice. Tko je prvi put u Londonu, trebao bi pronaći vremena i novca za neki od brojnih mjuzikla koji su na repertoaru već godinama. Fantastična produkcija i još bolja izvedba izmamit će pljesak i najvećim skepticima kod kojih prolaze eventualno “Kosa” i “Briljantin”. Što ste još propustili? Čuda toga... drugi put!

Čovjek ne može ostati gladan

Forma je u Londonu manje bitna, znatno je važnije biti praktičan i brz. Kome su Zagrepčani brzi, od Londona će mu se zavrtjeti u glavi. Nije baš da se trči, ali gotovo je tako, a da je forma totalno out dobro se vidi u načinu prehrane. Čini se kao da stanovnici Londona već dulje vrijeme nisu vidjeli tanjure i šalice koji se mogu razbiti i metalan pribor za jelo, odnosno sve ono što nije jednokratno. U kafiću morate naglasiti da želite pravu šalicu, dakako uz napomenu da želite mali espresso. U suprotnom ćete dobiti barem pola litre napitka za jako gladne bebe, u papiru. Ali zato na svakom metru možete naći brzu klopu po svom ukusu. Poklonici domaće hrane svakako trebaju jesti po pubovima, za brzu varijantu brojni su nacionalni lanci restorana brze prehrane, pored kojih je odlazak u McDonald’s prava šteta.

Camden garden (slika gore) obavezno posjetite kako biste osjetili ‘duh’ grada. Sobe u nekom od londonskih hotela (slika gore desno) tražena su roba

1400 hotela, četiri na ljestvici najprljavijih u Europi

Portal Booking.com u Londonu, uključivši zračne luke, pronalazi oko 1400 hotela tako da pronalazak smještaja na prvu nije teško naći. No treba znati da su tamo hotelske sobe skupe, skučene i često ne baš oličenje čistoće tako da nije loše pogledati ocjene gostiju koji ima svaki online sustav rezervacija. Čak četiri od deset najprljavijih hotelskih soba na upravo objavljenoj ljestvici portala Tripadviser.com smjestile su se u londonskim hotelima. Plaća se lokacija tako da ćete minijaturnu sobu nadomak Oxford Streetu platiti ko sv. Petra kajganu. Treba razmisliti o lokaciji bližoj rubovima grada koja u Londonu nije drama zahvaljujući odličnom javnom prijevozu.

in&out studeni/2011.

(djeca)

Ideje

za naše najmlađe Što je vaše dijete ove godine zaželjelo ispod drvca? Predlažemo moderne, a opet edukativne igračke i ne previše skupe

TeksT: Tena DžoDan FoTograFije: foTolia

dječje igračke. Vaša miljenica neće poželjeti lutku Barbie zbog duge plave kose i njezine odjeće, već zbog ugrađene videokamere koja se nalazi u njezinu dekolteu. Ono što lazimo u predbožićno vrijeme. Prosinac je mje- snimi gledat će na kompjutoru. Dečki će na svoj popis sec najvećih troškova jer se sjećamo svih dragih želja osim najnovijeg iPhona ili nekoga drugog pametnam ljudi koji nas okružuju i u skladu s tim nog telefona svakako uvrstiti Nintendo ili Playstation. želimo ih darivati. Odavno se zna Mi vam donosimo popis modda su roditelji najslabiji na djecu ernih igračaka koje su edukativne, i njihove želje, no iz godine u godjeci zanimljive i nisu skupe. Imate dinu djeca su sve ambicioznija u li osnovnoškolca koji silom želi osmišljavanju darova. Nekada su mobitel, ne morate ostaviti cijelu ispod božićnog drvca otpakiraplaću na najnoviji “smartphone”. vale lopte, reketi i lutke, a danas Postoji “flyphone”, mobiteli za mahom najnovija “hi-tech” čuda. djecu u svim mogućim bojama i Prema jednom stranom istraživaoblicima s dostatnim funkcijama nju omiljeni “gadgeti” djece su kao što su kamera, igre, slike i MP3 player, digitalna kamera, mp3 player, ovisno o modelu. I digitalna videokamera, mobitel i najpoznatije kockice na svijetu, računalo. A što je vaše dijete Lego, izdale su svoje “gadgete”. ove godine zaželjelo ispod Riječ je o konzumnoj elekdrvca i gdje je granica DINOSAUR BUDUĆNOSTI tronici namijenjenoj djeci. modernih darova i Onima koji vole povijest bit će zanimljiva igračka Xtractaurus. Konkretno, o digitalnim pretjerivanja? Cinici Riječ je o plastičnom dinosauru, spoju stvarne figure i online igre. videokamerama,USB-pribi rekla da ih dijeli Dinosaur se spaja na računalo i igrač igra online igru te istodobno jenosnicima, MP3 playtanka linija. uči o povijesti dinosaura. Ako imate više dinosaura, procesom vađenja erima i walkie-talkieima “Gadgeti” su sanjihova DNK moguće je stvoriti i online hibrida. Svaka figura dinosaura ima koji su upakirani u svim sigurno nove posebne sposobnosti, a kombinirajući ih, stvarate žestoke borbe životinja. Lego boje i oblike.

In&out studeni/2011.

(intervju)

Najbolje za naše mališane

Što roditelji danas najviše kupuju svojoj djeci i kako ih potiču da se igraju tradicionalnim igračkama, razgovarali smo s direktorom i suvlasnikom one2playa Alenom Magdićem tekst: majda žujo snimio: žarKo baŠić /PXL

Tijekom prosinca, a posebice u danima uoči blagdana prodaja igračaka mnogostruko se povećava. Tako je i u lancu trgovina i distributivnoj mreži one2play gdje potražnja za igračkama kao i biranje skupljih i većih artikala dovodi do porasta prodaje do tri i više puta.

Što ćete kupcima ponuditi u blagdanskoj ponudi?

U ovom dijelu godine u one2playu nastojimo kreirati ponudu za svakoga kupca te je učiniti prihvatljivom za različite dobne skupine, ali i različite cjenovne razrede. Osim hitlinija i proizvoda, društvenih igara, kreativnih i inovativnih setova, za kupce pripremamo posebne akcije te vrlo tražene poklon-pakete. Ideja je grupirati artikle i učiniti ih cjenovno još prihvatljivijima.

igračke moraju poticati na razmišljanje, razvijati emocije, ali i biti zabavne te prilagođene djeci

Koliko će rast prodaje u prosincu povećati vaše ukupne prihode za ovu godinu?

U prvih devet mjeseci one2play bilježi rast prihoda 13,4 posto te rast operativne dobiti od 110 posto. Do kraja godine ostvarit ćemo rast pri-

in&out studeni/2011.

hoda od 21 posto te rast neto dobiti od 116 posto. Naš je fokus svakako cijela regija te daljnja ekspanzija razvoja maloprodaje na području bivše Jugoslavije. Uspješnost i zainteresiranost velikih kompanija igračaka za neke od naših licencija svakako su dobar znak da se trebamo nastaviti razvijati u tom smjeru. Danas one sudjeluju sa 40 posto u prihodima, a već iduće godine pojavit će se i novi koncepti. očekujete li da će prodaja u blagdansko vrijeme ove godine biti manja zbog krize, ili na vas kriza nije imala utjecaja?

Cjelokupno tržište igračaka je u padu te fama o tome kako su igračke ono čega će se ljudi posljednjeg odreći ne stoji. Možemo reći da ljudi i dalje kupuju igračke, ali kupuju jeftinije i manje igračke tako da je prosječna prodajna vrijednost igračaka manja. Procjenjujemo da je prošle godine tržište palo osam posto, a ove će godine najvjerojatnije brojka narasti na 15 posto. U one2playu smo se usmjerili na nekoliko ključnih stvari i fokusirali na njih. Jedna od njih je svakako osjetljivost i ponuda kvalitetnih i sigurnih igračaka u nižim cjenovnim razredima te onih koje daju veliku vrijednost za novac.

Koliko je važna kvaliteta i sigurnost igračka?

Inovativnim i klasičnim igračkama unositi zabavu i sreću u dječje živote, a pritom birati beskompromisno sigurne i kvalitetne proizvode koji potiču dječji razvoj naša je misija. Za nas je iznimno važno raditi na tome da se potiče i skreće pozornost roditelja, ali i cijelog društva na sigurnosti proizvoda i njihovu kvalitetu. Ove smo godine izradili “Vodič za kupnju sigurnih i kvalitetnih igračaka”, čiji je cilj upravo poticati društvenu svijest o tome čemu služi igračka, koja je njezina uloga te kako izabrati pravilnu igračku koja će poticati i razvijati potrebe za određene dobne skupine. Naš je vodič ujedno prvi vodič takvog tipa u regiji. Prije svega je namijenjen roditeljima, ali i svima koji žele biti sigurni u svoj odabir. Vodič je izrađen u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo koji je prepoznao i odlučio s nama kreirati i poticati svijest o korištenju kvalitetnih i sigurnih igračaka. Vjerujemo da je to tek jedan od koraka koji možemo zajedno činiti za sigurniju i bolju budućnost djece. Koje igračke su najtraženije u blagdansko vrijeme?

Možemo reći da svake godine imamo različite hitove, no da se i potražnja za pojedinim artiklima uvijek ponavlja: najtraženije igračke su svakako društvene igre, lokalizirani laptopi s više funkcija za igru i učenje, interaktivni plišani proizvodi s različitim funkcijama, veliki setovi omiljenih linija poput Piny Pon, Gormita, Lego linije, Minisa, Dinowaursa, kreativnih setova, ali i iznimno zanimljive edukativne linije Tolo i Bkids za najmlađe. Zato svake godine nastojimo kreirati ponudu novih, inovativnih, klasičnih ili edukativnih igračaka koje potiču dječji razvoj, a prilagođene su različitim dobnim skupinama. Kupcima nastojimo nuditi što više lokaliziranih proizvoda. Takvi proizvodi učinit će ih ne samo igračkama za zabavu nego i potaknuti učenje kroz igru. Ove su to godine laptopi Minis i Dinowaurs s čak 32 funkcije za učenje matematike, hrvatskog i engleskog jezika, logike, glazbe itd. S druge strane mogu se pronaći interaktivne plišane igračke koje su se

in&out studeni/2011.

potvrdile proteklih godina kao vrlo traženi artikl. Svakako je tu uvijek niz novih društvenih igara na hrvatskom jeziku te ostalih linija za igru, učenje i zabavu. Današnji klinci sve više vremena provode na računalima. Kako ih motivirati da se igraju s klasičnim igračkama?

Potpuno je jasno da su današnje generacije drukčije od prošlih. Oni odrastaju brže, povezaniji su, znaju što žele, izravniji su u nastupu i odlično informirani o svijetu oko njih. One2play je činjenicu da je relativno mlada tvrtka, možemo reći, pretvorio u prednost i svoju poslovnu politiku kreirao s jedne strane novim, modernim, procesima poslovanja, a s druge zadržao univerzalna načela povjerenja, vrijednosti te sigurnosti i kvalitete svog proizvoda. Takva načela povjerenja znače i poticanje vrijednosti koje su važne našim kupcima, ali i nama kao roditeljima; činiti vrijeme koje provodimo s obitelji i prijateljima kvalitetnim druženjem te učiniti učenje najvećom zabavom i igrom. Stoga je i većina naših proizvoda kreirana za poticanje igre, obiteljskih okupljanja ili razvijanju pojedinih sposobnosti, znanja i vještina. U konačnici to predstavlja odnos kupca i prodavača u uzajamnom povjerenju, konstantnoj ponudi kvalitetnih, sigurnih i pristupačnih proizvoda robnih marki, kojima se zapravo kreiraju trendovi.

Igračka mora pomoći djetetu otkriti novi svijet i igra se na puno različitih načina

Kako djeca mogu učiti kroz igru?

Kada bismo u nekoliko riječi trebali opisati odlike svake “dobre” igračke koja će potaknuti učenje kroz igru, možemo reći da su to prije svega igračke pomoću kojih dijete otkriva novi svijet i igra se na različite načine.

(BoDY&SouL)

Zima,

zima... e pa što je? hodAnjem u sat vremena sagorijeva se 280, dok se nordijskim hodanjem potroši oko 400 kalorija

Svježi zrak, ‘priroda i društvo’, dišete nekim novim plućima... jeste li probali nordijsko hodanje? PRIREDIlA: AnA Crnković

asitili ste se džoginga, odlazak u teretanu više vam nije izazov. Željeli biste uvesti malo promjene i ‘avanture’ u vaš rekreativni život. Predlažemo NORDIJSKO HODANJE.

lakat i podlaktica zajedno sa štapom čine 90 stupnjeva. Od potrebne opreme tu su još dobre gojzerice ili tenisice za hodanje, topla odjeća, rukavice.

Nordijsko hodanje kao sport razvilo se u Finskoj. U početku je imalo funkciju ljetnog treninga za skijaško trčanje, ali se posljednjih nekoliko godina razvilo u najveći sportsko-rekreacijski trend u Europi. Riječ je o jednoj o najučinkovitijih, najcjelovitijih i najdostupnijih tjelesnih aktivnosti. Dokopajte se kakvog brdašca u blizini i krenite! Ako ga baš nemate, možete hodati i po ravnom.

NAMIJENJENO JE... ... svim dobnim i spolnim skupinama. Osobito se preporučuje onima koji imaju prekomjernu težinu te teškoće s leđima i zglobovima.

VAŽNO JE ZNATI... ... hodati. Nordijsko hodanje nije bilo kakvo hodanje sa štapovima. Nemate li one “prave” za skijaško trčanje, mogu vam poslužiti i štapovi za skijanje koje ćete odabrati tako da svoju visinu pomnožite sa 0,68 ili da ih postavite tako da

IDEALNO JE.. ... jer je gotovo 50 posto učinkovitije od hodanja bez štapova. Ojačava mišiće nogu i stražnjice, ali i ruku i ramenog pojasa jer koristite štapove pri svakom koraku. Upotreba štapova pojačava sagorijevanje kalorija (za točno 20%), opušta napetost u ramenima i zatiljku te poboljšava pokretljivost kralješnice ne opterećujući koljena i ostale zglobove. prEDNOsTI... ... doista su višestruke. Osim što ste na čistom zraku, u prirodi, družite se i sagorijevate oko 400 kalorija u sat vremena (normalnim hodom izgori samo 280). Stručnjaci vrednuju nordijsko hodanje gotovo isto kao i trčanje. Petnaest minuta nordijskog hodanja odgovara trčanju od 12 minuta.

in&out studeni/2011.

KAKO prAVILNO HODATI... ... važan je položaj tijela. Srednji dio tijela treba biti uspravan, trbušni i leđni mišići stegnuti. Osnovni korak izvodi se tako da se rukama naizmjenično zamahuje prema naprijed i suprotno od kretanja nogu (desna noga – lijeva ruka). Oslanjate se prvo na petu, a zatim i cijelim stopalom sve do prstiju. Štap se kod svakoga koraka zapikne u otprilike sredinu koraka, tj. ispod kukova, i to točno u sredinu između prstiju i pete prednje noge. Tehnika nije zahtjevna i može se brzo svladati.

Mali korak za nas, veliki za njih!

Uključite se u humanitarnu akciju Ine, Zaklade za humanitarno razminiranje i Jutarnjeg lista „Mine se tiču i mene“. Nazovite 060 800 070* i pomozite Zakladi Hrvatska bez mina. U dijelovima naše zemlje gdje su mine svakodnevna prijetnja, svaki slobodan korak znači život. I zato INA, dugogodišnji partner Zaklade Hrvatska bez mina, pomaže i sudjeluje u protuminskom djelovanju - razminiranju, edukaciji stanovništva te pomoći žrtvama. Zato pomozite i vi. Nazovite broj 060 800 070* i donirajte Zakladi Hrvatska bez mina. Za nas je to mali korak, ali velik za one koji žive okruženi minama.

* Cijena poziva iz fiksne mreže: 3,69 kn s PDV-om (iznos koji se uplaćuje Zakladi za humanitarno razminiranje je 2,26 kn bez PDV-a), cijena poziva iz mobilne mreže: 4,97 kn s PDV-om (iznos koji se uplaćuje Zakladi za humanitarno razminiranje je 2,21 kn bez PDV-a). Davatelj usluge: NTH Media d.o.o., Horvaćanska 17a, 10 000 Zagreb, OIB: 59547672558, tel: 01 6388 160 Organizaror: EPH MEDIA d.o.o., Koranska 2, 10 000 Zagreb, OIB: 07813238579, tel:01/ 617-3894 Info kontakt: 01/ 617-3894, humanitarna_akcija@eph.hr Naknada operateru, davatelju usluge i PDV za poziv iz fiksne mreže iznose 1.43 kn, a za poziv iz mobilne mreže 2,76 kn.

o2p_oglas.indd 1

2011.11.25 13:04