In&Out,18

stil ske igre

Broj 18/ BESPLATAN PRIMJERAK BROJ 18/pROsinac 2011.

2011.

GODINA KOJU ĆEMO PAMTITI

MOD ZA S A VEČA PRIG NE ODE + LAST MI DARO NUTE VI

PJENUŠCI ČAR BLAGDANSKIH MJEHURIĆA

PLUS

JASNA ZEMLJIĆ,

ANAMARIJA ASANOVIĆ KAROLINA VACLAVEK CÉDRIC DU CHÉNÉ

DIREKTORICA STYRIJE ZA HRVATSKU

Za uspjeh je važan dobar tim

PUtovANJE

BOŽIĆ NA PET KONTINENATA REPoRtAŽA

U VUKOVARU SE DOBRO JEDE

stil ske igre

Broj 18/ BESPLATAN PRIMJERAK BROJ 18/pROsinac 2011.

2011.

GODINA KOJU ĆEMO PAMTITI

MOD ZA S A VEČA PRIG NE ODE + LAST MI DARO NUTE VI

PJENUŠCI ČAR BLAGDANSKIH MJEHURIĆA

PLUS

JASNA ZEMLJIĆ,

ANAMARIJA ASANOVIĆ KAROLINA VACLAVEK CÉDRIC DU CHÉNÉ

DIREKTORICA STYRIJE ZA HRVATSKU

Za uspjeh je važan dobar tim

PUtovANJE

BOŽIĆ NA PET KONTINENATA REPoRtAŽA

U VUKOVARU SE DOBRO JEDE

sadržaj

Afterwork&Retreat 42 Pjenušci

Zašto ne smijemo dočekati novu godinu bez veselih i neodoljivih mjehurića, otkriva Boris Ivančić

44 Reportaža

24 Minutes 05 Blog

Krešimir Macan, prava osoba za politički PR, analizira izbore iz poslovnog kuta

06 Style Profile

Mlada, a već vrlo uspješna splitska kreatorica Anamarija Asanović otkriva za koga bi voljela kreirati u budućnosti

11 Travel&Culture Koncerti, izložbe, sajmovi, festivali... što odabrati i kako se dobro provesti idete li u susjedne zemlje

16 2nd Life

Da nije nikada kasno promijenti profesiju ako ste to oduvijek željeli, otkriva nam sada poduzetnica, a nekad stomatologinja Karolina Vaclavek

52

Božić na svim kontinentima

Time Management 20 Film

Otkrivam što imaju zajedničko dvije istinske filmske dive koje glume dvije, potpuno različite povijesne ličnosti

23 Recenzija

Pohitajte u kina jer tamo vas očekuju odlična filmska ostvarenja. Mnogi od njih su i veliki kandidati za Oscara

Hrvatska je bogata gastronomska destinacija. To potvrđuje posjet našeg novinara gradu u kojem je grijeh ostati gladan

49 Zdravlje

Po čemu ćemo pamtiti 2011.?

Prema Googleu, bila je to godina revolucija, sjećanja, mogućnosti i inspiracija

Glasamo za novu stavku u fiskalnoj politici Hrvatske.

Uvedimo porez na debljinu

56 Darovi

Vodič za last-minute šoping božićnih i novogodišnjih darova... prijedlozi za nju i za njega

58 Body&Soul

Kratki tečaj kako se opustiti i relaksirati u (pred) blagdanske dane

28 CEO u HR

Sa Cédricom du Chénéom, novim glavnim direktorom Citroëna za Hrvatsku, razgovaramo o njegovu životu u Hrvatskoj

30 Menadžer

Naša glavna direktorica proglašena je najboljom menadžericom godine. U razgovoru s Jasnom Zemljić otkrivamo njezin recept za uspjeh

33

Moda: Svečane kombinacije za nadolazeće praznike in&out prosinac/2011.

3

in&out coverStory: jaSna zeMljić, Glavna direktorica Styria Media international za hrvatSku Dobitnica ovogodišnje CROMINE nagrade za najbolju menadžericu Jasna Zemljić bila je šest godina na čelu projekta ‘24 sata’ i učinila ga vrlo uspješnim projektom, pa ne čudi da je struka to prepoznala i nagradila (na str. 30).

IN&OUTPREPORUKE

Za zubato sunce

Najbolji poslovni auto godine U izboru Hrvatske automobilske udruge Audi 6 osvojio je Zlatnu plaketu kao najbolji poslovni automobil godine. Nagrada je na svečanosti dodjele uručena Vedranu Prasnikaru, članu Uprave PZ Auta.

Jeste li se već spremili za ludu jurnjavu po skijaškim stazama i sunčanje ispred kafića dok ispijate šalicu vrućeg čaja? Ove je godine POLICE za sve one sportskog duha pripremio nekoliko modela koji će se idealno uklopiti u outfit svakog ljubitelja zimskih sportova.

U skladu s prirodom Ekološka vina Ivan Dolac 2007. i Ivan Dolac barrique 2007., vina s ekocertifikatom, osvojila su zlatne medalje na 3. međunarodnom ocjenjivanju International Organic Wine Award MUNDUS VINI BioFach 2012., svjetskom ocjenjivanju vina organske proizvodnje. Više od 30 članova žirija iz 15 zemalja ocjenjivalo je vina prema strogim

kriterijima OIV-a (Organisation internationale de la vigne et du vin). Ove godine dodijeljeno je osam velikih zlatnih medalja, 102 zlatne medalje i 114 srebrnih. Prema pravilima OIV-a, samo trideset posto prijavljenih vina može osvojiti medalje, tim je veći uspjeh osvojenih zlatnih medalja za ekovina Vinarije Svirče.

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Izdavač: Dnevnik d.o.o.

Telefon: 01/6326-000 E-mail: redakcija@poslovni.hr

4

in&out prosinac/2011.

telefon: 01/6326-016

Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić Prokurist: Iva Zanoški

Suradnici: Josipa Ban, Ana Blašković, Ana Crnković, Marija Crnjak, Tena Džodan, Mara Han, Boris Ivančić, Vid Jeraj, Katarina Lisek, Silvana Menđušić, Luka Nerkel, Saša Paparella, Igor Saračević, Stjepan Škramić, Majda Žujo

Tisak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, Zagreb

Grafička priprema: Redpoint: Predrag Vučinić, Lidija Stanko, Kristina Nakić

Glavni urednik: Darko Markušić

Fotografije: Pixsell, Fotolia, EPA

Urednica priloga: Lidija Šeatović

Lektura: Iva Udiković

Prodaja oglasa: Jasna Bibić

In&Out Izdanje je Poslovnog dnevnika

(minutes)

BLOG

Izbori kao pravi posao Krešimir Macan, direktor agencije Mangjura i stručnjak za politički PR, postanalizira izbore iz poslovnoga kuta i pita nas jesmo li ikada bacili nekoliko milijuna kuna kroz prozor

Kada bi vaš direktor marketinga ‘spržio’ nekoliko milijuna kuna, a da ne ostvari željeni tržišni udio ili totalno promaši kampanju, znao bi što ga čeka...

JESTE LI IKADA BACILI NEKOLIKO MILIJUNA KUNA KROZ PROZOR? Vjerojatno niste, ali smo upravo to gledali uživo prije samo dva tjedna – na izborima! Kako je do danas o izborima napisano gotovo sve, pokušat ću dati drukčiji, poslovni, pogled na protekle izbore. Naime, ne poznajem drugi poslovni proces osim izbornog u kojem se sprži toliko novca a da na kraju ne bude nikakve odgovornosti niti sankcija za bilo koga. Kada bi vaš direktor marketinga spržio nekoliko milijuna kuna a da ne ostvari željeni tržišni udio ili totalno promaši s kampanjom, znao bi što ga čeka, a ni vama ne bi bilo svejedno.

Zašto se to ne događa u izbornim kampanjama? Zašto kampanjama ne pristupaju profesionalno?

Prvi razlog je što često ni naručitelji ni isporučitelji usluga nemaju dovoljno znanja o samom izbornom procesu pa se na kraju tješe da bolje nije ni moglo, da su napravili sve što su mogli i tako to ostaje u internom krugu i svi se nadaju da nitko po tome čačkati. No greške se ponavljaju iz kampanje u kampanju jer opet netko dođe s preporukom pa on ti je radio izbore već prije itd.

Zanima me bi li ti isti pojedinci povjerili da im i najmanju zdravstvenu operaciju, njima ili članovima njihove obitelji, izvede nekakav priučeni doktor ili šaman. Zašto onda to rade u kampanjama kada su i pitanju njihove karijere, ugled, sve?

Drugi razlog je nevjerojatno ignoriranje realnosti, što je opet posljedica neznanja, ali i taštine bez koje ne možeš u politiku. Agencija Ipsos Puls je ponovno vrlo precizno predvidjela rezultate izbora (u okviru pogreške istraživanja i specifičnosti izbornog sustava gdje dio mandata ne možete znati do finalnog prebrojavanja kasno u noć). Ako imate istraživanje tržišta koje vam kaže da je vaš tržišni udio takav, zašto samo na izborima netko očekuje da se taj trend može okrenuti preko noći?

Sami znate da za povećanje tržišnog udjela od nekoliko postotaka na kompetitivnom tržištu trebate puno vremena i novca uložena u vrlo precizno ciljane kampanje. Što toliko zaslijepi ljude da sami sebe zavaravaju da se čudo može dogoditi? Čuda su češće iznimka nego pravila.

To potvrđuju i birači – Ipsos Puls ih je pitao kada su odlučili za koga će glasovati i je li im kampanja u tom pomogla: nimalo, odlučio sam puno prije kampanje, reklo je 72,60% ispitanika, donekle, pomoglo je da učvrstim svoje stavove 17,90%, znatno, navelo me da dobro razmislim 5,30%, a presudno, promijenio sam mišljenje tek 1,60%.

Ne zna ili je odbilo odgovoriti 2,70%. Navedeni podaci potvrđuju da se 25% birača ipak odlučuje više ili manje na temelju kampanje i da se na njih može utjecati. Ali isto tako potvrđuju da se čuda ne događaju. Jer da je netko i uvjerio ovih 6,9%, opet ne bi bilo dovoljno stići prednost Kukuriku koalicije. No moglo je biti presudno za brojne granične mandate.

Treći je razlog banalan – nerad. Jedino u izborima pojedinci misle da će im mandati pasti s neba bez ikakva truda i rada. Valjda misle da se dovoljno pojaviti i da će birači zaslijepljeni njihovom lucidnošću i ljepotom potrčati baš njih izabrati. Naravno, nešto ipak morate uložiti pa odluče uložiti novac, što je mnogima puno lakše nego teško raditi neko vrijeme.

Izborne kampanje su danas profesionalno vođene marketinške priče, sa svim pravilima kojih se i te kako držite u ozbiljnom poslu, a mislimo da ih možemo izigrati na izborima. Nažalost, mnogi se u to uvjere tek kad preskupo plate vlastito neznanje.

I na kraju, zašto se o tome ne govori? Pa sami znate što biste rekli nekome tko bi vam se povjerio da je upravo spržio nekoliko milijuna kuna.

in&out prosinac/2011.

5

(minutes)

styleprofile

Ženstveno i romantiËno Ova je godina bila izuzetno uspješna u poslovnom životu mlade splitske kreatorice Anamarije Asanović. Ima tek 22 godine i sigurno ćemo još puno toga čuti o njoj TeksT: Majda Žujo i josipa Ban/vlM FoTograFije: anto Magzan/pXl

Najviše volim dizajnirati haljine, a najbolje se osjećam u trapericama, običnoj bijeloj majici i neizbježnim štiklama

6

in&out prosinac /2011.

(minutes)

M

lada splitska dizajnerica Anamarija Asanović u prilično kratkom vremenu postala je poznato ime na hrvatskoj modnoj sceni. Iako ima tek 22 godine, može se pohvaliti uspjesima o kojima mnogi njezini stariji i iskusniji kolege mogu samo sanjati.

Tek prije nešto više od godine dana prikazana je njezina prva kolekcija na Cro A Porteru. Početkom ove godine dizajnirala je atraktivne cipele i plasirala ih u prodavaonice Peka diljem Hrvatske, a da se osim talenta za dizajn u Anamariji krije i onaj za biznis, potvrdila je nedavnom suradnjom s poznatom poduzetnicom i bivšom manekenkom Sanjom Duggan, koju je angažirala kao zaštitno lice svoje posljednje kolekcije. Još od malih nogu Anamarija je znala da je moda i modni dizajn nešto što želi raditi cijeli život. Nakon završene Umjetničke škole u Splitu upisala je i završila prestižni Istituto Marangoni u Milanu i stekla zvanje modnog dizajnera. Na pitanje misli li da bi svoj posao mogla jednako uspješno obavljati i da se nije školovala, Anamarija odgovara da je puno toga u samom čovjeku, no da sam talent ipak nije dovoljan ako se neke stvari ne nauče.

“Oduvijek sam težila modi i dizajnu, od malih sam nogu pokazivala interes i zapravo

Ovosezonskom kolekcijom dominira ženstvenost, romantika, senzualnost prikrivena seksipilom. Žensku snagu interpretira kroz ORIJENTALNI DOŽIVLJAJ. Dominiraju zagasite boje poput petrolej plave, senf žute i neizbježne crvene

in&out prosinac/2011.

7

(minutes)

styleprofile SMISAO ZA BIZNIS Cipele koje je dizajnirala prodaju se u Peku (slike desno).

Odlična suradnja s poduzetnicom Sanjom Duggan (slika lijevo)

se ne mogu zamisliti ni u jednoj drugoj profesiji”, otkriva Anamarija i dodaje da ništa drugo i ne zna niti želi raditi. A kada su vam uzor uspješni roditelji (otac Aljoša Asanović, poznati nogometaš, danas član stožera Hrvatske nogometne reprezentacije), potvrđuje se ona stara da kruška ne pada daleko od stabla. No Anamarija neće zaboraviti istaknuti da se ipak prije svega najviše divi svojoj majci jer, kako kaže, ona je superžena. Anamarija je samo dobra djevojka, vrlo skromna i simpatična, ali i vrlo ambiciozna što ne skriva. “Voljela bih jednoga dana dizajnirati za Chanel. Oni su klasika kojoj težim. Isto tako voljela bih raditi i za Miu Miu jer oni su baš nekako moj stil.

Teže romantičnom i ženstvenom kao i ja.”

“Odijelo ne čini čovjeka”, nastavlja Anamarija, “bitan je stil jer se iz stila odijevanja štošta može iščitati o osobi. Ljudi bi se začudili koliko”, smije se Anamarija. Svoj stil opisuje kao jednostavno klasičan. S dozom ženstvenosti i romantike. Najviše voli dizajnirati haljine, a sama se najbolje osjeća u trapericama, običnoj bijeloj majici i štiklama. I upravo je takva ova mlada Lavica. Odlučna, ambiciozna mlada žena koja zna što želi i koja je svjesna da je do vrha lako doći, ali da je puno teže održati se. Cilj joj je, kaže, ne samo održati

8

se nego i ići više i dalje, a recept za uspjeh je jednostavan: morate vjerovati u svoju snagu i upornost. Inspiraciju za svoj rad pronalazi baš u svemu što je okružuje: hrani, arhitekturi, povijesti i ulici. Motivira je stalna želja za novim pa mi ne sumnjamo da će svoje ambicije (kojih, kako sama kaže, ima jako puno i ne bi sve stale u ovaj intervju) ostvariti. Zato željno očekujemo novu (mini) kolekciju koju kreira za Valentinovo.

in&out prosinac /2011.

(minutes) Glazba

sjajan come back Novi album pozicionirao se odmah na peto mjesto u Velikoj Britaniji

Borna Šercar Trio feaT. SaBrina, ‘evenT’

Aquarius Records, 2011.

Bit će ovo lijepa zima Kate Bush, ‘50 Words for Snow’, fiSH PeoPle/eMi/anTi-, 2011.

Posljednji, svoj deseti album, britanska je pjevačica i skladateljica Kate Bush “50 Words for Snow” objavila 28. studenoga, debitiravši s albumom kompletno novog materijala na petome mjestu ljestvice albuma Velike Britanije što je presedan u 50-godišnjoj instituciji ove ljestvice. Priče i motivika skladbi nalikuju na pjevane bajke, a preludirani klavir – uz nekad prštavo visok, a danas dubok vokal – nadopunjuju bubnjevi Steva Gadda. Tu su i glasovi njezina sina Alberta, pjevača korala Stephena Robertsa, te sira Eltona Johna koji dočaravaju svijet onkraja, lebdeće prikaze,

Preslušao: vid JeraJ/vlM

jetija, Eskima i snjegovića kojeg je rastopila vlastita pohota u produkciji nalik pečatu osamdesetih. Gostovanja su upisali i glumac Stephen Fry, koji u naslovnoj pjesmi izgovara svih 50 sinonima za snijeg iz inuitskog jezika. Prethodni ovogodišnji album “Director’s Cut” pojavio se u svibnju i kompletno je prearanžiran izbor pjesama s prethodnih albuma “The Red Shoes” i “The Sensual World”, dakle potpuna suprotnost “snježnom albumu”. Vjerni slušatelji Kate Bush uz spotove koje je sama režirala mogu uživati i u njezinim cjelokupnim albumima reproduciranim uz vizualne kolaže na You Tubeu, a cjelokupan bajkoviti pothvat mogao bi se shvatiti i kao odgovor na dugovječni “work-in-progress”, rock-operu “Smile” Briana Wilsona. Bit će ovo lijepa zima.

Notorni džez-bubnjar Borna Šercar je uz akademski studij udaraljki zanat godinama pekao na srednjoeuropskim ulicama svirajući Mozarta na “flašofonu”. S braćom Zvjezdanom (klavirist) i Vjeranom Ružićem (kontrabas) osniva trio koji izvodi idiosinkratski pop, a čitav je album “Event” snimljen uživo u studiju. “Neušminkani” momenti kad se vokal Sabrine Hebiri za malu sekundu razilazi s harmonijom nisu ništa neuobičajeno u čitanju džez-standarda, no Zvjezdan i Borna autorske su skladbe “100 godina samoće” i “Čemu” ubacili na teren prohodniji masovnoj publici svirajući “evergreene” kao da su standardi. Dakle, s “jazzy” štihom. Poliritmijski (svaki glazbenik svira u svom ritmu) tretman “Tempere” i “Idem tamo gdje je sve po mom” netko će proglasiti ambicioznim, no decentni komentari na “Son of a Preacher Man” i premazi na “Fields of Gold” i “Smooth Operator” nipošto ne umanjuju sjaj. Lijepo je čuti domaći album izvan žanrova, a i bačen izvan vremenskog stroja.

colin STeTSon, ‘new HiSTory warfare, vol. 2: JudgeS’ Constellation, 2011.

Možda ponajveće iznenađenje u izboru albuma godine među indie-publikom pozicioniranje je saksofonističkog solo albuma koji većim dijelom zvuči poput fućkanja ulješure ili moogovskih tekstura u pjesmi “Money” grupe Pink Floyd, ali i sakralne minimalističke glazbe; no uglavnom kao punokrvni “oneman-band”. Kilometraža američkog saksofonista odraslog uz glečere jezera Michigan i nastanjenog u Quebecu uključuje suradnju s Bonom Iverom, Tomom Waitsom i Arcade Fireom te “free”-džezistima koji koketiraju s ružičastijim spektrom gitarskog zvuka. Uspješno povezuje 14 zaokruženih skladbi bez ikakva studijskog nasnimavanja.

Svi smo dio istog sna SniMlJena dirlJiva PJeSMa i videoSPoT ‘ i To SaM Ja’

M zajedničkim snagama Zvijezde i djeca na snimanju spota za pjesmu ‘I to sam ja’

ališani s Onkološkog odjela Klinike za dječje bolesti Zagreb snimili su dirljiv glazbeni spot sa zvijezdama hrvatske estrade. Pjesma u izvedbi djece i zvijezda Ivane i Marije Husar, Jelene Radan, Luke Nižetića i Jaquesa putokaz je i poruka koju prenose, a slavi ljubav prema životu, radost i svijest o tome da smo svi dio

in&out prosinac/2011.

9

istog sna. Udruga ‘Ljubav na djelu’ ovom pjesmom započinje velik humanitarni projekt kojim prikuplja sredstva za uređenje Odjela hematologije i onkologije u sklopu Klinike za dječje bolesti Zagreb — Kalićeva, te poboljšanje uvjeta kako bi se djeci oboljeloj od malignih bolesti omogućilo dostojno liječenje i hospitalizaciju.

(minutes)

travel& Culture

Putujete li poslovno ili u privatnom aranžmanu u krugu od 500 km Lijepe Naše, predlažemo što posjetiti i kako se dobro zabaviti

RENÉ MAGRITTE Djela jednog od najvećih slikara 20. stoljeća u bečkoj Albertini

PRIREDIlA: MARA HAN

BeË

SVI nA PLES!

I konačno, temeljiti i konzervativni “retro”. Sezona velikih balova u Beču, koja tradicionalno počinje sredinom siječnja, a za one kojima je plesna glazba 19. stoljeća ipak malo previše pomodna, populistička i slatkasta tu su “Odjeci/Resonanzen”, festival srednjovjekovne i renesansne glazbe.

Info: BLUMENBALL 13. 1., BALL DER WIENER PHILHAMONIKER 19. 1., STIERBALL 19. 1., JÄGERBALL 30. 1.

MJUZIKL

Izravno s londonskog West Enda, za sve poklonike kulta zvanog “Blues Brothers”. U formi mjuzikla, s besmrtnim soul i rhythm&blues hitovima, u slavu nenadmašnih protagonista filma – Jamesa Belushija i Dana Aykroyda.

Info: THE BLUES BROTHERS 9. siječnja 2012.

Wienna Stadthalle

ZA NOSTALGIČARE Još jedna poslastica za retronostalgičare i još jedan dokaz da su osamdesete u popularnoj glazbi kultno razdoblje koje se još nije uspjelo nadmašiti.

Jedan od najslavnijih sastava iz toga razdoblja i bend koji je izvršio “drugu britansku invaziju” na SAD (za prvu su zaslužni ‘Beatlesi’).

Info: DURAN DURAN 23. siječnja 2012.

Halle Gasometer

PRINCIP UŽITKA Naziv je Magrittove izložbe koja obuhvaća više od 150 djela

RESONANZEN – FESTIVAL DER ALTEN MUSIK Od 14. do 22. siječnja 2012.

Konzerthaus Wien

PRInCIP UŽITKA

Studiozan odabir i temeljito pripremljen postav. Pod nazivom “Princip užitka” bečka Albertina predstavlja djela jednog od najpoznatijih i najpopularnijih slikara 20. stoljeća, Renéa Magrittea. Sto pedeset djela prikupljenih iz muzeja i privatnih zbirki cijeloga svijeta prikazuje sva kreativna razdoblja Magrittove karijere.

Info: RENÉ MAGRITTE. THE PLEASURE PRINCIPLE Do 26. veljače 2012.

ALBERTINA

SEZONA BALOVA Tradicionalno započinje sredinom siječnja u bečkim koncertnim dvoranama

NEPONOVLJIVE OSAMDESETE Jedan od najslavnijih bendova Duran Duran gostuje u Halle Gasometeru

in&out 2011./prosinac

11

(minutes)

travel& Culture

Venecija PoSEBnA MoRSKA PRoSLAVA

“La Befana vien’ de notte, con le scarpe tutte rotte…” (Befana dolazi noću, u poderanim cipelama…) – jedna je od najpoznatijih talijanskih dječjih brojalica, a sama je Befana stara, prljava, odrpana žena, mitsko biće dalekoga staroitalskog podrijetla, “pramajka” Sv. Nikole, koja daruje poslušnu, a kažnjava zločestu djecu. Epifania se slavi 5. siječnja, Befana dolazi s darovima dan poslije, kada se u Veneciji održava “morska” proslava njoj u čast.

Info: REGATTA DELLE BEFANE Canal Grande, od 16. sati 6. siječanja 2012.

ZA PRAVE PRofESIonALCE

BEfANA sTižE ... šestoga siječnja s darovima, a regata se održava njoj u čast

Savršen sklad scenske riječi i pokreta, vrline i mane sasvim običnih, malih ljudi – zloba, pohlepa, zavist, proždrljivost… sve su to značajke djela jednog od najslavnijih Venecijanaca, Carla Goldonija.

Sredina siječnja u kazalištu Toniolo rezervirana je za njegovu “Kavanu/ Kafetariju”, djelo koje se smatra ozbiljnim ispitom umijeća za sve kazališne profesije.

Info: Carlo Goldoni LA BOTTEGA DEL CAFFE Režija: Giuseppe Emiliani 14. – 15. siječnja 2012.

Teatro Toniolo Isto kazalište, opet scenski klasik, no u novom tumačenju i izvođenju mladih plesača koji dolaze iz Firenze. Slobodno reinterpretirana i suvremeno koreografirana “Coppelia”, u režiji, dramatizaciji i koreografiji Fabrizija Monteverdija.

GRUPPO GIOVANI DANZATORI DI BALETTO TOSCANO “Coppelia”, 28. siječnja 2012.

12

in&out prosinac/2011.

TEATRO TONiOLO Venecijanski teatar bit će u siječnju središte scenske riječi i pokreta – predstava Kavana/Kafeterija (gore) i Copelia (dolje i slika na vrhu)

(minutes)

Beograd ZLATNO DOBA ... građanske klase, političke i vojne elite nekadašnje Kraljevine Jugoslavije (što god da su ostali iz toga političko-državnog sastava o toj eliti mislili…), utjelovljeno pomoću predmeta svakodnevne upotrebe – naslovnica časopisa, odjeće, posuđa, namještaja; u beogradskom Muzeju Primijenjenih umjetnosti.

Info: ‘PRIMENJENA UMETNOST I BEOGRAD 1918-1941’ autorica izložbe: Bojana Popović Autorica postava: Borjana Šuvaković Do 31. siječnja 2012.

Muzej primenjene umetnosti

Predmeti iz svakodnevne upotrebe dio su izložbe u Beogradu

ZA BEOGRAD...

Početkom siječnja u Beogradu, ostatak mjeseca u ostalim gradovima Srbije.

Nova, romantična komedija s glavnim gradom kao protagonistom filmske priče, gradom koji je riječima redatelja, “između dva sistema, starog, još nerazmontiranog, i novog, još nastajućeg”. I zbog toga je Beograd neodoljivo privlačan strancima.

Info: ‘PRAKTIČNI VODIČ KROZ BEOGRAD S PEVANJEM I PLAKANJEM’ Režija: Bojan Vuletić Secnario: Bojan Vuletić, Stefan Arsenijević Uloge: Nada Šargin, Baki Davrak, Anita Mančić, Jean-Marc Barr

pRiMJENJENA UMJETNOST iZMEđU DvA RATA Predmet iz toga ‘ zlatnoga’ doba možete vidjeti u beogradskom Muzeju primenjene umjetnosti

Subotica SEDMA UMJETNOST Zanimljivo ponajprije za mlade sineaste, ali i za sasvim slučajne posjetitelje koje zanima proces nastanka “biljega na vrpci” ili snimanje filmova. Filmski profesionalci iz cijele šire geografske regije i mladi ljudi s ambicijom snimanja svoga prvog filma okupit će se na obalama jezera Palić krajem siječnja kako bi snimili angažiranu, društveno i politički kritičku priče. Projekt financiraju EU i Kraljevina Norveška.

Info: SLOBODNA SLOBODNA ZONA 2012.

ZONA Za profiće, za Treći kamp angažovanoga dokumentarnog filma mlade ambiciozne Od 9. do 23. siječnja 2012. početnike... i sve Jezero Palić druge koji vole film

in&out 2011./prosinac

13

(minutes)

Budimpešta

travel& Culture

CIRKUSKA PRIJESToLnICA SVIJETA

Umjetnost koju sve više cijene odrasli, oni koji su u dječjoj dobi obožavali klaune, dresirane životinje, akrobate, a neki novi klinci tek trebaju otkriti svu spretnost živih ljudi – cirkuskih artista (za razliku od “svemogućih” likova iz računalnih igara). I festival zahvaljujući kojem Budimpešta posljednjih godina slovi za “cirkusku prijestolnicu svijeta”, s cirkuskim umjetnicima iz baš svih kutova planeta.

Info: BUDAPEST INTERNATIONAL CIRCUS FESTIVAL Od 15. do 31. siječnja 2012.

State Circus

cirkus je u peŠti Koja slovi kao njegova prijestolnica posljednjih godina

PRAVA PoSLASTICA

Dobitnici brojnih glazbenih nagrada, od kojih i 7 Grammyja, tržišno iznimno uspješni, no ipak socijalno osjetljivi i politički angažirani. Britanski alternativni rock-bend ili post brit-pop bend Coldplay neće naravno na peštanskom koncertu promovirati samo svoj novoobjavljeni album “Mylo Xyloto”, već i podsjetiti publiku na velike stare hitove, one s početka i sredine proteklog desetljeća.

Info: COLDPLAY 7. siječnja 2012.

Papp Laszlo Sportarena

PoVRATAK KoRIJEnIMA

Heavy-metal bend iz Helsinkija, za koji glazbeni kritičari navode sve češća koketiranja i s gothic-metalom ili folk-metalom. Široj je publici Amorphis najpoznatiji po korištenju motiva i citata iz starofinskoga junačkog epa Kalevale.

Info: AMORPHIS 8. siječnja 2012.

Club 202

Udine LJUBIMAC SVIJETA

Grad koji se opire razumijevanju i tumačenju luduje za promjenama, grad koji pamti doba carske slave, dramu nacizma, ratna razaranja, razdor uzrokovan željeznom zavjesom, pad Zida i konačno prerastanje u jednu od najomiljenijih metropola suvremenog svijeta. Ukratko – Berlin, kroz očište i objektiv talijanskog arhitekta i fotografa Maura Crocea i fotografsko longitudinalno istraživanje dugo više od 30 godina.

Info: OMAGGIO A BERLINO Do 15. siječnja 2012.

Villa Manin Passariano di Codroipo

rajnino zlato Premijera sjajne opere Richarda Wagnera u peštanskoj operi

MUST-HAVE oPERA

Blistavi interijer državne kazališne kuće koju svaki turistički vodič navodi kao “must”, u siječnju sadrži još jedan sjajan razlog za posjet. Peštanska opera za 21. siječnja najavljuje premijeru “Rajnina zlata” Richarda Wagnera.

Info: Richard Wagner DAS RHEINGOLD Dirigenti: Gyorgy Gyorivany i Janos Kovacs Redatelj, scenograf i kostimograf: Achim Freyer Premijera 21. siječnja 2012.

Budapest Opera House

metropola svijeta Berlin u fokusu talijanskog arhitekta i fotografa Maura Crocea u Vili Manin

sjajni brit-bend Coldplay predstavlja svoji novi album u peštanskoj Pap Laszlo Sportareni

14

in&out prosinac/2011.

(minutes)

tarja turunen Svestrana finska umjetnica gostuje u ljubljanskom kinu Šiška 2. siječnja 2012.

Ljubljana

muzej osjećaja Postav vrijedan pažnje u ljubljanskom MSUM

GLAS ZA fInSKU

Bivša “frontmenica” poznatog heavy-metal benda Nightwish, pjevačica glasa školovanog za operu, koju je sam finski predsjednik nazvao “glasom Finske”. Tarja Turunen u svojim nastupima od početka solo karijere sjajno balansira između opere, rocka i metala.

Info: TARJA TURUNEN 22. siječnja 2012.

Kino Šiška

MUZEJ AfEKATA

Zvijezde poput Baldessarija, Warhola ili Marine Abramović, Sanja Iveković, Josip Vaništa, Mladen Stilinović i još 60-ak umjetnika u velikom projektu novootvorenoga slovenskog Muzeja suvremene umjetnosti. Postav nazvan “Muzej afekata” rezultat je suradnje kulturnih institucija Slovenije, Španjolske, Belgije i Nizozemske, dio je projekta “Internacionala” koji nudi nadnacionalni i pluralistički kulturološki pristup suvremenoj umjetnosti. Djela u “Muzeju osjećaja” daju afektivnu interakciju s umjetnošću, osjećajne i razumske reakcije koje nije moguće instrumentalizirati.

Info: MUZEJ AFEKTOV. V SKLOPU INTERNACIONALE Kustosi: Bart de Baere, Bartolomeu Mari, Leen de Backer, Tereso Grandas, Bojana Piškur Do 29. siječnja 2012.

MSUM

nEPoZnATE GRAfIKE

biseri grafike U Narodnom muzeju Slovenije

Priroda i harmonija odbačeni zbog nemira i tjeskobe, nova shvaćanja perspektive, trijumf imaginarnih prizora, dekadencija i poigravanje s tek stvorenim novim medijem. Tiskarski stroj prouzročio je revoluciju i u svijetu likovnih umjetnosti, a grafike iz razdoblja manirizma, kraja 16. i dijela 17. stoljeća, na našim su prostorima tradicionalno slabo poznate. Ljubljanska Narodna galerija predstavlja bisere iz svoje zbirke manirističkih grafika – neke od njih i prvi put izlaže javnosti – nastalih u Rimu, Veneciji, Antwerpenu, Muenchenu, Pragu…

Info: LIRIČNO – BIZARNO – DVOUMNO Evropska manieristična grafika Do 12. veljače Narodni muzej Slovenije

Sarajevo U ZEMLJI KRVI I MEDA

Niz kontroverzi, napada i osuda izazvao je redateljski debi Angeline Jolie još u vrijeme snimanja. Nakon premijere, održane krajem prosinca, možda je glavni grad BiH najbolje mjesto za gledanje filma “U zemlji krvi i meda”. Dakle, grad istraumatiziran ratom za filmsku priču o vrlo dvojbenoj ljubavnoj priči između Bošnjakinje i Srbina.

Info:

‘U ZEMLJI KRVI I MEDA’ Režija i scenarij: Angelina Jolie Uloge: Zana Marjanović, Goran Kostić, Rade Šerbedžija SAMo ZA “oDRASLE”

Još jedanput muško-ženski odnosi i opet kontroverzni jer je riječ o nasilju i domi-

naciji u predstavi zabranjenoj za mlađe od 16 godina. Nova produkcija zeničkoga Bosanskog narodnog pozorišta “Ekstremisti”, u cijelom svijetu iznimno popularan i često izvođen komad Williama Mastrosimonea, još od praizvedbe davne 1982. u njujorškom Westside Theateru. Žrtva pokušaja silovanja, ranjena i ponižena, preuzima pravdu u svoje ruke, čime nasilnik i žrtva zapravo zamjenjuju uloge.

Info:

William Mastrosimone ‘EKSTREMISTI’ Režija: Robert Krajinović Uloge: Snežana Vidović, Robert Krajinović, Lana Delić, Merima Lepić BNP Zenica/Kamerni teatar 55 Sarajevo

ponosna ekipa Na premijeri filma u glavnom BIH gradu

in&out 2011./prosinac

15

(minutes)

2nd life

U svijetu darova Nakon deset godina provedenih u struci stomatologinja Karolina Vaclavek odlučila je promijeniti profesiju. Otvorila je web-trgovinu Svijet poklona i ostvarila svoj davni san TeksT: Majda Žujo FoTograFije: Boris Ščitar/PXL

K

ako to da ste se nakon deset godina u stomatologiji odlučili ‘baciti’ u poduzetništvo?

Deset godina u stomatologiji za mene je bilo dovoljno da se zaželim novih izazova i novih iskustava. još tada sam često znala čuti kako sam promašila profesiju. Moja početna namjera nije bila kako kažete “baciti” se u poduzetništvo. U pravilu su me prijateljice zvale kada bi nešto trebale pokloniti jer su znale da ću im pomoći idejom, ali i potragom po trgovinama. Tako se s vremenom rodila ideja o svijetu poklona, o pomaganju drugima koji nisu u prilici lutati po trgovinama, ili su udaljeni od šoping-centara ili su za važne događaje udaljeni od svojih najmilijih.

jeste li zato odlučili upisati magisterij iz marketinga? kada razmišljate o bilo kojem poslu, uspješan marketing je jedna od najvažnijih strategija o kojoj treba voditi računa. odlučila sam upisati magisterij kada sam postala svjesna da bez takve strategije u današnjem svijetu biznis ne postoji.

Koliko se to iskustvo razlikovalo od studija stomatologije?

Usudila bih se reći da je to nešto dijametralno suprotno jer na stomatologiji uz bezbrojne sate prakse i rada na pacijentima teoretsko znanje koje se usvaja upravo je iz predmeta vezanih uz budući posao. Tamo vas nitko ne uči kako uspješno svoje znanje i stručnost u konačnici plasirati na tržište.

razmišljati o brojkama, troškovima, prihodima i bilancama. Na kraju, kada podvučete crtu, bit svakoga dobrog posla je stručnost, ali i upućenost u svaki aspekt poslovanja te to da ste svjesni koliko vam što donosi, a koliko odnosi.

Što vam je najviše pomoglo da okrenete novu stranicu u profesionalnoj karijeri?

Vrlo je teško nakon deset godina u jednom poslu skupiti hrabrosti i krenuti u nešto sasvim novo i nepoznato. kada imate novu ideju, vrlo je važno da vaši najbliži prepoznaju vašu želju i potrebu za novim izazovima. Bit ću iskrena, najveća mi je pomoć i oslonac moj suprug bez čije potpore ta moja ideja sigurno ne bi zaživjela.

Zašto baš online trgovina?

Za takvu vrstu trgovine odlučila sam se kada me prijateljica (koja je tada bila u bolnici) zamolila da joj kupim i organiziram dostavu rođendanskog dara za najbolju prijateljicu. Tada mi je palo na pamet da vjerojatno postoji puno ljudi koji zbog raznih razloga nisu u mogućnosti samostalno otići, odabrati, upakirati i dostaviti dar. Možda su u drugom gradu, državi, a online trgovina je dostupna svima, svugdje i u svako doba.

je li vam bilo teško napraviti takav korak s obzirom na to da je kriza i svi govore da treba štedjeti? istina je da vremena nisu idealna, ali kada bi svi razmišljali na taj način, nitko se ne bi ničime bavio.

ali danas je na našem tržištu sve više internetskih stranica koje prodaju sve i svašta. Po čemu je vaša drukčija?

Najveća razlika je u tome što svijet poklona ne sadrži stare ili prošlogodišnje modele ni kolekcije. Što je u trgovinama s kojima radimo, to je i kod nas u web-shopu. Dakle, aktualna ponuda.

Nastojimo svaki artikl sami izabrati i trudimo se imati lijepe i zanimljive stvari.

radite li sada više ili manje nego kad ste se bavili stomatologijom?

Koliko vam je magisterij na ekonomiji radim više, jer je ovo priča koja je još na pomogao da krenete u biznis? početku i puno toga treba koordinirati i uskladiti Naučite razmišljati o poslu na sasvim jednoj drukčijoj razini. Dok je u stomatologiji stručnost, znanje i zadovoljstvo pacijenta vaše jedino mjerilo i preporuka, u ekonomiji počnete

16

velik broj ljudi. U ordinaciji sam biraš tempo i dinamiku dana. Malo je toga nepredvidljivog za razliku od ovog posla u kojem se malo stvari može isplanirati unaprijed.

in&out prosinac/2011.

TEŠKO JE UHVATITI KORAK ‘Znanost, medicina i tehnika idu naprijed, tako se događaju razne promjene i u stomatologiji, a ako neko vrijeme niste u toku, poslije je teško uhvatiti korak’, odgovara Karolina na pitanje hoće li se ikada ponovno vratiti u ordinaciju.

(minutes) BEZ POSLA KAO MUHA BEZ GLAVE Najviše volim darivati...

tretmane za uljepšavanje i opuštanje

Najdraži dar koji sam dobila...

kožnati planer od meni jako važne osobe, u kojem je za svaki dan kao obvezu broj jedan napisala: NAZOVI ME!

Posao mi u životu znači...

puno. Navikla sam stalno biti u pokretu, a i nisam kućni tip žene. Bez obveza sam kao muha bez glave.

in&out prosinac/2011.

17

(minutes) Knjige

Akcija

Pročitao: VID JERAJ/VLM

Tom Rachman ‘IMpERfEkcIonIstI’

Školska knjiga/Lumen, 2011.

Poštujući nepisano pravilo da svaki čovjek ima svoju priču, mladi je englesko-kanadski publicist s karijerom u Europi ispisao ležerne melodramatske profile jedne generacije u nestajanju. Okrenemo li se unatrag, na kohorte kolega novinara koji su u jednom velikom valu postale tehnološki višak, u domaćem kontekstu ovo je djelo posveta jednoj (ne uopće tako) staroj školi. Sukob pojedinca sa svijetom, odnosno njegovih/njezinih težnji s društvenim okolnostima kao da je prenesen iz ponajboljih filmova Douglasa Sirka ili Georgea Cukora, od čijeg razdoblja autora dijeli dobrih pola stoljeća života. Iako priče nisu ulančane, čitatelju je otpočetka jasno koliko autor voli, a i vjeruje u svoje likove, što djelo čini izuzetno herojskim, ali i idealističkim, ne dodvoravajući se previše novatorskom duhu vremena. Kao prava klasika produkcija fabule i rakursa je ostvarena rafiniranim terenskim radom, kao i njegovom fikcionalizacijom. A dizajnerski tim Lumena naslovnicom je suptilno sakrio revolveraško kihanje petparačkog senzacionalizma, što bi netko prozvao “transupstancijalizacijom kiča”.

K

njiževni susret s Rujanom Jeger, koja je ispisala još jednu stranicu zbližavanja u okviru akcije “Nađi uru za literaturu”, pokazao je da razgovora o emocijama, pisanju i zbližavanju nikad nije dosta.

Poštovatelji Rujanine pisane riječi uživali su u dvosatnom druženju uz knjigu i Jacobs Monarch kavu održanom u Profil Megastoreu u

UGODNO S KORISNIM Književni susret s Rujanom Jeger organizirali su Jacobs Monarch i Profil

Zagrebu. Iskoristili su ovu jedinstvenu priliku da sa svojom omiljenom spisateljicom otvoreno razgovaraju o svemu što ih je zanimalo.

“Ja se uvijek veselim razgovoru jer pisanje bez interakcije s publikom jednosmjerna je ulica. Iako se danas, u eri blogova, čini da ljudi mogu razmjenjivati mišljenja više nego ikada prije, sve je to ipak manje-više otuđeno. Draže mi je čovjeka pogledati u oči nego razmjenjivati hrpu slovca na ekranu”, rekla je Rujana Jeger.

Kao i svaki put do sada, posjetitelji koji su željeli organizirati čitateljski klub u krugu svoje obitelji i prijatelja na kraju druženja dobili su poklonpakete s kavom i kompletom Rujaninih knjiga kako bi i kod kuće otvorili svoje novo poglavlje zbližavanja.

Akcija “Nađi uru za literaturu”, koju organiziraju Jacobs Monarch i izdavačka kuća Profil, održana je treći put te je postala svojevrstan pokret za očuvanje živih razgovora i lijepe riječi. Oduševila je sve knjigoljupce, ali i naše poznate autore. Među njima su Milana Vuković-Runjić i Ante Tomić koji su do sada podržali akciju.

Nakon susreta s Rujanom Jeger druženja s piscima nastavljaju se i u sljedećoj godini. Novo poglavlje “Ure za literaturu” bit će otvoreno aromagičnim druženjem s Renatom Baretićem 19. siječnja 2012.

William S. Burroughs ‘QuEER’

Naklada Ljevak, 2011.

Zakoračivši prije deset godina s “Golim ručkom” u svijet prevođenja Williama Burroughsa, pisca pred čijom se biografijom klanjaju i najveći razvratnici “rock n’ rolla”, vizionara prerastanja recentne svjetske povijesti u “real-time” distopiju, dokumentarista suvremenog eskapizma, performera i provokatora – ukratko, svoga duhovnog oca! – prevoditelj, nagrađivani dramatičar, književni pregalac i književnik Borivoj Radaković dogurao je s ovim smionim projektom do trećeg izdavača.

Pothvatu, velikom pothvatu, počeo se nazirati kraj. “Queer” je ionako besjeda već pošteno udomaćena kod jedne društvene fronte, što je grafičkim aluzijama iskoristila i autorica naslovnice Vesna Baranović; inače je naslov “uladičene” proze, romana koji je čekao na svoj red trideset godina.

Priprema (uvodni esej od 46 strana), pozor (roman s dodacima na 144 strane) sad!

Massimo Montanari ‘HRAnA kAo kuLtuRA’ Sandorf, 2011.

Zašto je Coca-Cola u svakoj zemlji drukčijeg okusa? Zašto Kinezi razlikuju kuhanje i kulinarstvo? Zašto su se izvorna mediteranska jela do danas sačuvala samo u jugoistočnoj Aziji? Duguje li McDonald’s svoj uspjeh atavističkom načinu konzumacije? Jesu li ljudi, kad zagusti, spremni zagristi i grumen zemlje?

Kad bi ova knjiga imala podnaslov, vjerojatno bi stao u “traktat o ekonomiji trpeze”. Autoritet srednjovjekovne povijesti Sveučilišta u Bologni, Montanari je dosad suosnivač međunarodnog časopisa “Hrana i povijest”, čije je sjedište u Francuskoj, a autor je i mnogih popularno-znanstvenih naslova, npr. “Glad i obilje: Povijest europske prehrane”. I bez krajnje provokativnih nutricionističkih iskustava autor primjećuje kako moderno blagovanje svoju povijest tumači postavljajući je naglavce, ali i da nam je obrok već postao globalno jelo.

in&out prosinac/2011.

19

(fIlm)

m&m Dvije sjajne glumice – iskonska diva Meryl Streep (desno) i sjajna mlada zvijezda Michelle Williams (lijevo)

GODINA ŽENA

Godinu na izmaku obilježile su snažne žene, i u stvarnom životu i na filmskom platnu. U utrci za Oscara najvjerojatnije će se naći dvije istinske glumačke dive koje su ovjekovječile dvije neponovljive žene: Margaret Thatcher i Marilyn Monroe TEKST: KATARINA LISEK

Dvije sjajne glumice – istinska diva Meryl Streep i sjajna mlada zvijezda Michelle Williams, i dvije neponovljive žene – Margaret Thatcher i Marilyn Monroe, ovih su dana osvanule na ljestvici nominiranih za nagradu Zlatni globus koja će biti dodijeljena 15. siječnja sljedeće godine i najvjerojatnije, kako je već tradicija, pokazati trend koji će 2012. dominirati u dodjeli najcjenjenijih zlatnih filmskih kipića – Oscara. U godini na odlasku ovjekovječene su dvije žene, obje povijesne ličnosti, koje teško da imaju ikakve sličnosti, a opet obje su ostavile izuzetno jak trag i sigurno će svaka na svoj način utjecati na generacije koje dolaze.

Simpatičnija, nježnija, mekša, krhkija, ljepša i svima draža svakako je Marilyn. No čime se zapravo bavi film “My Week With Marilyn” Simona Curtisa? Monroe je, naime, 1956. došla u Britaniju u studije Pinewood snimiti film s Laurenceom Olivierom. Rezultat je bila ukočena i nešarmantna komedija “Princ i plesačica” (The Prince and the Show-

20

IN&Out prosinac/2011.

girl), prema scenariju Terencea Rattigana, a film je upravo legendaran po nedostatku kemije između dvije nesigurne i inkompatibilne zvijezde.

Monroe je bila seksi, senzualna i ženstvena diva, dok se Olivier radeći s Monroe očito osjećao kao nepozvani lik u “Neki to vole vruće”. I zato su u ovoj nevjerojatno zabavnoj i toploj priči Kenneth Branagh i Michelle Williams kao Olivier i Monroe, sudionici u ljubavnom trokutu u kojem se guraju dvije zvijezde, a zapravo nedostaje treći. Cijela ova mala povijest viđena je upravo s pozicije trećeg asistenta redatelja Colina Clarka, sina povjesničara Kennetha, i mlađeg brata konzervativnog člana britanskog parlamenta Alana Clarka. Sama Marilyn zamijetila je mladoga Colina, a kako je imala genijalan prirodan talent za pokoravanje muškaraca, Clarka je po brzom postupku “imenovala” svojim povjerenikom i pomoćnikom, galantnim vitezom, kako je voljela govoriti. Svoj dnevnik o tom vremenu Clark je objavio još 1995., a tek pet godina poslije publicirao je i nove memoare – na kojima je temeljen i ovaj film – otkrivajući intiman, romantični tjedan koji je proveo s Marilyn, nakon što se njezin muž Arthur Miller vratio u Ameriku. Colin se, u nimalo iznenađujućem razvoju

situacije, snažno zaljubio u Marilyn. Simon Curtis jako je romantizirao adaptaciju Clarkovih dnevnika potrudivši se oko mnogih ljubavnih peripetija, no glavni kameni smutnje njihovoj aferi ipak su muž gunđalo Arthur Miller (Dougray Scott), koji jednostavno želi da se ona prestane toliko na njega oslanjati kako bi napokon mogao nešto i napisati, i stalno ljuti Olivier (Kenneth Branagh), koji samo želi da se Monroe na vrijeme pojavi na setu i odradi svoj posao.

ODLIČNA GLUMAČKA EKIPA

Eddie Redmayne vrlo je dobar kao Colin, no dvije su mu zvijezde ipak potpuno ukrale šou. Branagh je nevjerojatan kao Olivier – očito je za njega bila velika čast da može ući u tijelo i dušu najslavnijega britanskoga glumca prošlog stoljeća. Teško se odlučiti kada je bolji – da li kada “puca” u kraljevskoj frustraciji i ironiji nad vječnim kašnjenjem Monroe ili kada se ruga njezinoj glumačkoj tehnici. No i u umjetnosti, i u životu, Olivierov je lik i ulogu zasjenila Marilyn, koju je fenomenalno utjelovila Williams, i to baš zato što nije nasilno pokušavala “skinuti” njezin seksepil.

Uspjela se usredotočiti na njezinu osobnost koju je tjelesno sjajno izrazila zamućenim i uplašenim očima, velikima u naporu da ne zaplače kada je prestrašena i ljuta zbog moguće eksplozije temperamenta sir Oliviera.

Williams je također nepogrešivo osjetila Monroino naivno djetinjasto ponašanje, ali i njezinu manipulativnost – kako sjajno zna, na gotovo ne-

svjesnoj razini, kako treba voditi i kontrolirati situaciju (ili ljude) u kojoj se nalazi. Upravo ju ta nesvjesna mogućnost manipuliranja i dovede to toga da kapriciozno izabere Colina kao svojega privremenog ljubimca.

Ovaj je film ujedno i posveta Colinu, kojemu je to zasigurno bio tjedan života, i nekom prošlom vremenu kada su velike zvijezde, koliko god okružene dvorjanima, ipar, makar nakratko, mogle stupiti u osjećajne odnose s “običnim” smrtnicima. Williams pritom uspijeva istinski predočiti ono što dominira filmom, a to je neopisivi allure M. M. koji nitko do kraja nije mogao, a i danas ne može objasniti. Glumica, koja nije tako zamamnih oblina kao platinasta diva, uhvatila je Marilynkinu senzualnost, njezinu mističnost i osjećajnost uspjevši pretvoriti ikoničku boginju seksa, barem nakratko, u stvarnu ženu. “My Week With Marilyn” nije velik film, ali daruje nam užitak u gledanju i finu, pametnu zabavu, pa čak i nepretenciozni hommage groznom britanskom filmu – “Princu i plesačici”, koji je nekim čudom iza ekrana uspio generirati gotovo ljubavnu priču.

ONA MOŽE SVE

A što to Meryl Streep ne može odigrati? Odgovor je očekivano dosadnjikav: Meryl Streep može sve, ali ono što je doista fascinantno – uvijek je drukčija, nijedna uloga nije samo odrađena, u svakoj je neponovljiva. U nekoliko desetljeća karijere odigrala je toliko različitih likova koji bi mo-

IN&Out prosinac/2011.

21

(film) SEKSUALNE ISKRE Film Simona Curtisa između ostalog pokazuje kako je seksualna intriga kompulzivna na svakom filmskom setu i da će u nekoj formi zapravo uvijek prokuljati na svjetlo dana.

Svatko bi, doduše, mogao očekivati da će seksualne iskre frcnuti između Marilyn i Oliviera, no oni su oboje previše naviknuti na obožavanje drugih da bi istinski mogli darovati pažnju jedan drugome. I zato su se sav seksepil i erotska potraga prelili na slabog i mladog Colina.

MAGGIE VS. MERKEL Bit će zanimljivo gledati kako će “Čelična dama” biti prihvaćena usred ekonomske krize – neki kritičari gotovo ozbiljno tvrde da bi Maggie sigurno sredila krizu eurozone, bez imalo krzmanja i nimalo impresionirana prosvjedima. Ipak, najveća vrijednost ovog filma briljantna je Meryl Streep, koja je zasjenila cijeli film, i time zapravo sama uspjela vratiti nešto simpatija i pravednosti u smjeru kontroverzne britanske premijerke.

imperija djelomično je izgubila pamćenje, prisiljena je uglavnom boraviti kod kuće, kojom se kreće u mislima na svojeg muža Denisa, koji je umro prije osam godina. Margaret Thatcher se sjeća, život se vraća u flashbacku, od tinejdžerskih godina u malom špeceraju njezina oca u Granthamu, u kojima ju sjajno igra Alexandra Roach, sve do izbora koji je potvrđuju kao prvu ženu premijera u Velikoj Britaniji.

Događaji dolaze i prolaze: napadi IRA-e, rat na Falklandima, rudarski štrajkovi, štrajkovi zbog Britanski filmski kritičari poreza – i sve to dok se jednog dana njezino lidersamo se djelomično šale ‘simpatična’ maggie stvo ne istroši i ona siđe s vlasti. Ovakav je pristup Film Phyllide Lloyd i prije izlaska u kina bio je kad kažu da će David Came- scenaristički mač s dvije oštrice: teško je gledati dočekivan s dvije bojazni: vjerovalo se da će nemiThatcher u takvom dementnom stanju, a opet to lice sasjeći nekadašnju britansku premijerku, što ron i Nick Clegg imati kiseli su najosjećajniji dijelovi filma, a naročito kada razse nije dogodilo, već, dapače, film nastoji vidjeti osmijeh kada čuju kako se govara s već pokojnim mužem koji joj se “ukazuje”, sve strane i zapravo ima simpatije prema glavnom Thatcher ruga koalicijama a igra ga Jim Broadbent. liku. Druga se bojazan ticala da je zalogaj uloge Upravo je u tim scenama Streep/Thatcher Thatcher prevelik čak i za veliku Streep i da će ranjiva jer u preostalom, najvećem dijelu njezina američka glumica zapeti na činjenici da igra tako jako britanski karakter. vladanja u Downing Streetu br. 10. poput snažne prirodne sile ruši svaki Ponovno, i na sreću svih gledatelja, krivo, jer Streep je jednostavno sjaj- otpor pred sobom. Kako će gledatelji reagirati na film ponajviše će ovisiti na autoritativno ponirući u dubine karaktera i snage premijerke koju su o poziciji gledatelja. I britanski filmski kritičari samo se djelomično šale mnogi mrzili, ali su je svi poštovali. Teško da bi ijedna od sjajnih engle- kad kažu da će Cameron i Clegg imati kiseli osmijeh kada je čuju kako se skih glumica mogla bolje. Autorica scenarija Abi Morgan, koja je inače ruga koalicijama, sindikalisti će sigurno film smatrati predobrodušnim, napisala i sjajnu BBC-ovu dramsku seriju “The Hour”, usredotočila se a ni Argentinci baš neće biti oduševljeni. Američki republikanci, koji za karakter Čelične lady, koji promatra i u sadašnjosti, u njezinim osamde- sada nemaju predsjedničkoga kandidata, sigurno će, kada vide njezinu setim godinama te tako i otvara film – ostarjela bivša liderica britanskog odlučnost, plakati što nemaju takvog lidera. gli “napuniti” živote desetaka ljudi: od moralne žene, domaćice i majke koja izgubi sve konce iz ruku kada sretne ljubav svojeg života u “Mostovima okruga Madison” preko glavne urednice Voguea u “Vrag nosi Pradu” do Margaret Thatcher u najnovijem filmu “Čelična dama”. Naime, “Čelična dama” sigurno nije bila jednostavna ličnost – što je ovaj film i pokušao pokazati, a uz pomoć Meryl Streep očito, i prema mišljenju stranih kritičara u Hollywoodu, i uspio, jer je glumica još jedanput nominirana za Zlatni globus.

22

in&out prosinac/2011.

(minutes) Film

Priredio: IGOR SARAČEVIĆ/VLM

SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

R: Guy Ritchie GL: Robert Downey, Jr.; Jude Law, Noomi Rapace Priča: Krajem 19. stoljeća Europu potresa serija terorističkih napada zbog kojih odnosi među velikim silama postaju sve napetiji. Međutim, Sherlock Holmes (Downey) otkriva da iza svega stoji ugledni profesor Moriarty (Jared Harris). U borbi protiv genijalnog zlikovca Holmesu i dr. Watsonu (Law) pridružit će se atraktivna Sim (Rapace)...

Ukratko: Nakon velikog uspjeha prvog filma u kojem je lik legendarnog detektiva prikazan u posve novom svjetlu, redatelj Ritchie i zvijezde Downey i Law nisu dugo čekali da se prihvate nastavka. “Igra sjena” ne odstupa od formule koja se prije dvije godine pokazala tako popularnom U kinima od: 22. prosinca

Nekonvencionalna priča o ratu PUT RATA (War Horse)

Režija: Steven Spielberg Uloge: Jeremy Irvine, Emily Watson, Peter Mullan, David Thewlis U kinima od 12. siječnja

U

posljednjih dvadesetak godina redateljska karijera Stevena Spielberga odvija se po prilično neobičnom obrascu: nakon tri do četiri “posne” godine, u razdobljima 12 – 18 zna u kina isporučiti i po tri filma. Tako je od ljeta 2001. do kraja 2002. napravio “A. I. – Umjetnu inteligenciju”, “Specijalni izvještaj” i ”Uhvati me ako možeš”, a od ljeta 2004. do kraja 2005. izbacio je “Terminal”, “Rat svjetova” i “München”. Novo ostvarenje, “Put rata”, stiže u kina svega dva mjeseca nakon premijere njegova prvog iskoraka u animirani film, efektnih “Avantura Tintina” (u SAD-u su ta dva naslova krenula

RATNA TEMATIKA ... jedna je od omiljenijih u Spielbergovoj karijeri

unutar istoga tjedna, naime “Tintin” je u tamošnja kina pušten tek nekoliko dana prije Božića), a slavni filmaš već uvelike snima svoje novo djelo, “Lincoln”, biografiju jednog od najvećih američkih predsjednika, čija se premijera očekuje krajem 2012.

Zadivljujuća je vještina s kojom Spielberg gotovo istodobno radi na tako različitim projektima kao što su dinamična adaptacija glasovitog stripa, i ozbiljna priča iz Prvoga svjetskog rata. Utemeljen na knjizi “Ratni konj”, britanskoga književnika Michaela Morpurga iz 1982. godine, film daje panoramski prikaz Prvoga svjetskog rata kroz sudbinu konja zvanog Joey. Na početku pratimo kako Joey dolazi na farmu obitelji Narracott gdje se dječak Albert jako zbliži s njim. Kad izbije rat, vojska otkupi Joeya za ratne potrebe i šalje ga na ratište u Europu, a Albert koristi prvu priliku da se prijavi za vojnu službu i krene u potragu za svojim ljubimcem. Joey tijekom rata mijenja ne samo vlasnike nego i strane.

U kontekstu impresivnih umjetničkih dometa Spielbergovih bavljenja II svjetskim ratom u filmovima “Carstvo sunca”, “Schindlerova lista“ i “Spašavanje vojnika Ryana”, “Put rata” na prvi se pogled ne doima kao klasik takva kalibra. Ideja izlaganja priče kroz perspektivu nekonvencionalnoga središnjeg protagonista zanimljiva je i redatelj neosporno vješto uvlači gledatelja u zbivanja, no u trajanju od gotovo dva i pol sata cjelina povremeno gubi zamah, a moglo bi se prigovoriti i zbog pomalo prekomjerne sentimentalnosti. No ako i nije riječ o jednom od Spielbergovih vrhunaca, riječ je o dojmljivom filmu koji svakako treba pogledati.

MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

R: David Fincher GL: Daniel Craig, Rooney Mara, Christopher Plummer Priča: Nakon što ga osude zbog klevete, Mikael Blomqvist (Craig), kontroverzni novinar, prihvaća ponudu tajkuna Henrika Vangera (Plummer) da istraži okolnosti nestanka njegove nećakinje Harriet prije četrdesetak godina. Blomqvistu se u istrazi pridružuje asocijalna hakerica Lisbeth Salander (Mara)...

Ukratko: Holivudska ekranizacija prve knjige superpopularne trilogije “Millennium” Stiega Larssona u gotovo svakom pogledu je uspjelija od prethodne švedske verzije. Novi film neusporedivo je bolje režiran, pa je stoga i uzbudljiviji, no unatoč vrlo dojmljivu nastupu mlade Rooney Mare, Noomi Rapace iz švedske verzije ipak ostaje “prava” filmska Lisbeth.

U kinima od: 29. prosinca

PORTORIKANSKE NOĆI: DNEVNIK OPIJANJA

R: Bruce Robinson GL: Johnny Depp, Aaron Eckhart, Amber Heard Priča: Zasićen životom u New Yorku, novinar Paul Kemp (Depp) 1960. godine dolazi u San Juan, glavni grad Portorika, kako bi radio u tamošnjem dnevnom listu San Juan Star i mogao se neprestano opijati. Kada ga mutni biznismen Sanderson (Eckhart) angažira da napiše pozitivan tekst o njemu, Paul se zaljubi u njegovu zanosnu djevojku Chenault (Heard)...

Ukratko: Ekscentrična ekranizacija romana kultnoga književnika i novinara Huntera S. Thompsona netipičan je film za novije razdoblje karijere Johnnyja Deppa, no slavni glumac ovog se projekta prihvatio zbog prijateljstva s pokojnim autorom, štoviše angažirao se i kao producent.

U kinima od: 5. siječnja

in&out prosinac/2011.

23

.

1 1 U J O 0 K I T A 2 I N T I M D A O P G Fotolia

O M ĆE

oro k s u ina je d o g na hvalno d e j e Još j ama. neza događaja za n opis svih stavile p e su o dnu i t i d a r ba koj retho i oso bilježile p emo se i o ipak ć i i u a g a tr nu, no sjećat godi ih stvari uno duže in p pojed , a nekih i j idućo ne

uac, p s. s i p o in st i tek Blue Adk a c i č jeva e Laurie bitirala s p a de nsk del Brita enom A e, kad je s proma n h im na nim 08. godi a do da svjetski m p 0 u ih Od 2 om “19” d najveć drugi alb o m albu u jednu a. Njezin siječnju d u e z kla s nih zvije e godine rekorde e v ve glazb zdan je o olutne s avanijem za i d s e “21” kao je ap o najpro miniran j e u o j i pot je. Riječ jeća, a n l a o prod u 21. st yja. m m albu st Gram e čak š

Adele

An LIA žOD , FOTO D A L ađe L Se Ten nagr ličnu sT: ije: PIX k e o T aF sm ali od o ogr sm FoT dali luš

le ve, s ovali ih g o film u, a tu preransu h b i glaz g nek i koji uo d i zb aka lju šću zad će o z odla kreativn o proljeoi m psk ima mo Ara e to po više m u s j z v is tili ona m i svoji ijet. Pra jenčanje mreža, p o se ni v v žili s ljevsko štvenih u, nisma već je m u a i kr znih dr e u sve no biva, ogađaje v a d ću r ooka. S to običili smo žili ovu o b j e j e k o l c a Fa uli, k s. Izdv su obi u 2011. n v a e i a okr a iza n amo d animlj z n r godi je smat nadasve o i za k lentnu u turb u. n i d go

G

24

ea pjevačka s u o h nj a

e š n y Winda 27-godivi jela. Fatanlje

Aamžalost, melakako je iažnje i divlja N tišla j e, opij j o diva , drogiran v ljuba in&out prosinac/2011.

to a, š a c i n l v dne ta. Umr o k sva ja ivo ina ajalo ž oziran z e j m pred u st su n bili na kraj nu od kratko o neki e a j g t ju je vom s svom aga ne ivot. ž s r U je u olom. a više t ju cijeli čni h ti il a alko ostav ji stvar i eklek inio u l č o t živo enici k k voka jazza u ez b a b i j glaz n ju je soula divom ji su , i l Njez R&B-ja zbenomožavate kivali a a s b l mik kom g ine. O rti opl d d s m e istin a na go akon s ola pr Njeh r n . i o z u ob dnima ce alk ndon vojio o o s e je tj vljali b om u L lack” o tala s a n t B i os im sta ack to e je po in h m njez lbum “B yja, či svojeni m o a zin t Gram ajviše oći. n e n je p čica s jednoj a v u pje myja m Gra jeomi na r p čin ijek zauv triju, na fone e j s ji le k ko nu indu etne te odini e j v m .g Čo lazbe eg o pa je u 56 najveć e g m o i i t j n s mro sim ijet kori koji nala, u rače. O oba sv d u te i rač ka guš dernog a od r ara mo n vizio

Ste

bs o J ve

(PoSt)analiza

ga abro r h o ljno ovo dovoljn za d a I t. ek ei čovj drukčij ni svije koji o i b e e izgu zmišlja promij e izum vnie a n a r j n da žnog d io bro vakod sh, v o s a t odv je osta i našu Macin l i i e seb omijen Apple r a l p . su ačuna i iPad R cu. iPhone , iPod a ćen m a zap dotati agradi Pres o a n . odin zerovoj narstvo bili g e i ć o v lit Ova r voj Pu web-no radu d stein, g n p po enoj za rsku na ke Ber roPua lj a dije novin nger i J ortala P nim u i it p n s stiž sse Ei ričkog a o up e su v j e e o su J ari am tekst eetu ko daru n r j o i nov za seri Wall S gosp m a a o n c ičk bli ama mer s k a a e r . l p nije avanju o d i pr ruš mu o k s , kera u a h a od upin a slob k s z na re kiarod i se bo se s Wi m n u e j Međ ista ko vezuje snivač guo o v o akti eta, p govim . Onem , a rn je inte om i n angeom terCArd edo s r s s leak om As ica Ma je uspo ijelo n n c Julia je stra a došlo njem i no n l e , a a ć ćav i PayP m uhi umnje ada i s p Vise angeov ruje te od na on i š s ti s As e potp stoji jo u i Mo odinu o v m g vrije ymus p šku crk vu su e O n o ic l Ano cijento iation. a stran a i c v n na S re Asso adima ih drža ač n u Pict žili nap ali i raz om slu su k e , j o a obil , CIA-e . U sv a prav s a la FBI- nih tije nymou o v drža tnici An a ju, r

b

we a z er

tz

Puli

s

an

ou m y on

i likih ale v ici or zorn ije nem o p č a je n racija, ivaju. n e ž o e kr osvj ih korp e razot n j moć slovan o no p sti vno a j a scim nekih i t i r nje ene mp ojni milova ape B je r b po gp toč en Una tjeva za i samo ogublj nom p a s i zah jednik Davis rtono dine s y m o pred XVI. Tro odine s 989. g 1 g a a dikt u ove avis je olicajc e ni j n p j ž D u ru cijom. ojstvo ni oru okazi b o d k inje en za u aila, n fizički nisu h đ da osu a MacP nika ni. k r e Ma nađ va o g Nje a n prav , bitka a bitk ot, iv ž za a je l traja odina. g 20 vrijeo t Za ogup me je je n blje đano a g od ri t čak ali , puta lost naža ja n kraj da u pres a ga l i čin t i u smrtne o v i ž u je e protiv m a orb zel odu olom b b sim . e n kaz tko a ni ljinu d i l sli ha omi jezinu irala p i v n k su s šiti e šo ižne Kad nadma ovno j li prest tigla n e e s neć esa, po a dodj ammy Char N n m i od svijet. rade G Husse og g k . li cije ene na jajetu er turs ojeg u b jn k glaz slovce ki diza jaje iz ca s i o e n n j je d , brita islio lazbe taviti g m s n laya kla, os ntrična a sve o l je e pori a eksc o uspje v k se o la” i ta g “izle eksta. t bez

s i v a D troy

a

la

ag G y d

in&out prosinac/2011.

nje a č n jec William v o k vston i prilni su Veliskvui e j l a Karte Middalezaustavimi a prijeza

K ravnj jesec eme 72 r t 29. nju, a m su prip n. Čak o a v i a Brit ji pratil anski d je njiho šen i t a i med žniji br pratilo n progl i i c a a v d n naj na lju taj je d . Brita u j mili anje, a aznikom r č vjen vnim p a ž i dr

. dan i ć ede i slj ja, osim n i t dan adi ali r a vjenč pa Mid o r o m ip ov zd nisu a zvije ila je P stra i n b n e Glav enaca, kina s . n je d e i mla , mlad Britan n e leto aže lic r najd r. mM o g lo jio u k Brido v s i je o Dnevn godine s a “ s je reno n mu Dav yja u fil ove na interp a g m c a Dar nes”, svojo itansko aljev u o r r J get o s nog voga b lmu “K je i i a fi r c n o ob m mu a VI. u građe ušm a e jo taci Georg j rad n glavnu o a j v kral ”. Za s ajbolju r n o gov rom za a Osc ogu. l ku u Colin Sam je ovimma i riječ o a opis : film ranost li “Izo in je u lna a verz

th r i F lin

Co

25

.

1 1 U J O 0 K ITI A 2 N MT I D GO PA O M ĆE

k bliza i s š ko koli iko ima i n l ko n tno e bi telji, ni savrše o, j i N t je bi a. tem ojom o oliko ti ma sveorimo e v k v sa s elja ni ljudi n Ako go ena, t a . rš a n v o j pri .. veći onešt ije sa ka . e n p j k bra samo iji koja roz čov . Ako a c o k neg unika mo to matičn tite j m š u a o a o k isprič na tr nošću mo o j a a r ond jega je rezer vi ogleda zerp o i e za k uškarc i, onda amo r i s k t o m s o se timno ije bi ili i vis o n t n v i i od ka koji u ga št li. Goto foe ta s čovj , nego protoko rati me tavt , s n vira i, titule to sma svi po v e j e zido mo sv ere ko .” a e ij mož za bar drugim a ram prema o ljam o ševi u d ko o alie dna ca Nat e j i je koji na glum m l v Fi i gla kao

Crni

d labu

a mal e r p i r se p osvojila u u g o l vn je Za u kođer sku gla . n en ma i ta Port ecima jbolju ž čajeva film e lu a s mje ra za n ećini s t, ovo j st. v o a o Osc . I dok itira živ umjetn u m g a i itir ulo tnost e život im j m u em j u ko

26

na arre etima, D r ja atel va pok ima i d e r ć ud” uševlja utegnu ab a l d i m o “Crn ofskog rbalnim to ne s zanje i e š t n Aro nima, v svime za pos , o nag jezom anjima d m o tih o oprav eva. j l tram anih ci t zacr iz cija avljena a e r t h” k preds iPhone c e t e “hi ionic . Novi roj a j d n e Zad ove ra godin čan sta proe e l o ti App jem ov je iden priličn a e r je k gledom nutra j z i z i i 4s rci, al o četv

s

4 e n o Ph

i

sor oce r p A5 ga eni m čini og r g z n je o Dvo grafik rethod . n e p nj om en d mije jezgren bržim o intelig iri” v S o s dv m puta i susta ovora “ lefon g e te a sed la. Tu j avanja m vaš e a n mod prepoz ojem v itanja. u ili k p n tnog ljujući brojna , Londo će a t v u i a t z zah vara n u Pari , upu rove a u o odg te li se m grad ane i b najr e o Nađ m drug že resto gdje se e sve ć i i l o k ne a najb k otkrit kakve . Više e n e a vas vam p tamo s i iPhon . i ć i e ili ć jede. P i sljede enadit t e zn bolj ije ima može i c funk išta ne n nas a ne o g e a iš 2, v je mis d a o .T og e iP met i iz ruku no nov z u 5 t u a Kad ispušta a potp osto i 1 v o p ćete ja njeg je 33 il ji vod na. Tan j diza

2 d a iP

in&out prosinac/2011.

ije odn d g u š a je jo etom, r a g ern ai pa kši nje int filmov o a l n e to fa pos i. A sur ledanj e prirod ojatg r t j , e drža oštom toliko iti nevj od a p p v s e- je knjig zabora e krije ekli, r s n o o a čit te lak u koja to sm . j e i i š t ć da hnolog a. Kao enadi e zn nu t prstim može i m vaši nas ne a ništ lo šeta a d ijez a, ih zv llywood su k s o e lm je fi sima H iva koj to o g i d e Mno im tep mskih o što j od l n a a fi e k n cr v alo je v trag r. Jed ijim č o l a m ali ile tak eth Tay a, pred šv t b u osta la Eliza a svije nogi m vota n i i e ž m n i ž uč pših klekli odini g e o j e l naj rima p e u 79 trala s ena j m a a su č , umrla ca. Sm svih vre im k i r karc stoja s micom u films a na k a u a l č z od ćom g logam ” i “Ma struu e najv ljujući eopatra u”. Dvo ge v a l o zahv cima “K om kro ra za ul Tko n “ i a i e klas m lim a Osc ld 8” ne c e i e i vruć dobitn Butterfi f?” God “ l ja e ka j ovima ije Woo laćeni otp p j m n l u fi ji Virgi a je na ada je ra l o k a se b . posta lumica jun dol loga 0 i u l g i 6 19 udska na m joj je r a a T v o i hol a ugov patre. ichard tuR l o ” pisa ogu Kle pruga, opatri la se e u l a l s v u K za rbila i je u “ a. Uda i j k j i pris na, ko Anton a to Bur o Mark i č ma

r

b a z i l E

ylo a t eth

(POST)analiza arda

o sam a , uta puta. mp osa na dva to Bur

ich za R

ijsaki c u l evo u libij

ra ubili s na a k s p afij nas

aoraamaraicGiakdoji sueddsajednikdAolki u-

r je ski M njen i ski p isao u pob , jemen h potp last, tun s i e t e v l j vlas lah Sa redaje rgnut a 16 u n p sv Abd kojim en Ali suđen . Egit B e o j n i i k me jedni tnost orupc udi s u k s s d pre i u od a zbog araku ji su r b ti o vlas a zatvo niju Mu dnika k ma. i n s i e d j o d go om H prosv u nere i k t i s pat og smr ubijen b u se z uli ili s n i g po

aja

ađ k dog ovito o a o eb pisim red

Faascvim sieljepžoili goijdainduruštvveanj a

o N u ob rojn ne s o na jb koji sti i na ook. N uvrstili , već b k a e smj a, Face ceboo orisnik uo n a k ž mre popis F egovih e pokre štvej j u smo broja n na koji ame dr jeha p g S zbo načina luciju. do us e n e o g zbo ku rev u dovel u održa li su s s s a arap reže ni acije ni ulici, k će a e r T t m n ne mons nego lucije. boe , e o jer d ternetu dio rev e li Fac iše v n ć na i ko bile zati ho onijeti om k a d a s k sva e pok ternet e arap o n m d i vrije itter i i slobo svakak w t u T e j , ok kraci Interne ju međ o i . c dem u ili ne unika t m svije ava ko š olak

dijsau o m ino tnu za s name i e g đu tra i se a po era koj čkog vo etu. r e i n a dug milijard terorist na pla a g sko etskoga čovjek j g u sv ženije a r t j na

?

11. io 0 2 jav ’u

je valo h o k ki zro će u h araps rostor e j l ro p iji ko p ovječn otvara nažniju s p a g s Ar ajdu više ju sve lue n v d s a pa tora i oji im im revo ka v k č a dikt istima ogu u s I ameri l . n islam udnu u ljama Clinto lamy m s is r e e r a z i p rnim a Hill a svim ati c a i ž s r cion na tajn radnju e se d i la v ć u drža ila je s a koje ih nače nova v k i m naja zemlja okrats slamist ta. i e m j i skim vnih de da su kog sv u a s l o o osn potvrdi a arap e nužn urj g T i a r o n tak čka sn ugim primje por i a t d j e i pol dno s okazuj lje ko oće m e p H Da j tnosti nske ze raciju. ibija, o k a r , o p t L su uslim je dem i Egipa da m , ske i njegu om ići , za sa aja đ n t e štuj kim pu i Jeme et doga l . o rs li tu , Marok no rasp praćen , s o i Tun ne zna pomn o o nitk sigurn e bit ć

e njuj čaju, e j am lu ne z kom s menu, i l a a sv a, no stim cije. U nom fe titi. i v i t a ak nstr nstve e pra o i lj dem je o jed voj i da z č rije emo ra ć čiji , su ički Ladena r e eam in nja amu b za najv b i v m s s ili O voran ričko a 1.

Dan ijalci ub e odgo a ame 1. n j 1 c spe ka koji napad izance, n l i e a čovj orističk WTC b aj je d oliko T r a k . e n t e o ći apad godin nolik ljei o n . b tlu, 2001 i svijet ama o u l e a j rujn žio cije t godin se bro tiri e je je e obil isti svi a. Žrtv ulih u č i k j i i n r a i ć je t a Ame 5 pog jučuju polil l a 6 žava ama, 2 595 uk jujoršk TC-u n 2 ć tisu plova, ca, 23 aca u W u j s o a a a k zra vatrog polic osoblj lo 7 u g 343 i još 3 i vojno e pogin u bin j a ć cajc 5 civila kupno a. Smr na i 2 b U d te 1 gonu. 85 oso set go a e t Pen anje 29 ila je d š najmna zavr e Lad

a m a s O

n e d a in l

b

in&OuT prosinac/2011.

lo ine ob ularnia l g u d op m se ‘g ve go najp lizo a

Što gle je i oljestvicuobio an trad re o

Go eistovu oje je snici p odiši k g g Zeit etraga su kor prošlo glu, r e s o j p jih ova ko dio ih ma Go ja, i e re pojm i uspo ma. Pr revoluc acija. a r li živa pretrag godina i i inspi ći t a e l njim . je bi gućnos i” sljed rička e 1 l o 201 nja, m “gugla ack, am , a e l a sjeć še su s ecca B zvijezd a Fai n a b v Naj ovi: Re pjevačk dgovor mreo pojm žerska gleov štvena ova o d j ru o e d tin le+, G edna da MTV etnoj j g z m Goo ok, još n, zvije u pro a koja o n o k ceb yan Du poginu ny, maj odine , g o R s l ža, ackas y Anth ri i po ćeri, J t e k s šoa ći, Ca rovela ojstvo ala e p b iv r nes atvoru ilo za u e oček lučaj s z s d je u j se su e iako ijeli je i j C o a . j jer ođena esuda stoljeć . J. r b O oslo ujuća p đenjem čajem lna a u đ lu osu ašen s je sa s , račun Steve l d l , g pro ređivan attlefie , Adele o usp sona. B hone 5 p iP Sim e još i . t 2 igra i iPad Jobs

27

(CEO intErvju)

Hrvati vole

lijep dizajn Cédric du Chéné, novi glavni direktor Citroëna Hrvatska, otkriva zašto se brzo privikao na život u Zagrebu i što mu najviše nedostaje iz domovine TEKST: MAJDA ŽUJO FOTOGRAFIJE: ARHIVA PD

Cédric du Chéné u srpnju ove godine preuzeo je funkciju glavnog direktora Citroëna. Na toj je poziciji zamijenio dotadašnjeg direktora Arnauda Leclerca, a za In&Out otkrio je kako se snašao u novom okruženju te što mu nedostaje iz rodne Francuske.

Kako ste se, u ovo kratko vrijeme otkada ste postali glavni direktor Citroëna za Hrvatsku, prilagodili životu i radu u Hrvatskoj?

Vrlo lako. Razlog je jednostavan. Ljudi su vrlo srdačni, a Zagreb se čini kao lijepo mjesto za život.

Kako se vašoj obitelji sviđa ovdje?

Jako im se sviđa. Djeca jedva čekaju da padne snijeg. Što ste znali o Hrvatskoj prije nego ste se preselili?

Vaš posao zahtijeva mnogo putovanja. Kako ste to prilagodili obiteljskom životu?

Koliki vam je izazov bio doći raditi u Hrvatsku?

Naposljetku, mi smo vrlo mala zemlja...

Gotovo ste cijeli radni vijek zaposleni u Citroënu. Jeste li ga se ikada zasitili?

Koji vam je sljedeći izazov?

Pokušavam provoditi što više vremena s obitelji preko vikenda. To nije toliko teško ostvariti, ali je bitno to učiniti na pravi način.

Apsolutno ne! Za mene je Citroën jedan od najdinamičnijih brendova u autoindustriji i jedan od najuzbudljivijih za rad. Ako se osvrnete u prošlost, bit ćete zadivljeni koliko je toga Citroën napravio u posljednjih deset godina. Što je ipak bio vaš posao iz snova? Jeste li postigli sve što ste željeli?

Voditi profesionalni tim i biti dio uspješnog brenda apsolutno je uzbudljivo.

U budućnosti bih možda želio biti dio takvog razvoja u BRIC zemljama (Brazil, Rusija, Indija, Kina).

Prije nego što ste preuzeli funkciju u Hrvatskoj, bili ste glavni direktor u Slovačkoj. Možete li malo usporediti ta dva tržišta?

Bez obzira na veličinu tržišta, uvijek je velik izazov razvijati brend na nacionalnoj razini. Osim toga Citroën ima nekoliko projekata koje moramo provesti u idućih nekoliko mjeseci.

Neće vas iznenaditi ako vam kažem da u idućim godinama želim povećati rast Citroëna, i u prodaji i u zadovoljstvu naših kupaca. Što vam je kolega Arnaud Leclerc savjetovao nakon što ste u Hrvatskoj preuzeli njegovu funkciju?

Savjetovao mi je da kupim debeli zimski kaput i nekoliko kupaćih gaćica. Ovo prvo već imam, a moram obnoviti i kolekciju ovog drugog.

Hoćete li se jednog dana kada odete u mirovinu vratiti u Francusku ili?..

Za sada se ne zamaram pitanjima o mirovini.

Tako će nadam se biti još nekoliko sljedećih desetljeća.

Čini se da hrvatski kupci teže proizvodima s li- Što vam najviše nedostaje iz vaše zemlje?

U Hrvatskoj sam već bio dva puta; oba puta na jepim dizajnom, i to je možda jedan od razloga Čitanje novina na terasi uz šalicu kave. godišnjem odmoru s obitelji. Posjetili smo Split, zašto je Citroën tako uspješan u Hrvatskoj.

Brač i Dubrovnik. Krasni Kako se opuštate poslije gradovi i krasne uspomene posla? tako da su mi arhitektura i Provodim vrijeme sa svojom prirodna bogatstva Hrvatobitelji ili igram golf. Golf je ske bili otprije poznati. No moj omiljeni sport. veselim se što još puno toga “Znakovi oporavka autoindustrije u Hrvatskoj postoje, posebice ako tek trebam otkriti: nacioČuli smo i da skijate... planirate gledamo segment službenih i lakih komercijalnih vozila. No tržište je i nalni park Plitvička jezera, li ove godine na skijanje? dalje krhko. Godina 2012. također će biti teška, no uz profesionalnu gradove na obali, otoke, Možda neko od francuskih mrežu ovlaštenih distributera i mnogo noviteta imamo preduvjete povina i još mnogo toga. skijališta? stići puno bolje rezultate nego 2011. Citroën u Hrvatskoj ima najveći Bio sam upoznat i s hrvatrast tržišnog udjela u 2011. s povećanjem od 1,3-postotna poena. skom poviješću s obzirom Planiramo na skijanje, no ipak Imamo savršen recept koji objašnjava taj uspjeh: vrlo profesionalan na to da je Hrvatska proćemo otići na neko bliže skijatim u potpunosti je posvećen nastupu na tržištu, mrežu koja je sve lazila kroz vrlo teško razlište. Možda u Sloveniju ili Auviše orijentirana na kupce i širi doseg kupaca. Povrh toga nova DS doblje. striju, još se nismo odlučili. linija pokazuje našu kreativnu tehnologiju”, kaže Cédric du Chéné.

SAVRŠEN RECEPT ZA USPJEH

Bez obzira na veliÄ?inu trĹžiĹĄta, uvijek je velik izazov razvijati brend na nacionalnoj razini

in&out prosinac/2011.

29

(menadžer)

Kruh, mlijeko... i novine Dobiti nagradu za Crominu menadžericu godine u konkurenciji velikih tvrtki, i to u ovim kriznim vremenima, nije mala stvar. Kako je moguće napraviti uspješan projekt u izdavaštvu, razgovarali smo s Jasnom Zemljić TeksT: Lidija Šeatović FoTograFije: jURiCa GaLoić/PXL

Glavna direktorica Styria Media Internationala za Hrvatsku Jasna Zemljić proglašena je menadžericom godine za najbolje vođeni projekt u konkurenciji velikih tvrtki, a nagradila ju je Udruga menadžera i poduzetnika CROMA. U projektu 24 sata koji je pokrenut 2004. godine bila je od samog početka i tijekom šest godina uspjela je od tiskanog izdanja stvoriti najčitanije i najprodavanije hrvatske dnevne novine 24sata.hr, najposjećeniji novinski portal te lansirati prvu hrvatsku “news” televiziju. “Ta mi nagrada znači jako puno”, kaže Jasna, no ne zaboravlja dodati da je to priznanje svim djelatnicima 24 sata koji su sve godine predano radili i ulagali velik trud, čak se i odricali, da bi taj najvažniji projekt u izdavaštvu u posljednjih deset godina ostvario tako sjajan rezultat.

Koji je recept za uspješno vođenje projekta, i to baš u industriji koja u današnje vrijeme recesije ne rezultira proizvodima koji su nužni?

30

in&out prosinac/2011.

Novine uistinu nisu čovjekova osnovna potreba, ali ipak će vam svaki trgovac reći da su novine poput kruha, ljudi bez njih ne mogu. Dakle, novine i u današnje vrijeme, unatoč konkurenciji drugih besplatnih vrsta medija, uspijevaju zadržati status osnovne ljudske potrebe.

Ljudi u trgovinu i danas idu po kruh, mlijeko i novine. I ne odriču se novina iako se u krizno vrijeme moraju nečega odreći. U bilo kojoj industriji recept za uspješno vođenje projekta sastoji se od dvije ključne namirnice.

Prvo, morate imati proizvod koji unosi promjenu i inovaciju na tržište i pogađa potrebu tržišta koju drugi nisu prepoznali. Drugo, morate imati prave ljude, dobro sastavljen tim koji uz istinsku podršku menadžmenta može i želi svladati svaku prepreku na putu do uspjeha. Nema projekta bez brojnih prepreka, i zato je tim i duh organizacije presudan. dobili ste sigurno puno komplimenata i čestitki? Možete li izdvojiti neku koja vam se čini posebnom?

Općenito, jako je lijepo doživjeti istin-

sku podršku i iskrene simpatije iskusnijih menadžera. Kada se drugi raduju vašem uspjehu, to je doista poseban osjećaj. Izdvojila bih čestitke Ljerke Puljić i Marijana Kostrenčića.

Koji su po vama razlozi uspjeha 24 sata kod široke čitalačke publike? Što je to po čemu se novine, a i cijeli projekt razlikuje od konkurencije?

Proizvod je u svakom smislu poseban.

Formatom, cijenom, pozicioniranjem,

Novine 24 sata razgovaraju sa svojom publikom iskreno i nipošto s visoka

ali ponajviše konceptom. Presudan je sadržaj. Novine 24 sata razgovaraju sa svojom publikom iskreno, jednostavno, nepretenciozno, nipošto s visoka, jezikom koji svi razumiju. Također to su novine koje imaju pošten pristup i vrlo jasnu misiju, uvijek na strani svojih čitatelja. Za njih radimo, i ni za koga drugoga. Te su novine jako različite od svih ostalih i možemo reći da nemaju konkurenciju.

Kako objašnjavate činjenicu da konkurentske medijske kuće u Hrvatskoj nisu napravile proizvod koji je prava konkurencija 24 sata?

Mnogi su razmišljali o tome, imali su ozbiljne namjere, već su se i pripremali i najavljivali sličan proizvod, no na kraju su svi odustali. I mi smo se ozbiljno pripremali za takav scenarij. I danas smo spremni, znamo kako odgovoriti i relaksirani smo u vezi s takvim pokuša-

in&out prosinacw/2011.

31

jima konkurencije, bilo kada u budućnosti. Razlog je jednostavan. Pokrenuti ovakav projekt izuzetno je zahtjevno i skupo. Mogućnost pogreške je velika.

A financijski rizik neuspjeha je velik i može biti poguban.

Imaju li tiskani mediji budućnost?

Ove smo godine pokrenuli 11 novih izdanja, sva su opstala, a većina njih ima sjajne rezultate. I naša konkurencija je slijedila taj put. Tržište tiskanih . medija



(menadžer) .



je življe nego prije. Dakle, sigurna sam da imaju budućnost! Čitaju li poslovni ljudi 24 sata?

Neki topmenadžeri izrezuju naše poslovne savjete iz rubrike karijera

Naravno da i oni čitaju 24 sata. Svaki poslovni čovjek želi znati što svaki dan zanima milijun ljudi, a toliko čitatelja ima 24 sata dnevno. Neki od top-menadžera svojim timovima čak izrezuju naše poslovne savjete iz rubrike karijera koju imamo svakog ponedjeljka.

Kako vi započinjete svoj radni dan? Čitanjem tiskanog izdanja ili pregledom vijesti na portalu?

Novine su uvijek prve ujutro.

Koji dnevni list u Hrvatskoj najviše cijenite? U svijetu?

Od naših novina podjednako cijenim 24 sata, Večernji list i Poslovni dnevnik, izdanja Styrije koja su tržišni lideri i uzor kvalitete, svaki u svojoj kategoriji. Od stranog tiska najradije čitam njemački tjednik Spiegel.

Osobna karta Najljepši početak (radnog) dana... kava u dobrom društvu Od nakupljenog stresa najbolje se opuštam... šetnjom, sportskim aktivnostima i šopingom Za važan sastanak s velikim klijentom obući ću... isto što i druge dane Upravo čitam/pročitala sam.... “Slobodu” Jonathana Franzena Film koji obvezno gledam uz kokice i s hrpom papirnatih maramica... “Engleski pacijent” Posljednji šoping koji me razveselio...

Advent u Beču Poslovni obrok koji pamtim... zabavni ručak s klijenticom iz autoindustrije prije nekoliko dana Putovanje iz snova... voljela bih otići na Island ili bilo kamo gdje ima puno snijega “Gadget” bez kojeg ne mogu zamisliti posao...

Blackberry U slobodno vrijeme najradije... odmaram

Može li se i kod nas dogoditi afera prisluškivanja?

Može, ali ne u medijima. Ono što se dogodilo u Velikoj Britaniji nema dodirnih točaka s Hrvatskom. Kod nas takva praksa jednostavno ne postoji, a britanski mediji su jako zastranili, i to se zapravo u tišini odvijalo godinama.

Završili ste MBA na bečkom sveučilištu Webster, profesionalnu karijeru započeli u UN-u? Što vas je dovelo u medije?

Slučajnost. Jedan dan sam odlučila da više ne želim raditi u UN-u i da se želim iz Beča vratiti u Zagreb. Prijavila sam se na prvi natječaj, dobila posao i već za mjesec dana počela raditi kao voditelj “controllinga” u Večernjem listu.

Kako protječe vaš radni dan? Postoji li trenutak kada zatvorite vrata, isključite mobitel i pomislite: što je meni ovo trebalo?

Uvijek postoje takvi trenuci. No dobri rezultati, dobri ljudi s kojima radite, želja da kvalitetno napravite svoj posao i riješite sve probleme, uvijek takve trenutke pretvore u poticaj i pozitivan zaključak – da, to mi je trebalo!

Koje osobine uspješni menadžer mora imati? Je li vam to što ste žena pomoglo ili odmoglo u karijeri? Ili to nije važno...

Mislim da mi spol nije ni pomogao ni odmogao iako je nekad otežavajuća ‘Nagrada mi znači puno, no to je priznanje svim djelatnicima 24 sata koji su sve ove godine predano radili i ulagali veliki trud’, ističe Jasna Zemljić

okolnost činjenica da i danas u poslu postoje muške stvari, muški način i muške ekipe. Uspješan menadžer mora imati ideju i viziju, znanje i motivaciju, mora biti proaktivni pokretač usmjeren na interes i uspjeh poduzeća. Važno je, naravno, i znati odabrati pravi tim te ga voditi na način da taj tim bude motiviran i iskoristi svoj puni potencijal. Sve to zvuči kao iz knjige, no to je u stvarnosti doista tako – recept “by the book”. Nitko nema sve osobine koju su potrebne i dobar menadžer toga mora biti svjestan te tražiti suradnike koji će kvalitetno nadopuniti vlastite “praznine”.

Mislite li da ste stroga šefica? Kako bi vas opisali vaši (bliži) suradnici?

Nadam se da nisam prestroga, no jesam zahtjevna.

Koju osobinu najviše cijenite kod svojih suradnika?

Odgovornost, inicijativu, pouzdanost i želju za uspjehom i učenjem. Što ne možete oprostiti?

Neodgovornost.

Vjerojatno postoji i neka osobina koju biste kod sebe promijenili? Ako da, koja i zašto?

Previše se nerviram i poistovjećujem s rezultatima. Želim riješiti sve odjednom, i to odmah, a to često nije moguće. Voljela bih imati više smirenosti.

Koje momente u karijeri pamtite?

Prva godina projekta 24 sata bila je strašno teška i stresna. Podizali smo firmu gotovo ni iz čega, uz tisuću problema i porođajnih muka koje prate tako zahtjevan “greenfield” projekt.

Bilo je mnogo ljudi koji nisu htjeli da uspijemo i te bitke nikad neću zaboraviti. Teško je bilo i ove godine za vrijeme štrajka u Večernjem listu. A sretnih trenutaka je bilo doista u projektu 24 sata. Godine eksponencijalnog rasta doista su najljepše u karijeri.

Postoji li mogućnost da se umorite od ‘medijske’ branše?

Naravno da postoji takva mogućnost, no o tome uopće ne razmišljam. U daljnjoj budućnosti bih svakako voljela iskusiti i neku drugu branšu, no nipošto zato što sam se umorila, već zbog novih izazova i učenja.

Planovi u sljedećoj godini?

Ova je godina bila teška jer smo bili jako aktivni na tržištu, a istodobno smo reorganizirali cjelokupno poslovanje Styria grupe u Hrvatskoj, objedinjavajući sva naša poduzeća. Iduće godine želimo imati fokus samo na tržište i nastaviti razvijati projekte koje smo ove godine lansirali.

32

in&out prosinac/2011.

(moda)

Svečano, svečano

Što odjenuti na domjencima i partyjima koji nas čekaju idućih dana? kako zablistati na silvestrovo? inspirirajte se onima koji to rade najbolje na svijetu...

PriPremila: ana crnković

fotografije: Pixsell

Ikona stila našeg doba, manekenka i kreatorica Kate Moss, vrlo uspješna modna dizajnerica i kći poznatog oca Stella McCartney, te dva vrhunska modna dizajnera Tom Ford i Karl Lagerfeld osobe su “od zanata” koji se ove godine, u izboru prestižnoga britanskog modnog magazin InStyle i sami ušli u izbor 100 najbolje odjevenih javnih osoba 2011. godine. Kate Moss u vintage haljini i kaputu Marca Jacobsa, Stella McCartney, Ford i Lagerfeld u svojim kreacijama “igraju” na sigurne karte bijele i crne u svim varijacijama. U izboru outfita za svečane prilike nećete pogriješiti odlučite li se za dugu, elegantnu bijelu haljinu, svevremensku “malu crnu”, klasično odijelo s kravatom ili leptirkom... Vrijeme slavlja je pred nama, pa se na idućim stranicama opustite i inspirirajte odjevnim kombinacijama koje smo pripremili za vas.

Stella mcCartney

Karl lagerfeld

tom ford

Kate moss

alexis mabille

34

in&out

prosinac/2011.

giambattista valli

Crno-bijelo

(moda)

1.

5.

6.

7.

11.

nAJLJEPŠE oDJEVEni – RED CARPEt 3.

2.

4.

S lijeva na desno: model, glumica i kreatorica Chloë Sevigny u kreaciji koju sama potpisuje. Glumica Rosie HuntingtonWhiteley u Bruberry Prorsumu.

Prekrasna Rosamund Pike u Alexander McQueenu. Uvijek elegantna Jennifer Aniston u haljini Nine Ricci

8.

9.

10.

12.

15

1 Torbica Mango, 499 kn 2 Haljina Mango, 399 kn 3 Ogrlica Mango, 299 kn 4 Naušnice Accessorize, 79 kn 5 Haljina Max&Co., 960 kn 6 Bijele rukavice Mango, 549 kn 7 Balernike Zara, 499 kn 8 Sako Balmain, Maria butik, 16290 kn 9 Čipkane rukavice H&M, 30 kn 10 Ukras od perja H&M, 30 kn 11 Crna torbica New Yorker, 199 kn 12 Ogrlica H&M, 70 kn 13 Prsten Mango, 199 kn 14 Sandale Mango, 599 kn 15 Cipele Miss Selfridge, 600 kn

14.

13.

in&out prosinac/2011.

35

(moda)

U boji ljubavi

1.

6.

8.

stephane rolland

9.

36

in&out prosinac/2011.

2.

10.

nAJLJEPŠE oDJEVEni – RED CARPEt

3.

5.

4.

S lijeva na desno: Beyonce Knowles u Lanvinu; seksipilna Jennifer Lopez u Temperley London. Čedniju stranu boje ljubavi pokazala je Rachel Weisz odabravši Valentino, dok je Gisele Bundchen odabrala kreaciju neprežaljenoga Alexander McQueena

7.

12.

11.

1.

13.

1 Haljina Versace za H&M, 1499 kn 2 Torbica Zara, 279 kn 3 Naušnice Accessorize, 79 kn 4 Rukavice Mango, 549 kn 5 Prsten Mango, 159 kn 6 Haljina Mango, 599 kn 7 Haljina Max&Co. 8 Narukvica Mango, 199 kn 9 Torbica Vionnet, Maria butik, 7180 kn 10 Narukvica Givenchy, Maria butik, 3130 kn 11 Haljina Ann Christine, 229 kn 12 Torbica Massimo Dutti, 499 kn 13 Sandale Max&Co., 1540 kn 14 Narukvica Mango, 399 kn 15 Cipele Gianvito Rossi, Maria butik, 3180 16 Sandale Zara, 599 kn 17 Privjesak Police

14.

16.

17.

15.

in&out prosinac/2011.

37

(moda)

Leptir mašna

1.

2.

3.

4.

6.

7.

10.

just cavalli

9.

38

in&out prosinac/2011.

11.

nAJLJEPŠE oDJEVEni – RED CARPEt

2.

3.

4.

5.

6.

S lijeva na desno: Američka glumačka zvijezda Ryan Gosling odabrao je ‘tuxedo’ Salvatorea Ferragama. Tom Ford odlučio se za (naravno) nego Tom Forda. No nije naravno jedini - britanski glumac Collin Firth također je zablistao u odijelu Toma Forda

8.

13.

15.

16.

14.

12.

17.

1 Sako Versace za H&M, 999 kn 2 Leptirmašna Dolce&Gabanna, mrporter.com, € 89 3 Leptir-mašna Zara, 129 kn 4 Leptir-mašna Zara, 129 kn 5 Hlače H&M, 349 kn 6 Sako New Yorker, 379 kn 7 Leptir-mašne Croata, svaka 199 kn 8 Košulja H&M, 70 kn 9 Cipele Zara, 299 kn 10 Cipele Zara, 599 kn 11 Cipele H&M, 299 kn 12 Remen Zara, 199 kn 13 Košulja Lanvin, mrporter.com, 266 € 14 Šal Tom Tailor, 189 kn 15 Rupčić za rever, Dolce&Gabanna, mrporter.com, 69 € 16 Manžetne Zara. 199 kn 17 Leptirmašna Esprit 18 Sat IWC Schaffhausen Legends, cijena na upit 19 Šal New Yorker, 119 kn

18.

19.

in&out prosinac/2011.

39

(moda)

Crna kravata

1.

2.

6.

8.

gucci

in&out prosinac/2011.

10.

13.

7.

12.

40

9.

11.

nAJLJEPŠE oDJEVEni – RED CARPEt 3.

4.

S lijeva na desno: švedski glumac Alexander Skarsgard odlučio se za crno vintage odijelo i decentnu srebrnu kravatu. Mladi britanski glumac Eddie Redmayne u Burberryjevoj kreaciji. Na premijeri svoga najnovijeg filma ‘Igra pobjednika’ Brad Pitt u vintageu.

5.

17.

18.

14.

16.

3.

15.

1 Sako H&M, 399 kn 2 Šal Massimo Dutti, 599 kn 3 Kravata Massimo Dutti, 299 kn 4 Kravata Brioni, 829 kn 5 Kravata Croata, 349 kn 6 Košulja Canali, 899 kn 7 Kravata Canali, 539 kn 8 Kravata Zara, 299 kn 9 Kravata Zara, 199 kn 10 Kravata Zara, 299 kn 11 Remen Massimo Dutti, 299 kn 12 Cipele Versace za H&M, 599 kn 13 Šal H&M, 60 kn 14 Šal Paul Smith, mrporter. com, 155 € 15 Kravata Massimo Dutti, 399 kn 16 Odijelo Ralph Lauren Black, mrporter.com, 1223 € 17 Tregeri H&M, 60 kn 18 Košulja Burberry London, 1279 kn 19 Kravata Zara, 299 kn 20 Sat Armani, 3297 kn 21 Cipele Massimo Dutti, 995 kn

20.

19.

21.

in&out prosinac/2011.

41

(pjenušci)

Blagdanski mjehurići Doista je nešto posebno u pjenušavim vinima pa ne zaboravite nabaviti barem jednu bocu za predstojeće blagdanske dane

42

in&out prosinac/2011.

Nikad ne znate koliko dugo ćete pamtiti poseban životni trenutak doživljen uz čašu pjenušca.

“Svako recesijsko jutro započinjem čašom šampanjca. Ne radi se o tome da mi je do čaše vina rano ujutro. To je moj stilski prkos krizi koja nas sve dotiče ili trese”, rekao mi je nedavno jedan europski kolega, uspješni trgovac finim i skupim vinima. Slučajno, prilično mi je pouzdano poznato da doista nije riječ o njegovu “alkoholnom bijegu” od suočavanja s negativnim pojavama poslovne globalne krize, već o bezazlenom, osobnom i osebujnom stilu umanjivanja osjećaja prisilne kontrole troškova s kojim se svi sučeljavamo u ovoj dugotrajnoj krizi. Započeti dan s pjenušcem?

PJENUŠAC ZA DORUČAK

zagrijani završili, izvukao je hladnu, dodatnu bocu i predložio: “A sada ćemo dostojno nazdraviti ovom poslu.” Turk je prvi u Hrvatskoj zaštitio zamljopisno podrijetlo svog pjenušca, treba spomenuti u njegovu čast. Iako je bilo tek nešto iza pet ujutro te mi ni na kraj pameti nije bilo ispijanje bilo čega osim toplog čaja ili kave, a Turkov “Šenpjen” sigurno nije bio u klasi pjenušaca koje sam u kasnijim godinama rada s vinima imao prilike kušati diljem svijeta, ova čaša pjenušca ostala mi je u posebnom, dobrom sjećanju, a tog jutra rado se sjetim.

MJEHURIĆI ČINE RAZLIKU

Poznato je, kada bismo kušali vino iz kojeg nastaju pjenušci, ali bez dimenzije mjehurića i svega onog što uz to ide, ostali bismo prilično razočarani i vjerojatno nam nikad više to ne bi palo na pamet ponoviti. Mjehurići čine, međutim, bitnu razliku (iako ni približno nije sve u mjehurićima). Legenda o slavnom, slijepom redovniku iz Francuske, ocu klasične metode, kaže kako je kušajući pjenušac prvi put uzviknuo: “Vidim zvijezde!” Pjenušava vina najčešće povezujemo uz posebne trenutke i posebne događaje, stoga uvijek postoji mogućnost da ćete se ispijene čaše iz upravo nabavljene boce sjećati još dugo, dugo, s posebnim zadovoljstvom.

O. K., gotovo svaki bolji hotel nudi ga gostima za doručak. Ipak, to me nekako podsjetilo na jedno davno, hladno i maglovito jutro iz ranih devedesetih, koje pamtim kao najraniji sat u životu, u kojem sam popio čašu pjenušca ili uopće alkoholno piće (nakon buđenja). Jedna poznata hrvatska, tada megauspješna, tvrtka pripremala je veliko svečano otvaranje svoje Najpoznatija i najcjenjenija metoda je tzv. tradicionalna ili klasična akvizicije izvan Hrvatmetoda vrenja u boci, nazivana i šampanjskom, prema poznaske te sam bio sretnik toj francuskoj vinorodnoj regiji. sekundarno vrenje i nastanak koji je trebao dobaviti mjehurića, a time i pjenušavog vina događa se prirodno, u samoj pjenušac za tu prigodu. boci koju ćete nakon kupnje otvoriti. U grubo i u pravilu, osim što Iako se stanje u vezi s kvaliteta tih pjenušaca ovisi o majstorstvu podrumara koji se brine proizvodnjom pjenuza tzv. blendiranje vina s različitih položaja ili iz različitih sorti kako šaca u zemlji nije bitno bi se postigla kvaliteta i prepoznatljiv stil, izuzetno je važno i koliko promijenilo na bolje mjeseci ili godina boce leže i sazrijevaju u podrumu. Pjenušava do današnjih dana, bila vina iz francuske pokrajine Champagne predvode cijenama i su to vremena kada je visokom kvalitetom, ali postoje brojne dobre alternative iz drugih navika konzumiranja regija diljem svijeta, uz znatne uštede. pjenušavih vina bila neMetoda charmat kombinira ekonomičnost u proizvodnji i osnovu usporedivo manja nego klasične metode. sekundarno vrenje ne odvija se u boci, već u vedanas, točnije gotovo likim tankovima iz kojih se tako proizveden pjenušac puni u boce. da i nije postojala. Tada Metoda charmat može dati zanimljive dosege u kvaliteti uz znatno jedini “individualni, nižu cijenu proizvoda, ali vrijedi imati na umu da sve ima svoju privatni” proizvođač u cijenu. Najčešći rezultat metode charmat su znatno kratkotrajnije zemlji, hrvatski pionir perlanje i veličina i finoća mjehurića uz jednostavnost okusa i miru proizvodnji pjenušaisa koji se zadržavaju na primarnom, voćnom bez svih onih divota ca, pokojni Ivan Turk iz koje idu uz klasičnu metodu. Treba li uopće spominjati treći način Šenkovca, pomogao mi proizvodnje koji zvuči krajnje jednostavan i neobećavajući: gazirana je oko istovara respektavina nastala ubrizgavanjem ugljičnog dioksida u vino, najčešće bilne količine svog pjesamo po sebi vrlo niske cijene. jednako tako je i niska kvaliteta nušca “Šenpjen”, provina zamagljena pretjeranom i agresivnom slatkoćom, nikakvo izvedenoga klasičnom ili vrlo kratko perlanje uz krupne mjehuriće. Uz bogatu ponudu u metodom vrenja u boci, prethodne dvije metode nije vrijedno nabave. a kada smo zapuhani i

Tri metode u proizvodnji pjenušavih vina

in&out prosinac/2011.

Preporuke Freixenet Elyssia Grand Cuvee Brut

Cijenom središnje pozicionirana linija poznatoga kalatonskog proizvođača, u atraktivno dizajniranoj boci. Freixenet sve pjenušce radi isključivo klasičnom metodom vrenja u voci.

Rose Elyssia nastaje iz crnog pinota uz manji doprinos sorte trepat, ali zato pune arome crvenoga bobičastog voća. Bijeli G Cuvee iz sorti chardonnay, macabeo, parellada i pinot noir.

Sofisticirane arome pržanih oraha, zrelo voće, citrusne i medne note. Brojne visoke ocjene i nagrade. Odličan odnos cijene i kvalitete (120 kn).

Montenisa Franciacorta Brut

Franciacorta je poznata vinorodna regija sjeverne Italije, smještena u Lombardiji. Cijenjena je kao “talijanska Champagna”. I doista, pjenušci iz Franciacorte u samom su vrhu svjetske proizvodnje.

Dolaze uz bitno nižu cijenu od onih iz francuske regije. Metoda proizvodnje je klasična, vrenje u boci. Montenisa je vrhunski podrum u sastavu vinskog carstva toskanca Piera Antinorija. Druga fermentacija u kontaktu s kvascima, a traje čak 30 mjeseci; ime Antinori jamstvo je najviše kvalitete (210 kn).

Taittinger Brut Reserve Klasik velike, eminentne šampanjske kuće iz Reimsa iz savršeno dozrelog chardonnaya i pinota. Taittinger iz berbe u berbu njeguje svoj prepoznatljiv stil baziran na znatnom udjelu mekog i elegantnog chardonnaya u baznom vinu.

Diskretnog, postojanog perlanja. Voćne arome, ponajprije breskve, isprepleću se sa svijetlim cvjetnim aromama uz suptilne medne note, vaniliju... (u novogodišnjoj akciji ispod 300 kn).

43

Vina se mogu nabaviti u vinoteci Vivat fina fina, Prisavlje 2, tel, 01 6795 968

TeksT: Boris ivančić FoTograFije: fotolia, arhiva PD

Zemlja u kojoj je va탑na hrana 44

in&out prosinac/2011.

(reportaža) Burna vukovarska povijest grad je znatno izmijenila, nekoliko puta u jednom stoljeću promijenjena je njegova etnička slika, nestali su mnogi ljudi i sjećanja, ali nešto je ipak preživjelo – gastronomija

koliko se god vukovarski restorani razlikovali, pa čak i s obzirom na nacionalnost gostiju koji ih posjećuju, jedno pravilo vrijedi za sve: u svakom se dobro jede

TeksT i foTografije: saša PaPareLLa/VLm

‘U konobi Megaron može se pojesti prava, domaća, vukovarska hrana. jedno od takvih jela je i bečka šnicla s mađarskim krumpirom’, kažu nam vlasnici, bračni par josić

Gastronomija čuva uspomenu na sve svoje stanovnike i osvajače, od Turaka pa do Nijemaca, koji su do Drugoga svjetskog rata bili najbrojnija etnička zajednica u gradu. Tad su se jela zvala špecli, šmarne, taške.

“Znate, ovaj vam je sir više onako švapski, za štrudlu”, opisat će vam danas prodavačica svoju robu na vukovarskoj tržnici.

Vukovarska je kuhinja srednjoeurpska, podunavska i nije podijeljena na hrvatsku i srpsku. Iako se, kao i za dobar dio vukovarskih kafića, zna drži li restoran Hrvat ili Srbin pa su skladno tome podijeljeni i gosti. U njima se uglavnom jede isto, i to dobro. Donedavna su turisti, čiji se dunavski kruzeri zaustavljaju u

in&out prosinac/2011.

Vukovaru, uglavnom išli na ručak u Ilok ili u Baranju. Sada više nije tako. U vukovarske su restorane počeli dolaziti i domaći gosti iz Osijeka i Vinkovaca, uglavnom poslovni ljudi, ali i obitelji s djecom. Obišli smo nekoliko vukovarskih restorana, i ma koliko oni međusobno bili različiti, jedno im je zajedničko: u svakom se radi vlastita tjestenina. Ipak ste u Slavoniji, zemlji u kojoj je hrana važnija od ičega. Kao što vas u Bosni stalno nutkaju kavom, ovdje će vas domaćini po cijele dane ispitivati: “Jeste li možda gladni? Da vam narežemo nešto?”

Prvi poratni dolazak u Vukovar, jedne zime prije nekoliko godina, zapamtio sam po Vrškama, ribljem restoranu uz obalu moćnog Dunava. Pri ulasku u Vrške preplavi vas ona sjeta kakvu je moguće osjetiti samo u Panoniji

45

‘Iako je smuđ kralj, specijalitet kuće ipak je fiš od miješane ribe s domaćim tijestom’, kaže Dragan Mlakić, vlasnik legendarnog vukovarskoga restorana Vrške

in&out prosinac/2011.

47

(ZDRAVLJE)

OPOREZUJMO DEBLJINU Što su nam individualni prihodi veći, to nam je konzumacija masne hrane draža i veća. Stara narodna da novac kvari ljude danas više ne stoji. Primjerenije je da novac deblja ljude TeksT: JoSiPa Ban/VLM FoTograFije: fotoLia i PixSeLL

P

rije božićnih blagdana, a i prije prave zime, kada smo svi skloni “nabaciti” koji kilogram više, što zbog manjeg kretanja, što zbog obilja hrane koju pripremamo povodom blagdana, nije na odmet podsjetiti se da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije vodeći problem javnog zdravstva danas predstavlja debljina. Alarmantni su podaci

in&out 2011./Prosinac

49

(ZDRAVLJE) da u razvijenim zemljama od pretilosti boluje gotovo trećina odraslog stanovništva i čak petina djece. Nedavno istraživanje “Međunarodni pregled”, koje je proveo Institut Worldwatch, pokazuje, ironično, da takav trend pokreću rastući individualni prihodi što ljude navodi na konzumiranje masnije hrane i sve manje tjelovježbe. Voditelj projekta Worldwatcha Richard Weil konstatirao je da se svugdje gdje su dostupni novac i slobodno vrijeme vidi ista stvar: ljudi vježbaju sve manje i jedu sve lošije. Pokazuju to i podaci. U nekim industrijaliziranim zemljama gotovo je 80 posto predebelih. Vode Sjedinjene Američke Države s gotovo 80 posto populacije u toj kategoriji. A ni u Hrvatskoj stanje nije ništa bolje. Računa se da oko dva milijuna Hrvata ima prekomjernu težinu, i to oko 50 posto muškaraca i 35 posto žena.

Debelih je 18 posto.

OPRAVDANI RAZLOZI

Mnogi su razlozi zbog kojih bi nas višak kilograma trebao zabrinuti. Nagomilano masno tkivo opterećuje kosti, stoga je česta posljedica debljine artroza koja uzrokuje bol i ukočenost zglobova i mišića. Uzrokuje bol i oticanje u nogama, proširene vene, probleme s kralježnicom, a javljaju se i reumatična oboljenja. Dovodi do poremećaja u funkcioniranju srca i krvotoka, povećava rizik te uzrokuje šećernu bolest tipa 2, žučne kamence, povećava vjerojatnost moždanog udara i srčanog infarkta. Budući da debljina nije samo zdravstveni, nego i estetski

RIJEČ STRUČNJAKA

M

irko Koršić, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, smatra da je debljina vrlo ozbiljan problem u Hrvatskoj te još veći u svijetu. Ističe da je broj prekomjerno teških i debelih osoba sve veći. “Riječ je o pandemiji, odnosno epidemiji svjetskih razmjera”, naglašava te dodaje kako je u Hrvatskoj svaka druga osoba prekomjerno teška ili debela. “Debeli su svaka peta žena, odnosno muškarac. U zemljama zapadne civilizacije debeli su svaki treći muškarac, odnosno žena. Doktor Koršić navodi da zabrinjava to što je prema najnovijim podacima u Hrvatskoj gotovo 20% školske djece prekomjerno teško ili debelo. “Kao što čujete, ja upotrebljavam riječ debljina, a ne pretilost, a to su osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30, jer smatram da je to termin koji puno jasnije i izravnije govori o problemu koji osoba ima”, naglašava Koršić.

Hrvatska prati trend porasta debelih ljudi u svijetu. Naime, debljina nije samo bolest pojedinca, već se može shvatiti i kao bolest društva. Naime, za nastanak debljine jako su važni socijalni, kulturološki, psihološki,

50

problem, uzrokuje i mnoge ISPLATIVO S KORISNIM duševne probleme, poput deU borbi protiv debljine čini se da je Danska najinovativnija. U rujnu ove godine uvela je porez na masnoće i namirnice koje presije. Dovoljni su to razlozi debljaju. Iako je broj pretilih u Danskoj ispod europskog prosjeda čovjek pripazi što i koliko ka, danska je vlada odlučila uvesti tu preventivnu mjeru kako jede, a sa sigurnošću možebi motivirala ljude da budu što vitkiji te kako bi smanjila stopu mo ustvrditi kako suvremeni kardiovaskularnih bolesti. Tako Danci plaćaju dodatnih 30 penija na svako pakiranje maslaca, osam penija na paket čipsa život pogoduje nakupljanju te 13 penija na kilogram mljevenog mesa. Očekuje se da će kilograma. Naime, suvremese tako u dansku blagajnu sliti 2,2 milijarde kruna, odnosno tri ni čovjek sve se manje kreće, milijarde eura. a sve više sjedi pred televizorom, računalom i u autu.

Ljudi danas zaokupljeni kaZA SADA SAMO U TEORIJI Još 2010. godine Ministarstvo zdravstva predložilo je akcijski rijerom, vječno u žurbi i pod plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine, koji stresom, sve više u svoju svaje Vlada Republike Hrvatske potom i prihvatila. Ovaj akcijski kodnevnu prehranu uključuplan uključuje etiketiranje zdravih namirnica na policama trgoju brzu hranu, slatkiše, gricvine te izbacivanje brze i nezdrave hrane iz automata dostupnih kalice i kolače, a sve manje mladima i tome slične mjere s naznakom koja bi ih institucija i u kojem roku trebala provesti. Predviđene mjere trebale bi zaživoće, povrće, žitarice i ostale vjeti do 2012. godine. Hrvatski je to odgovor na čak 18 posto zdrave namirnice. Sve to debelih ljudi u zemlji. No jeste li primijetili da se mjere uistinu dovodi do energetske neravi provode? noteže koja uzrokuje nagomilavanje suvišnoga i nepotrebnoga masnog tkiva u našem organizmu, stoljećima. I naše medije u posljednjih nea time i do viška kilograma i debljine. Koliko koliko mjeseci “zabavlja” priča o hrvatskim je debljina uistinu problem govore i procjene znanstvenicima koji pokušavaju usporiti staameričkoga Nacionalnog centra za kontrolu rost. Među njima su i oni koji su skeptiči prevenciju bolesti prema kojem će, ako se ni prema njihovim rezultatima. Istraživanje nastave sadašnji trendovi, do 2050. svaka znanstvenika sa Sveučilišta “Albert Einstein” treća osoba u svijetu bolovati od dijabetesa, u New Yorku pokazalo je da na svijetu počesto usko povezanog s debljinom. stoje vrlo stari ljudi koji su u svojoj mladosti imali nezdrave navike kao i većina današnjeg VITKI I STARI stanovništva.

Naravno, sve to neizravno utječe na (kvali- Međutim, ti stogodišnjaci za svojeg životetno) produljenje ljudskoga životnog vijeka. ta nikada nisu bili pretili niti su pokazivali “Eliksir mladosti” lijek je za kojim se traga sklonost debljanju.

gospodarski i drugi karcinom dojke u žena u čimbenici koji utječu na menopauzi te karcinom način života. “U osnovi crijeva. debljine je napredak Što se tiče hrvatskog čovječanstva, dostuakcijskog plana za pnost hrani i manjak prevenciju i smanjenje tjelesne aktivnosti”, prekomjerene tjelesne objašnjava. Zanimljivo težine, doktor Košić istije tu istaknuti kako su, če kako je to sve lijepo primjerice, naši djedovi na papiru, “ali to treba i bake unosili 7000 provesti u djelo”. Što se kalorija dnevno, dok je danskog primjera tiče, danas normalna vrijedKošćić smatra da je nost 2200 kalorija. Sve ideja poreza na masnu je to posljedica manjeg hranu odlična ideja. “To kretanja”, objašnjava znači porez na proizvode predsjednik Hrvatskog koji imaju puno masti društva za debljinu. kako bi ih ljudi manje “Nema sustava u tijelu kupovali što bi, u konačkoji zbog debljine ne nici, moglo rezultirati stradava”, nastavlja smanjenjem proizvodU Hrvatskoj svaka druga osoba je prekoKošić. Ona ozbiljno nje takvih proizvoda”, mjerno teška ili debela, kaže doktor Mirko narušava kvalitetu živoobjašnjava. Ljudi moraju Koršić, predsjednik Hrvatskog društva za ta, skraćuje život te je znati što točno jedu te debljinu društveno opterećujuća bi na proizvodima to jer je liječenje jako skupo. I neke vrste karmoralo biti jasno istaknuto, a ne samo lijepo cinoma povezane su s debljinom. Primjerice, upakirano.

in&out prosinac/2011.

508ambition_PE-In-and-Out_220x285 12.12.2011 21:30 Page 1

p r o m o

sPecijALnA seRijA, ZA one AmbicioZne

Peugeot 508 Ambition, ogRAniČenA KoLiČinA do isteKA ZALiHA

U svakoj se modelskoj gami neka izvedba ističe svojom kombinacijom opremljenosti i cijene. U širokoj ponudi modela 508, limitirana serija Ambition idealan je primjer automobila za zahtjevne korisnike.

O

d svog predstavljanja, Peugeot 508 postavlja nove standarde izvedbe i performansi klasične limuzine.

Model koji je prepoznat po svojoj kvaliteti, voznim osobinama i udobnosti njegove iznimno zvučno izolirane kabine brzo se profilirao kao odabir zahtjevnih korisnika.

Kao što mu i samo ime govori, 508 Ambition ambiciozan je spoj napredne motorizacije i visokog stupnja opremljenosti, objedinjenih u specijalnoj limitiranoj seriji dostupnoj u ograničenom broju vozila. Moderna vanjska linija modela 508 upotpunjena je 17" aluminijskim naplatcima i svjetlima za maglu, kao i metalik bojom u standardnoj opremi. Pored limuzinske izvedbe, 508 Ambition dolazi i kao SW, model koji je zahvaljujući svojem impresivnom staklenom krovu puno više od običnog karavana.

Ergonomski razmještaj unutrašnjosti i udobna pozicija sjedenja dolaze do izražaja već pri prvom duljem putovanju. Sjedala elegantno kombiniraju profinjenost kože i prozračnost opletene tkanine, no oslikavajući specifičnosti limitirane serije Ambition, opremljena su i grijanjem te električnim podešavanjem lumbalnog dijela sjedala vozača. Obruč upravljača i ručica mjenjača presvučeni kožom samo su neki od elegantnih detalja, dok je udobnost naglašena dvozonskim automatskim klima uređajem i električnim podizačima svih stakala.

Kao prava limuzina kojoj možemo nadjenuti i pridjev poslovna, serija Ambition misli na lakoću moderne komunikacije. Radio CD MP3 sustav sa 8 zvučnika opremljen je i Bluetooth Hands Free kitom za jednostavno povezivanje i razgovor na mobitelu, dok je glazbu moguće slušati s CD-a, USB ključa ili Bluetooth vezom direktno s mobitela.

O sigurnosti se brine 6 zračnih jastuka, što uključuje i zračne zavjese za stražnji red sjedala, dok ESP i ASR sustavi dinamičke stabilnosti aktivno pomažu u vožnji. Tempomat i limitator brzine dobrodošla su asistencija na dužim putovanjima, kao i automatsko uključivanje svjetala i brisača, a da i parkiranje bude čim lakše brinu se prednji i stražnji parkirni senzori. Kao dodatni faktor sigurnosti u hladnijim danima, serija Ambition dolazi sa dodatnim kompletom

Sjedala nude elegantnu kombinaciju kože i tkanine, grijanje i električno podešavanje lumbalnog dijela.

zimskih guma.

Možda samu krunu serije Ambition predstavlja njena motorizacija. Moćan HDi dizel, zapremine 2 litre i snage čak 163 KS daje 508-ici zavidne performanse i s lakoćom se nosi sa svim zahtjevima koji se postavljaju pred nju, bez obzira radi li se o limuzinskoj ili SW izvedbi.

Istodobno, 6 brzinski ručni mjenjač zahvaljujući svojim optimiziranim prijenosnim omjerima pridonosi iznimno maloj potrošnji goriva od svega 4,9 l/100 km u mješovitoj vožnji i

Kako bi bili u potpunosti spremni za zimu, 508 Ambition serijski dolazi i sa dodatnim kompletom zimskih guma.

impresivnoj maksimalnoj brzini od čak 226 Km/h (podaci za izvedbu berlina).

Ambiciozna motorizacija i potpuna opremljenost ne moraju značiti i visoku cijenu.

U limuzinskoj izvedbi, potpuno opremljen, 508 Ambition 2.0 HDi 163 KS košta svega 209,900 kn. Prostrani 508 SW Ambition stoji 220,900 kn. Više o ovoj limitiranoj seriji, doznajte na www.peugeot.hr, ili direktno kod ovlaštenog Peugeot koncesionara i budite brzi jer količine su ograničene.

(travel)

Talijani kažu ‘Isusov rođendan’, Nijemci ga zovu ‘Sveta noć’, Englezi ‘Kristov dan’, a mi jednostavno Božić. Bez obzira na kojem se dijelu svijeta i kako slavi, taj kršćanski blagdan za sve narode nosi poruku mira i ljubavi TeksT: Tena DžoDan FoTograFije: foTolia

U svakom slučaju prosinac je mjesec blagostanja i mira, suosjećanja za druge i općenito ljubavi u svakom smislu. Ljubavi za Boga i bližnje i svih drugih. U božićno smo vrijeme nekako opušteniji, tolerantniji prema drugima, opraštamo drugima stare grijehe i oni ih opraštaju nama.

Na kraju krajeva upravo je to poruka Božića na koju često zaboravljamo tijekom godine.

Kršćanski blagdan koji slavi rođenje Isusa Krista većina kršćanskih crkvi obilježava 25. prosinca. Međutim, istočne crkve slave ga 7. siječnja jer prema Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. U razdoblju obnovljenoga Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma “Narodil nam se kralj nebeski” stihom “Na tom mladom letu veselimo se” upućuje da je Božić prvi dan nove godine. Tek je 1691. Crkva službeno 1. siječnja prihvatila kao početak nove godine. Kršćanstvo je u potpunosti uspjelo potisnuti rimsku svetkovinu rođenja nepobjedivog sunca, koja se slavila prije Božića, ali nije moglo spriječiti da se mnogo poganskih običaja i rituala iz pretkršćanskog razdoblja po sili inercije zadrži u puku i do današnjih dana. Svi ti običaji vjekovima su se oblikovali utjecajem raznih naroda i krajeva pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom svijetu, a opet svaka im je sredina udahnula nešto svojega i tako ih učinila prepoznatljivima.

HRVATSKI BOŽIĆ

Često se priča i o hrvatskom Božiću, posebice zbog mnogobrojnih pučkih običaja: jaslica, božićnog žita i drvca te narodnih božićnih pje-

52

sama. Priprema za Božić počinje došašćem ili adventom. U zapadnom kršćanstvu došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četirima svijeća, a na svaku se adventsku nedjelju pali po jedna. Na blagdan Sv. Lucije 13. prosinca sije se božićna pšenica koja predstavlja simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Svojim zelenilom simbolizira nadu usred zime i snijega, a služila je i kao blagoslov ljetine istodobno ukrašavajući domove. Isti običaj postoji u Italiji i Portugalu, ali nije toliko raširen kao u Hrvata. U nekim se kućama ukrašava crveno-bijelo-plavom trobojnicom, a katkad se unutar nje stavljala jabuka ili svijeća.

Neki su zadržali i običaj zapisivanja i praćenja vremena tijekom 12 dana prije Božića. Narodna predaja kaže da će vrijeme u nadolazećoj godini biti onakvo kakvo je u razdoblju od sv.

Lucije do Božića. Običaj unošenja tri panja u kuću na Badnjak gotovo se izgubio do današnjih dana. Tri panja simbolizirala su Sv. Trojstvo. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika zelana grana koju se obično prislanjalo uza zid, s vanjske ili unutarnje strane doma. Danas se na Badnjak ukrašava božićno drvce. Okićeni borovi postavljaju se na gradske trgove, a u kućama i stanovima drvce je središte oko kojeg se okupljaju obitelji dok pronalaze darove.

Nakon cjelomjesečne pripreme vrhunac blagdanskog prosinca je Božić. Slave ga i mnogi nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se prigodno darivaju najmiliji. nA SVIm KOnTInenTImA

Na Filipinama, jedinoj azijskoj zemlji u kojoj većina stanovništva slavi Božić, božićni blagdani vrlo su važni iako im je blagdan Velike Gospe najveći blagdan. Običaji su pomiješani s onim starosjedilačkim, a od 15. prosinca djeca

in&out prosinac/2011.

(tRAVEL)

DJED MRAZ JE ROĐENI AMERIKANAC

Djed Mraz kakvog danas poznajemo nastao je u Americi 1860., a tri godine poslije dobio je crveno odijelo, sobove i saonice. Za Ameriku su karakteristični brojni božićni običaji.

Također je riječ o zemlji u kojoj je Božić izrazito komercijaliziran. Američki domovi ukrašeni su božikovinom, imelom i grančicama, a većina stanovnika svoje kuće ukrašava električnim svjetiljkama. Zbog različite klime i velikog broja naroda koji su naseljavali tu zemlju običaji se razlikuju, od dočeka Božića na plažama Havaja i Floride do paljenja svijeća na Aljasci.

in&out prosinac/2011.

53

Berlin Afrika

Pariz

DRVCE I KUGLICE

Filipin i

54

in&out prosinac/2011.

Drvce se nije uvijek kitilo kuglicama, lampicama i drugim ukrasima. Smatra se da je riječ o kršćaniziranoj poganskoj tradiciji ukrašavanja i štovanja zimzelenog drveća za vrijeme zimskog solsticija. Ukrašavanje kakvo danas poznajemo počelo je navjerojatnije u Njemačkoj u 16. stoljeću iako prava domovina tog običaja nije poznata. Domom prvoga božićnog drvca neki smatraju Rigu, glavni grad Letonije.

Na osmerokutnoj plaketi, na jednom od njezinih gradskih trgova, stoji prvo novogodišnje, odnosno božićno drvce iz 1510., i to na osam jezika. Otprilike u isto vrijeme, a mnogo se raspravlja o tome je li se taj događaj odigrao prije ili poslije postavljanja drvca u Rigi, Martin Luther navodno je posjekao, odnio kući i okitio drvce kako bi ukućanima pokazao svu ljepotu Božjeg djela. Ukrasne kuglice prvi su smislili Nijemci, a tradicija kićenja kuglicama zadržala se do danas u cijelom svijetu.

U Hrvatskoj se tek 1850-ih godina počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca na što su utjecali njemačka tradicija te tadašnji prostorno-politički odnosi. Ipak, čak i prije širenja tog običaja, domovi za Badnjak bili su ukrašavani cvijećem, plodovima i zelenilom za što su najčešće bila zadužena djeca.

(travel)

N HerwvatYsok rak Brazil

Venezia

New York

Hong K ong

in&out prosinac/2011.

pjevaju božićne pjesme i obilaze kuće te za nagradu dobivaju slatkiše ili novac.

Božić je u Argentini najveći praznik. Slično kao i u Italiji, od Božića do Sveta tri kralja više se slavi nego što se radi. Argentinci nemaju Sv. Nikolu, ali imaju “čarobnu čizmu” koja ide na prozor na Sveta tri kralja. Drvce se kiti već od 8. prosinca, na Badnjak se ne posti kao u Hrvatskoj, a na polnoćku se ide, ali u manjem broju. U gradovima se često vidi vatromet, a kako je u vrijeme Božića u Argentini ljeto, često se, uz klasična božićna jela, jedu i ona spremljena na roštilju i hladne salate. Tipično božićno piće je “clerico”, koktel vina, nasjeckanog voća i leda.

Djeca u Kini ukrašavaju drvce raznobojnim papirnatim ukrasima u obliku lanaca, cvijeća i lampiona. Njihov djed Božićnjak zove se “Božić Starac” i ostavlja im darove u čarapama.

Otac Noel donosi darove u Brazilu, ali za razliku od debelog i toplog odijela nosi svileno zbog ljetnih vrućina.

Od Badnjaka do Sveta tri kralja u Italiji je nemoguće sklopiti bilo kakav posao. Božić je za Talijane najveći praznik i tih se dana svi povlače u privatnost svojih domova. Bor se kiti već početkom prosinca, i to najkasnije do 7. Cijela Italije od Badnjaka pa sve do 7. siječnja zastane. U Francuskoj božićno drvce nikada zapravo nije bilo jako popularno, no zato ne postoji kuća u kojoj nema jaslica koje su centar obiteljskog okupljanja.

Fr a n c u z i njeguju tradiciju kasne večere koja se održava nakon polnoćke.

Jelovnik se naravno razlikuje od kraja do kraja, ali većinom je riječ o raznim varijantama gusaka i purica. Parižani se pak goste kamenicama i pačjom paštetom. U Betlehemu, gradiću u kojem je Isus rođen, vrata svih kršćanskih obitelji ukrašava obojeni križ i svaka obitelj izrađuje svoje jaslice. Bez obzira na kojem se kraju svijeta Božić slavi, kako se slavi i koje se sve tradicije i legende vežu uz njega, najvažnije je da je taj kršćanski blagdan na sve narode svijeta prenio poruku mira i ljubavi. I zato je potrebno sjetiti se da je Božić vrijeme osobnog, obiteljskog i društvenog preispitivanja jer je to blagdan zajedništva, a njega u ovim turbulentnim vremenima svakim danom sve više nedostaje.

55

(DARoVi)

za njega

Božićni

ručni sat Muči li vas što ćete darovati dečku, mužu, prijatelju? Nećete pogriješiti odlučite li se za ručni sat. On je uvijek na vrhu top-ljestvice darova.

Koji ćete odabrati ovisi o tome kome ga darujete i koliko ste spremni platiti, no uvijek će se naći nešto prikladno. Cijena 549 kn

Pouzdan Partner Sve češće se posao odvija izvan ureda i u tim situacijama vrlo je važno imati pristup informacijama i biti dostupan. BlackBerry rješenja u Vip ponudi su odličan izbor za poslovne korisnike. Za samo 45 kuna mjesečno korisnici mogu aktivirati uslugu Blackberry koja uključuje neograničen podatkovni promet.

GlazBa za sJetni uGođaJ Odabirete li dar za nekoga tko više voli ljeto i želi podsjetnik na vruće, ljetne noći, odličan izbor je CD Lounge Jazz 1 (Zara Home) koji obiluje zvukom uglađenog džeza i sofisticiranog popa.

Cijena 159 kn

za muškarca sa stilom Kao i ručni sat, i parfem se nalazi na samom vrhu top-ljestvice darova. Novi Chanelov miris Jersey inspiriran je jednom od omiljenih tkanina Coco Chanel. Blaga lavanda, zeleno lišće i badem te jasmin, vanilija i mošus učinit će neodoljivim vašeg odabranika.

Chanel Jersey. Cijena 700 kn

toPle veste Što je najbolja stvar u muškoj zimskoj modi? Topao, “veseli”, zimski kardigan u kojem se svaki muškarac osjeća ugodno, a poslužit će i boljoj polovici ako zatreba. Zato darujte nešto što ćete i same moći posuditi kad zatreba.

Replay, cijena 3580 kn

za urBane lovce Chuck Taylor All Star outsider boot podsjetnik je na vremena kada je Converse izrađivao tenisice u Drugom svjetskom ratu za američku vojsku. Outsider boot je rađen od posebne kože koja čini čizmu mekanom na dodir, ali otpornom na svakodnevno korištenje. Cijena 615 kn

56

in&out prosinac/2011.

(DARoVi)

izlog

za nju

Još nas malo sati dijeli od Božića i silvestrova. ako još niste kupili darove za svoje najdraže, evo ‘lastminute’ prijedloga

s PotPIsoM Tunika je odjevni predmet koji će zasigurno naići na odobravanje one kojoj je namijenjen. Ujedno ćete pokazati i svoje modno znanje, jer ove sezone radi se o vrlo modernom komadu odjeće.

Naš prijedlog je ova lijepa tunikahaljina. Vionnet, Maria butik, cijena 10 580 kn

oMČa oKo vrata Poznata vam je ona da su dijamanti najbolji djevojčini prijatelji. Vremena su recesijska i nije baš lagano ulagati u dragulje. No, radi li se ipak o nekome tko je to zaslužio, skupocjena bižuterija poslužit će kao dobra i pametna zamjena. Erickson Beamon, Maria butik, 10 230 kn

lJuBav, lJuBav Sigurno vam se u životu barem jedanput dogodilo da niste učinili ono što ste htjeli. Ili ste to zaboravili? Evo prilike da to ispravite i to dvostruko. Darujte miris odabranici svoga srca, a njegov naziv otkrit će joj ono što zapravo želite ispraviti. Amor Amor forbidden kiss, 100 ml EDT, 504 kn

seKsI dar U redu, riskiramo da kažete kako darovati donje seksi rublje nije originalno. Ali sigurni smo da ne postoji žena kojoj nije drago dobiti takav dar. Ova kombinacija tigrastog printa i crvene boje bit će pravi pogodak. Women’ Secret, 140 kn (grudnjak), 60 kn (tangice)

Mala, Crna... torBICa Nakon male crne haljine, vjerojatno najpoželjniji i najpotrebniji modni dodatak je mala crna torbica. Zašto ne obradovati odabranicu svoga srca ovom lijepom crnom cluch torbicom koju će ona (vidjet ćete!) odmah veselo objesiti o svoje rame. Mango, cijena 649 kn

BoŽIĆna ČarolIJa O njemu i njegovim naprednim karakteristikama već je sve rečeno. IPhone 4S dostupan je u T-Mobile ponudi već od 398 kn uz potpisivanje ugovorne obveze, a moguće ga je nabaviti i bez ‘obveze’ na do 24 rate bez kamata.

Detalji na www.bozicnacarolija. com

in&out prosinac/2011.

57

(BoDY&SouL)

Za duŠu i tijelo JOŠ JE JEDNA GODINA IZA NAS...

Vrijeme je, ako već to do sada niste uveli kao pravilo, da malo vremena posvetite sebi... i samo sebi! Evo kratkog vodiča kako se opustiti i uživati TeKST: AnA Crnković

J

oš jedna godina je iza nas. Ruku na srce, i nije baš bilo lako… pod stalnim ste stresom. Gužve na cesti, obveze na poslu, nedostatak novca, problemi s odgojem djece…. Krajnje je vrijeme (a nije li baš ovo ludo, predblagdansko idealno?) da se naučite opustiti bez grizodušja jer ste to odavno zaslužili. Isključite telefon i mobitel, upalite svijeće, uronite u toplu mirišljavu kupku, pustite laganu glazbu i uživajte! Neka vam omiljeno piće bude nadohvat ruke i neka sva svijest ostane s druge strane vrata ili barem u drugoj godini….

Što je sve potrebno za idealnu veËer?

FAZA OPUŠTANJA Pripremiti zeleni čaj, nabaviti sapune od morskih algi, aromatične svijeće i neki dobar “smirujući” CD (Sade?); uronite u toplu kupku, opustite se i vaše tijelo i duh dobit će toliko željeni predah od užurbane svakodnevnice i dobro se pripremiti za nadolazeće nevolje.

Savjet plus: činite to što češće NJEŽNO I GRUBO Izašli se iz kade i tijelo dobro istrljali spužvom. Uz takvu “grubost” odlično će pristajati nježni mjehurići šampanjca.

Savjet plus: Idealna prilika da isprobate šampanjac koji ste nabavili za doček (vidi na str. 42)

58

HAPPY END Opuštajuću večer nastavit ćete uz dobar romantični film koji će izmamiti suze, ali će naravno sretno završiti.

Treba vam hrpa papirnatih maramica, topli pokrivač, prigušeno svjetlo i grešni okus čokolade.

Savjet plus: Divni “Love Actually” s plejadom poznatih glumaca, dirljivim ljubavnim pričama i britanskim humorom oborit će vas s nogu (ne znam po koji put)… U kinima se prikazuje američka inačica “Sretna Nova godina” pa tko voli plakati u društvu.

SAN PO MJERI “Najbolje se opuštam tako da navučem meku, toplu pidžamu od flanela, zavučem se pod dekicu i uzmem dobru knjigu”, izjavila je Charlize Theron. Slažemo se u potpunosti. Ako niste imali vremena do sada, darujte si dobar jastuk jer će vas on prenijeti iz ugodnog opuštanja u dubok i spokojan san. Knjiga?

Savjet plus: Vratite se na našu 19. stranicu i izberite nešto prema svom izboru.

in&out prosinac/2011.

Recept za vruÊu Ëokoladu 20 g gorke čokolade 2 žlice kakaa 5 žličica šećera ½ žličice vanilije 1 i ½ šalica mlijeka U posudi pomiješajte komadiće čokolade, kakao, šećer i vaniliju, dodajte ¼ šalice mlijeka i miješajte dok ne dobijete žitku smjesu.

Ulijte preostalo mlijeko. Kuhajte na srednjoj vatri stalno miješajući dok se čokolada i šećer posve ne rastope.

za bolju formu vašeg automobila Neka se i vaš auto osjeća dobro. INA Class goriva produljuju vijek trajanja motora, pospješuju njegov rad, smanjuju potrošnju goriva te čuvaju okoliš.

Dodatne informacije o INA CLASS gorivima potražite na www.ina.hr ili putem besplatnog telefona 0800 1112. www.ina.hr

za bolju formu vašeg automobila Neka se i vaš auto osjeća dobro. INA Class goriva produljuju vijek trajanja motora, pospješuju njegov rad, smanjuju potrošnju goriva te čuvaju okoliš.

Dodatne informacije o INA CLASS gorivima potražite na www.ina.hr ili putem besplatnog telefona 0800 1112. www.ina.hr