in&out, listalica

Broj 7/ BESPLATAN PRIMJERAK

seKS u braku

poslOvni

dress code

romantiČni detalji za nju i molim – bez kravate za njega

kako vratiti strast intervju nicolas adamovich ivan zubak aljoša šeriĆ

Vinko Filipić

Moda kao biznis

reportaža

slavonska crna vina

odgoj djece

najteži posao modernog doba

sadržaj

Afterwork&Retreat 44 Fitness

Uz minimalni trud do dobre linije i boljeg izgleda

46 Vinoteka

Minutes

06 Blog

Kako spojiti privatne obveze i biti uspješna poslovna žena otkriva Alemka Lisinski

09 2nd Life

Aljoša Šerić živi dva života.

Danju je odvjetnik, a 'noću' glazbenik

12 Style Profile

Vinko Filipić kaže da odijelo ne čini čovjeka, ali dobar biznis − da

14 Art&Culture

Vodič kroz najznačajnije

kulturne događaje u regiji − kamo izaći u krugu od 500 km, ako se tamo nađete

64

Provozali smo novi Citroën C5 umjesto vas

Time Management 20 Intervju

Zločesta cura iz

drugog plana − Kristen Bell

Fotolia

40

SOS za bračni seks: Kako povratiti strast u bračnu postelju

Osim skijaša, Austrijanci proizvode i odlična vina

50 Reportaža

Dosta je bilo graševine, Slavonija je 'Meka’ za crna vina

54 Putovanje

Tko voli toplije krajeve i u zimsko doba − pravac Egipat

58 Autosajam

22 Znanost

Koji su noviteti 'startali' u Detoritu

Nova kontroverzna teorija evolucije što nas čini ljudskom vrstom

60 Intervju

S Ivanom Zubakom − o poslovnom uspjehu, karijeri, novim projektima

26 CEO u HR

Kako se direktor 'stranac' hrvatskog porijekla osjeća u Hrvatskoj

28 Odgoj djece

Koliko se promijenio, u čemu griješimo, kako možemo biti bolji − otkrivaju ljudi kojima su djeca 'posao'

34

Uvijek u stilu: unesite romantiku u poslovni dress code

in&out 2011./siječanj

in&out cover story: vinko filipiĆ stvara fashion. hr industriju Pokrenuvši u proteklih nekoliko godina niz projekata na domaćoj modnoj sceni, Fashion.hr na čelu s Vinkom Filipićem uspio je nametnuti nove standarde na domaćem i regionalnom modnom tržištu

IN&OUTPREPORUKE

Nakon Dike ide Miraz Nakon više nego uspješnoga lanjskog lansiranja vinske linije Dika, koju predvodi zlatnom medaljom nagrađena graševina, a slijede je rajnski rizling i bijeli pinot od bijelih te zweigelt i frankovka od crnih sorti, vinska kuća Feravino odlučila je domaće tržište obogatiti svojim najekskluzivnijim vinima okupljenim oko potpuno nove linije – Miraz.

U svojoj ekskluzivnoj liniji Miraz Feravino će prvo predstaviti vrhunsku graševinu iz berbe 2009.

Graševina Miraz proizvedena je od najkvalitetnije sirovine uzgojene na položajima Goveđa glava, a vino je odnjegovano s posebnom pažnjom i pod budnim okom enologinje Ivane Nemet. Zbog toga su u Feričancima i te kako svjesni da u graševini Miraz opet imaju šampiona spremnog za osvajanje novih medalja na domaćim i inozemnim vinskim natjecanjima. Graševina Miraz izlazi na tržište početkom 2011., a tijekom godine linija će se proširivati s još nekoliko sorti koje će sve zadovoljiti visoke kriterije koje su u Feravinu postavili pred vina koja nose etiketu Miraz.

Važna godina za Volvo

Volvo XC60 odvažan je model sportskoga garda. Njegova moćna pojava čini ga jakim izazivačem u segmentu kompaktnih premium SUV vozila. Ovaj model istinski je crossover koji kombinira značajke gradskog i off-road vozila, a cilja na mlade dinamične urbane ljude. Volvo XC60 je automobil izraženih sportskih performansi, vrlo atraktivan i funkcionalan. Osvježeni model za 2011. godinu dobio je nekoliko novih detalja koji će zasigurno razveseliti zaljubljenike u ovu švedsku marku vozila.

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

»ajevi za sve prilike Već tisućama godina šalicu čaja pripremamo ne samo zbog neupitnog osjećaja užitka koji nam pruža već i zbog njegova jedinstvenog utjecaja na zdravlje. Budući da je čaj, nakon vode, piće koje se najviše konzumira, jasno je zašto se toliko znanstvenih istraživanja njime bavi i zašto je zaključak gotovo uvijek jednak – čaj je izuzetno zdrav napitak koji može pomoći organizmu u borbi protiv različitih bolesti te je izuzetno poželjno oruđe u sveopćoj zaštiti zdravlja i općenito dobrobiti organizma. Franck već desetljećima razvija proizvodnju prateći pritom najnovije svjetske trendove. Ove je sezone na police trgovina stigla paleta Franck wellnes funkcionalnih čajeva, čiji se odabrani sastojci povezuju uz različite blagotvorne utjecaje na zdravlje i dobro raspoloženje, pa tako možete birati između pet različitih okusa i pet različitih raspoloženja: uz Happy se razveselite novom danu, uz Sparkly razbistrite um i revitalizirajte duh, uz Balance se vratite u prirodnu ravnotežu, obnovite energiju uz Refreshing, a na kraju dana postignite duboki mir uz Calming.

Izdavač: Dnevnik d.o.o.

Savska 66/10, 10000 Zagreb Telefon: 01/6326-000 E-mail: redakcija@poslovni.hr Uprava: Sanja Vernić, Ivana Žmegač, Darko Markušić

Suradnici: Stanko Borić, Koraljka Dilić, Boris Ivančić, Ines Jakšić, Vid Jeraj, Katarina Lisek, Ksenija Puškarić, Ana Lučin, Saša Paparella, Hanja Rakovac-Mašić, Igor Saračević, Luka Nerkel, Tomislav Tadić, Majda Žujo

Tisak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, Zagreb

Grafička priprema: Redpoint: Predrag Vučinić, Lidija Stanko

Glavni urednik: Darko Markušić

Fotografije: Martina Cvek, Marko Radin, Pixsell, Fotolia, EPA

Urednik priloga: Lidija Šeatović Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016

in&out siječanj/2011.

Lektura: Iva Udiković In&Out je izdanje Poslovnog dnevnika

(minutes) SANJA BUTERIN

MMS dnevnik Iz brojnih poslovnih putovanja glavna marketinška menadžerica Nokije pokušava izvući maksimum.

No, tu su i privatne 'oaze' za odmor i opuštanje

Istanbul Na poslovnom skupu, ispred prekrasne palače Dolmabahçe – impresivne građevine na samoj obali Bospora, uređene u “europskom” stilu.

Jedan od najatraktivnijih izložaka sigurno je i prekrasan Peugeot 302 kabriolet iz 1936. godine

Bodrum, Turska Moja ljetna oaza! Ostaci drevne kulture, sjajni “beach” klubovi (na slici: Fashion TV Havana “beach club”), odlična hrana i opuštena atmosfera razlozi su što mu se stalno vraćam.

Ah, šoping naravno!

Nova dekorativna umjetnost

Ljubljana Na Mobile Mondayu – dodjeli nagrada za najbolje prijedloge za mobilne aplikacije, sa vrlo dragim programerima. Ugodno sam samu sebe iznenadila što sam skužila barem pola onoga što su govorili.

Rovinj – Weekend Media Festival 2010 Čekamo nastavak! Na slici s kolegama iz naših agencija u Zagrebu i Beogradu. Još samo da nagovorimo direktora Ricova da važna predavanja ne stavlja u cik zore. (10.00 sati) Taman dođeš u hotel i već moraš natrag, to nije humano.

U

Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je reprezentativna izložba “Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata”, a ljubitelji lijepe umjetnosti moći će je razgledati do kraja travnja ove godine. Čak 750 izložaka na najbolji mogući način odražava visoku razinu stila koji je bio prihvaćen u arhitekturi i industrijskom dizajnu, ali i u vizualnim umjetnostima, glazbi i plesu. Slike, skulpture, fotografije, filmski isječci, plakati i predmeti primijenjene umjetnosti odabrani su iz fundusa MUO i drugih hrvatskih muzeja te privatnih zbirki. Radovi eminentnih umjetnika tog razdoblja kao što su Ljubo Babić, Vladimir Becić, Vilko Becan, Marin Tartaglia i mnogi drugi uvode nas u nastanak mnogih obilježja suvremenosti kao što su uloga medija, urbana kultura, turizam, uporaba novih materijala i tehnologija, dizajn, moda.

Hong Kong Na sajmu promotivnih artikala prije nekoliko godina.

Iznenadila me čistoća metroa te zabrana pušenja čak i na otvorenom (baš tu gdje je fotka snimljena).

Beč Na božićnoj proslavi u Beču gdje smo se skupili svi (nas stotinjak) iz regije Alps South East Europe, ludo smo se zabavili. Na slici – i s našim šefom! Slika ima svoje ime – Charlijevi anđeli!

Atena U hotelu Semiramis koji je dizajnirao Karim Rashid.

Volim ga jer se bitno razlikuje od uobičajenih poslovnih hotela u kojima provodim dane, tjedne…

Moj ‘Kafić uzdravlje’ – Pepermint Mjesto gdje ću uvijek sresti nekoga poznatog pa makar sama navratila na kavicu. S gazdom Tomom (Ricov) na dočeku Nove godine, dok se još moglo normalno disati.

Izrael U posjetu našem distributeru Nokije.

Posjet smo iskoristili za razgledavanje Jeruzalema. Grad ima stvarno nevjerojatnu energiju. Na slici s kolegicom Judith iz Austrije.

in&out 2011./siječanj

(minutes)

BLOG Knjige

Pročitao: VID JERAJ

Mladen Dolar O ŠKRTOSTI I O NEKIM S NJOM POVEZANIM STVARIMA (Antibarbarus)

Poslovna žena ili žena koja radi

Društvo koje je svoju svrhu svelo na zgrtanje bogatstva u rukama nekolicine ne može se nikako nazvati potrošačkim. Knjiga nastala iz serije predavanja o grijehu i kreposti, a onda i smrtnom grijehu škrtosti jasno je štivo u vrijeme izgriženo teorijama zavjere. Na primjerima “Mletačkog trgovca” Williama Shakespearea, filma “Sedam” Davida Finchera i brijaćeg aparata ovaj istaknuti predstavnik Škole za teorijsku psihoanalizu svojim bi opservacijama o korijenima antisemitizma i povijesti kapitalizma mogao zaintrigirati one koje se doima da je Žižekova performativa napustila misaono bavljenje.

Alemka Lisinski, glavna urednica i direktorica T-portala, otkriva tajnu kako pronaći pravu mjeru između privatnog života i poslovnih obveza... i koliko je sama u tome uspješna

'Sebe zapravo vidim kao ženu koja radi, što mi još uvijek ostavlja dovoljno vremena da se popravim – i možda postanem poslovna žena'

Julio Cortazar KRAJ IGRE (Knjigomat)

Svakog jutra ustajem oko šest sati kada započinje moj “tajni” život. Sredim kuhinju, koja je uglavnom u kaosu od prethodne večeri, skuham veliku šalicu nesice, napravim dva nježna toasta i punih sat vremena čitam i slušam omiljenu glazbu. Moja je literatura raznolika: najčešće su to knjige, no katkad i magazini s kojima sam u zaostatku. Nikada službeni papiri – jer to je moje vrijeme, koje sam “ukrala” još prije dvadesetak godina kada sam rodila prvu kćer. Kraj doručka jedan je od najbolnijih trenutaka u danu jer sve što slijedi je organizirano, napeto, u žurbi i – što je najgore – često u zakašnjenju.

Kolegiji, sastanci, odluke, pisanje…, uvijek s knedlom u grlu da je premalo vremena, da se moglo puno bolje. Stalno se grizem jer taman kada mi se učini da sam napokon provela malo vremena s obitelji ili prijateljima, shvatim da sam u poslovnim obvezama u ozbiljnom zaostatku i obrnuto. Tko mi je kriv? Mnoge su žene, a bogme ih i sama poznajem, uspješnije na tom planu, odlično funkcioniraju, a odlaze iz ureda točno u pet poslijepodne, potom provode sat vremena u odabranoj fizičkoj aktivnosti, a zatim obitelj, prijatelji, izlasci… “Ne delegiraš dovoljno”, uvijek mi ponavlja prijateljica, jedna od najuspješnijih hrvatskih menadžerica. Bila je u pravu na početku, ali i tu sam vještinu u međuvremenu svladala, no nikako da se stvori više slobodnog vremena.

“Ne znaš se odmarati”, kaže moja mama, a kćeri dodaju: “Bolesna si, stalno si na telefonu”, što je također točno jer telefonom nadoknađujem sve ono što mi se čini da normalni ljudi puno češće rade uživo, npr. piju kavu s prijateljima. Samo ponekad mi se ipak učini da i nije tako strašno, da možda ipak relativno uspješno balansiram na tom vremenskom trapezu…

Bojim se da nemam pobjedničku formulu premda znam da se od uspješne menadžerice očekuje da kaže kako je pronašla pravu mjeru između privatnog života i poslovnih obveza… Bez obzira na godine ne mogu se shvatiti do kraja ozbiljno: svaki se put začudim kada se na mene netko referira kao na “poslovnu ženu”. Sebe zapravo vidim vrlo jednostavno: kao ženu koja radi, što mi ostavlja dovoljno vremena da se popravim.

Tako je lakše i veselije ustati od doručka i krenuti u novi dan.

in&out siječanj/2011.

2009. ostat će zapamćena po prijevodu “Školica”, romana koji zatvara popis od “20 knjiga koje bi morao pročitati svaki Hrvat”, kako je popis kanonskih djela konstruirao jedan domaći tjednik još 2002. Roman je to osebujne strukture prema kojem je i trapavi Sick Boy iz Boyleove ekranizacije romana “Trainspotting” najobičnije derište. Kratke priče, što pod utjecajem Borgesa, a što novinskih rubrika kulture i crne kronike, o dokonom građaninu (i društvu) prepoznali su filmaši Antonioni, Bertolucci i Goddard kao zametak duha poslije prozvanog terorizmom u književnosti.

Ante Peterlić FILMSKA ČITANKA – ŽANROVI, AUTORI, GLUMCI (HFS)

Neobjavljeno djelo koje je za sobom ostavio Ante Peterlić postalo je nova “cigla” (24 x 16 cm, 75 dag, 350 str), ostavši zasad neponovljivim u domaćim “aršinima”. Uvijek jasan kao stilist provokativne i upućene sinteze gledatelju/čitatelju otvara kontekst o žanrovima westerna, slapsticka, filmske fantastike, mjuzikla i trilera, kroz uvid u ostavštinu Peckinpaha, Forda, Langa, Hustona, Wildera, Leana, Scorsesea i Babaje. Kroz lik Jodie Foster objašnjen je i sustav zvijezde, prijeko potreban generaciji koja odrasta na supkulturi “celebrityja”.

in&out sijeÄ?anj/2011.

07_oglas 7

21.1.2011 17:18:50

(minutes) Aljoša Šerić

Multimedija

Noviteti iz svijeta tehnologije (uskoro) na našem tržištu

Glazbenik pa onda odvjetnik Aljoša Šerić, frontmen grupe Ramirez i odvjetnik u odvjetničkom društvu Šerić i Šerić, kaže da ga ipak definira muzika

NOVA ONLINE TRGOVINA Kao što je i najavio, Apple je otvorio online trgovinu aplikacijama za svoja računala. U ponudi se nalazi više od tisuću besplatnih aplikacija podijeljenih u kategorije kao što su igre, uslužni programi i slično. Najpopularniji su Appleovi, no mogu se pronaći i proizvodi drugih proizvođača. Store je dostupan samo korisnicima operacijskog sustava Mac OS X Leopard (10.6.6), a za pristup je potrebno instalirati update kroz standardni sustav nadogradnje softvera unutar OS-a. www.apple.com

RAzgovarala: majda žujo SNIMILA: martina cvek

D

oživljavate li sebe više kao glazbenika ili odvjetnika?

Prije svega sam glazbenik. Muzika me definira, posao ne, osim u nekim površnim, općenitim crtama. Međutim, ako ćemo po tome što me više sati dnevno okupira i čime masiram mozak, vjerojatno je podjednako. Ziheraš sam i tremaš, isto kao što ću deset puta u mislima proći cjelokupan predstojeći koncert, jednako ću postupiti ako me čeka neka teža rasprava.

ZOOOOOM Novi digitalac iz Olympusa sa 14 MP senzorom i 22xzoom SP-610UZ idealan je za svjetske putnike, pustolove i sportske entuzijaste koji žele uhvatiti moment s distance. Ima podršku za 3D snimanje, kompatibilan je s bežičnim Eye-Fi karticama.

Ima 3-inčni ekran i Olympusov TurePic III+procesor za obradu slike. Na tržištu bi se trebao pojaviti sljedećeg mjeseca. www.olympus.com

PAMETNI MANEKEN Novi član iz obitelji Sony Ericsson Xperia – arc tanak je (samo 8,7 mm), lagan i moćan. Izuzetno širok 4,2-inčni multi-touch zaslon s Mobile BRAVIA Engineom omogućava vrhunsko multimedijsko iskustvo. Ima 8,1-megapikselni fotoaparat s mogućnošću HD videosnimanja i radi na najnovijoj verziji platforme Android. Bit će dostupan u prvom tromjesečju ove godine, i to u plavoj i srebrnoj boji. www.sonyericsson.com

ZA VRHUNSKU KVALITETU ZVUKA Za sve korisnike netbooka koji žele uživati u glazbi i videomaterijalima u vrhunskoj kvaliteti i bez potrebe za vanjskim zvučnicima Toshiba nudi rješenje u vidu novog mini modela NB550D. Snažni harman/kardon stereo zvučnici snage 2 vata zajedno s funkcijom Dolby Advanced Audio daju visoku razlučivost videomaterijala (720p) i pjesme zadivljujućeg zvuka. Prodaja kreće u prvom tromjesečju ove godine. www.toshiba.eu

in&out siječanj/2011.

Kako to da ste odabrali studirati pravo, a ne neki npr. ‘umjetnički’ fakultet?

Prilikom upisivanja fakulteta već sam nešto piskarao, zapisivao, snimao na kazić komadiće melodija. Druga vrsta umjetnosti nikad me nije zanimala osim kao konzumenta. Budući sam se još od malih nogu namjerio na pravo, izgledalo je sasvim logično da to i ostvarim kad je došlo vrijeme. Klasična glazbena naobrazba nikad me, ali baš nikad nije zanimala, crtati ne znam...

A kada vas je počela zanimati glazba?

Otkad se sjećam sebe. Budući da sam rođen u Splitu, od malih nogu “filan” sam zabavnom muzikom s početka osamdesetih, notama splitskih festivala. To je bilo zlatno doba zabavne muzike.

Zdenko Runjić u kombinaciji s nekim najboljim tekstopiscima poput Jakše Fiamenga, Britvića, Popadića bio je soundtrack mog djetinjstva. Poslije sam prešao na Beatlese, Simona And Garfunkela, Queen, pa je U2 negdje krajem osnovne/početkom srednje bio okidač za, uvjetno rečeno, alternativniju muziku poput Radioheada, REM-a, puno britpopa, a slušao sam i hrpu “americane”, obožavao Counting Crows i poslije Wilco.

Kada ste odlučili osnovati bend?

Prvi bend sam imao kasno, u 18 godini. Klasična priča – nas četvorica prijatelja odlučilo je svirati iako nitko od nas zapravo pojma nije imao o instrumentu koji smo izabrali.

Ispašta li glazba često zbog vaših poslovnih obveza i obrnuto?

Kako je Hrvatska običan kikiriki na europskoj karti i s obzirom na mali broj gradova u kojima Ramirez može svirati i njihovu blizinu, posao nikad nije

(minutes)

2 n d life

ispaštao, sve je na dometu pljuvačke, svira se vikendima.

Budući da ste široj javnosti ipak više poznati kao pjevač i autor, jeste li imali iskustva da vas netko ne shvati ‘dovoljno ozbiljno’ kao odvjetnika?

Nikad, dapače, imam više problema da me ljudi ne shvaćaju ozbiljno kao muzičara.

Ne mislite li da vas ipak više cijene kad doznaju da ste odvjetnik, a ne ‘samo pjevač’?

Ne. Puk koji me poznaje kao pjevača/muzičara/ autora, činjenicu da sam odvjetnik najčešće smatra negativnom jer s obzirom na to da radim još nešto u životu što me hrani, oblači i plaća mi račun za internet, nisam pravovjeran. Nisam propaćeni umjetnik, u potpunosti posvećen “cilju”, nisam u dodiru s muzama. Ne jedem droge, a to je problem, nisam dovoljno sje...

Je li vam teže odraditi dobru gažu ili izaći pred suca i braniti okrivljenika? Gdje je veća trema?

Količina treme korespondira s bitnošću pojedinog događaja, bilo rasprave, bilo koncerta. Što je događaj koji slijedi važniji, to je količina adrenalina veća. Zna biti zeznuto za moj centralni živčani sustav nekoliko dana zaredom znojiti se na sudu, i onda petkom i subotom, “tremiti” pred važnije nastupe. Moji simpatikus i parasimpatikus često pokazuju znakove negodovanja u vidu pretjeranog znojenja, želučanih problema, tahikardija i ostalih psihosomatskih poremećaja, bore se sa mnom. Napadaji panike su već u domeni normalnog. Ali da je drukčije, ne bi bilo zanimljivo, volim svoj stres, hranim se njime.

SVIJET JE

LIJEP Grupa Ramirez u veljači izdaje novi album u izdanju Menarta

Može li se u Hrvatskoj živjeti samo od glazbe?

Ne može. Osim estrade, koja me ne zanima, žive dobro samo najveći poput Hladnog piva, TBF-a, Jinxa, Urbana, Leta 3... Ostali jedva spajaju kraj s krajem ako nemaju “dnevne” poslove. Ramirez je još na dnu hranidbenog lanca, ostaju samo mrvice.

Često ističete da vam posao odvjetnika osigurava financijsku sigurnost i da ne biste mogli živjeti samo od glazbe. Znači li to da kad biste mogli, napustili biste odvjetničku karijeru?

Ne radi se o financijskoj sigurnosti, već je u pitanju egzistencija, ne bih mogao živjeti, točka.

I da odgovorim na pitanje – ne bih napustio odvjetništvo, ali bih se bavio samo meni bitnim i svrsishodnim slučajevima. Ne bih radio na pedeset spisa odjednom, već na samo dva ili tri. Uzeo bih za stranke samo ljude za koje sam uvjeren da su nevini. To sve pod uvjetima kad bi mi glazba osiguravala egzistenciju, što je za sada apsolutno nemoguće, ali isto tako poželjno. Uostalom, pitajte skupljača salveta bi li živio od skupljanja salveta.

S druge strane imam sreću što sam jednako dobar odvjetnik kao što sam autor, a mislim da sam odličan autor.

in&out 2011./siječanj

(minutes) Glazba

Preslušao: VID JERAJ

yaya Frontmenica Jinxa, lijepa stasa i glasa

Neil Young, ‘Le Noise’ Reprise, 2010.

Kanadski kantautor Neil Young, vođa benda Crazy Horse, humanitarni i antiratni aktivist te filmaš, odupire se suvremenom pesimizmu jednim solo albumom godišnje. Sagledavajući aspekte osobnih i univerzalnih tragedija kroz njegove ružičaste naočale, mora ga se prozvati vitalistom. I kad se osvrće na svoje narkofilsko iskustvo, kao i kad niže motive poput polarnog medvjeda ili američkog indijanca, i dalje je pjesnik malog čovjeka kojem se obraća s ceste, kao vjernik i dobar muž. Album je sniman pod paskom velikog producenta, za noći punog Mjeseca, a gitara, vokal i nekolicina lopova ostvarili su atmosferu zavidne energije i lakoće.

Gil-Scott Heron, ‘I’m New Here’, XL, 2010.

Herona nazivaju ocem hip-hopa; ta njegova je “Revolution Will Not Be Televised” jedna od najutjecajnijih pjesama afroameričke revolucionarne scene. Nakon prebijanja po zatvorima posljednjih godina izišao je glasa potrganog nikotinom, crackom i onom supstancom na koju podsjeća njegovo prezime. Veliki etički razlaz s gangsta-rapom učinio je izrekavši da je muškarac baš po tome što ga je odgojila samohrana baka. Stihovi podsjećaju na arhivske snimke iskonskih pregalaca (“The African sense”) s južnjačkih plantaža uz rudimentarne i ogrubljene producentske podloge. Kao neglumac, ispao tik iz starozavjetnog pasusa, Heron već jest besmrtnik ranga jednog Scotta Walkera. A sreća sviju kojima je uspio isporučiti viziju metropolitanskih infernalija je pregolema, baš kao i ciganska tuga.

odliČni glumci Damir Orlić, Dražen Mikulić, Tanja Smoje

Dobrodošla raznolikost Jinx, ‘Dixieland’, Dallas, 2010.

U

prohodnom obješenjačkom stilu cijepljenom od cinizma, na novom albumu svoje “urokljive” skupine stihotvorac Coco Mosquito zafitiljio je sjajna četiri hita zaredom u skladu s podnaslovom albuma “Depression Entertain-

ment & Sons Presents”: “Da smo se voljeli manje”, “Klinci su u redu”, “Čuvaj me, ne daj me” i “Na zub su me uzeli, mama” podvučenih lijenim duetima Srđana Sachera i Rippera s Yayom te gostovanjima Bogunovića Pifa, Ivane Starčević i Nevena Mijača uz sjajno usviran bend.

Aranžmanske intervencije citatima iz rockklasika, te soula i countryja, povremeno iskače šašavost Flaming Lipsa, stvorivši izraz zapaljiv i slojevit. Prilično dobro iskoristivši svoj novi početak, sastav više ne svira album na kome su sve pjesme iste. Drugi dio albuma donosi malo zahtjevnije pjesme, ali u vremenu “kad naš brod tone, a zvona (još ne!) zvone”, taj je balans sasvim u redu.

Kazalište

Ima li nade za nas Drama ŽIVOT LUDE

HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka

P

redstava o životu, samoći, o tome kako u životu treba uživati, kako sam redatelj Gruzijac David Doiashvili opisuje svoju dramu “Život lude” premijerno je izvedena na velikoj sceni riječkog HNK-a, a reprize će biti moguće pogledati još 1. i 2. veljače. Uporište u novom scenskom čitanju genijalnoga japanskog pisca Ryunosuke Akutagawe, koji je trajna preokupacija najpoznatijega gruzijskog redatelja, imao je u odličnim riječkim glumcima (Damiru Orliću, Draženu Mikuliću, Tanji Smoje...) koji su interpretirali sedam različitih likova u neprestanoj potrazi za istinskim značenjem postojanja, koji traže odgovore na pitanja poput može li se vjerovati u čuda i postoji li uopće nada?

in&out siječanj/2011.

10

Na snježnim padinama Početnici, iskusni skijaši, mala skijališta ili zahtjevnije planine... propitali smo malo što vole naše poznate osobe Pripremile: ana luČin i majda žujo

Mia Begović, glumica “Ne znam mogu li reći da skijam, ali dobro. Nemam omiljeno. Možda Kronplatz, odnosno Miara u San Vigiliu, jer je staza duga dva i pol kilometra i lagana, baš za vječne početnike poput mene.”

Saša Lozar, pjevač i radijski voditelj “Skijanje me nije privlačilo, ali kako volim putovati, idem i na skijanje. U mom je slučaju to više zimovanje, i to uglavnom vikendom. Ove smo godine bili u Sloveniji na Pokljuki i bilo je odlično da razmišljam uzeti nekog profesionalca da me nauči skijati jer polako kužim što to silne ljude privlači snijegu.”

Lana Jurčević, pjevačica “Zimogrozna sam pa sam sklonija toplijim krajevima. Ali imam volje razbiti tu tradiciju.

Kao dijete sam svake godine išla u Avoriaz u Francusku, jedno od većih francuskih skijašta. Prije nekoliko godina opet sam otišla tamo kako bi se podsjetila, i to mi je zapravo najdraže skijaško odredište.”

Damir Markovina, glumac “Ne skijam. Kao malog su me više zanimali drugi sportovi. Djetinjstvo sam proveo uglavnom u Mostaru i na Korčuli, pa sam više vezan za more i jedrenje.

Moja obitelj vodu preferira više u tekućem nego smrznutom obliku.”

Antonija Stupar, voditeljica “Volim skijati i odem gdje je najbliže moguće.

Najčešće do Maribora, na vikend. Ove godine propuštam skijanje jer trebam roditi za mjesec dana.”

(minutes)

styleprofile

Moda kao biznis

Vinko Filipić, direktor Fashion.hr-a, na dobrom je putu da hrvatskoj tekstilnoj industriji vrati staru slavu. Dobre ideje, brojni projekti i puno uloženog truda već daju rezultate PIŠE: ana luČin

I

ako se recesija snažno odrazila na domaću modnu scenu, tvrtka FHR, poznatija kao platforma za razvoj modne scene Fashion.hr, u 2010. zabilježila je rast prihoda od čak 200 posto i zaposlila jedanaest novih ljudi. Pokrenuvši u proteklih nekoliko godina niz projekata na domaćoj sceni, Fashion.hr uspio je nametnuti nove standarde na regionalnome modnom tržištu. Osim tjedna mode Dove Fashion.hr koji se održava dvaput godišnje, ljetno predstavljanje Cruise kolekcija u Bolu na Braču, dio FHR koncepta čini i Fashion.hr style community, najčitaniji hrvatski modni portal. Također je pokrenut projekt Private sale, za sada najveći koncept internetske prodaje u Hrvatskoj. Riječ je o akcijskoj prodaji odjeće, među ostalim i hrvatskih dizajnera, koja već broji oko 70.000 registriranih članova. Nedavno je predstavljen i projekt Fashion.hr industrija, čiji je cilj oživjeti modnu industriju i povezati je s domaćim dizajnerima.

spajanje modnih resursa

“Dok se u rujnu prošle godine u Muzeju suvremene umjetnosti održavao Dove Fashion.hr, na drugom kraju grada radnice tvornice Kamensko su štrajkale glađu. Takva je situacija apsurdna”, smatra čelni čovjek FHR-a Vinko Filipić. Stoga je FHR razvio projekt spajanja postojećih modnih resursa, što je,

snimiO: goran jakuš/pxl

smatra, logičan slijed i jedini izlaz iz nezavidne situacije u kojoj se našla cijela modna scena.

“S jedne strane povezujemo tvornice koje će osigurati proizvodnju, a s druge modne dizajnere koji će svojim imenom i dizajnom dati dodanu vrijednost proizvodu. Osim toga nije nezanemariva javna percepcija hrvatskih brendova koji sada postoje na tržištu”, govori Filipić.

Dok je, kako ističe, francuska ili talijanska moda pitanje nacionalnog ponosa, u Hrvatskoj ljudi uglavnom zaziru od domaćeg proizvoda jer ga smatraju zastarjelim.

“Tvrtke koje su se do sada uključile u projekt sa strane industrije su Riječka industrija, MK Arena, Marli, San Peter i Bambi. Dakle, u pitanju nije samo tekstilna industrija, već kožarska i obućarska industrija kao i proizvodnja satova. Od dizajnera u projekt su uključeni Robert Sever, Ivica Klarić, Zora Mrvoš, Igor Galaš, Juraj Zigman te Ana Marija Ricov”, kaže Filipić. Dodaje kako je projekt otvoren i za niz drugih vrsta suradnje između industrije i dizajnera, pozivajući sve tvrtke koje u njemu mogu naći poslovni interes da im se jave.

“Koncepti koji su se do sada koristili za prezentaciju kolekcija nisu dovoljno kvalitetni jer su bili selektivne prirode u smislu sudionika, ali i krajnjih konzumenata. Upravo zbog toga pokrećemo FOTO: tomislaV miletiĆ/PXL

12

in&out siječanj/2011.

ODIJELO NE ČINI ČOVJEKA

... ali o njemu puno govori, smatra čelni čovjek Fashion.hr-a Vinko Filipić. Priznaje da je kravatu oko vrata u životu stavio samo tri puta, kao i da se ne smatra trendseterom te nema “it” komad odjeće bez kojeg ne može. Premda smatra da, s ozbirom na posao kojim se bavi, ne bi bilo pošteno izdvajati nekoga domaćeg dizajnera, neupitni vladar muškog “pret a portera” u Hrvatskoj je, prema njegovu mišljenju, Ivica Klarić. Prvu modnu reviju Filipić je organizirao je sa 19 godina, i to na trajektu u Zadru. “Nisam imao iskustva u marketingu i PR-u, no uspjeh tog projekta motivirao me da u sljedećim godinama nastavim u istom smjeru. Totalnu afirmaciju doživjeli smo prije godinu dana kada smo tjedan mode preselili u Zagreb. Danas smo tržišni lider u svim segmentima koncepta Fashion.hr-a”, ponosno ističe Filipić.

nacionalni sajam mode koji će se održavati dvaput godišnje. Želimo na jednome mjestu okupiti dizajnere, industriju, potencijalne buyere, a što je najvažnije, približiti nacionalnu modu svim ljudima”, priča Filipić. U FHR-u očekuju da će prvi sajam mode, koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 11. do 13. ožujka, posjetiti više od 10.000 ljudi.

kvalitetni suradnici

FOTO: ŽELJKO LUKUNiĆ/PXL

modna dogaĐanja, druženja, dobri suradnici Tjedan mode Dove Fashion.hr održava se dvaput godišnje (na slici lijevo u lijepom društvu). Komunikacija s medijima izuzetno je važna (na slici gore u društvu PR menadžera Grge Zečića)

Filipić smatra i da su platforme koje su se do sada koristile kao model prezentacije rada modnih dizajnera potpuno iscrpljene pa prepoznatljiva modna događanja sama po sebi postaju nedovoljna za razvoj modne scene. “Dizajneri dobivaju medijsku pozornost i od njih se stvara brend, ali se kvalitetno ne eksploatiraju jer iza prezentacije ne stoji poslovni koncept, odnosno proizvodnja koja bi poduprla proizvod”, pojašnjava. Rezultat toga je proizvod koji je

na globalnom tržištu nekonkurentan.

Također Filipić ističe kako je vrijeme da se hrvatska modna scena profilira, i to zbog trenda neselektivne inflacije modnih događaja i dizajnera upitne kvalitete. Filipić smatra da se scena u posljednjih desetak godina prilično razvila, a novi ljudi na modnoj sceni omogućili su afirmaciju talentiranih dizajnera.

Tim Fashion.hr-a danas čini dvadeset ljudi, no u realizaciji projekata pomažu im stotine vanjskih partnera.

Svojim najvećim uspjehom Filipić smatra okupljanje kvalitetnog tima zaposlenika. “Uz projekt Fashion.hr industrije kao i pokretanje modnog sajma mirna srca mogu reći da smo jedinstveni na tržištu jer nitko drugi ne razvija takvu sveobuhvatnu platformu. No poštujem svačiji rad pogotovo u današnjim uvjetima”, ističe Filipić, dodajući kako je rad u hrvatskoj modi puno manje glamurozan nego što se čini.

Dizajneri dobivaju medijsku pozornost, ali ih se ne eskploatira na kvalitetan način jer iza prezentacije ne stoji poslovni koncept, tj. proizvodnja koja bi poduprla proizvod in&out 2011./siječanj

13

(minutes)

Art& Culture Kulturna zbivanja u krugu od 500 km... bilo da putujete poslom ili privatno...

Evo prijedloga za dobru zabavu! priredila Hanja Rakovac Mašić

Venecija

‘LAIK I MATERIJALIST’

Velik umjetnik "monumentalnog minimalizma" čija je misija stvaranje refleksija i informacija o našemu svijetu. Britanski kipar Tony Cragg među najcjenjenijim je suvremenim kiparima.

Taj slavodobitnik, između ostalih velikih nagrada, i one venecijanskog Biennala, samoga sebe opisuje kao laika i materijalista.

Gdje? Tony Cragg in 4D dal fluire alla stabilita, do 5. veljače

STAVIMO MASKE

Najstariji, najraskošniji, glamurozno patinirani, a uvijek nov i svjež, obavijen gustim mirisom biranih parfema i slasnih, skromnih fritula. Najvažniji turistički događaj Serenissime, Venecijanski karneval, ove je godine posvećen 150. obljetnici ujedinjenja Italije, ali i ženama: slavnim venecijanskim plemkinjama, kurtizanama i austrijskoj carici Sissi. Njegov umjetnički ravnatelj Davide Rampello nastojat će prisnažiti pučku svetkovinu kulturalnim i tradicijskim elementima.

Gdje? IL CARNEVALE DI VENEZIA, uvodni program od 19. do 20. veljače, od 26. veljače do 8. ožujka

tony cragg Radovi velikoga britanskoga kipara izloženi su u Veneciji

NOVE NADE

U prostoru "Sale 10" palače Ca' Pesaro, posvećene novim umjetničkim nadama venetskog područja sredinom veljače, izložit će se velike "samodovoljne kreature" mlade venecijanske umjetnice Sonie Ros. LUPUS IN FABULA Opere di Sonia Ros od 18. veljače do 27. ožujka Gdje? CA' PESARO, Canal Grande

Udine MELANKOLIJA

Najznačajnija geografska prisustva i trajni tragovi pojedinih europskih umjetničkih pravaca kao četverogodišnji projekt. Villa Manin u sklopu toga programskog usmjerenja predstavlja melankolične portrete, turobne figure, specifične pejzaže skandinavske umjetnosti druge polovice 19. stoljeća. Postav uključuje djela prikupljena iz

14

europskih i američkih muzeja, te djela norveških, danskih, švedskih i finskih umjetnika, predvođenih slavnim Edvardom Munchom.

Munch e lo spirito del Nord. Scandinavia nel secondo ottocento, do 6. ožujka Gdje? VILLA MANIN, Piazza Manin 10, Passariano di Codroipo Udine

in&out siječanj/2011.

MLADE SNAGE Venecijanska umjetnica Sonia Ross u Ca' Pesaru

(minutes)

BeË ZAPLEŠIMO...

Vrtoglavi, opojni vrhunac sezone.

Sezone balova, njih više od tri stotine kojima Beč svake godine spaja proslavu Nove godine i razdoblje karnevala. Od carskog bala ili onoga Johanna Straussa pa do liječničkih, lovačkih, odvjetničkih, kavanskih ili prvi put specijaliziranoga gay bala… za svakoga ponešto.

Gdje?

Johann Strauss Ball, 12. veljače Coffee-house Owner’s Ball, 25. veljače Rainbow Ball, 12. veljače Opera Ball, 3. ožujka

poput pepeljuge Osjećat ćete se na nekom od bečkih balova u veljači

JEDAN IZ SVETOG TROJSTVA

... slavnoga bečkog ekspresionizma (Klimt-Kokoschka-Schiele), Egon Schiele, odnosno njegovi portreti i autoportreti izlažu se u bečkom Belvedereu od polovice veljače. Schiele, blistava zvijezda umjetničke scene "fin-de-siecla", slavan upravo po specifičnom prikazu ženskih i dječjih figura, umire na vrhuncu slave s tek navršenih 28 godina.

Egon Schiele: Autoportreti i portreti, od 17. veljače do 13. lipnja Gdje? LOWER BELVEDERE, Rennweg 6 POPULARNA UMJETNOST

Početak godine u Albertini je rezerviran za dvojicu utjecajnih predstavnika pop-arta. Dva jaka Amerikanca i njihovi radovi iz burnog razdoblja šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Roy Lichtenstein: Black & White, od 18. siječnja do 15. svibnja Mel Ramos. Girls, Candies & Comics, od 18. veljače do 29. svibnja Gdje? ALBERTINA, Albertinaplatz 1

dva amerikanca Lichtenstein i Ramos, predstavnici pop-arta u Albertini

MODERNA SNJEGULJICA

Snjeguljičasta pojava, koloristički modni izričaj, sjajan glas i nastup. Sasvim dovoljno za rezervaciju karte i uživanje u koncertu mlađahne pop-zvijezde.

Katy Perry, 27. veljače Gdje? STADTHALLE WIEN

in&out siječanj/2011.

15

(minutes)

Art& Culture Beograd IZA ŽELJEZNE ZAVJESE

Umjetnost protivljenja, znakovi i značenja, trijumf ideologije… čine tematske cjeline velikog postava koji prvi put u Srbiju donosi 50 godina umjetnosti dviju najvećih zemalja bivšega Istočnog bloka. Službena i nezavisna umjetnička scena SSSR-a i Poljske iz druge polovice 20. stoljeća predstavlja 200 radova, imena "Iza željezne zavjese". Kolekcionar Pyotr Novitsky ujedno je i jedan od kustosa izložbe.

Iza gvozdene zavese. Zvanična i nezavisna umetnička scena u Sovjetskom Savezu i Poljskoj 1945-1989.; do 15. veljače Gdje? MUZEJ 25. MAJ, Botićeva 6

istoČni blok 50 godina umjetnosti, 200 radova na izložbi 'Iza gvozdene zavese' u Beogradu

ČISTI HAOS

Snovi su se smjestili u sigurni prostor fikcije, a junakinja je odabrala manje ekstravagantan životni stil. Tim riječima likovna kritika opisuje novi ciklus radova srpske animatorice Margarete Jelić. Njezini novi crteži, preuzeti iz novog rada, odnosno najnovijeg iz serije animiranih filmova, čija je junakinja mlada Marta – izlažu se u galeriji "Haos" Prisustvo i/ili odsustvo, do 12. veljače Gdje? GALERIJA 'HAOS' KONCERTI...

O koncertu naše najveće zabavno-glazbene dive Tereze Kesovije, prvom nakon 20 godina ne nastupanja na srpskim pozornicama, zna se već i previše. Za kraj veljače u beogradskoj je Areni najavljen nastup singapursko-britanske zvijezde, "violinističkog Jimmyja Hendrixa", techno-klasičarke Vanesse Mae. Tereza Kesovija, od 22. do 23. siječnja Gdje? SAVA CENTAR, Milentija Popovića 1 Vanessa Mae, 27. veljače Gdje? ARENA BEOGRAD, A. Čarnojevića 58 ‘GITARISTI SVIH ZEMALJA, UJEDINITE SE!

I ta bi se rečenica mogla smatrati neformalnim sloganom "Guitar Art Festivala", manifestacije duge 11 godina, koja okuplja učenike muzičkih škola, profesionalce u svim gitarističkim žanrovima i najveće svjetske zvijezde.

Na ovogodišnjem GAF-u očekuje se nastup Marize, Edina Karamazova, Stefana Milenkovića…

Od 8. do 13. veljače GAF – 11. Guitar Art Festival Gdje? KOLARČEVA ZADUŽBINA, Studentski trg 5 SAVA CENTAR, M. Popovića 1

16

vanessa mae Gostuje krajem veljače u beogradskoj Areni

in&out siječanj/2011.

guitar art fest Predstavit će između ostalih velikih imena i Marizu

(minutes)

Ljubljana

Budimpešta

SVE JE TO FILM

Marginaliziran, nevoljen, neshvaćen iako je riječ o najraznovrsnijem i najrazvijenijem – u teoretskom i praktičnom smislu – filmskom žanru.

Eksperimentalni film iz područja cijele bivše države tema je velikoga izložbenog projekta ljubljanske Moderne galerije. Radionice, rasprave, posebni projekti dio su ovoga ambicioznog postava. Kustosi Bojana Piškur, Ana Janevski, Jurij Meden i Stevan Vuković vraćaju najbolje radove Gotovca, Makavejeva, Zafranovića, Kristla, Pavlovića…

VSE TO JE FILM! Eksperimentalni film v Jugoslaviji 1951-1991, do 28. veljače Gdje? MODERNA GALERIJA, Tomšičeva 14

tapecirane krinoline Ženska moda 19. stoljeća u Muzeju trgovine i turizma u Budimpešti

DANI SLAVE izložba 'milijun' Predstavlja kratko, ali burno razdoblje suvremene slovenske povijesti

MODA NEKAD

Fenomenologija svakodnevice, obilno začinjena lokalnom kulturom, ukusom i običajima – temelji su vrlo zanimljivoga programskog usmjerenja kustosa peštanskog Muzeja trgovine i turizma.

"Tapecirane" (tj. podstavljene) stražnjice i krinoline u ženskoj modi 19. stoljeća, pin-up ljepotice s mađarskih (šofersko-mehaničarskih, po namjeni) kalendara iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća te proslava 125. rođendana slavne mađarske doboš-torte na njihovu su programu u siječnju i veljači ove godine.

"Modne snimke 19. stoljeća", do 31. siječnja "Legendarni modeli s kalendara 1970.-1980.", do 14. veljače "Doboš-torta ima 125 godina", od 21. do 23. siječnja; 13. veljače u 19 sati Gdje? KERESKEDELMI MUZEUM/HUNGARIAN MUSEUM OF TRADE AND TOURISM Szent Istvan ter 15

"Glory Days"! Kratko, ali burno razdoblje suvremene povijesti tema je izložbe "Milijun" koja nakon Ljubljane gostuje u svim većim slovenskim gradovima. Plebiscit, odnosno razdoblje organiziranja i provođenja odluke o osamostaljenju Slovenije njezina su tema, vremenski okvir od studenoga 1990. do siječnja 1991.

GROBLJE RAZUMA

Instalacije ovisne o mjestu izlaganja, konfuznosloženi umjetnički odgovori na svijet koji ga okružuje, slike, skulpture, crteži i sl., sve to i uvijek drukčije čini izložbu radova Eda Templetona. Mladi umjetnik, koji je profesionalni skejter, videoumjetnik, fotograf, slikar, krajnje je neobična figura suvremene umjetnosti SAD-a. U peštanskom Ernst muzeju predstavit će svoj projekt "Groblje razuma".

Ed Templeton. The Cemetery of Reason, od 22. siječnja do 20. ožujka Gdje? ERNST MUZEUM, Nagymezo utca 8

torta za roĐendan Slavna mađarska Doboš torta slavi 125 godina

in&out siječanj/2011.

17

Milijon 289 tisoč 369 za samostojno Slovenijo Autorice izložbe: Alenka Starman i Vesna Gotovina do 28. veljače Gdje? MUZEJ NOVEJŠE ZGODOVINE Celje, do 28. veljače Gdje? MUZEJ NARODNE OSVOBODITVE Maribor, do 31. ožujka

(minutes)

Art& Culture

sarajevska zima Sveobuhvatna kulturna manifestacija stiže početkom veljače

NOVI FILM Ahmeda Imamovića govori o traumi preživjelih iz Srebrenice

Tuzla BELVEDERE

Sudar trauma preživjelih iz Srebrenice i svakodnevice fanova realityja u sasvim disfunkcionalnom društvu. Tema je to "Belvedera", novog filma scenarista i redatelja Ahmeda Imamovića (suscenarista filmova "Gori vatra" i "Go West" koji je i režirao) u kojemu glavne uloge tumače Sadžida Setić, Nermin Tulić, Minka Muftić i Armin Rizvanović. "Belvedere" će se nakon sarajevske premijere krajem siječnja i tijekom veljače prikazivati u kinima Zenice, Tuzle i Bihaća.

ljepotu 'Svjedoči' mlada umjetnica Meliha Teparić u Centru Skenderija

Sarajevo UMJETNOST LJUBAVI

Potpuno drukčiji od drugih, pa i u festivalskom smislu. Veliki gradovi obično najviše vole prijelazna razdoblja, no sarajevski Međunarodni centar za mir 27. put početkom veljače otvara "Sarajevsku zimu". Riječ je o sveobuhvatnoj kulturnoj manifestaciji koja u mjesec dana preuzima sve gradske kulturne prostore i dobar dio javnih. Kazališta, galerije, kina, koncertne dvorane, knjižnice, klubovi i ove će godine biti mjesta susreta umjetnika iz cijelog svijeta pod zajedničkim nazivnikom "Umjetnost ljubavi".

18

in&out siječanj/2011.

XXVII Internacionalni festival Sarajevo "Sarajevska zima 2011." od 7. do 28. veljače U ZNAKU LJEPOTE

Mlada umjetnica Meliha Teparić, čije su kaligrafije već ovjenčane nagradama, ovoga se siječnja likovnoj publici predstavlja novim ciklusom slika, naslovljenim "Svjedočenje ljepote", do 31. siječnja Gdje?

COLLEGIUM ARTISTICUM Centar Skenderija, Terezije bb

(minutes) Film

Priredio: IGOR SARAČEVIĆ

CRNI LABUD

R: Darren Aronofsky GL: Natalie Portman, Vincent Cassel, Mila Kunis Priča: Lijepa balerina Nina (Portman) napokon dobiva toliko priželjkivanu glavnu ulogu u novoj postavi “Labuđeg jezera”, no u težnji da savršeno otpleše zahtjevnu rolu – koja uključuje dva aspekta lika, nevinu Bijelu labudicu te senzualnu Crnu labudicu – sve više gubi dodir sa stvarnim svijetom.

Ukratko: virtuozno režirana drama sa zadivljujuće predanim nastupom Natalie Portman, koja je s ovom interpretacijom posve opravdani favorit za Oscara. Film pod kraj odlazi malo predaleko u poigravanju s gledateljevim očekivanjima oko toga što je stvarnost, a što samo imaginacija glavne junakinje, no neosporno je vrlo zanimljiv.

U kinima od 27. siječnja.

Vrhunska

BOKSAČ

kraljevska kinoatrakcija KRALJEV GOVOR (The King’s Speech)

Režija: Tom Hooper Uloge: Colin Firth, Geoffrey Rush, Helena Bonham Carter, Guy Pearce, Michael Gambon U kinima od 3. veljače

B

ritanska drama “Kraljev govor” svakako se može nazvati jednim od najvećih iznenađenja sezone u svjetskim kinima. Film je dosad zaradio više od 80 milijuna dolara, no tek se treba početi prikazivati u brojnim zemljama pa je sasvim realno očekivati da bi konačna zarada mogla prijeći 200 milijuna. Na neki način gotovo je nevjerojatno da takav uspjeh postiže priča smještena u tridesete godine dvadesetog stoljeća, koja se bavi nastojanjem britanskog princa i budućega kralja Georgea VI. da svlada problem teškog mucanja koji ga je pratio od djetinjstva. Pritom film nije utemeljen na nekom poznatom romanu ili kazališnom komadu, u njemu nema zvijezda s holivudske A-liste, u priči nema vizualnog spektakla... Aduti “Kraljeva govora” su prije svega vrhunska gluma te spretno konstruiran scenarij – dokaz da dobro ispričana priča još može i te kako osvojiti gledatelje.

U središtu filma je odnos Georgea VI., koji je na početku filma Albert (izvanredni Colin Firth), vojvoda od Yorka, i nekonvencionalnoga logopeda

R: David O. Russell GL: Mark Wahlberg, Christian Bale, Melissa Leo, Amy Adams

Lionela Loguea (jednako sjajni Geoffrey Rush). Nakon što je godinama neuspješno nastojao svladati svoj problem, Albert je već bio spreman odustati, no njegova vjerna supruga Elizabeth (Helena Bonham Carter) uvjerila ga je da još jedanput pokušaju s Logueom. Ponosni Albert nakon prvog susreta odluči da ne želi nastaviti ići kod Loguea, koji inzistira na tome da ga princ mora bespogovorno slušati, no uskoro uviđa da Logue možda ipak ima rješenja koja mu dotad nitko nije nudio. Stvari kreću naprijed, ali nipošto ne glatko. Nakon što Albertov stariji brat Edward VII. (Guy Pearce) odluči abdicirati s trona zbog ljubavi prema američkoj raspuštenici Wallis Simpson (Eve Best), Albert postaje George VI. te mu je Logueova pomoć jako potrebna. Redatelj Tom Hooper, kod nas možda najpoznatiji po HBO-ovoj seriji “John Adams”, manje-više je potpuno podredio film fascinantnoj glumačkoj međuigri Colina Firtha i Geoffreya Rusha, koji doista impresivno nose film. Poneke situacije znaju se doimati malo previše kalkuliranima radi postizanja sentimentalnog efekta, a i neka Hooperova vizualna rješenja možda nisu najsretnija, no film je gledljiv i u konačnici nosi vrlo pozitivnu vibraciju da je teško zamisliti da će zbog spomenutih mana itko ozbiljnije colin prigovarati. “Kraljev firth govor” vrhunska je Još jedna – slobodno možemo odlična reći – i kraljevska glumačka izvedba kinoatrakcija.

in&out siječanj/2011.

Priča: Mickey Ward (Wahlberg) boksač je šampionskog potencijala, no podložan je manipulacijama polubrata Dickyja (Bale) koji ga trenira (i koji je zbog ovisnosti o drogi upropastio vlastitu karijeru) te majke koja mu je menadžerica. Mickeyeva karijera kreće uzlaznom putanjom tek nakon što se odluči odvojiti od najbližih.

Ukratko: uz “Kraljev govor” i “Crnog labuda” još jedan iznenađujuće velik hit sezone u američkim kinima; priča je u osnovi konvencionalna, no redatelj Russell (“Tri kralja”) vrlo vješto pronalazi intrigantna rješenja kojima cjelinu čini svježom, a glumačka ostvarenja odreda su odlična.

U kinima od 3. veljače.

127 SATI

R: Danny Boyle GL: James Franco Priča: prilikom penjanja uz jednu liticu u zabiti američke države Utah Aronu Ralstonu (James Franco) dogodi se nesreća i ostaje zarobljen ispod velikoga kamena, bez mogućnosti micanja. U sljedećih pet dana ozbiljno će preispitati svoj život i shvatiti da ima snage i volje oduprijeti se smrti, popeti se uz liticu i pronaći spas. No kako bi u tome uspio, trebat će se žrtvovati...

Ukratko: za svoj prvi film nakon oskarovskog superhita “Milijunaš s ulice” redatelj Danny Boyle izabrao je ekranizaciju vrlo brutalne istinite priče planinara Arona Ralstona. Bez ulaženja u detalje neki dijelovi filma i te kako su neugodni, ali cjelina je svakako intrigantna.

U kinima od 10. veljače.

19

Naučila sam koliko je moćno biti žena i osjećati se seksi. Prvo sam se bojala snimiti ovaj film, a na kraju sam dobila puno dobrih prijatelja

ZLO»ESTA CURA IZ DRUGOG PLANA 20

in&out siječanj/2011.

( INT E R V J U )

Kristen Bell, uz Cher i Christinu Aguileru, 'zaplesala' je u glazbenom spektaklu Burleska koji uskoro stiže i u naša kina... razgovarao: J. I. Cuenca

V

ećina nas je doživjela iskustvo da nam je ugrožen posao koji radimo, da se nađemo u situaciji za koju smatramo da je nismo zaslužili. Postanemo li zato loše osobe? Upravo takvu, prilično zahtjevnu ulogu dobila je mlada američka glumica Kristen Bell, koja se za svoj komadić slave i u samom filmu morala “boriti” uz zvijezde kao što su Cher i Christina Aquilera Burleska baš i nije bila vrsta filma u kakvom sam htjela glumiti, kaže Kristen Bell, američka glumica poznata prije svega po ulozi Veronice Mars u istoimenoj tinejdžerskoj seriji. “Imala sam drukčiji pojam o tome što je burleska. No kada mi je scenarist i redatelj Steven Antin objasnio da je riječ o humorističnoj parodiji i da nema nikakve veze sa skidanjem, te mi se ujedno pružila prilika da ponovno glumim zločestu djevojku, prihvatila sam ulogu, kaže mlada glumica koju su prema mnogim anketama željeli vidjeli upravo golu. “Osim toga željela sam isprobati nešto što do sada nisam iskusila.” U glazbenom spektaklu “Burleska”, filmu koji ima tri nominacije za ovogodišnju nagradu Zlatni globus (među ostalima i u kategoriji najboljeg filma godine) koji početkom veljače stiže u naša kina, uz legendarne pjevačke zvijezde Cher i Christinu Aguileru, Kristen Bell glumi Nikki, curu kojoj odrastanje nije bilo lako i koja se za svoj status u “Burlesque Loungeu” morala sama izboriti. Dolazak Ali (Aquilere) koja zauzima njezin položaj, problemi s alkoholom, saznanje da ju je vlasnica Tess (Cher), kojoj je bila štićenica, zamijenila novom djevojkom pada joj vrlo teško.

Zašto je toliko zabavno glumiti lošu djevojku?

Za mene je loša djevojka uvijek

višeslojna jer postoji razlog zašto su ljudi takvi kakvi jesu. Iz glumačke perspektive to je vrlo zanimljivo.

tako vedra i sretna osoba! Osjećala sam kao da je jednako uzbuđena što je ondje koliko i ja, što je vrlo ironično ako usporedite naše karijere. Ostale smo u kontaktu.

Ona je vrlo uvjerljiv lik...

Da, jer u njoj leži ljudsko biće. Ni ona nije potpuno loša te žali za nekim stvarima.

‘Burleska’ je filmski Christine Aguilere...

prvijenac

I fantastično je to odradila! Sigurna sam da je na početku bila malo nervozna, ali bila je toliko posvećena projektu. Ona je imala više posla nego svi ostali jer cijeli film pleše, pjeva i glumi i gotovo je u svakom prizoru. Mislim da je sjajno to izvela.

Je li imala možda previše samopouzdanja što se tiče vlastitog položaja u klubu?

Mislim da je teško radila kako bi došla tu gdje je, ali da se onda brzo i previše opustila. Možda je djelomično tomu kriv alkohol, koji utječe na njezinu sposobnost donošenja odluka. Mislim da je Nikki tijekom cijelog filma u biti pomalo pripita, pokazivala ona to ili ne.

Jeste li znali da u vama leži plesačica?

Ne baš. Smiješno je to, ali i sad kad se gledam, sramim se.

Doista se morate izgubiti u pokretu! Nisam bila na istoj razini kao neke od djevojaka s kojima sam plesala, a koje su plesale za Michaela Jacksona i Beyoncé, ali u tom trenu bila sam stvarno uzbuđena. Osjećala sam se kao da sam oslobodila nešto iz dubine svojega ja.

Uspjeli ste unijeti humor u njezin lik...

Da, jer nisam željela da bude isključivo zla.

Ako nema neke lakoće u njezinu bijesu, on bi se mogao pretvoriti u nešto mračno i odbiti gledatelje.

Kakva je snimanju?

bila

energija

na

Snimanje je bilo i zabavno i naporno jer je posvećenost detaljima bila nevjerojatna. Bilo je to nešto poput rajske verzije srednje škole u kojoj su sve djevojke prelijepe i istodobno dobre prijateljice.

Kakvo je bilo iskustvo raditi sa Cher?

Isprva sam bila pomalo prestrašena, ali i uzbuđena što ću upoznati Cher, a kad je došla na probno čitanje scenarija, sama njezina pojava bila je toliko spektakularna da smo imali osjećaj kao da je s drugog planeta. Kako sam je počela upoznavati, bila sam impresionirana koliko je šarmantno iskrena i koliko čvrsto stoji na zemlji. Ona je

Kako ste se fizički pripremili za ulogu?

Za to moram zahvaliti Denise Fay i ostatku naših divnih koreografa. Morali smo započeti s pokusima šest tjedana prije samog snimanja jer su plesne točke morale biti potpuno savršene kad smo ih počeli snimati na pozornici. in&out siječanj/2011.

21

(knjiga)

Mislim, dakle kuham U svojoj knjizi ‘Catching Fire – How Cooking Made Us Human Richard Wrangham tvrdi da smo ljudska vrsta postali uz vatru, kuhajući hranu. Čovjek – lovac i sirova hrana... odlaze u drugi plan Piše: Katarina lisek

Gastronomsko znanje i kuharska vještina danas su globalni ultimativni znak “chica” i “coola” i Hrvatska tu nije iznimka. Vladavina, a sada već pomalo i teror gastrosvijeta približavao nam se polako, gotovo neprimjetno. Još prije petnaestak godina smatralo se da fina i sofisticirana hrana pripada uskom sloju financijski privilegiranih koji si mogu dopustiti putovanja i odlaske u vrhunske restorane, a da tzv. obični građani, ako su sretnici i imaju mamu ili suprugu

22

in&out siječanj/2011.

koja izvrsno kuha, eventualno mogu uživati u izvrsnom domaćem jelu.

Roštilj je bio nedostižan gastrokralj, a pojmovi poput “nouvelle cuisine”, “slow food”, “fusion” i “sushi” zvučali su sasvim tajanstveno i rabili su ih samo najveći znalci u najprogresivnijim hrvatskim medijima, dok su ostali bili zadovoljni rubrikama običnih recepata. U međuvremenu je cijela nacija poludjela za kuhanjem, pa tako svi misle da znaju što je fina i zdrava prehrana. Zaredali su se TV kuharski šou programi u kojima se – bez obzira je li riječ o kuhanju uživo gastroeksperata poput Ane Ugarković ili o “reality” programima u kojima je na repertoaru uglavnom puretina u umaku od vrhnja – vrti uvijek jedno te isto. Teško je reći odakle je pomama krenula, no sasvim je sigurno da tema kuhanja više nije rezervirana samo za žene (vrhunsko kuhanje se ionako uvijek pripisivalo uglavnom muškarcima), da je već odavno nadrasla ideju jednog od kućnih poslova (“peglati mrzim, ali kuhati volim”), da se vezuje uz zdravlje, užitak i “savoir-vivre”, uz zabavu za sebe i druge – u stvarnom životu ili ispred TV ekrana, uz ozbiljan biznis, uz ekologiju...

U svakom slučaju, kuhanje je daleko odmaklo od ideje da se moramo prehraniti da bismo (pre)živjeli, ili od teze da zapravo “mama kuha najbolje”. No priča o kuhanju probila se u ozbiljnu znanost, a jedan od najzanimljivijih primjera je i knjiga Richarda Wranghama “Pokoravanje vatre: kako nas je kuhanje učinilo ljudima” (“Catching Fire – How Cooking Made Us Human” (Basic Books, 2009.) – koja eksplozivnom hrabrošću iznosi nove evolucijske hipoteze.

ghama upravo suprotno, dokaz naše ljudskosti je da smo uhvatili vatru i da smo postali “majmuni koji kuhaju, bića vatre”.

Premda poetskog naslova, knjiga je tvrdi znanstveni esej koji predstavlja ni manje ni više novu teoriju evolucije koju sam autor naziva “kuharskom hipotezom”, koju je Darwin propustio vidjeti ili obraditi. Wrangham tvrdi da se Homo erectus, koji se pojavio prije otprilike dva milijuna godina, dogodio upravo zahvaljujući kroćenju vatre i kuhanju naše hrane.

“Kuhana hrana ima mnoge divne i nama poznate efekte: bogatiji okus, smanjenu mogućnost kvarenja, a također kuhanje nam omogućava da otvorimo, razrežemo i pripremimo hranu koju sirovu jedva možemo

'UHVATI' VATRU Premda poetskog naslova, ova knjiga tvrd je znanstveni esej koji predstavlja ni manje ni više nego NOVU TEORIJU EVOLUCIJE

biĆa vatre

Na temelju čega Wrangham tvrdi da smo ljudska vrsta postali uz vatru, kuhajući hranu? Evidentno je da ljudi nisu opremljeni za ulogu prirodnih grabežljivaca: nemamo ni kljove ni kandže, iznenađujuće je čak i da smo mesožderi jer nismo idealno “konstruirani” za jedenje sirovog mesa. Naše su čeljusti male, zubi slabi, a usta mala. Za neke su upravo te činjenice pravi pledoaje za vegetarijanstvo: trebali bismo, dakle, jesti sirove prirodne proizvode kao što su to davno činili naši preci. Za Wran-

konzumirati. No nijedna od tih prednosti nije toliko važna kao vrlo slabo poznat, a ipak presudan faktor: kuhanje, naime, povećava razinu energije koju naša tijela dobivaju hranom.”

Dodatna energija dala je, nastavlja autor, prvim kuharima biološke prednosti. Preživljavali su i reproducirali se uspješnije nego prije, njihovi su se geni širili, a tijela biološki odgovorila adaptacijom na kuhanu hranu te su prirodnom selekcijom počela koristiti maksimum prednosti od nove vrsti prehrane. Kuhanjem hrane dogodile

KUHARSKA HIPOTEZA Darwinu je promaklo, tvrdi Wrangham. Homo erectus, koji se pojavio prije dva milijuna godina, dogodio se upravo zahvaljujuÊi kroÊenju vatre i kuhanju hrane in&out siječanj/2011.

23

(knjiga) Popularna antropologija

A što ova nova evolucijska teorija govori o ženama?

Svaka razumna žena zatoËit Êe muškarca koji dobro kuha u braËnu zajednicu

I na ovom skliskom terenu autor ne bježi od provokativnosti. Kuhanje je bilo, smatra Wrangham, dosta pogubno za žensku rodnu ulogu jer je žene – kao kuharice – učinilo ranjivijima u odnosu prema muškarcima i njihovu autoritetu.

“Potreba za kuhanom hranom stvara mogućnosti za suradnju, ali isto tako izlaže kuhara/icu prema muškoj eksploataciji. Kuhanje, naime, oduzima vrijeme i energiju, pa se kuharice ne mogu lako štititi od gladnih muškaraca bez svoje hrane... Ukratko, žene postaju ‘kućanice’ i počinju trebati mušku zaštitu.

I zato je brak, ili kako ga Wrangham ‘mafijaški’ imenuje “primitivnim zaštitnim reketom”, bio jedna od mogućih solucija. Autor nedvosmisleno pokazuje svoje žaljenje nad činjenicom da je kuhanje bila još jedna od zamki u koju je žena upala i tisućama godina ostala u podređenom položaju u kulturi u kojoj dominiraju muškarci. Promjene su spore i tek se odnedavno javno smatra da su muškarci koji kuhaju vrlo seksi. A k tome ako odlično kuhaju – svaka razumna žena zatočit će ih u bračnu zajednicu i štititi do kraja života.

24

in&out siječanj/2011.

Autor Richard Wrangham (1948.) britanski je biološki antropolog koji se cijelu karijeru bavio primatima, a danas predaje biološku antropologiju na Harvardu. Njegova je istraživačka grupa dio novog odjela za humanu evolucionarnu biologiju na ovom najprestižnijem svjetskom sveučilištu.

Wrangham je sudirektor projekta o čimpanzama, koji je nastao nakon dugogodišnjeg istraživanja čimpanzi u nacionalnom parku Kibale u Ugandi. Njegovo istraživanje kulminira u studiji ljudske evolucije u okviru koje izvlači zaključke na temelju proučavanja ponašanja majmuna. Legendarna Jane Goodall, koja se također bavila čimpanzama, bila je jedna od Wranghamovih profesorica za vrijeme njegova studija, a autor se družio i pomagao Diane Fossey u osnivanju njezine neprofitne fondacije za proučavanje i spašavanje gorila.

Kako bi sve bilo u skladu s najnovijim modnim diktatom, Wranghamova knjiga probila se u popularnu sferu tek kada je Nigella Lawson, slavna britanska gastroautorica i TV kuharska zvijezda, izjavila da je riječ o apsolutno fascinantnoj knjizi.

su se promjene u anatomiji, fiziologiji, ekologiji, životnom vijeku, psihologiji i društvu. Jednostavno rečeno, autor tvrdi da je jedenje kuhane hrane – bez obzira je li riječ o mesu ili povrću, ili oboma – učinilo probavu lakšom, a naša crijeva manjima.

Energija koju smo prije morali trošiti na probavu – od žvakanja do probavljanja sirove hrane – oslobođena je, dopuštajući našem mozgu, koji također treba strahovito puno energije, da raste. jedenje vs kuhanje

Toplina koju nam je dala vatra dopustila nam je da smanjimo količinu dlaka na tijelu, a to nam je pak omogućilo da trčimo na dulje pruge i više lovimo, bez rizika da se “pregrijemo”.

Kako smo prestali jesti na mjestu pronalaska hrane ili lova i počeli se skupljati oko vatre, morali smo se naučiti socijalizirati i naš je temperament postao mirniji. Uostalom, ne radimo li upravo to i danas kada s obitelji ili prijateljima sjednemo i dijelimo obrok? U krajnjoj liniji i najpoznatije religijske slike u povijesti, poput Svadbe u Kani ili Posljednje večere, vezane su uz zajednički obrok.

Kuhanje je donijelo još prednosti našim ljudskim precima. Autor tvrdi da nam je zaštita koju smo dobili vatrom omogućila da noću spavamo na zemlji, čime smo izgubili svoje sposobnosti penjanja, a žene su počele

kuhati za muškarce koji su sve više vremena počeli provoditi u potrazi za mesom i medom. No ipak sve ovo zvuči dosta poznato – u čemu je novost? Autor nas uvjerava da je doista riječ o novoj hipotezi jer Darwin i mnogi drugi antropolozi, uključujući Claudea Levi-Straussa, nisu obraćali pažnju na kuhanje smatrajući da ljudi mogu sasvim fino preživjeti i bez kuhane hrane. Upravo je u tom aspektu Wranghamova snaga: autor nam donosi rezultate ozbiljnih studija provedenih među današnjim pripadnicima pokreta za prehranu sirovom hranom koji je naročito snažan u Njemačkoj.

Nekoliko je ozbiljnih studija dalo iste rezultate: sirova hrana ne može osigurati dovoljno energije za naša tijela, a u jednom je istraživanju 50 posto žena na takvoj prehrani izgubilo menstruaciju. Wrangham smatra da ta istraživanja zapravo dokazuju da je nemoguće da su naši ljudski preci mogli preživjeti i uspješno se razmnožavati na isključivo sirovoj prehrani. Uostalom čak je i Thor Heyerdal, koji je na splavi plovio Tihim oceanom, uzeo sa sobom malo kuhalo, a Alexander Selkirk, model za Robinsona Crusoea, palio je vatru i kuhao na njoj. Wrangham kaže: “Jedenje mesa imalo je manje utjecaja na naša tijela od kuhane hrane. Čak i vegetarijanci kuhaju, mi smo kuhari više nego mesožderi.”

NjemaËki geni u slavonskoj duši Njemačka pedantnost, južnoamerički šarm, domaći korijeni... nije lako opisati Nicolasa Nikolu Adamovicha, direktora Commerzbanke u Hrvatskoj. No, on tvrdi da je – Slavonac Razgovarala: Ksenija Puškarić Snimio: Žarko Bašić/PXL

Nicolas Nikola Baron Adamovich, direktor hrvatskog predstavništva druge po veličini njemačke banke Commerzbank, na prvi pogled izgleda kao tipičan Nijemac. No njegov gotovo besprijekoran hrvatski jezik otkriva domaće korijene. Nicolasov otac podrijetlom je Hrvat rođen u Osijeku koji je napustio još kao dijete. Njegov djed je s obitelji četrdesetih godina prošlog stoljeća napustio Hrvatsku i otišao u Kolumbiju u kojoj je Nicolas proveo jedanaest godina. Majka mu je Njemica, pa kada su mu se roditelji vratili u Europu, prvo u Rumunjsku, a potom u Mađarsku, on je ostao u Njemačkoj u jednom internatu gdje je išao u školu. Kad mu je otac otišao u mirovinu, roditelji su mu se vratili u Zagreb, točnije u domovinu iz koje su i krenuli u bijeli svijet. Iako Nicolas živi u Zagrebu, za sebe ističe da je pravi Slavonac.

Kako je izgledao Vaš život u Kolumbiji?

Kolumbija nije klasična južnoamerička zemlja u koju su se doseljavali hrvatski imigranti pa nije bilo velike zajednice kojoj bismo pripadali. Budući da smo mi kod kuće u Bogoti govorili samo njemački i španjolski, jer mi je pokojna majka Njemica, a otac je tečno govorio njemački od malih nogu, tim više što je radio za njemačku tvrtku, roditelji su željeli da brat i ja naučimo hrvatski.

Jedva smo našli jednoga starijega gospodina iz Hrvatske koji nas je htio podučavati. No kada je preminuo, više nije bilo nikoga tko bi nas podučavao tako

26

in&out siječanj/2011.

da zapravo nisam naučio naš jezik kao dijete, nego tek u kasnijoj dobi, kada sam došao u Zagreb.

Kao hrvatski imigranti u Južnoj Americi, kako ste njegovali hrvatske običaje?

Pa najviše kroz hrvatske kulinarske specijalitete. Premda u Kolumbiji nije bilo moga najdražeg jela, kulena, pripremala se sarma koju i dandanas obožavam.

Kada je moja obitelj napustila Hrvatsku i otišla u Kolumbiju, nov život i egzistenciju izgradila je upravo na jednoj hrvatskoj biljci – hrenu. Na malom zemljištu uzgajali smo i prodavali hren koji je i danas izuzetno zanimljiv začin u Kolumbiji, posebno među židovskom populacijom.

Kada ste prvi put došli u Hrvatsku, zemlju svojih predaka?

Prvi sam put bio ovdje kasnih osamdesetih, nešto prije Domovinskog rata.

No tada su stvari bile daleko drukčije nego danas. Vladao je drugi politički sustav, sustav koji je bio i zaslužan za odlazak moje obitelji iz Hrvatske. Moji su u Slavoniji bili veliki zemljoposjednici i vrlo poznata obitelj koju su socijalisti etiketirali kao neprijatelje naroda pa smo nakon Drugoga svjetskog rata ostali bez svega. Zato se nitko iz obitelji i nije vratio u Hrvatsku dok taj sustav nije zamijenila demokracija.

Koliko se, prema Vašemu mišljenju, Hrvatska promijenila u ovih 20-ak godina, otkada ste prvi put došli u Zagreb?

Promjene su velike, današnja je Hrvatska neusporediva s onim što sam zatekao u osamdesetima. Inače, ja sam u

Hrvatskoj bio i sredinom devedesetih godina kako bih konačno naučio jezik na sveučilištu, ali formalno to nije bilo moguće. Tada sam već studirao u Švicarskoj i bio sam izgrađen čovjek.

U Zagrebu sam tada boravio nekoliko mjeseci i imao sam priliku dobro upoznati grad koji se od tada mnogo promijenio. Primjećuje se napredak u površnim stvarima poput gradskih fasada koje su sada dosta obnovljene. Čini mi se da domaće stanovništvo prebrzo zaboravlja kako je Zagreb nekada izgledao i da je to danas moderan grad, metropola europskih vizura. Premda ima još posla, urbanizacija je uzela maha.

Stranci često ističu kako su Hrvati neradnici, kako nemaju razvijene radne navike. Smeta li Vama taj naš odnos prema poslu: Nije posao zec, neće pobjeći?

Moram priznati da mene to ne smeta i ne bih se ni složio da su te osobine toliko izražene u Hrvatskoj. Tko god je radio u drugim zemljama ove regije, svjestan je da je hrvatski mentalitet prozapadniji od, primjerice, rumunjskog ili od drugih naroda u okruženju. Nismo mi baš pravi Balkanci kao što mnogi izvan Hr-

( INT E R V J U ) zapadnoj Europi domaća su vina vrlo skupa.

Pratite li hrvatski sport? Za koga navijate?

Naravno da pratim, pogotovo nogomet jer ga i sam igram. Zdušno navijam za hrvatsku reprezentaciju. No volim i rukomet i košarku, rado pogledam i utakmice Medveščaka.

Niste dinamovac?

Ne. Iako živim u Zagrebu pa bih trebao navijati za Dinamo, nisam se pronašao u hrvatskom klupskom nogometu.

Kako strana poslovna zajednica percipira Hrvatsku?

Hrvati o sebi imaju negativnije mišljenje nego što ga imaju stranci.

Banke su profesionalno vođene

vatske vjeruju. Ipak je Hrvatska oduvijek bila dio zapadnog svijeta. Prosječni Hrvat, pa tako i poslovni čovjek, jest malo ležerniji, ali se drži dogovora i zna se organizirati.

Kako danas izgleda Vaš život u Hrvatskoj?

Ovdje sam 4,5 godine. Tu je i moja obitelj, žena i mojih četvero djece. Da oni nisu tu, ne bih ni ja došao. Svi govore hrvatski jezik jako dobro, čak ga je i supruga naučila. Najstariji sin ima devet godina, kćerkica osam, a preostala dva sina šest i tri godine. Oni idu u njemačku školu u Eurocampusu, u kojem je i moja supruga neko vrijeme bila učiteljica. Njima se ovdje sviđa, klincima je tu OK, a i supruga je zadovoljna. Imamo velik krug prijatelja, što Hrvata, što stranaca, i stvarno se ne možemo žaliti.

Kvaliteta života ovdje je vrlo visoka pogotovo za obitelj. Najviše se veselimo vikendima jer možemo pobjeći na more, skoknuti do Njemačke ili Austrije. Evo upravo smo se vratili sa skijanja. Katkad jednostavno ostajemo doma i uživamo u odmoru i jedni u drugima. Uz četvero djece nama je dovoljno veselo kod kuće. Obožavamo hrvatsku obalu, vo-

limo Lošinj, Novi Vinodolski, Dubrovnik, Split, Primošten, ali kao pravi Hrvat nemam jedino vikendicu na moru, to sam preskočio.

Jeste li gurman? Uživate li u hrvatskoj hrani?

Obožavam slavonsku kuhinju premda sam svjestan da nije najzdravija zbog masnoća. Sve što se jede u Slavoniji često je na mom stolu. Volim i dalmatinske specijalitete: ribu, maslinovo ulje i masline, dobro vino. Za razliku od slavonske to je zdrava hrana.

Kao pravi Slavonac, jeste li se ikad odvažili sudjelovati na kolinju? Jeste li se okušali u pripremi kobasica, kulena i sl.?

Ne, nisam i ne vjerujem da ću to ikada raditi.

Volite li hrvatska vina? Koja su Vam najdraža?

Kao Slavonac moram naglasiti da su mi najdraža slavonska vina, slavonske sorte. Belje radi fantastična vina, ali volim i dalmatinska. Ovdje doista postoji velik izbor, ali treba znati što se isplati kupiti. U usporedbi s vrhunskim vinima u

in&out 2011./siječanj

27

Mislim da nitko ne razmišlja o tome kako idealan hrvatski biznismen treba izgledati. Svi su za Hrvatsku čuli, svi znaju za velike sportske uspjehe ove male nacije, poznaju neke hrvatske iseljenike koji su pokrenuli uspješan posao, ali zapravo često ne razlikuju Hrvate od drugih balkanskih naroda i nisu svjesni da Hrvati ne vole takve usporedbe. Mogu reći da je dojam o Hrvatskoj i vašim financijskim institucijama u bankarskom svijetu dobar. Mnogi u Europi smatraju da su vam banke profesionalno vođene, da su kadrovi na visokoj razini, bankarski je sektor razvijeniji nego u istočnijim zemljama, i to dovoljno govori.

I ovdje je mišljenje Hrvata o sebi sigurno negativnije od mišljenja što ga imaju stranci. Drugi su problem investitori. Njima posebno smeta velika birokracija, dugotrajnost sudskih sporova s neizvjesnim ishodom, lokalni moćnici koji ne dopuštaju razvitak novih ulaganja, neatraktivan porezni sustav, velike plaće koje najčešće ne prati velika produktivnost, visoka davanja na plaće.

Poslovna klima nije najbolja i nadam se da će novi Vladin tim, posebno potpredsjednik Vlade za ulaganja, to nastojati ispraviti jer su nove investicije generator rasta hrvatskoga gospodarstva.

Koji su planovi Commerzbanka u Hrvatskoj?

Mi ćemo sigurno do daljnjega ostati ovdje kao predstavništvo. Nemamo planova širiti se. Zadovoljni smo svojom prisutnošću, nismo previše vidljivi, ali ipak imamo velike poslove u pozadini, pretežito s bankama. Povlačiti se zasigurno nećemo.

(društvo) U eri informacijskog i tehnološkog napretka jedan od najtežih poslova modernog doba je odgoj djece. Premda se u osnovi tijekom stoljeća nije posebno promijenio, promijenile su se okolnosti što se i te kako odrazilo na uvjete u kojima se odvija odgoj i obrazovanje

Odgoj djece

NAJTEŽI POSAO MODERNOG DOBA 28

in&out siječanj/2011.

(društvo) PIŠE: ksenija puškariĆ

“Posao” odgoja djece, pogotovo danas, ne može biti prepušten samo roditeljima, već i institucijama, od vrtića do škola, pa čak i sportskim klubovima i igraonicama za djecu. Svi oni aktivno sudjeluju u oblikovanju djeteta – novog člana našeg društva.

Da je posao odgoja djece danas izazovniji nego prije slaže se i doc. dr. sc. Biserka Petrović-Sočo, profesorica Metodike predškolskog odgoja na Učiteljskoj akademiji.

Posljednjih desetljeća se, kaže, nisu promijenila samo djeca, već i poslovne obveze njihovih roditelja koje su se i te kako odrazile na djecu, ali i odgoj u cjelini.

“U postmodernističkom, kompleksnom, brzopromjenjivom i neizvjesnom dobu u kojemu danas živimo promijenila se sociologija djetinjstva. Suvremene generacije rađaju se u složenom, tehnološki visokorazvijenom svijetu.

Budući da on zajedno sa socijalnom okolinom čini svakodnevno dječje okruženje, a okruženje je u ranoj dobi presudno za aktualno i buduće dječje učenje, razvoj i odgoj, dijete življenjem u tom poticajnom okruženju brzo i lako uči.

Naravno, uz uvjet da odrasta u emocionalno pozitivnom ozračju u kojem se osjeća prihvaćeno, voljeno i poštovano od najranijih dana”, ističe profesorica Petrovi-Sočo. Živeći u određenom okruženju, dijete danas upija sve njegove utjecaje, od modela socijalnih odnosa preko učenja o svojstvima, svrsi i namjeni predmeta i njihova međuodnosa do postupnog prihvaćanja i izgrađivanja kulture u kojoj odrasta.

Nisu se promijenila samo djeca.

Promijenili su se i roditelji.

Trpi prije svega – odgoj

Dijete svime time jednostavno mora rano ovladati kako bi moglo preživjeti, razumjeti svijet koji ga okružuje, snalaziti se i tražiti svoje mjesto u njemu. Može se, dakle, zaključiti da dijete uči ono što doživljava. nitko ne može zamijeniti roditelje

Danas su se zbog brzog načina življenja i drugih okolnosti promijenili postupci odraslih prema djeci. Dijete treba pažnju, razumijevanje, strpljenje i vođenje odraslih te njihovo prilagođavanje svom ritmu življenja koji je mnogo sporiji od suvremenog tempa života odraslih, za što odraslima ostaje sve manje vremena. Nestrpljenje, nepoznavanje i nerazumijevanje djetetovih individualnih i razvojnih potreba uz nezadovoljene potrebe roditelja kao i njihovo sve dulje izbivanje iz obitelji zbog posla nerijetko su razlozi, ističe profesorica, slabljenja odgojne funkcije suvremene obitelji.

Ne zaboravimo, dodaje, da obitelj zbog emocionalno snažne povezanosti djeteta s njezinim članovima ima najutjecajnije odgojno djelovanje na dijete koje vrtić i škola ne mogu zamijeniti.

“To ne znači da te institucije ne bi trebale biti ili nisu komplementarne obiteljskom odgoju, ali nitko ne može zamijeniti roditelja niti ga razriješiti odgovornosti za odgoj svog djeteta. To uostalom unatoč svim pozitivnim društvenim nastojanjima dokazuje skrb, odgoj i obrazovanje djece u dječjim domovima za djecu bez roditelja”, kazuje Petrović-Sočo te dodaje kako mnogi institucijski organizirani programi (vrtić, primarni odgoj i obrazovanje u školi, škole stranih jezika, igraonice i dr.), koji se pojavljuju u odgoju djeteta, obave svoju ulogu i nestaju, dok ono i dalje

DAROVITA DJECA

svom djetetu šansu da uspiju u životu. Neki od njih upravo to čine propuštajući naučiti ih osnovama pristojnog ponašanja.

Od običnog pozdrava, od ‘molim, hvala, izvoli’ još nikog nije zaboljela glava. Na putu odraJasna Cvetković-Lay, razvojni psiholog za djecu, stanja njihova djeteta nisu uvijek svi puni razuspecijalist za rad s nadarenom djecom, posebno mijevanja za njihovu darovitost i posebne talente, je zabrinuta zbog popustljivog odgoja koje uočava već nažalost prvo uočavaju propuste u odgoju, pa RIJEČ svuda oko sebe. I ona tvrdi da su prezaposleni rose bojim da bi nepristojna i samovoljna darovita struČnjaka ditelji potpuno zaboravili abecedu dobrog odgoja, djeca mogla doživjeti neugodnosti poglavito zbog Jasna Cvetković Lay, razvojni psiholog za sve na dugoročnu štetu svoje djece. propusta i neodgovornosti onih koji su ih trebali djecu, specijalist za “Brine me što se ti temelji osnovne pristojnosti odgojiti. Ako znamo da darovita djeca zbog svoje rad sa nadarenom djeci postavljaju rano, zapravo još u predškolskoj intenzivne prirode mnogo žešće i upornije ispitudjecom dobi, a roditelji zaslijepljeni ljubavlju ili inteligenju granice od ostale djece, i to čine od najmanjih cijom te nerijetko posebnim talentima svoga djenogu, burnije reagiraju na zabrane te poslije puno teta kao da potpuno oslijepe i ogluše se na razna nedopustiva vještije manipuliraju roditeljima da bi izbjegli obveze, ograničeponašanja. Danas je veći teret odgoja na institucijama, bilo da nja i slično, za roditelja darovitog djeteta od presudne je važnosti je riječ o prezaposlenim roditeljima, ili roditeljima iz socijalno ne samo da bude svjestan u čemu griješi nego i da promjeni svoje depriviranih sredina koji o odgoju ne znaju dovoljno”, ističe i ponašanje. Zabrinjavajuće je gledati zbunjene, neodlučne, predodaje kako institucije poput vrtića mogu katkad djelovati kom- plašene prezaposlene roditelje kojima upravljaju njihova hirovita pezitorno i korektivno, ali na obitelji je ipak najveći naglasak. i nepristojna djeca.

Odgoj djece u posljednjih pedesetak godina znatno je promiAko se roditelj trajno ne snalazi u postavljanju granica i socijenila uloga zaposlene majke. To je, kaže Cvetković-Lay, ozbiljan jalizaciji djeteta, kao odgovorna odrasla osoba dužan je potražiti sociopsihološki problem, na koji stručnjaci ukazuju godinama, profesionalnu pomoć jer darovitom, ali i svakom drugom djeteno nitko se njime nije pozabavio. tu treba nenametljivi vođa koji će imati potrebnu mirnoću i čvrPoseban su problem, kaže, darovita djeca kojom se bavi u stinu, koji će znati što radi i zašto to radi, koji će dijete odlučno sklopu udruge za darovitu djecu “Bistrić”. i bez zadrške suočavati s posljedicama neprimjerena ponašanja, “Budući da sve češće čujem pritužbe škole na ponašanje da- naravno za njegovo dobro. Nažalost, iz mog iskustva, samo rijetrovite djece, roditeljima predlažem da razmisle žele li umanjiti ki roditelji u tome i uspijevaju”, zaključila je. in&out siječanj/2011.

29

(društvo) kontinuirano živi u obitelji koja je na taj način i vremenski najdugotrajniji odgojni faktor.

“Držim da su mnogi roditelji u našem društvu danas izloženi mnogim problemima i frustracijama, bilo zbog nezaposlenosti, ili prezahtjevnosti posla, pada životnog standarda ili bračnih i drugih emocionalnih nezadovoljstava. U takvim se uvjetima njihovo nezadovoljstvo prenosi u ozračje u kojem se odvija obiteljska svakodnevica pa sami možete procijeniti današnju kakvoću življenja i odgajanja djeteta u obitelji. Neki roditelji neosviješteno zanemaruju svoju odgojnu ulogu dajući prednost neopravdanim izbivanjima iz obiteljskog života zbog vlastitih egoističnih poriva. Drugi pak zbog prezaposlenosti i visokog pozicioniranja materijalnih vrijednosti u svom vrijednosnom sustavu odgojnu ulogu ‘nadoknađuju’ nepotrebnim ispunjavanjem svih dječjih hirova zatrpavajući dijete igračkama, odvođenjem na ‘snobovske’ programe, i to nakon desetosatnog boravka u vrtiću, ne osvrćući se koliko su oni u skladu s afinitetima i interesima djeteta.

No valja vjerovati da je unatoč društvenom raslojavanju ipak više osviještenih roditelja koji nastoje uravnotežiti svoje poslovne, obiteljske i roditeljske obveze i koliko-toliko skladno živjeti te tako pružiti djetetu emocionalnu sigurnost, dobar model, podršku i vođenje u odgoju”, ističe profesorica sa smjera Predškolskog odgoja Učiteljske akademije.

Osim roditelja izuzetno važnu ulogu u odgoju djece, posebice u urbanim sredinama te u slučajevima kad su roditelji zaposleni, imaju odgojno-obrazovne ustanove, posebi-

30

in&out siječanj/2011.

Važno je da roditelji i institucije usko surađuju i nadopunjavaju se

Snimio: Boris Šćitar/PXL

(društvo) ce vrtići. Upravo je zato, napominje Biserka Petrović-Sočo, izuzetno važno da roditelji i institucija usko surađuju te da se međusobno nadopunjuju u ispunjavanju dječjih potreba te u ostvarivanju njihovih prava. Svi smo zajedno odgovorni za formiranje novih članova obitelji i društva pa svako prebacivanje odgovornosti za neuspjeh u odgoju s roditelja na odgojno-obrazovnu instituciju ili obrnuto, s institucije na obitelj, može pogoršati, a ne riješiti odgojne probleme, smatra. važnost predškolskog odgoja

“Najkvalitetniji vrtići otvaraju se prema roditeljima i prihvaćaju ih kao partnere u zajedničkom odgojno-obrazovnom djelovanju na dijete, koji zajednički odgovorno kreiraju i procjenjuju uspješnost odgojno-obrazovnih programa i nastupaju u političkim i građanskim forumima u obrani dječjih prava. Tako to rade u demokratski zrelom društvu, u kojem je osim partnerstva razvijen i čitav sustav drugih potpora poput djelovanja različitih građanskih udruga na donošenje bitnih političkih odluka koje zadiru u dobrobit djeteta, volontiranja u odgojno-obrazovnim ustanovama, međugeneracijskog povezivanja i drugo.

Mi smo tek u transformaciji iz socijalističkog u takvo društvo. Treba nam vremena da se razvije demokratska svijest građana i njihov veći politički i građanski angažman u borbi protiv raznih neželjenih pojava kao što je droga, nasilje u obitelji, na ulici, u medijima, veća osviještenost i

VITOMIRA LONČAR, glumica i direktorica kazališta za djecu Mala scena

PRIČE O CRVENKAPICI VIŠE NE PROLAZE

M

ala scena je otvorena 1986. godine. Premda su od početka prevladale predstave za djecu, Vitomira Lončar i Ivica Šimić, njezin suprug i suosnivač kazališta, radili su usput i predstave za odrasle.

No svaštarenje se, kaže Vitomira, dugoročno nije

isplatilo.

“Na svaštarenju nismo mogli graditi temelje izvrsnosti što nam je bilo izuzetno važno pa smo se od 2006. fokusirali samo na djecu i mlade, a to će i ostati naša primarna publika do 2012. godine”, kaže Vitomira, dodavši kako žele identificirati Malu scenu kao izvrsno kazalište za djecu i mladu publiku.

No i taj uvjetno rečeno fokusirani repertoar ima svoje finese.

Naime, repertoar predstava za djecu je različit za ciljanu skupinu od 1,5 godine do 5 godina, od 4 do 9 godina te od 10 i više.

“Djeca od dvije i od sedam godina drukčije percipiraju istu predstavu”, objašnjava Vitomira, inače i profesorica produkcije na Akademiji dramskih umjetnosti.

“U ovom smo izvrsni, znamo o toj tematici više od drugih kazališta, time se bavimo i u teorijskoj osnovi i u praksi, ali i kroz edukacije i prateći trendove u svijetu”, dodaje.

Situacija s djecom i mladima danas je sve teža. Pojava novog fenomena, tzv. screenagera, djece koja svoje vrijeme uglavnom provode pred ekranima, posebno je utjecala na njihov rad. U kazalištu djeca više nisu samo gledatelj, nego i aktivan promatrač.

“Danas nitko nije naučio slušati ili samo gledati. Stoga je odgovornost kazališta za djecu u modernom svijetu veća i ima veću težinu. Ono danas ne treba imati samo zabavljački karakter, već mora imati puno drugih funkcija. Prije svega mora biti društveno odgovorno i mora se ticati djece i njihovih današnjih

problema”, kaže Vitomira Lončar, dodavši kako su naši kazališni repertoari prepuni bajki iz 19. stoljeća koje nemaju korelacije s današnjom djecom.

“Današnje se predstave moraju ticati djeteta i vremena u kojem živimo, eskapističko kazalište godinama je bilo jedino koje se njegovalo u Hrvatskoj, a mi ne možemo i ne želimo zaobići današnje dječje probleme. Bajke iz 19. stoljeća događaju se na selu i u šumi, nemaju dodira s urbanom sredinom u kojoj djeca u 21. stoljeću uglavnom žive. Naše urbane predstave tiču se djeteta u modernom svijetu i zbog toga imaju dobar prijam. Moramo govoriti o svim temama koje se tiču djece, o smrti, rastavi, o rođenju drugog djeteta u obitelji, anoreksiji i bulimiji, nasilju... Sve se to dakako mora izreći na djeci primjeren način, ali ne smijemo izbjegavati te teme i njegovati eskapizam samo kroz vesele pjesmice i vuka i Crvenkapicu. Ne, mi želimo da djeca misle o onome što su čuli jer kazalište ne smije biti laka zabava”, objašnjava Vitomira te naglašava kako djeca te teme najčešće puno bolje prihvaćaju od roditelja.

I u kazalištu se primjećuju promjene, i to posebice u pažnji djece. Prije 35 godina, prisjeća se Vitomira Lončar, moglo se doći u bilo koji prostor i odraditi predstavu bez razglasa. Danas je to nemoguće. Danas djeca imaju drukčiji prag čujnosti, zbog čega se mora raditi s tzv. bubama.

Nadalje, djeca više ne sjede mirno. Budući da su stalno pred ekranima i nemaju kontakt sa živim ljudima, sve vrijeme komentiraju na glas.

“To zovem fenomenom živih didaskalija. Nemaju osjećaj da je na pozornici živi čovjek i komentiraju predstavu, a u takvim uvjetima katkad nije jednostavno raditi”, ističe Vitomira.

in&out siječanj/2011.

31

(društvo) BOJAN RADAŠINOVIĆ, odgajatelj u zagrebačkom vrtiću

RED I DISCIPLINA – ZABORAVLJENE VRIJEDNOSTI

D

ok nisam na inicijativu prijateljice upisao Učiteljski fakultet, smjer za Predškolski odgoj, nisam ni slutio da je upravo to ono što želim raditi cijeli život, prisjeća se Bojan Radašinović, jedan od šest zagrebačkih odgajatelja.

“Fakultet mi je bio sjajan, bilo je pjevanja, plesa, točno ono što sam tražio. Bili smo samo nas trojica muških na faksu, ali samo ja radim kao odgajatelj. A kad sam prvi put počeo raditi – potpuni šok. Dobio sam zahtjevnu grupu, nisam znao što bih sa sobom, s njima... Nisam razumio što treba napraviti, da moram biti i psiholog i pedagog i logoped... Jedva sam se snašao. Nakon toga vatrenoga krštenja, sve mi je bilo lako”, prisjeća se Bojan.

Radašinović smatra da se djeca posljednjih godina nisu mijenjala, ali roditelji jesu.

“Roditelji su jedini koji su se promijenili kao i njihova očekivanja. Moj je dojam da oni previše dopuštaju i prepuštaju djeci, a djeca nisu dovoljno zrela da bi donosila mnoge odlukae koje roditelji pred njih stavljaju. Ne može se, primjerice, pred dijete stalno stavljati izbor hoće li ili ne jesti jer takva odgojna mjera može dovesti do zapuštanja djeteta, a takve iznimke su sve više pravilo po zagrebačkim vrtićima”, priča Radašinović.

Katkad kao spona između roditelja i djeteta jednostavno mora reagirati. Mora roditelje podsjetiti da ih dijete ne smije voditi kroza život, da su oni glavni, a ne sve prepustiti djetetu na volju. Bez reda i discipline, kako i u društvu, tako i u odgoju, nastaje kaos, podsjeća mladi odgajatelj.

“Ja u vrtiću postavljam granice, ne dopuštam određene stvari i mene klinci slušaju. Kad roditelji to vide, nije im jasno kako je to moguće, a ne pitaju se u čemu i zašto oni zapravo griješe. S većinom roditelja se može razgovarati, prihvaćaju savjete i sugestije. Mali se dio ljuti ako im se skrene pozornost na pogreške u odgoju”, kaže Radašinović.

“Dijete zna da kod mene

ne smije prelaziti granicu. I to ne radi”, napominje Bojan.

Radašinović danas u vrtiću na Jarunu manevrira grupom od 25 djece. Jedina pravila su red i disciplina, kaže.

“Među djecom danas, dodaje, nema podjele. Nema razlika u oblačenju i statusu kao kod odraslih. Jedina razlika je što je netko lijep, netko ružan, mlad ili star, debeo ili mršav”, objašnjava Radašinović, dodavši da kasniju segregaciju u društvu potiču sami roditelji.

Dolazi li dijete iz disfunkcionalne obitelji, napominje, to se odmah primjećuje. Dijete je ili ekstrovertirano ili potpuno povučeno. Njemu je lakše je s ovim prvima koji svoje nezadovoljstvo iskaljuju, primjerice, agresijom jer se to može primijetiti.

“No problem je s onima koji mirno sjede i ne igraju se, ne rade ama baš ništa, pa moraš razmišljati je li takvo zbog karaktera ili je jednostavno tužno ili deprimirano zbog situacije u obitelji, i moraš dobro promisliti kako mu pristupiti”, kaže Radašinović.

Snimio: Goran Jakuš/PXL

odgovornost u roditeljskim ulogama i strože sankcioniranje kršenja dječjih prava na svim razinama. Tek ulazimo u ove situacije pa smo zbog nedovoljnog informiranja i angažiranja građanstva više-manje još na deklarativnim zalaganjima u zakonima i drugim normativnim aktima nego što se oni istinski ostvaruju u svakodnevnoj odgojno-obrazovnoj praksi”, ističe Petrović-Sočo.

Iako zbog tradicijskog odgoja mnogi i dalje zaziru od skrbi za djecu u jaslicama, inzistirajući na naslijeđenim uvjerenjima da djecu treba odgajati majka, a ne institucija, Petrović-Sočo smatra da i društvo vršnjaka, čak i u dobi od

32

in&out siječanj/2011.

godine dana pa naviše, ima pozitivan utjecaj na cjelokupan razvoj i odgoj djece. “Dobro je da dijete dio dana provede u društvu druge djece i odgojitelja, naravno pod uvjetom da je riječ o kvalitetnim jaslicama. Suvremeni način života to jednostavno podrazumijeva, a djeca su začuđujuće fleksibilna. I dalje ostaju emocionalno vezana za majku i ostale članove obitelji i istodobno prihvaćaju nove osobe, djecu i odgojitelje s kojima se igraju, druže, uče i zabavljaju se, u pravilu bez negativnih posljedica na kasniji socioemocionalni razvoj”, ističe profesorica koja obrazuje buduće kadrove za rad u jaslicama te u vrtićima.

(društvo) DR. ZORAN BAHTIJAREVIĆ, dječji kirurg

POSAO KOJI MORATE VOLJETI

D

r. Bahtijarević dugogodišnji je kirurg u dječjoj bolnici u Klaićevoj. Također je otac dvaju kćeri, Nike (16) i Sare (15), za koje kaže da su ga učinile boljim liječnikom za djecu.

“One i njihovo odrastanje strašno mi je pomoglo i pomaže u ovom poslu. Kroz njih i njihovo odrastanje postao sam bolji liječnik i zbog toga sam neizmjerno ponosan na svoje cure”, ističe dr.

Bahtijarević.

On je, kaže, među rijetkim sretnicima koji radi ono što voli. U medicini su danas osobito mladi ljudi prisiljeni odabrati ono što im se nudi, ali on srećom nije među njima.

“Oduvijek sam se volio baviti djecom i upravo je dječja kirurgija bila ono što sam htio specijalizirati. Danas sam opći dječji kirurg premda se najviše bavim dječjom urologijom. Moj tipični radni dan počinje vizitom, nastavlja se u ambulanti ili u operacijskoj sali, a ono što me razlikuje od kolega koje se bave odraslim pacijentima je to što je moj dan nevjerojatno zabavan upravo zahvaljujući djeci. Djeca su, naročito kao pacijenti, zanimljivi, nisu skloni glumatanju kao odrasli, prije će glumiti da ih ne boli, samo da izbjegnu liječenje. Beskrajno su maštoviti u izboru pitanja i komentara, i to je ono što me drži svakog dana”, kaže dr. Bahtijarević.

No dječja medicina je izuzetno teška. Katkad se, dodaje, osjeća najbliskiji veterinarima, u šali će doktor Bahtijarević.

“Djeca do godinu-dvije ne znaju objasniti što im je, a nekada i grizu, udaruju, viču. Ali jedna od ljepota medicine je, uvjetno rečeno, upravo detektivski posao skupljanja dijagnoze od anamneze koju kažu roditelji do rezultata raznih pretraga.

Osim toga dijete nije odrastao čovjek u malome, ono ima svoju posebnu patologiju, patofiziologiju, normalnu anatomiju... Nije isto operirati nedonošće od 750 grama ili, primjerice, adolescenta od 150 kilograma, obje su pacijenti dječje bolnice, ali im se drukčije pristupa. I među djecom ima velikih razlika, zato je dječja kirurgija golem dijapazon između znanja i patologije ili jednostavno posao koji se mora voljeti”, kaže dr. Bahtijarević, dodavši da je upravo zato važno da djeca imaju na raspolaganju dječje bolnice i dječje kirurge.

No nije samo liječnik najvažnija spona u liječenju djece, izuzetno je važna i bolnica.

“Pri tome ne mislim samo na šarene zidove i vesele hodnike s igračkama premda sam jedan od malih kotačića koji je Klaićevu bolnicu u Zagrebu preobrazio iz sterilno bijele u djeci prihvatljivu bolnicu. Daleko je važniji pristup liječnika i sestara. Dio svoje edukacije proveo sam u Americi i tamo me se najviše dojmio odnos tih liječnika prema svom poslu i osmijeh koji im unatoč obujmu i težini rada nije silazio s lica. Kod nas u to vrijeme toga nije bilo, ali smo napredovali. Za rad s djecom treba posebna edukacija i mi ovdje to svakodnevno prolazimo. Ovdje se svakog tjedna održavaju predavanja o odnosu i radu prema djeci, a naši liječnici i sestre svoje iskustvo i znanje prenose i na nove generacije”, kaže dr. Bahtijarević.

Snimio: Žarko Bašić/PXL

in&out siječanj/2011.

33

( S TI L )

Poslovna romantika Poslovni dress code katkad može biti dosadan. Predlažemo da unesete dašak romantike i istaknete svoju ženstvenost

Armani Giorgio

Sako, Emporio Armani, cijena 3699 kn (popust 50%)

Moj način

produkcija: ines jakšiĆ, snimio: PETAR GLEBOV/PXL

Hlače, Emporio Armani, cijena 1699 kn (popust 50%)

Mala torba, Emporio Armani, cijena 2499 kn (popust 30%) Torba Celine, cijena 8660 kn

S pista Siječanjske rasprodaje idealno su vrijeme da obnovite svoju poslovnu garderobu

34

in&out siječanj/2011.

Kožne rukavice, Emporio Armani, cijena 1399 kn (popust 30%)

Muški sat, Cerruti, cijena 3710 kn

l Kors Michae

( S TI L ) Krzneni šal, Hugo Boss, cijena 1700 kn (popust 50%)

S pista Veljača je mjesec koji 'dopušta' kombinaciju krznenih šalova i cipele otvorenih prstiju

Moj način Sako, Marni, cijena 6550 kn

Ogrlica, Erickson Beamon, cijena 3125 kn

Hlače, Emporio Armani, cijena 2.099 kn (popst 40%)

Cipele, Stella McCartney, cijena 3630 kn

Sunčane naočale, Bvlgari, cijena 4400 kn (popust 30%)

in&out siječanj/2011.

35

( S TI L )

može i bez kravate...

Poslovni sastanci, kolegiji, službena putovanja...kad sve odradite, opustite se i skinite 'omču' sa vrata

Gucci

Laneni šal, Emporio Armani, cijena 649 kn (popust 20%)

Moj način

Odijelo, HugoBoss, cijena 5200 kn (popust 50%)

S pista Baza je ista - odijelo! Dodatci su vama na izbor: marama, dobar remen, udobne cipele

Remen, Emporio Armani, cijena 1399 kn (popust 40%)

Cipele, Emporio Armani, cijena 2899 kn (popust 30%)

36

in&out siječanj/2011.

er Jil Sand

( S TI L ) Jakna, Pal Zileri, cijena 3061 kn

Moj način S pista Zakopčani do grla, ispod lagana dolčevita - recept za casual poslovni look

Dolčevita, Emporio Armani, cijena 1399 kn (popust 40%)

Hlače, Emporio Armani, cijena 2099 kn (popust 40%)

Torba, Maras Samsonite, cijena 643 kn Okviri za naočale, Dior, cijena 1090 kn (popust 10%)

Cipele, Hugo Boss, cijena 3250 kn (popust 50%)

in&out siječanj/2011.

37

( S TI L )

Haljina, Givenchy, cijena 9410 kn

Baby doll, Yamamay, cijena 231 kn

Ogrlica, Erickson Beamon, cijena 7990 kn

Suknja, Emporio Armani, cijena 2699 kn (popust 50%)

Za nju

romantično

Ženski miris, Amor Amor, cijena EDT 100 ml, 710 kn

Na dan zaljubljenih želimo lijepo izgledati, sexi se osjećati, zavesti... i primiti lijep dar. Evo nekih prijedloga kako zablistati na Valentinovo

Naušnice, Erickson Beamon, cijena 3875 kn

Rumenilo, Lancôme Butterflies Fever, cijena 400 kn

Šal, Emporio Armani, cijena 999 kn (popust 20%)

Top, Antonio Berardi, cijena 3750 kn

Narukvica, Vionnet, cijena 2310 kn Cipele, YSL, cijena 4.780 kn

Prodavaonice: Hugo Boss, Emporio Armani, butik Maria, The Core, Ghetaldus, Pal Zileri, Staccato Porsche design, Yamamay, Samsonite

38

in&out siječanj/2011.

( S TI L ) Muški sat, IWC Schaffhausen PG Legends, cijena na upit

Manžete, Pal Zileri, cijena 276 kn

Rukavice, Emporio Armani, cijena 1699 kn (popust 30%)

Muški miris, Dior Homme, cijena EDT 100 ml 582 kn

Kravata, Emporio Armani, cijena 549 kn (popust 20%)

Za njega

praktično Kada je u pitanju izgled, a isto vrijedi i za ideje za dar, dečke će zadovoljiti dobar sat, trendi cipele, elegantne manžete, fini miris...

Putna torba, Porsche design Roadster Trolley, cijena 5372 kn

Sunčane naočale, Ray Ban, cijena 2120 kn (popust 30%)

Muška džepna maramica, Pal Zileri, cijena 108 kn Mobitel, PD P'9522 Black Edition, cijena 5700 kn

Boxerice, Yamamay, cijena 75 kn

in&out siječanj/2011.

39

Cipele, Timberland, cijena 1459 kn

seks

s 40

in&out sijeÄ?anj/2011.

seks

U Piše: KORALJKA DILIĆ

za sve problematične aspekte zajedničkoga bračnog života, o kojima popularna literatura, što kroz medije, što kroz knjige samopomoći uvelike raspravlja, jedan od najakutnijih i najsloženijih problema suvremenoga braka upravo je nedostatak dobrog seksa ili seksa uopće.

Nakon što par uplovi u bračne vode, suoči se s mnogim izazovima usklađivanja, prihvaćanja kompromisa, prilagođavanja i kreiranja zajedničkog života. Seksualna neispunjenost i nezadovoljstvo postaju sve veći problem koji narušava međusobni odnos partnera.

Svi smo spremno rekli da – i u dobru i zlu.

A što ako smo se u braku udebljali pa ni sami sebi više nismo atraktivni, a kamoli partneru, možda smo postali nepažljivi prema partneru, posvetili se poslu, sebi, svojim hobijima, možda nam je jednostavno neka loša faza u životu i nije nam do seksa.

Mnogi se bračni parovi već nakon prve tri godine braka susreću s pomanjkanjem seksualne želje. Je li to prirodno i uobičajeno ili nije?

Trebamo li takvo stanje prihvatiti kao nešto što se mora dogoditi, ili trebamo, čim primijetimo da se strasti stišavaju, uložiti energiju u to da ta vatra zauvijek tinja i tijekom godina se još i više rasplamsa?

Teorije među stručnjacima s područja bračne i seksualne terapije u iznalaženju pravih razloga za pad seksualne želje u braku su razne. Jedni tvrde da je pad seksualne želje samo rezultat, da je uzrok neminovno u emotivnim problemima i međusobnom otuđivanju partnera.

Drugi pak tvrde da bračni partneri pod pritiskom svakodnevnog stresa, poslovnih i obiteljskih obaveza, posebice kada su u obitelji i djeca, podliježu umoru i apatiji, pretvarajući nekadašnju sinergiju partnera u suhoparan, rutinski odnos u kojem seks dolazi na kraju ljestvice prioriteta, daleko iza poslovnog uspjeha koji osigurava financije za život cjelokupne obitelji.

Ugledni europski seksolozi uporno upozoravaju na to da u jednom od tri europska braka partneri pate od nekog oblika seksualnog poremećaja, a najčešće je riječ upravo o smetnjama vezanim uz nedostatak seksualne želje.

“Prema istraživanjima u Hrvatskoj oko 30 posto muškaraca i žena ima seksualne smetnje, što je u skladu s podacima inozemnih

os SUOČAVANJE S PROBLEMOM

Prvi korak da seks vratimo u svoju svakodnevnicu jest da napokon zajednički priznamo da imamo problem u bračnoj postelji.

za bračni seks

Kako vratiti seksualnu želju, strast i intimnu povezanost partnera u vezi koju karakteriziraju dugi i naporni dani u uredu, dječje pelene, skupljanje prljavih čarapa, kuhanje ručka i održavanje kućanstva, umor... Ili su to samo izgovori, a problem je zapravo puno složeniji...

istraživanja. Za sada nemamo egzaktnih podataka koliko je parova odlučilo potražiti stručnu pomoć i otići seksualnom terapeutu”, kaže psihologinja i psihoterapeutkinja Ida Šamanović, jedna od rijetkih u struci koja se specijalizirala za područje seksualne terapije, naglašavajući da od seksualnog poremećaja nedostatka seksualne želje najčešće trpe upravo bračni partneri.

KAKO VRATITI POČETNU STRAST

“U početku to ide tako da je sve napeto i sjajno, pa upoznajemo svoga bračnog partnera i njegovo tijelo i taj seks postaje još bolji, a onda

in&out siječanj/2011.

41

seks

STRUČNA POMOĆ – MOGUĆE RJEŠENJE PROBLEMA Seksualna terapija omogućava

bračnim parovima ne samo prevladavanje seksualnih problema već i unapređenje partnerskih odnosa u smislu kvalitetnije komunikacije te povećanja intimnosti. U seksualnoj terapiji uvijek trebaju sudjelovati oba partnera. U Hrvatskoj tek odnedavno djeluju profesionalni seksualni terapeuti, a naći ćete ih na službenoj stranici Hrvatskog društva za seksualnu terapiju www.hdst.hr. Stranica je posvećena seksualnom zdravlju i poveznici seksualnog zadovoljstva i kvalitete života. “Na stranici, pod rubrikom Trebate stručnu pomoć, pronaći ćete popis naših članova po županijama kojima se možete javiti”, naglašava ugledni seksolog prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer s Odsjeka za sociologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Štulhofer je ujedno i pokretač programa profesionalne edukacije seksualne terapije, pa tako Hrvatska danas napokon ima prvu generaciju seksualnih terapeuta, odnosno stručnjaka koji se bave unapređenjem seksualnog zdravlja i liječenjem seksualnih poremećaja.

nakon nekoliko godina odjedanput sve nekako stagnira pa je seks sve rjeđi, a na kraju potpuno nestane. A kad u braku nema strasti, gotovo ga je nemoguće održati. To se desilo meni i suprugu, s kojim sam se razišla nakon desetogodišnje bračne veze, u kojoj je zapravo, danas to sebi priznajem, izostanak seksa bio prvi i najjasniji indikator koliko nam veza nije bila u redu, koliko smo se udaljili i posvetili svojim interesima”, prepričava svoje iskustvo Marina M. (40), grafička dizajnerica iz Splita, priznajući da je u njezinu slučaju neispunjen seksualni život, kao posljedica emotivnih problema, presudio braku i razlazu s dugogodišnjim partnerom, jer, iskreno priznaje, nije mogla tolerirati suprugova česta švrljanja s novim seksualnim partnericama.

Kad razmatramo nedostatak seksa u bračnoj vezi, iskustva su doista različita. Tako, primjerice, Magda D. (28), djelatnica u marketinškoj agenciji iz Zagreba, kaže da za seks zbog posla i umora te brige za djetetom više jednostavno nema energije.

“U braku sam šest godina, a imam kćer staru dvije godine. Otkada imamo dijete, a posebno otkad sam se vratila na posao nakon porodiljnog dopusta, obveze se gomilaju do te mjere da na kraju dana jednostavno padnem u krevet i zaspim, pri čemu mi je naravno seks zadnje na što mislim. Jednostavno više nemam energije za njega. Ni suprug nažalost, moram primijetiti, ne pokazuje zanimanje za našu seksualnost; oboje nas pritišću poslovne obveze, krediti, dugovi, obveze oko djeteta pa zapravo, kad bolje razmislim, suprug i ja više

42

in&out siječanj/2011.

nemamo vremena za sebe. Više bi me možda veselilo da zajedno izađemo u kino ili na večeru nego da imamo vremena za seks. Dotle je već došlo. Svaki nam je dan isti i jednako naporan.”

RAZLIČITI SEKSUALNI APETITI

U početku bračne veze kod većine zaljubljenih parova događa se da se jedno drugoga ne mogu zasititi, pa čak i ako nije riječ o mladom paru koji tek zasniva obitelj, intenzitet strasti i požude tijekom prve tri godine braka uspijeva nadvladati sve obaveze modernog života.

Ta bi teza svakako mogla ići u prilog tome da je pad seksualne želje zapravo samo popratna pojava emotivnog razilaženja.

Kod mnogih parova postoji nagomilan bijes, neslaganje, međusobno zamjeranje i razočaranje partnerom na nekom drugom životnom planu, bilo da je riječ o obiteljskoj ili profesionalnoj ulozi koju ne ispunjava u skladu s očekivanjima. Dokle god dvoje ljudi koji dijele zajednički život ne riješi probleme ovakve prirode, ni seks se vjerojatno neće vratiti u svakidašnjicu njihovih života.

O mogućim razlozima pada seksualnog apetita u dugotrajnim bračnim vezama vrlo zanimljivo progovara svjetski poznati seksualni i bračni terapeut i član Američkog društva seksualnih edukatora, savjetnika i terapeuta prof. dr. David Schnarch.

“Važno je bračnom partneru pristupati obazrivo i ne ponašati se kao da je vaše vlasništvo, a to naizgled nije lako. Čitav koncept ‘sad

seks ZAČARANI KRUG STRESA, SEKSA I POSLOVNIH OBVEZA Stres se ubraja među glavne uzročnike manjka seksualne želje, no

zanimljivo istraživanje seksualnosti, koje je provedeno na uzorku više od 30.000 ljudi pri njemačkom sveučilištu Göttingen, baca potpuno novo svjetlo na korelaciju stresa, seksa i posla.

Naime, rezultati tog istraživanja ukazuju na to da manjak seksa u vezi prouzročuje stres koji se kod bračnih partnera manifestira tako da se sve više okreću poslu kako bi zaboravili na probleme kod kuće i tako ispraznili svoju nagomilanu seksualnu energiju. Bračni partneri ispitanici istraživanja, koji prakticiraju seks jedanput tjedno, svoj nedovoljno ispunjen seksualni život i frustracije pokušavaju liječiti poslom – to priznaje 36 posto muškaraca i 35 posto ispitanih žena. Kod bračnih parova kod kojih je seks već odavno zaboravljena i zanemarena tema njih čak 46 posto baca se bezglavo i bez zadrške samo u posao.

To da stresan život smanjuje seksualnu želju već je općepoznato.

No ako gledamo obrnutu situaciju, u kojoj manjak seksa povećava razinu stresa, parovi upadaju u začarani krug. Seksualna frustracija drži ljude pod stalnim stresom. To se nadalje manifestira tako da u poslovnoj sferi postaju neuračunljivi te na sebe preuzimaju sve više obveza koje ne mogu podnijeti pa se stres samo umnaža. Ostaje se na poslu od jutra do sutra. I pod neprekidnim stresom!

BOLJI SEKS – VIŠE SREĆE

Bojim se uopće započinjati razgovor o tome jer će se naljuti.

Možda mu više nisam privlačna?

Možda večeras ipak ostane budna pa ugrabimo neki zajednički trenutak.

Bojim se da je to početak kraja.

Navedene misli svakodnevno more brojne žene i muškarce, a tema seksualnosti im se s godinama pretvorila u noćnu moru. Europski seksolozi upozoravaju: na libido bračnih partnera mogu utjecati mnogi faktori kao što su problemi u vezi (manjak komunikacije), psihološki problemi (stres, napetost, tjeskoba, strah, depresija) koji mogu izazvati strah od fizičke prisnosti i nepovjerenje. Prema Durexovu globalnom istraživanju 60 posto ljudi kaže da je seks zabavan te da je vitalan dio života, no svega 45 posto je uistinu zadovoljno svojim seksualnim životom. Istodobno studije pokazuju kako su osobe sa zdravim seksualnim životom manje sklone depresiji, žive dulje i zadovoljnije su bračnim odnosom.

Opće je poznato i da tijekom seksa raste razina hormona sreće – dopamina i endorfina.

pripadamo jedno drugome’ zvuči odlično na samom početku braka, ali nakon dvije do tri godine kada se partner počinje ponašati kao da mu pripadate i vi i vaše genitalije, sve postaje nezanimljivo, svakidašnje i strast se gasi”, tvrdi Schnarch, koji u svojoj knjizi “Strastveni brak” (The Passionate Marriage) naglašava da je u braku ključ za uspješne i stalne seksualne odnose visok stupanj samopoštovanja kod oba partnera.

Schnarch, koji se upravo specijalizirao za proučavanje fenomena pomanjkanja seksualnih odnosa u braku, tvrdi da je samopoštovanje i međusobno poštovanje partnera najbolji afrodizijak. “Svaki od partnera ne smije zaboraviti da partner nije njihovo vlasništvo i da smisao braka nije u zadovoljavanju vlastitih potreba, nego i u udovoljavanju partneru.

Znači, iz dana u dan, tijekom godine, bračni se partneri trebaju iznova osvajati i iskazivati si međusobno poštovanje. I strast će se uz ovakvu pretpostavku uvijek iznova rasplamsavati”, tvrdi Schnarch.

I doista, počnemo li na partnera gledati kao na vlasništvo, nekoga tko je uvijek tu, nekoga koga uzimamo “zdravo za gotovo” i oko koga se ne moramo truditi, tada će seksualna požuda jednostavno nestati.

Svjedočanstva brojnih bračnih partnera koje mori nedostatak seksa u njihovim odnosima govore o tome da su od seksa odustali jer je uključivao previše rutine i postao monoton i dosadan. Manjak

mašte u bračnoj postelji utječe na kvalitetu seksualnog odnosa, a isto tako može presuditi i želji za nekim ponovnim pokušajem.

No neki su parovi vješto začinili bračni seks otkrivanjem novih tehnika i korištenjem seksualnih pomagala kojima su nadišli monotoniju u spavaćim sobama. Valja imati na umu da će to upaliti samo kod onih parova koji dovoljno razgovaraju te uvažavaju želje i potrebe onoga drugoga. Oni će ne samo lakše ispričati jedni drugima što žele ili ne žele, već i što ih uzbuđuje i o čemu maštaju.

Istraživanja su pokazala da od nedostatka seksualne želje rjeđe pate parovi čiji se bračni odnos temelji na ljudskoj bliskosti, prijateljstvu i iskrenosti. Takvi parovi i izvan sfere seksa i braka najčešće imaju više toga zajedničkog pa su jedno drugome privlačniji.

U čemu je onda zapravo prava tajna SOS-a za bračni seks?

Bez obzira na različite intimne situacije bračnih partnera koji pate od pomanjkanja seksualne inicijative te vanjskih utjecaja na njihov seksualni odnos jedno im je ipak zajedničko: riječ je o važnosti komunikacije, iskrenosti i bliskosti prilikom rješavanja ovog problema, pri čemu komunikacija među partnerima može igrati glavnu ulogu prilikom nastajanja problema, ali i presudnu ulogu u njihovu rješavanju! Jedno je sigurno: tu ne smije biti zabranjenih tema, skrivenog nezadovoljstva, nepopravljivih pogrešaka! Probleme manjka seksualne želje uvijek lakše rješavaju bračni parovi koji su dovoljno bliski da jedno drugome potpuno iskreno kažu kako se osjećaju i što ih tišti.

in&out siječanj/2011.

43

(fitness)

Dobra vibra Poslovnim ljudima teško je pronaći idealno vrijeme za vježbanje. Pola sata na dan tri puta u tjednu ne čini se nemoguće, a rezultati su brzo vidljivi...

V

Priredila: ana lUČin

Power Plate se temelji na konceptu napredne vibracijske tehnologije, koja je polazište našla u sovjetskim vibracijskim spravama stvorenim za astronaute u šezdesetim godinama prošlog stoljeća.

Cilj je bio pomoći astronautima u borbi protiv slabljenja muskulature uzrokovane bestežinskim stanjem u svemiru. Tvrtka Power Plate International tehnologiju je unaprijedila i prilagodila sportašima i ostalim vježbačima. Power Plate je danas sastavni dio ponude brojnih zdravstvenih i fitness ustanova, spa i fizikalnih rehabilitacijskih centara.

Iako svi modeli Power Plate sprava imaju medicinski certifikat i potvrđeno su korisni za brojna stanja i bolesti, kao i kod svih oblika treninga i za ovaj postoje određene kontraindikacije. To su u prvom redu karcinomi, svježe rane od operacija, nedavno ugrađeni vijci i pločice i akutna venska tromboza. Iako proizvođač to ne specificira kao kontraindikaciju, u Laper studiju trenerice ne dozvoljavaju trudnicama da vježbaju na Power Plateu, ali zato mlade mame već nakon dva do tri mjeseca od poroda kreću s treninzima i vraćaju svoje tijelo u top formu u kratkom razdoblju.

44

in&out siječanj/2011.

ježbanje na vibracijskoj spravi Power Plate proteklih je godina jedan od popularnijih načina očuvanja vitke linije i razvijanja mišića. Sprava radi na vibracijskom principu, a namijenjena je osobama svih uzrasta, načina života i fizičkih sposobnosti. Prenoseći vibracijama valove energije kroz tijelo, potiče mišićne kontrakcije, i to od 25 do 50 puta u sekundi. Tako se ubrzava cirkulacija, povećava snaga mišića i raste opća izdržljivost organizma.

Treninzi na Power Plateu pridonose boljoj pokretljivosti tijela, ali i smanjenju tjelesne težine i celulita, povećanju gustoće kostiju, smanjenju boli, smanjenju incidencije padova u starije populacije. Mogu ih prakticirati i osobe koje se oporavljaju od ozljeda. Osim toga trening na Power Plateu traje samo pola sata, a dovoljno je vježbati tri puta tjedno.

Prema riječima Laile Perić, direktorice tvrtke Laper, ekskluzivnoga hrvatskog zastupnika za Power Plate, prva prednost korištenja ove sprave upravo je ušteda vremena.

“Power Plate ima višestruke koristi, ali osnovna je prednost kupovanje vremena, što je za poslovne ljude kojima je teško pronaći slobodno vrijeme

uŠteda vremena osnovna je prednost, tvrdi Laila Perić, direktorica zastupnika za Power Plate

idealno. Trening cijelog tijela gotov je u pola sata i vrlo je intenzivan”, kaže Perić.

Dodaje kako većina ljudi o Power Plateu ima pogrešnu predodžbu. “Smatraju da je Power Plate platforma na koju se stane i drma, što je potpuno pogrešno. Organizam na vibraciju reagira refleksnom kontrakcijom mišića. Vježbajući na frekvenciji od 30Hz, što je uobičajeno za početne treninge za zdrave ljude, naše tijelo reagira sa 30 refleksnih kontrakcija u sekundi, odnosno 1800 kontrakcija mišića u minuti. Te kontrakcije su zapravo ‘bonus’ jer na spravi još izvodite vježbe koje biste inače izvodili na parketu pa imate i aktivne kontrakcije. Zbog podloge koja vibrira u tri smjera jak je i neurološki podražaj.

Aktivira se 97 do 99% mišićnih vlakana”, kaže Perić, pojašnjavajući da u klasničnom treningu taj postotak

iznosi od 40 do 47%. “Podražajem velikog broja mišićnih vlakana dobiva se na eksplozivnosti, a u bolesnika koji su na rehabilitaciji oporavak je puno brži. S obzirom na snažan neurološki podražaj izvrstan je za rehabilitaciju, sportaše i rekreativce.

Jak neurološki podražaj je važan jer da bi se mišić razvijao, prvo mora doći do neurološke adaptacije, a onda slijedi mišićni odgovor”, govori Perić.

Rezultati vježbanja na Power Plateu vidljivi su nakon samo nekoliko treninga. Osim brzog stjecanja forme izloženost vibracijama omogućava razvoj mišića do kojih je, kaže, inače teško doći. “Riječ je o stabilizatorima trupa, odnosno ‘core’ mišićima, a razvijaju se i mišići zdjeličnog dna, što je posebno važno ženama nakon poroda”, pojašnjava Perić. Budući da trening kratko traje i završava masažom na platformi, kako ističe, nema neugodnih upala mišića. Kao jednu od prednosti vježbanja navodi i smanjenje celulita. “Prema jednoj studiji Power Plate u trajanju od šest mjeseci smanjuje celulit za 25,7 posto, a ako se kombinira s kardio vježbama 30 posto”, naglašava Perić.

Osim zastupništva Perić je ujedno i vlasnica Studia “Laper”, u kojem se pod nadzorom kvalificiranih instruktorica može vježbati na toj spravi. Studio se nalazi u zagrebačkoj Bukovačkoj ulici, a za jedan trening potrebno je izdvojiti sto kuna.

Mjesečni paket koji uključuje 12 treninga iznosi 1080 kuna, dok cijena za tri mjeseca iznosi 2500 kuna.

in&out siječanj/2011.

45

(vinoteka)

AUSTRIJA svjetska vinska ‘mini velesila’

Iako prosječan konzument vina ne doživljava našega sjevernog susjeda kao važniju vinsku proizvodnu zemlju, Austrija proizvodi izvrsna, većinom suha i bijela vina

P Piše: BORIS IVANČIĆ

46

i n & o ut siječanj/2011.

rema tvrdnji i podacima Austrian Wine Marketing Boarda, s više od 5 milijuna (!) web posjetitelja, adresa www.austraianwine.com jedna je od najposjećenijih vinskih stranica na svijetu. To je doista impresivan podatak ako se uzme u obzir da Austriju prosječan konzument vina ne doživljava kao važnu vinsko-proizvodnu zemlju, a dobar dio potrošača će na spomen austrijskog vina reagirati specifičnim upitno-skeptičnim izrazom lica. Čak i upućenijim, zahtjevnijim i zainteresiranijim ljubiteljima Austrija ne pada na pamet pri nabrajanju najboljih svjetskih vinorodnih područja. Unatoč tome što Austrija proizvodi izvrsna, većinom suha, bijela vina (68% proizvodnje) koja se odlično slažu sa širokim spektrom raznih jela (“food friendly”), ona su dugo bila odsutna sa svjetske vinske scene. Nekoliko je razloga za to. Jedan svakako vuče korijene od davnog, ali nikad zaboravljenoga vinskog skandala s dietilenglikolom iz sredine osamdesetih, koji je katastrofalno potresao austrijsku vinsku industriju iako nije zabilježen nijedan slučaj trovanja. Samo je nekoliko neodgovornih proizvođača, dodajući ovaj opasni alkohol u svoja najjeftinija vina, sramotno žigosalo cjelovitu nacionalnu vinsku proizvodnju bacivši je na koljena.

Kao rezultat mnogih promjena koje su uslijedile danas Austrija ima jednu od najstrožih vinskih legislativa na svijetu. Drugi razlog relativno slabe svijesti o austrijskim vinima na svjetskom tržištu leži u stalnoj i sigurnoj potrošnji domicilnog tržišta, dok se treći odnosi na fokusiranost na tradicionalno najveće

Vinska lista Fred Loimer Terrassen Grüner Veltliner

Fred Loimer je vrlo uspješan predstavnik mlade generacije vinara. Posjeduje 45 ha u regiji Kamptal koje obrađuje u duhu biodinamike i održive proizvodnje u suglasju s prirodom. Ističe se vrlo čistim i jasnim, preciznim sortnim izričajem u stilu svojih vina zbog čega su ga austrijski vinski mediji prozvali “fanatikom kvalitete”. Zeleni vetlinec i rizlinzi njegova su specijalnost.

Grožđe za liniju Terrassen dolazi s povišenih položaja vinograda. Tipično izražene paprenkasto-začinske i herbalne note.

Ujedno sočno, fino i čisto, mineralan finiš, srednjeg tijela i ugodne dubine.

Gernot & Heike Heinrich St. Laurent

izvozno tržište – Njemačku. Od 1992., a osobito od 1995. austrijski izvoz vina doživljava nevjerojatan rast. Od početnih 10 milijuna eura strmo raste na 119 milijuna eura godišnje, što je nadmašilo sva očekivanja. Glavno tržište je i dalje Njemačka, ali interes snažno raste u čitavom svijetu, pri čemu prednjače Švicarska, SAD, Češka, Nizozemska, Velika Britanija, Italija i Japan. Austrija proizvodi u četiri bitno različite regije, najvećoj Niederösterreich s osam vinorodnih područja, od kojih su najzvučniji Wachau, Kamptal i Kremstal, više nego dvostruko manjem Burgenlandu te južnom Steiermarku i regiji samoga grada Beča. Najvažnija bijela nacionalna sorta je svježi, aromatični zeleni vetlinec (Grüner Veltliner) nakon kojeg slijede graševina (Welschriesling), rizvanac (Müller thurgau), bijeli pinot (Weiser burgunder), chardonnay te rizlinzi koji su posljednjih godina najjači izvozni argumenti i svjetski veleposlanici. U crvenim je na prvome mjestu zweigelt koji slijede plava frankovka (Blaufränkisch) i portugizac (Blauer Portugiser). Iako količinski znatno zaostaju u udjelu, svakako vrijedi spomenuti izuzetno atraktivne bijele sauvignone iz Steiermarka te divno baršunasta, začinska crna vina iz sorte lovrijenac. Austrija se izuzetno organizirano brine o marketingu svojih vina i u posljednja dva desetljeća teško joj je naći premca. Turistički posjet kušaonicama, restoranima, pa čak i smještajima mnogih malih i srednjih vinarija uvjerit će svakog da je Austrija izvanredno atraktivna i do detalja osmišljena vinska, svjetska “mini ili boutique – velesila”.

Sattlerhof, Sauvignon Blanc Steiermarkishe Klassik

Vrsna obiteljska vinarija s malim hotelom restoranom i tradicionalnim gostionicom usred vinograda. Villi Sattler, južnoaustrijski vinar, posebnu strast gaji prema sauvignonu i chardonnayu koje bere s položaja koji se smatraju posebno vrijednim u ovom kraju (karakterni Sernauberg, Kranachberg i Pfarrweingarten). STK nastaje bez ikakvog utjecaja drva, samo u inoks tankovima, čime zadržava željenu sortnu aromatičnost, pikantnost, izražajnost i naglašeno živu svježinu. Izvrsno uz ribu, lagane tjestenine i rižota te povrtna jela.

i n & o ut 2011./siječanj

47

Vina možete nabaviti u vinoteci Vivat fina vina, Prisavlje 2, tel. 01 6795 968

Foto: AWMB, Egon Mark

Još jedan izuzetni predstavnik mlade generacije vinara i po mnogima jedan od najboljih majstora elegancije u crvenim vinima. Kao i Loimer i Sattler, član prestižne vinske grupe Premium Estates of Austria.

Regija: Burgenland Neuesiedlersee, Gols.

Posjeduje neke od najvrednijih položaja u tom kraju kao što su Gabarinze i Salzberg.

Duboke rubinski granatne boje. U mirisu donosi tamnobobičasto voće i fine vegetalne začine, trag likoricije. Okus je sočan, kombinacija doživljaja pekmeza od šumskog voća i delikatnih citrusnih nota. Vrlo harmotično, baršunasto, još jedno “food friendly” vino.

ONLINE OSIGURANJE – JEDNOSTAVNO I BRZO Počeli ste razmišljati o putovanju za doček Nove godine, planirate skijanje ili drugačiji zimski odmor... Prvo trebate odabrati odredište, hoćete li ići na putovanje u vlastitom aranžmanu ili preko agencije, kojim prijevozom.

Kada ste sve to isplanirali, ostaje vam da provjerite vrijedi li putovnica, imate li dovoljno novca i najvažnije od svega, jeste li osigurali sebe i imovinu od nepredviđenih situacija koje vam putovanje može pretvoriti u nezaboravno skupu noćnu moru.

Zato Triglav preporuča sklopiti policu turističkog osiguranja, u jednom od tri paketa, ovisno o potrebama klijenta. Ovo osiguranje možete sklopiti individualno ili obiteljski. Policu je najlakše i najjednostavnije sklopiti on-line na https://webshop.triglav-osiguranje.hr uz mogućnost plaćanja većinom kreditnih kartica, a policu osiguranja moguće je isprintati odmah po uplati osiguranja.

On-line kupnja dostupna je od 0-24h, i predstavlja dodatnu pogodnost bez dodatnih troškova.

Za lakšu odluku, u nastavku, kratko predstavljamo osiguranja uključena u pojedinim paketima.

PUTNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Putno zdravstveno osiguranje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu pokriva: • troškove liječenja, • troškove prijevoza radi bolesti ili nezgode.

U slučaju nezgode ili bolesti, klijentu je dostupna pomoć Almeda Gmbh, München, Njemačka i to od 0- 24 sata na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. Ovaj asistencijski centar • pruža informacije o mogućnostima i odgovarajućim uslugama u svakoj državi i ustanovi • uspostavlja kontakt s domaćim liječnikom • utvrđuje adekvatnost pružanja zdravstvenih usluga u pojedinačnim ustanovama i nadzire postupak liječenja

• organizira i u okviru svote osiguranja preuzima troškove liječenja u bolnici • organizira i u okviru svote osiguranja preuzima troškove prijevoza do bolnice ili u domovinu OSIGURANJE BOLNIČKOG DANA U INOZEMSTVU Ponekad se dogodi da za vrijeme putovanja ili boravka u inozemstvu iznenada i hitno trebate liječničku pomoć ili boravak u bolnici. U tom slučaju, osiguranje pokriva srodniku ili drugoj osobi troškove boravka u inozemstvu odnosno posjeta osiguraniku za vrijeme smještaja i liječenja u bolnici.

OSIGURANJE U SLUČAJU SMRTI USLIJED NESRETNOG SLUČAJA Na godišnjem odmoru ili putovanju mogući su iznenadni, nepredviđeni i od vaše volje neovisni događaji koji lako mogu pruzročiti smrt, trajni invalididet ili privremenu nesposobnost za rad. Zato preporučamo sklopiti paket osiguranja C koji osigurava najširu osigurateljnu zaštitu u koju je uključeno i osiguranje u slučaju smrti uslijed nesretnog slučaja.

OSIGURANJE NAKNADE TROŠKOVA ZA PRAVNU POMOĆ U INOZEMSTVU Nemojte zaboraviti na osiguranje koje obuhvaća pokrivanje troškova obrane osiguranika u pravnom postupku protiv njega.

OSIGURANJE ODGOVORNOSTI Osiguranje odgovornost pokriva štete nastale zbog građanskopravnih odštetnih zahtjeva koje treće osobe postave prema osiguraniku zbog neočekivanog i iznenadnog događaja (nesreće), za kojeg odgovara osiguranik u slučaju povrede osobe ili oštećenja stvari.

OSIGURANJE PRTLJAGE I OSOBNIH STVARI Nažalost, događaji koji uzrokuju oštećenje ili gubitak prtljage i osobnih stvari nisu tako rijetki. U takvim slučajevima uvijek slijede troškovi popravka ili kupnja novih stvari. Stoga, nemojte zaboraviti na prtljagu. Ovo osiguranje pokriva štete usljed oštećenja ili uništenja prtljag te nestanka stvari usljed krađe ili razbojništva.

OSIGURANJE PREKIDA PUTOVANJA ILI KASNIJEG POVRATKA Ovo osiguranje pokriva štetu koju osiguranik pretrpi zbog prijevremenog povratka s ljetovanja, jer mu turistička ili hotelska organizacija nije nadoknadila troškove za neiskorišten dio ljetovanja. Osiguranje pokriva i troškove produženog boravka, ako je osiguranik po proteku ljetovanja prinuđen ostati izvan mjesta stalnog boravka radi ozljede ili se razbolio zbog medicinski utvrđene akutne bolesti.

OSIGURANJE ZLOUPORABE DEBITNIH I KREDITNIH KARTICA Osiguranje pokriva štetu koja nastane zbog zlouporabe izgubljene ili ukradene kreditne kartice. Zlouporabom debitne ili kreditne kartice se smatra plaćanje roba ili usluga te podizanje gotovine na bankomatima ili u poslovnicama banaka od strane trećih osoba.

OSIGURANJE TROŠKOVA IZRADE NOVIH DOKUMENATA Osiguranje pokriva troškove ponovne izrade osobnih dokumenata koji su osiguraniku ukradeni odnosno koje je izgubio za vrijeme putovanja.

Za ponudu i dodatne inforamcije slobodno se obratite u najbližu poslovnicu Triglav osiguranja d.d. diljem Hrvatske.

(A LA CARTE)

Novi restaurant&bar APETIT na istom je gastronomskom nivou kao i njegov popularni 'stariji' brat

Ekskluzivnost

prije svega početak bio vrlo hrabar – hobotnica s kupusom.

Budući da sam ovo jelo probao više puta na različitim mjestima, uključujući i Beč, ova kombinacija iz Apetita (gdje je svemu dodan i curry) bila je nevjerojatno svježa i sočna da sam je poželio opet kušati.

Carpaccio od sabljarke s beluga lećom zadržao je svu svježinu započetu prvim jelom, a klice diskretno pobacane preko leće pridonijele su blagoj gorkosti uz koju se Krauthakerov Chardonnay uklopio (da ne kažem “sljubio”) na tako prirodan i spontan način.

Potom su uslijedili moćni špageti Chittara s mesom od grdobine, brokulom i kavijarom – konkretan, a opet delikatan slijed. Za desert sam preskočio ovdašnju čokoladnu tortu koja je u vremenu dostojnom Guinessove knjige rekorda postala legendarna. Odlučio sam proširiti vidike pjenicom od šumskog voća, što je bilo veliko finale Apetitove visoko elaborirane kuhinje. U Apetitu najavljuju i uređenje podrumskog dijela, u kojem se nadamo da će sadašnja odrednica restauranta&bara dobiti barem još jednu dimenziju, primjerice rhytm&blues.

Piše: Luka Nerkel Snimio: Marko Radin

Poznati zagrebački bistro Apetit prošlog je mjeseca dobio još jednu lokaciju – restaurant&bar Apetit – u Masarykovoj ulici (točnije u Obrtničkom prolazu, potez koji Masarykovu spaja s Varšavskom ulicom malo zapadnije od poznatijega bivšeg Prolaza sestara Baković).

Novi Apetit “produžetak” je prvog ne samo kad je riječ o imenu nego i kad je riječ o visokome gastronomskom standardu.

Također se ističe interijerom za koji je zaslužan arhitekt Christian Rendulich, koji je uredio i prvi Apetit. Ekskluzivnost koja se nameće na prvi, ali i na sve ostale poglede, ne samo kad se pojavite na vratima nego i kad kušate jela, svakako je prednost za goste iz svijeta biznisa. Ovaj su put u Apetitu “zabrijali” na ribe, rakove i mekušce, što je – dok su gradom bješnjele magla i ciklona – bio zbilja u svakom smislu najfiniji način da se razbije zima. Već je

delicije Svježa i sočna hobotnica s kupusom, carpaccio od sabljarke, špageti Chittara...

in&out 2011./siječanj

49

Nagrađivani vinar Domagoj Klasiček, koji je prva zlata osvojio s nenavršenih 30 godina života, uz obale Dunava radi neke od najboljih hrvatskih merlota i cabernet sauvignona

NE graševini,

Slavonija 'voli'

crna vina 50

in&out siječanj/2011.

(REPORTAŽA)

Podunavska su vina drukčija od slavonskih

Podunavlje, nova vinarska regija Nakon što su ga par puta izvarali razni trgovci, “tipovi u bijesnim autima koji uzmu paletu vina i potom ugase firmu”, Klasiček se povezao s kolegama, “da vidimo tko su pravi trgovci a tko lopovi”. Ovih dana osnivaju udrugu radnog naziva Podunavlje ili Danubius. Cilj im je stvoriti vinarsku regiju u kojoj će se spojiti vinogorja Erduta, Iloka i Baranje. “Hrvatska uz Dunav ima tri velike vinarije i niz malih. Naša su vina međusobno slična i dosta drugačija od slavonskih vina iz Kutjeva ili Đakova”, objasnio nam je motiv za preustroj karte vinorodnih područja.

Piše: SAŠA PAPARELLA

snimio: davor javoroviĆ/pXL

Sauvignon te mora šokirati mirisom, a kad ga piješ, ne smiješ ga osjetiti – počeo nam je otkrivati tajne vinar Domagoj Klasiček čim smo ušli u njegov vinski podrum sagrađen 1908. godine. Opomena je stigla prekasno – prvi kontakt s čašom nas je ošamutio, a trebalo je probati i ostala nagrađivana vina, crna i bijela – muškatni silvanac, merlot, cabernet sauvignon...

Kad se 2007. prijavio na splitski Gast, naš domaćin imao je samo 27 godina i bio je najmlađi sudionik. Ambiciozni vlasnik vinarije Iuris, smještene između Aljmaša i Erduta, nije imao respekta prema starijima; njegov merlot dobio je zlato i tada i dogodine, a nagrađen je i cabernet sauvignon koji je 2009. proglašen najboljim kontinentalnim crnim vinom.

Iste je godine Iurisov muškatni silvanac (berba 2007.) izabran za najbolje bijelo vino u Hrvatskoj. Nagrade su stigle i s Vinovite i Vinuma gdje je zlato dobio i spomenuti bijeli sauvignon.

Iako se ponosi svojim muškatnim silvancem, napravljenim od grožđa iz zaboravljenog, pola stoljeća starog vinograda, Klasiček preferira crne sorte grožđa i ne podržava uvriježenu podjelu zemlje na južnjački plavac i sjevernjačku graševinu. Slavonija je stojećima imala snažnu tradiciju crnih vina, sve dok komunisti nisu preuzeli vlast i odredili da će Slavonija biti bijela, a Dalmacija crna, pojašnjava nam. Tada su masovno iskrčeni slavonski vinogradi s autohtonim crnom sortama, kao što je primjerice kadarka, tipična za cijelo Podunavlje. Na njihovu se mjestu sadila uglavnom graševina iako to vino nije autohtono niti ima osobit potencijal.

“Ja ne vjerujem u graševinu, ona je već dala svoj maksimum. .  in&out 2011./siječanj

51

(REPORTAŽA) LJUBAV ČOVJEKA i ZEMLJE Mještani su ga prvo čudno gledali, no kad su se zaredale nagrade...

DJ Domagoj napravio pankersko vino Mladi je vinar u nekim krugovima poznat i kao DJ Domagoj, sa svojim setom elektroničke glazbe nastupao je i u nekoliko zagrebačkih klubova, od kojih mu je nadraži Masters. Sudjelovao je i na promotivnom, osječkom Iurisovu partyju, zajedno s još tri DJ-a.

Ni punk nije zapostavljen, Iuris je nagrađivani cabernet sauvignon iz 2006. flaširao i u ograničenoj seriji od 500 komada, posvećenih turneji U.K. Subsa. Legendarni britanski pankeri imali su 2009. koncert u Osijeku, odakle ih je lokalni menadžer doveo na degustaciju u Iurisov podrum. Epilog: njihov idući koncert u Pečuhu morao je biti odgođen, a vino iz te serije poslano na splitski Gast proglašeno je najboljim kontinentalnim crnim vinom.

52

in&out siječanj/2011.

Jedino se na području bivše Jugoslavije od graševine rade suha vina, drugi je narodi stavljaju u kupaže za slatka vina. Ta je loza dobra samo zato što u vinogradu ne zahtijeva puno pažnje. S drugim vinima nije tako lako. Kad sam počinjao sa sauvignonom, trebalo mi je šest godina da skužim to vino, jedne je godine oksidiralo i nisam nikako shvaćao zašto se to događa, bio sam očajan”, priča nam Klasiček koji je toliko srastao sa svojim vinogradom da s vremena na vrijeme u njemu hoda bos.

VINO JE ŽIVI STVOR

Mještani su ga prvo čudno gledali, no kad su zaredale nagrade, morali su priznati da ljubav čovjeka i zemlje daje ploda. Tumači nam kako je vino živi stvor koji se rađa, zrije i umire, a zadaća vinara je prepoznati kad je počela pojedina faza. Njegova se vina i po nekoliko godina smiruju u bačvama od slavonske hrastovine. Kad dođe tre-

nutak, pretače ih u boce gdje, ovisno o sorti, odleže još neko vrijeme. “Morate slušati vino, ono vam sve kaže. Kao i čovjek, vino može skrenuti u loše društvo, vi ga morate voditi na pravi put.

Katkad ga morate pustiti da se razboli, kao dijete, a onda ga izliječiti”, brižno će Klasiček.

U podrumu uglavnom drži bačve od 505 litara, u kojima vino sporije dozrijeva. Ta je varijanta skuplja, ali i bolja od odležavanja u manjim bačvama od 225 litara, popularnog barriquea.

Klasiček nas podučava da te među hrvatskim vinarima sve popularnije bačve nije ispravno zvati barrique. Taj bi naziv trebala nositi samo bačva napravljena u kraju oko Bordeauxa jer se već u nekom drugom dijelu Francuske bačva od 225 litara drukčije zove.

Klasičekov je cilj uvijek napraviti prepoznatljivo vino koje naglašava karakteristike područja, bez obzira je li riječ o autohtonoj ili uvezenoj sorti.

Morate slušati vino, ono vam sve kaže

Kao i čovjek, vino može skrenuti u loše društvo, vi ga morate voditi na pravi put. Pustite ga da se razboli pa ga liječite “Treba bježati od uniformiranosti, vino mora imati personifikaciju”, objašnjava nam. Dvije je godine radio u slovenskoj vinariji Brič, dovoljno da napravi personicifirano vino. Kasnije ga je jedan vinar poznanik pitao je li radio vina u Briču jer je u nekima prepoznao Klasičekov rukopis. Takve je anegdote običnim vinoljupcima teško shvatiti. stogodišnja tradicija

Iurisovi vinogradi izrasli su na crnici Kraljevog vrha, odakle se blago spuštaju prema Dunavu. S velike rijeke poslijepodne stiže sunčana refleksija, dodatna doza topline i svjetlosti. Naš domaćin tvrdi da je upravo nedaleki Ilok, a ne Hvar, najsunčaniji grad u Hrvatskoj.

“Ovdje se vino radilo prije dvije tisuće godina kad Francuzi nisu ni znali što je loza. Rimski car Hadrijan zabranio je sadnju, ali je njegov nasljednik Markus Aurelius Probus, kojeg mi ovdje štujemo kao sveca, poništio taj dekret”, kaže Klasiček. U čast rimskog cara na tržište će plasirati vino probus, kupažu cabernet sauvigonona, merlota i kadarke.

Uza sve navedeno Iuris ovdje proizvodi i crni pinot, graševinu te rosaliju, odličan rose rađen od cabernet sauvignona.

Vinarija Iuris baštini stogodišnju tradiciju osječke poduzetničke obitelji Piller, koja je ovdje zasadila vinograd 1910. godine. Nakon rata preostali su članovi te njemačke obitelji nastavili proizvoditi vina iako to nije bilo lako jer se grožđe

trebalo davati u kombinate. Nasljednica Karolina Piller je 1977. prodala deset hektara vinograda Domagojevu ocu Damiru Klasičeku, kasnijem dekanu osječkog pravnog fakulteta, što objašnjava i ime vinarije, Iuris. Ono što je ocu pravniku bio hobi sinu je postala strast: “Otkad pamtim, sjećam se berbe i pretakanja vina”, kaže Domagoj koji je u Osijeku završio agronomiju, potom otišao u SAD na jednu od vinarskih akademija te se dvaput usavršavao u Francuskoj, u Perpignanu i Bordeauxu.

U posljednjem ratu, kad je cijeli kraj bio pod srpskom okupacijom, vječito žedni pobunjenici su prastare bačve otvarali hicima iz pištolja, a poslije bi ih iznijeli na dvorište i zapalili.

Nakon što je Podunavlje reintegrirano, obitelj Klasiček krenula je iznova: nabavili su nove bačve, prvu berbu imali su 1998. i danas stalno zapošljavaju 20 ljudi. Kupnjom novih vinograda vinograd je povećan na 56 hektara, a plan je doći do 100 hektara. Zemljište je već kupljeno, treba još samo zasaditi lozu.

“To nam je dosta za ozbiljan vinograd, pa i za izvoz. Ne bojim se jeftine i dobre konkurencije iz Čilea ili neke druge zemlje jer vinski nomadi će uvijek htjeti probati i ovo naše vino. Treba imati strateški plan i dosta uložiti u marketing. Eto Makedonija oglašava svoja vina, a mi ne. Stihijski se ne može puno napraviti”, napominje Klasiček, čija se vina unatoč nagradama u vi-

notekama prodaju po pristupačnim cijenama. Počeo je graditi novi vinski podrum, uz njega i kušaonicu vina, ali i sobe za smještaj posjetitelja erdutske vinske ceste, uz koju se već poslagalo osam vinara. dragocjeno znanje i iskustvo

Treba bježati od uniformiranosti, vino mora imati personifikaciju, vlastoručni potpis

vinski podrum U podrumu uglavnom drži bačve od 505 litara, u kojima vino sporije dozrijeva.

To je skuplja, ali i bolja varijanta

in&out 2011./siječanj

Klasiček kaže da je najviše naučio od enologa Vlade Kovača iz Novog Sada, inače člana Francuske agronomske akademije. “Čika Vlada je vrhunski intelektualac i stručnjak za vina, primjerice on je osmislio i poznati crnogorski Vranc po corde. Kad nas je prvi put posjetio 1997., mi smo amaterski radili vino i pili ga iz krigli. Tada mi je rekao da imam ono nešto u sebi i ohrabrio me. Naučio me vinskoj znanosti, a duhovni sam dio otkrio sam”, kaže naš domaćin. Sada i on prenosi znanja drugima, pa tako savjetodavno djeluje u Zagorju, dok u bračkom Nerežišću s tamošnjim vinogradarom Jerkom Bezmalinovićem gradi vinski podrum.

Tamo će već ove godine flaširati plavac iz vinograda u Smrčevoj luci, s južnih obronaka otoka Brača. Pripremaju dvije linije vina – bracera i nešto skuplji jenaro. “Bračanima je jasno da su prošla vremena u kojima će im netko grožđe otkupljivati po 26 kuna za kilo, vrijeme je za nove proizvode”, kaže Klasiček, i jedva otkriva svoj najnoviji plan: ujedinjenje dvaju vina, iz kontinentalne i primorske Hrvatske, u jedno.

Egipa

(TRAVEL)

'Out of office', odoh u toplije krajeve

promo

‘

’

Među roniocima diljem svijeta Crveno more ima poseban status kao jedna od najatraktivnijih ronilačkih destinacija na svijetu. Velikih gradova duž gornjeg dijela istočne obale Afrike nema, pa tako ni industrije koja bi zagadila podmorje. Toplo more i ugodna klima u doba naše zime svake godine privlače sve veći broj ronioca i turista. Za razliku od našeg mora u kojem nema toliko puno ribe, ronjenje duž koraljnih grebena izgleda poput plivanja u akvariju. Milijuni manjih i većih šarenih ribica najčudnijih oblika i šume raznobojnih koralja oduševljavaju.

Hurgada je naselje koje se proteže uz more u dužini tridesetak kilometara. Ronjenje je ovdje velik posao, dnevno na brodovima “cirkulira” više od tri tisuće ronioca. Osim ugodne klime i odličnih lokacija za ronjenje najatraktivniji je cje-

54

in&out siječanj/2011.

Vrh Sinajskog poluotoka je najbliže ljeto u doba naše zime. Svega četiri sata leta od Hrvatske vodi nas u topliju klimu...

lodnevni izlet u Luksor – jedno od najvažnijih mjesta ljudske povijesti. Kreće se rano ujutro kada se skuplja konvoj koji pod policijskom pratnjom prelazi pustinju do plodne doline Nila. bogata ponuda

Sharm el Sheikh – novosagrađeno mjesto na samom vrhu Sinaja, na glasu je kao nešto ekskluzivnije od Hurgade.

Duž obale su mnogi izvrsni hoteli poput Ritz Carltona ili predivnog Sofitela. Ronilačke lokacije oko Sinaja bogate su potopljenim brodovima od kojih su neki vrlo zanimljivi jer se mogu vidjeti njihovi tereti poput kamiona, lokomotiva i ratne opreme iz nekoga zaboravljenog ratnog sukoba.

Sharm je na neki način fenomen u arapskom svijetu.

Ponuda zabave u ovoj muslimanskoj zemlji nudi ponešto za

( t ravel( T) R BA YV E L )

magiČna mjesta Fascinantne građevine kao da nisu djelo ljudske ruke (slika lijevo); krstarenje Nilom ne smijete propustiti (slika gore desno); Crveno more među najatraktivnijim je svjetskim ronilačkim destinacijama (slika dolje desno)

svakoga, od Hard Rock Caffea do noćnih klubova poput Pache. Šoping traje do duboko u noć, a cijene u restoranima su prilično niže od naših.

Jedino je alkohol skup tako da je cijena piva dvadeset kuna, a vina su i skuplja nego u nas. Ponuda je stvarno velika i bogata i svi se trude nešto prodati. Izleti su nešto drukčije koncipirani. Budući da su glavne atrakcije Kairo, Luksor i Petra udaljeni, svakog dana nekoliko izletničkih aviona polijeće rano ujutro prema tim destinacijama.

U okolici se organiziraju safariji terencima po pustinji, vožnja “quadovima”, a u ponudi je i obilazak mitskog samostana svete Katarine smještenog podno Mojsijeve gore i noćno penjanje na goru Sinaj.

Dubai je ekskluzivan, Maroko samozatajan, Jordan ne nudi puno mora, a Egipat s turističkim mjestima poput Hur-

gade, Sharma, Dahaba i još nekih manjih mjesta grabi velik dio turističkoga kolača.

Zaplovite čarobnim Nilom

Zasigurno ste čuli priče o magičnoj sili egipatskih hramova i piramida, pogledali neki od brojnih dokumentarnih filmova o bogatoj dolini Nila, no ako i dalje niste zaplovili ovom čarobnom rijekom, razmislite o tome da se na taj najljepši način približite ovoj magičnoj zemlji. Drevne kulture, faraoni, piramide i sfinge, mistične religije i fascinantne građevine koje kao da nisu nastale od ljudske ruke, malen su dio egipatskog naslijeđa.

Razgledanje Kaira i egipatskog muzeja antikviteta približit će vam povijest drevnog Egipta, a upoznat ćete i bazar Khan Al Khalili – jednu od najvećih tržnica na svijetu, na kojoj tisu-

in&out siječanj/2011.

55

( t ravel ) by

bogatstvo ponude Bazar Khan Al Khalili jedna je od najvećih tržnica na svijetu (slike lijevo i gore desno); izleti brodovima sastavni su dio bogate turističke ponude koja se nudi u Egiptu (slika lijevo dolje)

će prodavača prodaju orijentalne suvenire, kožu, čajeve, začine vodi vas u pustinjsko područje bez vegetacije gdje se nalaze Memnonovi i još mnogo toga. U Asuanu ćete vidjeti veliku asuansku brakolosi – velike statue Amenhotepa III., Dolina kraljeva s grobnicama nu, jedno od najvećih hidrotehničkih dostignuća svih isklesanim u pustinjskoj stijeni vremena. Na rasporedu je i vožnja tradicionalnim broi ukrašenim reljefima, freskama ‘FOLLOW ME’ do Egipta dovima na jedra oko otoka Kitchener i posjet botaniči crtežima najboljih umjetnika, kom vrtu, a svakako razmislite i o dodatnom izletu koji hram božice Hatshepsut... U Od 18. do 23. ožujka putnike očekuje novi program za Kairo i vas vodi u nubijsko selo u kojem ćete jahati na devama, Karnaku, gdje su gotovo svi fakrstarenje Nilom u varijanti “follow me” (isti zrakoplov putnike biti oslikani kanom i vidjeti pomalo neobične kućne raoni Novoga kraljevstva ostavili vodi na cijelom putovanju, nema vožnje vlakom, busom i ljubimce – mlade krokodile. Dolazak u Kom Ombo svoj graditeljski trag, upoznajete sl.). Cijena po osobi iznosi 6990 kn, uz obveznu doplatu za otkriva hram boga Sobeka, a dolazak u Edfu otkriva hramove posvećene Amonu, zrakoplovne pristojbe u iznosu 1000 kn. Za rezervacije do 31. jedan od najbolje očuvanih hramova posvećen bogu Mutu i Honsuu, a posjetom siječnja putnike očekuje i “first” minute popust od 600 kn.

Horusu, smješten na mjestu sudbinskog sukoba HoruLuksoru završava ovo uistinu uzViše informacija na besplatnom telefonu 0800-8850, web sa i njegova zlog strica Seta. Izlet na zapadnu obalu Nila budljivo putovanje u prošlost. adresama www.atlasairtours.com i www.adriatica.net ili e-mail adresi info@atlasairtours.com. Potražite u poslovnicama Atlas Airtours i u ovlaštenim putničkim agencijama.

56

in&out siječanj/2011.

(ZDRAVLJE)

Prehrambene preporuke u zimskim mjesecima:

1.

Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama te siromašna jednostavnim šećerima i zasićenim mastima.

Moguće je ostati zdrav – važno je ojačati prirodni imunitet organizma

Obogatite jelovnik namirnicama bogatima vitaminima C, E i A te mineralima cinkom, bakrom i selenom.

Kako ostati G

zdrav?

ripa i druge virusne infekcije poznatije kao viroze bolesti su karakteristične za hladniji dio godine. Osobito im pogoduju nagle promjene vremenskih prilika, od izrazito niskih temperatura do često neugodnih zatopljenja ili “južina”.

Broj oboljelih od gripe i raznih viroza tada višestruko raste. Preživjeti zimu bez povišene temperature, bolova u mišićima i zglobovima, grlobolje, kašlja, kihanja i drugih neugodnih simptoma gripe i viroza je moguće, a preduvjet je aktivno jačanje prirodnog imuniteta organizma.

A kako to činiti? Odgovor je samo jedan: prevencijom!

Pravilna i uravnotežena prehrana okosnica je zdravog života i očuvanja tjelesne cjelovitosti, što osobito dolazi do izražaja u svim ekstremnim vremenskim situacijama. Zimsko razdoblje sa svim svojim karakteristikama pravi je izazov organizmu. Upravo stoga zimi jedite zdravo, raznovrsno i umjereno, birajte namirnice bogate vitaminima, mineralima i prehrambenim vlaknima. Svakako konzumirajte voće i povrće te mlijeko i mliječne proizvode.

Promo

moĆni probiotici

Fermentirani mliječni proizvodi obogaćeni probiotičkim bakterijama posebno su poželjni u hladnijem dijelu godine. LGG (Lactobacillus rha-

2.

3.

mnosus GG) jest probiotik vrlo raširena spektra kliničkih i zdravstvenih istraživanja koja potvrđuju njegovu učinkovitost u jačanju prirodnog imuniteta. Upravo zato u prehranu svakako uvrstite Dukatov b.Aktiv LGG, jedini probiotički jogurt na našem tržištu, koji sadrži dokazano učinkoviti LGG. Limun i med odlični su i tradicionalni saveznici za jačanje imuniteta, stoga ih redovito unosite u organizam čajevima ili pak najnovijim b.Aktivom LGG s limunom i medom.

POBiJEDITE STRES

Ni u zimskim mjesecima ne smijemo zaboraviti preporuku o unosu dostatne količine tekućine u organizam; riječ je o već dobro poznatim osam čaša ili oko dvije litre tekućine na dan. Tjelesna aktivnost osobito je važna za očuvanje zdravlja i opće ravnoteže organizma. Pronađite oblik aktivnosti ili sporta koji vam najviše odgovara, redovno provodite vrijeme u šetnji, planinarenju ili u različitim sportskim aktivnostima.

Ne zaboravite! Razinu stresa, koji je izrazito štetan za zdravlje i kvalitetu života, pokušajte svesti na najnižu moguću razinu, a to se postiže upravo pravilnom i uravnoteženom prehranom, umjerenom tjelesnom aktivnošću te zdravim i pozitivnim stavom prema drugima i okolini.

Adekvatan unos tekućine je vrlo važan. Voda, čajevi, juha, sokovi i slični napici sprečavaju dehidraciju, pomažu u vlaženju sluznice nosa i grla te u oslobađanju sluzi koja može uzrokovati začepljenje dišnih puteva. Topli napici ublažavaju simptome bolnoga grla.  Čajevi su izvrstan saveznik u borbi protiv gripe i prehlade.

Uz dodatak meda i limunovog soka njihov učinak u olakšavanju simptoma prehlade i gripe bit će još bolji.  Med zbog svoje ljepljive konzistencije pomaže u smanjenju iritacije sluznice grla.  Sok od limuna, osim što je izvor vitamina C, stimulira rad žlijezda slinovnica te ih potiče na lučenje sline koja vlaži usta i grlo te olakšava gutanje. Imajte na umu da vitamin C i med treba dodati u čaj tek kada se ohladi kako ne bi uništili vrijedne sastojke.

4.

5.

Izbjegavajte alkohol, kavu i napitke koji sadrže kofein jer mogu povećati gubitak tekućine iz organizma.

Pazite na probavu. Zanemarivanje zdravlja probavnog sustava znači i zanemarivanje zdravlja imunološkog sustava. Probiotičke “dobre bakterije” u debelom crijevu i ravnoteža crijevne mikroflore odgovorni su za cjelokupno zdravlje. Stoga u svoju svakodnevnu prehranu uvrstite b.Aktiv LGG, čijim se svakodnevnim uzimanjem obogaćuje crijevna flora i time jača prirodni imunitet organizma. LGG je najistraživanija probiotička bakterija s više od 500 znanstvenih i kliničkih studija koje dokazuju pozitivan učinak LGG-a na jačanje prirodnog imuniteta organizma.

6.

Konzumirajte češnjak i luk jer sadrže prirodne tvari koje djeluju slično antibioticima i koje povoljno djeluju na imunološki sustav.

7.

Začini koji izazivaju suzenje očiju mogu imati isto djelovanje na nos, odnosno potaknuti drenažu te tako osloboditi dišne puteve. Ako zbog prehlade i/ili gripe niste izgubili apetit, uz obroke kao prilog konzumirajte hren ili senf, ili ih začinite paprom ili curryem.

8.

9.

Ruke perite češće nego inače jer tako umanjujete mogućnost infekcije sebe, ali i drugih.

Ne pušite i izbjegavajte boravak u prostoriji u kojoj se puši. Dim cigareta još će više iritirati i isušiti sluznicu nosa i grla te će pogoršati kašalj!

10.

Opustite se! Hormoni stresa, koji se luče kao odgovor na stres, oslabljuju imunološki sustav.

LIMUN I MED U JOGURTU – MOŽE LI BOLJE? Najnoviji Dukatov proizvod – b.Aktiv LGG – jedini je probiotički jogurt na našem tržištu koji sadrži dokazano učinkovit LGG

in&out 2011./siječanj

57

(auto)

Citroën C5 Exclusive HDi 200 BVA6 PIŠE: Stanko Borić

snimio: slavko MIDŽor/pxl

Iako su francuska vozila već poslovično poznata po svojim kvalitetnim ovjesima koji pružaju maksimalan komfor u vožnji, C5 djeluje kao da se nalazi u klasi iznad. C5 je, naime, predstavnik više srednje klase, ali se po mnogočemu može nositi sa svojom starijom (i skupljom) “braćom”. Redizajn modela koji je na tržište stigao 2008. (spomenimo da je glavni kreator izgleda C5 bio njemački dizajner hrvatskog podrijetla Domagoj Đukec) pokazao se kao pun pogodak iako nije bilo radikalnih zahvata. Izvana se najveća promjena odnosi na LED svjetla koja su dizajnirana tako da se na prvi pogled C5 nikako ne može zamijeniti s nekim drugim vozilom. Ujedno su i stražnja svjetla promijenjena tako da su dobila novu obradu od tamnih kristala sa svijetlim staklom u središnjem dijelu. Spomenimo da je upravo stražnji kraj jedan od atraktivnijih dijelova vozila zbog konveksnog oblika stražnjeg stakla. Poboljšanja je bilo i pod haubom te je sada dostupan novi HDi motor zapremnine od 2,2 litre i 204 “konjske snage” koji se pokazao uistinu optimalnim za ovaj automobil. hidrauliČNI OVJES TREĆE GENERACIJE

No ostanimo još malo na poboljšanjima koja se uglavnom odnose na sustav Common Rail, sada 3. generacije, s maksimalnim pritiskom ubrizgavanja povećanim na 2000 bara, komore za sagorijevanje koje zadržavaju svoju specifičnu tehnologiju ECCS te smanjenje omjera kompresije u korist smanjenja razine buke i štetnih emisija. Maksimalnih 204 KS razvija se pri 3500 okretaja u minuti, a najveći okretni moment je 450 Nm pri 2000 okr/min. Kada se te brojke primjene

58

in&out siječanj/2011.

Dimenzije:

dužina/širina/visina:..................... 4779/1860/1458 mm Motor:

zapremnina:.................................................... 2174 ccm

snaga:.................................................. 120/204 kW/KS Performanse:

ubrzanje od 0 do 100 km/h:................................... 8,3 s

maksimalna brzina:......................................... 230 km/h Potrošnja goriva (u litrama):

grad/otvoreno/kombinirano:............................ 9,5/6,5/8

(autotest)

Krstarica bez mane

Novi redizajnirani Citroën C5 impresivan je u svakom pogledu. 'Član' više srednje klase po mnogočemu se može nositi sa svojom skupljom 'braćom'

Unutrašnjost je dopadljiiva, kontrolna ploča vrlo je pregledna, a materijali korišteni pri izradi visoke su kvalitete

u praksi, to znači da se do 100 kilometara na sat ubrza za 8,3 sekunde te da je konačna brzina 230 kilometara na sat. Ovaj dizelaš i nije pretjerano “žedan” te će na otvorenoj cesti uz uključen tempomat trošiti oko 6 – 6,5 do najviše sedam litara. U gradu se kreće oko 9,5, a kombinirano je sve zajedno oko osam, što je vrlo pristojno za automobil snažniji od 200 KS. Motor se savršeno nadopunjuje s automatskim mjenjačem sa šest stupnjeva koji stvarno radi bez greške.

Na svoje će doći i oni koji vole nešto sportskiju vožnju jer je moguće birati između dva različita ovjesa, Confort i Sport. Naravno, pogađate da je Sport nešto tvrđi ovjes, ali je i dinamičniji. Kad smo kod ovjesa, spomenimo da je riječ o hidrauličnom ovjesu treće generacije iako se C5 može dobiti i s klasičnim mehaničkim ovjesom. No Hydractive Tri Plus je uistinu odličan ovjes te je znatno sigurniji i stabilniji u vožnji (pri naglom mijenjanju pravca vožnje nema naginjanja) u odnosu na mehanički. Spomenimo i da vozač sam bira visinu podvozja (četiri su stupnja), ali kada se prijeđu određene brzine, vozilo se automatski spušta.

C5 je zasigurno jedno od najudobnijih vozila koje se može naći na domaćem tržištu, a njegove dimenzije od 478 centimetara dužine i 282 centimetra međuosovinskog razmaka jak su adut. Prostora uistinu ima i na prednjoj i na stražnjoj klupi, na kojoj se bez problema mogu smjestiti tri odrasle osobe. Unutrašnja kvaliteta materijala je vrlo dobra, a dizajn je dovoljno klasičan da se svidi i konzervativnijim osobama, ali i vrlo dopadljiv da ne djeluje staromodno. Posebno nam se dopala instrumentalna ploča na kojoj se snađete u minuti, a na atraktivnosti dobiva zbog crvene igle na pokazivačima brzine i broja okretaja koja se kreće po vanjskom dijelu kruga, a ne u središnjem krugu mjernih instrumenata. Ista je stvar i s pokazivačima za tem-

Dizelski motor zapremnine 2,2 litre i sa 204 'konjske snage' pokazao se optimalnim za ovaj automobil

peraturu motora i količinu goriva u spremniku. Središnji dio ploče zauzima digitalni pokazivač brzine te ostalih informacija s putnoga računala.

Serijski dolazi sa sedam zraČnih jastuka

Volan na C5 je posebno zanimljiv jer se pri njegovu zakretanju okreće samo obruč, dok središnji dio ostaje nepokretan. Stoga sve komande na volanu uvijek ostaju na istome mjestu. To je praktičan detalj koji će zasmetati tek ako se koristite unutarnjim obručem upravljača kao što je slučaj kada morate brzo izvesti promjenu položaja automobila.

Sjedala su odlična – udobna i prostrana, a kako smo na testu imali najviši paket opreme, Exclusive, sjedalo za vozača ima mogućnost leđne masaže. Inače, već je serijski C5 opremljen sa sedam zračnih jastuka i svom silom sustava za sigurnost. Nema smisla nabrajati svu opremu kojom je C5 opremljen, no spomenut ćemo da u paketu Exclusive dolaze i stražnji parkirališni senzori, već spomeuti hidroaktivni ovjes, grijanje prednjih sjedala, aluminijski naplaci od 17 cola itd. Osnovna cijena C5 s ovom razinom opreme je 254.900 kuna, a dodatno treba nadoplatiti kožnati paket od 15.000 kuna, metalik boju od 3830 kuna, paket za glazbu i navigaciju od 20.000 kuna i paket Xenon od 8900 kuna. Kada se tome dodaju aluminijski naplaci od 19 cola sa sustavom za provjeru tlaka u gumama (koji stoje 3800 kuna), konačna cijena penje se na više od 306.000 kuna. No riječ je ipak o najbogatijemu modelu ovoga automobila. Inače, početna cijena limuzinske izvedbe C5 s paketom opreme Attraction stoji vrlo prihvatljivih 165.400 kuna. Cijena je, dakle, prihvatljiva za automobil visoke srednje klase koji se rame uz rame može nositi sa skupljom konkurencijom u klasi iznad.

in&out 2011./siječanj

59

(intervju)

Kompletna usluga za vozilo, ali i vozaËa S Ivanom Zubakom, potpredsjednikom Uprave tvrtki Auto Zubak i AMC razgovarali smo o razvoju novih usluga, postignućima, planovima i uspješnom poslovnom putu RAZGOVarao: tomislav tadiĆ snimio: sanjin strukiĆ/PXL

S potpredsjednikom Uprave tvrtki AutoZubak i Auto Management Centar Ivanom Zubakom razgovarali smo o razvoju novih usluga te postignućima i planovima za budućnost. Sin poduzetnika Pave Zubaka najavio je nove velike projekte i ispričao svoj poslovni put.

Kako je došlo do ideje pokretanja Auto Management Centra (AMC)?

To je bila zajednička ideja vodećih ljudi AutoZubaka od prije pet ili šest godina. Prije osnivanja AMC-a, kao i prije svakoga našeg poslovnog poteza, napravili smo duboke i iscrpne analize isplativosti i potreba tržišta. Sagledali smo cijelu branšu autoindustrije i zaključili da će se dugoročno gledajući u budućnost

na samoj prodaji automobila sve manje zarađivati. Vjerujem da će u budućnosti prodaja automobila postati slična današnjoj prodaji mobitela.

Ljudi će doći u salon, preuzeti auto na određeno vrijeme, za njega plaćati svojevrsnu “pretplatu” i zamijeniti ga za nekoliko godina za novi model.

Svjesni te činjenice morali smo nešto poduzeti i tako se rodila ideja da pokrenemo AMC i našim klijentima pružimo kompletnu brigu ne samo za njihovo vozilo već i za samog vozača.

Je li AMC bio svojevrstan udar na HAK?

Ne bih ga nazvao udarom. Osnivanje AMC-a prije četiri godine bio je logičan slijed razvoja našeg poslovanja. Mi nismo predstavljali konkurenciju HAK-u sve do svibnja 2010. kada smo pokrenuli projekt AMC Asistencije i počeli se u jednom dijelu poslovanja baviti istom djelatnošću.

60

in&out siječanj/2011.

Hrvatskim prometnicama vozi više od 1,5 milijuna registriranih osobnih automobila, a HAK ima realno oko 120.000 članova koji plaćaju članarinu. To znači da drže samo oko 8 posto tržišta i jednostavno smo u toj djelatnosti vidjeli veliku šansu.

U vrlo kratkom vremenu od svibnja ove godine uspjeli smo svojom kvalitetom usluge privući više od 16.000 članova, a godinu planiramo završiti s otprilike 20.000 članova. Važno je naglasiti da mi na nekim drugim projektima poput naših autoškola, stanice za tehnički pregled ili “rent a

(people)

cara” s HAK-om izvrsno surađujemo i nadamo se da će se takva suradnja održati i ubuduće.

Po čemu AMC pruža kvalitetnije usluge od HAK-a?

Prije svega AMC ima puno širi raspon usluga od HAK-a jer osim usluga tehničke pomoći na cesti i moru AMC ima i vlastite autoškole, centar za sigurnu vožnju, agencije za zastupanje u osiguranju, najveći “rent a car” u Hrvatskoj i stanicu za tehnički pregled. Također između AMC-a i HAK-a je jedna velika razlika, a to

U budućnosti prodaja automobila bit će slična prodaji mobitela.

Ljudi će plaćati 'pretplatu' i češće mijenjati modele

je da je HAK registriran kao udruga građana i time oslobođen plaćanja PDV-a, dok je AMC društvo s ograničenom odgovornošću i stoga plaća sve poreze državi. Ako uspoređujemo samo segment pomoći na cesti, u svojem sustavu imamo više od 160 profesionalnih suradnika s oko 300 kamiona i možemo se pohvaliti s vrlo dobrim vremenom reakcije od poziva do dolaska na mjesto kvara ili nesreće od najviše 40 minuta. Klijentima nudimo 24-satnu pomoć na cesti i moru 365 dana u godini, a plaćanje članarina pojednostavljeno je mak-

in&out siječanj/2011.

61

simalno pa se članarina može platiti čak i “prepaid” bonovima koji se mogu kupiti na Ininim benzinskim crpkama ili u Konzumu. Također usporedbom AMC-ovih i HAK-ovih paketa pomoći na cesti jasno se može vidjeti da za istu cijenu AMC nudi puno veći spektar pogodnosti od konkurencije.

Kako posluje centar za sigurnu vožnju AMC-a?

U Hrvatskoj je još u siječnju 2007. godine trebala stupiti na snagu odredba o obveznom prolasku

(people)

Od malena sam znao čime se želim baviti i školovanje sam usmjerio u tom pravcu. Na vodeća mjesta nisam došao zato što sam 'tatin sin'

62

in&out siječanj/2011.

(intervju) treninga sigurne vožnje nakon završene autoškole za sve mlade vozače, no pojavio se problem nedovoljne infrastrukture, odnosno činjenice da je jedino AMC u Hrvatskoj izgradio takav centar u koji je do sada uložio više od 70 milijuna kuna, što bi nas u slučaju stupanja na snagu te odredbe dovelo u povlašten položaj te je odredba, nažalost, izbačena iz zakona dok se ne izgradi infrastruktura dovoljna za potrebe cijele Hrvatske.

Koliko bi obveza takvog treninga imala koristi najbolje govori podatak iz Austrije u kojoj se u prvoj godini nakon uvođenja obveze prolaska treninga sigurne vožnje za nevjerojatnih 30 posto smanjila smrtnost mladih vozača. No ulaskom Hrvatske u EU svih oko 150.000 profesionalnih vozača u Hrvatskoj morat će periodično prolaziti treninge sigurne vožnje, a nadamo se da će Hrvatska preuzeti praksu ostalih europskih zemalja i treninge uvesti kao obvezu i za mlade vozače. Imamo oko 2500 polaznika godišnje, uglavnom je riječ o tvrtkama koje plaćaju treninge za svoje zaposlenike i tako djeluju preventivno i odgovorno. Povratne reakcije polaznika su izvrsne. AMC je i dalje spreman ulagati u gradnju nove infrastrukture u Hrvatskoj, no ne dok se ne ispune preduvjeti koji će jamčiti isplativost ulaganja s obzirom na to da je riječ o velikim investicijama.

Zbog čega autoškolu?

ste

pokrenuli

svoju

Budući da je misija i vizija AMCa ukratko briga o vozaču, željeli smo proces zaokružiti od početka do kraja, a njegov početak je upravo polaganje vozačkog ispita. Također je zanimljiva činjenica koja je proizišla iz rezultata jednog istraživanja da se otprilike 75 posto kandidata pri kupnji svoga prvog automobila u životu odlučuje za onu marku automobila na kakvom su polagali vozački ispit.

Mi im, dakle, možemo pružiti maksimalnu uslugu od prvih kilometara u autoškoli, kupnje prvog vozila, financiranja, obavljanja tehničkog pregleda i registracije, osiguranja pa do cjelokupnog održavanja i pomoći na cesti. Bez imalo oklijevanja mogu reći da je AMC Autoškola tri koraka ispred drugih. Osim najmodernijih i najnovijih automobila iz Volkswagenove grupe (koji su svi opremljeni GPS uređajima kako bi se roditelji-

ma kandidata ili samim kandidatima omogućio uvid u sve njihove vožnje) jedini u Hrvatskoj imamo pravi simulator vožnje koji uvelike pomaže vozačima koji se prvi put susretnu s automobilom u prometu te konstantno ulažemo i u obrazovanje naših instruktora i predavača. Osim stručnih vještina smatramo da je podjednako bitna i komunikacija instruktora s polaznicima pa jako puno ulažemo i u taj segment.

toZubak je u istom razdoblju prošao bolje i imao pad od 30-ak posto. Ove godine tržište je palo za dodatnih 20 posto, a AutoZubak je ubilježio rast od 10-ak posto, što je svakako izvrsno u danim okolnostima.

Vrlo mladi ste ušli u automobilski menadžment, jeste li bili povlašteni kao sin Pave Zubaka?

Nakon prodaje automobila, servisa, asistencije i sl. koji su planovi za budućnost?

Prije svega planiramo pokrenuti lanac AMC brzih servisa namijenjenih svim markama automobila.

To smo trebali i prije napraviti, ali je zapelo pri traženju najidealnijih i najboljih lokacija. Osim toga nakon što smo u samo dvije godine poslovanja u Hrvatskoj stvorili najveći “rent a car”, koji je ove godine poslovao sa 1200 vozila (1500 plan za 2011.), odlučili smo u 2012. godini napraviti prvi iskorak izvan granica i otvoriti prve poslovnice AMC “rent a cara” u Austriji na čemu sada intenzivno radimo. Pored ta dva velika projekta istodobno radimo i na još nekoliko novih projekata koji se nalaze u statusu poslovne tajne, ali na vrijeme ćete biti upoznati sa svim detaljima.

Zar je tržište dovoljno veliko za takva velika ulaganja u segment ‘rent a cara’?

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju poslovanje će biti lakše. Tako ćemo moći flotu automobila seliti prema potrebi, primjerice u ljetnim mjesecima u Hrvatsku, a u zimskim mjeseca u Austriju. Hrvatska je nažalost i dalje najviše orijentirana na ljetni turizam, no mi smo unatoč tome našli načine kako flotu “zaposliti” i izvan sezone. Austrija je s druge strane orijentirana više na zimski turizam i u zimskim mjesecima imaju više turista nego što ih je ljeti u Hrvatskoj.

Za početak, u planu nam je otvaranje četiriju poslovnica. Tako ćemo imati najbolju iskorištenost kompletne flote automobila.

AMC ima širok raspon usluga: pružamo tehničku pomoć na cesti i moru, imamo autoškole, centar za sigurnu vožnju, rent a car

Od malena znao sam čime se želim baviti u životu i svoje školovanje usmjerio u tom pravcu. Nakon tri godine u Zagrebačkoj VII. gimnaziji odlučio sam zadnju godinu srednje škole završiti u Philadelphiji, i to američko iskustvo mi je puno pomoglo u izgradnji samoga sebe kao osobe, odnosno menadžera. Nakon povratka iz SAD-a studij sam završio na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i management kao najbolji student generacije. Takvo obrazovanje, gdje su mi predavali ljudi iz realnog sektora, puno mi je pomoglo. Nisam na vodeća mjesta u tvrtki došao samo zato što sam “tatin sin”. Od dvanaeste godine sam lud za automobilima.

Svake školske praznike provodio sam u očevoj automehaničarskoj radionici i prošao put od perača preko mehaničara pa do servisnog i prodajnog savjetnika. Za vrijeme studiranja prošao sam manje-više sve odjele u tvrtki (prodaja, postprodaja, marketing, računovodstvo, istraživanje i razvoj…) i vrlo dobro sam upoznat s njihovim funkcioniranjem. Teško je biti na čelnom položaju ako ne poznajete sve do najmanjeg procesa u tvrtki.

Osim autobiznisa ušli ste i u ugostiteljstvo. Nakon dugo godina obnovili ste Zagrebačku kavanu na Trgu bana Jelačića, od kuda interes za to?

U taj projekt, na koji sam iznimno ponosan, nismo ušli da bismo zarađivali, i to je jasno svakome samo ako kažemo da smo u obnovu uložili više od 17 milijuna kuna. Prilikom preuređenja iznimno smo pazili na sve detalje kako bismo kavani dali novi, ali opet autentični štih. Za Gradsku kavanu, odlučili smo se prije svega zbog imidža naše tvrtke. Tako smo se zapravo željeli odužiti našim vjernim klijentima i gradu Zagrebu u kojemu poslujemo više od 30 godina i u kojemu smo izgradili temelje uspjeha krenuvši od jedne automehaničarske radionice na periferiji grada.

Koliko je recesija pogodila domaće automobilsko tržište?

Prošle je godine tržište automobila u Hrvatskoj zabilježilo pad od 51 posto u odnosu na 2008. godinu. Au-

in&out siječanj/2011.

63

(locomotion) Prijestolnicu američke autoindustrije 2011. nije zaobišlo puno izlagača što je bio slučaj prethodne dvije godine PIŠE: Stanko Borić

Sajam automobila u Detroitu dugo je godina bio u rangu najvećih svjetskih manifestacija takve vrste, odnosno sa sajmovima u Parizu i Ženevi. No recesija je prije nekoliko godina počela uzimati svoj danak tako da su mnogi proizvođači posljednje dvije godine preskočili Detroit u pokušaju rezanja troškova. No kako kriza gotovo svugdje polako jenjava i sve se više osjeća oporavak autoindustrije, tako se i

Detro

vratio dio staroga većina proizvođača ove godine vratila u prijestolnicu američke automobilske industrije. Od uglednijih imena, doduše, nije bilo Nissana i njegova luksuznog brenda Infinitija, Mitsubishija, Rolls Roycea i Suzukija, ali je od izloženih primjeraka bilo teško odabrati vozilo za koje se moglo reći da je “prvak” sajma.

Pa ipak, nekoliko ih je privuklo veliku pozornost većine novinara i posjetitelja.

Supersportaši nedostižni i na struju

volt proglašen za auto godine

Među proizvođačima istaknuo se General Motors, odnosno Chevrolet sa svoja dva modela Sonicom i Voltom koji je, doduše, predstavljen i prije Detroita, ali je za sajma proglašen “Sjevernoameričkim automobilom 2011. godine”. To je titula koju dodjeljuje žiri od 49 auto-moto novinara iz Kanade i SAD-a, a predstavljaju dnevne novine, časopise, web portale te televizijske i radijske emisije koje se bave automobilizmom.

“Otkad je počeo razvoj Volta, vjerovali smo da taj automobil ima potencijala iz korijena promijeniti automobilsku industriju. Danas je Volt prvo vozilo na električni pogon koje je dobilo prestižnu nagradu ‘Sjevernoameričkog automobila godine’ i prvo vozilo koje je dobilo najviša priznanja automobilske branše, tehnoloških i stručnjaka za zaštitu okoliša”, rekao je izvršni direktor GM-a Dan Akerson.

Voltov ukupan vozni doseg iznosi više od 600 kilometara.

U istom su izboru drugo i treće mjesto zauzeli električni Nissan Leaf, odnosno Hyundai Sonata, dok je obnovljeni Ford Explo-

64

in&out lipanj/2010. siječanj/2011.

Porsche 918 RSR (gore) ima 767 KS, od čega elektromotori razvijaju 204 'konjske snage', a Mercedes tvrdi da je SLS AMG E-Cell (dolje) tehnološki najnapredniji model u povijesti kompanije

Prije samo koju godinu činila se svetogrdnim i smješnim mogućnost da bi izrazito sportski automobili mogli imati ikakve veze s elektromotorima. No Detroit je ustrajao i izbacio dva rasna supersportska auta. Tako je Porsche prikazao svoj 918 RSR s čak 767 “konjskih snaga”. Veći dio, točnije 536, dolazi iz benzinskog motora s osam cilindara, a elektromotori na prednjim kotačima razvijaju još 204 KS. Njih tijekom kočenja “prikuplja” akumulator zamašnjak koji ih “vraća” prednjim kotačima nakon što vozač pritisne tipku. Drugi automobil je Mercedes-Benz SLS AMG kod kojega nije riječ o premijeri, već je automobil u Detroitu izložen kako bi se najavila serijska proizvodnja toga električnog superautomobila. “Mercedes-Benz SLS AMG E-Cell je tehnički najnapredniji automobili u 125 godina postojanja naše marke, a naši kupci će ga moći naručiti od 2013. godine”, rekao je Dieter Zetsche, predsjednik Uprave Daimler AG.

Puno pažnje privukao je Audi sa hibridnim modelom A6 koji deklarirano troši 6,2 litre na 100 kilometara

oit sjaja

Honda je s novim Civicom otišla je korak dalje u dizajnu, a zasigurno će brzo dobiti svoje obožavatelje

Paceman koncept koji je prikazao Mini bio je jedan od najpopularnijih malih automobila u Detroitu

Čini se kako će i sa novim Sonicom (odnosno Aveom) General Motors imati siguran prodajni uspjeh

rer proglašen vozilom godine u kategoriji SUV-a i kamioneta.

Predstavljen je i novi Chevrolet Sonic (odnosno Aveo, kako se to vozilo zove izvan Amerike). Sonic u proizvodnju kreće krajem 2011. godine.

Osim Volta još je jedan hibrid privukao puno pompe, a riječ je o Audiju A6. Hibridni A6 kombinira 211 “konjskih snaga” dvolitrenog benzinca i elektromotor koji razvija 45 KS. Audi tvrdi da hibrid A6 troši 6,2 litara benzina na 100 kilometara. Ford je predstavio nasljednika modela Kuga koji će se zvati Vertrek, a zanimljivo je da će se bazirati na platformi Focusa.

Bio je tu i novi Focus, koji će u prodaju ovoga proljeća.

Jake snage mercedesa i bmw-a

Glavna Chryslerova zvijezda bila je obnovljena varijanta limuzine 300C, a Jeep je predstavio redizajnirani Compass.

Američku verziju svoga superpopularnog modela Passata predstavio je Volkswagen, a Mini svoj Paceman koncept. Dva velikana, BMW i Mercedes, također su imali štošta pokazati.

Tako je BMW prikazao kabrioletsku i kupe verziju nove serije 6, obnovljenu seriju 1 te verziju M “jedinice”, dok je Mercedes pokazao obnovljenu C-klasu i CLS, koji je već viđen. Od najvećih japanskih proizvođača Toyota je predstavila novu generaciju Yarisa, a Honda je pokazala novi Civic.

Sve u svemu, bilo je 30-ak premijera, što je još jedan dokaz da Detroit pomalo vraća svoje ime na sajamskoj karti.

Jeep je u namjeri da uspije i izvan SAD-a 'ispeglao' svoj, do sada, pomalo dosadnjikavi model Compass

in&out siječanj/2011.

65

(VIKEND)

Savršen vikend: Ovisi o mom trenutnom raspoloženju ...... volim izlaske, dobar koncert, druženje s prijateljima, kaže talentirana NERA STIPIČEVIĆ Jako volim izlaske, plesni podij, dobar koncert, kino, kazalište, kafenisanje s prijateljicama i prijateljima, a opet obožavam vrijeme koje provodim sama, bilo kod kuće uz knjigu, dobar film, dobru glazbu ili da šetam sama samcata Londonom i upijam slike.Hahaa...da bilo je i toga.

Glumiš, pjevaš, plešeš. Što bi od toga izabrala kao najbolji provod - odlazak u kino ili kazalište, na koncert ili na plesnjak?

To ovisi o mom raspoloženju. Za neke stvari moraš biti opušteniji, a za neke nabrijaniji! Ne brinite, nadjem ja za svako raspoloženje satisfakciju.

Je li ti neki vikend ostao u posebnom sjećanju? Zašto?

Jooooj.Pfju! Ima ih...svakakvih! I veselih i onih sa suzama!

One dobre uvijek želim ponoviti ali mi najčešće to ne uspijeva a one malo lošije se trudim zaboraviti...što također ide malo teže!

Odlaziš li vikendima često u rodnu Makarsku?

RAzgovarala: MAJDA ŽUJO SNIMIO: tomislav miletiĆ / PIXSELL

Jesu li tvoji vikendi uglavnom radni, ili ipak nađeš slobodnog vremena?

Posljednjih mjeseci vikendi su mi uglavnom bili radni.

Naime, izbjegavam raditi vikendima, ali ponekad mi jednostavno nema izlaza. Po prirodi sam perfekcionist pa onda dok ne riješim sve do kraja ne odlazim s posla. Nekako mi je tako lakše. A kako sam po prirodi i radoholičar - jer obožavam svoj posao, jednostavnije mi je raditi nego provesti doma besane noći u razmišljanju kako bih nešto mogla napraviti!

Kako izgleda vikend koji si priželjkuješ?

Hmmmmm....to uistinu ovisi o onome što trebam u tom trenutku! Ja sam osoba koja jako cijeni slobodno vrijeme i onda se trudim da ga ispunim baš onako kako želim.

Ponekad je to osamljeni vikend, a opet nekad velika gužva.

Volim tradiciju. Lijepo ju je imati, tako da ju jednom možeš i zaobići...

66

in & o u t siječanj/2011.

Nažalost ne! Previše posla, a malo vremena! Ipak je to malo dulji put, pa onda slobodno vrijeme radije provedem u izležavanju nego li u automobilskom sjedalu. No, priznajem, prvu priliku koristim da posjetim svoje.

Voliš li nedjeljne obiteljske ručkove ili ih radije izbjegavaš?

Jako ih volim. To su prilike u kojima vidim svoje bližnje i kojima se tada uistinu posvetim. Ništa nije u tom trenutku bitnije osim iskrenog opuštenog časkanja uz dobru klopu i ljude kojima značiš nešto u životu.

Koje mjesto u gradu, ili izvan njega ti je najdraže za opuštanje?

Nemam nekog favorita, ali uglavnom je to neka zelena površina, neka priroda. Volim leći na travu i gledati lišće stabala koje se njiše na vjetru. Evo, i sad čujem taj šuuuuummmm...divno.

S kim se najčešće družiš vikendom?

Sa svojim ‘cimerom’ i prijateljima koje ne stignem vidjeti tijekom tjedna, a i obitelj je često društvo. Jako volim tradiciju pa ju na neki način stvaram i sama. Lijepo ju je imati, tako da ju jednom možeš i zaobići...hihihi!

Kako ćeš provesti sljedeći vikend?

Hmmmm...s obzirom da često mijenjam odluke što se tiće izlazaka pretpostavljam da će tako biti i ovaj put. Vjerojatno ću dogovoriti neko kino ili kazalište a potom ostati kući i s najdražim cimerom pogledati dobar film i pojesti neku finu papicu. Ipak je doma najljepše!