Investicije po mjeri

POSEBAN PRILOG ||| siječanj 2012.

Potražnja za kreditima

Ostati likvidan i poslovati

ADV 107/2012 HR

Europska tržišta. Sasvim blizu.

Puno je kretanja u ponudi GW-a: nova linija proizvoda GW pro.line znači svakodnevne otpreme, definirane rokove isporuke, fixne standarde kvalitete i ekskluzivne premium usluge. Na taj način prevozimo vaše pošiljke od Norveške do Grčke, od Rusije do Portugala. U 47 država Europe. Na 10,5 milijuna kvadratnih kilometara.

Uvjerite se sami da je: GW u pokretu.

Info telefon +385.1.3436926 www.gw-world.hr

GW_107_Poslovnidnevnik_200x265+3.indd 1

21.12.11 00:10

investicije po mjeri |||IPO

Tempiranje javne ponude je vještina Ulagači su nekada kupovali sve na ipo-u, a danas?

Piše: TiN BAšiĆ

K ADV 107/2012 HR

ada bi neka uistinu dobra tvrtka ponudila IPO svojih dionica, prosječan hrvatski građanin vjerojatno bi na to odmahnuo rukom i lakonski odbio ponudu kao kada bi ga na cesti netko zaskočio pitanjem: Imate li samo minutu vremena”, kaže Roman Rinkovec, nezavisni analitičar tržišta kapitala. Imajući to u vidu, ističe Rinkovec, kao i 4-godišnju agoniju našeg tržišta kapitala, jasno je da trenutačno IPO neke hrvatske kompanije teško može biti uspješan.

“Idealno vrijeme za IPO bilo bi vrijeme u kojem postoji

ne ke ra.

11 00:10

8

određena količina optimizma na tržištu, previše optimizma značilo bi euforiju ulagača, a posljedično i više cijene što je loše za ulagače, ali dobro za kompaniju. S druge strane situacija u kojoj vlada pesimizam značila bi niže cijene za prodavatelje, ali i veću mogućnost podbačaja cijelog IPO-a. doza optimizma Stoga je tempiranje javne ponude vještina koju je teško egzaktno objasniti, ali u svakom slučaju potrebna je doza optimizma na tržištu”, smatra Stipe Luetić, analitičar Sektora korporativnog bankarstva i tržišta

3

IPO

Kada je idealno vrijeme za inicijalnu javnu ponudu

6

Leasing

Intervju Damir Bićanić, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Leasinga

8

Kreditiranje tvrtki Kako banke prate svoje klijente

10 Faktoring

Intervju Tomaž Kačar, direktor Prvog faktora Kredit koji to nije

14 Mobilno bankarstvo Elektroničko financijsko poslovanje

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednici PriloGa: Vladimir Nišević i Andreja Šantek uPrava: Jasna Zemljić, Radovan Klaić, Sanda Lončar, prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović Prodaja oGlasa: direktorica: Petra Ivičević-Bakulić, voditeljica prodaje: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 Grafika: RedPoint – Kristina Nakić fotoGrafije: Fotolia, PD i Pixsell izdavač: dnevnik d. o. o.

Oreškovićeva 6H/1, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 3

investicije po mjeri |||IPO SG – Splitske banke. “Uspješan IPO trenutačno bi eventualno mogla provesti jedino tvrtka koja je uglavnom usmjerena na vanjska tržišta, a još bi idealnije bilo kada to ne bi bila tržišta u okruženju, već ona brzorastuća, s golemim potrošačkim potencijalima.

Svima ostalima to bi bio gubitak vremena i novca”, kaže Rinkovec. Gledajući iz perspektive prodavatelja, isplativost javne ponude kategorija je koja se ne mora mjeriti samo u novcu.

“Kada je riječ o novcu, lakše je procijeniti korist od pojedinog IPO-a, no često smo bili svjedoci da organizatori ponude imaju i druge koristi na umu”, kaže Luetić. Ističe da je pitanje pravog trenutka za održavanje IPO-a ključno za uspjeh projekta. burzovna euforija “Sa strane poduzeća, odnosno vlasnika, idealan tajming je razdoblje kada je averzija prema riziku na niskim razinama jer se tada može postići najbolja cijena za navedene instrumente. U tim je razdobljima znatno lakše doći do investitora jer je zahtjevan prinos u pravilu nizak, a menadžment te apetite može vrlo lako zadovoljiti. U trenutnom makroekonomskom okruženju češće su javne ponude iz nužde. U situacijama niskih cijena dionica na tržištu češće ćemo primijetiti akcije preuzimanja i spajanja kompanija nego IPO”, ističe Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste banke.

“Osim što je u trenucima burzovne euforije kakva je vladala 2007. bilo više kupaca dionica, tada ih je bilo moguće i skuplje prodati. Cijene dionica često su bile i nekoliko puta veće od knjigovodstvene cijene tvrtke, što se opravdavalo visokim planiranim stopama rasta u budućnosti, a o mogućem padu tržišta rijetko je tko razmišljao.

Kupci su bili navikli na pozitivan trend i na impresivne prinose.

Tada su, kako bi se u žargonu reklo, ‘i purice letjele’, odnosno 4 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

U situacijama niskih cijena dionica češće su akcije preuzimanja i spajanja kompanija nego IPO-a , a javne ponude su najčešće iz nužde nije se previše razmišljalo o odabiru kvalitetnih dionica, već se kupovalo sve odreda”, prisjeća se Luetić. Nekoliko godina i jednu recesiju poslije situacija se promijenila, a s njom i vrednovanje kompanija.

“Kupci iz 2007. sada su se uglavnom dobro opekli i pobjegli, a oni koji su ostali mogu

birati među mnogim izdanjima na burzi. Budući da su na ZSE izlistane mnoge dionice s izvanrednim fundamentalnim pokazateljima, bilo koja javna ponuda dionica morala bi se istaknuti nečim posebnim da bi uspjela”, kaže Luetić dodajući kako bi neki atraktivan IPO možda potaknuo domaće trži-

Ključna uloga Vlade Na razvijenijim tržištima 2011. je donijela mnogo uspješnih IPO-a, a jedan od posljednjih takvih primjera je izdanje tvrtke Groupon Inc. “Iako likvidnost na većini tržišta još ne doseže vrijednosti iz 2006. ili 2007. , burze su se već 2009. i 2010. u dobroj mjeri oporavile.

Razlog tome ponajviše se krije u činjenici da su vlade u tim zemljama recesiji ‘pokazale zube’ od samih njezinih početaka”, objašnjava Rinkovec. Koliko god njihova rješenja bila dobra ili pogrešna, dostatna ili nedostatna, dodaje, svaki učinjeni potez donio je kakve-takve učinke, što je neusporedivo vrednije od zabijanja glave u pijesak što je tada činila naša vlast. “Bez obzira na težinu problema i neizvjesnosti koje donosi, ova će godina ponovno biti izdašna javnim ponudama tamo gdje je gospodarstvo jedini prioritet”, kaže Rinkovec.

šte kapitala. Upravo je manjak znanja ulagača velik problem domaćeg tržišta. vrednovanje kompanije Primjerice, kada je 2007. godine trajao IPO Hrvatskog telekoma, jedan je ulagač, prisjeća se broker koji je tada sudjelovao u ponudi, pitao kako izgledaju ti paketi dionica i šalju li to brokeri poštom, ili on to mora doći sam preuzeti i je li to jako teško.

“Nepoznavanje osnovnih načela tržišta dovelo je do gubljenja vjere u tržište kapitala i djelomično je odgovorno za sadašnje stanje. Naime, ti isti ljudi koji su bili u stanju dati, primjerice, svoje tri kune za kunu vrijednosti neke tvrtke o kojoj nisu znali gotovo ništa danas ne bi dali ni 50 lipa za kunu vrijednosti kompanija koje već desetljećima uspješno sudjeluju u globalnoj tržišnoj utakmici”, zaključuje Luetić.

ABIT d.o.o. je tvrtka sa 19-godišnjim iskustvom u projektiranju i isporuci informacijskih sustava, prije svega na području bankarstva

Unazad proteklih 5 godina, osim core bankarskih sustava, ABIT se bavi razvojem ECM (Enterprise Content Management) sustava, za automatizaciju poslovnih procesa i na drugim područjima osim bankarstva (javna i lokalna uprava, osiguranje, energetika, SME...). Inovativnost takvog sustava prepoznata je i od strane EU, te je razvoj djelomično financiran kroz EUREKA fond.

BASSX2 core bankarski sustav

19-godišnje iskustvo i poznavanje bankarskog poslovanja te praćenje najsuvremenijih dostignuća na području informacijskih tehnologija rezultiralo je razvojem Bassx2 sustava – za podršku cjelovitom bankarskom poslovanju. Bassx2 predstavlja jednu od prvih core bankarskih aplikacija na tržištu (globalno) koja je u cjelosti razvijena kao web aplikacija.

To u praksi znači da se aplikacija instalira na poslužitelju Banke, a da joj svi korisnici pristupaju putem browsera, bez ikakve potrebe za instalacijom na vlastitom računalu. U potpunosti razvijen u troslojnoj arhitekturi, Bassx2 sustav time postaje neovisan o bazi podataka i drugim infrastrukturnim zahtjevima. Bassx2 je također razvijen modularno, tako da je moguće nezavisno koristiti i samo dijelove sustava (platni promet, krediti, depoziti, šaltersko poslovanje, kartično poslovanje, internet i mobilno bankarstvo, izvještavanje prema regulatorima...). Iskustvo isporuke bankarskih sustava u 16 banaka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini garantira našim budućim korisnicima uspješnu implementaciju i podršku njihovom poslovanju.

ABIT ECM sustav – informacijska platforma s pogledom u budućnost

Jedan od glavnih izazova današnjice u svakodnevnom poslovanju predstavljaju procesi upravljanja, korištenja i spremanja poslovnih sadržaja neovisno o izvoru, lokaciji, obliku i vremenu. Ubrzan razvoj tehnologija na području kreiranja, obrade i prijenosa informacija donio je mnoštvo poboljšanja, međutim, da bi se u današnjem tempu poslovanja zadržala konkurentnost potrebno je više od toga. Upravljanje nestrukturiranim i slabo strukturiranim sadržajima u tom je aspektu razvoja u velikoj mjeri zanemareno, a upravo ono predstavlja najbitniji dio poslovnih procesa svakog poduzeća. Stoga se posljednjih godina veća pažnja posvećivala takvim sustavima koji se na tržištu pojavljuju pod generičkim imenom ECM (Enterprise Content Management) sustavi. Da bi što bolje obavili posao automatizacije, odnosno informatizacije poslovnih procesa, svaki ECM sustav mora biti opremljen s nekoliko funkcionalnih komponenti kao što su: upravljanje dokumentima (Document Management), upravljanje poslovnim procesima (Business Process Management), upravljanje Web sadržajima (Web Content Management), podrška projektnom vođenju (Collaboration), dohvat i digitalizacija sadržaja (Capture) i druge. Te komponente se često mogu koristiti neovisno jedna od druge, ali se najveće prednosti postižu ako se sve zajedno koriste kao jedinstven sustav. Upravo takav sustav je ABIT ECM. ABIT ECM nudi kompletan paket rješenja mnogih korisničkih problema te poboljšanja u odvijanju poslovnih procesa poput: pojednostavljenja i ubrzanja mnogih poslovnih procesa kroz skraćivanje vremena potrebnog za rukovanje papirnatom dokumentacijom, poboljšano praćenje i nadzor kako dokumenata tako i djelatnika sa sposobnošću prepoznavanja uskih grla u poslovanju te smanjenje mogućnosti pogreške kod ručnog upravljanja procesima. Osim toga bitno se smanjuju troškovi papirnatih arhiva, otklanja se mogućnost habanja i gubitka dokumenata te mnoga druga poboljšanja. Pored samog sustava koji predstavlja platform za automatizaciju poslovnih procesa, ABIT-ovi stručnjaci pružaju i usluge modeliranja i optimizacije postojećih poslovnih procesa u poduzeću.

investicije po mjeri |||Intervju

Potencijal leasing industrije je velik

O st ne za je ob iz

Damir bićanić, predsjednik Uprave Hypo alpe-adria-leasinga, govori o rezultatima i dugoročnim planovima razgovarao: Tin Bašić

D

ugoročan cilj Hypo AlpeAdria-Leasinga je da u leasing poslovanju bude među tri vodeća društva u Hrvatskoj, a da potom ponovno zauzme lidersku poziciju, kaže predsjednik Uprave Damir Bićanić s kojim smo razgovarali o poslovanju i o očekivanjima u ovoj godini.

Prošla je godina bila teška, a ova neće biti ništa bolja. Kako se u tome snalaze leasing društva?

Nepovoljno gospodarsko okruženje prethodnih godina utjeca6 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

lo je na sve sfere gospodarstva, pa i na leasing industriju koja je u izravnoj korelaciji sa snagom korporativnog sektora te se suočava sa smanjenjem potražnje.

Najveći problemi leasing društvima proteklih godina bili su rast rizika koji je simptom ukupne gospodarske situacije te tržišna nedisciplina u obliku neplaćanja klijenata.

Zbog nepovoljna okruženja došlo je do nelikvidnosti u

gospodarstvu te je neminovni ishod u takvim uvjetima bio velik rast rezervacija, a to nije slučaj samo u Hrvatskoj. Vjerujem da su najteži dani za hrvatsku industriju ipak iza nas te da se “crno” razdoblje kao ono od 2009. do 2011. godine, u kojem se dogodio gotovo 50-postotni pad u segmentu automobila, neće ponoviti. Iako je potencijal leasing industrije u Hrvatskoj nedvojbe-

700 novih ugovora ostvaruje godišnji plan Hypo leasinga

no velik (više od 550 milijuna eura financirano je do prosinca 2011.), nerealno je očekivati dvoznamenkaste stope rasta od prije nekoliko godina, ali činjenica je da će leasing i dalje biti popularan oblik financiranja.

Planirate li na tržište ove godine izbaciti nove proizvode?

Za leasing je iznimno bitno sekundarno tržište, koje generički proizvodi poput vozila imaju, te se njime ne financira općenito poslovanje, nego konkretan objekt (strojevi, oprema, vozila).

Dugoročni trend ide u smjeru sve većeg udjela financiranja vo-

zila je 2 od trž je u str ren voz mo no me ob ost Jed viš

na inati od jebiti a.

e

sečki , te ito an a). eru vo-

investicije po mjeri ||| Intervju nja ili žele olakšati svoje poslovanje i sve dobivati na jednome mjestu i u jednom paketu. Oni žele troškove redovitog održavanja, popravaka, zamjene guma, registracije, tehničkog pregleda, osnovnog i kasko osiguranja, poreza na motorna vozila i ostalo riješiti u sklopu mjesečnog obroka. Eksternalizacijom svih tih usluga olakšavaju svoje poslovanje i pritom štede vrijeme, a vozilom na leasing u principu odabiru opciju “ključ u ruke”.

Osim automobila, strojeva i nekretnina, zanimljivo nam je i financiranje obnovljivih izvora energije

zila, a tome svjedoči i podatak da je 2010. financirano 52% vozila od ukupnog financiranja leasing tržišta, a do prosinca 2011. taj je udio bio 65%. Stoga će i naša strategija biti primarno usmjerena na segmente financiranja vozila. a mogućnosti za rast vidimo u daljnjem razvoju operativnog leasinga u okvirima “fleet” menadžmenta. Taj proizvod obuhvaća financiranje vozila i ostalih usluga održavanja vozila.

Jedan dio poslovnih subjekata više nema svoje službe održava-

A u sektorima izvan automobilske industrije?

Glede financiranja nekretnina HAAL-ova poslovna politika nije restriktivna, ali fokus je na financiranju onih subjekata koji nekretnine koriste za osnovni biznis i imaju priljev novca iz osnovnog biznisa te im nudimo opciju “Sale&Lease back” kojom se koriste najveće kompanije, ali i mali poduzetnici, čiji cilj je poboljšati tekuće likvidnosti i omogućiti pokretanje novoga investicijskog ciklusa.

Financiranje različitih strojeva i opreme također je u strategiji našeg društva, no nažalost u našem gospodarstvu pogođenom krizom poslovni subjekti sve se teže odlučuju za nabavu novih strojeva ili opreme. Također nam je interesantan i segment financiranja obnovljivih izvora energije za koji imamo poseban tim stručnjaka i od kojeg imamo velika očekivanja.

Za posljednje prošlogodišnje tromjesečje najave nisu bile optimistične unatoč tomu što je to razdoblje inače najbolje za leasing industriju. Kakvi su na kraju bili rezultati?

Prognoze su početkom 2011. bile optimističnije nego su to rezultati na razini industrije krajem godine pokazali. Ipak, iz pozicije

Leasing klijentima nudi niz prednosti Mnogi stručnjaci kažu kako u Hrvatskoj ima prostora za rast leasinga. Kako to ostvariti u ovakvim tržišnim uvjetima?

Leasing svojim korisnicima nudi određene pogodnosti kroz različite akcije. Kada je riječ o leasing financiranju, nije uvijek potrebno ulagati svoj novac, iznos plaćanja može se prilagoditi mogućnostima korisnika leasinga, a klijent optimizira trošak i prilagođava sebi visinu obroka ili rate i rok otplate. Ukratko, leasing je prihvatljiv s poreznog i računovodstvenog stajališta, a neke od prednosti za poslovne subjekte su mogućnost da se PDV u cijelosti prizna kao pretporez za pravne osobe, amortizacijom se smanjuje porezna obveza, omogućava manja financijska opterećenja i fleksibilnije korištenje sredstava te povećanje tekuće likvidnosti, a objekt leasinga može se bilancirati kroz imovinu poduzeća (financijski) ili prikazivati kroz mjesečni rashod korisnika (operativni leasing). Ovisno o vrsti leasinga, nakon isteka ugovora moguće je postati vlasnik objekta leasinga ili ga jednostavno zamijeniti novim i modernijim. Članstvo u EU trebalo bi rezultirati povoljnijim okruženjem za razvoj leasing industrije.

HAAL-a očekujemo da će 2012. biti bolja od prethodne godine te ju vidimo kao godinu velikih izazova, pri čemu će potpuni oporavak tržišta ovisiti o stabilizaciji gospodarske situacije, a posebno o kratkoročnom oporavku likvidnosti.

Kolike vam je probleme stvorio rast švicarskog franka? Naime, leasing u kunama počeo je biti primamljiv klijentima.

Neočekivani rast franka nije imao posljedice na naše poslovanje, a eventualne probleme rješavali smo zajednički s našim klijentima. Što se tiče leasing financiranja u kunama, koji su neka društva uvela u svoju ponudu, nisam siguran možemo li baš govoriti o “masovnom” interesu, ali podržavam svaku mogućnost koja klijentima daje više odabira i time jača konkurentnost unutar leasing industrije.

Kako danas privlačite klijente s obzirom na krizu?

Fokus je posljednjih nekoliko

Iako ne možemo očekivati dvoznamenkaste stope rasta od prije nekoliko godina, leasing će i dalje biti popularan oblik financiranja

mjeseci bio na poslovanju s tvrtkama i javnim institucijama, a namjera nam je više se baviti klijentima malog i srednjeg poduzetništva. Rast potražnje treba očekivati u segmentu javno-privatnih partnerstva, što mnoge lokalne zajednice već koriste za financiranje komunalne infrastrukture, a prilagodbom standardima EU otvara se i potencijal za financiranje alternativnih izvora energije i zdravstva. Uz kvalitetu, i cijena igra važnu ulogu, a naši uvjeti financiranja su vrlo konkurentni.

Kako iz pozicije čelnog čovjeka Hypo-Alpe-Adria-Leasinga ocjenjujete 2011. te što očekujete od 2012. godine?

U 2011. smo završili integraciju leasinga s bankarskim poslovanjem pa klijentima pružamo široki asortiman financijskog i operativnog leasinga, a novim poslovnim modelom stvorili smo i predispozicije za daljnji razvoj i povećanje tržišnog udjela. Rezultat u 2011. sa 700 novih ugovora bio je u skladu s očekivanjima te smo napravili bitan iskorak u svim dijelovima poslovnog procesa, i maksimalno se prilagodili okruženju i potrebama tržišta. U bližoj budućnosti cilj nam je ostvarit barem 10% tržišnog udjela. poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 7

investicije po mjeri |||kreditiranje

Banke očekuju rast u poslovanju s pravnim osobama najveći udio novih kredita u prošloj godini bio je povezan s održavanjem likvidnosti i financiranjem tekućeg poslovanja Piše: JOSiPA BAN/VLM

P

otražnjazakreditima i kod velikih kompanija kao i kod malih i srednjih poduzetnika i obrtnika odraz je gospodarske situacije. Stoga je najveći udio novih kredita u prošloj godini bio povezan s održanjem likvidnosti kao i financiranjem tekućeg poslovanja.

Banke očekuju umjeren rast u segmentu poslovanja s pravnim osobama, a individualan pristup naglašava se u određivanju paketa kredita za velike klijente.

Način je to kojim se pronalazi najprihvatljivija opcija, tvrde.

Potražnja za kreditima vjerojatno će se i dalje zadržati u velikoj mjeri, i to prije svega radi održavanja likvidnosti, smatraju u 8 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

Splitskoj banci. Za sada ne vide jače intenziviranje kapitalnih ulaganja privatnog sektora, ističu, pogotovo ako se uzme u obzir pogoršanje međunarodnog okruženja. uvjeti kao i lani Rast kreditne aktivnosti ovisit će o rizičnosti klijenata, a s obzirom na turbulentno okruženje, nazahvalno je davati prognoze.

No u Splitskoj banci ipak oče-

kuju rast u segmentu poslovanja s pravnim osobama. Presudni uvjet za dobivanje kredita ostat će bonitet klijenata te procjena budućeg poslovanja na što će utjecati i opće stanje lokalne ekonomije. Ponuđeni kolaterali dodatni su argument za odobrenje, ali imajući u vidu trenutno stanje na tržištu nekretnina bonitet će još više dobivati na važnosti. Splitska banka velikim kompanijama nudi kratkoročne

revolving i nerevolving krediti po računu, investicijske kredite i slično. Međutim, napominju da je, kad je riječ o korporativnim klijentima, teško govoriti o vrstama kredita.

Za takve klijente, kažu u Splitskoj banci, ne postoje unaprijed zadani uvjeti kao kod stanovništva te se uvijek trude napraviti ponudu “tailor-made” koja u tom trenutku najviše odgovara pojedinom klijentu.

Banke njeguju individualni pristup velikim klijentima kako bi im ponudile najpovoljnije i najprihvatljivije pakete kreditiranja

Za Pri oče se inv

Mo Uv će niz od gos teć cje Do po on inv pa dru bač je p lom od pa kre po ćeg kvi

po fin na tek ski tim roč sH lok tog nic po tiv još lin ma po slo iu pro ske fin kor va i 2 Ob žen do no obr sko

LM

diti ite da im vr-

u naod ude maiše tu.

investicije po mjeri |||kreditiranje

Modeli financiranja Uvjeti za dobivanje kredita ostat će isti kao i prošle godine. PBZ niz godina razvija partnerske odnose s najvećim hrvatskim gospodarskim subjektima prateći njihovo poslovanje, kao i cjelokupna tržišna kretanja.

Dodaju kako njihova kreditna ponuda uključuje sve vrste, od onih za obrtna sredstva preko investicija, financiranja izvoza pa do projektnog financiranja i drugih vrsta kredita. U Zagrebačkoj banci (Zaba) ističu kako je potražnja za kreditima u malom gospodarstvu i obrtništvu odraz gospodarskih okolnosti pa je realno najveći udio novih kredita u protekloj godini bio povezan s financiranjem tekućeg poslovanja i održanjem likvidnosti.

Zaba će svojim klijentima ponuditi različite mogućnosti financiranja, od kredita za financiranje obrtnih sredstava i tekuće likvidnosti do investicijskih projekata. Također klijentima nude kratkoročne i dugoročne kreditne linije u suradnji s HBOR-om, Ministarstvom i lokalnom samoupravom. Osim toga, kažu, omogućuju poduzetnicima zadovoljavanje njihovih potreba kroz garantno i akreditivno poslovanje. Dodaju i da su još 2009. uveli posebne kreditne linije, primjerice, za financiranje maslinara i vinara, dok su 2010. ponudili zelene kredite za poslovne subjekte, i to za kupnju i ugradnju solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije. Pružaju i modele financiranja za potencijalne korisnike nepovratnih sredstava iz fondova EU te će ujedno i 2012. nastaviti surađivati s Obrtničkom komorom i Udruženjem obrtnika kroz posebno dogovorene uvjete kratkoročnog i dugoročnoga kreditiranja obrtnika. U Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) smatraju da će

PROMO

Za segment velikih klijenata u Privrednoj banci Zagreb (PBZ) očekuju umjeren rast kredita te se nadaju dobrim projektima i investicijama.

Banke predviđaju porast kredita u odnosu na 2011. godinu i to zahvaljujući kvalitetnijoj usluzi i proizvodima potražnja kredita u 2012. ovisiti o dinamici oporavka domaćega gospodarstva i potrebama klijenata u danim tržišnim uvjetima.

Ističu da njihov plan poslovanja za ovu godinu predviđa porast kredita na nešto višoj razini od ostvarenog rasta u 2011. godini. Procjena se temelji, kažu u HPB-u, na poboljšanju kvalitete usluga i konkurentnosti proizvoda te na rastu deponenata banke u protekloj godini. individualni pristup U poslovnoj strategiji HPB-a naglasak se stavlja na razvoj proizvoda za malo i srednje poduzetništvo. Dodaju kako je banka uložila znatni napor u izradu novih i prilagodbu postojećih proizvoda, pri čemu je objedinila usluge prilagođene pojedinim djelatnostima i klijentima u posebne pakete.

Također su prepoznali važnost izvoza te potporu izvoznicima pružaju svojim kreditnim i dokumentarnim proizvodima.

Naglašavaju i kako je važan individualni pristup svakom klijentu radi boljeg razumijevanja njihovih potreba. U svojoj ponudi kredita za malo i srednje poduzetništvo od onih dugoročnih izdvajaju Agro i Turističke kredite, no u financiranju poduzetnika surađuju i s državnim institucijama, HBOR-om, HAMAG-om, Hrvatskim izvoznicima te nadležnim ministarstvom.

U

skladu sa svojom poslovnom strategijom, Hrvatska poštanska banka posebnu pažnju posvećuje razvoju proizvoda za malo i srednje poduzetništvo. Banka je uložila značajan napor u izradu novih i prilagodbu postojećih proizvoda, pri čemu je objedinila usluge prilagođene pojedinim djelatnostima i/ili klijentima u posebne pakete. HPB razvija individualni pristup klijentu kako bi što bolje razumjela njegove potrebe i tako došla do kvalitetnih rješenja za klijenta. Takav način rada podrazumijeva dobro poznavanje poslovanja klijenta te praćenje i permanentno istraživanje tržišta.

U svojoj ponudi za malo i srednje poduzetništvo HPB ima čitav niz kreditno-garantnih proizvoda, odnosno raznih modela kratkoročnog i dugoročnog financiranja, uključujući eskont mjenice, otkup potraživanja te izdavanje garancija i dokumentarnih akreditiva. Uz bogat asortiman kredita iz vlastite ponude od kojih izdvajamo dugoročne, Agro i Turističke kredite, banka u financiranju poduzetnika surađuje i s drugim državnim institucijama kao što su HBOR, HAMAG, Hrvatski izvoznici te nadležna Ministarstva. HPB se prva uključila u HAMAG-ov program mikrokreditiranja poduzetnika, a potom i u kreditni program HBOR-a.

Hrvatska poštanska banka prepoznaje važnost izvoza kao temeljnog pokretača gospodarskog rasta i jačanja konkurentnosti gospodarstva te putem svojih kreditnih i dokumentarnih proizvoda pruža potporu izvoznicima. Od proizvoda za izvoznike izdvajamo kredite za financiranje pripreme i realizacije izvoznih poslova po principu revolving-a na bazi deviznog priljeva koji izvoznicima omogućuju uravnoteženi novčani tok i povećavaju efikasnost poslovanja. Uz to, izvoznicima je na raspolaganju i postojeći model kreditiranja putem HBOR-ovog programa kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova, kao i mogućnost osiguranja potraživanja putem police osiguranja kod HBOR-a.

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 9

investicije po mjeri |||Intervju

S prometom od 370 milijuna eura i dobiti od oko 1,2 milijuna eura i u 2011. smo potvrdili dobre rezultate prijašnjih godina

Ispunjavamo planski zadane ciljeve Tomaž Kačar, direktor faktoring kuće prvi faktor razgovarao: Tin Bašić

10 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

K

le, ali raz Ka ku

Kak god Nai fina kuć dev Pro dje vam stv zab kri sam ko na La pa ni

ok tor nit sta va svo ‘da po ov po po kra su još

nim kri jed fak kiv ip ta n je

li

investicije po mjeri |||Intervju

K

ako su faktoring kuće poslovale u prošloj godini, s kojim su se problemima susretale, što je dovelo do pada dobiti, ali i o budućnosti faktoringa, razgovarali smo s Tomažom Kačarom, direktorom faktoring kuće Prvi faktor.

Kakvom biste ocjenili 2011. godinu u segmentu faktoringa?

Naime, promatrajući agregirane financijske rezultate factoring kuća, ukupna dobit je u prvih devet mjeseci pala 28 posto.

Prošla godina je godina koju bi djelatnici u financijskim ustanovama, kao i drugdje u gospodarstvu, vjerojatno željeli što prije zaboraviti. Nažalost, izgleda da krizna neće biti samo jedna i samo ta godina. Doslovno preko noći neki dosta veliki igrači na tržištu prestali su poslovati.

Lančana reakcija uzela je maha pa nisu bile izuzete, na kraju, čak ni financijske institucije.

Bitno se tako promijenila i okolina u kojoj radimo mi u faktoring branši. Svjetska kriza nije niti nas mimoišla pa svaki dan stavlja pred nas mnoštvo izazova kod odlučivanja kako razvijati svoj posao bez obzira je li riječ o ‘day to day routine’ odrađivanju posla ili strateškom odlučivanju o većoj ili manjoj pristutnosti u pojedinim segmentima gospodarstva. Budući da radimo kratkoročno financiranje, takvi su pritisci u ovim uvjetima rada još veći.

Posebno što ljudi sa osobnim iskustvom iz poslovanja u krizi ovakvih razmjera danas jednostavno nema. Pad dobiti u faktoring branši se mogao očekivati poslije pada obujma posla i pogoršanja poslovnih rezultata na nacionalnom nivou. Samo je pitanje koliko će se kriza na

našem tržištu zadržati, duže ili kraće, od one u svijetu.

U kakvoj je situaciji Prvi Faktor?

Kako je kriza utjecala na vaše poslovanje?

Prvi faktor kao vodeće faktoring društvo na hrvatskom tržištu od svog početka, odnosno od prije osam godina svake godine bilježi ispunjavanje i prebacivanje planski zadanih ciljeva. Odlukom naših vlasnika već nekoliko sezona (poslije rekordne 2008. kad je obujam posla bio oko 500 milijuna eura) ne rastemo ili je taj rast minimalan i iznosi nekoliko posto. Bez obzira na promijene okoline u kojoj radimo moramo biti okrenuti dosezanju svih drugih postavljenih pokazatelja uspješnosti poslovanja (ROA, ROE, CIR, pokrivenost rezervacijama).

Sa 44 zaposlena djelatnika, prometom od oko 370 milijuna eura i dobiti od oko 1,2 milijuna eura i u 2011. godini smo potvrdili dobre rezultate iz svih prošlih godina. Potvrda je to svrstavanja u top 1% hrvatskih poduzeća po svim kriterijima Poslovnog dnevnika za 2010. godinu te Zlatne kune iz 2007. godine. Vrlo sam ponosan da sam na čelu mlade, ali ambiciozne i sve zrelije ekipe, koja, eto, uz dobre rezultate uspijeva održati i razvijati vrlo dobre, ugodne i kolegijalne odnose unutar kolektiva. Dio filozofije korektnih odnosa i otvorene komunikacije evidentan je i pri samom poslovanju. Bez uspostave partneskih odnosa sa klijentima ova krizna vremena i problemi u poslovanju naših klijenata bili bi bitno teže rješivi. Kriza je pred nas postavila dodatne zahtjeve glede pridobivanja relevantnih informacija za odlučivanje i zato nam je komunikacija s našim klijentima vrlo važna. Zbog kri-

Krize nikad nisu bile vječne pa neće biti ni ova, a faktoring je uvijek našao način da bude od koristi i malim tvrtkama na početku poslovanja i velikim tvrtkama s reputacijom zbog čega sam optimist znih uvjeta poslovanja tako ni komercijala nije više samo prodajni kanal, nego je informacijsko-komunikacijski instrument za ostale dijelove društva.

Povećan broj društava u problemima za sobom je povukao dijelimično reorganizaciju i pojačanje sektora pravnih i općih poslova te rad na stručnom usavršavanju svih zaposlenih bez obzira u kojem dijelu tvtrke rade.

Imajući u vidu teško stanje u gospodarstvu, kakva je potražnja za uslugom faktoringa?

Obujam potražnje po našoj se procijeni ne mijenja, ali je struktura klijenata ta koja se mijenja. Dostizanje visokih cijena za financiranje rizično upitnih poslova ionako nikad nije bilo upitno. Dodatni problem su izvori koji zbog pada boniteta (što država, što banaka, što klijenata) narušavaju kalkulaciju usluge faktoringa.

Koji su najveći problemi s kojima ste se susreli u 2011. godini?

Uz već navedeno, vjerujem da je zakašnjelo i neadekvatno reagiranje vlada na krizu u velikoj mjeri doprinjelo sadašnjem stanju. Budući da mislimo da ima prostora za sve, po nama najveći

Prema našim procjenama, ne mijenja se obujam potražnje za faktoring uslugama već se mijenja struktura klijenata

problem nije konkurencija već kriza odnosno način na koji se države u našoj regiji kane boriti protiv nje. Faktoring je samo jedna od pratećih financijskih dijelatnosti koje prate velika globalna zbivanja. Kao sitan igrač nikad ne može imati bitne odnosno vodeće uloge u nacionalnom gospodarstvu. Popuštanje kreditnog grča bi moralo biti poluga za reanimaciju gospodarstva, a time i faktoringa kao dijelatnosti. Što očekujete u 2012. godini?

Hoće li porasti potražnja za faktoringom?

Ovisno o tome što će se događati na nacionalnoj razini pa i šire u regiji i svijetu. Različite brzine savladavanja krize unutar Hrvatske, regije, Europe pa i svijeta će najvjerojatnije će nas opet baciti na test prilagođavanja, spretnosti predviđanja novih okolnosti pod kojima će funckionirati gospodarstvo i time i mi kao njegov dio.

Po svojoj karakteristici i u okviru svog dometa faktoring bi trebao pronaći načina da se promovira kao dio ponude financijske branše. Hoće li to raditi preko novih financijskih produkata, prodajnih kanala i u kombinaciji s nekom od već poznatih financijskih usluga manje je bitno. Krize nikad nisu bile vječne pa neće biti ni ova, a faktoring je uvijek našao način da bude od koristi i malim tvrtkama na početku poslovanja i velikim tvrtkama s reputacijom.

Ja sam optimist. poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 11

investicije po mjeri |||faktoring

Faktoring – kredit koji to nije Faktoring kuće preuzimanju naplativost potraživanja čime se tvrtkama smanjuje rizik PIŠE: NIKOLINA BULJAN/VLM

U

Hrvatskoj djeluje 17 faktoring društava, a uz Erste factoring najveća su Prvi faktor i Raiffeisen factoring koji zajedno drže više od 80% ukupne aktive faktoringa. Najveća je zabluda, upozoravaju stručnjaci, što se faktoring često izjednačava s kreditiranjem. Faktoring je otkup potraživanja koje će faktoring društva otkupiti uime tvrtke za prodanu robu ili izvršenu uslugu, najčešće prije dospijeća za naplatu. rast prometa Time se tvrtki smanjuje poslovni rizik jer faktor na sebe preuzima rizik za nenaplativost potraživanja, pri čemu faktor ipak dobiva prihode od kamata, naknada i provizija.

Glavna razlika između faktoringa i kreditiranja, napominju faktoring društva, jest u tome što je u faktoringu naglasak na

bo dit

mi 20 se pro god sve tvr ke sob cir nji nji str Er nja tvr lik no uf op vaj vrs i sv

im Ot god ise uv gn ali la Da na Sd tor dru te d ne vov van usp

fak fac lu

1

m za u 12 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

uje ruste eća r i no ive da, se a s ottortnu eća

vni ma vaiva ai

tonju me na

investicije po mjeri |||faktoring bonitetu kupca, a manje na kreditnoj sposobnosti.

“U 2010. otkupljeno je 3,026 milijardi kuna potraživanja, u 2011. 3,555 milijardi kuna, dok se u 2012. očekuje daljnji rast prometa u odnosu na prethodnu godinu. Fokusirali smo se prije svega na portfelj kvalitetnih tvrtki, čime smo umanjili visoke rizike koje ovaj posao nosi sa sobom s obzirom na to da financiramo klijente na bazi procjene njihovih boniteta kao i boniteta njihovih kupaca, bez čvrstih instrumenata osiguranja”, kažu u Erste factoringu. Motiv korištenja faktoringa kojim se koriste tvrtke je, napominju, potreba za likvidnošću i ubrzanjem novčanog toka. S obzirom na situaciju u financijskom sektoru i stanje opće likvidnosti u zemlji, uočavaju povećano zanimanje za tom vrstom financiranja, ali isto tako i sve veći rizik naplate. ima prostora za rast O tome da je poslovanje u 2011. godini raslo slažu se i u Raiffeisen factoringu. Kažu kako je uvijek nezahvalno davati prognoze u recesijskim vremenima, ali smatraju da bi 2012. trebala biti jednaka ili nešto bolja.

Dakle, ako i bude rasta, on bi, napominju, trebao biti usporen.

S druge strane, u Croatia faktoringu smatraju da faktoring društvima i ne ide baš najbolje te da su recesijski pritisak, opća nelikvidnost te rigorozniji stavovi banaka spram rizika poslovanja utjecali na pad prometa ili usporeniji rast.

“Poslovne banke baš i ne vole faktoring biznis”, kažu u Croatia factoringu. Budući da na pomolu nema najave većih investicij-

18%

manji prihod zabilježen je u 2011. u odnosu na 2010.

Kao glavni problem faktoring kuće ističu manjak izvora financiranja, odnosno skupi novac skih ulaganja i ne osjeća se gospodarski rast, slične prognoze glede prometa očekuju i u 2012. iako prostora za rast faktoring poslovanja ima napretek. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), ukupan prihod ove djelatnosti u prvih 6 mjeseci 2011. iznosio je 346,05 milijuna kuna, što je 10,20% manje nego u prvoj polovici 2010. Polugodišnja dobit faktoring kuća u prošloj godini prije poreza bila je 59,07 milijuna kuna ili 18,85% manje nego 2010. godine. Aktiva svih faktoring tvrtki krajem lipnja 2011. bila je teška 5,6 milijardi kuna ili 12,72% manja nego krajem lipnja 2010. kada je iznosila 6,49 milijardi kuna.

Brojke pojedinih bankovnih faktoring društava su u rastu, a Hanfine u padu zato što se, tvrde stručnjaci, u Hanfinim statistikama ne bilježi faktoring unutar samih banaka. Kao glavni problem u Croatia factoringu ističu nedostatak izvora financiranja, odnosno navode da je novac vrlo skup. Nedovoljna informiranost gospodarskih subjekata o tome tko se i kako može koristiti faktoringom također je velik problem koji, čini se, dijeli i Raiffeisen factoring u kojem navode da se uglavnom krivo percipira bit faktoring proizvoda i usluga te da se stoga premalo koriste.

Naročito se faktoringom slabo koriste oni segmenti kojima je u prvom redu i namijenjen, a to su mala i srednja poduzeća. poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 13

investicije po mjeri |||mobilno bankarstvo

Mobitel umjesto bankarskog šaltera

ob obr kar HY šal trž kih la i svj Tre kor pena žel ko pla

no om jed ke HY nu sad (Iz htj kn ris rad šen vir raz ban ure

Mobitel će preuzeti na sebe velik dio financijskog poslovanja što i ne čudi jer je riječ o najjednostavnijem i najbržem načinu obavljanja transakcija, neovisno o mobilnom operateru Piše: TeNA DŽODAN/VLM

K

lasičnobankarstvo u sve većoj mjeri se zamjenjuje elektroničkim koje bilježi uzlazni trend rasta korisnika. S vremenom se iz njega kao poseban oblik razvilo mobilno bankarstvo koje ima velike mogućnosti za dalji razvoj, pogotovo ako se zna da broj korisnika mobilnih telefona konstantno raste, a telefoni se sve više usavršavaju.

Upravo će mobitel preuzeti na sebe velik dio financijskog poslovanja što i ne čudi jer je riječ o najjednostavnijem i najbržem načinu obavljanja financijskih i nefinancijskih transakcija, u bilo koje vrijeme s bilo kojeg mjesta, 14 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

neovisno o mobilnom operateru. Zagrebačka banka (Zaba) je krajem 2007. uvela uslugu mobilnog bankarstva, m-zaba. sve vrste usluga Naknada za korištenje usluge iznosi 10 kuna mjesečno, a u

300

tisuća klijenata koristi elektroničke usluge

pojedinim modelima korište nje ove usluge i određenog broja transakcija je besplatno. Čak 160.000 građana ugovorilo je ovu uslugu, a trenutni tržišni udjeli banke u mobilnom bankarstvu iznose 46% u broju korisnika te 89% u broju transakcija provedenih mobitelom. M-zaba pruža opseg svih najčešće korištenih usluga: provjera stanja i prometa, štednje, kredita i kartica, zatim mogućnost prijenosa u kunama, kupoprodaje deviza, kupnje udjela u ZBI fondovima, kupnje elektroničkih bonova teleoperatera, plaćanje režija uslugom i-Račun, pregled financijskih obveza koje će biti naplaćene s računa u banci u idućih 30

usl ban la j no dana. Moguće je kupiti i elektroničke bonove za ENC uređaje za plaćanje cestarine, što se, kažu u Zabi, pokazalo praktičnim kada je korisnik na putu. Također kontinuirano nastoje osigurati prilagođenost usluge što većem broju mobilnih uređaja, pa je tako m-zaba dostupn a za sve operativne sustave.

Hypo Alpe-Adria banka svoju mobilnu uslugu SMS-a pod nazivom HYPOsms naplaćuje 7,50 kuna mjesečno, a informacije koje klijent dobiva na svoj mobitel su stanje tekućeg i žiroračuna, visina dopuštenog prekoračenja, promjena dopuštenog prekoračenja, broj nerealiziranih čekova, obavijest o

investicije po mjeri |||mobilno bankarstvo obračunu kredita te obavijest o obračunu terećenja po kreditnim karticama. U ponudi je i usluga HYPOsms Market Info kojom se šalju informacije o stanjima na tržištima valuta, novca, dužničkih vrijednosnih papira, kapitala i dionica, i na hrvatskom, i na svjetskim financijskim tržištima.

Trenutno imaju više od 40.000 korisnika te usluge. U Hypo Alpe-Adria banci planiraju dodatna unapređenja HYPOsms-a jer žele razviti mobilno bankarstvo kojim će klijentima omogućiti plaćanja.

HYPOe Trade jedna je od novorazvijenih funkcija koja omogućuje izravan pregled vrijednosnih papira sa Zagrebačke burze sa svim podacima. U HYPOnetu za poslovne subjekte nude uslugu “Dokumenti” koja sadrži zahtjev za kreiranje IS2 (Izvješća o solventnosti) te zahtjeve za obračun kamata i naknada, nove vrste ovlasti za korisnike koje dodatno olakšavaju rad korisnicima, obavijest o izvršenom plaćanju i analitika rezerviranih sredstava. Intenzivno se razvija i nova usluga – mobilno bankarstvo za pametne mobilne uređaje.

Raiffeisen banka (RBA) usluge internetskog i mobilnog bankarstva u svoju ponudu uvela je još 2000. godine, a posebno se izdvajaju RBA DIREKT

Posebna pozornost posvećena je sigurnosti pa se komunikacija odvija kroz posebno zaštićeni kanal, a PIN-ovi se ne čuvaju u mobitelu usluge. RBA iDIREKT je internetsko bankarstvo i RBA na dlanu internetsko bankarstvo mobitelom. RBA tDIREKT je telefonsko bankarstvo, a RBA mDIREKT je poslovanje mobitelom koje sadrži usluge provjere stanja računa, plaćanje računa, pregled prometa i kreditnih kartica. Od prošle je godine usluga RBA na dlanu dostupna i kao aplikacija za iPhone i Android mobilne uređaje. Unutar navedene aplikacije uveli su i novo

Usluge mobilnog bankarstva klijenti plaćaju, ovisno o banci, od 7,5 do deset kuna mjesečno

sredstvo identifikacije te potvrde transakcija. Riječ je o mTokenu za skupinu DIREKT servisa za građane. mobilne aplikacije Posebna je pozornost posvećena sigurnosti, kažu u RBA, jer se cjelovita komunikacija odvija kroz posebno zaštićeni kanal, a podaci vezani uz račune i PIN se ne čuvaju u mobilnom telefonu, čime se izbjegava njihova zloupotreba. Kao najvažnija proširenja funkcionalnosti mobilnog bankarstva u 2012. u Privrednoj banci Zagreb (PBZ) ističu ugovaranje i raskid kunskih i deviznih oročenja te uvođenje usluge i-Račun koja služi za primanje uplatnica i računa u elektroničkom obliku.

Uslugu mobilnog bankarstva mPBZ uveli su 2008., a danas se njome koristi više od 33.000 klijenata. Naplaćuje se osam kuna mjesečno, s tim da su prva tri mjeseca korištenja besplatna. Specifičnost njihova mobilnog bankarstva je i mPBZ Investor, usluga koja omogućuje uvid u osobni portfelj vrijedno-

snica koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi u realnom vremenu.

Erste banka ima više od 18.000 korisnika Erste mBanking usluge mobilnog bankarstva. Od kraja prošle godine aplikaciju mBanking preuzelo je nešto više od 5300 korisnika, a tijekom prosinca preko Erste mBanking usluge obavljeno je više od 2500 transakcija ukupne vrijednosti više od 1,79 milijuna kuna. Erste banka još je 2005. lansirala mobilno bankarstvo i time se svrstala među prve banke u svijetu koje pružaju tu uslugu. Sredinom prosinca 2011. razvila je aplikaciju mBanking za iPhone mobilne uređaje s pripadajućim novitetom na hrvatskom tržištu, uslugom plaćanja računa “Slikaj i plati”, a od sredine siječnja ove godine uvela je još i Android verziju aplikacije za mobilne uređaje. Riječ je o novom načinu plaćanja bez ručnog popunjavanja uplatnice: dovoljno je iPhone uređajem fotografirati uplatnicu, a platni nalog se automatski popunjava. Korištenje usluge mobilnog bankarstva mjesečno stoji osam kuna.

roza uu da đer ati em je sve

vood uje orna ćeg nog puneto poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 15