investicije po mjeri, 2 broj

investicije po mjeri POSEBAN PRILOG ||| travanj 2012.

Virtualne poslovnice

Internet bankarstvom izdano samo 36% naloga

Krediti

Prate li banke razvoj turizma

moja ulaganja |||Kreditiranje turizma

Prate li banke domaći turizam Kamatne stope i rok isplate najveća boljka komercijalnih kredita u turizmu, poručuju iz hotelijerske djelatnosti PIŠE: tIN BAŠIĆ

U

turizam se polažu velike nade. Gotovo se svake godine država nada kako će turistička sezona biti veća i bolja u odnosu na prethodnu kako bi se spasile državne financije. U najvažniju gospodarsku granu treba ulagati i treba je obnavljati. Komercijalni krediti banaka, tvrde hotelijeri, do sada nisu bili povoljni. “Turizam i hotelijerstvo zahtijevaju visokokapitalne investicije, dok su s druge strane nisko profitabilna i nisko akumulativna djelatnost. Slijedom toga logično je

što hrvatski hotelijeri smatraju da krediti banaka općenito trebaju biti povoljniji, posebice oni namijenjeni malim i srednjim poduzetnicima”, objašnjava Leila Krešić Jurić, direktorica sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). priprema sezone Ističu kako je hotelijersko poslovanje izrazito sezonskoga karaktera te su hotelijeri prisiljeni održavati kvalitetan poslovni odnos s bankama upravo zbog kreditiranja pripreme sezone. “No banke su usmjerene na maksimiziranje

8

3

Kreditiranje turizma U kojoj mjeri hrvatske poslovne banke prate razvoj jedne od najvažnijih gospodarskih grana

8

Intervju:

Alma Mekić Ćerdić, predsjednica Uprave Erste Factoringa, govori o stanju u industriji, svojem radu u Crnoj Gori te poslovanju svoje tvrtke

11 Virtualne banke

Koliko je internetsko bankarstvo popularno među hrvatskih tvrtkama

14 Ulaganje u obveznice Postaju li državne obveznice nova ulagačka meka

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Jasna Zemljić, Radovan Klaić, Sandra Lončar prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović Prodaja oGlasa: direktorica: Petra Ivičević-Bakulić, voditeljica prodaje: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 Grafika: RedPoint – Kristina Nakić fotoGrafije: Fotolia i Pixsell lektor: Iva Udiković izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 3

moja ulaganja |||Kreditiranje turizma

K to je ba si

Šim Udr

dobiti i u uvjetima krize i dalje iskazuju značajnu profitabilnost tako da nije realno očekivati da budu temeljni poticaj gospodarstvu”, kritična je Krešić Jurić. rizik ulaganja Članice HGK iz hotelijerske djelatnosti, kaže Krešić Jurić, naglašavaju kako su ulaganja uvijek predstavljala rizik, posebice u razdobljima kada kamatne stope nisu bile subvencionirane.

“Zajednički je stav da su kreditne linije i kamatne stope bile u potpunosti prihvatljive jedino u vrijeme poticajnih programa kao što je ‘Poticaja za uspjeh’, odnosno uz podršku HBOR-a”, ističe Krešić Jurić. Domaće banke u svojoj ponudi, bez HBOR-a, imaju nekoliko modela kreditiranja turističkog sektora. Tako,

primjerice, u OTP banci nude tri vrste kredita – za individualne iznajmljivače, dugoročne i kratkoročne kredite. Za individualne iznajmljivače odobravaju se u visini od 5000 do 50.000 eura za adaptaciju, uređenje i opremanje turističkih smještajnih kapaciteta, odnosno od 5000 do 150.000 eura za kupnju, izgradnju i dogradnju turističkih smještajnih kapaciteta.

“Krediti se odobravaju uz kamatnu stopu od 6,89 posto godišnje uz 10 posto depozita (EKS 7,11%) ili uz kamatnu stopu od 7,49 posto godišnje bez depozita (EKS 7,75%), bez troška odobravanja kredita u promotivnom razdoblju do 31. ožujka 2011. godine. Rok otplate je od jedne do petnaest godina”, objašnjavaju u toj banci. Dugoročni krediti

su na rok od do deset godina uz kamatnu stopu od 6,99 posto, dok se kratkoročni odobravaju na minimalno 3000 eura s promjenjivom kamatnom stopom od deset posto. Uvjeti pod kojima banka plasira kredite zapravo ovise o više faktora. “Općenito, Erste banka prilikom odobrenja kredita vrednuje isplativost projekta i buduće prihode i dobit koja će se ostvariti kroz turističku djelatnost. Drugim riječima, banka se uz ocjenu kreditne sposobnosti klijenta oslanja i na buduće prihode od turizma i isplativost samog projekta koji se navedenim kreditom financira”, kažu u Ersteu.

Osim visokih kamata problem je do sada bio i slab protok informacija. “Hotelijere također smeta neprotočnost informaci-

ja, odnosno gotovo nemogućnost dobivanja informacija o plasmanima koje HBOR nudi kroz komercijalne banke. To je s jedne strane razumljivo jer komercijalne banke imaju apsolutno pravo prvo nuditi svoje plasmane, međutim smatram da, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska, senzibiliziranost za ‘više dobro’ je nužnost”, kaže Iva Bahunek, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. komunikacija Šime Klarić, predsjednik Udruge obiteljskih i malih hotela, kaže kako je danas potrebno investirati u turizam, ne samo u nove objekte nego i u održavanje kvalitete postojećih te je potrebno naći komunikaciju između drža-

Hotelijersko poslovanje je izrazito sezonskoga karaktera te su hotelijeri prisiljeni održavati kvalitetan poslovni odnos s bankama upravo zbog kreditiranja pripreme sezone 4 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

ve, pro

ak ob sig int dan del

ućo udi To jer apoje am joj rast”, ica er-

moja ulaganja |||Kreditiranje turizma

Krediti više nisu toliko dostupni jer poslovne banke žele veću sigurnost

Hotelijeri nemaju informacija o plasmanima koje HBOR nudi kroz banke

Banke bi u suradnji s državom trebale pojednostaviti postupak dobivanja kredita

Šime Klarić, Udruga obiteljskih i malih hotela

iva bahunek, UPUHH

leila Krešić jurić, HGK

ve, banaka i hotelijera kako bi se pronašlo prihvatljivo ulaganje.

“Zbog krize su kamate više, a krediti nisu toliko dostupni s obzirom na to da banke žele veću sigurnost. I zato je važno da se intervenira, a krediti HBOR-a jedan su od načina. To je dobar model koji će pokrenuti investicije u

turizmu jer turizam ima velike investicijske potencijale, a očekuje se i njegov rast. Naime, kada se promatra s poduzetničke strane, važna je cijena kapitala i ročnost koja do sada nije bila adekvatna, stoga je trebalo tražiti mjere koje će to promijeniti. HBOR je takva mjera”, kaže Klarić.

Riječ je o tome da HBOR u turizam ove godine planira plasirati milijardu kuna ili 210 milijuna kuna više. U rujnu prošle godine produljeni su poček na četiri i rok otplate na sedamnaest godina, a sad su smanjene kamatne stope na 1, 3 i 5 posto, ovisno o kategorijama. U taj su

se model uključile i komercijalne banke koje plasiraju HBOR-ove kredite.

U Privrednoj banci Zagreb nude dva programa u suradnji s HBOR-om – “Turizam” i “Priprema turističke sezone”. “Cilj programa Turizam (Program kreditiranja turističkog sektora) realizacija je investicijskih projekata u turističkoj djelatnosti sa svrhom povećanja kapaciteta smještaja, povećanje kategorizacije smještajnih kapaciteta, podizanja razine usluge, poticanja raznovrsnosti usluge i otklanjanja ratnih šteta. dugi roK povrata Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna sredstva (osnivačka ulaganja, zemljišta, građevinski objekti, oprema i uređaji) te trajna obrtna sredstva (iznos kredita namijenjen ulaganju u trajna obrtna sredstva može iznositi do 15 posto iznosa kredita i može se odobriti samo uz odobrenje državne potpore male vrijednosti)”, objašnjavaju u PBZ-u.

Programom Priprema turističke sezone želi se kreditirati priprema sezone tekuće godine radi kvalitetnog pružanja usluga turistima. U suradnji s HBORom Hypo banka je potpisala suradnju prema programu kreditiranja projekata kandidata za

uge aže stiove vano ža-

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 5

moja ulaganja |||Kreditiranje turizma

Kreditne linije i kamatne stope bile su u potpunosti prihvatljive u vrijeme poticajnih programa IPARD Mjeru 302 te realizirala nekoliko kredita. “Cilj programa je kreditirati projekte kandidata koji će se kandidirati za sufinanciranje sredstvima V. komponente Instrumenta za pretpristupnu pomoć tako da se u okviru programa kreditiranja financira cjelokupna investicija”, kažu u Hypo banci.

“Upravo dugi rok povrata 6 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

investicija u hotelijerstvu, sezonalnost poslovanja i potreba za obrtnim sredstvima navodi nas da očekujemo da će banke u suradnji s državom pojednostaviti postupak dobivanja kredita, omogućiti niže kamatne stope te produžiti rok otplate, a u kriznim razdobljima omogućiti korisnicima kredita refinanciranje i reprogramiranje”, kaže Krešić Jurić. korist od ulaganja Ističe kako je teško očekivati veće napore samih banaka kao profitno orijentiranih institucija dok takve aktivnosti ne bude sustavno poticala i promicala država.

“Prije svega kroz strateški odabir turizma kao nositelja i zamašnjaka gospodarskih djelatnosti u cjelini, čime će biti stvoreni uvjeti za poticanje turističkih djelatnosti od kojih čitavo gospodarstvo ima ili može imati posredne i neposredne koristi”, naglašava Krešić Jurić.

moja ulaganja |||intervju

Nelikvidnost je prilika za rast faktoringa Financijska kriza uzrokovala je nelikvidnost; no iako je kriza problem većini kompanija, nelikvidnost je izazov i prilika za faktoring kuće, kaže alma Mekić Ćerdić, predsjednica Uprave erste Factoringa RazgovaRao: Tin Bašić

E

rste Factoring osnovan je kao zasebno društvo u travnju 2006. godine, a prvi vlasnici bili su Factoring Česke Sporitel’ney i Factoring Slovenskej Sporitel’ne. Četiri godine nakon toga natpolovični dio vlasništva preuzima Erste grupa.

Prošle godine opet dolazi do promjene pa Erste banka postaje 75-postotni vlasnik, a austrijska Erste grupa 25-postotni. Prije dva mjeseca na čelo Erste Factoringa dolazi Alma Mekić Ćerdić, ranije zaposlena u Erste banci u Crnoj Gori.

Kakvom biste ocijenili 2011. godinu u segmentu faktoringa?

Godina 2011., kao i dvije godine koje su joj prethodile, predstavljala je izazovno razdoblje za sve gospodarske subjekte, pa tako ni 8 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

Erste Factoring u tom smislu nije predstavljao iznimku.

Dodatno, posao faktoringa sa sobom nosi visoke rizike poslovanja pa je kvalitetna procje-

Potrebu za ubrzanjem novčanog tijeka najčešće imaju tvrtke koje šire poslovanje, a ne žele uzimati kredite

na boniteta klijenata i njihovih kupaca bila i ostala osnova svih naših poslovnih odluka. Bitno je da je u tom razdoblju njegovan partnerski odnos s klijentima i međusobno podržavanje, naročito u vremenima otežane likvidnosti i pogoršane naplate potraživanja kad smo nastojali klijentima maksimalno izaći ususret.

Na kraju smo ipak zadovoljni da smo u vrijeme krize, unatoč povećanim rizicima, nepovoljnom okruženju i povećanoj nelikvidnosti, uspjeli ostvariti dobre rezultate te zadržati poziciju tržišnog lidera u Hrvatskoj.

Kako je krenula ova godina?

Naime, iz mjeseca u mjesec raste nelikvidnost u gospodarstvu.

Povećana nelikvidnost u gospodarstvu ujedno je i prilika za daljnji rast faktoring poslovanja.

moja ulaganja |||intervju

Nama svakako pridonosi te znatno olakšava posao to što smo član Erste grupe pa samim time imamo, uz njihovu podršku, dostupna sredstva kojima možemo i dalje podržavati klijente u njihovim svakodnevnim nastojanjima da održe i ubrzaju likvidnost te neometano nastave svoje poslovanje. Što očekujete da će krizna donijeti za faktoring kuće? Koliko su tvrtke prepoznale faktoring i usluge faktorina u odnosu na prethodne godine?

Kao i svaka kriza, i ova predstavlja za nas izazov i priliku za daljnji razvoj, stoga očekujem da će ovo razdoblje za faktoring kuće stvoriti dodatan potencijal za rast faktoring tržišta.

S obzirom na okruženje i otežano poslovanje, tvrtke sve više posežu za proizvodima i uslugama faktoringa. Pravovremenim plaćanjem svojih obveza dužnik ne plaća dodatne kamate što kao posljedicu ima manji trošak kamata, dok poslovnom

fokusirani na održavanje stabilne i kvalitetne strukture portfelja uz povećanje rasta prometa, za što na hrvatskom tržištu svakako ima prostora. Unatoč teškim tržišnim okolnostima mi ćemo i dalje pratiti naše klijente u postojećim i budućim poslovima.

Svakako smatram da faktoring usluge predstavljaju važan element pospješivanja likvidnosti, a samim time i potporu klijentima u nastojanjima za dobivanjem novih poslova i daljnji razvoj konkurentnosti njihova poslovanja.

Koja se vrsta faktoringa najviše koristi u Hrvatskoj i zašto?

Klijenti pokazuju najveće zanimanje za domaći faktoring pa smo se usredotočili na tu vrstu usluge. Korištenjem faktoringa klijent, odnosno prodavatelj potraživanja može kvalitetno upravljati sredstvima jer ima stalan izvor gotovine.

S obzirom na to da mogu prodati potraživanje, mogu ponuditi povoljnije uvjete plaćanja

Posao faktoringa sa sobom nosi visoke rizike poslovanja pa je kvalitetna procjena boniteta klijenata osnova naših poslovnih odluka subjektu pravovremena naplata potraživanja omogućava likvidnost i kontinuiranost u poslovanju. U tom su smislu financiranje faktoringom prepoznale i velike kompanije i one u segmentu malih i srednjih poduzeća. Tržište faktoringa u Hrvatskoj uistinu ima velik potencijal te se s rastom likvidnosti očekuje i promjena motiva ugovaranja faktoringa, a to je ubrzanje proizvodnog procesa te osiguranje rasta u budućnosti uz faktoring kao glavnoga generatora rasta.

Koji će biti najveći izazovi faktoringa u ovoj godini?

U skladu s trenutačnim okruženjem i faktoring društva čeka zahtjevna godina. Stoga ćemo i ove godine kao tvrtka ponajprije biti

svojim kupcima, povoljnije kupovati, odnosno konkurentniji su na tržištu, što se pozitivno odražava na ukupno poslovanje.

Poslovanje pojedine tvrtke ne ovisi samo o uspješnom vođenju tvrtke, već i o platežnoj sposobnosti i korektnosti kupaca.

Naime, produživanje rokova naplate, moguća neplaćanja kupaca i stečajevi kao i općenita neizvjesnost u poslovanju utječu na uspješnost poslovanja pojedine tvrtke koja može zapasti u velike financijske poteškoće. Na taj način tvrtka sama neće biti u mogućnosti podmiriti svoje obveze, bonitet i kreditna sposobnost će joj oslabjeti, a poslovni partneri izgubiti povjerenje.

Upravo je za navedeni problem nabolje rješenje financiraposeban prilog POSLOVNI DNEVNIK 9

moja ulaganja |||intervju

Alma Mekić Ćerdić, predsjednica Uprave Erste Factoringa PD

nje faktoringom. Treba napomenuti da su prednosti takva načina financiranja u najvećem dijelu prepoznale velike tvrtke koje su ujedno i lideri na hrvatskom tržištu u svojim branšama.

Međutim, usluge faktoringa kao oblika kratkoročnog financiranja posebno su povoljne za mala, srednja i brzorastuća društva s kvalitetnim potraživanjima u svojem portfelju, koja ne mogu ili ne žele čekati na njihovu naplatu.

Potrebu za ubrzanjem novčanog tijeka najčešće imaju tvrtke koje šire poslovanje, a ne žele se opterećivati uzimanjem kredita za obrtna sredstva kod banaka.

Proizvodi i usluge faktoringa mogu biti različite, ovisno o zahtjevima i potrebama klijena-

ta, kao i o njihovim mogućnostima.

Prije nešto više od dva mjeseca preuzeli ste čelno mjesto u Erste Factoringu. Što ste zatekli i koje ćete promjene uvesti?

Velika vrijednost Erste Factoringa, s obzirom na to da je dio Erste grupacije, svakako je postojanje provjerenih i utvrđenih procedura i politika rada koje Erste grupa postavlja kao standard.

U okolini koja njeguje spomenuti način rada stoga je preuzimanje čelne funkcije proteklo u skladu s mojim očekivanjima.

Dolaskom na poziciju predsjednice Uprave Erste Factoringa zatekla sam dobro uhodan i educiran tim ,koji je uspio i u vremenima krize ostvarivati dobre rezultate.

Erste Factoring tržišni je lider šestu godinu zaredom, no uvijek postoji prostor za razvoj i unapređenje poslovanja. Ono

Erste Factoring tržišni je lider šestu godinu zaredom, no uvijek postoji prostor za razvoj i unapređenje

Usluge faktoringa kao oblika kratkoročnog financiranja posebno su povoljne za mala, srednja i brzorastuća društva 10 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

na čemu ćemo i dalje intenzivno raditi i što ćemo razvijati jest kvalitetan i partnerski odnos s klijentima te razvoj novih proizvoda i usluga kako bi se uspješno poslovanje nastavilo i u budućnosti.

Na funkciju predsjednice Uprave došli ste iz Erste banke u Crnoj Gori. Kakva je situacija u toj državi?

Crna Gora ima mali ekonomski sustav, otvoren i vrlo ovisan o eksternim događanjima. Nakon ekspanzije investicija i optimističkih očekivanja u prvim godinama nakon stjecanja neovisnosti 2006. godine pod utjecajem krize u Europi Crna Gora se suočila s padom stranih investicija, koje su bile dominantan generator rasta, ali i s lokalnim problemima.

Nelikvidnost se povećala uz i dalje prisutan uzlazni trend, a uz to se povećao javni dug sa 27 posto na gotovo 50 posto. Izlazak iz krize moguć je uz poticaj gospodarstva, odnosno njegova “zdravog” i perspektivnog dijela.

Erste banka je od ulaska na crnogorsko tržište pokazao da u neizvjesnim vremenima predstavlja oslonac za klijente, istodobno ostvarujući zacrtane ciljeve. Ekonomska kriza svakako je utjecala na rezultat, ali je banka i u 2011. godine ostvarila dvoznamenkaste stope rasta kredita i depozita, uz povećanje profita. Taj je rast rezultat povećanja kreditne aktivnosti, upravljanja rizicima i povećanja operativne efikasnosti u radu banke. Prošle je godine tržišni udio Erste banke u kreditima i aktivi sa šeste pozicije u sustavu napredovao do treće. Vrednovanje postignutog rezultata stiglo je i od utjecajnoga financijskog mjesečnika The Banker, u izdanju Financial Times Groupa, koji je Erste banci Crna Gora dodijelio nagradu “Najbolje banke u 2011. godini”.

Erste banka Crna Gora čvrsto je na putu da postane vodeća banka u Crnoj Gori stavljajući u središte aktivnosti potrebe i kapacitete klijenata.

moja ulaganja |||Virtualno bankarstvo

Iako donosi uštede, online plaćeno svega 36 posto naloga

Najveće banke u Hrvatskoj i dalje će ulagati u razvoj internetskog bankarstva, no istodobno s tim rad poslovnica ne bi trebao ‘trpjeti’

U

natoč tomu što je internet sve popularniji način plaćanja, jer je jednostavnije klikom miša kontrolirati poslovanje kompanije i plaćati fakture nego čekati u redu u banci zato što je vrijeme novac, banke i dalje ne zatvaraju poslovnice.

Najveće banke u Hrvatskoj i da-

lje će ulagati u razvoj internetskog bankarstva, no istodobno s tim rad poslovnica ne bi trebao “trpjeti”.

“Iako statistike pokazuju da se klijenti sve više prebacuju u elektronički svijet, fizičke poslovnice još dugo vremena neće izgubiti na važnosti”, poručuju u Erste banci koja zbog razvoja internetskih usluga nije zatvori-

la ni jednu poslovnicu. Gotovo identičan stav imaju i u Hypo Alpe-Adria banci, u kojoj smatraju da “pozicija poslovnica kao glavnih ‘izloga’ banaka još dugo neće biti ugrožena”. Kojim smjerom će se razvijati odnos internetskog bankarstva i poslovnica, može se iščitati iz odgovora Zagrebačke banke. “Iako se najveći dio klijenata danas svakodnevno koristi

Piše:tiN BAšiĆ

uslugama e-zaba i m-zaba, Zaba nije smanjivala broj svojih poslovnica, već su one postale mjesto savjetovanja i obuhvatnijega osobnog kontakta s bankarima”, kažu u toj banci.

CIJENE USLUGE Promatrajući cjenike banaka koji su objavljeni na njihovim internetskim stranicama, osnovne poSEbaN prILoG POSLOVNI DNEVNIK 11

moja ulaganja |||Virtualno bankarstvo

Poslovni su subjekti prošle godine, koristeći se uslugama internetskog bankarstva, zabilježili 100 milijardi kuna veću vrijednost transakcija nego 2010. godine cijene internetskog bankarstva (pristupnica i mjesečna naknada) gotovo da su slične cijenama za redovne poslovne račune u banci. No osim otvaranja računa postoje i dodatni troškovi kao što su preuzimanje aplikacija, izdavanje USB štapića ili “smart” kartica te čitači koji mogu stajati nekoliko stotina kuna. Ipak, zadavanje naloga internetom jeftinije je, a tu je i ušteđeno vrijeme čekanja u redu u banci.

U Privrednoj banci Zagreb prilikom ugovaranja usluge PBZCOM@NET naplaćuje se jednokratna naknada od 20 kuna za izdavanje kartice/USB uređaja i certifikata, dok je mjesečna naknada 35 kuna. Hrvatska poštanska banka tvrtkama naplaćuje 20 kuna mjesečno, OTP banka 30 kuna, Raiffeisen banka 15 kuna mjesečno, a Erste 20 kuna, dok Hypo Alpe-Adria banka naplaćuje minimalno 25 kuna mjesečno, ovisno o broju korisnika.

“Nalozi zadani internetskim bankarstvom znatno su povoljniji u odnosu na naloge zadane u

Ni jedna banka ne želi odgovoriti na pitanje koliko je u posljednjih pet godina uložila u razvoj internetskog bankarstva 12 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

poslovnoj mreži banke, a klijentima su bez naknade dostupna i razna izvješća (izvaci po računu, obavijesti o priljevu, rekapitulacije obračuna naknada, obavijesti o obračunu kamate i naknade, SWIFT potvrde...)”, objašnjavaju u RBA. Koliko je korištenje internetskog bankarstva povoljnije pokazuje jednostavan izračun Erste banke.

“Ovisno o broju zadanih naloga svaka fizička, odnosno pravna osoba znatno štedi novac koristeći se uslugom internetskog bankarstva Erste NetBankinga u odnosu na obavljanje transakcija na šalteru. Tako, primjerice, za samo 50 platnih naloga mjesečno godišnja ušteda za tvrtku u odnosu na klasično plaćanje iznosi 1840 kuna, dok je za tisuću platnih naloga mjesečno godišnja ušteda veća od 36.790 kuna”, kažu u Ersteu.

VriJeDnosT TransaKCiJa Dakle, plaćanje računa internetom izdavanjem naloga povoljnije je nego koristiti se uslugama klasičnog bankarstva, zbog čega se mnoge tvrtke odlučuju za ovaj način poslovanja s bankom. To dokazuje i rast vrijednosti transakcija internetom.

Naime, poslovni su subjekti prošle godine koristeći se uslugama internetskog bankarstva zabilježili sto milijardi kuna veću vrijednost transakcija nego 2010. godine kada je vrijednost transakcija iznosila 632 milijarde kuna.

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je u 2011. godini kroz 49,5 milijuna transakcija prošlo ukupno 732,3 milijarde kuna. Također uz statistiku u znatno većem prometu internetom na godišnjoj razini

HNB-ovi podaci ukazuju i na rast broja tvrtki koje se koriste internetom kao sredstvom plaćanja. Krajem 2011. 191.902 poslovna korisnika imala su otvorena 192.292 računa. To je rast od 8,25 posto korisnika, odnosno 11,66 posto u broju računa u odnosu na godinu prije.

Kada se promatra vrijednost internetskih transakcija u odnosu

na ukupnu vrijednost svih transakcija, online čini nešto više od trećine. Naime, u prošloj je godini vrijednost online transakcija iznosila 35,6 posto ukupne vrijednosti, a godinu prije bila je 33,4 posto ukupne vrijednosti, pokazuju podaci HNB-a.

“Zaključno 31. prosinca 2011. godine Erste banka zabilježila je 20.183 pravne osobe (tvrtki), s

uk Ne no ćan po ko po Er već čin Er

anod goakne a je sti,

011. a je ), s

moja ulaganja |||Virtualno bankarstvo

ukupno 29.254 korisnika Erste NetBanking usluge, što je u odnosu na kraj 2010. godine povećanje od 12,96 posto, odnosno povećanje od 10,66 posto broja korisnika. Od ukupnog broja poslovnih subjekata, korisnika Erste NetBanking usluge, najveći broj, nešto više od 76 posto, čine veliki poduzetnici”, kažu u Ersteu. U ukupnim prihodima

Erste banke prihodi od internetskog bankarstva sudjeluju sa 1,5 posto.

Mobilno banKarsTVo U HPB-u udio prihoda od naknada koje internetsko bankarstvo generira u odnosu na naknade transakcija, ne uključujući gotovinske transakcije, iznosi 14 posto. No ni jedna

banka nije odgovorila na pitanje koliko je u posljednjih pet godina uložila na razvoj internetskog bankarstva.

Razvijanje te vrste usluge je skupo s obzirom na to da je potrebno veliku pozornost pridodati sigurnosti plaćanja, infrastrukturi i korištenju naprednije tehnologije. Bilo kako bilo, poslovanje internetom i

virtualno plaćanje računa je budućnost. Svakom danom sve više poduzetnika odlučuje koristiti se spomenutom uslugom kako bi se olakšalo, odnosno ubrzalo poslovanje.

Osim internetskog bankarstva banke su sve više počele razvijati i usluge mobilnog bankarstva, koje je omogućilo plaćanje računa “u hodu”. poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 13

moja ulaganja |||obveznice

Obveznice sve atraktivnije prema podacima koje je Zagrebačka burza objavila za prva tri mjeseca ove godine, obveznicama je na redovitom tržištu protrgovano 138,7 mil. kuna Piše: tiN BAšiĆ

S

ve se više trguje državnim obveznicama na Zagrebačkoj burzi. Riječ je o prometu koji se ostvaruje na redovitom tržištu, što za obveznice nije primarno tržište.

Naime, dužničkim vrijednosnim papirima najviše se trguje na takozvanom sekundarnom tržištu (OTC). Prema podacima koje je Zagrebačka burza objavila za prva tri mjeseca ove godine, obveznicama je na redovitom tržištu protrgovano 138,7 milijuna kuna. rasT inDeKsa To je ujedno i najveći zabilježeni promet tim papirima na redovitom tržištu od zadnjeg tromjesečja 2008. kada je iznosio 219,6 milijuna kuna. Od tada je tromjesečni promet obveznicama većinom iznosio nekoliko desetaka milijuna kuna.

Optimizam u vezi s obveznicama pokazuje i kretanje obvezničkog inceksa CROBIS. “Indeks cijena hrvatskih obveznica raste posljednja dva mjeseca brže od širega dioničkog indek-

Prošloga je tjedna u srijedu zabilježen promet od 70,7 milijuna kuna, uz ponovni fokus na kunska izdanja gdje prevladava potražnja za njima sa, što upućuje na optimizam ulagača”, poručuju iz ST Investa, koji su kratko u svojem biltenu analizirali tu vrstu papira.

Isto kao i dionički indeks CROBEX, lokalni vrh je imao u petom mjesecu prošle godine, a dno prije dva mjeseca. “Rast indeksa pokazuje rast optimizma u procjenama bliske budućnosti hrvatskoga gospodarstva.

Iz kretanja CROBEX-a i CROBIS-a možemo zaključiti da investitorima raste apetit za rizik pa ulažu kapital u dionice hrvatskih poduzeća i obveznice hrvatske države. Premda iz indeksa još ne vidimo neki veći priljev, možemo također zaključiti da barem nema ni većeg odljeva kapitala iz Hrvatske”, kažu u ST Investu. Obveznicama se i dalje nastavilo trgovati i u travnju. Solidan promet zabilježen je na domaćem tržištu.

Primjerice, prošloga je tjedna u srijedu zabilježen promet od 70,7 milijuna kuna, uz ponovni fokus na kunska izdanja, pri čemu prevladava potražnja za njima. “Očekujemo da će cijene domaćih izdanja ostati stabilne i u idućem razdoblju, osobito u svjetlu oskudne ponude, a prisutne potražnje. ‘Spreadovi’ na euroobveznice su se blago proširili reagirajući na događanja na ‘core’ tržištu, a hrvatski petogodišnji CDS stabilizirao se na 420 baznih bodova”, smatraju analitičari Raiffaisen banke.

PAD KAMATA Potporu za ulaganja u obveznice daju

i kretanja na međunarodnim tržištima. “Likvidnost koju je osigurala Europska središnja banka bila je odlučujući faktor u prvom tromjesečju: kamatne stope tržišta novca pale su pokazujući učinak sličan smanjenju kamatne stope. Očekuje se da će Europska središnja banka nastaviti pružati potporu kroz likvidnost i održavati kamat-

Indeks cijena hrvatskih obveznica raste posljednja dva mjeseca i brže od širega dioničkog indeksa, što upućuje na optimizam ulagača, poručuju iz ST Investa 14 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

P

Ti tje tu pr na bi no po Ba M se tr ok tr bl do

im je nja tor ne kanju da nka roz at-

moja ulaganja |||obveznice

Prvi inozemni nastup nove vlade Tim ministra financija Slavka Linića potkraj ovog tjedna trebao bi krenuti s europsko-američkom turnejom, na kojoj će međunarodnim investitorima predstaviti nove hrvatske obveznice. Prvi inozemni nastup nove hrvatske vlade na tržištu duga trebao bi se okončati idućega tjedna. Očekivana veličina novoga dolarskog izdanja, čije je aranžiranje povjereno trima investicijskim bankama (Deutsche Bank, JP Morgan i Citigroup) jest 1,5 milijardi dolara.

Ministar Linić nedavno je s tim u vezi rekao da će se konačan iznos odrediti “ovisno o situaciji na tržištu, ali nama je dovoljno 1,3 milijarde dolara ili oko milijardu eura inozaduženja”. Prema stanju na tržištu duga, na kojemu su posljednjih dana prinosi blago porasli, analitičari računaju da bi se novo dolarsko zaduženje na pet godina moglo realizirati

uz cijenu između 6 i 6,5 posto. Prema nekima od njih, u taj bi se cjenovni raspon ipak trebao uklopiti i trošak zaštite od valutnog rizika (hedginga).

Promatra li se kretanje premije rizika mjerene 5-godišnjim “credit default swapom” (CDS-om), situacija na tržištu bolja je nego početkom godine, no u odnosu na npr. sredinu ožujka, pa i na prošloga tjedna, CDS je blago porastao. Još potkraj ožujka petogodišnji CDS bio je ispod 400 baznih bodova, početkom ove godine dosezao je i oko 550, a primjerice prije godinu dana bio je na daleko nižih 223 boda. Trenutačno je pak hrvatska premija rizika na petogodišnji dug niža od mađarske za 1,5-postotnih poena, dok je od slovenske ili rumunjske viša za 0,8, a od slovačke za gotovo 2-postotna boda.

ne stope na niskoj razini još dugo”, smatraju analitičari Erste grupe.

Ističu kako se zbog toga očekuje da će prinosi na njemačke obveznice porasti vrlo skromno tijekom godine. rasT prinosa “Što se tiče državnih obveznica SAD-a, poboljšanje ekonomske situacije stoji u opreci s niskom kamatnom stopom Banke saveznih rezervi.

Dužnička kriza je još aktualna te neutralizira svaku tendenciju porasta prinosa na referentne državne obveznice”, kažu analitičari. poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 15