investicije po mjeri

investicije po mjeri POSEBAN PRILOG ||| listopad 2012.

Gospodarstvo

Plasirali 108 mlrd. kuna kredita

investicije po mjeri |||poslovnice i bankomati

Rasprostranjenost važna kod odabira Veća rasprostranjenost poslovnica banke i bankomata podrazumijeva veću dostupnost proizvoda banke diljem zemlje piše: josipa Ban/VLM

M

reža poslovnica i bankomata važan je kanal kojim banka klijentima nudi svoje proizvode i usluge. Poslovnice omogućuju osoban pristup klijentima te dostupnost svih bankarskih usluga na jednom mjestu dok bankomati omogućuju poslovanje s bankom izvan poslovnica i njihovog uobičajenog radnog vremena.

Prema tome, veća rasprostranjenost poslovnica i bankomata podrazumijeva veću dostupnost

proizvoda banke diljem zemlje.

Andrej Kopilaš, direktor Upravljanja distribucijskim kanalima i kvalitetom Hypo Alpe-Adria banke, ističe važnost njihove dostupnoste. Navodi nedavno istraživanje koje pokazuje da klijenti kod odabira banke kao jednu od najvažnijih karakteristika ističu upravo dostupnost bankomata i poslovnica.

TRŽIŠNI UDJELI Zagrebačka banka drži najveći tržišni udio u Hrvatskoj po veličini bankomatske mreže koja broji

13

3

Broj poslovnica

Ono što klijenti najčešće gledaju prilikom odabira banke je broj poslovnica i bankomata

7

Nova pravila

Iako ne žele komentirati najave Hrvatske narodne banke većina poslovnih banaka ne očekuje velike promjene

10 HBOR

Koliko je kredita plasirala i koje su nove uloge Hrvatske banke za obnovu i razvitak

13 Osiguranja

Samo dva osiguravatelja na tržištu nude mogućnost osiguranja otplate kredita

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PriloGa: Vladimir Nišević STYria inTernaTional: Direktori za RH: Boris Trupčević, Mario Vrgoč uPrava: Boris Trupčević, Radovan Klarić, Sanda Lončar Prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović Prodaja oGlaSa: Direktorica: Petra Ivičević-Bakulić Voditeljica: Jasna Bibić telefon: 01/6326-013 auTori: Božica Babić, Ana Blašković, Josipa Ban/VLM, Grafika: RedPoint – Kristina Nakić, foToGrafije: Fotolia i Pixsell lekTor: Iva Udiković izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr TiSak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb posEbaN pRILog POSLOVNI DNEVNIK 3

investicije po mjeri |||poslovnice i bankomati FOTOLIA

preko 858 bankomata. Iako je najveći broj bankomata u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, dobra je rasprostranjenost bankomata i u ostalim regijama Hrvatske, odgovaraju. Tako se oko 30 posto ukupnog broja bankomata nalazi u županijama na obali, Istra, Kvarner, Dalmacija, s ciljem zadovoljavanja potreba turista te velikog broja domaćih korisnika koji tijekom godine odmaraju uz obalu. Ističu, kako se danas više od 85 posto transakcija obavlja putem direktnih kanala kao što su e-zaba, m-zaba, bankomati, EFT POS i ostali elektronski kanali poslovanja.

Is ba o tr je ne eu

Hy

bliZina KliJenaTa Posluju preko 132 poslovnice, od kojih je jedna inozemna i nalazi se u Frankfurtu. Najveći broj poslovnica nalazi se u Zagrebu, njih 36, 35 ih se nalazi u Dalmaciji i Slavoniji, u Kvarneru i Istri 13, dok Središnja Hrvatska broji više od 30 poslovnica.

S udjelom od 14,9 posto Erste&Steirmarkische banka druga je po banka u Hrvatskoj po rasprostranjenosti bankomata. Ova banka trenutačno broji 611 bankomata i 133 poslovnica po cijeloj Hrvatskoj. Najveći broj bankomata (329) smješten je u priobalju, a njih 282 u kontinentalnom dijelu Hrvatske od čega je najveći broj u Primorsko-goranskoj županiji - 148, Slavoniji - 145, te gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji - 134. Iz Erste banke ističu da su u posljednjih godinu dana povećali broj instaliranih bankomata za 10 posto, a do kraja godine planiraju priširiti mrežu za dodatnih deset novih lokacija.

Najviše poslovnica Erste banke nalazi se u Zagrebu (više od dvadeset). Navode kako su tradicionalno najzastupljeniji u

Erste&Steirmarkische banka trenutačno broji 611 bankomata i 133 poslovnica po cijeloj Hrvatskoj, a najviše bankomata je na obali 4POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

Rij ca, Ist nic te S

Pri viš toč nje je z bit kli Do po te rad om kva ge at ćan vol klij ču lu p na Rij 48 po cija 39 naj uZ Rij

po Hr laz

je du niji, anHroko anna ija, eba ćih odse cija ala koon-

od laroj bu, mastri roji

sto ka koj maoji ica roj eu enega goniji reste jih tao, a riti vih

ste iše su iu

oj

investicije po mjeri |||poduzetnici i banke

Isplativost bankomata ovisi o broju obavljenih transakcija, dok je njihova cijena nekoliko tisuća eura

Financijski gledano bankomati u manjim mjestima manje su isplativi, ali važan su servis našim klijentima

Hypo alpe-adria banka

pbZ

Rijeci, s više od deset poslovnica, i širem riječkom području te Istri, zatim u Splitu s pet poslovnica, Bjelovaru i njegovoj okolici te Slavoniji.

Preko 600 bankomata broji i Privredna banka Zagreb s nešto više poslovnica od Erste banke, točnije oko 200. “Rasprostranjenost poslovnica od velikog je značaja za banku jer želimo biti što bliže klijentima.

Dostupnost poslovnica te optimalno radno vrijeme omogućava kvalitetu usluge poslovanja, a time i povećanje zadovoljstva naših klijenata”, ističu iz PBZ-a. S obzirom na podjelu poslovnica i ispostava PBZ-a na pet regija, regija Istra-Lika, Rijeka broji njihov najveći broj, 48. Slijedi regija Zagreb s 44 poslovnice i ispostave, Dalmacija s 40, Središnja Hrvatska s 39 te Slavonija s 27. Od gradova najveći broj poslovnica nalazi se u Zagrebu (36), pa u Splitu (9), Rijeci 8 te u Osijeku 5.

Svojim bankomatima PBZ pokriva preko 200 gradova u Hrvatskoj. Preko 350 njih nalazi se u kontinentalnoj Hrvat-

skoj, a u morskom preko 250.

Ističu kako su troškovi otvaranja i održavanja bankomatske mreže vrlo visoki. “Financijski gledano oni u manjim mjestima manje su isplativi ali to nam nije uvijek presudan faktor, već omogućavanje osnovnog transakcijskog servisa našim klijentima”, navode.

Raiffeisen banka u Hrvatskoj je prisutna u 37 gradova u kojima ima 72 poslovnice.

RBA bankomatsku mrežu pak, čini 527 bankomata.

Andrej Kopilaš, direktor Upravljanja distribucijskim kanalima i kvalitetom Hypo Alpe-Adria banke, ističe kako poseban naglasak banka stavlja na razvoj kanala distribucije, a posebice na razvoj novih poslovnica i bankomata.

Trenutačno imaju 74 poslovnice i 255 bankomata na oko 320 lokacija.

Kopilaš ističe kako isplativost bankomata ovisi o broju obavljenih transakcija, dok je njihova cijena nekoliko tisuća eura kojoj se još dodaju troškovi instaliranja i uređenja same

600 bankomata ima Privredna banka Zagreb

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 5

investicije po mjeri |||poslovnice i bankomati

Poslovnu mrežu HPB-a čini 57 poslovnica i 316 bankomata

lokacije. “Unatoč recesiji i izazovima koji prate tržište posljednjih nekoliko godina uspjeli smo, u šest godina koliko poslujemo u Hrvatskoj, uspješno ostvariti ambiciju širenja poslovanja iz Dalmacije po cijeloj Hrvatskoj”, odgovaraju iz SG-Splitske banke.

Danas posluju u 118 poslovnica te imaju 244 bankomata. Splitska banka najviše poslovnica ima u glavnom gradu, 25, te u Splitu, ukupno 22. Najviše bankomata pak nalazi se na području Splita, preko 60 te na području Zagerba s preko 40.

OTP banka posluje u mreži sa 97 poslovnica i 222 bankomata.

Ističu kako su proteklih godina investirali znatne iznose u obnovu i razvoj poslovne mreže.

“Samo u 2011. banka je investirala oko 15 milijuna kuna u razvoj mreže, dok je u ovoj godini plan ulaganja oko 14 milijuna kuna”, navode te dodaju kako još dodatnih 20 milijuna kuna planiraju uložiti u informacijsko-tehnološke investicije.

Najviše poslovnica banke nalazi se u Istri, njih 26, slijedi Dubrovnik i južna Dalmacija s

20 pa sjeverozapadna Hrvatska i sjeverna Dalmacija s po 19 poslovnica. Od većih gradova najviše ih je u Zadru (12), te u Puli i Zagrebu, po 8. noVe posloVniCe Bankomata je najviše u sjevernoj Dalmaciji (64), Istri (50), u Dubrovniku i južnoj Dalmaciji (41) te u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (37). Iz OTP-a ističu kako su bankomati u manjim mjestima najčešće neisplativi, no da je isplativnost u odnosu s pružanjem potpune usluge kli-

SG- Splitska banka najviše poslovnica ima u Zagrebu (25), te u Splitu, ukupno 22, najviše bankomata pak nalazi se na području Splita 6POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

jentima, manje važna. Poslovnu mrežu Hrvatske poštanske banke (HPB) čini 57 poslovnica i 316 bankomata. Međutim, s obzirom na suradnji s Hrvatskom poštom HPB ima jednu od najvećih distirbucijskih mreža u Hrvatskoj koja uključuje više od 1100 poštanskih ureda u kojima su građanima dostupni svi uobičajeni bankarski proizvodi i usluge.

Iz banke ističu kako su u posljednje dvije godine otvorili devet novih poslovnica, a do kraja 2012. planiraju otvoriti još četiri, u Čakovcu, Sisku, Šibeniku te u Zagrebu. U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji banka ima 11 poslovnica, u Splitskoj-dalmatinskoj županiji 10, a u Osječko-baranjskoj 7. Najviše bankomata pak banka ima u Zagrebu (68), slijedi Split (18), Rijeka (11), a najmanje ih je u Osijeku (8).

investicije po mjeri |||zatvaranje kredita

Banke ne očekuju velike promjene iako novi prijedlog Hnb-a ide na ruku potrošača čini se kako poslovne banke u Hrvatskoj, suzdržane u komentarima, nemaju razloga za brigu PIŠE: JOSIPA BAN/VLM

N

ova pravila na kojima se u Hrvatskoj narodnoj banci radi predviđaju da građani pri povećanju kamate na kredit mogu u roku od tri mjeseca postojeći kredit refinancirati kreditom druge banke ako se pokaže jeftinijom, i to bez penalizirajućih naknada za zatvaranje ‘prvog’ kredita prije ugovorenog roka.

Upravo trošak prijevremenih zatvaranja kredita mnogim je korisnicima kredita jako sužavao mogućnost izbora. Upitali smo banke kako ocijenjuju takav prijedlog HNB-a. Iako neke banke na pitanje nisu odgovorile a neke odbile komentirati “nagađanja” zakonskih promjena, one koje su odgovorile ne očekuju veće promjene u poslovanju ukoliko dođe do promjena.

“Erste banka će kao i do sada poštovati sve zakonske propise,

a u ovom trenutku je prerano davati procjene o utjecaju navedenog zakona na poslovanje Banke”, ističu. beZ naKnaDe Dodaju kako su promjenom Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2010. ukinute takve naknade za kredite ugovorene nakon 31. prosinca 2009. koji ne premašuju milijun kuna te napominju kako se u Erste&Steiermarkische banci, bez obzira na datum ugovaranja kredita, ne naplaćuje naknada ukoliko se kredit zatvara sredstvima novog kredita odobrenog u Erste banci.

“S obzirom da u našem poslovanju imamo relativno manji broj prijevremenih zatvaranja

Upravo trošak prijevremenih zatvaranja kredita mnogim je korisnicima kredita jako sužavao mogućnost izbora nove banke poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 7

ivesticije po mjeri |||zatvaranje kredita

Prilikom odluke o refinanciranju treba svakako uzeti u obzir ponovne troškove, poput solemnizacije ugovora te ostalih javnobilježničkih troškova

2010. godine donesen je Zakon o potrošačkom kreditiranju kredita, u odnosu na ukupan broj ugovora, ne možemo govoriti o nekom posebno velikom značaju takvih slučajeva, a vjerujemo da će tako ostati i ubuduće”, ističu iz Erstea. Andrej Kopilaš, direktor Upravlja-

nja distribucijskim kanalima i kvalitetom Hypo Alpe-Adria banke, odgovara kako bi nove mjere građanima omogućile veće mogućnosti refinanciranja. “Međutim, prilikom odluke o refinanciranju treba svakako

uzeti u obzir ponovne troškove, poput solemnizacije ugovora te ostalih javnobilježničkih troškova”, napominje. Iz SG-Splitske banke napominju kako veće promjene u poslovanju ne očekuju “jer je hrvatsko bankarsko

Poslovanje banaka Kad se podvuče crta ispod bankarskog poslovanja u prvoj polovici godine, jasno je da bankari ni inozemni vlasnici domaćih banaka nemaju puno razloga za zadovoljstvo.

Neto dobit od 1,7 milijardi kuna u prvoj polovici godine manja je za 400 milijuna kuna ili 15,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju najnoviji Hrvatske narodne banke. Pogleda li se struktura prihoda, vidljivo je da su banke u šest ovogodišnjih mjeseci ubrale 10,9 milijardi kuna kamata, što je tri posto više nego lani.

Ipak kamatni troškovi porasli su daleko više, i to za čak 17,3 posto, što znači da su klijentima banke isplatile 5,6 milijardi kuna kamata na štednju. Konačni neto rezultat od kamata je razočarao: sa 5,3 milijarde kuna zarade od kamata banke su zabilježile 8,7 posto lošiji rezultat nego krajem lipnja prošle godine. U silaznom su trendu i nekamatni prihodi; opća štednja i razduživanje ključnih sektora smanjilo je za 2,7 posto zaradu na provizijama i naknadama od kojih su banke ubrale 1,42 milijarde kuna. Dobri rezultati od 1,2 milijarde kuna s druge strane 8 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

ostvareni su u segmentu trgovanja, što je za 17,2 posto bolje nego u prošloj godini. Vrijedi zabilježiti da su, prema podacima HNB-a, rezervacije za gubitke banaka krajem lipnja tek neznatno povećane za 2,7 posto čime su dosegnule razinu od 1,7 milijardi kuna. Ta će brojka očekivano, s rastom loših kredita i kvarenjem portfelja, dodatno porasti u drugoj polovici godine jer i sama središnja banka očekuje rast udjela nenaplativih kredita iznad 15 posto. I dok je polugodišnja dobit u padu, razina kapitaliziranosti domaćega bankarskog sektora više je nego na solidnim razinama. Upravo jednako koliko je pala dobit, za toliko je veća kapitalna zaštita: dionički kapital premašio je 34 milijarde kuna što je za 4,6 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Time su polugodišnji rezultati banaka i službeno potvrdili ono što su bankari poručili u posljednjoj analizi Hrvatske udruge banaka (HUB). Prosječna kapitaliziranost bankarskog sustava veća je od 20 posto što je solidna garancija ab stabilnosti dogodi li se potencijalno novi val krize.

tržište već visoko konkurentno, a i posljednjih nekoliko godina kamatne stope namaju trend rasta”. Iz Privredne banke Zagreb pak kratko odgovaraju, “možemo reći da je to dobra praksa u zaštiti potrošača”. poruke hub-a Za razliku od samih banaka njihova udruga prilično je kritična prema toj inicijativi. “Budući da će izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju ionako ograničiti mogućnost jednostrane promjene kamata, a u slučaju da banka ne primjenjuje tražene uvjete neće moći podizati kamatnu stopu, najavljeno dodatno ukidanje naknade čini se suvišnim, a i nije u skladu s regulativom EU”, ističu u HUB-u.

Zakon je usklađen s legislativom EU, kaže Zoran Bohaček iz HUB-a, te jasno definira troškove prijevremenog zatvaranja.

“Ono posve izvjesno nosi određene troškove bankama jer u suprotnom naknade ne bi bile dopuštene.”

investicije po mjeri |||HBOR

Kreditirali 47.000 projekata sa 108 milijardi kuna Prvi puta od početka krize ove je godine kroz programe Hbor-a kreditiranje investicija premašilo kredite za likvidnost

U

prvih osam mjeseci Hrvatska banka za obnovu i razvitak u gospodarstvo je plasirala više od šest milijardi kuna, a do kraja godine plan bi mogao biti i značajno premašen, a brojka približiti i devet milijardi kuna.

Tijekom 20 godina koliko posluje, HBOR je kreditirao više od 47.000 projekata ukupne vrijednosti 108 milijardi kuna. Danas gotovo i nema poslovne banke koja s njim ne surađuje; od 32 banke koliko ih se u Hrvatskoj bore za komad tržišnog kola10 POSLOVNI DNEVNIK P oseban Prilog

ča, uspostavljena je suradnja s njih 25. Osnovan s primarnim ciljem obnove ratom razorenih područja, kako mu ime Hrvatska banka za obnovu i razvitak sugerira, HBOR je od 1999.

20

godina posluje HBOR, a od 1999. je i izvozna banka

preuzeo ulogu izvozne banke i agencije za osiguranje izvoza uz jačanje razvojne uloge.

Uvođenje Programa Tada se i uvode programi namijenjeni malom i srednjem poduzetništvu, zaštiti okoliša te se jača međunarodna suradnja uz traženje financiranja u inozemstvu. Do pojave krize 2008., banka je prvenstveno bila usmjerena na kreditiranje investicija. No, tijekom krize eskalirao je problem nelikvidnosti pa je interes tvrtki za investicijskim kreditima zamijenio interes za zajmovima za obrtna sredstva

piše: ana Blašković

odnosno zajmove za premošćivanje nelikvidnosti. “U 2009. i 2010. godini omjer odobrenih kredita bio je gotovo 80 posto u korist obrtnih sredstava. Tek prošle godine udvostručio se broj odobrenih kredita za investicije. Posljednji podaci za osam mjeseci ove godine pokazuju da je za investicije odobreno 53 posto, a za financiranje obrtnih sredstava 47 posto”, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. U brojkama to znači 6,05 milijardi kuna kredita što je za 27 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Najveći dio tog novca otišao je

u tu lop str ban na po Po do kam ban

investicije po mjeri |||HBOR

Čelnik HBOR-a predsjednik EU udruge javnih banaka Čelnik HBOR-a Anton Kovačev ujedno je i predsjednik EAPB-a, Europske udruge javnih banaka koja pokriva više od 100 institucija.

Budući da se većina propisa EU donosi na temelju iskustva i interesa velikih država, činjenica da je na njezinom čelu predsjednik HBOR-a koji dolazi iz male zemlje, značajna je za Hrvatsku. „Na mjestu predsjednika EAPB-a imam mogućnost ne samo zastupati interese europskih javnih banaka, nego i Hrvatske. Preko udruge nastojimo utjecati na izmjene postojećih propisa kako bi se vodilo računa i o interesima i posebnostima svih manjih država“, kaže Kovačev. Ukupna aktiva članica EAPB-a iznosi 3500 milijardi eura što je 15 posto europskog bankarstva.

vić

ći9. i nih sto Tek se veam uju 53 nih je R-a to diou ne. je

u turizam, prehrambenu, metaloprerađivačku i kemijsku industriju. Kad su u pitanju poslovne banke, od izbijanja krize do danas, brojke o kreditiranju gospodarstva su u silaznom trendu.

Poduzetnici se žale da ne mogu do kredita, ili ako mogu, da su kamatne stope previsoke, dok banke uzvraćaju da su kreditno

sposobne tvrtke rijetkost, a sve ostale nose preveliki rizik. Za oporavak gospodarstva stoga su, u suradnji HBOR-a, HNBa i poslovnih banaka, uvedeni programi kreditiranja s podjelom rizika uz jeftinije kamatne stope. Po tzv. modelima A i A+ plasirano je više od 1000 kredita ukupne vrijednosti gotovo dvije

milijarde kuna; od toga je kroz model A plasirano 594 kredita vrijednih 1,01 milijardu kuna, a po modelu A+ još 424 kredita čija je vrijednost dosegnula 940 milijuna kuna. Odlukom Vlade u svibnju je korisnicima A i A+ kredita koji se za to odluče do kraja godine produljen rok otplate s tri na pet godina s mo-

Od gotovo 70 mlrd. kuna vrijednog portfelja na kraju kolovoza, razvojna banka je malim i srednjim poduzetnicima plasirala 31,4 mlrd. kuna

gućnošću odobrenja počeka.

Ipak, značajniji oporavak gospodarstva je izostao pa su u posljednje vrijeme sve češće mogu čuti kritike o nedovoljnom kreditranju malog i srednjeg poduzetništva kao ključne poluge oporavka.

Mali poduzetnici Dok krediti poslovnih banaka tvrtkama stagniraju ili su u blagom padu, HBOR je značajnim dijelom izložen prema tog segmentu gospodarstva. Od gotovo 70 milijardi kuna vrijednog portfelja na kraju kolovoza, razvojna banka malim i srednjim poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 11

investicije po mjeri |||HBOR 25 poslovnih banaka surađuje s HBOR-om

Cilj nam je aktivno sudjelovanje u korištenju strukturnih fondova Europske unije anton kovačev predsjednik Uprave HBOR-a

poduzetnicima plasirala je 31,4 milijardu, odnosno 45 posto.

Tijekom ove godine HBOR je plasirao 2,7 milijardi kuna što je osam posto više nego u istom razdoblju prošle godine kad je odobreno 2,5 milijarde kuna, a uzlazni trend ilustrira i činjenica da je godišnji rast u 2011. u odnosu na godinu ranije iznosio 15 posto. izravni krediti Kovačev kaže da je zbog niza mjera po u cilju olakšavanja pristupa kreditiranju malim i srednjim poduzetnicima, vidljiv i 37-postotni porast odobrenih izravnih kredita, što isključuje modele A, A+ i Program razvoj

gospodarstva. Jedan od posljednjih programa razvojne banke u suradnji s poslovnim bankama je ‘Program razvoja gospodarstva’. Namijenjen je tvrtkama i obrtnicima koji najmanje 10 posto prihoda ostvaruju od turizma ili u izvozu, te posluju s dobiti. Kredit se može iskoristiti za podmirenje obveza prema dobavljačima, bankama, državi za poreze i drugim vjerovnicima.

Iznos kredita ograničen je na 70 milijuna kuna na rok od tri godine s uključenim počekom. Budući da polovicu zajma odobrava HBOR uz 1,8 posto kamate, a drugu polovicu banka na aukciji, konačna cijena kredita ovisi o najnižoj ponuđenoj kamati na

aukciji. Na posljednjem nadmetanju krajem srpnja, banke su ponudile maržu nešto manju od tri posto što znači da je najviša kamata za krajnjeg korisnika dosegnula 4,1 posto.

Kako bi jače potaknuo ciklus novih investicija, HBOR je tijekom ove godine privremeno snizio kamatne stope za jedan postotni bod. Niža cijena kredita namijenjena je poticanju ulaganja u poljoprivredu i ribarstvo, nove turističke kapacitete, ulaganja u industriju , energetiku zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije. Niža cijena HBOR-ovih kredita posljedica je činjenice da se razvojna banka od pojave krize najviše financi-

Do pojave krize 2008. godine, Hrvatska banka za obnovu i razvitak je prvenstveno bila usmjerena na kreditiranje investicija 12 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

ra u inozemstvu kod Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), Europske investicijske banke (EIB), njemačkog KfW-a i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), a značajan izvor financiranja je i temeljni kapital kojeg ulaže država. planovi za budućnost Premda banka sredstva može prikupiti i emisijom vrijednosnih papira, u HBOR-u preferiraju inozemne razvojne banke jer se omogućuju rokove dospijeća do 15 godina, osim kod IBRD-a gdje je dospijeće i do 30 godina. Kamate se razlikuju ovisno o kreditorima i trenutku povlačenja sredstava, a trenutno se kreću od 1,5 do 3% godišnje. Od 2006., kaže Kovačev, HBOR aktivno sudjeluje u korištenju sredstava Eu fondova kroz programe financiranja projekata kandidata za bespovratna sredstva, a to je jedan od planova poslovanja i u budućnosti.

investicije po mjeri |||osiguranja

Na hrvatskom tržištu aktivno je 27 osiguratelja, a samo dva osiguravajuća društva nude osiguranje kredita za građane Piše: Božica BaBić

Slab interes za osiguranje kredita N

a hrvatskom tržištu aktivno je 27 osiguratelja.

Anke tiranjem društava samo su nam iz Croatia osiguranja i BNP Paribas Cardif poslali detalje o svojim proizvodima ponuđenim tržištu kroz uslugu osiguranja kredita. Triglav osiguranje već više od godinu dana ne osigurava kredite, odgovorili su nam s te

adrese dok su iz Allianza, Baslera, Grawea, Merkura, Velebita i Wustenrot osiguranja kratko poručili da se ne bave osiguranjem kredita. broj polica Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje premija na osiguranjima kredita za prvih osam mjeseci 2012. ukupno je iznosila 91 milijun kuna, a ugovorena je

kroz 28.376 polica. U istom razdoblju 2011. bilo je ugovoreno 28.841 polica uz premiju od 87 milijuna kuna.

Croatia osiguranje građanima nudi osiguranje od nemogućnosti otplate kredita u slučaju smrti, bolovanja i otkaza u suradnji s najvećim hrvatskim bankama – Zagrebačkom i Privrednom.

Ovo osiguranje otplate kredita je dobrovoljno i ugovara se samo za

nenamjenske gotovinske i auto kredite do maksimalnog iznosa glavnice kredita od 26.000 eura i mjesečnog anuiteta kredita od 650 eura u kunskoj protuvrijednosti uz rok otplate kredita do sedam godina.

U slučaju smrti kao posljedice nesretnog slučaja ili bolesti, Croatia osiguranje pokriva puni iznos nedospjele glavnice. Kod privremene potpune nesposobposebaN prilog POSLOVNI DNEVNIK 13

investicije po mjeri |||osiguranja

nosti za rad (bolovanja dužeg od 45 dana), pokriće se odnosi na do 12 mjesečnih anuiteta kredita za svaki pojedinačni slučaj bolovanja, a maksimalno dva puta (24 rate) za vrijeme trajanja otplate kredita. Kod nemogućnosti plaćanja kredita zbog otkaza, osiguranje pokriva šest mjesečnih rata kredita, a maksimalno tri puta (18 rata) u roku trajanja osiguranja.

U suradnji sa Porsche Mobiliti, Croatia osiguranje nudi besplatno osiguranje od rizika nemogućnosti plaćanja zbog otkaza ili privremene potpune nesposobnosti za rad. Najveći iznos kredita je 25.000 eura na 7 godina uz maksimalni iznos anuiteta je 500 eura u kunskoj protuvrijednosti. U slučaju nezaposlenosti ili bolovanja dužeg od 45 dana, pokriće se odnosi na 6 mjesečnih anuiteta, maksimalno dva puta za vrijeme trajanja kredita. osiguranje vozila Osiguranici koji imaju sklopljenu policu od automobilske odgovornosti u Croatia osiguranju, ukoliko dobiju otkaz radnog odnosa od svog poslodavca, a bili su zaposleni na neodređeno vrijeme, Croatia osiguranje će im nadoknaditi iznos premije osiguranja od automobilske odgovornosti zajedno s plaćenim porezom od 15%. Na taj način osiguranik može ublažiti posljedice koje su nastale njegovim otkazom ugovora o radu. Isto tako, osiguranik pokriće rizika od prestanka radnog odnosa može ugovoriti i za supružnika. Time, ukoliko se ugovoreni rizik dogodi supružniku, tj. ako supružnik dobije otkaz radnog odnosa, Croatia osiguranje će i u tom slučaju nadoknaditi iznos premije osiguranja od automobilske odgovornosti s uključenim porezom.

Ova vrsta osiguranja je prvenstveno namijenjena za fizičke osobe i može ju ugovoriti svaki novi i postojeći osiguranik Croatia osiguranja prilikom sklapanja police obveznog osiguranja 14POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

Građani se u Croatia osiguranju, pored klasičnog riziko osiguranja koje banke koriste kao instrument osiguranja kredita, mogu odlučiti i za riziko plus osiguranje

od automobilske odgovornosti za osobno vozilo ili motocikl.

Prosječna premija za ovu vrstu dodatnog osiguranja je 50 do 60 kuna godišnje.

Građani se u Croatia osiguranju, pored klasičnog riziko osiguranja koje banke koriste kao instrument osiguranja kredita, mogu odlučiti i za riziko plus osiguranje. Za razliku od klasičnog riziko osiguranja gdje je korisnik osiguranja banka, u ovom slučaju ugovaratelj bira korisnika kojeg može mijenjati, a to može biti pored banke i druga fizička ili pravna osoba. Osiguranje nije vezano za trajanje kredita već ovisi

o željama ugovaratelja. Osigurati se mogu građani od 18 do 65 godine života s istekom osiguranja do 75 godine s trajanjem osiguranja do 30 godina. Za razliku od klasične riziko police, riziko plus nudi osiguranicima i fleksibilnije uvjete i promjene na policama od iznosa osigurane svote, visine i načina plaćanja premije, trajanja osiguranja, ugovaratelja, kao i korisnika za slučaj smrti. dopunsko osiguranje Primjerice, muškarac pristupne dobi od 30 godina i s trajanjem osiguranja na 15 godina, dobiva uz obročnu mjesečnu otplatu

pre zik uk 13. do dic sko sta

teš ish inf skl me zat zat spo zlo

ati gonja guod lus nije aine jakao

pne em iva atu

investicije po mjeri |||osiguranja

U slučaju otkaza osiguranika, BNP Paribas Cardif osiguranje preuzima otplatu određenog broja anuiteta

premije od 5,55 eura, puno Riziko plus osiguranje. U njega je uključena osigurana svota od 13.778,51 eura za slučaj smrti uz dopunsko osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i dopunsko osiguranje teško bolesnih stanja.

Dopunsko osiguranje od teško bolesnih stanja uključuje ishemičnu bolest srca, srčani infarkt, moždani udar, multiplu sklerozu, Parkinsovu i Aizheimerovu bolest, AIDS, kronično zatajenje bubrežnih funkcija, zatajenje jetre, ankilozantni spondilitis, reumatski artritis i zloćudne bolesti.

Početkom srpnja ove godine Croatia osiguranje uvela je i osiguranje naknade uslijed nesposobnosti za rad (engl. Disability Insurance) kojim se štiti životni standard osigurane osobe. Polica se aktivira od 45-og dana bolovanja do idućih šest mjeseci njegova trajanja, a osigurava punu plaću i u slučaju duže bolesti, a time i mogućnost podmirenja obveza uključujući i kredite.

U okviru ovog programa, osim privremene nesposobnosti za rad zbog nezgode ili bolesti, moguće je ugovoriti i osiguranje trajne potpune nesposobnosti za rad, kao i dodatno pokriće troš-

kova prekvalifikacije. Premija osiguranja je iznimno pristupačna. Na primjer za osigurani iznos, odnosno ugovorenu mjesečnu naknadu za privremenu nesposobnost za rad od 5.000 kn do 7.000 kn mjesečna premija iznosi oko 30 kn, a ukoliko se veže u paketima s trajnom nesposobnosti za rad na taj iznos se odobravaju i dodatni popusti.

BNP Paribas Cardif osiguranje u Hrvatskoj posluje petu godinu i to u području osiguranja sposobnosti otplate gotovinskih, auto kredita, kratkoročnih i stambenih kredita. BNP Paribas Cardif osiguranje korisnika kredita je osiguranje u kojem je osiguranik fizička osoba, a potencijalni štetni događaji koji mogu dovesti do nesposobnosti servisiranja njegovih financijskih obveza, u kojem slučaju BNP Paribas Cardif isplaćuje naknadu štete su: smrt, trajni invaliditet, duže bolovanje i otkaz. Od početka poslovanja BNP Paribas Cardif osiguranje surađuje sa Zagrebačkom bankom i osigurava otplatu gotovinskih, auto kredita, kratkoročnih i stambenih kredita. U Banco Popolare Croatia osigurava se otplata nenamjenskih gotovinskih kredita, kredita za adaptaciju stanova i auto kredita, a u Hypo Alpe – Adria Banci moguće je ugovoriti osiguranje otplate nenamjenskih gotovinskih kredita.

U slučaju otkaza osiguranika, BNP Paribas Cardif osiguranje preuzima otplatu određenog broja anuiteta. Bitno je naglasiti za slučaj otkaza, da BNP Pari-

bas Cardif osiguranje isplaćuje naknadu štete u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza, što znači da polica osiguranja ne pokriva slučajeve u kojima je osiguranik skrivio ili dao otkaz. plaćanje bolovanja Poznato je da u slučaju bolovanja dužeg od 42 dana plaća djelatnika postaje obveza HZZO-a, što sa sobom nosi bitno smanjenje platežne moći osiguranika. U tom slučaju BNP Paribas Cardif osiguranje preuzima otplatu određenog broja anuiteta, za koje vrijeme naknada koju osiguranik dobiva tijekom bolovanja ostaje u potpunosti samom osiguraniku za rješavanje ostalih životnih potreba. U slučaju smrti osiguranika BNP Paribas Cardif osiguranje preuzima otplatu iznosa koji odgovara preostalom dugu po kreditu. Prednost za BNP Paribas Cardif osiguranje predstavlja činjenica da smo dio jedne od najvećih financijskih grupacija na svijetu BNP Paribas Cardif, s dugogodišnjim iskustvom u području osiguranja.Besplatna usluga koju je BNP Paribas Cardif osiguranje omogućilo svojim klijentima je korištenje usluge Cardif asistenta koja se sastoji od besplatne pravne pomoći u slučaju dobivanja otkaza i besplatnog savjetovanja s profesionalnim i educiranim savjetnicima koji klijentu pomažu u dobivanju detaljnih informacija o aktivnim oglasima poslodavaca, pomoć prilikom pisanja životopisa i savjetovanje u potrazi za novim radnim mjestom.

45

dana bolovanja potrebno je za aktivaciju police

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 15