Iskustvo zlata vrijedi

STRUčnI PARTneR I POkROVITeLj

UZ PODRškU

iskustvozlatavrijedi petak/subota, 9./10. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

9

Na natječaj već pristiglo 20-ak prijava studenata s invaliditetom 2

FOTOLIA

Velika akcija Do 15. lipnja traje projekt Iskustvo zlata vrijedi, nakon toga zaposlit ćemo najmanje 20 studenata VLADIMIR NIŠEVIĆ

vladimir.nisevic@poslovni.hr

Ovaj projekt važan je korak ka pozitivnoj promjeni stava o osobama s invaliditetom i shvaćanju da je društvo jednakih šansi jedino koje može napredovati

U

dva tjedna trajanja projekta Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi, već je pristiglo 20-ak prijava studenata s invaliditetom. Iako natječaj traje vrlo kratko, točnije od polovice travnja, mnogi mladi s invaliditetom pokazuju interes za sudjelovanjem, promjenama stavova o osoba s invaliditetom na tržištu rada i žele ispričati svoju priču. Prijave na natječaj traju do 15.lipnja 2014.godine, a svi studenti s invaliditetom koji se prijave na natječaj mogu dobit priliku da odrade svoju praksu u nekoj od renomiranih hrvatskih kompanija koje su u projekt Poslovnod dnevnika ušle kao poslodavac-partner .

Teško pronalaženje prakse

Inače, da je trenutno stopa zapošljavanja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj porazno niska upozorila je nedavno i Lidija Hrastić-Novak, dr.med., privremena ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te savjetnica ministra rada i mirovinskoga sustava. Njihovo zapošljavanje obilježeno je nizom prepreka i izazova, na hrvatskom tržištu rada teško pronalaze čak i praksu, ne samo posao, a često imaju ograničena i/ili zastarjela znanja s obzirom na potrebe tržišta.

Stoga je nova legislativa, koja omogućava poslodavcima uključivanje učenika i studenata kao tzv.”zamjenske kvote” u ispunjavanje njihove zakonske obveze, jedan od izuzetno moćnih poticaja u uvođenju osoba s invaliditetom u svijet rada.

U tom smislu, istaknula je Hrastić, je ovaj projekt važan korak ka pozitivnoj promjeni stava o osobama s invaliditetom i shvaćanju da je društvo jednakih šansi jedino koje može napredovati. Osobe s invaliditetom na žalost i PROJEKT PODRŽAVAJU

15. lipnja

rok je za prijavu na natječaj Iskustvo zlata vrijedi

U društvu su prisutni negativni stereotipi i predrasude prema osobama s invaliditetom FOTOLIA

Poslodavci partneri Renomirane kompanije Partnera projekta je 18 poslodavaca senzibiliziranih za problem mladih osoba s invaliditetom, koji će im pružiti priliku za stjecanje radnog iskustva: Metro, CZO, Tisak, Hrvatska lutrija, Cotrugli, Styria, McDonald’s, AD plastik, Bauerfeind, Atlantic grupa, Rail cargo logistics, Otto Bock,Dukat, Hewlett Packard, HUP Zagreb, HZZ, Mikronis, PBZ obavezni mirovinski fond, Promologic. Oni su uvjereni da će među kandidatima pronaći kvalitetne i motivirane radnike koji će svojim primjerom dokazati da osobe s invaliditetom mogu ravnopravno doprinijeti uspješnom poslovanju tvrtki.

prOjekTI kAO OvAj ImAju veLIkI znAčAj zA mLAde OsObe, A Ministarstvo rada je taj značaj prepoznalo i zato su odlučili podržati OvAj prOjekT dalje čine jednu od društvenih skupina na margini društva, dok im se njihova temeljna ljudska prava i slobode često i dalje uskraćuju, poput prava na obrazovanje, slobodno kretanje, pristup informacijama, odgovarajuću zdravstvenu skrb, samostalno odlučivanje ili zapošljavanje čak i kada je osoba vrlo kvalificirana. “U društvu su prisutni negativni stereotipi i predrasude prema osobama s invaliditetom”, rekao je Zorislav Bobuš, predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH. Denis Marijon, glasnogovornik Udruge za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom „Zamisli“ istaknuo je kako je važno studentima s invaliditetom pružiti šansu za stjecanjem radnog iskustva te im omogućiti ravnopravnost pri zapošljavanju. „Siguran sam da ćemo s ovim projektom studentima s invaliditetom osigurati podršku kako bi u najvećoj mjeri mogli realizirati svoje potencijale“.

Dati šansu mladom čovjeku

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava, nedavno je također naglasio važnost projekta u kontekstu poticanja poduzetnika da zapošljavaju osobe s invaliditetom. “Mladi danas općenito nisu u povoljnom položaju na tržištu rada, a kada se pri tome još radi o osobama s invaliditetom i bez radnog iskustva onda je njihov položaj znatno nepovoljniji. Zato projekti kao što je ovaj imaju veliki značaj za te mlade osobe, a Ministarstvo rada je taj značaj prepoznalo i zato smo i odlučili podržati ovaj projekt. Dati šansu mladome čovjeku da nauči raditi i da se iskaže u radu osobina je dobrog poslodavca, a dati tu šansu osobi s invaliditetom treba postati odgovornost svakog poslodavca kod nas kao što je to u Europi”, rekao je Mrsić. v

iskustvozlatavrijedi grgur zucko/piXseLL

10

petak/subota, 9./10. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

2-6

Najgori neprijatelj na tržištu su predrasude 2

mjesečnu terapiju pa stoga i višemjesečno izostajanje iz škole. Većina profesora imala je razumijevanja, no bilo je i onih koji nisu. U nižim razredima bilo je dosta zadirkivanja od strane druge djece, čak i jedna mama koja je razrednika pitala kako ja mogu krenuti u viši razred (iako me nije bilo cijelu godinu, pripremala sam se i položila sve predmete odjednom s odličnim uspjehom), a njezna kćer koja je uredno pohađala nastavu ne može. Kasnije su zadirkivanja uglavnom prestala, no i ja sam uspjela razviti mehanizam obrane od povremenih zlobnih komentara.

DARKO BIČAK

darko.bicak@poslovni.hr

N

ataša Batić je web dizajnerica u najtiražnijim hrvatskim novinama, 24sata. Njezin invaliditet povezan je s bolesti preboljenom još u djetinstvu, a zbog čega se otežano kreće.

Na kojoj poziciji i što sada radite u tvrtki 24sata?

Trenutno sam zaposlena kao web dizajner u odjelu prodaje.

Kakve je prirode vaš invaliditet i koliko vas on ometa u svakodnevnom životu?

Moj invaliditet je nastao kao posljedica bolesti preboljene u ranom djetinjstvu te imam utvrđeno 80 posto tjelesnog oštećenja na donje ekstremitete.

Konkretno to se najviše odnosi na lijevi kuk koji je u prilično lošem stanju i iz tog razloga otežano hodam. Iako se trudim biti pozitivna i ne žaliti za stvarima koje ne mogu raditi, voljela bih da ponekad mogu zaigrati neki sport, provozati se na rolama, zaplesati ili otići na dugu šetnju.

Kakva je bila vaša karijere prije dolaska u ovu tvrtku?

Prije 24sata radila sam u nekoliko privatnih tvrtki uglavnom kao grafički ili web dizajner. Jedno vrijeme provela sam u Londonu radeći na jednom privatnom koledžu kao predavač web dizajna i MS Office.

S kakvim izazovima ste se susretali tijekom školovanja?

Za vrijeme školovanja imala sam nekoliko operacija koje su zahtjevale više-

moramo proširiti svijest o tome da osobe s invaliditetom nisu ‘bauk’ i da itekako mogu pridonijeti razvoju društva

Što smatrate da bi se moralo svakako promijeniti u sustavu da bi osobe s invaliditetom imale olakšan pristup na tržištu rada?

Najgori neprijatelj osobe s invaliditetom je predrasuda. Takve osobe često su marginalizirane od strane društva općenito, a to se naravno reflektira i na tržište rada. Smatram da jednom kada se proširi svijest o tome da osobe s invaliditetom nisu nikakav “bauk” društva i da itekako mogu pridonijeti njegovom razvoju ako im se pruži prilika, i tržište rada će se više otvoriti prema njima. v

Treba cijeniti iskustvo Iz vlasitog iskustva i iz iskustva vaših kolega i prijatelja, s kojim se najznačajnijim problemom susreću danas osobe s invaliditetom pri traženju posla?

Poslodavac će nerijetko radije zaposliti zdravu osobu s manje znanja i iskustva nego osobu s invaliditetom koja te karakteristike posjeduje. Razlog leži u tome što smatra da takva osoba neće biti dovoljno pažljiva u poslu, da će trebati uložiti više truda i resursa da je se educira, da će stalno biti na bolovanju, ukratko da neće biti učinkovita kao zdrava osoba. Što apsolutno nije istina.

iznosi kvota propisana tvrtkama za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Stanje na tržištu Ured pravobraniteljice za osobe s inv

Poslodavci sve o tv invaliditetom, pr o 2

Nataša Batić, 24sata, govori o svojim radnim iskustvima i izlasku na tržište rada

posto

DARKO BIČAK

darko.bicak@poslovni.hr

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine, posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, zaposleno je 1744 osoba s invaliditetom, što je za 22,73 posto više nego 2012.

N

ajčešće pritužbe koje je Ured pravobraniteljice zaprimio tijekom 2013. godine u području zapošljavanja i rada ne razlikuju se uvelike u odnosu na razdoblje 2012. godine. Kako pojašnjava Branka Meić, savjetnica Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, radi se o pritužbama na kršenje prava pri ostvarivanju prednosti pri zapošljavanju, nejasna tumačenja odredbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (OSI), neosiguravanju razumne prilagodbe te savjetovanjima o pravima i upućivanjima preporuka poslodavcima u svrhu upoznavanja s obvezama koje proizlaze iz spomenutog Zakona.

U zapošljavanju osoba s invaliditetom u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine, posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, zaposleno je ukupno 1744 osoba s invaliditetom, što je za 22,73 posto više zaposlenih OIS-a nego što je bilo u 2012. godini kada je ukupno zaposleno 1421 osoba s invaliditetom. Dana 31. prosinca 2013. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je više (6789) nezaposlenih osoba s invaliditetom nego što je to bio slučaj 31. prosinca 2012. godine (6607), pri čemu je indeks kretanja nezaposlenosti u padu u odnosu na usporedni podatak u 2012. godini.

Rast interesa

U 2013. godini Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom isplatio je ukupno 24.364.598 kuna poticaja za 408 poslodavaca i 1349 osoba s invaliditetom. Kada usporedimo podatke sa 2012. godinom (kada je 378 poslodavaca za 1297 osoba koristilo poticaje) bilježimo neznatni rast. Međutim, ka-

NOVI ZAKON uvodi se obveZa ZapoŠljavanja osoba s invaliditetoM Za sve poslodavce koji ZapoŠljavaju MiniMalno 20 radnika

e s invaliditetom najčešće priam pritužbe na nejasna tumačenja zakona

Kako ocjenjujete položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada te kakva su osobno vaša iskustva s takvim radnicima?

Fotolia

o tvoreniji osobama s r oblem obrazovni sustav

6789 osoba s invaliditetom bilo je na Zavodu za zapošljavanje krajem 2013.

Isplaćena sredstva po vrstama poticaja Doprinosi za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje

8.903.957 kn

Smanjeni radni učinak

7.135.418, 32 kn

Sufinanciranje osobnog asistenta i radnog terapeuta

7.629.161,65 kn

Obrazovanje

14.593,13 kn

Prilagodba radnog mjesta

54.196,30 kn

Prilagodba uvjeta rada

107.734,00 kn

Sufinanciranje kamata

44.147,51 kn

da pogledamo iznos sredstava dobiva se podatak da su sredstva za poticaje isplaćena u 2012. godini bila veća (26.035.034,95 kn).

Prema tablici, vidljivo je da se struktura poticaja u 2013. godini u bitnome ne razlikuje od strukture poticaja u prethodnoj godini, osim kod prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada gdje postoji značajna razlika u odnosu na 2012. godinu, kada je Fond za ovu svrhu poslodavcima isplatio 929.277 kuna. Ovaj podatak govori da je pretežiti dio sredstava za poticaje korišten na održavanje postojeće zaposlenosti osoba s invaliditetom, a ne na poticaje usmjerene na novo zapošljavanje. Osobe s invaliditetom se često pritužuju da ih poslodavci ne žele zaposliti ili jednostavno odbacuju njihove prijave za posao, smatrajući da one nisu sposobne izvršavati određene zadatke i/ili da bi njihovo zapošljavanje bilo preskupo. Međutim, često u osnovi ovakvog stava leže strah i neznanje kao i prisutnost stereotipa koji više naglašava invaliditet, nego sposobnosti pojedinca. Uobičajeno su troškovi prilagodbi radnicima s invaliditetom minimalni, a u većini i nije potrebno provesti nikakve prilagodbe.

Poticaji i pogodnosti

“Mnoga iskustva potvrđuju da osobe s invaliditetom pokazuju veći interes i motiviranost za poslove i imaju manju stopu bolovanja, a poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom uživaju uz konkretne poticaje

Mnoga iskustva potvrđuju da osobe s invaliditetoM pokazuju veći interes i motiviranost za poslove i iMaju Manju stopu bolovanja, kaže branka Meić, savjetnica pravobraniteljice

i brojne pogodnosti (veći radni moral, bolju poslovnu klimu, veći broj zainteresiranih klijenata i sl.). Brojni primjeri zaposlenih osoba s invaliditetom govore da su one pokazale vrlo visoku razinu uspješnosti kada je riječ o obavljanju svog posla i kada se radi o stopi zadržavanja svog radnog mjesta, kao i veći postotak dolaženja na posao u odnosu na njihove kolege koje nemaju invaliditet. Uz to, troškovi prilagodbi radnicima s invaliditetom često su minimalni, a za većinu uopće nije potrebno provesti nikakve prilagodbe. Analize su pokazale kako se poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom susreću s brojnim pogodnostima, koje uključuju povećani radni moral i veći broj zainteresiranih klijenata”, kaže Branka Meić.

Rodne razlike

Iz Ureda Pravobraniteljice pojašnjavau da je u Hrvatskoj većina radnika s invaliditetom zaposlena u neformalnom sektoru, u kojem je zaštita radnika ograničena i posao nesiguran. Žene s invaliditetom imaju još manju mogućnost zaposlenja od muškaraca, a ako ih se i zaposli, zarađuju manje. Također jedan od velikih nedostataka je i mogućnost obrazovanja i izobrazbe koja je osobama s invaliditetom dodatno ograničena zbog nedostatka osnovnog preduvjeta-pristupačnosti a onda i svih drugih vrsta podrški.

Prepreke većem rastu zaposlenosti osoba s invaliditetom u našoj zemlji sve manje se očituju u stavovima poslodavaca, a sve je veći problem rigidnost obrazovnog sustava koji još uvijek ne slijedi potrebe tržišta rada i ne povezuje ih s mogućnostima osoba s invaliditetom. Posebno je naglašen problem izostanka pravne regulative u području profesionalne rehabilitacije i uvođenja različitih modaliteta zapošljavanja, fleksibilnih oblika rada i poticanja samozapošljavanja. v

Poslodavci partneri Rail Cargo Group

Lojalnost i predanost radu vrlo važni

V

rlo visoka stopa nezaposlenosti dovela je do strukturnih poremećaja na tržištu rada. Poslodavci danas imaju mogućnost izbora po svim mogućim kriterijima i nije nikakav kuriozitet da diplomirana ekonomistica radi kao blagajnica ili diplomirani pravnik kao radnik na šalteru. Kao komparativne prednosti nameću se stručna sprema, starosna dob, iskustvo u konkretnom poslu i zdravstveno stanje. U takvom okruženju položaj osoba sa invaliditetom zasigurno nije baš najbolji, jer poslodavci vrlo rijetko uzimaju u obzir njihove komparativne prednosti kao što su lojalnost, predanost radu i posebne vještine koje su stekli baš zbog svoje invalidnosti. Isticanje pozitivnih iskustava i primjera zasigurno bi bilo od velike pomoći kod razbijanja predrasuda.

Metro CC

Vidljivi pomaci, ali daleko od idealnog

P

oložaj osoba s invaliditetom na tržištu rada daleko je od idealnog, ali pomaci su vidljivi. Korak naprijed je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji pokazuje da smo kao društvo svjesni potrebe da se osobama s invaliditetom omogući mjesto na tržištu rada. Dodatan iskorak vidimo upravo u ovom projektu koji studentima daje priliku da steknu radno iskustvo. Poslodavac svim zaposlenicima mora osigurati zaduženja koja odgovaraju njihovim sposobnostima i interesima. Zahvaljujući tom pristupu i suradnji s našim kolegama s invaliditetom od kojih su neki s nama već 13 godina, mogu reći da su neprocjenjiv dio Metro tima jer cijene posao, vrijedni su i spremni uložiti dodatan trud zbog čega ih kolege iznimno uvažavaju.

McDonald`s

Više nego impresivni radni rezultati

T

renutna situacija na tržištu rada teška je za svakoga, a ponajviše za osobe s invaliditetom kojima se značajno rjeđe pruža prilika za rad. Prema podacima Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize, u 2013. je zaposleno 1744 osoba s invaliditetom što pokazuje da tržište sve više prepoznaje njihovu vrijednost, što je potaknuto i novom zakonskom regulativom.

McDonald’sova globalna politika zapošljavanja polazi od nastojanja da se svima onima koji to žele omogući prilika za rad i stjecanje dragocjenog iskustva, pritom strogo poštujući ljudska prava i pružajući jednake mogućnosti za ostvarivanje radnog statusa. Naša iskustva s osobama s invaliditetom u svojstvu radnika su iznimno pozitivna i vjerujemo da je potrebno dalje ulagati u njihovu integraciju na tržište rada. Sve naše spoznaje govore da radna učinkovitost osoba s invaliditetom nimalo ne odstupa od ostalih zaposlenika u izvršenju svojih obaveza, a ukoliko uzmemo u obzir dodatni trud koji moraju uložiti kako bi postigli jednak učinak kao i njihove kolege, rezultati su i više nego impresivni.

iskustvozlatavrijedi 12

petak/subota, 9./10. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Poslodavci partneri Tisak

Izrazito je važna informiranost društva

O

sobe s invaliditetom u Hrvatskoj susreću se s brojnim preprekama, koje im umanjuju mogućnosti za obrazovanje, zaposlenje, a time i samostalni život.

Jako je važno informirati društvo o njihovom problemu te im na taj način omogućiti, kao i ostalim građanima, jednaka prava za zaposlenje, posebice mladima. Tisak već ima praksu zapošljavanja osoba sa invaliditetom, a sudjelovanje u projektu „Iskustvo zlata vrijedi“ samo je korak dalje u smjeru društveno odgovornog djelovanja.

Cilj je pomoći osobama sa invaliditetom da budu ravnopravni članovi društva i da svojim radom zajedno s ostalim kolegama doprinose uspjehu Tiska.

Promo ideja

Svi zaslužuju pravo na podjednaku priliku

N

a trenutno prezasićenom tržištu rada nažalost položaj osoba s invaliditetom nije ravnopravan s osobama koje nemaju nikakav oblik posebnih potreba. Mislim da tu nije ključan faktor samo nerazumijevanja poslodavaca prema takvim osobama koliko poteškoće stvara skupa i nepristupačna oprema koja je potrebna osobama za invaliditetom za obavljanje radnih zadataka. Tu je i problem neadekvatne infrastrukture (stubišta zgrada, liftovi bez adekvatno obilježenih tipki za korištenje osoba sa oštećenjem vida...) čije je prilagođavanje u većini slučajeva neizvedivo iz financijskih ili infrastrukturnih ograničenja. Iz iskustva znam da dobrog radnika ne sputava nikakav zadatak koji se pred njega stavi. Osobe sa invaliditetom su pojedinci koji nažalost imaju neki oblik posebnih potreba, no kako ih isti ne sputava da žive i uživaju u svakodnevnom životu, tako vjerujem da to ne umanjuje njihovu profesionalnu involviranost te kvalitetu rada. Svi oni zaslužuju osnovno pravo na podjednaku priliku, uostalom “Čovjeka primaju u društvo prema odjeći koju nosi, a ispraćaju ga prema duhu koji je pokazao”.

Bauerfeind

Kvalitetni i odgovorni radnici kao i svi drugi

P

oložaj osoba s invaliditetom na tržištu rada vrlo je težak. Osobe s invaliditetom teško nalaze posao u našoj zemlji i samim time nemaju mogućnost biti financijski samostalne, a njihove potrebe su sigurno veće i kompleksnije od zdrave osobe. Možda naši poslodavci imaju “strah” i misle kako osobe s invaliditetom ne mogu samostalno obavljati radne zadatke ili da poslodavac mora imati veću obavezu prema tom djelatniku. Dobrom interakcijom između poslodavaca i zavoda za zapošljavanje osoba s invaliditetom svi zajedno možemo napraviti puno i sudjelovati u osvještavanju i poboljšanju našeg društva. U našem kolektivu imamo zaposlene osobe s invaliditetom. Odnosimo se prema njima jednako kao i prema svakom drugom djelatniku u tvrtki odnosno oni nisu ničim “izdvojeni” ili “obilježeni”. Imaju svoje radne zadatke koje obavljaju jednako kvalitetno i odgovorno kao i svaki drugi djelatnik.

30

posto minimalne plaće morat će platiti poslodavci koji nisu ispunili kvotu zapošljavanja OSI

Poticanje zapošljavanja Nove odluke ministarstva rada unapređuju položaj o sob

Zakonski okvir zapošljava n 2

DARKO BIČAK

darko.bicak@poslovni.hr

P

roblematiku uključivanja osoba s invaliditetom regulira Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom s pratećim provedbenim aktima.

Kako pojašnjava Jelena Mišić, zamjenica ravnateljice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, razlog donošenja novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom je želja i obveza stvaranja društva jednakih šansi za sve, zaštita prava čovjeka na dostojan život koji jamči i dostojan rad te razvijanje svijesti o društveno odgovornom poslovanju. Novim Zakonom se, također, znatno unaprjeđuje sustav profesionalne rehabilitacije u odnosu na dosadašnji koji je neraskidivo vezan za sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom. Provedbu Zakona osigurava pet pravilnika koji detaljno uređuju ovo područje (objavljeni u NN 44/14).

Puna primjena Zakona očekuje se od 1. siječnja 2015. godine.

“Istraživanja pokazuju da uključivanje osoba s invaliditetom u radnu sredinu dovodi do većeg povezivanja radnog kolektiva, ali i da su osobe s invaliditetom nerijetko i marljiviji radnici jer žele dokazati svoje kvalitete. Cilj donošenja ovoga Zakona je povećati zapošljivost osoba s invaliditetom i stvoriti uvjete za njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada”, kaže Mišić. Dodaje da se stoga ovim Zakonom propisuje obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom za sve poslodavce u javnom i realnom sektoru koji zapošljavaju minimalno 20 radnika i to putem propisa-

IsTrAžIvAnjA pOkAzuju dA ukLjučIvAnje OsObA s InvALIdITeTOm u rAdnu sredInu dovodi do većeg povezivanja radnog kolektiva

Novim Zakonom se, također, znatno unaprjeđuje sustav profesionalne rehab

nih kvota u rasponu od 2 do 6% od ukupnog broja zaposlenih, ovisno o djelatnosti poslodavca prema NKD. Tako će, na primjer, poslodavci iz građevinskog sektora zapošljavati po stopi od 3%, oni iz prerađivačke industrije po stopi od 6%, a oni čija su djelatnost informacije i komunikacija po stopi od 2%. Za sve one koji zapošljavaju manje od 50 radnika kvota se smanjuje za 1%, ali ne ispod 2%. Pri određivanju kvota uzela su se u obzir dosadašnja iskustva u zapošljavanju osoba s invaliditetom iz kojih proizlazi da je i u ovom trenutku najviše osoba s invaliditetom zaposleno u dje-

latnostima za koje je propisana najviša stopa, a najmanje u onim djelatnostima za koje je propisana najniža stopa.

Od ukupnog broja radnika moguće je izuzeti one koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada od uvjetom da poslodavac za to dobije suglasnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te sezonske radnike.

Ova suglasnost je potrebna jer uvjete za radno mjesto s posebnim uvjetima rada može i ne mora ispunjavati osoba s invaliditetom jednako kao i ona bez invaliditeta. Tek ukoliko bi se utvrdilo da su

Suveniri Arbor iz Sirača tvrtka u kojoj s u Društvena odgovornost Kompanija danas zapošljava 56 radnika od kojih je 37 osoba s invaliditetom

U

surovoj tržišnoj utakmici malo je situacija koje svjedoče o socijalnoj osviještenosti i pripravnosti da se pomogne onima koji se ne mogu cjelovito skrbiti o sebi. Upravo takvu potporu početkom godine ilustrirala je bjelovarska tvrtka Prima Commerce potpisavši ugovor o poslovnoj suradnji s Ustanovom Suveniri Arbor iz Sirača u Kako ocjenjujete položaj kojoj su brojnija osoba s invaliditetom na tržištu rada te kakva su skupina zaposleosobno vaša iskustva s nici osobe s invatakvim radnicima? liditetom.

Vlasnik Prime

Renato Radić i ravnateljica Arbora Marina Župan potpisali su ugovor kojim se bjelovarska tvrtka obvezala ne samo otvoriti svojih 49 salona namještaja u Hrvatskoj i četiri u Makedoniji za proizvode Arbora, uključiti ih izvozne planove već i zaposliti da proizvode za Primu.

Dodatni motiv za uspostavu partnerstva bila je i kontinuirana politika društveno odgovornog ponašanja koje Prima provodi u svim aspektima poslovanja. “Zapošljavanje i osposobljavanje osoba s invaliditetom te ulaganje u njihov daljnji rast i razvoj u kombinaciji s visokom profesionalnošću i kvalitetom rada je izvrsna društve-

no odgovorna poslovna politika, koju ćemo mi svakako i dalje podržavati,“ ističe Radić.

Suvenir Arbor osnovan je 1974. upravo radi zapošljavanja osoba s invaliditetom sa područja županije. Danas zapošljava 56 radnika od kojih je 37 osoba s invaliditetom. Ravnateljica Župan prisjeća se da je krajem 80-ih najznačajnija bila proizvodnja štapova i kuhinjske galanterije koja se prodavala na tržištu tadašnjeg SSSSR-a. U tim zlatnim godinama imali i su 280 zaposlenika. “Danas je situacija potpuno drukčija.Teško se prilagoditi novim uvjetima koje diktira tržište, traže se male serije sa niskim cijenama. Tr-

UKLJUČIVANJE OSOBA S INVALIDITETOM u rADnu sreDInu DOvODI DO veĆeG pOvezIvAnjA rADnOG kOLekTIvA

aj o soba s invaliditetom na tržištu rada

Kako ocjenjujete položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada te kakva su osobno vaša iskustva s takvim radnicima?

a nja osoba s invaliditetom DA bI se zApOsLenI rADnIcI s InvALIDITeTOm ubrOjILI u zAkOnOm prOpIsAnu kvOTu potrebno je da imaju ugovor o radu za najmanje 20 sati tjedno

nalne rehabilitacije

FOTOLIA

za konkretno radno mjesto baš sve vrste i stupnjevi invaliditeta ograničavajući, tada će se za to radno mjesto dati suglasnost za izuzimanje od ukupnog broja zaposlenih. Naime, osobe s bilo kojom vrstom invaliditeta imaju jako velike mogućnosti koje većina poslodavaca u ovom trenutku možda ne može ni zamisliti jer se do sada nisu imali priliku u to uvjeriti.

Da bi se zaposleni radnici s invaliditetom ubrojili u kvotu potrebno je da imaju ugovor o radu za najmanje 20 sati tjedno te da su evidentirani u očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom kod

HZMO-a. To se ostvaruje putem uobičajene procedure upisa prijave/promjene radnika na mirovinsko osiguranje s time da su od 1.05.2014. obrasci prijave/ promjene usklađeni za ovu svrhu. Nakon prijave potrebnih podataka od strane poslodavca HZMO će elektronskim putem izvršiti potrebne provjere tih podataka u Registru o osobama s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, odnosno, ukoliko osoba nije u njemu evidentirana, tada će poslodavac trebati dostaviti ispravu koja dokazuje status osobe s invaliditetom. No, takvih slučajeva će biti manji broj obzirom da se već u ovom trenutku Registar upotpunjuje svim potrebnim podacima.

Potvrdom prijavljenog podatka da se radi o osobi s invaliditetom ona će biti evidentirana u očevidniku. Bitno je da poslodavci koji već zapošljavaju osobe s invaliditetom to prijave HZMO-u najkasnije do 31.12.2014. kako bi im se one ubrojile u kvotu već od 1. siječnja 2015. godine kada se kvotni sustav zapošljavanja počinje primjenjivati. Koje se sve osobe s invaliditetom mogu evidentirati u očevidnik pobrojano je u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom.

Iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objašnajvaju da je poslodavcima omogućeno da kvotu, osim

zapošljavanjem, ispune i zamjenskom kvotom. To znači da će im se ugovor o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava ili ugovor o djelu sa studenom s invaliditetom računati kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom ako je vrijednost tog ugovora jednaka najmanje minimlanoj plaći u Hrvatskoj. Zatim, četiri studenta s invaliditetom ili učenika s teškoćama u razvoju na praksi kod poslodavca te četiri radnika na stručnom osposobljavanju za rad računat će se kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom. Jednako će vrijediti i za dva rehabilitanta primljena na praksu kod poslodavca kroz postupak profesionalne rehabilitacije. Ako poslodavac daje jednu ili više stipendija u visini jednakoj najmanje minimalnoj plaći u Hrvatskoj, to će se računati kao zapošljavanje jedne osobe s invaliditetom. Na ovaj način poslodavcima se omogućuje da lakše ispune propisanu kvotu, a osobama s invaliditetom da dobiju šansu za stjecanje kvalifikacija i zapošljavanje.

Oni poslodavci koji ne budu ispunili propisanu kvotu doprinijet će zapošljavanju osoba s invaliditetom tako što će biti u obvezi platiti novčanu naknadu u iznosu od 30 posto minimalne plaće. Ova sredstva koristit će se u svrhu razvoja sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Stoga, kaže Jelena Mišić, nije riječ o porezu ili sankciji već obliku doprinosa za razvoj DOP-a u slučaju da se ono ne može ostvariti niti zapošljavanjem niti zamjenskom kvotom. Ukoliko poslodavac ne izvrši svoju obvezu uplate naknade, ista će mu biti obračunata i naplaćena s pripadajućim kamatama od strane nadležnog ureda Porezne uprave. v

više na www.poslovni.hr

s u većina radnika osobe s invaliditetom u HrvATskOj pOsTOjI samo pet poduzeća koja se bave isključivo zApOŠLjAvAnjem OsObA s InvALIDITeTOm

Marina Župan, ravnateljica Arbora

DAmIr ŠpeHAr/pIXseLL

žište rada određuju različita kapitalistička načela gdje se u središtu nalazi gospodarski učinak. Stvaranje dodane vrijednosti na način maksimalne produktivnosti i minimalnih troškova isključilo je osobe s invaliditetom sa tržišta rada. U Hrvatskoj postoji samo pet poduzeća koja se bave isključivo zapošljavanjem osoba s invaliditetom sa veoma sličnim problemima, razlikujemo se u djelatnostima koje obavljamo,” kaže Župan i dodaje da samo oni proizvode namještaj, konkretno više vrsta kreveta te kuhinjsku galanteriju. Krenuli su i u proizvodnju namještaja i igračaka za vrtiće. “Osobe s invaliditetom veoma su vrijedni radnici, svu svoju pažnju posvete izradi proizvoda što rezultira kvalitetom”, pojašnjava Župan. v

Poslodavci partneri Atlantic grupa

Problem je prilagodba radnog prostora

S

aktualnom razinom nezaposlenosti teško možemo reći da je tržište rada zahvalno okruženje u bilo kojem kontekstu, no osobito je teško ukoliko se suočavate s dodatnim ograničenjima koja nosi invalidnost. Iskustvo s pojedincima s kojima smo imali prilike surađivati pokazuje da osobe s invaliditetom iskazuju ne samo jednaku, nego i veću posvećenost radnim zadacima. Nije rijetkost da se okolina prema invalidnim osobama odnosi ili s predrasudom ili sa sućuti, no ljudima koji imaju potrebne kvalifikacije treba omogućiti potpuno jednak profesionalni tretman.

S prozaičnije strane, pitanje fizičkog pristupa, odnosno prilagođenosti prostora i prostorija u radnom okruženju u hrvatskim uvjetima predstavlja jednak pa možda i veći problem pri zapošljavanju.

HZZ

Manje predrasuda, ali još su problem Položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada i dalje nije zadovoljavajući. Iako je danas sve manje predrasuda upravo su one glavni problem pri zapošljavanju osoba sa invaliditetom. Potrebno je kontinuirano educirati i informirati poslodavce o mogućnostima osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom najčešće su marljivi radnici, predani svom poslu. Upravo zbog prepreka na koje često nailaze više su motivirani za rad od ostalih radnika. Svojim predanošću poslu, motiviranošću te željom za napredak primjer su drugim radnicima. Također, unatoč brojnim preprekama na koje nailaze svojim optimizmom pozitivno utječu na radnu okolinu.

Cotrugli

Situacija nezavidna za sve na tržištu

T

renutna situacija na tržištu rada u Hrvatskoj je nezavidna za svih. Pohađanje MBA programa pomaže u širenju networkinga i pronalaženju novih poslovnih prilika, a COTRUGLI Business School se zalaže da dodatnim inicijativama potakne polaznike na umrežavanje i pokretanje poslovnih ideja. Osmislili smo interni portal za sve polaznike te konstantno organiziramo predavanja i konferencije na koje je polaznicima ulaz slobodan.

U beogradskom kampusu smo u sklopu suradnje s nevladinom organizacijom «Forum mladih sa invaliditetom» uspješno dodijeljivali stipendije za Executive MBA program osobama s invaliditetom. Pritom su polaznici s invaliditetom pohađali module i van matične države te završili program u roku, ostvarivši pritom značajne rezultate poput pokretanja novih tvrtki ili projekata. U zagrebačkom kampusu ćemo u sklopu projekta “Iskustvo zlata vrijedi” zaposliti jednog do dva studenta, a jednog od svih uključenih studenata ćemo stipendirati školarinom vrijednosti 15 tisuća eura za MBA program.

iskustvozlatavrijedi 14

petak/subota, 9./10. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Poslodavci partneri

Kako ocjenjujete položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada te kakva su osobno vaša iskustva s takvim radnicima?

Ottobock

Osobe s invaliditetom vrijedni su suradnici

Z

apošljavanje osoba s invaliditetom kompleksno je pitanje koje, osim dobre volje poslodavca, podrazumijeva uključivanje šire društvene zajednice. Budući da se bavimo proizvodnjom ortopedskih pomagala svakodnevno surađujemo s osobama s invaliditetom i poznajemo mnoge korisnike koji mogu stručno obavljati posao za koji su školovani. Na žalost, rijetki dobiju priliku da to i pokažu. Osobe s invaliditetom ravnopravni su članovi našeg tima koji daju neprocjenjiv doprinos razvoju tvrtke. U svakom djelatniku želimo prepoznati prednosti i potencijal, a osobe s invaliditetom nisu iznimka. Svojim primjerom želimo jasno dati do znanja koliko su osobe s invaliditetom vrijedni suradnici i potaknuti poslodavce, ali i same osobe sa invaliditetom da to prepoznaju.

AD Plastik

Društvo i poslodavce treba senzibilizirati

M

išljenja smo da postoji prostor za unaprijeđenje statusa osoba s invaliditetom i to prije svega putem edukacije i senzibiliziranja poslodavaca, kao i društvene sredine o problematici zapošljavanja osoba s invaliditetom, te kroz promoviranje principa nediskriminacije i jednakih šansi. Jedan od faktora koji bi trebao značajno doprinijeti u podizanju psihološke svijesti kod poslodavaca i šire, o problemima koje osobe s invaliditetom doživljavaju prilikom zapošljavanja je i projekt Iskustvo zlata vrijedi. Na ovaj način se promovira predmetna problematika, a ujedno se postižu i konkretni rezultati jer će studenti s invaliditetom dobiti priliku steći praktična znanja i iskustvo neophodno za daljnji razvoj njihovog poslovnog puta. Kao kompanija koja već niz godina ima zaposlene osobe s invaliditetom, možemo potvrditi pozitivna iskustva s ovim radnicima. Ova iskustva se oslikavaju prvenstveno u visokom stupnju predanosti, kao rezultat pružene prilike.

Mikronis

Vidimo pozitivne pomake u integraciji

P

odaci koji su nam dostupni o kretanjima zaposlenosti i nezaposlenosti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj pokazuju ipak određene pozitivne pomake posljednjih godina jer ipak dolazi do određene socijalne integracije i uključivanja osoba s invaliditetom u društvo ali i većeg izdvajanja sredstava za poticanje njihovog zapošljavanja ali nažalost gospodarska kriza je ta koja je sa svoje strane otežala integraciju osoba sa invaliditetom na tržište rada. I zapravo možda bi se trebalo razmišljati o razvijanju programa zapošljavanja osoba sa invaliditetom ali u situacijama ekonomskih recesija. Također naši programi obrazovanja poziciju osoba sa invaliditetom ne čine dovoljno konkurentnom na otvorenom tržištu rada.

Mjere zapošljavanja takvih osoba prije svega bi trebale uključiti informiranje i uklanjanje predrasuda o osobama s invaliditetom.

0,9

posto od ukupno zaposlenih prošle godine su osobe s invaliditetom

Nikola Kaluder, product manageru u Bauerfeindu rekreativni je sportaš - veslač

Austrijanci implementiraju OSI u svakodnevni život 2

DARKO BIČAK

darko.bicak@poslovni.hr

Ništa novog ne treba izmišljati, već preuzeti praksu od npr. Austrije koja dobro implementira osobe s invaliditetom u svakodnevan život

N

ikola Kaluder vezan je uz invalidska kolica zbog paraplegije, no aktivan je na mnogim poljima, uključujući i sport. Zaposlen je u tvrtki Bauerfeind u Zagrebu koja se bavi ortopedskim pomagalima i opremom.

Na kojoj poziciji i što sada radite u tvrtki Bauerfeind i čime se tvrtka bavi?

U tvrtci Bauerfeind obnašam dužnost stručnog suradnika i product managera za aktivna i elektromotorna kolica.

Tvrtka Bauerfeind je ortopedska kuća, koja se bavi proizvodnjom i distribucijom ortopedsko-rehabilitacijskih, protetičkih, fleboloških, antidekubitalnih i pulmoloških pomagala, te pomagala za inkontinenciju i kontrolu dijabetesa.

Kakve je prirode vaš invaliditet i koliko vas on ometa u svakodnevnom životu i poslu?

Osoba sam sa paraplegijom i krećem se pomoću invalidskih kolica. Znači mogu sve, osim hodati. Smatram se aktivnom osobom, profesionalno sam se bavio veslanjem, sada samo rekreativno. Dosta putujem i priroda mog posla zahtjeva puno izlaženja i ulaženja u automobil. Kod svakodnevnog kretanja, problem su samo - stepenice.

Kakva je bila vaša karijere prije dolaska u Bauerfeind?

Prije posla u Bauerfeindu radio sam honorarno i volonterski u udrugama na nekoliko projekata, a bavio sam se i izradom web stranica.

S kakvim izazovima ste se susretali tijekom školovanja?

S obzirom da sam nastradao u četvrtom razredu srednje škole, a sa rehabilitacije se vratio sredinom drugog polugodišta, srednju školu sam završio odlazeći na ispite, tako sam položio i maturu.

Nakon toga uslijedio je upis na fakultet. Na prvom fakultetu proveo sam doslovno tri dana.

Zgrada fakulteta nije bila prilagođena, imala je više prepreka, morao sam prolaziti kroz prašnjavi po-

PD

kaDa govorimo o zaPošljavanju osoba s invaliDitetom Trebalo bi svakako uvesTi veće kazne za poslodavce koji ne Poštuju zakon

drum do lifta. Nakon toga sam uzeo “pauzu”, upisao tečaj web-dizajna, te pripreme za Ekonomski fakultet u Zagrebu, koji je sasvim druga priča. Zgrada je većinom prilagođena za OSI, ali još važnije, uprava fakulteta i profesori bili su zaista susretljivi ako se ispit pisao u predavaoni do koje nemogu radi stepenica.

Iz vlasitog iskustva i iz iskustva vaših kolega i prijatelja, s kojim se problemom susreću danas osobe s invaliditetom pri traženju posla?

Najveći problem su predrasude prema osobama s invaliditetom, jer kad netko vidi osobu u kolicima, misli da

je ovisna o tuđoj pomoći, da ju netko mora gurati i pomagati na svakom koraku. Svaka vrsta stupanj invaliditeta nije isti, ali mislim da svaka OSI ima potencijala, bez obzira na invaliditet, te taj potencijal želi iskoristiti na uštrb svog invaliditeta.

Što smatrate da bi se moralo svakako promijeniti u sustavu da bi OSI-a imale olakšan pristup na tržištu rada?

Trebalo bi svakako uvesti veće kazne za poslodavce koji ne poštuju zakon, kad govorimo o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Smatram da ništa novog ne treba izmišljati, već preuzeti praksu od npr. Austrije koja dobro implementira OSI u svakodnevan život.

Također, vrlo je bitna stvar promijeniti činjenicu da se veliku većinu novoozljeđenih osoba, koje su nastradale, ne “gura” u mirovinu, već da im se pruži prilika za vraćanje na staro radno mjesto ili pronalaženje novog radnog mjesta.

Sustav tu jako zakazuje, jer je osobu koja je nastradala i ima 100 postotni invaliditet najlakše strpati u mirovinu i na “državne jasle”. v

SITUACIJA JE BITNO BOLJA DANAS DRUŠTVO PUNO BOLJE PRIHVAĆA OSOBE S INVALIDITETOM

Kako ocjenjujete položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada te kakva su osobno vaša iskustva s takvim radnicima?

Filip Jadrijev, komercijalist tvrtke Otto Bock, koordinator je procesa opskrbe ortopedskim pomagala

Poslodavci partneri Hrvatska lutrija

Moramo ukazati na prepreke i srušiti ih

U poslu kao što je moj invaliditet je prednost

P

ronalaženje posla za mlade ljude veliki je problem, a nažalost još većim problemom postaje ako se radi o osobama s invaliditetom. Stoga je važno proširiti svijest u društvu, pokrenuti pitanje zapošljavanja i pritom ukazati na sve prepreke s kojima se svakodnevno susreću. S ovakvim projektima možemo doprinijeti da se takve osobe ravnopravno uključe u hrvatsko društvo u kojem su još uvijek prisutni negativni stereotipi i predrasude prema invalidima. Kao tvrtka ponosni smo što zapošljavamo 66 osoba s određenim stupnjem invaliditeta što čini 4,8 posto od ukupnog broja zaposlenih. Riječ je o izuzetno vrijednim i marljivim ljudima, a u njihovu odnosu prema poslu, shvaćanju obaveza i obavljanju dnevnih zadataka nema razlike u odnosu na one zdrave.

Dukat

Studente uvoditi u poslovnu zajednicu DINO STANIN/PIxSELL

2

DARKO BIČAK

darko.bicak@poslovni.hr

Najviše sam ponosan na svoj doprinos u MOSI – mlade osobe s invaliditetom, čiji je cilj bio poticanje na druženje i izlazak iz kuće

F

ilip Jadrijev zaposlenik je tvrtke koja se bavi proizvodnjom i prodajom ortopedskih pomagala Otto Bock, njihove podružnice u Zadru. Od rođenja je u invalidskim kolicima uslijed prirođene spine bifide, a za Poslovni dnevnik govori o svojim iskustvima tijekom školvanja i traženja posla.

Na kojoj poziciji i što konkretno radite u tvrtki Otto Bock?

Radim kao u Otto Bock Adria, firmi koja se bavi proizvodnjom i prodajom ortopedskih pomagala kao koordinator procesa opskrbe (komercijalist). U ovome poslu moj invaliditet je prednost jer drugim korisnicima ortopedskih pomagala mogu iz prve ruke prenijeti prednosti pojedinih pomagala. Mislim da mi je prilikom odabira za ovaj posao poslodavac dao prednost i zato što sam vrlo aktivna i pozitivna osoba i svojim utjecajem mogu pomoći i drugima da u život unesu više aktivnosti i tako povećaju kvalitetu života.

Kakva je bila vaša karijere prije dolaska u Otto Bock?

Prije ovog posla radio sam kao volonter u Udruzi tjelesnih invalida Zadarske županije, budući da živim u Zadru. Do-

bro sam se upoznao s problematikom osoba s invaliditetom i upoznao mnoge zanimljive ljude. Tamo sam bio tajnik te pomagao članovima oko rješavanja njihovih svakodnevnih problema i upita. Također, u Udruzi smo organizirali mnoge prezentacije i različite druge aktivnosti. Ali najviše sam ponosan na svoj doprinos u MOSI – mlade osobe s invaliditetom, čiji je cilj bio poticanje mladih ljudi na druženje i izlazak iz kuće kako bi se što bolje integrirali u zajednicu.

S kakvim izazovima ste se susretali tijekom školovanja?

Završio sam srednju grafičku školu u COO Dubrava. To je ustanova za osobe s invaliditetom u kojoj su organizirani i boravak i nastava, tako da u školi nije bilo barijera i prepreka, a i ostali učenici su također osobe s invaliditetom. Ali izvan škole, u gradu bilo je prepreka: u prometu, prilikom korištenja tramvaja koji tada nisu bili niskopodni, u prelascima preko visokih rinzola.

Tijekom školovanja intenzivno sam se bavio sportom – tenisom u kolicima u tenis centru Maksimir. To mi je bio veliki izazov i veselje. U početku nas je bilo četvoro i trenirali smo dva puta tjed-

UPOzNAO SAM MNOŠTVO OSOBA S INVALIDITETOM kOJI SU SE ŠkOLOVALI I MOgU STRUčNO OBAVLJATI POSAO. na žalost samo su rijetki dobili i priliku za to

no, poslije su se treninzi intenzivirali.

Na žalost, zbog zdravstvenih problema morao sam prekinuti bavljenje sportom. Najveći izazov mi je bio mi je da me ostali prihvate kao jednako vrijednog člana društva. Danas mislim da se situacija bitno promijenila i da društvo puno bolje prihvaća OSI. Vjerojatno je tome pridonio i moj osobni stav da JESAM jednako vrijedan.

Iz vlasitog iskustva i iz iskustva vaših kolega i prijatelja, s kojim se problemima susreću osobe s invaliditetom pri traženju posla?

Mislim da je osnovno predrasuda koje poslodavci imaju prema invalidima da možemo raditi vrlo ograničene poslove. To nije istina. Svaki poslodavac bi trebao razgovarati s osobom s invaliditetom i vidjeti koje su njegove mogućnosti i prednosti, a koja ograničenja.

Tijekom života imao sam prilike upoznati mnogo osoba s invaliditetom koji su se školovali i mogu stručno obavljati svoj posao. Na žalost samo su rijetki dobili i priliku za to. Što bi se moralo promijeniti u sustavu da bi OSI-ji imali olakšan pristup na tržištu rada?

Edukacija poslodavaca da osobe s invaliditetom nisu sve iste te da moraju prvo upoznati osobu da bi mogli prosuditi o kome se radi i kako se invaliditet te osobe odnosi na radne sposobnosti. Mislim da je vrlo važno isticati pozitivne primjere da se i drugi poslodavci ohrabre za zapošljavanje osobe s invaliditetom. A sustav bi svakako trebao imati prikladne mjere za poticanje zapošljavanja. v

T

ržište rada u bitnom reflektira aktualno gospodarsko stanje, stoga ne iznenađuje visoka stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. Unatoč određenim najavama oporavka tržišta rada u 2015. godini, za očekivati je da će se ono dogoditi tek značajnijim pokretanjem gospodarstva te rastom BDP-a. U tom se kontekstu nezaposlene osobe, bez obzira na eventualni invaliditet, danas nalaze u nepovoljnom položaju te s lošom perspektivom. Nadalje, osobe s invaliditetom nailaze na značajno više prepreka prilikom zapošljavanja, kako zbog ograničenja obima i vrste poslova koje su u mogućnosti obavljati tako i nerijetko zbog nedostatka radnih kvalifikacija. Upravo je stoga zakonodavni okvir nužan za olakšanu integraciju osoba s invaliditetom u poslovnu zajednicu kao i projekti poput ovoga, koji već studentima s invaliditetom olakšavaju kontakte s poslovnom zajednicom te iznimno vrijedno radno iskustvo. U Dukatu je trajno zaposleno 48 osoba s invaliditetom, koji svojom predanošću i angažmanom bitno pridonose ostvarenju zajedničkih poslovnih ciljeva.

CZO

Fokus treba biti na prednostima

N

a žalost, loša gospodarska situacija u Republici Hrvatskoj utjecala je na smanjenje potražnje na tržištu rada. Uz navedeni problem, osobe s invaliditetom često se suočavaju s predrasudama pri zapošljavanju.

Stoga je potrebno educirati poslodavce te isticati brojne primjere osoba s invaliditetom koje uspješno svladavaju najsloženije izazove u svim poslovnim branšama. Tvrtke koje odluke donose profesionalno tretirat će odabir djelatnika s invaliditetom ravnopravno svima ostalima, fokusirat će se na prednosti i kompetencije, a ne na nedostatke kandidata. Naša iskustva su više nego pozitivna, a osobe s invaliditetom zaposlene u Croatia zdravstvenom osiguranju svoje poslovne procese obavljaju na najvišoj razini te svojom profesionalnošću mogu biti i jesu primjer ostalim zaposlenicima.