IT Top 100 Adriatic
POseban prilog poslovnog dnevnika
P
A
R
T
N
E
R
IDC ADRIATICS HRVATSKA
20. prosinca 2010.
Nemojte to staviti na papir ako niste 100% sigurni... ... jer je UNI dokumentarnu tintu nemoguće izbrisati, prodire duboko u vlakna papira te spreÄ?ava krivotvorenje.
POSLOVNI DNEVNIK I T TOP 100 ADRIATIC
sadržaj
4
Regionalna karta
Pregled prodaje, prihoda i distribucije računala u regiji
6
Pad prihoda u 2009.
10 Segmentacija
26
Pregled prihoda IT tvrtki prema vrijednosti tržišta, strukturi ukupnog prihoda, prema sjedištu te prema strukturi kompanije
16 Intervju: Tomislav
IT tvrtke u regiji Adriatic prošle su godine ostvarile pad prihoda i broja zaposlenih
8
Dominković
IT top 100
Predsjednik Uprave Algebre govori o važnosti edukacije za IT poslovanje
Grafički prikaz najboljih IT kompanija po prihodu u regiji Adriatic
20 Ilegalni softver
Korisnici u regiji sve više svjesni važnosti legalnog softvera
22 Virtualizacija poslovanja Kako ured u online vremenu pretvoriti u efikasniji i energetski štedljiviji
24 Nove mreže
Digitalizacija donosi veliku prednost ne samo televizijama već i mobilnim operaterima
24 Svijet brojki
3
posto pao je broj zaposlenih u 100 najvećih IT kompanije u regiji u 2009. godini
26 Optimalizacija
poslovanja
Printec grupa objavila partnerstvo s Flash Networksom
14
2,84
posto pao je ukupan prihod najvećih 100 IT kompanija u regiji Adriatic
milijarde eura iznosio je ukupan prihod koji je u 2009. ostvarilo 100 najvećih IT kompanija
PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ
Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Darko Markušić, Sanja Vernić, Ivana Žmegač Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016
Autori: IDC Adriatics Hrvatska, Bernard Ivezić, Stjepan Škramić GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell Izdavač: Dnevnik d. o. o. Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb
telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb
IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK
POTROŠNJA PO DRŽAVAMA
Austrija 187,000 110,000 341,41 250,000 135,000 393,88
Italija Slovenija
Hrvatska
47,000 36,000 37,83
Analiza
Broj računala i potrošnja u regiji Karta prikazuje broj dostavljenih računala u pojedine države u 2009. kao i vrijednost IT usluga Izvor: IDC Adriatics
POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
Bosna i Hercegovina
Podaci o IT tržištu Prema IT potrošnji u američkim dolarima za 2009.
Mađarska
34,726 milijuna 8,221 milijun 3,119 milijuna 2,621 milijun 1,723 milijuna 1,200 milijuna 1,000 milijun 2,000 milijuna 1,000 milijun više od 50 milijuna
Rumunjska
999,000 999,000 999,000
*zaokruženi podaci
Karta pokazuje relativne odnose u IT potrošnji po zemljama regije. Usto donosi podatak o godišnjoj dostavi osobnih računala i pisača, dodatne tehnologije za pisače po zemljama regije te godišnju vrijednost IT usluga. Vrijednosti na karti prikupio je InZemlja
329,000 150,000 121,50
ternational Data Company (IDC). Inače, tvrtka je jedan od vodećih svjetskih pružatelja usluga iz segmenta tržišne analize IT usluga. IDC posjeduje više od 1000 analitičara koji rade u uredima u 110 zemalja. (www.idc.com)
Vrijednost IT potrošnje mil. dolara
Broj dostavljenih računala
Broj dostavljenih pisača
Vrijednost IT usluga mil. dolara
1113,80 912,15 711,000 164,48 162,62 93,37 86,84 47,41
250.000 187.000 329.000 125.000 47.000 30.000 19.000 12.000
135.000 110.000 105.000 24.000 36.000 5000 10.000 6000
393,8 341,41 121,50 42,06 37,83 12,03 14,09 5,23
Hrvatska Slovenija Srbija Makedonija BiH Albanija Kosovo Crna Gora
Srbija
Dostavljena osobna računala* Dostavljeni pisači Vrijednost IT usluga (u mil. dolara)
19,000 10,000 14,09
12,000 6,000 5,23
Bugarska
Kosovo Crna Gora 125,000 24,000 42,06 30,000 5,000 12,03
Makedonija Albanija
Grčka IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK
100 najvećih
U regiji najviše izgubili IT trgovci Ukupan prihod 100 najvećih IT poduzeća u regiji Adriatic pao je u 2009. za 14 posto, na 2,48 mlrd. eura, istodobno je broj zaposlenih u tim kompanijama pao za 3% Piše: Boris Žitnik, IDC
U
kupan prihod 100 najvećih IT poduzeća u regiji Adriatic pao je u 2009. za 14 posto, na 2,48 milijardi eura. Istodobno je broj zaposlenih u tim kompanijama pao za 3 posto i iznosio 13.248 radnika. Pad potražnje uzrokovan domaćim ekonomskim problemima i vanjskom recesijom očekivano je jače pogodio IT trgovce. Njihov ukupni prihod pao je za gotovo 20 posto i broj zaposlenih za oko 9 posto. “Prave” informatičke tvrtke zabilježile su pad prometa od oko 10 posto i zaposlenosti za nešto više od 1 posto. Ljestvicu 100 najvećih IT kompanija u regiji Adriatic po ukupnom prihodu u 2009. godini i s ostvarenim konsolidiranim prometom od 231 milijun eura te 1311 zaposlenih predvodi ComTrade grupa, IT konglomerat koji uključuje jaku softversko-uslužnu komponentu, distribuciju, proizvodnju računala i maloprodaju, s podružnicama u sedam zemalja regije, ali isto tako i u Sjedinjenim Američkim POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
Državama, Austriji i Bugarskoj. Udio tvrtke u ukupnom prihodu 100 najvećih IT poduzeća u regiji Adriatic iznosio je 9,3 posto, a u broju zaposlenih 9,9 posto. U odnosu na 2008. promet ComTradea pao je za oko 12 posto. DVIJE TVRTKE
Drugo mjesto zauzela je M San grupa, vodeći IT distributer i ujedno najveći proizvođač osobnih računala u regiji. Tvrtka s podružnicama u pet zemalja regije prošle je godine ostvarila promet od 225 milijuna eura, nešto manje od 20 posto nego godinu dana prije, ostvarivši time udio od 9,1 posto u ukupnom prihodu 100 najvećih. M San grupa je preko vlasnika Stipe Matića vezana uz šestoplasirani King ICT. S konsolidiranim ukupnim prihodom tih dvaju poduzeća
Drugo mjesto zauzela je M San grupa, najveći proizvođač PC-a u regiji
Stipo Matić bi vjerojatno pretekao Veselina Jevrosimovića kao lider Adriatic IT scene po ostvarenom prometu. Inače, ta dva regionalna IT giganta imaju mnogo zajedničkih karakteristika, ali i razlika. Počeci su im vezani uz sastavljanje računala i distribucijsku funkciju, a nakon toga snažno ulaze u područje pružanja IT usluga. Razlike bi pak bile u tome da M San/King ICT za razliku od svoga beogradskog takmaca nema maloprodaju i nema tako razvijenu komponentu proizvodnje softvera po narudžbi. Poznato je, naime, da je ComTrade akvizicijom Slovenskog Hermes Softlaba, inače najjačega nezavisnog proizvođača softvera na ovim prostorima, postao igrač čiji kapaciteti (više od 1000 programera zaposleno je u toj tvrtki) nadrastaju potražnju regije Adriatic. ComTrade je time ujedno i naznačio svoju viziju razvoja, odnosno fokusiranje na potražnju sa širega globalnog tržišta. S mogučnošću širenja daleko izvan granica regije. Zagrebački je pak regionalni IT div svoju
razvojnu strategiju orijentirao prema proizvodnji u Kini, a za sada ne pokazuje namjeru da se širi izvan regije Adriatic. S druge strane, Stipo Matić svoju investicijsku strategiju sve više fokusira na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju te se tako udaljava od matičnog poslovanja. Trećerangirani, regionalni sistemski integrator S&T, realizirao je lani nešto više od 100 milijuna eura ukupnog prihoda kroz podružnice u sedam zemalja regije. Pritom je ukupan prihod tvrtke u odnosu na prethodnu godinu pao za oko 16 posto, a broj zaposlenih za oko 4 posto. PODRUŽNICE IBM-A
Na četvrtome mjestu pozicionirala se Avtera, slovenski distributer, ostvarivši lani 99 milijuna eura prometa, 6 posto manji nego godinu dana prije. Peta pozicija s ostvarenih 98 milijuna eura prihoda pripala je IBM-u, globalnom tehnološkom gigantu, koji održava
podružnice u tri zemlje regije Adriatic. U odnosu na godinu dana prije IBM je povećao svoj promet za vrtoglavih 44 posto. Međutim, taj rezultat odraz je promjena u prodajnom kanalu, s bitno povećanim izravnim fakturiranjem IBM Slovenije u odnosu na stanje prijašnjih godina. Prvih pet poduzeća zajedno je ostvarilo 30 posto ukupnog prometa 100 najvećih IT tvrtki u adriatics regiji. U REGIJI 5000 TVRTKI
Prvih 10 oko 43 posto, a prvih 20 nešto manje od 60 posto. Stupanj koncentracije još nije dostigao Paretov omjer 20:80. Informatička scena u regiji Adriatic i dalje je vrlo usitnjena. IDC Adriatics procjenjuje da u regiji djeluje oko 5000 IT poduzeća. Tako da regionalno IT tržište tek očekuje ozbiljniju konsolidaciju.
*2
72
5$ 1$ 80
$/
5(
æ(
,
1$
(7
35
$9
$
,
9(
5
5$
8
$-
72
5,
ý$
1
5$
(*
-(
.$
(*
17
2/
5ä
17
,
67
2'
,
,
$
3
,7
1$
8
2/
,
(ý
,7
3
2-
-9
.9
92
=9
+
8
1$
7
ý,
5
5+
68
-(
ä(
,1
1-
'8
67
$9
67
5,
$
-,
8
5+
$
IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK
Top 100 IT tvrtki po ukupnom prihodu Rang po prihodu (Rank by
Tvrtka (Company)
Ukupni prihod (Revenue) 2009.
Ukupni prihod (Revenue) 2008.
Rast UP (Revenue Growth) 09/08 (%)
Udio u UP (Revenue Share) 2009. (%)
Broj zaposlenih (Employees) 2009.
Broj zaposlenih (Employees) 2008.
Rast broja zap. 09/08 ( Employees Growth) (%)
Udio u broju zaposlenih 2009. (Employment Share) (%)
Prihod po zaposlenom (Revenue/ Employees), 2009
Tip poduzeća (Company’s Type)
Global/Regional/ Local
Sjedište (HQ)
Beograd
1.
ComTrade Grupa
231,322.000
262,544.000
-11,9%
9,3%
1.311
1.469
-10,8%
9,9%
176.447
ITS/SW
Regional ADR
2.
M San Grupa
225,411.062
281,189.182
-19,8%
9,1%
295
544
-45,8%
2,2%
764.105
Distributer
Regional ADR
Zagreb
3.
S&T
100,565.745
120,066.470
-16,2%
4,1%
612
642
-4,7%
4,6%
164.323
ITS/SW
Regional
Beč, Austrija
4.
Avtera
98,970.815
105,237.554
-6,0%
4,0%
112
118
-5,1%
0,8%
883.668
Distributer
Regional ADR
Ljubljana
5.
IBM
98,440.552
68,141.417
44,5%
4,0%
484
451
7,3%
3,7%
203.390
GTV
Global
Global
6.
King ICT
82,477.484
79,152.194
4,2%
3,3%
235
211
11,4%
1,8%
350.968
ITS/SW
Regional ADR
Zagreb Rzeszów, Poljska
7.
Asseco SEE
79,956.855
88,737.740
-9,9%
3,2%
561
523
7,3%
4,2%
142.526
ITS/SW
Regional
8.
Diss
59,255.226
71,845.699
-17,5%
2,4%
54
52
3,8%
0,4%
1.097.319
Distributer
Local
Ljubljana
9.
Asbis
47,998.029
46,870.181
2,4%
1,9%
99
98
1,0%
0,7%
484.829
Distributer
Regional
Nikosija, Cipar
10.
Combis
46,461.333
53,993.912
-14,0%
1,9%
280
271
3,3%
2,1%
165.933
ITS/SW
Regional ADR
Zagreb
11.
Recro
45,396.930
72,418.117
-37,3%
1,8%
99
113
-12,4%
0,7%
458.555
Distributer
Local
Zagreb
12.
SAGA
44,506.704
50,869.007
-12,5%
1,8%
301
388
-22,4%
2,3%
147.863
ITS/SW
Regional ADR
Beograd Ljubljana
13.
SRC
43,422.804
52,481.089
-17,3%
1,8%
411
425
-3,3%
3,1%
105.652
ITS/SW
Regional ADR
14.
Pakom Grupa
43,246.730
65,680.325
-34,2%
1,7%
67
79
-15,2%
0,5%
645.474
Distributer
Regional ADR
Niš
15.
Microsoft
40,626.626
41,058.357
-1,1%
1,6%
190
177
7,3%
1,4%
213.824
GTV
Global
Global
16.
HP
39,398.934
49,616.159
-20,6%
1,6%
188
205
-8,3%
1,4%
209.569
GTV
Global
Global
17.
Siemens SIS
36,928.340
41,171.829
-10,3%
1,5%
720
809
-11,0%
5,4%
51.289
ITS/SW
Global
Global
18.
Eurotrade
35,972.608
34,856.034
3,2%
1,5%
126
156
-19,2%
1,0%
285.497
Retail
Local
Rovinj
19.
Oracle
34,166.968
38,431.532
-11,1%
1,4%
93
102
-8,8%
0,7%
367.387
GTV
Global
Global
20.
Avtenta.si
30,617.319
28,944.423
5,8%
1,2%
141
132
6,8%
1,1%
217.144
ITS/SW
Local
Ljubljana
21.
Alti
29,494.317
28,406.405
3,8%
1,2%
207
154
34,4%
1,6%
142.485
Distributer
Regional ADR
Čačak
22.
Renoprom
28,466.427
31,958.570
-10,9%
1,1%
203
162
25,3%
1,5%
140.229
Retail
Local
Zagreb Beograd
23.
BS Procesor
26,921.554
33,778.693
-20,3%
1,1%
64
56
14,3%
0,5%
420.649
Distributer
Local
24.
SAP
26,451.960
30,956.052
-14,5%
1,1%
75
93
-19,4%
0,6%
352.693
GTV
Global
Global
25.
PIN Computers
24,733.726
26,242.198
-5,7%
1,0%
67
65
3,1%
0,5%
369.160
Distributer
Local
Novi Sad
26.
CompING
23,766.623
27,871.223
-14,7%
1,0%
59
59
0,4%
402.824
ITS/SW
Local
Zagreb
27.
Apis IT
23,665.546
21,535.797
9,9%
1,0%
347
337
3,0%
2,6%
68.200
ITS/SW
Local
Zagreb
28.
Alterna Intertrade
23,471.428
22,007.941
6,6%
0,9%
42
44
-4,5%
0,3%
558.844
Distributer
Regional ADR
Ljubljana
-9,5%
1,4%
124.349
ITS/SW
Regional ADR
Beograd
0,1%
1.308.532
Retail
Local
Ljubljana
29.
Informatika
22,507.142
35,963.111
-37,4%
0,9%
181
200
30.
Gambit Trade
20,936.506
19,210.981
9,0%
0,8%
16
16
31.
HG Spot
20,863.453
47,271.846
-55,9%
0,8%
151
231
-34,6%
1,1%
138.169
Retail
Local
Zagreb
32.
NIL
19,811.537
22,181.086
-10,7%
0,8%
74
67
10,4%
0,6%
267.723
ITS/SW
Regional ADR
Ljubljana
33.
In2 Group
19,030.000
15,616.438
21,9%
0,8%
334
287
16,4%
2,5%
56.976
ITS/SW
Regional ADR
Zagreb
34.
Bankart
18,873.896
17,927.848
5,3%
0,8%
183
182
0,5%
1,4%
103.136
ITS/SW
Local
Ljubljana
35.
Marand
17,991.118
22,969.928
-21,7%
0,7%
108
108
0,8%
166.584
ITS/SW
Local
Ljubljana
36.
Microline
17,971.863
20,886.751
-14,0%
0,7%
45
40
12,5%
0,3%
399.375
Distributer
Local
Zagreb
37.
Megatrend
17,708.583
25,432.928
-30,4%
0,7%
40
48
-16,7%
0,3%
442.715
Distributer
Local
Zagreb
38.
Printec
16,707.200
20,584.901
-18,8%
0,7%
118
102
15,7%
0,9%
141.586
ITS/SW
Regional
Atena, Grčka Beograd Zemun
39.
Ewe Comp
16,689.367
17,415.225
-4,2%
0,7%
67
69
-2,9%
0,5%
249.095
Distributer
Local
40.
Telefonija
16,578.093
26,014.254
-36,3%
0,7%
312
305
2,3%
2,4%
53.135
ITS/SW
Local
Beograd
41.
Unistar LC
16,546.472
15,740.779
5,1%
0,7%
65
65
0,5%
254.561
ITS/SW
Local
Ljubljana
42.
Infosoft Systems
16,510.995
24,616.204
-32,9%
0,7%
129
117
10,3%
1,0%
127.992
Distributer
Regional ADR
Tirana
43.
ITD
14,936.797
15,000.000
-0,4%
0,6%
68
65
4,6%
0,5%
219.659
Distributer
Local
Tirana
44.
Computech
14,178.222
29,602.688
-52,1%
0,6%
20
19
5,3%
0,2%
708.911
ITS/SW
Local
Zagreb
45.
Makromikro
14,163.040
11,505.275
23,1%
0,6%
68
56
21,4%
0,5%
208.280
Retail
Local
Zagreb
46.
ELKO Group
14,046.426
22,326.421
-37,1%
0,6%
18
33
-45,5%
0,1%
780.357
Distributer
Regional
Riga, Latvija
47.
Actual I.T.
13,963.990
16,665.863
-16,2%
0,6%
154
163
-5,5%
1,2%
90.675
ITS/SW
Regional ADR
Koper
48.
Recro-net
13,931.558
14,719.987
-5,4%
0,6%
86
76
13,2%
0,6%
161.995
ITS/SW
Regional ADR
Zagreb
49.
Konica Minolta
13,749.193
13,775.516
-0,2%
0,6%
81
78
3,8%
0,6%
169.743
GTV
Global
Global
50.
Gisdata Grupa
12,976.751
12,070.000
7,5%
0,5%
175
146
19,9%
1,3%
74.153
ITS/SW
Regional ADR
Zagreb
POSLOVNI DNEVNIK I T TOP 100 ADRIATIC
u Adriatic regiji u 2009. Rang po prihodu (Rank by
Tvrtka (Company)
Ukupni prihod (Revenue) 2009.
Ukupni prihod (Revenue) 2008.
Rast UP (Revenue Growth) 09/08 (%)
Udio u UP (Revenue Share) 2009. (%)
Broj zaposlenih (Employees) 2009.
Rast broja zap. 09/08 ( Employees Growth) (%)
Broj zaposlenih (Employees) 2008.
(u eurima)
Udio u broju zaposlenih 2009. (Employment Share) (%)
Prihod po zaposlenom (Revenue/ Employees), 2009
Tip poduzeća (Company’s Type)
Global/Regional/ Local
Sjedište (HQ)
51.
CS Computer Systems
12,747.396
10,804.454
18,0%
0,5%
70
74
-5,4%
0,5%
182.106
ITS/SW
Regional ADR
Zagreb
52.
Informatika
12,411.649
9,399.707
32,0%
0,5%
100
94
6,4%
0,8%
124.116
ITS/SW
Local
Ljubljana
53.
Adacta
12,275.238
12,061.180
1,8%
0,5%
157
156
0,6%
1,2%
78.186
ITS/SW
Regional ADR
Ljubljana
54.
ERC Commerce Computers
11,648.792
14,980.667
-22,2%
0,5%
37
38
-2,6%
0,3%
314.832
Distributer
Local
Beograd
55.
KSU Company
11,537.886
19,578.014
-41,1%
0,5%
63
64
-1,6%
0,5%
183.141
Distributer
Local
Zagreb
56.
Lancom
11,481.772
12,671.756
-9,4%
0,5%
62
69
-10,1%
0,5%
185.190
ITS/SW
Local
Ljubljana
57.
FINA
11,340.000
11,472.602
-1,2%
0,5%
98
95
3,2%
0,7%
115.714
ITS/SW
Local
Zagreb
58.
Halcom
11,300.806
9,803.129
15,3%
0,5%
107
88
21,6%
0,8%
105.615
ITS/SW
Regional ADR
Ljubljana Beograd
59.
Direct Link
11,073.760
15,965.870
-30,6%
0,4%
45
45
0,3%
246.084
Distributer
Local
60.
MSoft
10,379.729
10,387.931
-0,1%
0,4%
61
59
3,4%
0,5%
170.159
ITS/SW
Local
Skopje
61.
Span
10,221.431
11,113.454
-8,0%
0,4%
65
53
22,6%
0,5%
157.253
ITS/SW
Local
Zagreb Ljubljana
62.
SIMT
10,164.472
20,139.594
-49,5%
0,4%
70
76
-7,9%
0,5%
145.207
ITS/SW
Regional ADR
63.
Neokom
10,052.043
10,142.394
-0,9%
0,4%
48
42
14,3%
0,4%
209.418
ITS/SW
Local
Skopje
64.
Smart Com
9,972.482
23,476.650
-57,5%
0,4%
89
121
-26,4%
0,7%
112.050
ITS/SW
Local
Ljubljana
65.
RRC
9,965.677
12,136.749
-17,9%
0,4%
19
25
-24,0%
0,1%
524.509
Distributer
Local
Beograd
66.
Gigatron
9,946.585
6,715.411
48,1%
0,4%
37
25
48,0%
0,3%
268.827
Retail
Local
Beograd Ljubljana
67.
Acord-92
9,871.707
11,796.931
-16,3%
0,4%
31
33
-6,1%
0,2%
318.442
Distributer
Local
68.
Cisco Systems
9,739.944
7,649.093
27,3%
0,4%
63
66
-4,5%
0,5%
154.602
GTV
Global
Global
69.
Špica International
9,443.322
11,291.003
-16,4%
0,4%
64
62
3,2%
0,5%
147.552
ITS/SW
Regional ADR
Ljubljana
70.
b4b
9,317.310
7,459.791
24,9%
0,4%
90
80
12,5%
0,7%
103.526
ITS/SW
Regional ADR
Zagreb
71.
Grapollo International
8,917.802
13,932.480
-36,0%
0,4%
56
50
12,0%
0,4%
159.246
Distributer
Local
Beograd
72.
InfoDom Grupa
8,869.625
10,641.195
-16,6%
0,4%
111
91
22,0%
0,8%
79.907
ITS/SW
Regional ADR
Zagreb
73.
Links
8,683.477
6,644.214
30,7%
0,4%
43
42
2,4%
0,3%
201.941
Retail
Local
Zagreb
74.
Arrow ECS
8,498.025
8,301.593
2,4%
0,3%
12
11
9,1%
0,1%
708.169
Distributer
Global
Global
75.
Telegroup
8,332.354
13,237.496
-37,1%
0,3%
154
167
-7,8%
1,2%
54.106
ITS/SW
Local
Beograd
76.
Kodeks
8,239.730
9,746.059
-15,5%
0,3%
26
27
-3,7%
0,2%
316.913
Distributer
Local
Zagreb
77.
Lanaco
7,991.800
6,590.000
21,3%
0,3%
163
145
12,4%
1,2%
49.029
ITS/SW
Local
Banja Luka
78.
Login Systems
7,968.694
8,976.180
-11,2%
0,3%
61
52
17,3%
0,5%
130.634
Distributer
Regional ADR
Skopje
79.
FMC
7,898.026
11.189.238
-29,4%
0,3%
36
30
20,0%
0,3%
219.390
ITS/SW
Local
Ljubljana
80.
Storm Computers
7,866.563
12,163.516
-35,3%
0,3%
54
54
0,4%
145.677
ITS/SW
Local
Zagreb
81.
ECS
7,866.563
9,667.164
-18,6%
0,3%
48
48
0,4%
163.887
ITS/SW
Local
Zagreb
82.
PC Centar
7,696.128
8,804.519
-12,6%
0,3%
82
81
1,2%
0,6%
93.855
Retail
Local
Beograd
83.
MDS Informatički inženjering
7,648.339
10,842.907
-29,5%
0,3%
41
35
17,1%
0,3%
186.545
ITS/SW
Local
Beograd
84.
Seavus
7,582.173
7,570.712
0,2%
0,3%
347
330
5,2%
2,6%
21.851
GTV
Global
Malme, Švedska
85.
Verso
7,539.612
6,984.578
7,9%
0,3%
28
25
12,0%
0,2%
269.272
ITS/SW
Local
Zagreb
86.
Perftech
7,369.612
8,737.377
-15,7%
0,3%
83
91
-8,8%
0,6%
88.791
ITS/SW
Regional ADR
Ljubljana
87.
ADD
7,228.570
8,742.034
-17,3%
0,3%
52
55
-5,5%
0,4%
139.011
ITS/SW
Local
Ljubljana
88.
Infosistem
7,196.318
11,289.308
-36,3%
0,3%
76
93
-18,3%
0,6%
94.688
ITS/SW
Local
Zagreb
89.
AMC
6,967.215
7,697.665
-9,5%
0,3%
71
50
42,0%
0,5%
98.130
Retail
Local
Skopje
90.
Mikronis
6,773.017
7,275.658
-6,9%
0,3%
21
18
16,7%
0,2%
322.525
Retrail
Local
Zagreb Zagreb
91.
BDS Biro Data Servis
6,755.486
9,464.588
-28,6%
0,3%
72
72
0,5%
93.826
ITS/SW
Local
92.
CROZ
6,695.668
7,056.287
-5,1%
0,3%
100
97
3,1%
0,8%
66.957
ITS/SW
Regional ADR
Zagreb
93.
Cacttus
6,677.871
8,252.683
-19,1%
0,3%
66
44
50,0%
0,5%
101.180
ITS/SW
Regional ADR
Priština, Kosovo
94.
Dinarid
6,642.841
6,761.764
-1,8%
0,3%
8
7
14,3%
0,1%
830.355
Distributer
Local
Zagreb
95.
D1
6,631.901
16,068.233
-58,7%
0,3%
10
16
-37,5%
0,1%
663.190
Distributer
Local
Ljubljana
96.
Senso Mikro
6,607.392
36,472.907
-81,9%
0,3%
8
27
-70,4%
97.
Netiks
6,562.860
6.598.952
-0,5%
0,3%
25
25
98.
Despec Up International
6,485.782
7,651.223
-15,2%
0,3%
18
20
99.
Megatrend poslovna rješenja
6,441.630
9,424.234
-31,6%
0,3%
42
41
100.
Lost
6,433.408
8,471.678
-24,1%
0,3%
22
Ukupno
2,480.747.329
2,897.862.957
-14,4%
100,0%
13.248
0,1%
825.924
Distributer
Local
Zagreb
0,2%
262.514
Retail
Local
Beograd
-10,0%
0,1%
360.321
Retail
Local
Beograd
2,4%
0,3%
153.372
ITS/SW
Local
Zagreb
20
10,0%
0,2%
292.428
Distributer
Local
Zagreb
13.637
-2,9%
100,0%
IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK
Struktura prihoda
Većina tvrtki najviše prihoda ostvaruje na tržištu regije Adriatic
10% Država
Izvor: IDC Adriatics
Lokalno 33%
44% Regija
Globalno 13%
Zastupljenost tvrtki prema položaju Tridesetpet hrvatskih poduzeća ostvarilo je najveći promet, oko 43 posto ukupnog prometa u regiji d ukupnog prihoda koji su ostvarila poduzeća sa sjedištem u regiji Adriatic 35 hrvatskih poduzeća ostvarila su najviše od ukupnog prometa, 43%. Prvih pet bili su M San grupa, King ICT, Combis, Recro i Eurotrade. Osamnaest srpskih tvrtki, od kojih su najveće ComTrade grupa, Saga, Pacom grupa, BS Procesor i PIN Computers, zabilježilo je 27% ukupnog prometa, dok su 23 slovenska poduzeća realizirala 26% prometa. Glavni slovenski igrači bili su: Avtera, Diss, SRC, Avtenta.si i Alterna Intertrade. Četiri makedonska poduzeća, MSoft, Neocom, AMC, Login Systems, ostvarila su 2% ukupnog prihoda, dva albanska poduzeća, Infosoft Systems i ITD, 1,7%, a po jedno poduzeće iz BiH, Lanaco i Kosova, Cacttus, svaki po 0,4% ukupno prometa poduzeća sa sjedištem u regiji.
O
10 POSLOVNI DNEVNIK I T TOP 100 ADRIATIC
Metodologija Cilj je prikazati relativnu ulogu i značaj 100 najvećih IT poduzeća prisutnih na IT tržištu osam zemalja koje čine Adriatic regiju (Hrvatska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Crna Gora, Kosovo) po dva pokazatelja: konsolidiranom ukupnom prihodu i broju zaposlenih. Pritom, ako je sjedište kompanije u jednoj od zemalja Adriatic regije, uključen je ukupni prihod ostvaren u Adriatic regiji, a i šire ako dato poduzeće djeluje i izvan regije. Ako se pak radi o globalnom IT vendoru ili regionalnom IT poduzeću kojemu je sjedište izvan Adriatic regije, onda je uključen samo prihod koji su ostvarila njegova poduzeća u regiji. Poduzeća su široko karakterizirana prema pretežitoj djelatnosti, odnosno prema djelatnosti kojom ostvaruju najveći dio svoje dodane vrijednosti. U ovom pregledu razlikujemo ove vrste poduzeća: IT uslužna i softverska poduzeća (ITS/SW): “prava” informatička poduzeća koja uključuju
pružatelje IT usluge (sistem integratore, implementatore i ostala uslužna IT poduzeća) i proizvođače softverskih rješenja. Globalni tehnološki vendori (GTV): Velika internacionalna IT poduzeća, predvodnici tehnoloških inovacija kao što su: IBM, HP, Microsoft, SAP, Oracle, Cisco Systems itd. IT distributeri (Distributors): veleprodajna poduzeća koja u cijelosti ili pretežito plasiraju proizvode (daljnja prodaja) prodavačima, reselerima, dealerima i maloprodaji, a samo izuzetno krajnjim korisnicama. Ta poduzeća imaju imaju veliki promet, manje marže, brz obtraj zaliha, a glavna im je značajka učinkovita logistika. IT maloprodajna poduzeća (Retail): tvrke specijalizirane za neposrednu prodaju osobnih računala, perifernih uređaja, komponenti i potrošnog materijala građanstvu i manjim poduzećima u specijaliziranim prodavaonicama (maloprodajnim lancima). Uobičajeno, uz IT proizvode u svom asortimanu imaju i potrošačku elektroniku a i drugu tehničku robu.
PROMO
Canonov globalni poslovni uspjeh temelji se na lokalnoj izvrsnosti C
anon je upravo jedna od onih robnih marki prisutna u gotovo svakom poslovnom okruženju. Tijekom posljednjih četrdeset godina preobrazio se iz proizvođača vrhunskih fotoaparata u vodeću tvrtku na području poslovnih rješenja. Canon već sedamdeset godina predano radi na inovativnim i naprednim tehnologijama za obradu slika, što mu je priskrbilo ulogu vodećeg svjetskog proizvođača rješenja za obradu i ispis slika. Od svog osnivanja 1937. Canon je izrastao u globalnu tvrtku prisutnu na različitim tržištima u rasponu od poslovnih rješenja, obrade slika za općenitu uporabu, preko televizijskog emitiranja do medicinskih sustava i industrijskih uređaja. To je jedna od najpoznatijih i najpouzdanijih tvrtki s godišnjim prihodom od 3,4 milijarde jena (31 milijun eura) te približno 118.000 zaposlenih u skoro 200 društava. Jedno od društava kćeri japanske tvrtke Canon Inc. jest Canon Europe koji pokriva prodaju u više od 110 država Europe, Bliskog Istoka i Afrike (EMEA). Time ostvaruje otprilike trećinu globalnih Canonovih prihoda. Za Canonove interese u srednjoj i istočnoj Europi brine se regionalna tvrtka kći tvrtke Canon
Europe, odnosno Canon CEE sa sjedištem u Beču u Austriji. Odgovorna je za 24 država, između ostalog Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.
»Uspješan prodor u Hrvatsku
Robna marka Canon prisutna je u Hrvatskoj već više od trideset godina uz podršku tvrtke Canon Adria čije usluge obuhvaćaju tehničku podršku, obuku, certificiranje tehničkog osoblja i savjetovanje. Oduvijek ima vodeću ulogu na tržištu poslovnih rješenja i rješenja za kranje korisnike. 2009. godine Canon CEE otvorio je predstavništvo u Zagrebu jer se usporedo s razvojem tržišta ukazala potreba za bližim i potpuno lokalno upravljanim pružanjem podrške partnerima i distributerima. U to spadaju i usluge savjetovanja prilikom osmišljavanja novih poslovnih strategija da bi se ostvario što je moguće veći povrat ulaganja. Ta se odluka pokazala ključnom pa ni rezultati nisu izostali. Prema podacima IDCa Canon je u Hrvatskoj vodeća robna marka kad je riječ o tintnim jednofunkcijskim pisačima s udjelom na tržištu većim od 55% (podaci za treći kvartal 2010.). Vodeće mjesto s nešto
više od 30% udjela na tržištu ima i kad je riječ o crno-bijelim laserskim višefunkcijskim pisačima, dok je na tržištu laserskih pisača u boji uvijek među prva tri proizvođača. Apsolutni je pobjednik kad je riječ o prodaji crno-bijelih laserskih kopirki i onih u boji, s udjelom na tržištu od 56, odnosno 38%.
»Odgovornost za okoliš i društvo
Sve Canonove podružnice u regiji slijede jasno postavljene poslovne ciljeve Canona, ali istodobno podupiru povelju o zaštiti okoliša, utemeljenu na osnovnim načelima povelje o zaštiti okoliša organizacije. Canonov poslovni stav utemeljen je na uvjerenju da je poštivanje interesa društva i okoliša sastavni dio dobrih poslovnih praksi, što izražava i korporativna filozofija Kyosei - živjeti i raditi za opće dobro. Tako nastoje uskladiti zaštitu okoliša i poslovne interese vezane uz aktivnosti poduzeća i nude proizvode koji imaju manji negativan učinak na okoliš. Canon teži tome da bude dinamička sila u korporativnoj društvenoj odgovornosti te kao organizacija nastoji osigurati dodatnu vrijednost na svim tržištima, za sve strane i interesne skupine. IT TOP 100 ADRIAT IC POSLOVNI DNEVNIK 11
Lokacija
Gledano prema sjedištu, najuspješnije tvrtke iz Hrvatske Izvor: IDC Adriatics
0,4% Albanija 0,4% BiH
Albanija 1,7%
1,9% Makedonija 42,6% Hrvatska
Slovenija 25,6%
Srbija 27,4%
59 tvrtki ostvarilo gotovo 60% prihoda Najveći distributer u regiji prošle godine bila je M San grupa, a 59 tvrtki svrstano je u ‘prave’ informatičke tvrtke obzirom na tip, odnosno pretežitu djelatnost, 59 poduzeća, koja su svrstana u “prave” informatičke tvrtke – bave se pružanjem IT usluga i proizvodnjom softverskih rješenja – ostvarilo je gotovo 60 posto prihoda najvećih 100 tvrtki. Ljestvicu tih poduzeća predvodi srpska grupa ComTrade s udjelom od oko 19 posto. Doduše, ovdje treba napomenuti da ComTrade znatan dio svojih prihoda ostvaruje distribucijom i maloprodajom. Na drugome mjestu sa 8,4 posto udjela je S&T, regionalni sistemski integrator iz Beča s podružnicama u sedam zemalja regije. Treće pozicionirani je hrvatski King ICT sa 6,9 posto, aktivan u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji. Četvrti je regionalni sistemski integrator utemeljen 2008., Asseco SEE, koji je nedavnim akvizicijama postao važan “igrač” u regiji (Logos i Arbor u Hrvatskoj, Pexim u Makedoniji i Srbiji, Pronet na Kosovu), posebno u bankarskom sektoru. Slijedi hrvatski Combis,
S
12 POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
srpska Saga, slovenski SRC i globalni distributer Siemens IT Solutions and Services, sve tvrtke koje su imale udio veći od 3% u ovoj kategoriji. Ostale tvrtke (njih 41) trgovci su informatičkom opremom, paketnim softverom, komponentama, potrošnim materijalom i rezervnim dijelovima. Od toga 29 tvrtki su distributeri, dok preostalih 12 predstavljaju maloprodajna poduzeća. Najveći distributer u regiji prošle godine bila je M San grupa, s udjelom od gotovo 27 posto od u ukupnom prihodu distributera uključenih u najvećih 100. Tvrtka je prisutna u pet zemalja regije. Slijede je dva slovenska distributera Avtera i Diss, zatim dolazi Asbis, dok hrvatski Recro zaokružuje ljestvicu pet najvećih distributera u regiji. Od pet najvećih maloprodajnih poduzeća četiri su hrvatska. Ljestvicu predvode Eurotrade i Renoprom, a na trećemu mjestu je slovenski Gambit Trade, a zatim HG Spot i Makromikro.
POZICIONIRANJE Unatoč činjenici da su IT tržišta zemalja regije Adriatic relativno skromna volumena, iole ozbiljnije pozicioniranje pojedine IT tvrtke traži šire okvire poslovanja, a 57 tvrtki uključenih u ljestvicu 100 najvećih IT tvrtki u regiji djeluje u okvirima svoga nacionalnog tržišta. Tih 57 tvrtki ostvarilo je u 2009. ukupno 835 milijuna eura ili 33 posto od ukupnog prometa 100 najvećih IT kompanija. S druge strane 27 IT poduzeća sa sjedištem u jednoj od zemalja regije, prisutnih u više od jedne zemlje u regiji, ostvarila su 1,09 milijardi eura, odnosno 44% ukupnog prihoda sto najvećih. Preostali dio ukupnog prihoda gledano prema porijeklu i geografskoj zastupljenosti u prošloj godini otpadao je 10% na regionalne igrače sa sjedištem izvan regije Adriatic te preostalih 13% na 10 globalnih dobavljača. Mala zastupljenost globalnih dobavljača može iznenaditi. Treba imati na umu da je riječ o ukupnom prihodu njihovih podružnica u regiji Adriatic, a ne o ukupnoj prodaji njihovih proizvoda i usluga na tržištima.
Prema tipu kompanije najbolje zarađuju pružatelji IT usluga
7% Maloprodaja
Izvor: IDC Adriatics
Globalne tvrtke 10,9%
33,7% Distributeri
IT usluge i rješenja 48,4%
Očekivani prihodi u 2010. bit će slični U zemljama regije očekuje se lagani oporavak od krize onjunkturna kretanja u zemljama najvećim zemljama u regiji, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji nagovješćuju
K
gospodarski oporavak, a time i pojačanu potražnju za IT opremom i uslugama. Za očekivati je, stoga da će ukupni prihod Top 100 IT kompanija u regiji u 2010. biti negdje na nivou
iz prethodne godine. Dok je u 2009. zabilježen drastični pad prodaje informatičke opreme i stagnantne isporuke softvera i IT usluga, u ovoj godini prodaja hardvera će se stabilizi-
rati na jednom relativno nižem nivou dok će vrijednost isporučenih softverskih licenci i pripadajućeg održavanja kao i pruženih IT usluga opasti za oko 7 posto.
Naučite koristiti sredstva iz europskih fondova za Vaše razvojne projekte Kroz naš NOVI program obrazovanja saznajte kako detaljno izraditi projektne prijedloge i kako uspješno provoditi EU projekte.
UPISI U TIJEKU Po čem čemu je NAŠ obrazovni ob program jedinstven? Saznajte na http://eu.algebra.hr ALGEBRA ZAGREB / Maksimirska 58a, Ilica 242 / info@algebra.hr / 01 2332 861
Učite od najboljih! Algebra ima veliko iskustvo u pripremi projekata iz različitih financijskih instrumenata, fondova i programa od kojih su u proteklih četiri godine realizirani projekti u ukupnoj vrijednosti od preko 10.000.000,00 kuna.
IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK 13
Vrijednost tržišta
U regiji najvrednije hrvatsko IT tržište, nakon njega slovensko
1,4% Crna Gora 2,6% Kosovo 2,8% Albanija
Izvor: IDC Adriatics
BiH 4,9%
5,0% Makedonija 33,8% Hrvatska
Srbija 21,6%
27,7% Slovenija
Vrijednost tržišta u zemljama regije IT izdaci u 2009. u regiji iznosili su oko 2,4 milijarde eura i smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu za 16,9 posto ruto i neto princip: Pri sagledavanju rezultata poslovanja informatičkog sektora treba uzeti u obzir da je ukupan prihod, sa svojom specifičnom iskaznom moći, tek jedan od načina, odnosno sustava indikatora kvantifikacije kretanja informatičke industrije u zemlji. Ovaj način praćenja zasnovan je na tzv. bruto principu, tj. uključuje ukupan prihod svih IT poduzeća, čemu je imanentno dvostruko ili višestruko zbrajanje prihoda kad roba kola u distributivnom lancu, kad se usluge daju na izvedbu podugovaračima, a uključuju i prihod ostvaren izvozom. Pritom su uključeni i prihodi od
B
14 POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
artikala koji ne spadaju u IT: potrošačka elektronika, televizori, klima-uređaji i dr., koje prodaju IT distributeri i maloprodaja. Praćenjem po bruto principu dobiva se uvid u relativnu veličinu i financijsku snagu pojedinih poduzeća i omogućava sagledavanje važnosti ukupne IT industrije i njezinih dijelova u ukupnom gospodarstvu, ali ne i pregled stvarne IT potrošnje u zemlji. Pristup mjerenju stvarnog volumena IT izdataka ili IT potrošnje u zemlji, tzv. neto princip praćenja, primjenjuje IDC Adriatics, analitička kuća koja već više od deset godina prati i analizira hrvatsko i regionalno IT tržište. IDC kao mjeru veličine IT tržišta, odno-
sno kretanja ukupne IT potrošnje uzima vrijednost isporuka informatičkih produkata i usluga krajnjim korisnicima: gospodarstvu, državi i kućanstvima. Tako se izbjegava prije spomenuto višestruko zbrajanje pojedinačnih prihoda i isključuju proizvodi koji ne spadaju u IT. Prema nalazima IDC Adriaticsa ukupne isporuke, odnosno IT izdaci u regiji Adriatic, u 2009. godini iznosili su 2,37 milijardi eura i smanjeni su u odnosu na 2008.godini za 16,9 posto. Najveće nacionalno IT tržište u regiji imala je Hrvatska, na koju otpada 34 posto ukupne IT potrošnje u regiji. Slijede Slovenija s udjelom od 28 posto te Srbija sa 22 posto.
IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK 15
INtervju
Informatički smo pismeni, slijedi učenje IT vještina Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre, tvrdi da je masovno informatičko opismenjavanje u nas završilo i da su škole preuzele brigu o novim generacijama Razgovarao: Bernard Ivezić
A
lgebra, vodeći hrvatski IT edukacijski centar prema agenciji IDC Adriatics, ove se godine nastavila snažno širiti u inozemstvo. Nakon Bosne i Hercegovine pronašla je edukacijskog partnera u Makedoniji, tvrtku Semos, bacila oko na Srbiju koja je novo perspektivno tržište te u Sloveniji uspješno završila testiranje ATES sustava koji je Algebri otvorio nove prilike. U Hrvatskoj je Algebra proširila svoj fokus te počela snažno poticati suradnju između gospodarstva i akademskog sektora. Predsjednik Uprave Algebra Tomislav Dominković kaže da su upravo stoga veliku važnost dali Gospodarskom vijeću koje se sastaje minimalno dvaput na godinu i u kojem sudje16 POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
luju predstavnici velikih tehnoloških kompanija poput Microsofta, IBM-a, Oraclea, SAP-a i Cisca te tvrtki koje zapošljavaju velik broj IT stručnjaka. Cilj vijeća je ukazati na potrebne izmjene u nastavnim programima i dati strateške smjernice razvoju Visoke škole, osigurati gostovanja najstručnijih predavača iz prakse i pomoći studentima prilikom izvođenja stručnih praksi i sudjelovanja na projektima. Dominković naglašava i važnost Centra karijera koji studentima u njihovoj ustanovi pruža vid profesionalne orijentacije. “Takav pristup na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo pohvalila je vrlo cijenjena flamanska akreditacijska agencija NVAO prilikom ocjene sustava kvalitete, ali i domaći predstavnici Agencije
za visoko obrazovanje te predstavnici poslodavaca”, naglašava Dominković. Jesu li Hrvati informatički pismeni?
Masovno informatičko opismenjavanje u Hrvatskoj je takoreći završilo i “odolijevanje” korištenju informatičke tehnologije primjećuje se još jedino u starijih osoba. Generacije srednje životne dobi su uglavnom naučile koristiti se računalima, a za one najmlađe brigu je na razini osnovnoga informatičkog opismenjavanja preuzeo obrazovni sustav. Ponosan sam što je Algebra sudjelovala u tom procesu. Sada su pred nama novi izazovi jer sve konkurentnije gospodarsko okruženje zahtijeva nove informatičke vještine, posebno u segmentu
povećanja produktivnosti. Primjerice, u zapadnoj Europi sada se traže IT znanja povezana sa sustavima za kolaboraciju, portale, intranete, dokumentacijski menadžment, analizu podataka i druge naprednije IT sustave. U Hrvatskoj nam taj obrazovni posao tek predstoji. Mnogo je tvrtki koje imaju odličnu IT infrastrukturu, ali je najviše ili isključivo koriste za primanje i slanje e-pošte. Gdje ste u odnosu na konkurenciju?
U Hrvatskoj smo jedini sveobuhvatni IT obrazovni centar, a ujedno smo i najveći IT obrazovni centar u jugoistočnoj Europi. Naše kontinuirano ulaganje u kompetencije i kvalitetu prepoznao je Microsoft koji nam je u studenom dodije-
lio zlatni status za njihovu specijalističku edukaciju, i to po najnovijoj nomenklaturi. To je najviši stupanj priznanja koji može dobiti neka institucija u našoj branši.
bri slušati i pohađati nastavu za IT specijalističko obrazovanje za Microsoft. Certifikate polaznici mogu polagati i drugdje, ali alternativa je u pravilu da uče sami.
Koliko je bilo takvih centara do sada?
Koliko ulažete u obrazovanje vlastitih zaposlenika?
Microsoft je izmijenio kriterije i danas ima samo jednoga takvog partnera. Početkom godine u Hrvatskoj nas je bilo pet. Neki centri bi u idućim mjesecima mogli kroz ulaganja obnoviti taj status, ali pretpostavka je da minimalno 30 posto njih to neće uspjeti.
Naši predavači/mentori specijaliziranih područja godišnje provode od 20 do 35 dana educirajući se u inozemstvu ili u Hrvatskoj.
Što to znači u praksi?
Nedavno je Prometric objavio da je Algebra drugi najbržerastući centar za IT testiranja u Europi. Kako ste to ostvarili?
To znači da 49 posto IT profesionalaca, koji su vezani za Microsoftove tehnologije, u Hrvatskoj može samo u Alge-
Izgradili smo vrhunsku infrastrukturu za testiranja i potrudili se maksimalno povezati edukaciju s neovisnom certifika-
cijom. Zato nam danas na testiranja dolaze ljudi iz Rumunjske, Bugarske, Srbije, Mađarske kao i iz Hrvatske i okolnih zemalja. Imamo programe testiranja koje zasad nema nitko u regiji. Često je riječ o testiranjima koja traju i po cijeli dan. Među najtraženijim certifikacijama su one za Microsoftove serverske tehnologije, operacijske sustave i razvoj softvera, a uz njih i certifikacije za Ciscovu mrežnu infrastrukturu. Uz tehnološke certifikate radimo i certifikacije koje nisu informatičke. Primjerice, nedavno smo odrađivali takav posao za Europsku komisiju. Hrvatska će u EU dobiti oko 400 radnih mjesta, a mi smo radili testiranje za prvi krug. Imali smo čak 1300 ljudi na testovima. Očekujemo nasta-
vak tog posla ove godine, ali je to prolongirano. Što se danas u IT obrazovanju najviše traži?
Iako se za uspješno traženje radnog mjesta može završiti srednja škola i nekoliko specijaliziranih IT tečajeva, kompanije sve češće očekuju širinu zbog tzv. soft skilsa i sposobnosti upijanja novih trendova. Stoga smo se u posljednje četiri godine fokusirali na visokoškolsko obrazovanje kroz našu Visoku školu za primijenjeno računarstvo, koja školuje diplomirane softverske i sistemske inženjere. U Algebri u kojoj dominiraju kraći obrazovni programi trenutno se pojačano traže školovanja iz područja sigurnosti, pojedinih poslužiteljskih tehnologija i virtualizacije. IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK 17
intervju
I Agrokor i Combis kreću se u tom smjeru, pa koliko je virtualizacija stvarno postala tražena?
Svakako je riječ o tehnologiji koja će znatno promijeniti IT svijet. Prije dvije godina nitko nije tražio specijalističku edukaciju iz virtualizacije, a posljednjih godinu dana to postaje sve traženiji specijalistički program. Pomaci su ovdje iz mjeseca u mjesec veliki. Otvaraju se novi programi u infrastrukturi, platformama i aplikacijama te sigurnosti i podatkovnim centrima, sve povezano s virtualizacijom. Znači li to da neće biti potrebe za nekim današnjim IT zanimanjima poput sistemskih inženjera?
Sistemski inženjeri koji nauče poslovne procese i tehnologije računarstva u oblacima mogu biti bezbrižni. Naime, dolazak nove paradigme računarstva, računarstva u oblacima, samo znači da će trebati više informatičara nego dosad. Slična paradigma se pojavila u
Moguće je da za 5 godina 90% učenika predavanja prati online
vezi s korištenjem električne energije; stručnjaci nisu kao prije više potrebni u svakoj tvrtki koja koristi struju, već su koncentrirani u kompanijama koje se bave proizvodnjom i distribucijom energije, ali ih je puno više potrebno nego prije.
Razvija li Algebra vlastitu ponudu u sklopu računarstva u oblacima?
Nama koji smo u tehnologiji sve vrijeme to je zapravo drugi naziv za stvari s kojima živimo godinama. Algebra je razvila niz e-learning proizvoda koje klijentima nudimo na našoj infrastrukturi, što zapravo nije ništa drugo doli cloud pristup. Uostalom, cijela Microsoftova infrastruktura za osvježavanje aplikacija je zapravo cloud infrastruktura, i to još od devedesetih. Kako su onda ‘cloud’ i opće povećanje informatičke pismenosti promijenili Algebru?
TOMISLAV DOMINKOVIĆ predsjednik Uprave Algebre PIXSELL 18 POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
Osim što smo zbog novih
znanja i tehnologija kontinuirano nadograđivali našu obrazovnu ponudu, unijeli smo i niz inovacija u naše poslovanje. U posljednjih deset godina svjedoci smo strelovitog razvoja interneta i drugih tehnologija poput virtualnih privatnih mreža (VPN) ili instant messaginga, koji je umnogome promijenio tržište rada. Dio zaposlenika u Algebri zahvaljujući tome radi na daljinu. Zatim smo razvili sustave za učenje na daljinu, takozvani e-learning, a ove godine smo počeli intenzivnije raditi na prijenosu uživo i udaljenoj kolaboraciji na tečajevima. Hoće li e-learning postati dominantan oblik obrazovanja u budućnosti?
Lako bi se moglo dogoditi
da za pet godina 10% polaznika nastavu prati iz učionice, a svi ostali online. Tehnologija to već danas omogućava, a svijest o mogućnostima takve nastave se sve više razvija. Koriste li tvrtke e-learning servise, odnosno vašu ‘cloud’ ponudu?
Posebno su tražene takve edukacije u segmentu Microsoftova Officea i sigurnosnih politika. Takve mogućnosti jako koriste banke i državna uprava te velike kompanije. Primjerice, u Ministarstvu pravosuđa sudjelovali smo na projektu eSpis na kojem smo radili e-learning sadržaje za obuku ljudi koji rade na tom sustavu. U KBC-u Zagreb radimo nešto slično kao i u Hrvatskom Telekomu, koji od MS Officea 2003 sve edukacije za uredske aplikacije provodi na taj način. Slično rade i Vipnet, Lura, Podravka, Zračna luka Zagreb, Croatia Airlines. Osim toga naš e-learning servis “u oblaku” koristi Ministarstvo uprave, ali i odjeli ljudskih potencijala Jamnice, Leda, Zvijezde.
IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK 19
piratstvo
Legalan softver donosi stotine tisuća radnih mjesta Jedna od posljedica korištenja nelegalnog softvera može biti i potpuni gubitak podataka, a to neke tvrtke može odvesti i u propast Piše: Stjepan Škramić
20 POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
S
oftver nabavljen na sumnjive načine dugo je opravdavan kao jedno od sredstava za podizanje informatičke pismenosti u onih koji si ne mogu priuštiti kupnju originalnog softvera iako je svima bilo jasno da je riječ o čistom primjeru krađe tuđeg vremena, truda i novca. No čini se da su napori koje provodi BSA i stručni časopisi poput Buga, koji uvijek naglašavaju da nema opravdanja za krađu, urodili plodom. U korisnika se mijenja svijest o ilegalnom softveru, a mnogi su i na svojoj koži osjetili nezgodne posljedice korištenja ilegalnog softvera koje se kreću od nedostatka podrške pa sve do gubljenja podataka. SIGURNA UPORABA
Najnovije istraživanje provedeno na više od 38.000 ispitanika u 20 zemalja pokazuje da 75 posto anketiranih smatra da nelegalni softver nije siguran za uporabu, a više od 70 posto izjavilo je kako je legalan softver sigurniji, stabilniji i jednostavniji za ažuriranje. Od 2005. godine prijavljeno je više od 300.000 slučajeva korištenja nelicenciranog softvera uporabom Microsoftove
internetske stranice “How to Tell”. Tržište piratskog softvera analizirano je u nizu istraživanja te su jasno definirani njegovi učinci na krajnje korisnike i gospodarstvo. Primjerice, studija koju je 2006. godine provela analitička kuća IDC ističe kako 25 posto web stranica koje nude piratski softver korisnike izlaže pokušaju instaliranja malicioznoga koda. Osim reklama “pop-up” maliciozan softver može ozbiljno ugroziti sigurnost korisnika, pa tako i cjelokupnih informacijskih sustava, a tvrtke koje se koriste nelicenciranim softverom u opasnosti su od gubitka ili potpunog uništenja osjetljivih poslovnih informacija, a izložene su i riziku kritičnog pada informacijskog sustava koji može trajati više od 24 sata. “Kako bi se kupci zaštitili od nelegalnog softvera, preporučujemo primjenu pravih alata s pomoću kojih će lako prepoznati prijevaru. Za početak, treba provjeriti kupuju li softver od provjerenog prodavača te usporediti ponuđenu cijenu s cijenama drugih prodavača. Posebnu pozornost trebaju obratiti u
slučaju kupnje softvera preko interneta i iz drugih zemalja. Prilikom kupnje Microsoftova softvera potrebno je provjeriti sadrži li certifikat autentičnosti, CD/DVD medij sa zaštitnim hologramom, odgovarajuću ambalažu i dokumentaciju kao i licencni ugovor za krajnjega korisnika. Također treba provjeriti prolazi li softver test valjanosti u sklopu operativnog sustava Windows. Korisnici tada mogu biti sigurni da poštuju prava intelektualnog vlasništva i koriste se softverom u skladu s licencnim pravima, čime će dobiti još kvalitetnije i povoljnije softverske proizvode te biti sigurni da su zaštićeni”, ističu u Microsoftu Hrvatska. Budući da su Microsoftovi proizvodi najrašireniji, od operativnih sustava do uredskih paketa Office, nije ni čudno da je ta kompanija zainteresirana za promjenu svijeti korisnika. Istraživanje je pokazalo
ZADNJIH GODINA MEĐU KORISNICIMA SE MIJENJA SVIJEST O PIRATSKOM SOFTVERU
kako većina ispitanika preferira korištenje legalnog softvera te da više od 80 posto smatra da je upotreba nelegalnog softvera riskantna i nesigurna. Iako korisnici igraju sve važniju ulogu u prijavljivanju nelegalnog softvera, često traže pomoć softverske industrije i državnih tijela. Tako 65 posto ispitanika smatra da je potreban veći angažman vladinih ureda, a 72 posto složilo se kako bi softverska industrija trebala poduzeti konkretne korake, posebice u vezi s edukacijom korisnika. KRAĐA INDENTITETA
“Korištenje nelicenciranog softvera korisnike izlaže zloupotrebi podataka u smislu krađe identiteta – financijskih i osobnih podataka – čime osim materijalnih gubitaka mogu snositi posljedice zbog suodgovornosti za navedene povrede. Jedino licencirani računalni softver korisnicima daje jamstvo i zaštitu koju korisnici zaslužuju”, naglašava BSA Hrvatska. Studija koju je u siječnju 2008. proveo IDC ukazuje i na to da smanjenje stope softverskog piratstva na svjetskoj razini može generirati stotine tisuća novih radnih mjesta.
IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK 21
uštede kroz tehnoLogiju
Virtualizacija unutar tvrtke na popisu prioriteta Virtualizacija donosi velike uštede i pojednostavljenje poslovanja, a uvodi ju sve više tvrtki Piše: Stjepan Škramić iječ virtualizacija dosta je dugo bila u domeni okorjelih “iteovaca”, zatim je postala marketinška poštapalica, no danas već i članovi uprave shvaćaju da nije riječ o marketinškom triku, nego o tehnologiji koja donosi sasvim opipljive uštede. Pokazuje to ne samo razgovor s menadžerima nego i ankete koje pokazuju da zanimanje za virtualizaciju svake godine raste. Neosporan interes stručne i poslovne javnosti za temu virtualnih podatkovnih centara očekivan je s obzirom na brojne prednosti kao što su ušteda sredstava, racionalizacija poslovanja i stvaranje konkurentske prednosti koje mogu ponuditi poslovanju unutar tvrtke, bez obzira na njezinu veličinu ili profil. Tome svjedoče i rezultati istraživanja o porastu potražnje za najnovijim trendovima virtualizacije u domaćim tvrtkama, u kojima je virtualizacija unutar poduzeća na popisu prioriteta većine ispitanika. Zanimanje hrvatskih tvrtki za virtuali-
R
22 POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
zaciju raste iz godine u godinu; prošle je godine interes za virtualizaciju iskazalo 80 posto ispitanika, dok se ove godine ta brojka popela na više od 90 posto. NAPREDAK TEHNOLOGIJA
Iz podataka za ovu godinu, kao područja od najvećeg interesa za infrastrukturu podatkovnog centra, izdvojeni su skalabilnost (30 posto) i napredak tehnologije (28 posto), dok se kao glavne prednosti virtualizacije ističu smanjenje troškova infrastrukture (34 posto) te povećanje razine potrošnje resursa (24,6 posto). Brojke za proteklu godinu donose slične rezultate u nešto drukčijim omjerima – skalabilnost tako ističe 24 posto ispitanika, a napredak tehnologije njih 20 posto. Kao glavne prednosti virtualizacije protekle je godine 22 posto ispitanika navelo smanjenje troškova infrastrukture, dok se njih 24 posto odlučilo za efikasnije korištenje postojećih resursa.
Zabilježen je i porast interesa za “cloud” aplikacijama, od kojih su najtraženije poslovne aplikacije (23 posto), e-mail (17 posto) te uredske aplikacije (11 posto). Utjecaj virtualizacije na infrastrukturu podatkovnih centara pitanje je kojim se pozabavilo više stotina sudionika seminara pod nazivom “Transformacija Data centra”, koji je održan u Zagrebu kako bi sudionici razmijenili virtualizacijska iskustva. Iako su opće prednosti virtualizacije, poput bržeg uvođenja novih aplikacija, smanjene potrošnje energije te financijskih ušteda u poslovnom svijetu već poznate, koncept virtualnih podatkovnih centara pred-
virtualni uredi pored financijske uštede donose i energetske uštede
stavlja novost. Stoga je tvrtka Cisco, u suradnji s partnerima EMC, VMware i Panduit, korisnicima ponudila novu generaciju virtualiziranih podatkovnih centara. “Cisco Data Centar Business Advantage arhitektura pojednostavljuje upravljanje resursima te pruža jedinstvenu konsolidaciju i virtualizaciju unutar cijeloga podatkovnog centra. U suradnji s našim partnerima korisnicima smo u mogućnosti osigurati manje troškove investicije i održavanja uz istodobno brže plasiranje novih usluga na tržište. Fleksibilan, elasti-
virtualizacija donosi i veću iskoristivost postojećih resursa
čan i automatiziran, virtualni podatkovni centar pruža optimalnu podršku poslovanju”, rekla je Martina Herceg-Jungić iz tvrtke Cisco Hrvatska. Racionalizaciju poslovanja Cisco je potvrdio i povezivanjem podatkovnih centara preko platforme Unified Computing System (UCS), koju najbolje opisuje uzrečica “manje je više”. Riječ je o tehnologiji koja omogućava jedinstven pristup računalnim, mrežnim, skladišnim i virtualizacijskim resursima te energetski učinkovito
smanjuje trošak posjedovanja podatkovnih centara. U vrijeme gospodarske stagnacije, koja već nekoliko godina pogađa poslovanje većine domaćih tvrtki, manja potrošnja energije uz racionalno gospodarenje prostorom zasigurno će pridonijeti optimizaciji poslovanja. SASTANCI NA DALJINU
Osim virtualizacije jedan od načina za uštedu je i održavanje sastanaka na daljinu, čime se elimiraju troškovi putovanja i štedi vrijeme, jer je mnoge stvari moguće obaviti vrlo brzo. Tako
je i Cisco, vodeća tvrtka u tom segmentu industrije, predstavio novu TelePresence sobu, iskustvo “licem u lice”, koje korisnicima iz mnoštva ureda i gradova diljem svijeta omogućuje međusobnu komunikaciju u virtualnom prostoru. To je ujedno i najvažnija odrednica Ciscova rješenja TelePresence. “Provođenje virtualnih sastanaka s više lokacija unutar ili izvan korporativnih ‘firewallova’ dokazuje kako Cisco TelePresence tehnologija s lakoćom svladava prostorne udaljenosti i sigurnosne tehničke izazove. To bi rješe-
nje u konačnici moglo pomoći hrvatskim tvrtkama u smanjenju putnih troškova i povećanju produktivnosti, dok bi istodobno smanjivanje emisije ugljika pridonijelo povećanju ekoloških standarda”, poručuje Ana Blažinić, glavna direktorica tvrtke Cisco Hrvatska. Cisco TelePresence soba bit će dostupna kupcima, partnerima i zaposlenicima tvrtke Cisco Hrvatska, a omogućit će im povezivanje s više od 940 TelePresence soba u Ciscovim uredima koji se nalaze u 235 većih gradova diljem svijeta. IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK 23
ŠTO TEK DOLAZI
Nove frekvencije za novu zabavu Dodjeljivanje novih kanala mobilnim operaterima otvorit će mogućnost za nove internetske servise, od kojih će koristi imati i korisnici i davatelji usluga Piše: Stjepan Škramić ni malo stariji koji se sjećamo traženja televizijskih kanala dok ta funkcija još nije bila automatizirana, sjećamo se i da je između programa bilo nekoliko kanala razmaka. U to doba analogne televizije, odnosno VHF signala, kanali su morali biti razmaknuti da se ne bi događala preklapanja programa. S dolaskom emitiranja na UHF području novim su kanalima također dodane dodatne frekvencije iz istog razloga. Tako je od ukupnoga prijenosnog opsega koji je dodijeljen televizijskim odašiljačima u jednom trenutku čak 70 posto frekvencija služilo kao tamponzona da se programi ne bi preklapali. S prijelazom emitiranja televizijskog signala na digitalni oblik, a posebno nakon ulaska mobilnih telefona u naše domove, mobilni operateri i internetski provideri bacili su oko na te neiskorištene frekvencije jer su im one mogle omogućiti veći raspon prijenosa podataka, odnosno brži pristup internetu s mobilnih uređaja svih vrsta. U SAD-u je bitka za prazne kanale bila osobito duga, trajala je dvije godine, jer su televizijske kuće smatrale da im po nekom “prirodnom pravu” treba osta-
O
24 POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
viti te frekvencije. Međutim, za to nije bilo pravog razloga – jer im je s prijelazom na digitalno emitiranje trebalo samo pola od dotad potrebnoga prijenosnog opsega – pa je savezna komisija neiskorištene kanale predala u ruke IT industriji. Najvredniji dio frekvencija,onajupodručju 700 megaherca, dobili su mobilni operateri: Verizon, AT&T i drugi operateri platili su gotovo 20 milijardi dolara za koncesije. To su najzanimljivije frekvencije jer su bile predviđene za zemaljsku televiziju, dakle riječ je o signalima koji putuju daleko i mogu prenijeti veliku količinu podataka bez većeg utjecaja vremenskih prilika i konfiguracije zemljišta. Još jedna izuzetno zanimljiva osobina jest da signali na tim frekvencija prodiru kroz građevine, dakle idealne su za mobilne telefone i pristup internetu s prijenosnog računala. VEĆA BRZINA
Prazni kanali dodijeljeni su IT industriji iz jednostavnog razloga: veći prijenosni opseg znači više informacija i veću brzinu za krajnjega korisnika,
digitalni signal lako bi mogli korisTiti i mobilni operateri
internetski servisi mogli bi koristiti neiskorištene digitalne kanale
a on danas ne može zamisliti život bez interneta u pokretu, pristupa Facebooku, YouTubeu i sličnim multimedijskih sadržaja koji zahtijevaju prijenos golemih količina podataka. Za korisnike je još zanimljivije to što su frekvencije iznad 700 MHZ namijenjene sveopćoj populaciji koja ih koristi bez naknade. Regulator se, naime, nada da će to pokrenuti nove načine korištenja mobilnih uređaja, što bi dovelo do novih sadržaja koje operateri mogu ponuditi, a time će im porasti i dobit. Rezultat toga je da danas postoji bežični pristup internetu te tehnologije poput Bluetootha kojima možemo besplatno razmjenjivati podatke s drugim ljudima ili pristupati internetu. No s porastom broja mobilnih uređaja porasle su dvije stvari: želje korisnika i apetiti davatelja usluga. To znači da treba pronaći nove načine brze distribucije sadržaja. Posljednja verzija Wi-Fi prijenosa podataka, nazvana 802.11n, omogućava prijenos podataka brzinama od 160 do 300 megabita u sekundi. Od novih se prijenosnih opsega očekuje da omoguće prijenose i na brzinama od 800 megabita u sekundi. Dok današnji signali putuju stotinjak metara, nove frekvencije omogućit će im da se prostiru
kilometrima. “Bijeli prostor” ili “prazni prostor” korisnicima je vrlo zanimljiv jer pomoću ponekoga besplatnog softvera, poput Skypea, mnoge usluge dostupne su besplatno pa ne moramo strahovati koliki će nam biti telefonski račun. No da bi se najnoviji set frekvencija mogao koristiti, potrebno je riješiti tehnološke probleme. Prvo, treba osmisliti predajnike kojima će se izbjeći interferencija s lokalnim TV postajama i bežičnim uređajima kao što su mikrofoni u sportskim ili koncertnim dvoranama. Jedan od načina da se to postigne jest skakanje s jedne na drugu frekvenciju, tako inače rade vojni primopredajnici, dakle dobro je znano kako to riješiti na elektroničkoj razini. NOVA RJEŠENJA
Drugi problem, TV postaje, bit će teže riješiti. One se i dalje bore za “svoj” prijenosni opseg i pritišću regulatora da donese propise koji će interferenciju smanjiti na nulu. Ni tu neće biti većih problema jer kao što vaš mobilni telefon ne smije smetati drugom mobilnom telefonu, tako ne smije ometati ni televizijski program. Treći i najozbiljniji problem jesu proizvođači računala i druge elektronike, a na njegovo rješavanje
malo ćemo pričekati. Nove frekvencije zahtijevaju nove primopredajnike u našim mobilnim uređajima, a njihov razvoj zahtijeva vrijeme. Prije sljedeće godine ne treba očekivati nove tablete, prijenosna računala ili mobilne telefone koji će raditi na novim frekvenci-
jama, a njihov prvi ozbiljni ulazak na tržišta može se očekivati krajem 2012. godine. Jedno je sigurno: otvaranje novih prijenosnih opsega i dolazak novih mobilnih uređaja obradovat će mnoge korisnike koji mogu očekivati ubrzanje sadašnjih servisa i stvaranje novih. IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK 25
Širokopojasne mreže
Optimizacija prijenosa podataka Printec grupa primjenjuje Flash Networksovo rješenje za optimizaciju mreže jednog od najvećih mobilnih operatera na području jugoistočne Europe Piše: Stanko Borić
P
rintec grupa objavila je partnerstvo s Flash Networksom, svjetskim dobavljačem sučelja za usluge mobilnoga interneta, kako bi se udovoljilo sve većim zahtjevima operatera mobilnih telekomunikacija za rješenjima kojima se optimizira prijenos podataka i videozapisa, kao ujedno i nadzor sadržaja. Na temelju predmetnoga partnerstva Printec grupa nudit će Flash Networksova rješenja za optimizaciju mreže u svih petnaest zemalja u kojima posluje. Kraći intervali
U suradnji s Printecom Flash Networksovo rješenje za mobilni internet pod nazivom Harmony implementirano je u sustav jednoga od najvećih mobilnih operatera u jugoi26 POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
stočnoj Europi i pokazuje izvanredne rezultate jer operateru omogućava da svojim korisnicima ponudi poboljšanu kvalitetu doživljaja pri pretraživanju interneta kao i povećan pristup otvorenom internetu uz pomoć bilo kojeg uređaja na bilo kojoj mreži. U nadolazećem vremenu ta će platforma omogućiti operateru smanjenje troškova i povećanje profitabilnosti, uvođenje zahtjevnijih usluga i korisničke vjernosti, istodobno nudeći nove usluge u kraćim intervalima kroz primjenu Harmonyeva inteligentnog načina upravljanja, sinkornizaciju i optimizaciju usluga i videopodataka. Partnerstvo s Flash Networksom, vodećim dobavljačem rješenja za upravljanje i optimizaciju mobilne podatkovne mreže, pojačano je i postojećom ponudom Telcovih rješenja kojom grupa ras-
polaže. Primjenjujući Flash Networksovu platformu Harmony, mobilni operateri su u stanju pretplatnicima omogućiti bolju kvalitetu doživljaja, smanjiti operativne troškove te stvoriti nove dotoke prihoda. K tome uz pomoć nove generacije usluga nadzora sadržaja može se ograničiti pristup neprimjerenim sadržajima kako bi se omogućilo sigurno pretraživanje internetskih sadržaja kako u obiteljskom tako i u radnomokruženju. “U današnje vrijeme prodor širokopojasnih mreža i potreba za neprestanom i neprekidnom povezanošću, zajedno s velikom konkurentnošću i faktorom cijene za krajnjega korisnika, doveli su mrežne operatore do krajnjih granica, primoravši ih na ulaganja u stalne nadogradnje, ipak naposljetku bez postizanja željenih rezultata”, izjavio je Vassilis Mathioudakis, direk-
tor marketinga i razvoja u Printecu. Viša razina usluga
“Prepoznavši potencijale i vrijednosti kontinuiranih usluga mobilnih mreža, izuzetno smo zadovoljni ovim partnerstvom. Vjerujemo da će Flash Networks specijalizirana rješenja za optimizaciju mreža omogućiti našim klijentima da krajnjim korisnicima pružaju visoku razinu usluga, da kvalitetnije upravljaju svojim mrežnim resursima te da povećaju svoje prihode. “Udruživši snage s tako uglednim i etabliranim partnerom, u stanju smo u ovoj brzorastućoj regiji isporučiti rješenja za optimizaciju videopodataka i ostalih inteligentnih rješenja za prijenos podataka”, izjavio je Merav Bahat, dopredsjednik odjela marketinga i razvoja poslovanja u Flash Networku.
nciranog nje nelice e št ri o k ani Ignorirate Nelicencir i? k rt tv j svojo softvera u i ozbiljne rouzroĚit p e ž o uĚujuĔi m r softve anje, uklj v o sl o p za vaše posljedice knade. azne i na k e n a Ě v velike no rtki u vašoj tv se li i st ri o sigurni k o da to Ako niste poruĚam re p r, e v ani soft oristi - ne nelicencir te da se k a n z o k li ih ; uko enja sudsk provjerite rizika voĞ m si O . orne e to e i odgov ignorirajt k rt tv še a a protiv v gurnost postupak avljate i si st u k c o k joj, na r Ěesto osobe u n ani softve ir c n e c li e ja - n poslovan podršku se i nema u ir v a v a sadrž aĚa. proizvoĞ ncirani niti nelice je ri o k is dmah. elite djelujte o Ukoliko ž , ja n a v o svog posl softver iz
e t i t s i r ko i n a r i c n e c i l e n ? r e v t sof e t j a r i ignor ažete l z i i o t m i k o s i sE v ma! Dopustite da vam u gnemo o m kazna o p e m to g/hrvatska or
www.bsa.
nice ako etske stra rn te in še na osti Posjetite licenciran ri je v ro p omoĔ u oslovanju trebate p u svom p e it st ri o oji k reviziju softvera k e alate za tn la sp e b ite ili preuzm softvera.
NE ęINEēI NIŠTA IZLAŽETE SVOJU TVRTKU RIZIKU
® IT TOP 100 ADRIATIC POSLOVNI DNEVNIK 27
U društvu najmilijih. Cijenjenim partnerima zahvaljujemo na ukazanom povjerenju i ugodnoj suradnji u godini koja je na izmaku. U 2011. Vam želimo mnogo uspjeha, rasta i razvoja na obostrano zadovoljstvo. Vaš RECRO d.d.
28 POSLOVNI DNEVNIK IT TOP 100 ADRIATIC
RECRO d.d. Avenija V. Holjevca 40 10000 Zagreb www.recro.hr