XXI. konferencija ZSE by 24sata d.o.o.

XXI. konferencija ZSE POSEban PrIlOg POSlOvnOg dnEvnIka

3. StudEnOga 2011.

burza urza neophodna hrvatskom gospodarstvu

www.zse.hr/akademija

SADRŽAJ

Poruka guvernera

Željko Rohatinski, guverner HNB-a o gospodarskom stanju u državi i tržištu kapitala

Andrej Šketa

Predsjednik Uprave Ljubljanske burze govori o problemima regionalnih burzi i zašto su postale neatraktivne

Male burze

Velike svjetske burze se spajaju, regionalne moraju tek naći svoju nišu

10 Silvije Orsag

Profesor na Ekonomskom fakultetu govori zašto sada nije dobar trenutak za nove ponude dionica i kako bi Zagrebačka burza trebala biti regionalni lider

12 Tržište kapitala

Budućnost je u suradnji s regionalnim burzama

14 Politika i gospodarstvo

Gospodarski programi stranaka kao da su izvan vremena i prostora, politika mora brzo nešto učiniti

16 Analiza

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke o tome kako je niska konkurentnost usporila gospodarstvo

17 Vino kao poklon

Sandi Paris, sommeliere, za iskusnije poslovne partnere preporuča crno vino, a za mlađe ono pjenušavo

18 Zabava

Za kraj konferencije organiziran je tulum koji je garantirao dobar provod

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

GlAvni uReDnik: Darko Markušić uReDnik PRiloGA: Vladimir Nišević uPRAvA: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški PRoDAJA oGlASA: direktorica: Jasna Bibić

telefon: 01/6326-016 GRAfikA: RedPoint – Kristina Nakić fotoGRAfiJe: Fotolia, PD i Pixsell izDAvAč: Dnevnik d. o. o. Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb

telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSAk: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

3 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

PROGNOZA

po fin rio

izla nim vak zav sko mo eko rek

eli mj po “pr

Mj me up fisk jar jar sko čim 47

nova vlada mora brzo rezati potrošnju Guverner Rohatinski: Iduća godina bez bitnih pomaka u odnosu na 2011. eć tradicionalno listopad je doba za godišnje okupljanje domaće financijske industrije na konferenciji Zagrebačke burze i vrijeme za raspravu i pretresanje toptema tržišta kapitala. Nakon

4 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

gotovo tri godine krize koja je posebno ostavila traga na financijskom sektoru domaći su financijaši sa zanimanjem čekali dijagnozu gospodarskog stanja nacije kojom je guverner Željko Rohatinski otvorio 21. po redu međunarodnu konferenciju ZSE. Makroekonom-

ska slika i prognoze ne donose puno optimizma za domaće tržište kapitala: stagnacija i otpori reformama unutar granica, neizvjesnost i politički rizici izvan njih za burzu i ulagače znače da iduće godine ne treba očekivati bitnije drukčiju situaciju od 2011. godine.

Piše: Ana Blašković

Hrvatska se nalazi u stagnaciji bez jačih impulsa rasta, uz povećane vanjske rizike te snažne socijalne i političke otpore prema promjenama. Budući da zbog ekonomske situacije u inozemstvu neće biti eksterne lokomotive rasta, nova će Vlada odmah mora

što mi za ma ino 17, izu

ne de je nij da no fin ka no ma na dit mi je g

žen išč stu do se tin nje No

ić

nauz te ke

ske eće ta, ora

početi s konsolidacijom javnih financija, bez ustezanja upozorio je guverner. “Bez bitnih reformi nema izlaska iz krize unatoč nerealnim očekivanjima da će nastavak rasta svjetske ekonomije i završetak pregovora s Europskom unijom predstavljati lokomotivu koja će povući i domaću ekonomiju bez bolnih rezova”, rekao je Rohatinski. Otpori prema promjenama eliminirali su učinkovitost mjera iz Vladina programa gospodarskog oporavka te su one “prolongirane ili razvodnjene”.

novo usporavanje italije i njemačKe Iduće će godine njemačko gospodarstvo prema procjenama ostvariti rast od tek 1,3 posto, a talijansko od 0,3 posto. Već je ove godine manja inozemna potražnja rezultirala padom izvoza od 8 posto jer hrvatski izvoz u samo te dvije zemlje čini 30 posto ukupnog izvoza. Premda je taj pad djelomično nadoknađen izvozom na druga tržišta i dobrom turističkom sezonom, realno je neto izvoz pao za 0,7 posto zbog čega je BDP u 2011. srušen za 0,3-postotna boda. Spor oporavak, visok vanjski dug, fiskalni deficit i bježanje od reformi bitno su usporili priljev stranoga kapitala

veća liKvidnost

Mjesec i pol dana prije parlamentarnih izbora guverner je upozorio na veliko povećanje fiskalnog deficita sa 18 milijardi u prošloj na čak 21 milijardu kuna u ovoj godini, što je skok sa 5,4 na 6,2 posto BDP-a, čime se i javni dug povećao sa 47 na 51 posto BDP-a. Međutim, povoljno je to što su inozemne obveze od 1,2 milijarde eura u idućoj godini za glavnice i kamate dvostruko manje nego ove, no potrebe za inozemnim financiranjem od 17,2 milijarde eura i dalje su izuzetno velike. Iako su neke ekonomske neravnoteže smanjene, poput deficita platne bilance, riječ je tek o prilagođavanju koje nije zahvatilo javni sektor, pa i dalje imamo daljnji rast fiskalnog deficita i javnog duga. “To financijska tržišta prepoznaju kao osnovni problem naše ekonomije. Imamo niz službenih i manje službenih upozorenja da nam predstoji smanjenje kreditnog rejtinga ako to ne promijenimo”, poručio je guverner. Upozorenje o sniženju rejtinga treba iščitavati u kontekstu neformalnog dogovora agencija da se nediranjem u rejting izbjegne utjecanje na ishod izbora. No i bez korekcije

rejtinga, “spread” na državne obveznice (kao indikatora povećane premije rizika na ulaganja u Hrvatsku) u samo nekoliko mjeseci skočio je sa 200 na 500 baznih bodova. To je zajedno sa smanjenjem rejtinga velikih inozemnih banaka poskupilo inozemne izvore sredstava i ostalim sektorima. “Ilustracija toga je podatak da su plaćene kamate na inozemni dug porasle 15 posto, sa 1,3 milijarde eura u 2010. na 1,5 milijardi eura u ovoj godini, iako je razina duga čak i nešto smanjena”, istaknuo je Rohatinski. Taj se trend prenosi i na domaće uvjete financiranja pa ćemo 11-postotni rast duga konsolidirane opće države platiti 22 posto višim kamatama. U pokušaju da smanji ovisnost o skupljim izvorima financiranja i rast kamatnih stopa HNB je spuštanjem obvezne rezerve i minimalno potrebnih deviznih potraživa-

BANKE VIŠAK NOVCA NISU ISKORISTILE ZA KREDITIRANJE, VEĆ ZA SVOJE BILANCE

tima dok padaju izvoz i investicije – faktori koji bi trebali nositi oporavak – rast se može tražiti samo u domaćoj potrošnji, no tu nema mjesta za veće pomake zbog stagnacije dohodaka i kredita. Zbog toga je najvažnija varijabla za makrosliku Hrvatske ove godine realan pad uvoza za 3,9 posto: to je povećalo potražnju za domaćim proizvodima i smanjilo deficit tekućeg računa platne bilance. pretpostavKe razvoja

U 2012., u kojoj se možemo nadati 0,7-postotnom rastu BDP-a i očekivati jednaku monetarnu politiku, može se nja banaka te deviznim inter- razmišljati na dva načina: afirvencijama kreirao dodatnih 16 mativno i upozoravajuće. Afirmilijardi kuna, što je četvrtina mativno znači da nakon pada u ukupne novčane mase. prethodne dvije godine Veća likvidnost nije za ukupno 7,2 posto donijela željene ove su godine rezultate jer su ipak zaustavvišak novca ljena negabanke iskoritivna kretanja stile za uravmilijardu kuna iznosi BDP-a, definoteženje fiskalni deficit Hrvatske cit tekućeg svojih bilanci, u ovoj godini, dok je računa platne interno i 2010. iznosio 18 bilance sveprema inozemmilijardi den je na povistvu, a ne za krejesni minimum, ditiranje, što je u a zaustavljanje rasta konačnici izazvalo pritiinozemnog duga te stupske na tečaj. nja vanjske zaduženosti zemlje pokazuje uspješno refinancirarefinanciranje duga nje tog duga. To, podcrtao je Rohatinski, No upozoravajuće jest da rast pokazuje potpunu neosnova- BDP-a i smanjenje deficita nost teza da samo ekspanzivna platne bilance nisu ostvareni monetarna politika može dati razvojno i perspektivno, već impuls realnom sektoru jer se smanjivanjem ključnih kompopokazalo da ni realni ni finan- nenti agregatne ponude i potracijski sektor nije sposoban pri- žnje, što znači da ekonomija ne hvatiti povećanu likvidnost i raste, već se nalazi u fazi prilaproduktivno je usmjeriti. gođavanja eksternom šoku. Ove je godine pri“U 2012. su male šanse da ljev dosegnuo tek se godina znatnije razlikuje od 370 milijuna eura, ove, no to nije i najvažnije. Važšto je za 45 posto nije je hoćemo li u konačno formanje nego pret- mirati pretpostavke za dugohodne godine, a udio ročno održiv razvoj jer zbog stranih ulaganja u dosadašnje inertnosti debelo BDP-u smanjen je na kasnimo, a daljnje odugovlačetek 0,8 posto (2008. nje moglo bi imati dalekosežne taj je udio iznosio 9,8 posljedice”, zaključio je guverposto). Stoga u uvje- ner Rohatinski.

5 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

INTERVJU

atlantic grupa treba ići u nove akvizicije u regiji Andrej Šketa, predsjednik Uprave Ljubljanske burze govori o problemima regionalnih burzi i zašto su postale neatraktivne Razgovarao: Tin Bašić/VLM

ciji rio on tra Atl koj pa zna te Ob kor šte

Uk uo

U sno no ziti je t Svi s d nu ko kro tol zan inv gle pro dru fik nij tin

Ka ipa na

Ma ko tvr izla fok nje ran što tat bic ity pri na Po raz zna iza rez

Po 6 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

predsjednikom Uprave Ljubljanske burze razgovarali smo na konferenciji Zagrebačke burze. Govorio nam je o problemima regionalnih burzi i zašto su neatraktivne. Također je kazao da Atlantic grupa ima dobru priču koju treba tek proširiti, da kompanije u regiji gotovo pa i ne znaju iskoristiti tržišta kapitala te da je utjecaj države previsok. Objasnio je zašto u slučaju Agrokorova preuzimanja Mercatora šteti intervencija države. U kakvom su položaju burze u ovoj regiji?

U svjetskom pogledu, neizvjesnost je velika. U takvim okolnostima investitori ne žele ulaziti na manja tržišta na kojima je transparentnost rizika manja. Svi imamo nisku likvidnost, a s druge strane proizvodi koje nudimo, u smislu kompanija koje kotiraju, promatrajući ih kroz oči globalnih ulagača, nisu toliko velike, pa samim time ni zanimljive da bi privukle aktivne investitore. Također, geografski gledano, nalazimo se između problema u Europi i Grčke s druge strane, kao simbola neefikasnosti južne Europe, što nije dobra pozicija za marketing naših proizvoda. Kako onda privući ulagače? ipak postoje oni koji ulažu i na tržišta slična regiji.

Manje i srednje kompanije koje su s našeg aspekta velike tvrtke moraju profilirati svoj izlazak na tržište. Moraju svoj fokus usmjeriti na manje i srednje fondove koji su specijalizirani za ulaganja na tržišta kao što su naša. Moraju imati rezultate, moraju biti dobre, a posebice moraju razviti svoju “equity” priču za budućnost. Tom bi pričom investitorima odgovorili na pitanje zašto ulagati u njih. Postoje investitori koji ulažu na razdoblje od godine-dvije i koji znaju da će nakon dvije godine izaći iz investicije s pozitivnim rezultatom. Postoje li kompanije koje u

regiji imaju svoju ‘equity’ priču?

Svakako da postoje. U Hrvatskoj je to, primjerice, Atlantic grupa. Oni imaju dobru priču. Mislim da bi tu priču mogli nadograditi dodatnim izlaskom na tržište i potražiti kapital za daljnje akvizicije, kao što su odradili posao s Drogom Kolinskom u kojemu su pokazali kako mogu rasti s akvizicijama. Trebali bi još proširiti tu priču kao konsolidator te industrije u regiji. Banke su smanjile financiranje kompanija zbog krize koja je povećala rizike. je li njihov izlazak na burzu u ovom trenutku bio kvalitetniji i jeftiniji za pronalaženje kapitala?

To je pitanje za čelnike i dioničare tih kompanija. Prema ovim cijenama koje su sada na tržištima nisu spremne za izlazak na burzu i traženje investitora. Posebno kada se uzme u obzir da sada vjerojatno kalkuliraju da će stanje na tržištima za godinudvije biti bolje pa možda odgađaju listanje. Velik broj projekata u ovome trenutku nije krenuo zbog nepovoljnih uvjeta kreditiranja. Kompanije su do sada svoj rast bazirali na kreditima, a ne na “equityju”. Možda bi se banke trebale aktivnije uključiti u te projekte, napraviti “spin off ”, odnosno ući u projekt transakcijom kojom će se stvoriti nova kompanija. Polovicu ili 60 posto financirati sami, a ostatak prikupiti na tržištu. To možda mijenja financijsku konstrukciju projekta, ali rizik bi bio manji. Krka je najavila da traži burzu na kojoj će listati svoje trezorske dionice. odvraća li možda tako investitore s Ljubljanske burze jer će se njezine dionice sada moći kupiti i na nekoj europskoj burzi?

Izravno smo zainteresirani da naše kompanije budu uspješne. Ako to znači “dual listing”, dapače. Bolje to nego da uopće ne privlače ulagače. Mislimo da će tako prikupiti nove investitore. Treba iskoristiti trži-

šte kapitala, ali ne jednokratno. Tržište ne treba koristiti samo da izađeš na kotaciju i prikupiš kapital. To mora biti kontinuirani proces. Znači, ako kompanija ima projekt, treba kapital povući s tržišta. Istodobno, s novim ulagačima kompanije dalje razvijaju poslovanje. ima li takvih pokušaja u regiji?

Toga kod nas do sada uopće nije bilo. Kompanije nisu izlazile na tržište niti su to tržište vidjele kao vid financiranja. Barem ne u Sloveniji. Proces privatizacije dijelom je koristio tržište kapitala. Sada je realna opcija za takvo financiranje preko tržišta u kombinaciji s kreditima banaka. No između te dvije mogućnosti postoje i korporativne obveznice, kojih u Sloveniji uopće nema, a mogle bi biti jako dobar način financiranja slovenskih kompanija. Kakav je odnos države prema tržištu s obzirom na to da ima udjele u kompanijama?

U gotovo svim “blue chipovima” na Ljubljanskoj burzi država je velik dioničar. Mnoge su se rasprave otvorile koliko prisutnost države kao vlasnika opterećuje upravljanje kompanijom. To ne privlači strane investitore koji se plaše političkog pristupa. Negativne posljedice toga su problem o kojemu se stalno govori, pogotovo ako se uzme u obzir bankarski sustav koji je bio fleksibilan prilikom financiranja kompanija u prošlosti. Ne možemo reći da je prisutan pozitivan odnos države prema tržištu kapitala. Trebaju li se onda države povući i prodati udjele u tim kompanijama?

Na neki način država je faktor stabilnosti tih kompanija. Država ne mora prodavati svoj udio, može se povećati kapital kompanije i tako smanjiti utjecaj, mogli bi smanjiti svoj utjecaj u upravljanju. Strah od stranoga kapitala više ne postoji, što

se vidjelo u slučaju Droge Kolinske. Kompanijama koje imaju dobre planove bit će omogućeno da svoje projekte financiraju kroz tržište, bez aktivnosti države. no primjećuje se aktivnost države kada je agrokor dao ponudu za Mercator. Kako su tu blokadu komentirali strani ulagači?

Svaka državna intervencija na tržištu šteti. Nakon takvih poteza nitko od ostalih investitora nema povjerenje da će neka transakcija proći normalnim putem. Mercator prodaju banke koje su dijelom u državnom vlasništvu. Ali situacija je takva da one žele zaključiti transakciju, i to po povoljnoj cijeni za njih, i da se, naravno, ta transakcija zaključi što prije. Što će se prema vašem mišljenu sada dogoditi?

Kao burza nemamo nikakvih

ako prodamo mercator pokazat ćemo međunarodnim tržištima da nam mogu vjerovati preferencija i ne smijemo se miješati, Mercator ja za nas važna kompanija na burzi, vrlo sređena i transparentna te s dobrim poslovnim planovima. Zapravo, ovom prodajom burza gubi dobroga klijenta. No s druge strane evidentno je da su naše kompanije zanimljive ulagačima. Najvažnije za nas je da se ta transakcija odradi. Do sada su se Mercator ili njegovi dijelovi nekoliko puta prodavali. Ako sada uspijemo, pokazat ćemo međunarodnim tržištima da mogu imati povjerenje u nas da možemo posao odraditi do kraja. 7 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

MODELI RAZVOJA

ale burze, kao što su one u državama bivše Jugoslavije, već su nekoliko godina suočene s odlaskom ulagača, malim prometima te letargijom. Osim što su postale neatraktivne stranim investitorima, suočene su s još jednim problemom. Naime, velika svjetska tržišta kapitala u ovoj su se godini započela masovno spajati i preuzimati. Nakon što je krajem 2008. godine kriza udarila na burze, prvo padom vrijednosti dionica, bankrotom mnogih kompanija, a nakon toga povlačenjem ulagača u sigurnija utočišta poput zlata i sličnog, mnoge od njih morale su povlačiti razne poteze kako bi preživjele. Burze su rješenja vidjele u konsolidaciji. Tako su svoje snage planirale ujediniti burza u Londonu i Torontu, Singapuru i Sidneyu. Nedavno su spajanje najavile burza u Tokiju i Osaki,

PaneL Male se burze moraju usmjeriti na projekte i proizvode koji nisu zanimljivi PIXSELL velikim burzama

Mogu li burze u regiji trgovati strujom? Velike svjetske burze se spajaju, regionalne moraju tek naći svoju nišu a netom prije toga dvije ruske burze – Micex (Moscow Interbank Currency Exchange) i RTS (Russian Trading Systems). KVaLiTeT ProizVoDa

Naravno, najveće je spajanje ono dvaju burzovnih giganata – Deutsche Börse, najvećega europskog burzovnog operatera, i New York Stock Exchangea. Prema planu, dvije bi se 8 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

burze spojile tako da bi dioničari velikih burzi u svijetu danas Deutsche Börse posjedovali 60 raste, što male stavlja u nezaviposto zajedničke komdan položaj. U tom se kontekstu postavlja panije, a njemačka pitanje kako male tvrtka dominirat burze mogu će i u novom opstati a da odboru. Sjeih pritom “ne dište tvrtke pregaze” burbit će u NizoDržave bivše Jugoslavije zovni giganti. zemskoj. imaju dosta sličan pravni Odgovor je Samim time, okvir i spajanje burzi bilo zapravo jeddominacija

Pravni okvir

bi lakše nego drugdje u svijetu

Piše: Tin Bašić/VLM

nostavan. Male se burze moraju usredotočiti na projekte i proizvode koji velikim burzama nisu zanimljivi, čulo se na panelu “Modeli razvoja i povezivanja burzi”, na 21. međunarodnoj konferenciji Zagrebačke burze. Male burze imaju problem upravo zato što su male, što dovodi u pitanje kvalitetu proizvoda koje nude. “One moraju

izg čak kim sav sta Bö

Un kak atr vel po ne rat pri Pa DV

ml po je s izv lak je d jed de Ita

aju roma na venačke

em što roaju

Za male burze važno je da kreiraju specifične proizvode koji će privući brojne ulagača Patrick Young, izvršni direktor DV Advisors

izgraditi dobru infrastrukturu, čak se možda umrežiti i s velikim burzama glede platforme”, savjetuje Jochen Biedermann, stariji dopredsjednik Deutsche Börse. ProŠirenje PosLoVanja

Unatoč tome postoji način kako one mogu povećati svoju atraktivnost. “Male burze imaju veliku priliku raditi i stvarati poslovanje kojim se velike burze ne žele baviti. One moraju kreirati specifične proizvode koji će privući brojne ulagače”, smatra Patrick Young, izvršni direktor DV Advisorsa. Njegova je ideja vrlo zanimljiva – trgovanje strujom i povezanim proizvodima. “Struja je sjajan primjer nove vrste proizvoda koji burza može vrlo lako stvoriti. Prednost struje je da nije ograničena granicom jedne države. Struja proizvedena u Hrvatskoj, Srbiji i čak Italiji može kretati među drža-

vama, i to 1500 kilometara, dok vanja regionalnih burzi, pitane izgubi snagu”, ističe Young. nje pravne regulative uvijek je Objašnjava da kada bismo nacr- bio kamen spoticanja. Panelitali krug u radijusu od sti smatraju da to baš 1500 kilometara od i nije tako. Hrvatske, vidjeli “Pravni okvir bismo koliko je država bivše to država, čak Jugoslavije možda i više je dosta sliod 20. čan i potenVelike burze često “ Po s t o j i cijalno spadolaze na manja tržišta izuzetan janje burzi i mame kompanije da se potencijal za bilo bi lakše izlistaju kod njih, što već stvaranje tržinego u drugodinama radi Varšavska šta za trgovanje gim državama burza strujom i povesvijeta. Teško je zanim proizvodima započeti projekte koje bi se moglo centrikoji sežu preko granice rati u Zagrebu ili u bilo kojem jedne države, no može se”, kazao drugom gradu u regiji. To je je Henri Bergström, čelni čovjek izvrstan primjer proizvoda koji prodaje Nasdaq OMX-a za tržibi burza u Zagrebu mogla ponu- šta srednje i istočne Europe i diti investitorima, čime bi se središnje Azije. proširilo poslovanje i zaradilo”, KLirinŠKa DrUŠTVa smatra Young. Iako se na prostoru bivše Također, velike burze često Jugoslavije često spominje dolaze na manja tržišta i mame pitanje međusobnog povezi- kompanije da se izlistaju kod

Dolazak velikih

Male burze moraju izgraditi dobru infrastrukturu, čak se možda i umrežiti s velikim burzama Jochen Biedermann, stariji dopredsjednik Deutcshe Börse

njih. To, primjerice, već godinama radi Varšavska burza. Ali i kompanije žele listati svoje dionice na nekom atraktivnijem tržištu. To je na ovim područjima, sredinom devedesetih napravila Pliva, to je napravio i HT, a sada burzu za svoje dionice traži i slovenska Krka. Nasuprot burzama koje bilježe najlošija vremena u posljednjih šest godina, klirinška društva u boljoj su poziciji. “Depozitorij je ključan. Ako ne postoji jednostavan pristup ulagača depozitoriju, oni neće doći”, smatra Robert Singletary, stariji savjetnik za tržišta kapitala pri PSF-u. Bergström je dodao da su klirinške kuće u Europi ključ tržišta, pogotovo u državama koje imaju svoju valutu, poput Poljske ili Mađarske. Panelisti su istaknuli kako je važno da tržišta kapitala nađu svoju nišu i razvijaju se u tom smjeru, a obrazovanje i ulaganje u nju od ključne su važnosti. 9 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

intervju

Tržište je često euforično, a ne mudro

m b s s

Silvije Orsag sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta analizira zašto sada nije dobar trenutak za nove ponude dionica i kako bi ZSE trebala biti regionalni lider razgovarala: A. Blašković

anašnje žalosno stanje prometa na Zagrebačkoj burzi nije posljedica tek recesije i izgubljenog povjerenja ulagača. U jednakoj mjeri krivca treba tražiti u svakoj od političkih opcija koje su favorizirale banke, a tržište kapitala svele na špekulacije dionicama. “Danas nažalost imamo samo sekundarno, ali ne i primarno tržište kapitala i takvo je uglavnom stvoreno za privatizaciju i tajkunizaciju. Da tržište funkcionira imali bismo konkurenciju banakama kao dobavljačima kapitala”, bez imalo sustezanja dijagnosticira profesor na Ekonomskom fakultetu Silvije Orsag. U razgovoru Orsag argumentira zašto sada nije dobar trenutak za nove ponude dionica, zašto se ne slaže s uobičajenom percepcijom da je država loš vlasnik, kao i razlog zašto bi Zagrebačka burza umjesto prodaje trebala kroz suradnju biti regionalni lider. Kakvim danas ocjenjujete stanje na domaćem tržištu kapitala? Ispunjava li ono svoju funkciju?

Nijedna od dosadašnjih političkih opcija nije ozbiljno razmišljala o tržištu kapitala. Da je, moglo mu se pomoći. Isto tako, da smo imali sreću i da je kriza nastupila godinu dana kasnije 10 PosloVni dneVnik xxI . KoN fereNcIjA zSe

sve inicijalne ponude dionica imale bi vremena pokazati se uspješnima i ljudima bi u svijesti bilo da primarno tržište kapitala ima svrhu. Mi danas nažalost imamo samo sekundarno, ali ne i primarno tržište kapitala. Takvo je tržište kapitala uglavnom stvoreno za privatizaciju i tajkunizaciju. Vjerojatno pretjerujem, ali ne puno. Činjenica je da tržište kapitala funkcionira, imali bismo konkurenciju bankama kao dobavljačima kapitala i neke stvari bi bile puno bolje. Bankama ne pada na pamet razvijati te poslove kad još uvijek imaju dovoljno prostora za ekspanziju zarađivanja na klasičnim bankovnim poslovima.

Problem je što je kod nas bilo Premalo “dobrih” razdoblja na burzi U čemu je problem; u regulativi, sudionicima, mladom tržištu?

Problem tržišta općenito, koji nitko neće priznati, jest da je ono često blesavo i euforično, a ne mudro i razborito, kako ga opisuje financijska teorija. Wall Street često izgleda kao nekontrolirana trka podivljalih medvjeda i bikova o čemu sjajno govori knjiga Benjamina Grahama “Inteligentni investi-

tor”. On argumentira da se ljudi cijelo vrijeme ponašaju blesavo, dok cijene rastu misle da će rast biti vječan. Vrlo je lako dokazati da ljudi, nažalost, kupuju kad su cijene visoke, a prodaju kad su niske. Nakon izlaska te knjige kod nas čitao sam komentare po internetu: “knjiga je super, ali to za Hrvatsku ne vrijedi jer cijene naših dionica samo rastu”. Što više reći? No, pretpostavka rasta cijena bila je i s nekretninama u SAD-u?

Da, s tim da se na američkom tržištu još polažu silni ispiti za rad u financijskoj industriji. To je isto kad je došao naš glasnogovornik burze, Kardum, i rekao: “imam jednu dobru i jednu lošu vijest: loša vijest je da su cijene pale, ali dobra da je porastao volumen trgovanja”?! Pa, čekaj malo, za koga je to dobro osim za burzu i brokere ako su ulagači generalno izgubili? Graham sjajno kaže ako puno trgujete radite u korist brokera i države. Kako revitalizirati burzu?

Pratimo li tržište kroz povijest, nove javne ponude obično se pojavljuju kad je tržište već pregrijano. Nove emisije idu vrlo teško u ovoj situaciji. Tko bi sada htio optimistički prihvatiti novo izdanje i kupiti takve dionice? Osnovna ideja kod financiranja za tvrtku je - dug uzeti uz što nižu kamatnu stopu, a dionice prodati po što većoj

cijeni. Uz današnje stanje tržišta logično je da ga domaća društva izbjegavaju. Uz to, emisija dionica je i u najboljim vremenima poprilično upitna i ima nezgodnih konotacija, primjerice, zašto on sad dijeli vlasništvo? Sigurno ima skrivene gubitke koje želi nekome “uvaliti”! Ako nije vrijeme za nove ponude, što učiniti?

Prvo treba zaboraviti padove i gubitke nastale u lošim vremenima. Srećom kolektivno pamćenje je kratkog vijeka. Godine 1929. dogodio se burzovni krah. Nastupila je duga depresija i rat. U 1950-ima gospodarstvo se oporavlja, 1960-ih slijedi uzlet realnog sektora u SAD-a, no tek 1970-ih dionice se prestaju gledati kao špekulacija i postaju investicija. Dakle, loše pamćenje je bilo strahovito dugo. Oni koji su se opekli dugo su puhali i na hladno. 2000. je na burzama bio najveći pad poslije ‘29., a već iduće godine trgovina je nastavljena kao da se ništa nije dogodilo. Više ne postoji pad cijena već korekcija, a kriza je postala recesija. Koliko god bilo blesavo, kad nešto uđe u modu samo se to radi, a čim se s nečim pretjera to više ne može biti uspješno. Mislite kad se iskustva malo zaborave, oporaviti će se i burza?

Da. Problem je što je kod nas bilo premalo “dobrih” razdoblja na burzu. No, brzo će se ljudi prisjetiti zarada na HT-u i Ini zbog kojih su se dizali krediti. Usput, Hanfa je tada trebala prijaviti Ivu

San po je niš ho po za već Ta sak na koj

sUrADnjA mislim da zagrebačka burza ima snage nametnuti se kao regionalni lider, kaže PIxSELL Silvije Orsag

vić

šta tva ioma odšto no želi

ei memine ah. rat. se let no aju aju nje oji na ma već avgona ala vo, e to a to

nas blja pribog ut, Ivu

AgroKor VrIjEmE za DrugE uLagačE

Na panelu ste spomenuli da je vrijeme da obitelj Todorić pusti i druge ulagače u vlasništvo i tako ojačaju tvrtku? Kad je bilo aktualno moguće povezivanje s miroslavom miškovićem, to je bio sjajan mogući potez za udruživanje protiv ostalih stranih trgovačkih lanaca. No, u načelu

Sanadera i njegovo reklamiranje ponude dionica bez obzira što je bio premijer. Nemam zaista ništa protiv Hanfe, ali neki njihovi postupci nisu imali smisla, poput prijave protiv Ive Čovića za opcije kad je cijela situacija već bila poznata ama baš svima. Takvi su postupci, nažalost, sakrili mnogo Hanfinih dobrih napora za discipliniranje tržišta kojih je svakako bilo puno.

nijedna strana nije bila sklona dijeliti vlasništvo. Danas su takvi veliki domaći igrači u tranzicijskim prilikama nepotrebno previše zaduženi. Osim što žive u financijskoj napetosti, takva im financijska situacija smanjuje potencijale daljnje ekspanzije.

je li u skoroj budućnosti realno očekivati nove dionice državnih tvrtki na burzi?

Ne znam koliko bi takav potez uopće bio uspješan. Mislim da će se nakon izbora nova Vlada suočiti s otrežnjenjem i shvatiti da ipak treba stegnuti remen. Ako dođe do privatizacije, hoće li to biti fiskalno motivirano ili potez za strateški razvoj tvrtki?

Uzmemo li primjer uspjeha privatizacije Ine preko tržišta (da nema skandala s MOLom), samo je trebalo uz državno postepeno uvoditi privatno vlasništvo, a ne odmah sve prodavati i potrošiti tako dobiveni novac. Kako vidite budućnost burze, treba li ju prodati ili favorizirati suradnju?

Zašto uvijek prvo razmišljamo o

prodaji nečega što smo nekada stvorili? Ali, isto tako, suradnja s drugim tržištima je nužna, posebice u regiji. Vlasničko povezivanje je relativno upitno, no mislim da Zagrebačka burza ima snage nametnuti se kao regionalni lider. Zašto bi se morala povezivati s nekom jačkom burzom, a ne može i s njom surađivati? Prodaja burze znači da će ona u budućnosti imati gazdu, ako imate gazdu on će isključivo gledati na svoj interes. Ako imate suradnju, sami možete planirati razvoj. Regionalna suradnja išla bi lakše da ima blagonaklonosti vlasti prema tržištu, da shvate da je uz banke i ono potrebno. Tada bi i suradnja s Bečom i drugim većim burzama bila prirodnija i ravnopravnija. 11 POSLOVNI DNEVNIK xxi. KonferencijA zse

SMJERNICE

Budućnost je u suradnji s regionalnim burzama Panel ‘Budućnost burze i i njezina uloga u ekonomskoj perspektivi’ u d u ć n o s t domaće burze bit će suradnja s drugim regionalnim burzama jer je domaće tržište kapitala premalo da bi osiguravalo alternativne izvore kapitala, što je njegova najvažnija uloga. I same tvrtke, međutim, trebale bi pojačati napore na transparentnijem odnosu s investitorima u pokušaju da prikupe dodatan kapital, moglo se čuti na panelu “Budućnost burze i njezina

12 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

uloga u ekonomskoj perspektivi nakon krize”, održanom u sklopu konferencije Zagrebačke burze. “Tržište kapitala samo za sebe nema smisla i ono funkcionira samo unutar ukupnoga gospodarstva. Naš je financij-

SURADNJA S JAČIM BURZAMA PRIVLAČI INVESTITORE, A PODACI SE BRŽE RAZMIJENJUJU

ski sustav bankocentričan jer su političke odluke uvijek bile usmjerene na razvoj banaka”, rekao je profesor zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Silvije Orsag. efeKTi PriVaTizacije

Predsjednik Uprave Ljubljanske burze Andrej Šketa rekao je da su slovenske tvrtke u prosjeku dvostruko više zadužene od europskih zbog čega nemaju puno prostora za zaduživanje, pa time mogućnost prikupljanja kapitala

Piše: Ana Blašković

mimo banaka posebno dolazi do izražaja. “Nisu samo tvrtke došle u tu situaciju, već i država”, rekao je Šketa. Dok na domaćoj burzi glavnu ulogu imaju obvezni mirovinski fondovi, u Sloveniji to nije tako, a dodatan problem jest zatvorenost prema stranim investitorima. “Ne jednom nam se dogodilo da su nam strani investitori rekli da neće ulaziti u investicije ako u njima neće sudjelovati domaći ulagači”, kazao je Šketa. Prema mome mišljenju fiskalni efekt neće biti prevelik, a lako bi se mogao preliti u potrošnju”, rekao je predsjed-

nik Pr izb mi sko sto zac na raz cija da no po na Or

ČiŠ

“M tvr kap tal po na mj bi nič Ot sni ko gić cije ko

vić

azi tke va”, ćoj veveroma

gostivejeo je

nju veiu ed-

nagrade ZA NAjbOLjE brOKErE I trANSPArENtNOSt

PANELISTI Zdeslav Šantić, Andrej Šketa, Sanjin Arifagić i PIXSELL Silvije Orsag

nik Uprave Ljubljanske burze. Premda privatizaciju nakon izbora priželjkuju mnogi ekonomisti, Orsag smatra da u Hrvatskoj za nju ima još manje prostora nego u Sloveniji. “Privatizacija nije cilj, već sredstvo i kod nas se nije provodila u smjeru razvoja gospodarstva. Privatizacija ne mora nužno značiti prodaju, već i osnaživanje privatnog sektora, i ne mora nužno podrazumijevati da je država najlošiji vlasnik”, istaknuo je Orsag. ČiŠĆenje PorTfeLja

“Moje je mišljenje da ljudi u tvrtkama znaju kako doći do kapitala, no problem je u mentalitetu. I država bi mogla na području malih i srednjih tvrtki napraviti puno više. Zašto, primjerice, ‘Ruđer Bošković’ ne bi postao inkubator poduzetničkih ideja”, rekao je Orsag. Otpora ulasku drugih suvlasnika u tvrtku ima i u BiH, u kojoj poduzetnici, kaže Arifagić, “smatraju da je bolje imat cijelu jabuku nego jesti voćni kompot”. Kakva se budućnost

piše domaćoj i regionalnim burzama? “Burza je biznis s prodajnim kanalima, to je njezina snaga. Od burzi se može očekivati i tražiti jedino tržišno ponašanje, a ne očekivati druge ciljeve dok se svi u okruženju ponašaju tržišno. Ljubljanska je burza prodana, i to je normalan biznis”, naglasio je Šketa rekavši da je u suradnji s jačom burzom lakše doći do investitora, a razmjena podataka je brža i efikasnija. U BiH se, rekao je Sanjin Arifagić iz Regionalnog vijeća za suradnju, već dulje raspravlja o povezivanju regionalnih burzi. Prvi čovjek Ljubljanske burze u sljedećoj godini u Sloveniji ne očekuje velik rast i veće izmjene tržišnih okolnosti od ovogodišnjih te smatra da će se tvrtke primarno orijentirati na čišćenje svojih portfelja. BiH pak budući razvoj ovisi o zasad još neizvjesnim političkim i regulatornim rješenjima. Što se domaćeg tržišta kapitala tiče, ono bi, smatra Orsag, budućnost trebalo tražiti u suradnji, a ne vlasničkom povezivanju s većim burzama.

U sklopu konferencije Zagrebačka burza nagradila je investicijska društva s najvećim prometom na tržištu. tako je lider u trgovanju dionicama bila Erste & Steiermärkische banka, dok je po prometu dionicama i po ukupnom prometu najbolji bio InterCapital. Osim nagrade brokerima, 21. konferencija bila je i prilika za priznanje najtransparetnijim kompanijama na tržištu u 2011. U izboru koji se održava drugu godinu zaredom u izboru Zagrebačke burze i Poslovnog dnevnika, titulu laureata u odnosima s investitorima ponijeli su Ericsson Nikola tesla, Ht i Atlantic. te tri kompanije izabrane su u konkurenciji 35 tvrtki čije su dionice uvrštene na Službeno tržište Zagrebačke burze te sastavnica dioničkog indeksa CrObEX. “tradicija nam daje potrebno poslovno iskustvo, a poslovna izvrsnost, rad i odnosi s investitorima koji se godinama grade temelj su za održivi razvoj”, rekla je Snježana bahtijari, direktorica kompanijskih komunikacija Ericssona Nt prilikom preuzimanja nagrade. “Čast nam je ponovo biti među najboljim kompanijama, pogotovo jer je ova nagrada dodijeljena od strane struke”, kazao je Elvis Knežević, viši stručnjak za odnose s investitorima Ht-a. Koliko je transparentnost važna za svaku kompaniju, pojasnila je Maja barać Adrinek, direktorica odnosa s investitorima Atlantic Grupe. “Kada kompanija odluči na tržištu kapitala prikupljati kapital, transparentnost je je ključna”.

nagraĐeni Nagrade su dodijelili Zagrebačka burza i Poslovni PIXSELL dnevnik

13 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

POLITIKA I GOSPODARSTVO

ili bro cija ko vod pre Ga da mj

str mj ob gra po tić ske bit tik teš ho prv ina cijo rek jev

‘Politika mora brzo nešto učiniti’ Gospodarski programi stranaka kao da su izvan vremena i prostora

arlamentarni izbori se približavaju, kampanja se zahuktava, a politički lideri na dnevnoj bazi kao da iz rukava izvlače čudotvorna rješenja za lošu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj. Nezaposlenost raste svakoga dana, a nova zapošljivost je skromna.

14 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

Ekonomski rast je zanemariv, a perspektiva boljeg života zvuči kao znanstvena fantastika. Domaći stručnjaci su na panelu “Tržište kapitala nakon izbora: ekonomski programi političkih stranaka”, održanom na 21. međunarodnoj konferenciji Zagrebačke burze, pokušali odgovoriti na pitanje što se u Hrvatskoj događa i kako rije-

šiti probleme u kojima se nalazi gospodarstvo. sKrivaju mjere

Politička situacija u Hrvatskoj podsjeća na onu iz 1999.: gospodarski programi političkih stranaka poprilično su slični, kao da su izvan vremena i prostora unatoč tome što nam danas trebaju ozbiljni programi

Pišu: A. Blašković, T. Bašić/VLM

i spremnost na reforme, poruka je zaključnog panela konferencije Zagrebačke burze. “Programi političkih stranaka čine se kao čisti populizam, a gospodarstvo je u poslovnom limbu. Nitko od njih nije napisao koji se točno rezovi moraju napraviti. Trebamo postaviti pitanje što je s Hrvatskom gospodarskom komorom

Sta sta gn ref ne up do a t ble no nim još

ref no sus na čun vol pri do gih sm

se vin nik ref Hr za po drš

uka en-

rauliovnije ovi mo atom

ili koje benefite mi imamo od brojnih državnih tijela i agencija? Također treba govoriti o kompetentnosti ljudi koji će voditi državne tvrtke”, kazala je predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić. Stručnjaci upozoravaju da se unatoč tome drastične mjere moraju napraviti. “Ne iznenađuje me što stranke skrivaju nepopularne mjere iz programa, no bez obzira na slatke riječi iz programa, u 2012. bit će bolnih poteza”, rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. To će u prvom redu biti na području fiskalne politike, složili su se panelisti, no teško je očekivati rezanje rashoda. “Očekujem reforme u prvoj i drugoj godini mandata, inače ćemo se suočiti sa stagnacijom i tapkanjem na mjestu”, rekla je Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Porez na imovinu?

Stanje nepomicanja s mjesta možda je samo blaga dijagnoza posljedica ne provođenja reformi. Naime, kako je i guverner HNB-a Željko Rohatinski upozorio, neprovođenje mjera dovodi do smanjenja rejtinga, a to otvara nove brojne probleme, ne samo državi glede novog zaduživanja nego i građanima kojima će krediti postati još skuplji. Panelisti su ponovili da se reforme trebaju baviti državnom potrošnjom, ali i poreznim sustavom. “Dobar dio problema na rashodovanoj strani proračuna nastao je jer svi hoće zadovoljiti sve, od subvencija poljoprivredi preko mosta za Pelješac do bjelovarskog ipsilona i drugih neopravdanih investicija”, smatra moderator Ante Babić. S druge strane s ključnim se reformama, poput mirovinske reforme, stalo ili nikad nisu zaživjele, poput reforme javne uprave ili Hrvatskih željeznica, iako za njih projekti odavno postoje. Novim će se vlastodršcima privatizacija stoga

Već od 1. siječnja iduće godine možemo ukinuti nultu stopu PDV-a i uvesti trošarine Ante Babić, ekonomist

činiti nužnom, posebice iz financijske perspektive, a i slovenski primjer efikasnosti banaka pokazao je problem neefikasnosti državnog vlasništva, moglo se čuti na panelu. Pitanje porezne reforme otkrilo je različite stavove o kvaliteti domaćega poreznog sustava. Premda se slažu da je trošak rada visok, teško će biti smanjiti cijenu rada jer problem nije u porezu na dohodak, već u doprinosima. “Diranje u doprinose povlači pitanje financiranja mirovinskog sustava i 1,2 milijuna umirovljenika”, ista-

KLJUČNE REFORME TREBA PROVESTI U PRVOJ I DRUGOJ GODINI MANDATA NOVE VLADE

Diranje u doprinose povlači pitanje financiranja mirovinskog sustava Zrinka ŽivkovićMatijević, Raiffeisen banka

knula je Živković-Matijević. Gažić je pak istaknula primjer Srbije. “Srbija je smanjila porezno opterećenje na rad što je privuklo brojne ulagače. Od pet svjetskih razvojnih cenata Microsofta jedno je upravo u Srbiji”, kazala je Gažić. “Ulazak u EU obvezuje nas na ukidanje nulte stope PDV-a i uvođenje trošarina, pa čemu onda čekati 1. srpnja 2013., idemo to napraviti sada od 1. siječnja. Također treba povećati PDV jer nam je cilj smanjiti potrošnju i usput imamo porez koji je neutralan za poduzetnike, a može se i izvesti tijekom turističke sezone”, predložio je moderator Ante Babić. Očekivano, protiv uvođenja poreza na kamate i kapitalnu dobit bila je Ivana Gažić argumentirajući da bi to dodatno otežalo situaciju na tržištu kapitala. Šantić pak vjeruje da bi “uz dife-

renciranje poreznih stopa da se različito tretira horizont ulaganja, nakon inicijalnog troška, Zagrebačka burza imala dugoročno samo koristi”. Treba uvesti porez na imovinu, smatra, jer bi se njime mobilizirala nacionalna štednja investirana u brojne nekretnine. “Stranke bi se već sada trebale pripremiti i poslati poruku da će odmah reagirati ako osvoje izbore. Treba nam nada da će se nešto brzo napraviti, a onda će i globalna tržišta povjerovati u ozbiljnost pa ćemo moći refinancirati naše obveze”, zaključio je Babić. uteg subvencija

Velik uteg gospodarstvu su i brojne subvencije za koje nije jasno koji im je vremenski horizont niti koji im je cilj. “Subvencije služe za održavanje postojećeg stanja. Kada bi se krenulo u njihovo restrukturiranje, nastali bi problemi”, smatra Šantić. “Subvencije moraju biti transparentne i moraju se koristiti za otvaranje novih radnih mjesta. Nadam se da ih prilikom revizije nećemo sjekirom rezati linearno deset posto”, kazao je Šantić. Panelisti su nabrojili niz problema koje koče razvoj, od neodrživoga mirovinskog sustava preko izrazite centralizacije države, regionalne neodrživosti do spore i neefikasne državne administracije. Političari često u svojim programima ističu kako će pomoću fondova Europske unije povući kapital kojim će se financirati rast i razvoj projekata, kao što to, primjerice, predlaže HDZ. “No nitko ne shvaća sljedeće: da biste povukli novac iz tih fondova, morate imati kapacitet. Koliko su lokalne jedinice sposobne samostalno privući taj kapital”, pita se Živković-Matijević. Ističe kako je Hrvatska visokocentralizirana zemlja u kojoj je Zagreb najbogatiji; treba racionalizirati teritorijalno ustrojstvo i povećati efikasnost ostalih regija. 15 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

ANALIZA

Niska konkurentnost usporila gospodarstvo Rast BDP-a iduće godine bit će ograničen kratkoročnim negativnim posljedicama fiskalne konsolidacije i strukturnim reformama čekivano 2011. godina prolazi s isključivim fokusom na politička zbivanja. Pozornost u prvoj polovici godine bila je usmjerena primarno prema završetku pregovora s Europskom unijom, a poslije na predstojeće parlamentarne izbore. U takvim okolnostima ne iznenađuje izostanak bilo kakvih većih promjena u gospodarskoj politici, a takav rasplet bio je manjeviše izvjestan već nakon donošenja rebalansa proračuna za 2010. godinu. Posljedice su vidljive u trendovima u domaćem gospodarstvu. Hrvatska ostaje jedna od zemalja “nove Europe” s najsporijim oporavkom gospodarske aktivnosti, a rast BDP-a u prvom polugodištu bio je ispod očekivanja zadržavajući tako razinu gospodarske aktivnosti u realnim iznosima blizu one iz prvog polugodišta 2006. godine. Osim razočaravajuće dinamike rasta gospodarske aktivnosti izostale su i promjene u strukturi BDP-a. Tako je rast u drugom tromjesečju podržan rastom osobne i državne potrošnje, dok je poboljšanje neto izvoza vjerojatno ipak tek privremena karaktera jer je to rezultat i dalje skromne

Piše: Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke

16 POSLOVNI DNEVNIK xxi. konferencija zse

domaće potražnje. Istodobno daljnji snažan pad kapitalnih investicija ostaje glavna prepreka vidljivijem oporavku domaće aktivnosti. Nakon stagnacije gospodarstva u prvom polugodištu u nastavku godine teško je očekivati bilo kakve veće promjene trendova bez obzira na pozitivne rezultate turističke sezone te vjerojatni rast prihoda od ove djelatnosti nakon dvije godine. rizik refinanciranja

Naime, pogoršanje vanjskog okruženja, odnosno usporavanje gospodarske aktivnosti u zemljama eurozone zbog dužničke krize, ne može ne ostaviti posljedice na malo i otvoreno gospodarstvo poput Hrvatske. Također svi domaći sektori tijekom iduće godine moraju s kamatama vratiti oko 13 milijardi eura, a situacija na financijskim tržištima u Europi povećava rizik refinanciranja. U tim okolnostima očekujemo rast BDP-a na razini od tek oko 0,7% u 2011. Rast BDP-a iduće godine bit će ograničen kratkoročnim negativnim posljedicama fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi na razini gospodarske aktivnosti i zaposlenosti. Stoga očekivani rast od 1,4% neće ni kvalitetom ni kvantitetom biti dovoljan da se preokrenu trendovi na domaćem tržištu rada, a vjerojatno niti da se zaustavi rast udjela javnog i inozemnog duga u BDP-u. Osim samog izostanka reformi i fiskalne konsolidacije, koje se među stručnom javnošću iščekuju još od kraja 2008. godine, zabrinjavaju i pojedina predložena rješenja koja

se uglavnom baziraju na promjeni monetarne politike prema uzoru na najveća i najrazvijenija svjetska gospodarstva. Slikovito rečeno, domaće je gospodarstvo tijekom godina prikupilo puno “sala”, ponajviše u obliku visokoga poreznog i parafiskalnog opterećenja, administrativnih barijera te niske konkurentnosti, koje ga sada usporava u trci na međunarodnom tržištu. Takvo “salo” se ne može riješiti u kratkom roku uporabom “čudotvornih” tretmana, već isključivo dugoročnom promjenom ponašanja i “vježbanjem”. Krajnje je vrijeme da se prihvati stvarnost da se konkurentnost ponajprije gradi kroz mjere fiskalne i strukturne politike, a tečajna politika može poslužiti tek kao instrument fine prilagodbe. Osim stabilnosti domaće valute i stabilnost bankovnog sustava ostaje jedna od najvećih prednost Hrvatske u odnosu na ostale zemlje jugoistočne Europe. sTaBiLnosT Banaka

Visoka kapitaliziranost te likvidnost domaćega bankovnog sustava jamči otpornost na eventualni novi udar krize iz inozemstva. Nadalje, banke u Hrvatskoj posljednjih mjeseci ponovno pokazuju usredotočenost na domaće izvore financiranja. Navedeno uz zdrav omjer plasmana i depozita također čini domaći bankovni sustav otpornijim na inozemne poremećaje. Koliko je važna stabilnost banaka možda najbolje potvrđuju nedavni primjeri iz Irske, pa čak i iz Slovenije.

kvaliteta vina

Sandi Paris, sommeliere: Za iskusnije poslovne partnere preporučam crno vino, a za mlađe ono pjenušavo Piše: a. Blašković

za partnere - domaće vino O d stotina sorti Što biste preporučili vina na tržištu menadžerima kako izabrati izbor pravog uz vino, prema osobinama vina, večeru ili kao dar karakteru, cijeni ili...? poslovnom par- Vino se prepoznaje prema tneru može biti prava umjet- vinaru. Poznajete li osobnost nost. No impresionirate li kao vinara, njegove navike, kako connaisseur, razgovor će lakše se odijeva, s kim se druži... Ako teći pa ćete prije upoznati drugu je vinar šminker, takvo mu je i stranu i možda olakšati prego- vino: ušminkano, iskreno... Je li crno ili bijelo, to je nebitno. varanje i sklapanje posla. Tom su se idejom vodili Osobi koja se kreće u elitnim organizatori konferencije poslovnim krugovima i poznaZagrebačke burze organizi- vatelj je vina preporučit će se ravši minitečaj kulture vina crna vina, starijih godišta. Ako je partner mlađi onda je pod vodstvom sommeliza njega pjenušavo era Sandija Parisa. vino koje se mora On nam je otkrio popiti u kratzašto vino treba kom roku, ili izabrati prema Od bijelih sorti vina najviše mlado bijelo osobnosti cijenim rajnski rizling koji i svježe vino. poslovnog proizvodi nekoliko proizvođača partnera, a u kontinentalnoj Hrvatskoj, Biste li ne etiketi i a od crnih vina najradije preporučili cijeni i na što bih pio bih cabernet domaća ili pripaziti pri sauvignon i zasigurno strana vina? kupnji vina.

sorte

plavac mali

Da ste me pitali prije desetak godina, možda bi vrijedilo da su strana vina kvalitetnija. Danas imamo lijep broj kvalitetnih domaćih vina; velik broj vinara već ima liniju baznih, jeftinijih vina, kao i skuplja vina. Preporučio bih da izbor za poslovnog partnera padne na domaća vina.

ide. No postoje toskanska vina na čijim etiketama piše “vino da tavola”, dakle stolno vino, ali to su tzv. supertoskanci i takva vina u nabavi postižu cijenu od stotinjak i više eura. Kod vina ne vrijedi uvijek čim skuplje, tim bolje, pogotovo kod baznih svježih vina poput malvazije i graševine.

izbor dobrog vina za večeru ovisi o jelu, no ne vrijedi pravilo: bijelo vino za ribu, crno za meso?

Koja biste vina preporučili kao vrhunski dar poslovnom partneru za kojeg znate da cijeni i poznaje vina?

Ako je riba, primjerice, “na lešo”, njoj odgovara bijelo vino, no ako je pripravljena u pećnici s više masti i težim začinima poput kapara i maslina, izbor pada na crno vino. je li cijena presudan faktor kod dobrog vina? Prati li cijena kvalitetu?

Određeni brendovi nose minimalnu cijenu ispod koje se ne

Svaki dan bih mogao piti malvaziju, možda jer živim u Istri, ali od bijelih sorti najviše cijenim rajnski rizling koji proizvodi nekoliko proizvođača u kontinentalnoj Hrvatskoj. Od crnih vina iz bazne linije najradije bih pio cabernet sauvignon, a ako se radi o ozbiljnijem crnom vinu, to bi zasigurno bila sorta plavac mali. 17 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

ZABAVA

Glazbeno opuštanje za kraj konferencije Uz ritmove benda Le Monde brokeri, investicijski savjetnici, bankari, čelni ljudi burze i depozitorija na nekoliko su sati zaboravili na sve probleme Piše: Tin Bašić/VLM

udionici Konferencije Zagrebačke burze cijeloga dana su slušali o crnim prognozama i upozorenjima stručnjaka za budućnost. Nestabilnost, kriza, pad, neizvjenost i ostale “crne” riječi 18 POSLOVNI DNEVNIK xxi. Konferencija zse

ekonomskih stručnjaka cijeloga dana punile su umove sudionika. No ipak pri kraju dana došlo je vrijeme za opuštanje i da se barem na nekoliko sati zaborave “crne” misli. Prvo je sommelier Sandi Paris sudionike uputio u tajne

dobrih vina i kako prepoznati najbolja. Nakon nešto više od sat vremena vrhunskih savjeta sudionici konferencije mogli su početi razmišljati o zabavi koja je potrajala dugo u noć. Uz ritmove benda Le Monde brokeri, investicijski savjetnici, bankari, čelni ljudi burze i depo-

zitorija na nekoliko su sati zaboravili na sve probleme i mogli su se opustiti uz vrhunske domaće i strane glazbene hitove. Ritmovi rock ‘n’ rola, funkya, soula, latina i popa do dugo u noć ispunjavali su uspavane hodnike hotela Eden u Rovinju.

7., 8. studenog

Računovodstvo obveznica 15.,16. studenog

Tehnička analiza I 21., 22. studenog

Upravljanje portfeljem 24., 25. studenog

Izvedenice

28. studenog

Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u financijskoj sektoru 29. studenog

Analiza konsolidiranih izvještaja kao podloga za ulaganje 30. studenog

Primjena Zakona o tržištu kapitala i Zakona o preuzimanju

7. prosinca

Skrbništvo vrijednosnih papira 8. prosinca

Osnove tržišta kapitala 13., 14. prosinca

Primjena japanskih svijeća i oscilatora u tehničkoj analizi tržišta kapitala

bosu aće

undo pau

Pronadi nas na facebooku

www.facebook.com/akademija.zagrebacke.burze

www.zse.hr/akademija

21. KONFERENCIJA ZAGREBAČKE BURZE hotel Eden, Rovinj, 20. – 22. 10. 2011.

zahvaljujemo